ezoterijsko t umaČenje molitve

8/13/2019 EZOTERIJSKO T UMAENJE MOLITVE

1/32

1

EZOTERIJSKO

TUMAENJE MOLITVE"OE NA"

- Rudolf tajner

Ezoterna studija

Predavanje

Rudolf Steiner

Berlin, 28 Sijenja 1907, GA 96

Prevod: Monte Christo


2/32

2

OE NA

Danas bih elio naznaiti obim u kojem

religiozni sustavi otkrivaju, na specifian

nain, njihove skrivene duhovno znanstvene

temelje. To je mali ali znaajan aspekt tajno

znanstvene osnove religija o kojem elim


3/32

3

raspravljati. ak i najprostiji ljudi u

sadanjem drutvu prepoznaju skriveno

zalee religija kao duhovnu injenicu koja

skriva najdublje istine. Traganje za ovim

istinama donosi na svijetlo kako su mudrou

ispunjeni i puni misterija vorovi koji veu

zajedno duhovni ivot ovjeanstva.

Promislite na kransku molitvu. Svi znate

to je to. esto se o njoj prialo, i antropozofisu esto preko nje odraavali svoj duhovno

znanstveni pogled na svijet. Ova duhovno

znanstvena koncepcija svijeta dala je

lanovima antropozofskog pokreta drugi

nain uzdizanja ljudskog bia ljudske due

do kontakta s boanskim, duhovnim,kozmikim silama. Taj nain je meditacija, s

kojom osoba proivljava duhovni sadraj

unutar sebe, i prima neto od onog to je

dano od velikih duhova koji vode

ovjeanstvo ili od duhovnog sadraja velikih

civilizacija u koje je ljudsko bie uronilo sebei tako se prepoznaje u boanskim duhovnim

strujama svijeta.

Meditiranje ak i na najjednostavniji nain po

jednoj od formula proglaenim od duhovnog

vodstva ovjeanstva, putanje u um formule


4/32

4

koja utjelovljuje veliku misao nije svaka

misao pogodna, kao to znate, ve samo one

predane za ovu svrhu od duhova koji vode

ovjeanstvo i putanje da ovakva formula

stvarno ivi u srcu i doivljaju, dovodi osobu u

jedinstvo s viom duhovnou. Vie snage, u

kojima ivi, struje kroz njega, i strpljiva

istrajnost do toke putanja ove struje moi

dovoljno ga jaaju moralno i intelektualno,dovodei ga do momenta gdje sadraj ove

meditacije moe probuditi dublje snage koje

su latentne u ljudskoj dui. Ova vrsta

meditacije moe dosegnuti razliite

stupnjeve, od najmanje dobiti u moralnoj

snazi do najviih postignua vidovitosti. Alipotrebni su vrijeme, strpljenje i energija za

dovesti veinu ljudi do viih stupnjeva

vidovitosti na ovaj nain. Na meditaciju se

obino misli kao na orijentalni pristup

boanskom. Na Zapadu, posebno u

kranskim zajednicama, to mjesto zauzimamolitva. Krani obino pomou molitve

pristupaju Boanskom, i kroz nju trae ulazak

u vie svjetove.

Trebalo bi usput napomenuti da ono to se

danas pripisuje molitvi ne bi nikako kao takvo


5/32

5

bilo gledano u ranim kranskim vremenima,

najmanje od utemeljitelja kranstva, samog

Krista Isusa. Jer ako bi se dogodilo da je

netko stvarno dobio zadovoljenje svojih

osobnih elja pomou molitve ili preklinjanja,

on bi ubrzo potpuno zanemario sveukupni

efekt koji molitva treba donijeti. On bi

pretpostavio da je Boanstvo odobrilo radije

njegove elje nego elje drugih. Jedan seljakmoe moliti za sunane dane za odreeni

usjev; drugi za kiu za drugi usjev. to e

Boanska providnost tada napraviti? Ili

pretpostavimo da se sueljavaju dvije

sukobljene vojske, gdje se svaka strana moli

za pobjedu i pretpostavlja da su samo njenirazlozi pravedni. Ovakav sluaj odmah ini

oitim koliko se malo univerzalnosti i

osjeaja bratstva pridaje molitvama koje

proizlaze iz osobnih elja, i ispunjenje ovakvih

molitvi moe zadovoljiti samo jednu grupu

onih koji preklinju. Molei se ovako ljudizanemaruju molitvu u kojoj Krist Isus

predstavlja temeljni stav uma koji treba

prevladavati u svim molitvama: Oe, neka

me ovaj pehar mimoie; prema tome, ne volja

moja, ve Tvoja, neka se vri. To je

kranski pristup molitvi. to god da je objekt


6/32

6

molitve, ovo temeljno raspoloenje uma mora

odzvanjati u dui molitelja ako je molitva

dana u kranskom duhu. Kada je takav

karakter njegove izjave, oblik njegove molitve

biti e sredstvo uzdizanja k viim duhovnim

oblastima da bi iskusio Boanstvo u svojoj

dui. Bila bi takva, nadalje, da bi potisnula

svaku sebinu elju i impuls volje. Njen duh

bio bi u skladu s rijeima, Ne moja volja, veTvoja, neka se vri. Rezultat e biti

uzdizanje u duhovni svijet i upijanje u njega.

Dosezanje ovakvog duevnog raspoloenja u

kranskoj molitvi obiljeava je slino kao i

meditaciju, premda vie obojanu osjeajima.

Originalno, kranska molitva nijeesencijalno razliita od meditacije.

Meditacija je vie proeta mislima, ipak. Kroz

njih, misli velikih voa ovjeanstva vuku

onog tko meditira prema harmoniji sa

boanskim strujama koje protjeu svijetom.

Kroz osjeaje, molitelj postie istu stvar.Jasno je dakle da je cilj i molitve i meditacije

duevna unija s boanskim strujama svijeta.

Ta unija, na najviem planu, je takozvana

unio mystica, ili mistina unija, s

Boanstvom.


7/32

7

Nikada ne bi ljudsko bie postiglo ovu uniju s

Bogom, niti bi ikada dolo do odnosa s viim

duhovnim biima, kada ono samo ne bi bila

emanacija boansko-duhovnog. ovjekova

priroda je dvostruka, kao to znamo. U njemu

su etiri esto spominjana ljudska principa

fiziko tijelo, eteriko ili ivotno tijelo,

astralno tijelo i ego. Zatim, unutar ega, on

ima mogunost otkrivanja za budunost trivia principa manas, buddhi i atma, znani u

naim zapadnim jezicima kao duh sam,

ivotni duh i duhovan ovjek.

Da bi ispravno razumjeli ovu dvostruku

ovjekovu prirodu, razmotrimo periodovjekova porijekla. Iz prethodnih

predavanja, sjetit ete se da ovjek sada

predstavlja mjeavinu ove dvije prirode

mijeanje tri via potencijala (duh sam,

ivotni duh i duhovni ovjek) sa etiri

postojea nia principa (fiziko tijelo,eteriko tijelo, astralnotijelo i ego) razvijena

u dalekoj prolosti, koju nazivamo lemurijski

period zemlje. Pratei ovjeka unatrag od

sadanje epohe kroz grko-latinsku,

egipatsko-kaldejsku, perzijsku i indijski

epohu ovjeanstva do velike atlantske


8/32

8

poplave zapisane kod svih nacija kao mit o

velikom potopu, dolazimo do onih predaka

koji su ivjeli na kopnenoj masi koju zovemo

Atlantida, izmeu sadanje Europe i Amerike.

Jo dalje natrag, dolazimo do drevne kopnene

mase, koju zovemo Lemurija, i lei izmeu

Australije i Indije. To je bilo u sredini

lemurijskog perioda kada se vie trojstvo

duha samog, ivotnog duha i duhovnogovjeka ujedinila sa etiri nia ljudska

principa fizikim tijelom, etherikim

tijelom, astralnim tijelom i egom. Ispravno

govorei, u tom periodu lemurijske epohe,

najvie bie na zemlji jo nije fiziko ljudsko

bie u naem smislu rijei. Postojala je samoneka vrsta omotaa, nainjenog od najvie

ivotinjske prirode bie, ili kolekcija bia,

nainjenih od etiri nia principa ljudske

prirode. Ali do tada vie ljudsko bie, to je

unutarnji dio ljudske prirode, predodreeno

da evoluira sve dalje i dalje u budunosti kroztri principa duha samog, ivotnog duha i

duhovnog ovjeka, mirovalo je u njedrima

boanstva.

Da bi opisali scenu tog vremena pomou

trivijalne moderne usporedbe, reeno je da su


9/32

9

svi ljudi koji su ivjeli na zemlji sagradili tijela

sposobna primiti ljudsku duu kao to spuva

upije vodu. Zamislite vodeno vozilo. Nije

mogue rei gdje jedna kapljica vode

zavrava i poinje druga. Ali zamislite

takoer vie malih spuvi uronjenih u vodu,

svaka natapajui se dijelom toga. Ono to je

bilo homogena masa vode sada je

distribuirano izmeu mnogo malih spuvi.Tako je bilo s ljudskim duama u tom

dalekom dobu. Prije toga, one su bile na

poinku, bez individualnosti, u njedrima

Boanskog prvog uzroka, ali su u odreenom

momentu bile apsorbirane od ljudskih tijela i

tako individualizirane, kao i voda od stranespuvi. to je tada bilo apsorbirano od

odvojenih tijela, ili etiri nia principa,

nastavilo se dalje razvijati, i tako e se

nastaviti u budunost. U duhovnoj znanosti to

se uvijek nazivalo vie trojstvo, a trokut i

kvadrat su bili simboli, posebno upitagorejskoj koli, ljudskog bia kakvo je

ulo u postojanje sredinom lemurijske epohe.

Dijagram na slijedeoj stranici tako

predstavlja konstitutivne elemente ljudskog

bia, Ali vii, vjeni dio, koji prolazi sve

inkarnacije, ima dvostruki karakter, kao to


10/32

10

moete vidjeti, S jedne strane moe se

gledati kao iskonski, vjeni element

ovjeanstva a, sa druge, kao kap boanske

esencije preputene od boanstva i ulivene u

etverostruko ljudsko vozilo. Kao rezultat,

kap nezavisno individualizirane

boanstvenosti moe se nai u svakom od

nas ljudskih bia.

Tri via lana ljudskog bia vjeni dio

mogu se dakle gledati kao tri najvia principa

u ovjeku, ali isto tako kao i tri principa samo

boanstva. U stvari, tri najvia principa

ljudske prirode su u isto vrijeme tri najnia

principa boanstva najblia ovjeku.Nabrajanje ovjekovih naela mora poeti sa

fizikim tijelom, nastaviti se sa eterikim

tijelom, astralnim tijelom i egom, odatle od

duha samog do duhovnog ovjeka. Ali

odgovarajue nabrajanje naela onih

boanskih bia koja su dala kap njihovevlastite duevne prirode ovjeku u vrijeme o

kojem govorimo u dalekoj prolosti, mora

poeti s duhom samim, nastaviti se s

ivotnim duhom i duhovnim ovjekom, i

odatle nastaviti do principa iznad duhovnog


11/32

11

ovjeka, o kojima suvremeni ovjek moe

misliti samo ako je uenik Inicijata.

Vidite da se na tri principa vie ljudske

prirode moe gledati kao na tri boanska

principa, i danas emo na njih tako gledati,ne kao na ljudske, ve boanske principe,

prema tome ih opisujui. Najvii princip u

nama, kojeg emo razviti tek na kraju naih

zemaljskih inkarnacija, ili, moemo rei, na

kraju naeg sadanjeg planetarnog smjera, u

terminima duhovne ili okultne znanosti naziva


12/32

12

se duhovni ovjek. Izvorna esencija ovog

ljudskog naela jedva je usporediva s

elementom volje u dananjoj ljudskoj prirodi.

Ova usporedba nije egzaktna, ve samo mala

indikacija. Ipak temeljni karakter ovog

najvieg boanskog principa u nama ima

prirodu volje vrstu volje. Ovaj element volje

u nama, danas samo slabo razvijen u naem

unutarnjem biu, postati e tijekom naegstalno uspinjueg razvoja nae dominantno

naelo.

ovjek je danas esencijalno svjesno, ili bile

koje razumije, dok je na mnogo naina

njegova volja ograniena. On razumije svijetkoji ga okruuje kao sveukupnost to jest,

do odreenog stupnja ali nema stvarnu

kontrolu nad svime u to prodre sa svojim

znanjem. Ova kontrola voljom je razvoj

budunosti, i postajati e sve jaa dok ne

postigne glavni cilj egzistencije poznatduhovnoj znanosti kao velika rtva,

oznaavajui snagu volje da se potpuno

rtvuje, ne samo u kapljicama ljudske rtve

za kakve je dananji ovjek sposoban sa

svojim slabanim osjeajima i snagom volje.

U budunosti emo razviti snagu za


13/32

13

rtvovanje cijelog svog bia putajui ga da

utjee direktno u materijalnu supstancu.

Netko moe sebi predoiti ovu veliku rtvu,

najvei izraz volje u boanskoj prirodi,

zamiljajui se ispred ogledala u kojem se

slika reflektira. Ova slika je, naravno, iluzija,

slinost. Sada prenesite tu sliku do toke da

zamislite kako umirete, rtvujui svojepostojanje, vae osjeaje i misli, vae samo

bie, da bi ubacili ivot u tu sliku. Duhovna

znanost je u svim dobima zvala ovaj fenomen

izlijevanje, emanacija. Ako bi zaista mogli

napraviti ovu rtvu, bilo bi jasno da vie

neete biti ovdje jer bi predali svoje cijelobie toj reflektiranoj slici da bi je proeli

ivotom i svijeu. Kada je volja postala

sposobna napraviti veliku rtvu, ona u stvari

kreira univerzum, veliki ili mali, ija misija je

dodijeljena njemu kao kreatoru. Takva je

kreativna volja u boanskom biu.

Drugo naelo je Boanstvo, ivotni duh,

toliko koliko je uao u ovjeanstvo, ve je

naznaen u usporedbi koja je napravljena s

ogledalom. Ovo drugo naelo je sama

reflektirana slika.


14/32

14

Sada zamislite unutarnje bie Boanstva koje

je na ovaj nain kreiralo univerzum, sa sobom

u sredini. Ako, na primjer, zamislite sebe u

centralnoj toci ove prostorije, okruenog ne

sa ovih est zidnih povrina, stropom i

podom, ve sa upljom kuglom koja reflektira

svoj sadraj, vidjet ete sebe, kao centralnu

toku, reflektiranu na svim stranama,svugdje. Na slian nain moete zamisliti

Boanstvo kao centralnu volju, reflektiranu

na svim stranama, a ogledalo je oboje slika

Boanstva i univerzum. Jer to je univerzum?

Nita drugo nego ogledalo esencijalne prirode

Boanstva.

Univerzum ivi i kree se zato jer je

Boanstvo uliveno u njega izlijevanje

kada Boanstvo pravi veliku rtvu i

reflektira se u univerzumu. Ulijevanje ivota i

bia u reflektiranu sliku egzaktna je slikaboanskog kreativnog procesa.

Boanska volja izraava sebe u beskonanoj

raznovrsnosti, animirajui time cijeli

univerzum. U duhovnoj znanosti, ovaj proces

kada Boanstvo ponavlja sebe u beskonanim


15/32

15

raznovrsnostima, u mnogostrukosti, poznat je

kao kraljevstvo, odvojeno od same volje.

Volja je centralna toka; njena refleksija,

kraljevstvo. Volja je u ovom smislu

usporediva s duhovnim ovjekom;

kraljevstvo, ili reflektirana slika volje, sa

ivotnim duhom.

Kraljevstvo, zauzvrat, reproducira bieboanstva u beskonanoj raznolikosti.

PRomatrajte ga potpuno, barem u mjeri u

kojoj je to nae kraljevstvo, naa

mnogostrukost, ili univerzum. Promatrajte

njegove vidljive manifestacije u mineralima,

biljkama, ivotinjama i ljudskim biima.Kraljevstvo se manifestira u svakom

pojedinom biu od svih ovih, injenica je da je

ak i u naem jeziku izraeno izrazima

mineralno kraljevstvo, biljno kraljevstvo,

ivotinjsko kraljevstvo i sve velike podjele

naeg univerzuma. Kraljevstvo je sve odovoga; sve od ovoga je zauzvrat, kraljevstvo, i

ako promatramo mnotvo ukljuenih detalja,

nalazimo da je priroda svega boanska. U

svemu se reflektira boansko bie, ba kao

to se i centralno bie reflektira u upljoj

kugli. Tako promatra, gledajui svijet u


16/32

16

smislu duhovnog istraivanja, vidi Boga

reflektiranog u svakom ljudskom biu kao

izraz i sliku boanskog. U stupnjevanim

serijama bia, u beskonanoj raznolikosti,

Boanstvo se javlja u kraljevstvu, a odvojeni

entiteti se razlikuju jedni od drugih u smislu

duhovne znanosti njihovim imenima.

Promatra na stupnju egzistencije dovoljno

uzvienom da gleda sve ove odvojeneentitete kao na emanacije, ili izlijevanja

Boanstva moe ovim entitetima dati njihova

imena, dati svakoj manifestaciji Boanstva

njeno ime.

Od svih bia u univerzumu, samo ovjek misliime svakog od odvojenih lanova velikog

mnotva kraljevstava, razdvajajui svakog od

ostalih. Volja je, kako smo naznaili

usporediva s duhovnim ovjekom;

kraljevstvo, ili reflektirana slika u koju je

volja izlivena, usporedivo je s ivotnimduhom. Tree od tri najvia ljudska naela

koji emaniraju od boanskog, sa kojim su

razliiti lanovi velikog mnotva kraljevstva

razlikovani jedni od drugih i posebno

imenovani, usporedivo je s duhom samim.

Tajna znanost razliitih religija tako je


17/32

17

jednostavno poduavala to je to to je

emaniralo od Boanstva i ulilo se u osobu da

postane njegova vjena slika ili arhetip.

Dakle, ako moete sebe vidjeti u takvom

stanju do kojeg bi se trebali konano uzdii

stanju duhovnog ovjeka prepoznali bi

njegovu voljnu prirodu. Ako se u mislima

moete uzdii do razumijevanja vozila volje(duhovnog ovjeka) drugim rijeima, do

ivotnog duha vidjeli biste da je kraljevstvo

to to ga predstavlja u boanskoj sferi. Ako bi

se uzdigli da prodrete do toga to imena, ili

koncepcije ili ideje o stvarima zaista

oznaavaju u duhu, vidjeli bi da je ime to topredstavlja mudrost u boanskoj sferi.

Tako drevna uenja otkrivaju da se

emanacija Boanstva, koja se ulila u ljudsku

prirodu da oblikuje njegov vjeni dio, sastoji

od imena, od kraljevstva, od volje. Dakle onoto se naziva vie trojstvo u ovjeku

prepoznaje se kao dio boanskog. Za

kompletiranje ove slike, mislite na etiri nia

naela prolazne ljudske prirode. O tri via

naela moe se misliti, kao to znamo, kao o

naelima Boanstva. Slino, etiri nia naela


18/32

18

mogu se razmatrati kao da pripadaju

prolaznom svijetu, kao ljudskim naelima.

Mislite na fiziko tijelo, onakvo kakvo je

sastavljeno od istih supstanci i sila od kakvih

je i kako izgleda beivotni svijet koji ga

okruuje. Fiziko tijelo ne moe nastaviti

svoje postojanje bez da na njega utjeu tvari i

sile koje ga okruuju. Fiziko tijelo je, ustriktnom smislu, neprekidan prolaz za sve

to je u njemu. U njega i van njega stalno

teku supstance koje su u odreenom trenutku

u vanjskom svijetu a u drugom unutar nas.

Kroz sedam godina, kako smo to spominjali u

vezi drugih stvari, cjelokupni materijalnisastav ljudskog tijela je obnovljen. U nikom

od vas nisu supstance koje su bile prije deset

godina. Mi stalno obnavljamo supstance

naeg fizikog tijela. Ono to je prije bilo u

nama sada je negdje drugdje, distribuirano

izvan nas u prirodi; neto drugo je tozamijenilo. Tjelesni ivot ovisi o ovom

neprekidnom tijeku materije unutra i vani.

Ba kao to smo razmatrali tri via ljudska

naela kao dijelove boanskog, moemo

promatrati etiri naela nae nie prirode kao


19/32

19

dijelove boanske prirode.Fiziko tijelo se

moe gledati kao dio fizike supstance naeg

planeta. Njegova supstanca je uzeta od

materijalnog planeta, zatim mu je vraena.

Eteriko tijelo isto tako moe biti razmatrano

kao dio naeg okruenja ovdje, a takoer i

astralno tijelo.

Mislite na eteriko tijelo i astralno tijelozajedno. Astralno tijelo je, kao to znate, za

sve to ivi u ovjeku kao impuls, elja i

strast, sve to se ljulja gore dolje kao radost i

tuga, zadovoljstvo i bol. Eteriko tijelo je,

nasuprot tome, vozilo koje predstavlja i nosi

unutar nas trajnije duevne kvalitete.

esto sam usporeivao razvoj eterikog i

astralnog tijela sa kazaljkom sata koja

pokazuje sate i kazaljkom koja pokazuje

minute. Primjetna je velika razlika izmeu

onog to znate i to ste proivjeli kaoosmogodinje dijete i onog to sada znate i

to ste proivjeli, kao to sam vas esto

podsjeao u drugim prigodama. Nauili ste

toliko mnogo, doli do toliko koncepata, u

tom periodu izmeu. Mnogo toga to je vaa

dua uzela od radosti i tuge ponovno je


20/32

20

ostavila, u stvari prola kroz to. Koliko su

razliita ova relativno prolazna iskustva od

onih ljudskih elemenata kao to je

temperament, karakter i tendencije koje su

postojane i kontinuirane. Nai ete, na

primjer, da ako ste strastveni kao dijete,

takvi ste vjerojatno i u kasnijim godinama.

Veina ljudi kroz ivot zadri ove temeljne

elemente u svojoj prirodi. Za prevladavanjeovih relativno statikih kvaliteta eterikog

organizma ustanovljen je duhovni trening i

razvoj; jer, kao to je esto naglaavano,

takav trening nije samo stvar teoretskog

znanja. Student je mnogo postigao, zaista,

ako je promijenio jednu kvalitetu svogtemperamenta za koju je predisponiran, dakle

ubrzao kazaljku koja pokazuje sate barem

malo. to god ovako sporo evoluira trajne

tendencije ljudskog bia, kvalitete

temperamenta koje podnosi, postojane

navike ukorijenjeno je u eterikom tijelu;to god se kao suprotnost mijenja brzo, kao

kazaljka koja pokazuje minute, ima svoje

korijene u astralnom tijelu.

Primjenjujui ove injenice praktino na

ljudsko bie u svom okruenju, na ivot u


21/32

21

vanjskom svijetu, promatra primjeuje veze

osobe sa epohom u kojoj ivi, sa nacijom, sa

familijom, to se sve otkriva u njenim

navikama, temperamentu i trajnim

sklonostima. Ove relativno fiksne i trajne

kvalitete naginju da budu primijeene, ne

samo kod same osobe, ve i kod svih s kim je

ona na bilo koji nain povezana njene

obitelji, njene nacije, itd. Pojedinci nekenacije prepoznaju se kroz njihove zajednike

navike i temperament. Pojedinac koji e

postii vii duhovni razvoj, otkriti svoju viu

prirodu, mora promijeniti svoju narav i

temeljne navike. Takav ovjek se u

terminologiji duhovne znanosti zovebeskunik, jer je duan promijeniti svoje

eteriko tijelo, preko kojeg je bio, izuzevi

kod svog vieg razvoja, povezan sa svojom

nacijom.

ivot u neijoj autohtonoj zajednici otkriva,takoer, da su kvalitete koje ga povezuju s

familijom ili nacijom, potiu da osjea

povezanost s pojedincima pripadnicima

nacije, sline takoer s kvalitetama iroko

primjetnim u tom dobu. Ako bi drevni Grk

uetao u va ivot, malo bi toga imali


22/32

22

zajedniko s njim. Njegovo eteriko tijelo bi

bilo toliko razliito od vaeg. Ljudska bia

razumiju jedna drugo kroz zajednike

kvalitete u njihovim eterikim tijelima. U

astralnom je tijelu, meutim, ukorijenjena

ovjekova sposobnost da spremnije podigne

sebe iz odreenih kvaliteta koje ga povezuju

u zajednikom ivotu s drugima, i postavi

sebe kao odvojenu jedinku u svojoj familiji, usvom narodu, tako da on nije samo Francuz ni

samo Nijemac niti lan familije, ve stoji vani

kao posebna individualnost unutar naroda,

familije, itd. Dakle on moe prerasti ukupnost

karakteristika svoje nacije. One kvalitete

koje on transcendira ukorijenjene su uastralnom tijelu. Astralno tijelo je njihov

nosa. Astralno tijelo se dakle vidi da nosi

vie onog to je individualno i osobno u

ovjeku.

Dakle je tako da grijesi poinjeni krozeteriko tijelo oznaavaju ovjeka vie

grjenikom prema njegovim drugovima kroz

zaputanje onih obveza i stanja koja ine

socijalni ivot izmeu njih moguim, izmeu

jednog i drugog ovjeka. U drugu ruku, grijesi

vie osobne prirode, ovjekove pogreke kao


23/32

23

odvojene osobnosti, rezultiraju iz kvaliteta

astralnog tijela.

Duhovna znanost je uvijek nazivala kao

krivnju (Njemaki, Schuld) one grijehe koji

su protiv zajednice, i koji izviru u grjenom

eterikom tijelu. Uobiajenija engleska rije

dugovi (Schulden) ima u njemakom

porijeklo slino rijei krivnja, sa svojim viemoralnim konotacijama u Engleskom,

oznaavajui to jedan ovjek duguje drugom

u moralnom smislu. Dug, ili krivnja, potjee

od tetnih kvaliteta u eterikom tijelu, dok

tetni element u astralnom tijelu vodi do onog

to duhovna znanost pridruuje rijeiiskuenje. ovjek popustljiv iskuenju

uzima na sebe osobnu greku, ili nedostatak.

Ego, ili prava osobnost, takoer, moe

grijeiti. Pria o Raju naznauje vrstu grijeha

kroz kojeg moe pasti ego. Via dua

ljudskog bia postaje ego kada je sila iznjedara Boanstva i ula u zemaljsko tijelo po

prvi puta. Ona je uzeta od zemaljskog tijela

kao kap vode od spuve. Via dua, ili

individualnost, moe poiniti grijeh unutar

ega. Ovi ego-grijehovi, koji su razliiti od onih

koji proizlaze od loih kvaliteta eterikog i


24/32

24

astralnog tijela, javljaju se zbog same

injenice da ovjek stie nezavisnost. Za

postepeno se uzdii, u punoj svjesnosti, do

slobode i nezavisnosti, ovjek mora proi

kroz sebinost i egoizam. Kao dua, koja je

sila od Boanstva, ona je nesposobna za

egoizam. lan organizma ikada ne zamilja

sebe nezavisnim; kada bi prst zamiljao sebe

nezavisnim, on bi otpao od ostatka ruke iuvenuo. Samozavisnost koja je toliko

neophodna za ljudski razvoj, i koja e dobiti

puno znaenje kada je njena temeljna priroda

nesebinost, moe nastati samo iz

sebinosti.

Kada je ova sebinost ula u ljudsko tijelo

ovjek je postao koristoljubivo, egoistiko

bie. Ego prirodno slijedi sklonosti tijela.

ovjek prodire svog druga, slijedi sebine

impulse i elje, potpuno je spetljan u svom

zemaljskom utoitu kao kap vode u spuvi.Pria o Raju prikazuje pojedinca smjetenog

u poziciju za grijeh samim time to postaje

jedinka, stvarno nezavisno bie. Dok je prije

vukao to je trebao od univerzuma, kao to

pojedina kap vue svoju snagu od mase,

njegovi impulsi kao potpuno nezavisnog


25/32

25

individualiteta proizlaze sasvim od njega

samog. Jedenje jabuke u Raju oznaava ovu

vrstu greke koja proizlazi od nezavisnosti.

Znaajno je, takoer, da Latinski malum

znai oboje zlo i jabuka. Sva stvarna

znaenja rijei su, naravno, pod

pretpostavkom da imaju ikakvu duhovno

znanstvenu pozadinu, duboko povezane u

unutarnjem smislu. Duhovna znanost nikadane koristi rije zlo za bilo koji prijestup koji

ne proizlazi od ega.

Zlo je dakle grijeh koji proizlazi od ega.

Prijestup, ili krivnja, grijeh je koji proizlazi od

eterikog tijela ovjeka u socijalnom odnosus drugovima. Iskuenje moe napadati

astralno tijelo u bilo kom smislu u kojem je to

individualna i osobna pogreka.

Grijeh eterikog tijela: dug ili krivnja

Grijeh astralnog tijela: iskuenjeGrijeh ega: zlo

Razmotrite odnos etiri nia naela ljudske

prirode sa svojim okruenjem, odnosno,

planetarnim uvjetima koji ga okruuju. Fiziko

tijelo stalno uzima fizike supstance kao

prehranu; tako odrava svoje postojanje.


26/32

26

ivot eterikog tijela u ogranienim uvjetima

mogu je jedino odravanjem drugarstva sa

ljudima u ijoj zajednici je odrastao. Astralno

tijelo se odrava prevladavajui iskuenja.

Ego je odravan, i prolazi razvoj na pravi

nain, tako da ne podlegne kadazlo prijeti.

Sada predstavite u svom umu cijelo ljudsko

bie nie etverostruko i vie trostruko tako da moete rei: u individualnom ovjeku

ivi kap Boanstva; on se razvija prema

boanskom kroz izraaj njegove najdublje,

unutarnje prirode. Izraavajui vani tu

najdublju, unutarnju prirodu, on otkriva da je

postepenim razvojem transmutirao vlastitobie u ono to Kranstvo naziva Otac. Ono

to lei skriveno u ljudskoj dui i lebdi pred

ovjeanstvom kao veliki cilj naziva se Otac

na nebesima.

Onaj tko eli postii taj stupanj razvoja morabiti sposoban dovesti svoju viu trostrukost i

niu etverostrukost do toke na kojoj moe

adekvatno odravati svoje fiziko tijelo.

Eteriko tijelo mora ivjeti socijalno tako da

je prilagodba djelotvorna to god da od

prijestupa postoji unutar njega. Astralno


27/32

27

tijelo ne smije stradati u iskuenju, niti

tijelo ega pasti u zlo. ovjek treba stremiti

gore prema Ocu na nebesima kroz tri via

naela Ime, Kraljevstvo, Volja.

Ime treba biti osjeano na takav nain da ono

postaje posveeno. Pogledajte oko sebe. Sve

stvari u svojoj raznovrsnosti izraavaju

Boanstvo. Nazivajui svaku stvar njenimimenom, inite je lanom boanskog ustroja

svijeta. Promatrajui u svakoj pojedinoj stvari

ili biu koje imenujete u svom okruenju neki

element koji u njemu otkriva naelo

boanskog bia, pomaete uiniti svaki dio

svog okruenja svetim. Vi svaki dioposveujete. Vi rastete u Kraljevstvo koje

je izlijevanje Boanstva i razvijate sebe do

Volje, koja je duhovni ovjek ali u isto vrijeme

i naelo Boanstva. Mislite, sada, o meditantu

koji jepotpuno koncentriran na ovo znaenje

razvoja ovjeanstva, i koji eli sakupiti ovoznaenje sedam principa ovjekove

duhovne evolucije u sedam molbi u molitvi.

Kako bi se on molio?


28/32

28

Da bi izrazio svrhu molitve, on mora zapoeti,

prije nego izgovori sedam molbi:

Oe na koji jesi na nebesima.

Na ovaj nain pozdravljanja, ovjek se

zaokuplja sa najdubljim temeljima ljudskedue, najskrivenijim elementom ljudskog

bia, koji kransko ezoterijsko uenje

karakterizira kao od kraljevstva duha. Veza

prve tri molbe, koje slijede ovaj uzvieni

pozdrav, je sa tri via naela ljudske prirode,

sa boanskom supstancom unutar ovjeka:Sveti se ime tvoje. doi kraljevstvo tvoje.

budi volja tvoja.

Sada molitva prelazi od duhovnog na

zemaljsko kraljevstvo:

Kako na nebu tako i na zemlji.

etiri zadnje molbe su povezane s etiri nia


29/32

29

naela ljudske prirode.

Koja molba je preklinjanje u odnosu na fiziko

tijelo to e ga odrati unutar planetarnog

ivota?

Kruh na svagdanji daj nam danas.

to e rei u odnosu na odravanje eterikog

tijela?

Otpusti nam duge nae, kako i mi otputamo

dunicima naim.Podeavanje onog to se odigrava kroz grijeh

eterikog tijela je ono to ovdje trai.

to e sada traiti s obzirom na astralno

tijelo?

Ne uvedi nas u napast.

A s obzirom na ego?Izbavi nas od zla.

Sedam molbi Oenaa se dakle vidi da

izraavaju injenicu da ljudska dua, kada

ispravno stremi, preklinje Boansku Volju za

razvoj sedam elemenata u ljudskoj prirodi kojie ovjeku omoguiti da nae pravi smjer

ivota u univerzumu, razvoj svih ovih sedam

elemenata na pravi nain. Kroz Oena,

molitelj, u vrijeme kada moli, moe se uzdii

do razumijevanja razvoja sedmerostruke

ljudske prirode. Slijedi da ak i kada su


30/32

30

korisnici ovih sedam molbi najprostiji ljudi,

koji ih moda uope ne razumiju, ove molbe

izraavaju za njih, takoer, duhovno

znanstveni pogled na ljudsku prirodu.

Sve formule za meditaciju u najveim

svjetskim religioznim drutvima kroz povijest

imaju svoje porijeklo u duhovnoj znanosti.

Analizirajte svaku pravu molitvu koja postoji rije po rije i nai ete da to nisu

nasumino nizane rijei. Nikada to nisu slijepi

impulsi predivnih rijei nanizanih zajedno.

Uope ne; ve je, mudar ovjek prilagodio

oblik ovih molitvi prema mudrosti koju danas

nazivamo duhovna znanost. Svaki pravi oblikmolitve roen je iz ovog velikog znanja; i

veliki Inicijat koji je osnovao Kranstvo

Krist Isus imao je na umu sedam naela

ljudske prirode kada je poduavao svoju

molitvu, izraavajui u njoj sedam naela

prirode ovjeka.

Tako su ureene sve molitve. Da nije bilo

tako, njihova snaga se ne bi prakticirala

tisuama godina. Samo ovakav oblik je

efikasan, ak i kod prostih ljudi koji ni

najmanje ne razumiju dublje znaenje rijei.


31/32

31

Usporedba ljudskog ivota s pojavama u

prirodi uinit e ovu molbu kroz pravu

molitvom razumljivom i najprostijim ljudima.

Promatrajte biljku. Ushiuje vas, premda

moda ne znate nita o velikim univerzalnim

zakonima u skladu s kojima je nastala. Ona je

tu, i moe vas zanimati, aliona nikada ne bi

bila stvorena kada ne bi postojali iskonski,

vjeni zakoni prema kojima su neophodnekreativne sile utjecale na to. Nije potrebno da

jednostavna priroda uope zna ove zakone,

ali ako e se stvoriti biljka to mora biti u

skladu s njima. Slino, ni jedna molitva koja

nije proizala iz fontane mudrosti nema pravo

znaenje ni za uene ni za jednostavne.

Upravo u sadanjem dobu oni koji su dugo

promatrali biljku i primili njen blagoslov mogu

doi do mudrosti u ovim velikim univerzalnim

zakonima. Jer dvije tisue godina Krani su

se molili kao to prost ovjek promatra biljku.Dolazi vrijeme kada e on raspoznati snagu

koju molitva posjeduje od dubokog izvora

mudrosti iz kojeg je nastala. Svaka molitva,

posebno sredinja molitva kranskog ivota,

Oena, izraava iskonsku mudrost. Kao to

se svijetlost manifestira u svijetu u sedam


32/32

boja, i temeljni zvuk u sedam tonova, tako i

sedmerostruko ljudsko bie, stremei gore

svom Bogu, postie izraz u sedam razliitih

osjeaja tenji koje su u odnosu sa sedam

naela ljudske prirode i izraene su u sedam

molbi Oenaa.Dakle, u dui antropozofa,

ova molitva predstavlja sedmerostrukog

ovjeka.

ezoterijsko t umaČenje molitve

Documents