europska unija

24
www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint EUROPSKA UNIJA 1. Koji su idejni začetnici Europske unije? Zamisao o Sjedinjenim Državama Europe javila se u vrijeme Victora Hugoa kao ideal o kojem su sanjali humanisti i pacifisti. Spinelli i Monnet drže se idejnim začetnicima Schumanovog plana koji je 1950. god. doveo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik. 2. Zašto je osnovana Europska unija? Htjelo se zaustaviti daljnje izbijanje sukoba nakon II. svj. rata i oporaviti gospodarstvo zapadne Europe. Današnje je uvjerenje da, pored nacionalnih i regionalnih vlasti, moraju postojati neovisne, demokratske europske institucije koje su nadležne za donošenje odluka u područjima gdje je zajedničko djelovanje učinkovitije od djelovanja svake pojedine zemlje članice posebno: jedinstveno tržište, monetarni sustav, ekonomsko i društveno povezivanje, zapošljavanje, zaštita okoliša, vanjska politika i obrana, te stvaranje mira i sigurnosti. 3. Koja je definicija Europske unije? Europska unija je nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat suradnje i procesa integracije započete 1951. god. (Pariški ugovor – D, F, B, NL, L, I) između 6 europskih država, nakon čega su uslijedila 5 vala proširenja. Pojam Europska unija prvi put se spominje u Ugovoru o Europskoj uniji sklopljenom u Maastrichtu 1992. godine. Europska unija je usavršen oblik multisektoralnog ujedinjenja, a njezina se nadležnost prostire na ekonomiju, industriju, socijalna pitanja, politiku, građanska prava i vanjsku politiku 27 zemalja članica. Europska unija je ekonomska, trgovinska i monetarna sila. 10. prosinca 1991. Donesena je odluka o stvaranju monetarne unije i prihvaćeno je 5 načela konvergencije. 4. Koji su ustavni temelji Europske unije? Ustavni temelji Europske unije su Pariški ugovor o osnutku Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951., Rimski ugovori o osnutku Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) iz 1957. Rimski ugovori izmijenjeni su Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. i Ugovorom iz Maastrichta o Europskoj uniji iz 1992., te Amsterdamskim ugovorom iz 1997. godine. Ovi ugovori vezuju zemlje članice čvršće nego međunarodno pravni ugovori sklopljeni među suverenim državama. Europska unija stvara zakone koji se mogu izravno primijeniti na njene građane i tako osigurati njihova prava. 29.10.2004. potpisan je Europski ustav (nije prošao), 13.12.2007. potpisan Reformski ugovor u Lisabonu. 5. Kojih je 6 država osnivača Europske unije i kako su išla proširenja? Države utemeljiteljice - Europsku zajednicu za ugljen i čelik osnovalo je šest država potpisnica Ugovora iz Pariza 1951 . godine - Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Rimskim ugovorima 1957 . godine iste su države osnovale Europsku ekonomsku zajednicu te Europsku zajednicu za atomsku energiju . Prvo proširenje - 1973 . godine članicama Europske zajednice postale su Velika Britanija, Danska i Irska.

Upload: barbara

Post on 21-Jul-2016

76 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

EUROPSKA UNIJA

TRANSCRIPT

Page 1: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

EUROPSKA UNIJA1. Koji su idejni začetnici Europske unije?Zamisao o Sjedinjenim Državama Europe javila se u vrijeme Victora Hugoa kao ideal o kojem su sanjali humanisti i pacifisti. Spinelli i Monnet drže se idejnim začetnicima Schumanovog plana koji je 1950. god. doveo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik.

2. Zašto je osnovana Europska unija?Htjelo se zaustaviti daljnje izbijanje sukoba nakon II. svj. rata i oporaviti gospodarstvo zapadne Europe.Današnje je uvjerenje da, pored nacionalnih i regionalnih vlasti, moraju postojati neovisne, demokratske europske institucije koje su nadležne za donošenje odluka u područjima gdje je zajedničko djelovanje učinkovitije od djelovanja svake pojedine zemlje članice posebno: jedinstveno tržište, monetarni sustav, ekonomsko i društveno povezivanje, zapošljavanje, zaštita okoliša, vanjska politika i obrana, te stvaranje mira i sigurnosti.

3. Koja je definicija Europske unije?Europska unija je nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat suradnje i procesa integracije započete 1951. god. (Pariški ugovor – D, F, B, NL, L, I) između 6 europskih država, nakon čega su uslijedila 5 vala proširenja. Pojam Europska unija prvi put se spominje u Ugovoru o Europskoj uniji sklopljenom u Maastrichtu 1992. godine.

Europska unija je usavršen oblik multisektoralnog ujedinjenja, a njezina se nadležnost prostire na ekonomiju, industriju, socijalna pitanja, politiku, građanska prava i vanjsku politiku 27 zemalja članica.Europska unija je ekonomska, trgovinska i monetarna sila.10. prosinca 1991. Donesena je odluka o stvaranju monetarne unije i prihvaćeno je 5 načela konvergencije.

4. Koji su ustavni temelji Europske unije?Ustavni temelji Europske unije su Pariški ugovor o osnutku Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951., Rimski ugovori o osnutku Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) iz 1957.Rimski ugovori izmijenjeni su Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. i Ugovorom iz Maastrichta o Europskoj uniji iz 1992., te Amsterdamskim ugovorom iz 1997. godine.Ovi ugovori vezuju zemlje članice čvršće nego međunarodno pravni ugovori sklopljeni među suverenim državama. Europska unija stvara zakone koji se mogu izravno primijeniti na njene građane i tako osigurati njihova prava.29.10.2004. potpisan je Europski ustav (nije prošao),13.12.2007. potpisan Reformski ugovor u Lisabonu.

5. Kojih je 6 država osnivača Europske unije i kako su išla proširenja?

Države utemeljiteljice - Europsku zajednicu za ugljen i čelik osnovalo je šest država potpisnica Ugovora iz Pariza 1951. godine - Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Rimskim ugovorima 1957. godine iste su države osnovale Europsku ekonomsku zajednicu te Europsku zajednicu za atomsku energiju.

Prvo proširenje - 1973. godine članicama Europske zajednice postale su Velika Britanija, Danska i Irska.

Drugo proširenje - 1981. godine Grčka postaje članicom Europske zajednice. Grčka je Sporazum o pridruživanju s EZ-om sklopila još 1961. godine, međutim u punopravno članstvo ušla je gotovo 20 godina kasnije, jer je u međuvremenu došlo do promjene režima vojnim udarom (1967.), što je usporilo njezin ulazak u EZ sve do uspostave demokracije 1974. godine.

Treće proširenje - 1986. godine u članstvo Europske zajednice ulaze Španjolska i Portugal. Ove dvije zemlje izrazile su interes za članstvo u EZ-u još 1960-tih godina, međutim u članstvo su primljene nakon uspostave demokratskh političkih sustava koji su zamijenili ranije autoritarne režime te nakon prevladavanja gospodarskih teškoća.

Četvrto proširenje - 1995. godine Europska unija prima u članstvo Austriju, Finsku i Švedsku.

Page 2: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Peto proširenje - 1. svibnja 2004. godine bilo je po mnogome značajno. To je prije svega najveće proširenje Europske unije, kojim je EU dobila novih 10 država članica - Cipar, Češka, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Malta.

Nastavak petog proširenja - 1. siječnja 2007. godine Europskoj uniji pristupile su Rumunjska i Bugarska.

6. Koje su institucije Europske unije?

Glavne institucije: Europska komisija, Europski parlament, Vijeće EU, Sud europskih zajednicaOstale institucije: Europski revizorski sud, Europska središnja banka, Gospodarski i

socijalni odbor, Odbor regija, Europska investicijska banka

6.1. VIJEĆE MINISTARA / VIJEĆE EUROPSKE UNIJE - najvažnije tijelo Europske unije koje donosi odluke. Vijeće ima 27 članova (ministri država članica.- predstavlja interese država članica, zakonodavno je tijelo EU, usvaja pravne akte,usklađuje politike država članica, glavna institucija Europske unije;- ono okuplja ministre vanjskih poslova svih zemalja članica, čiji sastav ovisi o temi o kojoj se raspravlja. Vijeće donosi sve značajne pravne odluke, odredbe, direktive i zaključke; utvrđuje unutarnja pravila za Uniju; zajedno s Europskim parlamentom zaduženo je za proračun Unije. Vijeće zaključuje međunarodne ugovore koje je prethodno izradila Komisija. - Predsjedništvo Vijeća svakih 6 mjeseci preuzima predstavnik druge zemlje članice.- Vijeću ministara pomaže u radu Odbor stalnih predstavnika (COREPER).- Ima 23 službena jezika. - Sjedište Bruxelles (dijelom u Luxembourg).

6.2. EUROPSKO VIJEĆE– nije institucija EU, već pojam koji označava praksu sastajanja na vrhu (eng. summit) sastaju se 2-3 puta godišnje, šefovi država i vlada zajedno s predsjednikom Europske komisije. - ono je glavni pokretač najvažnijih političkih inicijativa Unije i tijelo za donošenje odluka u spornim pitanjima koja nisu riješena unutar Vijeća Europske unije (Ministarskog vijeća).- uloga: smjernice za buduću razvoj EU, zajednička vanjska i sigurnosna politika, imenovanja- sastanke vodi država koja predsjeda Vijećem EU- ma 46 članica, i RH je član

6.3. EUROPSKI PARLAMENT - institucija EU koja predstavlja interese građana država članica EU-e (jačanje demokratičnosti)– neposredni izbori svakih 5 godina od 1979. (prije su išli predstavnici nacionalnih parlamenata)- uloga:1. savjetovanje – daje mišljenje na prijedloge akata (Rimski ugovor)2. suradnja – pri usvajanju poravnih akta (Jedinstveni europski akt)3. suodlučivanje (Maastrichtski ugovor)4. sudjeluje u vanjskoj politici EU5. nadzire rad drugih institucija6. odobrava proračun7. imenuje (članove EK, ombudsmana, čl. Europske sred. banke te Revizorski sud- To je tijelo demokratskog izraza i političkog nadzora koje sudjeluje u donošenju zakonskih odredbi unutar Unije. Zakonodavne nadležnosti dijeli s Vijećem ministara. Parlament ima 785 zastupnika, a broj poslanika jedne zemlje proporcionalan je broju stanovnika te zemlje.Regulira se Ugovorom iz Nice. Zastupa: Strasbourg, Uredi: Bruxelles, Luxembourg.

6.4. EUROPSKA KOMISIJA - predstavlja interese Europske zajednice, neovisna je od interesa država članica– ima 27 članova (povjerenici + predsjednik) imenovanih na 5 godina. Predsjednika Komisije imenuju vlade država članica, a Europski parlament ga potvrđuje, potom vlade država članica zajedno s imenovanim predsjednikom, imenuju ostale članove Komisije, a cijeli sastav Komisije konačno odobrava Parlament. Europska komisija je pri izvršenju svojih obveza neovisna; ona zastupa isključivo interese Unije i ne smije primati naredbe niti jedne vlade države članice. Komisija je dužna podnijeti kolektivnu ostavku ako joj Europski parlament izglasa nepovjerenje. Komisija ujedno igra ulogu “čuvara ugovora”, ima potpunu financijsku neovisnost. - uloga:1. motor europske integracije – predlaže pravne akte

Page 3: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

2. izvršno tijelo EU – provodi zakonodavstvo i upravlja proračunom3. čuvarica osnivačkih ugovora – kontrolira/osigurava poštivanje prava EU4. EU glasnogovornik – predstavlja interese EU u trećim zamljama- EK ima 24.000 djelatnika unutar brojnih Općih uprava- za RH je najznačajniji Olli Rehnn – povjerenik za proširenje- Regulira se Ugovorom iz Nice. - Sjedište: Bruxelles i dijelom Luxembourg.- Predsjednik Barosso + 5 podpredsjednika, prije njega bio Romano Prodi- Radni jezici: francuski, engleski, njemački.

6.5. SUD EUROPSKIH ZAJEDNICA – sastoji se od 27 sudaca + glavni odvjetnici koje sporazumno imenuju države članice na 6 godina. - Uloga Suda je da osigura poštivanje zakona u tumačenju i provedbi ugovora; ima ovlasti provjeriti da li zajednički europski akti poštuju osnovna prava, a jednako je nadležan i u području sloboda i sigurnosti osoba. - može poništiti odluku Vijeća EU ili Komisije - riješava sporove između institucija EU i njihovog osoblja-Sudu u njegovom radu pomaže i Sud prvog stupnja uspostavljen 1987. godine.- sjedište: Luxembourg

6.6. DRUGE INSTITUCIJE Revizorski sud - čine ga 27 sudaca revizora, osnovan 1977. godine radi kontrole prihoda i rashoda Unije te dodjele proračunskih sredstava. Ima sjedište u Bruxellesu. Gospodarski i socijalni odbor - savjetodavno tijelo EU, sastavljeno od 317 članova. Ima sjedište u Bruxellesu. Odbor regija - također savjetodavno tijelo EU, sastavljeno od 317 članova koje delegiraju tijela lokalnih i regionalnh vlasti država čnica EU kako bi zastupali interese regija jedinica lokalne samouprave na razin Unije. Ima sjedište u Bruxellesu. Europska središnja banka - osnovana sredinom 1998., a 1999. godine preuzela je odgovornost za provedbu europske monetarne politike. Glavna joj je zadaća održavanje stabilnosti jedinstvene europske valute - eura. Sjedište joj je u Frankfurtu na Majni. Europska investicijska banka - ustrojena je Rimskim ugovorom o osnivanju EZ-a, s ciljem pridonošenja uravoteženosti razvoja Europske zajednice gospodarskom integracijom i socijalnom kohezijom. Banka osigurava dugoročno financiranje određenih kapitalnih projekata u Uniji te u drugim državama svijeta. Ima sjedište u Luksemburgu. Europska banka za obnovu i razvoj - osnovana je 1991. godne kako bi pomogla bivšim komunističkim državama u njihovoj transformaciji u tržišna gospodarstva. Banka se bavi investiranjem u privatna poduzeća, samostalno ili s drugim partnerima. Sjedište banke je u Londonu

6.8. URED OMBUDSMANA – POSREDNIKA - osnovan je ugovorom o europskoj uniji. Imenuje ga Europski parlament i mandat mu traje do isteka mandata Parlamenta. Ombudsman zaprima pritužbe protiv institucija i organa Unije. Kad zaprimi pritužbu, europski posrednik dogovorom pokušava riješiti spor s europskom institucijom.

7. Što je unutarnje tržište i kad je otvoreno?Unutarnje tržište otvoreno je 01. siječnja 1993. godine s ciljem stalnog proširenja gospodarstva, veće stabilnosti, rasta životnog standarda kao i njegovanja dobrih odnosa između država koje Zajednica ujedinjuje. Tom cilju služe 2 sredstva:1. otvaranje granica, što daje mogućnost slobodnog kretanja roba i usluga2. stvaranje solidarnih struktura uvođenjem zajedničkih politika i odgovarajućih financijskih

instrumenataOsnivanje Svjetske trgovinske organizacije jedan je od najpozitivnijih rezultata ugovora iz Marrakecha.- pristup izvoru robe, zdrav natjecateljski duh (niže cijene) među europskim poduzećima, zaštita

interesa potrošača... (s predavanja)

8. Što je unutarnja sigurnost?Načelo slobodnog kretanja ljudi unutar Unije, vlade su nadopunile mehanizmima kojima osiguravaju sigurnost svih građana i njihovu zaštitu na vanjskim granicama Unije. Suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova pokriva 4 glavna područja:1. usuglašavanje zakona koji se odnosi na azil2. uvođenje zakona o useljenju3. suradnja policije u borbi protiv krijumčarenja preko granica4. pripremanje ugovora o suradnji na području građanskog i krivičnog prava

Page 4: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Schengenskim sporazumom 1985. ukinuta je kontrola na zajedničkim granicama, a Sporazum predviđa slobodno kretanje ljudi svih država potpisnica, drugih država članica Unije i trećih zemalja.Policija će kao i do sada jamčiti javnu sigurnost na nacionalnim teritorijima, u lukama i na aerodromima, ali zahvaljujući boljoj suradnji kontrole na vanjskim granicama bit će učinkovitije.

9. Što je Schengenski prostor?Schengenski prostor je prostor slobodnog kretanja i vrijedi za sve državljane, neovisno o njihovoj nacionalnosti.Za građane Unije načelo slobodnog kretanja već je u velikoj mjeri ostvareno.Za Sporazum su uključene odredbe za turiste, podnositelje molbi za azil i legalne emigrante iz trećih zemalja s ciljem ostvarivanja jedinstvene procedure na cjelokupnom Schengenskom prostoru.

10.Kako dolazi do stvaranja politika solidarnosti i koje su?Pokazalo se da je jačanje gospodarske i socijalne povezanosti preduvjet solidarnosti među državama članicama Unije. Zbog toga je došlo do osmišljavanja i provedbe regionalne i socijalne politike, čiji značaj raste porastom novih država članica.Regionalna politikaJačanje gospodarskog i socijalnog jedinstva logična je posljedica realizacije prostora bez granica. Financijska sredstva za strukturni razvoj kanaliziraju se putem postojećih, ali korjenito izmijenjenih fondova. Tako su Europski fondovi postali ključni instrument ekonomske i socijalne politike koja je odraz solidarnosti unutar zajednice.Socijalna politikaAktivnom socijalnom politikom Unija nastoji ukloniti neravnoteže u razvoju. Europski socijalni fond utemeljen je s ciljem proširenja mogućnosti zaposlenja i lakše prostorne i profesionalne pokretljivosti radnika.Protokolom o ostvarenju osnovnih prava radnika 1991. u Maastrichtu, Europsko vijeće je odredilo prava koja trebaju vrijediti za radnike diljem Unije. To su: slobodno kretanje, pravedne plaće, poboljšanje uvjeta rada, socijalna zaštita, sloboda stvaranja udruženja i sloboda kolektivnih pregovora, profesionalna izobrazba, jednaka naknada za oba spola za isti posao, zdravstvena zaštita i sigurnost na radnom mjestu, zaštita djece, starih ljudi i invalida i dr.Politika zapošljavanjaNa sjednici Europskog vijeća 1997. godine određene su smjernice politike zapošljavanja, čiju će realizaciju redovito pratiti države članice i institucije Unije, rukovodeći se zajedničkom metodom procjene rezultata.Financiranje zajedničkih politikaPovećanje vlastitih izvora sredstava usmjereno je na 3 glavna cilja: - proširenje zajedničkih mjera na području vanjskih odnosa,- jačanje gospodarske i socijalne povezanosti, - povećanje konkurentnosti europskih poduzeća.Komisija je u srpnju 1997. god. predočila opći dokument pod naslovom «Agenda 2000» u kojoj se pažnja usmjerava k ograničenju troškova u razdoblju 2000. – 2006. Komisija predlaže «budžetni status quo» za razdoblje 2000. – 2006. a to isključuje povećanje prihoda iznad granice 1,27 % brutto nacionalnog proizvoda. Komisija predlaže da se osigura dotok neophodnih financijskih sredstava koji jamče održanje načela solidarnosti između država članica kao i između Unije i država kandidata za članstvo u Uniji.Reforma zajedničke agrarne politikeVijeće je 1992. prihvatilo reformu zajedničke agrarne politike težeći smanjenju troškova, a uz održanje njene kompetitivnosti.Ciljevi zajedničke agrarne politike prema Rimskim ugovorima su: omogućiti poljoprivrednicima primjereni životni standard, stabilizirat tržišta, osigurati potrošačima primjerene cijene i modernizirati poljoprivredne strukture. Ti su ciljevi uglavnom dostignuti, što je pridonijelo da poljoprivreda postane konkurentan sektor gospodarstva. Unija treba preispitat metode svoje agrarne politike da bi ograničila porast proizvodnje, što daleko prelazi potrošnju, stvarajući troškove budžetu Unije da je bio ugrožen razvoj drugih sektora. Reformom agrarne politike stvorio bi se uravnotežen odnos između proizvodnje i potrošnje te smanjilo pre intenzivno gospodarstvo zbog očuvanja okoliša.

11.Što su politike napretka?Politike napretka podupiru razvoj velikog tržišta. Unija odvaja određena financijska sredstva za poticanje projekata zaštite okoliša, kao i za pomoć gospodarskim subjektima u prilagođavanju proizvodnje propisima Unije. Politika koju vodi Unija smatra se dopunom politike država članica. Ona podupire projekte u koje su uključeni istraživački laboratoriji pojedinih zemalja članica i potiče istraživanja kontroliranog spajanja atomskih jezgri, te potiče istraživanja i na području elektronike i obrade podataka.

Page 5: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

12. Što je ekonomsko-monetarna unija?Ekonomsko monetarna unija je nadopuna jedinstvenom tržištu, korak prema konačnom europskom ujedinjenju.Jedinstvena europska valuta zamijenila je nacionalne valute do 01.01.2002. – uvodi se EURO (novčanice i kovanice eura ulaze u opticaj).Uvođenje jedinstvene valute pokazalo se opravdanim u procesu uklanjanja zapreka slobodnom kretanju ljudi, roba, kapitala i usluga, te stvaranju jedinstvenog tržišta.

13.Koji su kriteriji za prelazak na euro?Ugovorom iz Maastrichta 1992. utvrđeni su kriteriji za ostvarenje jedinstvene zajedničke valute:

- stabilnost cijena : stopa inflacije ne smije prelaziti 1,5% iznad prosječne stope inflacije 3 države članice s najmanjom inflacijom

- kamatne stope : kamatna stopa ne smije biti viša od 2% iznad stope izračunate kao prosjek 3 zemlje s najmanjom stopom

- deficiti : budžetarni deficiti trebaju biti blizu ili ispod 3% društvenog proizvoda- zaduženost : javna zaduženost mora biti ispod 60% brutto društvenog proizvoda- stabilnost valute : nacionalna valuta mora se nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđenih

Europskim monetarnim sustavom.Osnivanjem Europske središnje banke odredit će se čvrsti tečajni odnosi među valutama. Banka će djelovati neovisno od nacionalnih vlada i upravljati monetarnom politikom svih država članica koje se pridružuju jedinstvenoj valuti.Europska središnja banka uspostavljena je 1. i 2. svibnja 1998., imenovan je njen izvršni odbor, započelo je štampanje novca.Danska, Velika Britanija i Švedska nisu prihvatile euro.Uvođenje jedinstvene valute najambiciozniji je cilj Europske unije do sad. O načinu na koji će građani Unije prihvatiti euro ovisit će i sam uspjeh eura.

14. Što je dogovoreno na sastanku Europskog vijeća u Amsterdamu 17. lipnja 1997.?Na tom sastanku su usvojene dvije važne rezolucije:

- «dogovor o stabilnosti i rastu» koji obvezuje države članice da se pridržavaju proračuna (zabrana prekomjernih zaduženja)

- zapošljavanje i dalje ostaje jedan od najvećih prioriteta Unije

15.Objasni zajedničku vanjsku i obrambenu politiku.Mir i pomirenje središnji su čimbenici procesa europske integracije. S pomoću novih mehanizama političke suradnje, želi se postići da države članice usvoje zajednička stajališta unutar međunarodnih organizacija (poput organizacije ujedinjenih naroda). Takva politička suradnja na europskoj razini pokazala se kao uspješan pristup vanjskoj politici.

16. Koji su ciljevi političke unije?Ugovor o Europskoj uniji čini osnovu političke unije koja se gradi na provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike čiji su ciljevi:

- zaštita zajedničkih vrijednosti, temeljnih interesa i neovisnosti Unije- jačanje sigurnosti Unije i njezinih država članica- očuvanje mira i jačanje međunarodne sigurnosti- poticanje međunarodne suradnje- razvitak i jačanje demokracije, pravne države i poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda

Ovi ciljevi se mogu ostvariti suradnjom između država članica u provođenju njihovih politika u određivanju zajedničkih stajališta i postupnom provedbom zajedničkih mjera u područjima gdje države članice imaju zajedničke interese.Zajednički stavovi se usvajaju čim Europsko vijeće prosudi da je to potrebno i to povezuje nacionalne politike država članica i učvršćuje njihov položaj u međunarodnim krugovima.

17. Što obuhvaća zajednička vanjska i sigurnosna politika?Ona čini kamen temeljac Europske unije i obuhvaća sva područja vanjske politike, uključujući i sigurnost. Odredbe kojima se rukovodi zajednička vanjska i sigurnosna politika ni na koji način ne utječu na specifične karakteristike obrambene i sigurnosne politike određenih država članica. Vanjska i sigurnosna politika dugoročno vode k zajedničkoj obrani.

18. Koje su prednosti jedinstvenog tržišta?One su višestruke: pristup širokom izboru robe, natjecateljski duh među proizvođačima održava nisu razinu cijena, provode se politike zaštite potrošača i okoliša, životni standard je usklađen prema najvišim mjerilima.

19. Objasni Europu građana.

Page 6: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Osim djelatnosti koje su izravno vezane za izvršenje suverenih ovlaštenja i čuvanja općih interesa države (policija, vojska, vanjski poslovi), poslovi u javnim službama (zdravstvo, školstvo...) mogu biti dostupni i za državljane drugih zemalja članica.Europa građana je u Maastrichtu učinila veliki korak naprijed odlukom koja je donesena o državljanstvu Unije i prema kojoj državljanin Unije koji živi u drugoj državi članici, a nema njezino državljanstvo, ima pravo da bira i bude izabran u općinskim izborima i izborima za Europske institucije.

20. Tko ima državljanstvo Unije?Građanin Unije je svaka osoba koja posjeduje državljanstvo neke od zemalja članica. Državljanstvo Unije nadopunjava nacionalno, ali ga ne zamjenjuje.

21. Koje diplome priznaje EU?Rad na području zbližavanja pravnih odredbi pojedinih zemalja, doveo je do uzajamnog priznanja diploma liječnika, medicinskih sestara, veterinara, magistara farmacije, arhitekata, posrednika osiguranja itd. 21. prosinca 1988. godine usvojena je direktiva kojom je uvedeno međusobno priznavanje svih diploma visokih učilišta. Ova se direktiva odnosi na visokoškolsku naobrazbu koja traje najmanje tri godine, a temelji se na načelu uzajamnog povjerenja u kakvoću visokih učilišta.

22. Koja je svrha obrazovnih programa?Uz pomoć obrazovnih programa Erasmus (mobilnost uređaja), Comett (program tehnološkog obrazovanja i usavršavanja) i Luingua (poticanje učenja stranih jezika), 60 000 mladih ljudi koristi stipendije za studiranje u drugim državama članicama. Da bi se postigao cilj da 10 % mladih ljudi jedne generacije provede godinu dana na sveučilištu druge države, neophodno je povećati zajednička financijska sredstva za politiku obrazovanja.

23. Koji su simboli europskog identiteta?Europska putovnica – u opticaju od 1985. godineEuropska himna – Beethovenova «Oda radosti»Europska zastava – 12 zvjezdica u krugu na plavoj podloziEuropska vozačka isprava – uvedena u državama članicama od 1996. godine

24.Što su europski sporazumi?To su mješoviti sporazumi koji pokrivaju područja za koja su nadležne i države članice i Unija.Glavni su ciljevi:

- politički dijalog- slobodna trgovina i sloboda kretanja- gospodarska suradnja- financijska suradnja- kulturna suradnja

25. Kako se može postati članicom Europske unije?Europsko vijeće je 1993. god. u Kopenhagenu usvojilo načelo po kojem pridružene zemlje srednje i istočne Europe mogu postat članicama Europske unije čim budu sposobne preuzeti obveze koje nosi članstvo i čim zadovolje ekonomske i političke uvjete. Oni uključuju stabilnost demokratskih institucija, poštivanje manjina, postojanje tržišne ekonomije i sposobnost prihvaćanja i ispunjavanja ciljeva političke, ekonomske i monetarne Unije.

26. Što je Agenda 2000?Dokument koji detaljno opisuje pripremne faze za članstvo u Uniji. Dokument Europske komisije koji sadrži program aktivnosti vezanih uz razvoj Europske unije i njezinih politika, te financijski okvir za razdoblje 2000. - 2006. godine u kontekstu proširenja na nove države članice. Sastoji se od triju dijelova. 1. dio sadrži pitanja vezana uz politike Unije, posebice ona koja se odnose na način funkcioniranja same Unije, zajedničku poljoprivrednu politiku te politiku koja se odnosi na gospodarsku i socijalnu koheziju. 2. dio - jačanje predpristupne strategije u obliku uvođenja pristupnoga partnerstva, otvaranja mogućnosti sudjelovanja u tzv. Programima Zajednice…3. dio donosi studiju učinka proširenja na politike Europske Unije.

27. Što omogućuje Ugovor iz Maastrichta?EU – nova faza u procesu stvaranja sve tješnje unije između naroda Europe, u kojoj se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što bližoj građanima. Temelji se na Europskim zajednicama, te politikama i oblicima suradnje koji se ustanovljuju ovim ugovorom. Ciljevi: područje bez unutarnjih granica; zajednička vanjska i sigurnosna politika; građanstvo EU (novi pojam); područje slobode;

Page 7: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

sigurnosti i pravde; pravna stečevina. Osnovana je EU. Nove zajedničke politike - glavna područja na kojima države surađuju = poljoprivreda. Učvršćeno je zajedničko europsko tržište… Ugovor iz Mastrichta omogućuje zemljama članicama mogućnost upotrebe dvaju važnih instrumenata: zajedničke valute i zajedničke obrane, a na zemljama članicama je da pokažu dovoljno političke volje za ostvarenje zajedničkog suvereniteta.

28. Koje su prednosti stabilnosti područja s jedinstvenom valutom za ulagače?Za europske i neeuropske ulagače, stabilnost područja s jedinstvenom valutom ima značajne prednosti. Nestat će svi troškovi transakcija i tečajnih razlika koje su uzrokovane različitim valutama.

29. Koje uvjete mora ispunjavati kandidat za članstvo Europskoj uniji?Prema Ugovoru o europskoj uniji, zahtjev za članstvo može podnijeti svaka europska država čije uređenje počiva na načelima slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava. To su kriteriji iz Amsterdama iz 1997. godine.

30. Koja su 4 kriterija iz Kopenhagena (1993.) i Madrida (1995.)?1. POLITIČKI – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje

ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije (osnovni ciljevi EU)2. GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva; jedinstveno tržište3. PRAVNI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-e, preuzimanje obveza iz članstva EU-e4. ADMINISTRATIVNI – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura sa ciljem

osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju; reforme. (ovaj je kriterij iz Madrida)

31. Kako izgleda zahtjev za ulazak u EU?Podnošenjem zahtjeva započinje postupak ocjenjivanja sposobnosti države podnositeljice zahtjeva da postane članicom Europske unije.To je kraće pismo koje potpisuje predsjednik države i/ili predsjednik vlade, a u kojem se ističe:

- europska pripadnost države podnositeljice zahtjeva- uključivanje u EU-u kao cilj politike države podnositeljice zahtjeva- spremnost prihvaćanja svih ciljeva unije kao i obveza koje proizlaze iz članstva EU-e

32. Kome se upućuje zahtjev, tko ga razmatra i u kojem roku?Zahtjev se podnosi Vijeću EU, odnosno državi članici koja u to vrijeme njime predsjedava. Vijeće EU podneseni zahtjev upućuje na razmatranje Europskom vijeću, na čiji poziv Europska komisija izrađuje mišljenje o zahtjevu za članstvo.Ako Europsko vijeće ne odredi rok unutar kojeg Europska komisija treba izraditi mišljenje, ona ima punu slobodu da o roku sama odluči.

33. Kako teče postupak donošenja mišljenja o zahtjevu?Europska komisija upućuje državi podnositeljici zahtjeva poseban upitnik s rokom unutar kojeg ova mora dostaviti tražene podatke, a na temelju kojih Europska komisija donosi:

1. mišljenje (fran. avis) – kojim ocjenjuje stanje i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo države podnositeljice zahtjeva. Mišljenje je pravni akti neobvezujućega karaktera koji donosi Vijeće EU-a ili Komisija i koji se upućuje državama članicama i/ili pravnim osobama na temelju planiranih inicijativa EU-a. Ono je sredstvo vođenja nacionalnih zakonodavstava u poželjnom smjeru.

2. preporuke – u pogledu otvaranja pregovora o primanju u članstvo EU-e

34. Što sadrži mišljenje o zahtjevu za članstvo?Mišljenje o zahtjevu za članstvo sadrži:

1. prikaz odnosa države podnositeljice zahtjeva i Europske unije2. stanje ispunjavanja političkih uvjeta3. stanje i mogućnost ispunjavanja gospodarskih uvjeta4. sposobnost prihvaćanja obveza iz članstva EU-e5. opću ocjenu stanja i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo

Cjelokupni postupak u većini slučajeva traje oko godinu dana.Svoje mišljenje i preporuke Europska komisija upućuje Europskom vijeću koje donosi konačnu odluku o odobravanju statusa kandidata državi koja je podnijela zahtjev za članstvo.

35.Što ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno?Ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno, Europsko vijeće saziva konferenciju između Europske unije i države podnositeljice zahtjeva za članstvo koja tako dobiva status kandidata.Statusom kandidata država dobiva mogućnost korištenja brojnih pred pristupnih fondova Europske unije.

Page 8: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

36. Što ako je mišljenje o zahtjevu negativno?Negativno mišljenje Europske komisije do sada je zabilježeno u slučaju Turske, dok je u slučaju Grčke dano mišljenje s negativnim tonom (Grčka postala članica 1981.).U slučaju negativnog mišljenja, daljnje približavanje Europskoj uniji je usporeno.

37. Koje zemlje trenutno imaju status kandidata?Hrvatska (dobila status kandidata 18. lipnja 2004.; pristupni pregovori zakazani za početak 2005, odgođeni, počeli 30.10.2005.), Turska (dobila status kandidata 1999. god., pregovore počeli kad i RH) i Makedonija

38.Kako teku pregovori između EU i država obuhvaćenih procesom stabilizacije i

pridruživanja?Za razliku od država kandidata iz srednje i istočne Europe koje su najprije potpisivale sporazume o suradnji, a potom sporazume o pridruživanju (tzv. europske sporazume), državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji te Srbiji i Crnoj Gori, Europska je unija odmah ponudila novu generaciju europskih sporazuma – sporazume o stabilizaciji i pridruživanju.

39. Koje su države Luksemburške, a koje Helsinške skupine?1997. god. na sastanku Europskog vijeća u Luksemburgu države kandidati postaju: Češka, Estonija, Mađarska, Poljska, Slovenija i Cipar. To je tzv. Luksemburška skupina.1999. god. na sastanku Europskog vijeća u Helsinkiju države kandidati postaju: Bugarska, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Malta. To je tzv. Helsinška skupina.

40.Objasni pred pristupnu strategiju Europske unije.Europska unija donošenjem zaključaka Europskog vijeća u Luksemburgu 1997. godine, pokrenula je proces proširenja EU-e kojim se određuje i pred pristupna strategija za države kandidate.Cilj pred pristupne strategije je pružanje podrške državama kandidatima u pripremama za članstvo u EU-u, posebno u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva tih država s pravnom stečevinom EU-e.Pred pristupna strategija uključuje:

1. sporazume o pridruživanju (tzv. europske sporazume)2. pristupno partnerstvo i nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU-e3. pred pristupnu pomoć koja obuhvaća pružanje financijske pomoći putem programa PHARE,

ISPA i SAPARD (osnovni fondovi) te sudjelovanje u programima EU-e u područjima obrazovanja, strukovnog obrazovanja, istraživanja, zaštite okoliša, malog i srednjeg poduzetništva, javnog zdravstva te programa za mlade.

41. Što je PHARE program? To je glavni financijsko – tehnički instrument pred pristupne strategije.Sredstva Phare programa usmjerena su na projekte za izgradnju infrastrukture, razvoja privatnog poduzetništva, obrazovanje, usavršavanje i istraživanje, zaštitu okoliša i nuklearnu sigurnost te restrukturiranje poljoprivrede.Phare program obuhvaća 5 prioritetnih područja: pristup tržištima zemalja donatorica za robu koja dolazi od zemalja korisnica, poljoprivredu i prehrambenu industriju, poticaj u ulaganjima, obuku i okoliš.

42. Što je ISPA program?Ispa program je instrument strukturne politike u pred pristupnom razdoblju pokrenut radi pomoći državama kandidatima u prilagođavanju standardima EU u području prometa i zaštite okoliša.

43. Što je SAPARD program?To je program namijenjen rješavanju problema strukturnih prilagodbi u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja država kandidata te pružanju pomoći u provedbi zakonodavstva EU-e iz područja zajedničke poljoprivredne politike.

44. Što je TAIEX?Razvijen je za potrebe država kandidata iz srednje i istočne Europe; ured tehničke pomoći za razmjenu informacija, osnovan s ciljem pružanja tehničke pomoći u procesu usklađivanja te provedbe zakonodavstva Europske unije.

45.Štaoje TACIS program?

Page 9: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Tacis program omogućuje tehničku i gospodarstvenu pomoć bivšim državama Sovjetskog Saveza i Mongolije. Cilj programa je prijelaz na tržišno gospodarstvo, a programom je obuhvaćeno mnogo sektora: nuklearna sigurnost, energija, okoliš, administrativna reforma, osnivanje poduzeća itd.

46. Kada je Republike Hrvatska podnijela zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji?

21. veljače 2003. godine. U lipnju 2003. je dobila upitnik s 4744 pitanja. U listopadu 2003. je ispunjeni upitnik uručen predsjedniku Europske komisije.

47. Objasni kronologiju odnosa Republike Hrvatske i Europske unije.29.10.2001. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 21.02.2003. RH podnijela zahtjev za punopravno članstvo u EU20.04.2004. u Strazbourgu, dobiveno pozitivno mišljenje (AVIS) Europske

komisije (preporuka da postane kandidatom za članstvo u EU)18.06.2004. u Bruxellesu Hrvatska dobila status kandidata za članstvo u EU

(Europsko vijeće zakazalo otvaranje pristupnih pregovora početkom 2005.)13.09.2004. u Bruxellesu Vijeće ministara EU je usvojilo Europsko partnerstvo s

Hrvatskom kojeg je predložila Komisija i u kojem su navedene kratkoročne i dugoročne mjere koje bi RH trebala provesti u narednom periodu

06.10.2004. u Bruxellesu Europska komisija objavila predpristupnu strategiju za RH s prijedlozima pregovaračkog okvira o punopravnom članstvu (pregovori će započet početkom 2005.).

01.02.2005. stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

48. Što je sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je posebna vrsta sporazuma kojeg je Europska unija ponudila državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja, među kojima i Hrvatskoj. SSP državi potpisnici daje status pridruženog člana i potencijalnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji.Cilj SSP-u je uspostava političkog dijaloga, usklađivanje zakonodavstva, promicanje gospodarskih odnosa, razvoj zone slobodne trgovine, osiguravanje suradnje te poticanje suradnje u nizu drugih područja.Republika Hrvatska potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2001. godine.Da bi stupio na snagu, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan između Republike Hrvatske i Europske unije, moraju ratificirati sve zastupljene strane: Hrvatski sabor, te Europski parlament i parlamenti svih država članica.Do trenutka stupanja SSP-a na snagu, na snazi je Privremeni sporazum koji uređuje trgovinska pitanja i s njima povezana pitanja (usklađivanje zakonodavstva u pojedinim područjima, cestovni prijevoz itd.).Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još nije bio stupio na snagu dok je 21.2.2003. Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.Dakle, stupanje na snagu i provedba SSP-a nisu formalno preduvjeti za podnošenje zahtjeva, ali se mogu smatrati politički izuzetno važnim i nužnim dijelom procesa približavanja europskim integracijama koji prethodi samom podnošenju zahtjeva za članstvo.Iako proces približavanja Europskoj uniji ponajprije ovisi o Europskoj uniji, uspješna provedba SSP-a može znatno pridonijeti dobivanju pozitivnog mišljenja Europske komisije.

49. Što je plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju?Operativni dokument kojim su utvrđene mjere potrebne za uspješnu provedbu obveza koje je Republika Hrvatska preuzela potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Plan odgovara na ključna pitanja provedbe SSP-a: što se mora učiniti, tko je odgovoran za pojedinačnu provedbu, kako i u kojim rokovima. 50.Koji su temeljni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske?To su: ulazak u Europsku uniju i NATO, te promicanje politike dobrosusjedstva, kao najznačajnijeg vida razgranate mreže vanjskopolitičkih aktivnosti Republike Hrvatske.

51. Kad se Republika Hrvatska nada ući u EU?Daljnje proširenje EU predviđeno je za razdoblje između 2008. i 2010. godine. Status kandidata otvara mogućnost da i Hrvatska postane članicom Europske unije. Zahvaljujući statusu kandidata Hrvatska će za brojne institucionalne, administrativne, političke i gospodarske reforme moći koristiti ne samo svoje financijske izvore, već i fondove Europske unije (Phare, Ispa, Sapard).

52. Što je screening?Jedna od dviju faza u pregovorima o članstvu; tzv. analitički pregled usklađenosti zakonodavstva (eng. screening).

Page 10: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Postupkom screeninga utvrđuju se područja unutar zakonodavstva pojedine države kandidata koja treba prilagoditi zakonodavstvu EU-e, ocjenjuje se postojeća razina usklađenosti te potreba daljnje prilagodbe zakonodavstvu EU.

53. Što slijedi nakon screeninga?Nakon screeninga otvaraju se pregovori o 31 poglavlju pravne stečevine Europske unije (slobodno kretanje roba, ljudi, kapitala, poljoprivreda, statistika, ekonomska i monetarna unija, obrazovanje, kultura i dr.)Nakon zaključivanja pregovora u svim poglavljima pravne stečevine EU-e, Hrvatskoj će biti omogućen ulazak u EU. 54.Što je Cards program?Vrsta tehničko – financijske pomoći Europske unije čije su korisnice države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora te Makedonija), a koji je namijenjen potpori izgradnje institucionalnog, zakonodavnog, gospodarskog i socijalnog sklopa te promicanju tržišnog gospodarstva država korisnica.

55. Što je Europska zajednica?Izraz koji se do sklapanja Ugovora o EU-i koristio za 3 zajednice utemeljene tzv. osnivačkim ugovorima:

- Europska zajednica za ugljen i čelik, 1951.- Europska ekonomska zajednica, 1957.- Europska zajednica za atomsku energiju, 1957.

56. Koje su članice Europske unije?Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska, Švedska, Velika Britanija, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Slovačka, Poljska, Slovenija, Malta, Cipar.

57. Što je mišljenje o zahtjevu za članstvo (franc. avis)?To je dokument koji Europska komisija priprema na poziv Europskog vijeća, a kojim se ocjenjuje sposobnost države podnositeljice zahtjeva da postane punopravnom članicom Europske unije.

58. Što je pravna stečevina Europske unije? (uvriježena kratica acquis communitaire)Je skup prava i obveza koji sve države članice obvezuje i povezuje unutar EU-a. Pravna stečevina EU-a ne predstavlja samo pravo u užem smislu budući da obuhvaća: sadržaj, načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora, zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivačkih ugovora te presude Europskog suda, deklaracije i rezolucije koje je UE usvojila, mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, mjere koje se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove te međunarodne ugovore koje je sklopila Europska zajednica, kao i ugovore zaključene između država članica u području djelovanja EU.

59. Kad je održan summit u Zagrebu?24. studenog 2000. sastali su se šefovi vlada i država članica EU-a te država obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja. Na sastanku je usvojena Završna deklaracija kojom se predviđa daljnji razvoj političkih odnosa između država jugoistočne Europe i EU-a. Na njegovim su marginama otvoreni pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju RH i EU-a.

60. Pravni temelj EU su ugovori - donose se na sastanku europskog vijeća.

Ugovor iz Nice - - 2000., (na snazi od 1.2.2003.) institucionalna reforma EU. EU se pripremala za veliko proširenje (10).

61. AMSTERDAMSKI UGOVORRezultat je rada međuvladine konferencije započete u Torinu 1996. godine. Ministri vanjskih poslova država članica potpisali su ga u listopadu 1997. godine, a stupio je na snagu 199. godine. Pravno, ugovor sadrži neke dodatke Ugovoru o Europskoj uniji i kao takav ne zamjenjuje druge ugovore, nego ravnopravno ulazi u pravne akte Unije. Najvažnije izmjene navedeni ovim ugovorom jesu:

- jačanje uloge Europskoga parlamenta,- uvođenje fleksibilnosti,- mogućnost suspenzije države članice iz postupka donošenja odluka,- prenošenje dijela odredaba koje se odnose na suradnju u području pravosuđa i unutarnjih

poslova(treći stup) u prvi stup EU.- uvrštavanje Schengenskoga sporazuma u pravnu stečevinu EU,- izmjene odredaba o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,

Page 11: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

- uključivanje socijalnoga protokola u tekst Ugovora- isticanje borbe za većom zaposlenošću kao cilja Unije

62. UGOVOR IZ NICEUgovor iz Nice rezultat je međuvladine konferencije koja je započela u veljači 2000. godine, a završila u prosincu iste godine. Na toj se konferenciji raspravljalo o sastavu i djelovanju institucija Unije nakon idućih valova proširenja. Stupanjem na snagu Ugovora iz Nice te proširenjem na nove države članice promijenjen je sastav i način djelovanja Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije, Europske komisije, Suda Europskih zajednica, Revizorskoga suda, Gospodarskoga i socijalnoga odbora te odbora regija. Ugovor iz Nice potpisan je 26. veljače 2001. godine, a stupio je na snagu 1. veljače 2003. godine.

63. Koji su ciljevi za članstvo u EU1. POLITIČKI : stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije2. GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika

da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU-a3. PRVANI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-a (acquis communautaire)4. ADMINISTRATIVNI (Madrid 1995) – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju (kao što su jačanje administrativne sposobnosti, stvaranje učinkovitog sustava državne uprave s ciljem osiguravanja učinkovitog procesa usvajanja i provedbe pravne stečevine EU-a).

64. OSNOVNI PRAVNI INSTRUMENTI EZ

Primarni izvor: Osnivački ugovor

Sekundarni izvori: - uredbe - obvezuje u cijelosti i istovremeno sve članice- direktive - obvezuje sve članice ali sama država bira sredstva (kako učiniti)- odluke - obvezuje samo one kojima je izravno upućena, adresirana je- preporuke - nisu pravno obvezujući akti- mišljenja - nisu pravno obvezujući akti

65. STUPOVI EUZa EU se kaže da podsjeća na prednji dio grčkoga hrama koji leži na 3 stupa. Ta se slika počela rabiti kako bi se opisala struktura Unije ustrojena u Maastrichtu 1992. godine. Prvi stup ima nadnacionalni karakter, u pravnom smislu se temelji na Ugovoru o EZ i Ugovoru o Europskoj zajednici za atomsku energiju, a čine ga npr. carinska unija, jedinstveno tržište, zajednička poljoprivredna politika, strukturne politike te ekonomska i monetarna unija. Drugi stup obuhvaća suradnju država u vanjskoj i sigurnosnoj politici, a treći suradnju u području državne policije i pravosudnih institucija nadležnih za kaznene postupke. Osnovna razlika između prvoga i druga dva stupa leži u stupnju ograničavanja ovlasti odlučivanja na razini država članica, odnosno u načinu donošenja odluka. Jedino prvi stup koristi postupke odlučivanja utemeljene još Rimskim ugovorima, kojima usvojeni pravni akti postaju sastavni dio nacionalnih pravnih poredaka država članica. Druga su dva stupa pretežno u nadležnosti država članica, te su više međudržavnoga karaktera.

66. JEDINSTVENO TRŽIŠTE ( 4 slobode)Jedinstveno ili unutarnje tržište je oblik gospodarske integracije koja ukidanjem tehničkih i administrativnih prepreka vodi stvaranju zajedničkoga tržišta. Jedinstveno tržište čini samu srž današnje Europske unije, a temelji se na ostvarivanju tzv. četiriju sloboda - slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala.

67. IZVORI PRAVAIzvori prava EU dijele se na primarne i sekundarne. Primarni su izvori prava osnivački ugovori i opća načela prava. Izrazom osnivački ugovori obuhvaćeni su u ugovori kojima su stvorene Europska zajednica za ugljen i čelik, Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju, te ugovori koji ih izmjenjuju – Jedinstveni europski akt, Ugovor iz Maastrichta, Ugovor iz Amsterdama i Ugovor iz Nice. Sekundarni izvori pravu uključuju pravne akte koje Vijeće EU-a donosi na temelju primarnoga zakonodavstva (odluke, uredbe, direktive, mišljenja, preporuke) te sudsku praksu Suda Europskih zajednica.

68. NAČELO SUPSIDIJARNOSTI

Page 12: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Načelo supsidijarnosti opće je načelo Zajednice prema kojem ona ne poduzima radnje (izuzev u područjima svoje isključive ovlasti), osim ako one nisu djelotvornije od radnji poduzetih na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Namjena je načela supsidijarnosti osigurati učinkovito donošenje odluka na razini što bližoj građanima. Primjena ovoga načela osigurava i neprekidnu provjeru provedbe aktivnosti na razini Zajednice i njezine opravdanosti u odnosu na mogućnost njezine provedbe na nacionalno ili regionalnoj razini. Pokušaji jasnoga definiranja ovoga načela mogu se naći u osnivačkim ugovorima, u Amsterdamskom ugovoru, a spominju se i Ustavnom ugovoru EU-a.

69. PRAVNA NAČELAPrema načelu nadređenosti prava EZ-a pravni akti Zajednice u pravnom sustavu država članica imaju višu pravnu snagu od nacionalnoga zakonodavstva. To je načelo ustanovljeno temeljem presude Suda Europskih zajednica iz 1964. godine, a 1970. Sud Europskih zajednica presudio je da je upravni akt Zajednice nadređen nacionalnim ustavima. Načelo nadređenosti prava EZ-a poznato je i pod nazivom načelo prvenstva.

NADOPUNA

1. Kada je počeo proces – kratka povijest?Proces ujedinjavanja zemalja Europe započeo je nakon II. svjetskog rata, osnivanjem Europske zajednice za ugljen i čelik (Pariški ugovor - 1951.), a potom, osnivanjem Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju (Rimski ugovori - 1957.).

2. Slogan Europske unije?Ujedinjeni u različitosti.Taj slogan odražava različitost naroda koji žive u EU s obzirom na njihovu povijest, tradiciju, kulturu, jezik i druge posebnosti. Unija je prepoznala te različitosti, i obvezala se da će ih poštovati kao izvore nacionalnog identiteta.

3. Simboli Europske unije?1. HIMNA – godine 1985. dio 9. simfonije "Oda radosti" skladatelja Ludwiga van Beethovena

službeno je postala himnom Europske unije– ona ne zamjenjuje nacionalne himne zemalja članica, nego slavi zajedničke vrijednosti

europskih zemalja i simbolizira ideju slobode, mira i solidarnosti u Europi2. ZASTAVA – od godine 1986. Europska unija ima službenu zastavu

– zastava ima 12 žutih zvjezdica poredanih u krug na plavoj podlozi– krug simbolizira solidarnost i sklad europskih naroda, a broj 12 savršenstvo i jedinstvo– ta zastava zapravo simbolizira ujedinjenost europskih naroda i zemalja u jednu

zajednicu3. VALUTA – od 01. siječnja 2002. god. 12 zemalja Europske unije umjesto vlastitom nacionalnom

valutom, koristi se zajedničkom valutom EUROM (€)– za funkcioniranje eura brine se Europska središnja banka (u Frankfurtu, Njemačka)

4. Na kojim se načelima temelji?Temeljem Bijele knjige (1985.) definirana su načela o uspostavljanju velikog unutarnjeg tržišta najkasnije do siječnja 1993. godine, datuma koji je trebao mobilizirati sve snage.1. Načelo otvaranja granica – što daje mogućnost slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala.2. Načelo stvaranja solidarnih struktura uvođenjem zajedničkih politika i odgovarajućih financijskih

instrumenata.3. Pravna načela4. Načelo supsidijarnosti

5. Tri stupa Europske unije?Aktivnosti i nadležnosti EU često se opisuju pomoću trostupnog pročelja grčkog hrama.1. stup čine tri zajednice: - Europska zajednica za ugljen i čelik

- Europska ekonomska zajednica i- Europska zajednica za atomsku energiju

2. stup čini suradnja država u vanjskoj i sigurnosnoj politici3. stup čini suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima

Osnovna razlika između prvog i druga dva stupa leži u stupnju ograničavanja ovlasti odlučivanja na razini država članica, odnosno u načinu donošenja odluka. Jedino prvi stup koristi postupke

Page 13: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

odlučivanja utemeljene još Rimskim ugovorima (iz 1957. god.) kojima usvojeni pravni akti postaju sastavni dio nacionalnih pravnih poredaka država članica. Druga su dva stupa pretežno u nadležnosti država članica, te su više međudržavnoga karaktera.

6. Primarno pravo – temeljni ugovori – temeljno pravo?Primarni izvori prava su: - osnivački ugovori i

- opća načela prava

7. Sekundarno pravo?Sekundarni izvori prava uključuju pravne akte koje Vijeće EU-a donosi na temelju primarnog zakonodavstva (odluke, uredbe, direktive, mišljenja, preporuke) te sudsku praksu Suda Europskih zajednica.

8. Pravna stečevina?Pravna stečevina Europske Unije je skup prava i obveza koji sve države članice obvezuje i povezuje unutar EU-a. Pravna stečevina EU-a ne predstavlja samo pravo u užem smislu, budući da obuhvaća: sadržaj, načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora, zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivačkih ugovora te presude Europskog suda, deklaracije i rezolucije koje je EU usvojila, mjere koje se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove te međunarodne ugovore koje je sklopila Europska zajednica, kao i ugovore zaključene između država članica u području djelovanja Europske unije. Svaka država koja želi postati članicom EU-a mora prihvatiti odluke iz osnivačkih ugovora i uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije.

9. Osnivački ugovori?Osnovni postulati EU izneseni su u nizu ugovora:− Pariški ugovor- (1951.) - uspostavljena je Europska zajednica za ugljen i čelik− Rimski ugovori - (1957.) - uspostavljene su Europska ekonomska zajednica i

Europska zajednica za atomsku energijuTi osnivački ugovori postupno su se nadopunjavali:− Jedinstveni europski akt - (1986.)− Ugovor o Europskoj Uniji - (1992.) Ugovor iz Maastrichta− Ugovor iz Amsterdama - (1997.)− Ugovor iz Nice - (2001.)

10. Pariški ugovor (1951.)?- Šest zemalja potpisnica Ugovora (Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Luksemburg i Nizozemska)

osnivaju Europsku zajednicu za ugljen i čelik (EZUČ).- Uspostavile su zajednički okvir za dogovore o proizvodnji i distribuciji ugljena i čelika te autonomni

sustav institucija koji će time upravljati idućih 50 godina (rok je istekao 23. srpnja 2002. god.).- Cilj je bio očuvanje mira među pobjedničkim i pobijeđenim narodima Europe (nakon II. svjetskog

rata).

11. Rimski ugovori (1957.)?- Njima su osnovane Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju

(Euratom).- EEZ-om je ustanovljena carinska unija među državama potpisnicama (Belgija, Francuska, Italija,

Luksemburg, Nizozemska i Njemačka) te su postavljeni temelji i temeljni ciljevi stvaranja zajedničkoga tržišta koje bi osiguralo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala.

- Temeljna ideja EEZ-a bila je stvaranje zajedničkog tržišta široke palete proizvoda i usluga.- Euratom je postavio ciljeve razvoja istraživanja nuklearne energije i njezine upotrebe u civilne

svrhe. Stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji Europska ekonomska zajednica preimenovana je u Europsku zajednicu, a Ugovor o EEZ-u postao je Ugovor o EZ-u.

Page 14: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

12. Jedinstveni europski akt (1986.)?Jedinstveni europski akt je ugovor potpisan 18. veljače 1986. godine, kojim je prvi put značajnije modificiran Rimski ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici. Njime su dani pravni temelji za stvaranje jedinstvenoga tržišta do 01. siječnja 1993. godine. Ovim aktom također su definirane nove nadležnosti Zajednice (socijalna politika, gospodarska i socijalna kohezija, istraživanje i tehnološki razvoj, zaštita okoliša), pokrenuta suradnja u području vanjskih poslova, proširene ovlasti Europskoga parlamenta te pojednostavljen proces donošenja odluka u Vijeću ministara.

13. Ugovor o Europskoj uniji – Ugovor iz Maastrichta (1992.)?Potpisan je 1992. god., a stupio je na snagu 01. studenog 1993. god. Njime su zemlje članice (12 članica) uspostavile Europsku uniju. Ugovorom su postavljeni ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajedničke vanjske i sigurnosne politike zajedničke obrambene politike, a zatim i obrane, uvođenja građanstva Unije, uske suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima. Ugovorom o Europskoj uniji ova je europska integracija iz pretežno gospodarske integracije prerasla i u političku uniju.

14. Ugovor iz Amsterdama (1997.)?Ugovor sadrži neke dodatke Ugovoru o Europskoj uniji i kao takav ne zamjenjuje druge ugovore, nego ravnopravno ulazi u pravne akte Unije. Najvažnije izmjene uvedene Amsterdamskim ugovorom jesu:- jačanje uloge Europskoga parlamenta (već i broj odluka koje se donose postupkom

suodlučivanja), - uvođenje fleksibilnosti, - mogućnost suspenzije države članice iz postupka donošenja odluka, - prenošenje dijela odredaba koje se odnose na suradnju u području pravosuđa i

unutarnjih poslova (treći stup) u prvi stup EU-a (vizni režim, azil, suradnja među sudovima u civilnim pitanjima),

- uvrštavanje Schengenskoga sporazuma u pravnu stečevinu EU, - izmjene odredaba o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, - uključivanje socijalnoga protokola u tekst Ugovora, - te isticanje borbe za većom zaposlenošću kao cilja Unije.

15. Ugovor iz Nice (2001.)?Stupanjem na snagu Ugovora iz Nice te proširenjem na nove države članice promijenjen je sastav i način djelovanja Europskoga parlamenta, Vijeća Europske unije, Europske komisije, Suda Europskih zajednica, Revizorskoga suda, Gospodarskoga i socijalnoga odbora te Odbora regija.

16. Pravna načela?1. Načelo nadređenosti prava EZ-a – Pravni akti Zajednice u pravnom sustavu

država članica imaju višu pravnu snagu od nacionalnih zakona (poznato je i pod nazivom načelo prvenstva, superiornosti ili supremacije).

2. Načelo proporcionalnosti – Pravni akti EZ-a svojim sadržajem ne nadilaze ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva EU-a,

3. Načelo dodijeljene ovlasti – Zajednica može donositi odluke samo u područjima u kojima su države članice takvu ovlast na nju prenijele,

4. Načelo zabrane diskriminacije – Zabrana različitoga postupanja bilo izravno (zabrana izravne diskriminacije) ili neizravno (zabrana neizravne diskriminacije).

14

Page 15: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

17. Načelo supsidijarnosti?Načelo supsidijarnosti opće je načelo Zajednice prema kojem ona ne poduzima radnje (izuzev u područjima svoje isključive ovlasti), osim ako one nisu djelotvornije od radnji poduzetih na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Namjena je načela supsidijarnosti osigurati učinkovito donošenje odluka na razini što bližoj građanima.

18. Kriteriji za članstvo?Kriteriji iz Kopenhagena (1993.):(1) POLITIČKI: stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije;(2) GOSPODARSKI: postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU-a;(3) PRAVNI: usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-a (franc. acquis communautaire ). Međutim, vrlo brzo se pokazalo da je potrebno postaviti još jedan kriterij. Naime, iako je prihvaćanje pravne stečevine EU-a važno, još je važnije osigurati njegovu učinkovitu provedbu i primjenu kroz odgovarajuće administrativno ustrojstvo. Stoga je već na sastanku Europskog vijeća u Madridu (u prosincu 1995.) zaključeno da provedbu svih reformi (političkih, gospodarskih i pravnih), nužno mora pratiti i odgovarajuće administrativno ustrojstvo. Tako je u Madridu postavljen četvrti kriterij kao preduvjet za članstvo:(4) ADMINISTRATIVNI: prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju (kao što su jačanje administrativne sposobnosti, stvaranje učinkovitog sustava državne uprave s ciljem osiguravanja učinkovitog procesa usvajanja i provedbe pravne stečevine EU-a).

19. Kriteriji konvergencije?Kriteriji konvergencije predstavljaju gospodarske uvjete utvrđene Ugovorom iz Maastrichta kojima se procjenjuje spremnost zemalja EU-a za sudjelovanje u trećoj fazi Ekonomske i monetarne unije. Riječ je o ovim kriterijima: (1) visok stupanj cjenovne stabilnosti; stopa inflacije ne smije biti viša od 1,5 % u

odnosu na stopu inflacije u trima državama s najstabilnijim cijenama; (2) proračunski manjak ne smije iznositi više od 3 % BDP-a, a javni dug više od 60 %

BDP-a; (3) sudjelovanje u europskom monetarnom sustavu najmanje dvije godine; (4) nominalne dugoročne kamatne stope ne smiju iznositi više od 2 % u odnosu na

kamatne stope triju zemalja Unije s najnižom stopom inflacije. Navedeni kriteriji poznati su i pod nazivom kriteriji iz Maastrichta.

20. Pred pristupna strategija?U kontekstu najnovijega vala proširenja Europska je unija 1997. godine definirala pred pristupnu strategiju za države kandidatkinje. Cilj je pred pristupne strategije pružanje potpore i pomoći državama kandidatkinjama u pripremama za priključenje Europskoj uniji. Pred pristupna strategija uključuje četiri glavne sastavnice: - sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, - pristupno partnerstvo i - nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU-a, - te programe pred pristupne pomoći.

21. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nova je generacija sporazuma o pridruživanju ponuđena državama jugoistočne Europe obuhvaćenim procesom stabilizacije i pridruživanja.

15

Page 16: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

Sporazumom se uređuju opća načela, politički dijalog, regionalna suradnja, slobodno kretanje roba, kretanje radnika, osnivanje pravnih osoba, pružanje usluga i kapitala, usklađivanje zakona, provedba zakona i pravila tržišnoga natjecanja, pravosuđe i unutarnji odnosi, politike suradnje i financijska suradnja.

Ciljevi su toga sporazuma: - razvijanje političkoga dijaloga između Unije i države potpisnice sporazuma, - početak postupnoga usklađivanja nacionalnoga zakonodavstva države potpisnice s

pravnom stečevinom EU-a, - promicanje gospodarskih odnosa dviju strana, - postupno razvijanje područja slobodne trgovine između dviju strana te poticanje

regionalne suradnje u sklopu procesa stabilizacije i pridruživanja. Sporazum daje državi potpisnici status pridruženoga člana i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU-u. Republika Hrvatska potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 29. listopada 2001. godine, koji je, nakon ratifikacije u državama članicama EU-a, Europskom parlamentu i Hrvatskom saboru na snagu stupio 01. veljače 2005. godine.

22. Pristupno partnerstvo?Pristupno partnerstvo jedan je od instrumenata pred pristupne strategije EU-a namijenjene državama kandidatkinjama. Na temelju sporazuma o pridruživanju partnerstvom se određuju kratkoročni i srednjoročni prioriteti na putu k punopravnomu članstvu. Tim se instrumentom također određuje financijska pomoć EU-a u ispunjavanju prioritetnih ciljeva te uvjeti vezani uz tu financijsku pomoć.

23. Nacionalni program za usvajanje pravne stečevine Europske unije?Nacionalni program za pridruživanje Europskoj uniji dokument je kojim se određuju kratkoročni (jednogodišnji) ciljevi i zadaci državne uprave u procesu približavanja Europskoj uniji. Nacionalnim se programom utvrđuje, među ostalim, plan usklađivanja nacionalnoga zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije, a prioriteti su toga plana usklađeni s Europskim partnerstvom. Od 2004. godine Plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju postao je sastavni dio Nacionalnoga programa.

24. Programi pred pristupne pomoći?Pred pristupni fondovi EU-a su programi financijske i tehničke pomoći državama kandidatkinjama srednje i istočne Europe za pripremu za članstvo u Europskoj uniji. Sredstva dobivena iz pred pristupnih fondova su bespovratna. Trenutačno su tri fonda na raspolaganju državama kandidatkinjama – PHARE, ISPA i SAPARD. Od 2007. god. biti će samo jedan fond (IPA).

25. Privremeni sporazum?Privremeni sporazum je sporazum kojim se uređuju trgovinska pitanja iz sporazuma o pridruživanju između EU-a i države potpisnice sporazuma o pridruživanju, do trenutka stupanja na snagu sporazuma o pridruživanju.

26. Hrvatska na putu u Europsku uniju?2001. - uspostava ugovornog sporazuma – potpisan Sporazum o stabilizaciji i

pridruživanju i Privremeni sporazum 2003. - RH podnosi zahtjev za članstvo u EU

- prosljeđivanje zahtjeva mišljenje komisije – Vijeće EU-a zadužuje komisiju da izradi mišljenje o zahtjevu RH za članstvo u EU

- RH primila (i predala) Upitnik Europske komisije

16

Page 17: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

2004. - RH dobila pozitivno mišljenje Europske komisije- Europsko vijeće u Bruxellesu dodijelilo RH status kandidata za punopravno

članstvo u EU 2005. - otpočinju pregovori (03. listopad 2005.)

- ugovor o pristupanju- datum ulaska u članstvo – status države pristupnice- državno izaslanstvo- pregovaračke skupine- odbor za praćenje pregovora

NEKI VAŽNIJI POJMOVI:

27. Europska zajednica?Ime Europska zajednica rabilo se u neslužbenom govoru (do pregovora o Europskoj uniji) za tri zajednice utemeljene ugovorima u Parizu i Rimu. Zapravo bi ispravno ime za zajednicu koja obuhvaća Europsku zajednicu za ugljen i čelik, Europsku ekonomsku zajednicu i Europsku zajednicu za atomsku energiju bilo – Europske zajednice. No, u službenom govoru Europske unije spomenute se tri zajednice skraćeno nazivaju Zajednica. Također, ime Europska zajednica često se koristi za Europsku ekonomsku zajednicu, tj. za prvi stup Unije.

28. Država kandidatkinja?Država kandidatkinja je država koja je zatražila punopravno članstvo u Europskoj uniji i kojoj je, temeljem pozitivnoga mišljenja Europske komisije, Europsko vijeće odobrilo status države kandidatkinje za članstvo. Status države kandidatkinje trenutačno imaju Bugarska, Hrvatska, Rumunjska i Turska.

29. Država pristupnica?Država pristupnica je država koja je ispunila kriterije za članstvo, zaključila pregovore o članstvu u EU-u, potpisala ugovore o pristupanju s EU-om i koja čeka punopravno članstvo u Uniji. Ovaj se izraz u posljednje vrijeme najčešće odnosio na države srednje i istočne Europe te na Maltu i Cipar, koje su ugovore o pristupanju potpisale u Ateni 16. travnja 2003., a u punopravno članstvo u EU ušle 1. svibnja 2004. godine. Nove bi države pristupnice u travnju 2005. trebale postati Bugarska i Rumunjska.

30. Zahtjev za članstvo?To je kraće pismo koje potpisuje predsjednik države i/ili predsjednik vade države podnositeljice zahtjeva.Njime se ističe europska pripadnost države podnositeljice, uključenje u EU kao cilj politike države podnositeljice te njezina spremnost za prihvaćanje svih ciljeva Unije, kao i obveza koje proizlaze iz članstva u Uniji. Zahtjev može pratiti dokument koji ga sadržajno podupire i u kojem se navode postignuća države podnositeljice zahtjeva u procesu približavanja EU. Zahtjev se upućuje Vijeću EU-a, odnosno državi koja u to vrijeme njime predsjedava.

31. Screening?Analitički pregled usklađenosti zakonodavstva.Postupak screeninga prva je od dviju faza u pregovorima o članstvu s EU. Njime se utvrđuju područja u zakonodavstvu pojedine države kandidatkinje koja je potrebno prilagoditi zakonodavstvu EU-a, ocjenjuje se postojeća razina usklađenosti te potreba

17

Page 18: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

daljnje prilagodbe zakonodavstvu EU-a. Screening služi kao temelj za bilateralne pregovore između država članica EU-a i države kandidatkinje za članstvo.

32. Upitnik?To je dokument koji Europska komisija upućuje državi podnositeljici zahtjeva za članstvo u EU tijekom postupka razmatranja tog zahtjeva. Sastoji se od pitanja iz najrazličitijih područja funkcioniranja države podnositeljice zahtjeva, a odgovore koje ta država pošalje, Europska komisija koristi kao jedan od osnovnih izvora na temelju kojih donosi odluku o zahtjevu za članstvo.

33. Mišljenje?Mišljenje (AVIS) je pravni akt neobvezujućeg karaktera koji donosi Vijeće EU-a ili Komisija i koji se upućuje državama i/ili pravnim osobama na temelju planiranih inicijativa EU-a. Ono je sredstvo vođenja nacionalnih zakonodavstava u poželjnom smjeru.

34. Mišljenje o zahtjevu za članstvo?To je dokument kojim se ocjenjuje sposobnost države podnositeljice zahtjeva da postane punopravnom članicom EU-a. Izrađuje ga Europska komisija na poziv Europskog vijeća.

35. Bijela knjiga / Zelena knjiga?Bijela knjiga je vrsta dokumenta Europske komisije koji sadrži prijedloge budućih aktivnosti Zajednice u pojedinim područjima. Ponekad bijela knjiga slijedi zelenu knjigu, koju Komisija izdaje kako bi počela savjetovanje o nekom pitanju na europskoj razini. U kontekstu približavanja država srednje i istočne Europe europskim integracijama Europska je komisija 1995. godine izdala “Bijelu knjigu o pripremi zemalja srednje i istočne Europe za uključivanje u unutarnje tržište Europske unije” kao vodič pridruženim državama srednje i istočne Europe u procesu usklađivanja zakonodavstva u području uređenja unutarnjega tržišta. Taj dokument obrađuje 22 od ukupno 31 poglavlja propisa sadržanih u sklopu pravne stečevine EU-a.

36. Europski pučki pravobranitelj?Europski pučki pravobranitelj istražuje pritužbe na nepravilan rad ustanova ili tijela Europske unije. Te institucije uključuju, na primjer, Europsku komisiju, Vijeće Europske unije i Europski parlament. Samo Sud Europskih zajednica i Prvostupanjski sud nisu u njegovoj nadležnosti. Pučki pravobranitelj istražuje na temelju primljenih pritužbi, ali može i samostalno pokrenuti istragu. Europski pučki pravobranitelj ne ispituje pritužbe protiv nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela vlasti, čak ni kada se pritužbe odnose na poslove vezane uz Europsku uniju. Svaki građanin Europske unije i svaka fizička ili pravna osoba koja ima prebivalište ili ured registriran u državi članici Europske unije može se pritužiti pučkomu pravobranitelju pisanim putem – poštom, faksom ili elektroničkom poštom.

37. Europski sporazumi?Europski su sporazumi poseban oblik sporazuma o pridruživanju između Europske unije i pojedinih država srednje i istočne Europe, te baltičkih zemalja. Osnovni je cilj sporazuma priprema pridruženih zemalja za priključivanje Europskoj uniji. Temelji se na načelima poštovanja ljudskih prava, demokracije, pravne države i tržišnoga gospodarstva.Zaključuju se na neodređeno vrijeme, a sastoje se od ovih elemenata: politički aspekt, koji predviđa bilateralne i multilateralne konzultacije o svim pitanjima od zajedničkoga interesa; trgovinski aspekt (stvaranje područja slobodne trgovine); gospodarska, kulturna i financijska suradnja te usklađivanje zakonodavstva (posebice u području intelektualnoga vlasništva i tržišnoga natjecanja).

18

Page 19: EUROPSKA UNIJA

www.ic.ims.hr Informatički tutoriali, primjeri, za početnike, Windows, Excel, Word, Powerpoint

U razdoblju između potpisivanja i stupanja na snagu europskoga sporazuma na snazi su privremeni sporazum kojiuređuju trgovinska i s njima povezana pitanja između pridružene članice i EU-a. Europski sporazumi prestaju se primjenjivati danom stupanja u punopravno članstvo EU-a.

19