evropsko radno pravoevropsko komunitarno pravo –pravo evropske unije. ... nastala kao rezultat...
TRANSCRIPT
EVROPSKO RADNO PRAVO
PROF. DR. MEHMED HADŽIĆ
Sarajevo, 12. 11. 2019. godine
Izvori radnog prava međunarodnog porijekla
1. Univerzalni i regionalni međunarodni izvori:
■ za radno pravo BiH najznačajniji:
1. konvencije i preporuke MOR-a i akti UN,
2. primarni i sekundarni izvori prava Evropske unije, te akti Vijeća
Evrope,
3. Bilateralni i multilateralni međudržavni ugovori
Međunarodno radno pravo
■ A) Univerzalno i B) Regionalno;
■ Skup materijalno-pravnih i formalno- pravnih normi koje se donose na
međunarodnom nivou;
■ Segment nacionalnog radnog prava koji se vezuje za izvore
međunarodnog porijekla u pogledu:
a) sadržaja i
b) procesnih pravila koja se odnose na njihovo usvajanje i
implementaciju.
Univerzalno međunarodno radno pravo
■ Konvencije i preporuke MOR-a
■ Odgovarajući instrumenti UN
Međunarodni radni standardi
Univerzalni :
sadržani u 190 konvencija MOR-a
prema predmetu :
❖ Sloboda udruživanja,kolektivnog dogovaranja i participacija
❖ Jednakost u mogućnostima ili tretmanu
❖ Prinudni rad
❖ Dječiji rad
❖ Tripartizam
❖ Radna adminstracija i inspekcija
❖ Zapošljavanje
❖ Stručno usavršavanje i doobrazovanje
❖ Plaće
❖ Radno vrijeme
❖ Sigurnost zaposlenja
❖ Zaštita na radu
❖ Zaštita materinstva
❖ Socijalna politika
❖ Zaštita radnika migranata
❖ Pomorci
❖ Ribari
❖ Lučki radnici
❖ Domorodačko i plemensko stanovništvo
❖ Specifične kategorije radnika
Regionalni
■ Sloboda kretanja radnika
■ Zaposlenost i fleksibilni oblici zapošljavanja(ugovor o radu na određeno vrijeme(1999/70/EC),ugovor o radu s nepunim radnim vremenom direktiva 97/81/EC,obaveza pisanog obavještavanja zaposlenih o uvjetima rada ugovora o radu 91/533),
■ Jednakost u postupanju ili tretmanu (direktiva 2000/78/EEC,teret dokazivanja-direktiva 97/80)
■ Zaštita zdravlja i bezbjednost na radu
■ Dostojanstvo na radu
■ Radno vrijeme, noćni rad, sedmični i godišnji odmor
■ Reorganizacija poslodavaca i položaj zaposlenih
■ Socijalni dijalog
■ Kolektivno pregovaranje
■ Participacija
Evropsko radno pravo
1. Evropsko nekomunitarno radno pravo (radno pravo koje je nastalo u
okviru Vijeća Europe, izvori:
Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda,Evropska
socijalna povelja,Evropski kodeks o socijalnoj sigurnosti,Evropska
konvencija o socijalnoj sigurnosti,Evropska konvencija o pravnom statusu
radnika migranata),
2. Evropsko komunitarno pravo –pravo Evropske unije
Evropsko nekomunitarno radno pravo
■ Osnovna karakteristika neposredno ili posredno pružanje sudske zaštite prava sadržanih u izvorima nekomunitarnog radnog prava
■ Direktna zaštita se pruža u odnosu na dva prava sadržana u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama:
- čl.4. Zabrana prinudnog i ropskog rada
- čl.11.Sloboda sindikalnog udruživanja
Od posebnog značaja za radne i socijalne odnose načelo nediskriminacije
■ Pojedinac nema mogućnosti da zaštiti socijalna prava sadržana u Evropskoj socijalnoj povelji direktno, već isključivo pred nacionalnim sudovima.
Pravo na pravično suđenjePravo na djelotvoran pravni lijek
■ Član 6. (nezavisan i nepristasan sud;javnost postupka,pretpostavka
nevinosti, posebne garancije, pravo na dva stepena suđenja,princip
”non bis in idem”,naknada u slučaju sudske greške,pravo na razuman
rok – ”2.godine” )
■ Član 13.(garancija prava na žalbu u vezi sa nekim drugim pravom
koje je povređeno)
Evropska unija (kratica EU)
■ Jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica evropskih država,
nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo
1951 godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke,
Italije, Luksemburga i Nizozemske).
■ Evropska unija formalno je uspostavljena 1. 01. 1993. godine,
stupanjem na snagu Ugovora o Evropskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz
Maastrichta).
Pravni sistem Evropske unije
■ naziva se uobičajeno ”pravna stečevina/tekovina EU/Zajednice”-
acquis communautaire .
■ Pravni poredak koji stvaraju organi EU/ zajednica.
■ Sui generis pravni poredak različit od međunarodnog pravnog poretka,
koji je integriran u pravne poretke država članica.
Izvori komunitarnog radnog prava
■ Originerni(primarni)/Derivativni (sekundarni),
■ Pisani/Nepisani(opća pravna načela komunitarnog prava)
■ Sudski precedenti(sudska praksa) Suda pravde EU
■ Evropski kolektivni ugovori o radu
Načela europskog radnog prava
■ Načelo slobodnog kretanja radnika/osoba
■ Načelo jednakog tretmana muškarca i žene
■ Načela supsidijarnosti i srazmjernosti
■ Načelo superiornosti i autonomije
■ Načelo tripartizma
Uslovi pod kojima EU smije donositi propise iz oblasti evropskog prava
■ Princip ograničenog mandata
■ Princip supsidijariteta
■ Princip srazmjernosti
Princip ograničenog mandata
■ Organi i institucije smiju djelovati samo u okviru ovlaštenja i
ciljeva koji su određeni ugovorom i samo radi ispunjavanja
zadataka EU
Princip supsidijariteta
■ Organima i institucijama je dopušteno donošenje pravnih propisa u
kojima su pored izričitog osnova iz ugovora ispunjena dodatna dva
uslova:
1. Negativni- ciljevi koji se žele postići donošenjem odgovarajućeg
propisa ne mogu se zadovoljiti reguliranjem na nacionalnom nivou
2. Pozitivni- odgovarajući ciljevi zbog svog obima i učinkovitosti mogu se
bolje realizirati na nivou EU
Princip srazmjernosti
■ Odnosi se na pitanje “kakve mjere” organi/institucije smiju preduzeti. Odlučujuće je
da li se iz nacionalne perspektive određena mjera na nacionalnom nivou čini
podobnom i potrebnom, odnosno da li, na drugoj strani, njeni nedostaci stoje u
nesrazmjeri prema njenim prednostima.
Originerni-primarni izvori
■ Ugovori:
1. Osnivački ugovori i Ugovori koji su integrirani u osnivačke
2. Protokoli i Sporazumi o socijalnoj politici,
3. Ugovori sa trećim državama
EU nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora
■ Lisabonski ugovor-Reformski ugovor(2007)2009
■ Ugovor o Europskoj uniji
■ Ugovor o funkcioniranju Europske unije
Sekundarni-derivativni izvori prava
■ Uredbe ili Pravila( Regulation,Verordnungen)
■ Direktive ili Upustva ili Smjernice
■ Odluke
■ Mišljenja
■ Preporuke
■ Rezolucije
■ Deklaracije
■ Akcioni planovi
■ Bijele-zelene knjige
Uredbe-Pravila
■ Imaju opću važnost-u cjelini obavezujući akti sa direktnom primjenom u svakoj državi članici EU-glavno sredstvo unifikacije
■ Od posebnog značaju su Uredbe koje se odnose na realizaciju jedne od četiri velike slobode:
➢ -slobode kretanja osoba/radnika:Uredba 1612/68 koje predviđa da radnik zadržava pravo na boravak u državi prijema pošto mu je prestao rad, Direktivom o slobodi kretanja 2004/38 je parcijalno izmjenjena Uredba 1612/68,
■ Stupanjem na snagu Uredbe 492/2011 stavljena je van snage Uredba 1612/68
Direktive –upustva –smjernice (Directive, Richtlinen
■ Osnovno sredstvo harmonizacije (aproksimacije) radnopravnih sistema država članica,
■ Obezbjeđuju neophodne aspekte uniformnosti komunitarnog prava uz poštovanje tradicije i strukture država članica
■ Ima pravno obavezujuću snagu koji sadrže obligaciju cilja,tj. nema direktno dejstvo(izuzetno)nego je ostavljena sloboda državama da odrede način,sredstvo i formu implementacije u roku koji propisuje sama direktiva
■ Adresati samo države članice
Sudska praksa
■ Praksa Suda pravde u toj mjeri stvaralačka da se odluke
Suda mogu uzeti za jednu vrstu precedenata
Šta je radno pravo EU- karakteristike i sadržaj
1. Partikularnost: usmjerenost na ograničena pitanja radnog i socijalnog prava,
nesimetričnost, nepotpunost u odnosu na nacionalna zakonodavstva
2. Sloboda kretanja radnika (kretanje radnika i članova njihovih porodica;
koordinacija sistema socijalne sigurnosti)
3. Socijalna politika (omogućavanje socijalnog razvoja i sprečavanje socijalnog
dampinga; zaštita zdravlja i sigurnosti na radu, osiguranje adekvatnih radnih
uvjeta : radno vrijeme, kolektivni otkazi, transfer preduzeća, participacija..)
4. Koordinacija ekonomske politike i politike zapošljavanja
5. Suzbijanja diskriminacije
Važno
■ Oblast radnih i socijalnih odnosa –podjeljena nadležnost EU i država članica;
■ EU u pravilu koristi direktive“minimalne harmonizacije“;
■ Posebna obaveza vezana za usklađivanje ekonomske politike, politike zapošljavanja
te mogućnost usklađivanja socijalnih politika;
Evropski radni standardi
■ Sloboda kretanja radnika
■ Zaposlenost i fleksibilni oblici zapošljavanja
(ugovor o radu na određeno vrijeme(Direktiva 1999/70/EC),ugovor o radu s nepunim radnim vremenom Direktiva 97/81/EC,obaveza pisanog obavještavanja zaposlenih o uvjetima rada ugovora o radu 91/533),
■ Jednakost u postupanju ili tretmanu (direktiva 2000/78/EEC,teret dokazivanja-direktiva 97/80)
■ Zaštita zdravlja i bezbjednost na radu
■ Dostojanstvo na radu
■ Radno vrijeme, noćni rad, sedmični i godišnji odmor
■ Reorganizacija poslodavaca i položaj zaposlenih
■ Socijalni dijalog
■ Kolektivno pregovaranje
■ Participacija
Evropsko individualno radno pravo
■ Najrazvijeniji dio evropskog komunitarnog prava
■ Određena pitanja, još uvjek, isključena iz nadležnosti komunitarnih
organa,odnosno nisu predmet reguliranja sekundarnim zakonodavstvom.
■ To su :
-pitanje zarade i drugih primanja zaposlenih
-odsustva sa rada
-disciplinske odgovornosti i odgovornosti za štetu
- otkaza ugovora o radu
Sadržaj evropskog individualnog radnog prava
■ Sloboda kretanja, nastanjivanja i boravka –nacionalni tretman svakom građaninu EU
■ Materija zapošljavanja i fleksibilnih oblika zapošljavanja uz načelo zabrane diskriminacije
■ Uvjeti rada –zaštita zdravlja i bezbjednosti na radu
■ Kompleks pitanja reorganizacije poslodavaca i prava zaposlenih
Sloboda kretanja, nastanjivanja i boravka –nacionalni
tretman svakom građaninu EU
■ Komunitarni pojam radnika
■ Uvjeti za sticanje slobode kretanja radnika:državljanstvo i profesionalna aktivnost
ekonomskog karaktera
■ Sadržaj slobode kretanja:
1. prihvatanje stvarno učinjene ponude za zaposlenje,
2. Slobodno kretanje unutar državnog područja država članica u tu svrhu,
3. Boravak u državi članici radi zapošljavanja u skladu sa odredbama koje uređuju
zapošljavanje državljanja te države utvrđenih zakonom i ostalim propisima
4. Ostanak na državnom području države članice nakon prestanka zaposlenja u toj državi
Ograničenja slobode kretanja
■ Ograničenja slobode kretanja radnika u okviru unutrašnjeg tržišta EU
vezana su:
1. U pogledu ulaska i boravka: javni poredak, javna bezbjednost, javno
zdravlje,
2. U pogledu pristupa određenim poslovima. Javna uprava
3. Privremena ograničenja zbog proširenja EU
■ Prioritet domaćeg državljanstva u komunitarnom pravu moguće je opravdati
poznavanjem domaćeg jezika pošto je taj uvjet izuzet iz zabranjenih osnova
u pogledu nacionalnog tretmana subjekta komunitarnog prava
Materija zapošljavanja i fleksibilnih oblika zapošljavanja uz načelo zabrane diskriminacije
■ Ugovor o radu na određeno vrijeme:
Direktiva 1999/70/EC
■ Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom:
Direktiva 97/81/EC
■ Obaveza poslodavca da u pisanom obliku obavjesti zaposlene o uvjetima koji se primjenjuju u govoru o radu:Direktiva 91/533
■ Načelo jednakosti u mogućnostima i tretmanu (osnivački ugovor,Direktiva 2000/78/EEC,Direktiva 97/80 Teret dokazivanja,
Uvjeti rada –zaštita zdravlja i bezbjednosti na radu
■ Zaštita zdravlja i bezbjednosti na radu –opći uvjeti rada –više od 50 direktiva sa
značajnim ekonomskim implikacijama
■ Direktiva 89/391-opći karakter i opći domen primjene poboljšanje bezbjednosti i
zdravlja na radu
Kompleks pitanja reorganizacije poslodavaca i prava zaposlenih (stabilnost zaposlenja)
■ Reorganizacija poslodavca putem transfera prava zaposlenih
:Direktiva 2001/23 o očuvanju prava zaposlenih
■ Reorganizacija poslodavca putem kolektivnog otpuštanja:Direktiva
98/59/EC o aproksimaciji prava država članica u pogledu kolektivnog
otpuštanja
■ Reorganizacija poslodavca u slučaju insolventnosti:Direktiva
2008/94/EC o zaštiti radnika (zaposlenika) u slučaju insolventnosti
poslodavca
Evropsko kolektivno radno pravo
■ Odredbe u osnivačkom ugovoru:
“Zajednica neće podržavati i dopunjavati aktivnosti država članica u oblasti:
prava na udruživanje, prava na štrajk i lockout”
imaju za posljedicu da je, na sadašnjem stepenu, evropsko kolektivno radno pravo
jako partikularno.
Sadržaj evropskog kolektivnog radnog prava
■ Socijalni dijalog
■ Evropsko kolektivno pregovaranje
■ Evropski savjet zaposlenih-participacija
Socijalni dijalog
■ Ugovor o osnivanju EZ među ciljevima socijalne politike navodi
“unapređenje dijaloga između menadžmenta i rada”;
■ U okviru EU djeluje više organizacija poslodavaca i sindikata na
međugranskom, granskom novou i u javnom i u privatnom sektoru;
■ Udruženja poslodavaca : konfederacije nacionalnih međugranskih
udruženja i federacije nacionalnih granskih udruženja.
■ Organizacije sindikata:konfederacije nacionalnih međugranskih
sindikata i federacije granskih nacionalnih sindikata.
Kolektivni ugovori na evropskom nivou
■ Kolektivni ugovor na nivou evropske kompanije,
■ Evropski industrijski kolektivni ugovor,
■ Evropski multiindustrijski kolektivni ugovor,
■ Evropski multiregionalni kolektivni ugovor,
Kolektivni ugovor na nivou evropske kompanije
■ Kolektivni ugovor na nivou kompanije koja ima pogone (sjedišta) u
nekoliko država članica, ali ne nužno u svima,
■ Na strani radnika sindikati koji predstavljaju radnike iz različitih država
ili (barem teoretski) evropski kompanijski sindikat,
■ U određenim slučajevima kao strana u evropskom kompanijskom k. U.
Može se javiti i evropsko vijeće zaposlenika (radnika), u zavisnosti od
njegovog sastava i ovlaštenja,
Evropski industrijski kolektivni ugovor, multiindustrijski ili multiregionalni kolektivni ugovor
■ Strane ugovora udruženja poslodavaca i sindikati,
■ To mogu biti biti nacionalni sindikati (Udruženja poslodavaca) ili jedan ili više
evropskih sektorskih sindikata Udruženja poslodavaca
Pravo na participaciju
■ Direktiva 94/45/EC o uspostavljanju evropskih radničkih vijeća,
■ Direktiva 2002/14/EZ o uspostavljanju općeg okvira za obavještavanje i savjetovanje s radnicima u Evropskoj zajednici,
■ Direktiva 2009/38/EZ o osnivanju Evropskog radničkog vijeća ili uvođenju postupka koji obuhvaća preduzeća i skupine preduzeća na razini Zajednice radi obavještavanja i savjetovanja radnika (zamjenjuje Direktivu 94/45/EZ)
Hvala na pažnji!