europska investicijska banka

7/25/2019 EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

1/25

1

TEMATSKA JEDINICA IX

- Ostale regionalne financijske institucije

I.

EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA - EIB

1. RAZLOZI OSNIVANJA I CILJEVI POSLOVANJA

Europska investicijska banka (The European Investment Bank - EIB) je specijalna,

neprofitna financijska institucija sa statusom pravne osobe. Osnovana je 25. oujka godine1957., kada je utemeljena i Europska ekonomska zajednica (EEZ). Poela je raditi tijekom1958. godine kao samostalna institucija u okviru EEZ-a.

Odluka o osnivanju EIB-e, kao specijalne, autonomne, financijske institucije za financiranje

odabranih investicijskih projekata koji zadovoljavaju "zdrave ekonomske, financijske i

tehnike kriterije" i potiu uravnoteen razvoj EEZ, donesena je na osnovi stajalita da priljev

kapitala za razvoj zemalja unutar Zajednice treba osigurati na tritu kapitala a ne izprorauna. Osim toga, uoeno je da je za postizanje ekonomskog rasta zemalja lanicaneophodno olakati mobilizaciju i transfer kapitala iz razvijenih u manje razvijena podrujaEEZ-a, te transferirati kapital iz drugih razvijenih zemalja svijeta u zemlje EEZ-a.

Statut EIB-e priloen je Rimskom ugovoru u obliku posebnog Protokola i predstavlja njegovintegralni dio; zato je ona koncipirala poslovnu politiku i djelovala sukladno odredbama tog

ugovora i statuta.

Osnovni su zadaci EIB-a, utvreni lankom 130. Rimskog ugovora, da pridonosiravnomjernom i stalnom razvitku zajednikog trita, pribavljajui sredstva na tritu kapitalai koristei vlastita sredstva te poslovati na neprofitnoj osnovi, dodjeljivati zajmove i davati

jamstva prvenstveno za financiranje: projekata za razvitak manje razvijenih regija;

projekata modernizacije ili prestrukturiranja poduzea ili projekata koji su takve vrsteili veliine da se ne mogu u cijelosti financirati sredstvima kojima raspolau pojedinezemlje-lanice, iprojekata koji su od zajednikog interesa za vie zemalja lanica.

Prema Rimskom ugovoru, osiguranje skladnog razvitka i smanjivanje dispariteta meuregijama je jedan od glavnih ciljeva EEZ-e. To je stajalite utjecalo i na ubrzavanje aktivnostizemalja lanica da osiguraju kapital iomogue otpoinjanje rada EIB-a. Od tada pa sve dodanas, financiranje regionalnog razvitka postalo je i ostalo prioritetan cilj i zadatak EIB-a.

Stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (tzv. Maastrichtskog ugovora) 1. studenog

1993. godine, EIB je postala financijska institucija Europske unije (EU)5.Maastrichtski ugovor oznaio je da su glavni ciljevi EU-a: uklanjanje nejednakosti meuregijama, postizanje jedinstvenog trita, odriv neinflatorni rast, visok stupanj konvergencijemeu gospodarstvima, visok stupanj zaposlenosti i socijalne zatite, rast standarda i kvaliteteivljenja, ekonomska i socijalna kohezija i solidarnost meu dravama i drugo. Ugovor je

ponovno potvrdio vanu ulogu EIB-a u mijenjanju ekonomskog i financijskog okruenja ipoticanju europske integracije. Takoer je potvrdio da e se banka zaduivati na tritukapitala, dodjeljivati dugorone zajmove i davati jamstva za financiranje projekata koji eomoguiti slobodna kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala i pomoi prilagoavanju unutar EU.


2/25

2. SJEDITE, USTROJ I NAIN UPRAVLJANJA EIB-om

Sjedite banke je u Luksemburgu, a njeni vanjski uredi nalaze se u Rimu, Ateni,Lisabonu, Madridu i Londonu. Tu je i poseban reprezentativan ured u Briselu (u kojem joj je

do godine 1968. bilo sjedite]. EIB kao posebna pravna osoba ima vlastitu administraciju,

organiziranu u sedam posebnih uprava (Directorate) .U sistemu EZ-a Banka je bila specifina institucija, a taj je status zadrala i u sistemu EU-a.Djeluje kao javna institucija (ali financijski neovisna, jer ne koristi sredstva iz prorauna EU-a] i kao banka (koja posluje prema pravilima bankarskog poslovanja, te podlijee strogomnadzoru).

EIB, kao javna institucija, kontinuirano prilagouje svoje aktivnosti razvojnoj politici ipostizanju prioritetnih ekonomskih ciljeva (podrava razvoj manje razvijenih regija; financiravelike projekte u infrastrukturi, industriji, poljoprivredi, turizmu i zatiti okolia; potierazvitak, modernizaciju i konkurentnost malih i srednjih poduzea i dr.). Njezina je zadaa isuradnja s ostalim institucijama EU-a u pogledu bitnih ciljeva jedinstvenog trita, a upravnestrukture EU pokreu inicijative i pozivajuEIB da maksimalno podrava njenu politiku i da

uvodi razliite oblike financiranja kako bi se to bre ostvarivali.EIB kao banka posluje na svjetskom tritu kapitala radi toga da uz to povoljnije uvjete

prikupi kapital za plasmane u dugorone zajmove koje odobrava, a financijske odluke donosina temelju profesionalnih i strunih ekspertiza projekata u pogledu njihova doprinosarealizaciji europske integracije sa stajalita ekonomske, financijske i tehnike opravdanosti iizvodljivosti, te utjecaja na okoli.

Bankom rukovode i upravljaju tri tijela:

- Vijee guvernera (The Board of Governors)- Vijee direktora (The Board of Directors) i- Upravni odbor (The Management Committee), dok je

- Revizorski odbor (The Audit Commitee) tijelo odgovorno za kontrolu rauna,bilancubanke i financijska izvjea znaajna za stanje njezinih obveza i imovine.

Vijee guvernera sastoji se od 15 ministara koje imenuju drave lanice (obino su toministri financija, ministri za nacionalna gospodarstva ili trezor). Ono kreira smjernice

poslovne i kreditne politike, odluuje o zajmovima EIB-a i o poveanju kapitala kojiguplauju njene lanice, izdaje iznimna odobrenja zajmova za financiranje investicija koje serealiziraju u cijelosti ili djelomino na podruju drava koje nisu lanice Banke, potvrujegodinja izvjea, bilancu i obraun dobiti i gubitaka, donosi poslovnik o radu te imenuje irazrjeuje dunosti lanove Vijea direktora, Upravnog odbora i Revizorskog odbora iutvruje visinu naknade koja se isplauje lanovima Vijea direktora i Upravnog odbora.

Vijee direktora sastoji se od 25 redovnih lanova i 13 zamjenika. Redovne lanove i njihovezamjenike postavlja Vijee guvernera na pet godina, tako to 24 redovna lana i 12 zamjenikaimenuju drave lanice (obino su to visoki dunosnici javnih kreditnih institucija), a jednogredovnog lana i jednog zamjenika imenuje Komisija EU. Ono ima iskljuivo pravoodluivanja o odobravanju zajmova i jamstava te o zaduivanju banke na tritu kapitala; -utvruje kamatne stope i provizije, koje Banka obraunava na zajmove i provizije za njena

jamstva, vodi rauna o tome da Banka posluje prema odredbama Statuta i smjernicma Vijeaguvernera, kojem na kraju poslovne godine podnosi izvjee.Upravni odbor, koji se sastoji od predsjednika i 7 potpredsjednika koje imenuje Vijeeguvernera na prijedlog Vijea direktora na est godina, nadzire i vodi tekue poslovanje,

priprema odluke Vijea direktora i odgovara za njihovu provedbu, daje miljenja o zatraenim

zajmovima i jamstvima te o poveanju zajmova i jamstava. Predsjednik Upravnog odoboraprima u slubu i razrjeava dunosti funkcionare i slubenike, a pri odabiru osoblja vodi


3/25

3

rauna o sposobnostima i strunim kvalifikacijam te o razmjernom udjelu zaposlenih izpojedinih drava lanica. Upravni odbor i osoblje zaposleno u Banci odgovorni su samo njoj,a u obavljanju svojih profesionalnih zadataka su neovisni.

Revizorski odbor sastoji se od 3 lana, koje imenuje Vijee guvernera. Njegova je zadaa naosnovi interne i vanjske kontrole verificirati pravilnost poslovanja i poslovne knjige, te

utvrivati iskazuje li bilanca pravilno aktivu i pasivu. Za svoj rad izravno odgovara Vijeuguvernera.

3. POSEBAN STATUS EIB-a I POVEZANOST S INSTITUCIJAMA EU

Voenje i upravljanje EIB-om postavljeno je tako da omoguuje njenu poslovnusamostalnost. Meutim, u praksi su aktivnosti EIB-a ne samo usklaene spolitikom EU, jer jeBanka jedna od njenih institucija , nego osiguravaju i stvarnu provedbu te politike i postizanje

definiranih ekonomskih ciljeva.

Meusobna povezanost EIB-a i EU ostvaruje se na razliitim slubenimformalnim, ito je jo vanije, neslubenim razinama.

U sistemu EU je glavni partner EIB-u Europska komisija, iji predstavnik u Vijeudirektora Banke moe iznositi stavove EU osvakom pitanju koje se razmatra. Prema StatutuEIB-a, zahtjevi za odobrenjem zajmova ili jamstava mogu se uputiti izravno Banci, ali i preko

Komisije ili drave na ijem se podruju projekt realizira. Osim toga, Komisija daje miljenjeo svakom financijskom prijedlogu prije nego to Vijee direktora i Vijee guvernera odluekreditiranju investicijskog programa. U njemu je sadrana ocjena o tome odgovara li

predloeni projekt ekonomskim ciljevima i je li financijsko angairanje Banke u skladu spolitikom EU-a. Predstavnici Komisije nazoni suna godinjim skuptinama Banke, pa ako jepotrebno mogu utjecati na prilagoavanje i usklaivanje njene poslovne i kreditne politike sekonomskim potrebama i trendovima u EU. Iako Statut EIB-a doputa mogunost daKomisija zauzme negativno stajalite o prijedlogu zajma, miljenja se rijetko sukobljuju raditoga to su strunjaci Banke ukljueni u brojne ekonomske aktivnosti EU-e (intervencije izstrukturnih fondova, definiranje prioriteta i uvjeta za koritenje sredstava, rokovi povrata,subvencioniranje kamata iz prorauna EU-e i dr.), te gotovo svakodnevno neslubenokontaktiraju sa strunim slubama EU-e. Pored toga, reprezentativni ured EIB-a u Briseluneprekidno vodi rauna o to boljoj i potpunijoj povezanosti Banke s institucijama EU-e. EIBi Vijea nisu u formalnoj vezi kao u sluaju Komisije, ali EIB pomno prati promiljanja,savjete i stajalita Vijea, jer ono razmatra sva sporna pitanja, osigurava koordinaciju izmeuekonomskih politika drava lanica i odluuje o legislativi EU. Predstavnici EIB-a sudjeluju ina sjednicama Vijea kada su na dnevnom redu pitanja iz djelokruga njenog rada i aktivnosti.EIB takoer prati i slijedi zakljuke, preporuke i pozive Europskog vijea, koje

svojim autoritetom utjee na politiku i aktivnosti EU-a. Kolikogod EIB bila institucija kojafinancijski podupire politiku EU-a, ipak valja posebno istaknuti da odluku o odobravanjuzajma (za svaki pojedinani projekt), iznosu sredstava, uvjetima povrata itd. donosi iskljuivonadleno tijelo Banke - Vijee guvernera. Autonomiju Banke i njenu povezanost s EU, tedonoenje odluka i mehanizam odluivanja, dobro ilustriraju primjeri odluka o odobravanjuzajmova zemljama koje nisu lanice, npr. Poljskoj i Maarskoj. Na prijedlog Komisije, Vijee

je pozvalo EIB da jo vie proiri svoje aktivnosti izvan teritorija lanica te da razliitimoblicima pomoi olaka tranziciju u istonoeuropskim zemljama, ali jedino je Vijeeguvernera moglo odluiti o iznosima kredita i uvjetima financiranja projekata.EIB sudjeluje i na sastancima tzv. Cooperation and Association Councils, koji se odravajuizmeu EU i treih zemalja i na kojima se raspravlja o oblicima pomoi, tj. o sredstvima pod

mandatom EU, te zakljuuju financijski protokoli s pojedinim zemljama ili skupinamazemalja (npr. s mediteranskim zemljama; zemljama iz Afrike, Kariba i Pacifika; zemljama


4/25

Srednje i Istone Europe i dr.).Europski parlament poziva lanove Upravnog odbora EIB-a da prisustvuju pojedinimsjednicama te da lanove Parlamentainformiraju o pitanjima rada i. aktivnosti Banke i da im

prue relevantne podatke. EIB surauje i sa savjetodavnim tijelima Parlamenta, a njen ured uBrislu takoer ima znaajnu ulogu u povezivanju s Parlamentom.

Odnose EIB-a i Europskog suda pravde ureuje njen statut. Naime, za rjeavanje sporovaizmeu Banke i njenih vjerovnika, dunika ili treih nadleni su sudovi drava lanica, a uugovorima se mogu utvrditi nadlenosti posebnih sudova ili predvidjeti arbitrani postupak.Sud pravde ovlaten je u sluajevima ispunjavanja obveza drava lanica i drava koje nisulanice prema EIB-u i u ocjenjivanju zakonitosti mjera koje poduzimaju Vijee guvernera iVijee direktora EIB:a prema dravama, a takoer i u sporovima izmeu Banke i njezinaosoblja.

Europski sud revizora, koji je utemeljen u sustavu EZ-a godine 1975. radi nadzora

proraunskih prihoda i rashoda EZ-a, nije nadlean za financijske operacije EIB-a koje onaobavlja iz njenih izvora sredstava (za to je nadlean Revizorski odbor banke), ali kako EIBupravlja i odreenim sredstvima koja su pod mandatom Komisije i izvrava operacije

pokrivene jamstvima iz prorauna EU, te su operacije, u praksi, zajedno kontrolirala nadlenatijela za kontrolu u okviru banke (Audit Commitv, Audit Division), Komisija i Sud revizora.

Te institucije su i slubeno potpisale tripartitni ugovor o kontroli godine 1989. (obnovljen uprosincu 1992. godine], koji sadri sve praktine aspekte kontrole.

4. DRAVE LANICE I KAPITAL

Drave lanice EIB-e su drave lanice EZ-a, odnosno od 1. studenog 1993. dravelanice EU-a . Poetni kapital Banke u 1958. godini, kada je osnovana, iznosio je milijarduobraunskih jedinica ("Unit of Account" - UA) , a upisalo ga je est izvornih zemalja lanicaEEZ-a: Njemaka i Francuska po 300 milijuna, Italija 240 milijuna, Belgija 86,5 milijuna,

Nizozemska 71,5 milijuna i Luksemburg 0,2 milijuna. U razdoblju od osnutka Banke do

1995. godine, temeljni kapital se poveao jedanaest puta i to: est puta temeljem odluka Vijea guvernera -1971. za 500 milijuna, 1976. za

1.518.750.000, 1979. za 3.543.750.000, 1981. za 7,2 milijarde, 1986. za

12108.150.000 i 1991. godine za 28.8 milijardi ECU-a;

etiri puta na temelju ulanjivanja novih zemalja u EZ-u i u EU, odnosno njihovimdoprinosima temeljnom kapitalu Banke - u 1973. godini za ukupno 525 milijuna ECU-

a (Danska je na ime svog lanskog udjela upisala 60 milijuna, Irska 15 milijuna iVelika Britanija 450 milijuna ECU-a); u 1981. godini za iznos lanskog udjela Grkeod 112,5 milijuna, a u 1986. godini za ukupno 2.291.850.000 ECU-a (odnosno

udjelom panjolske od 2,024 milijarde i Portugala od 0,26 milijuna ECU-a) te u 1995.godini za 4.413.000.000. ECU-a (udjeli u kapitalu Austrije, Finske i vedske, nakonnjihovog pristupanja EU).

Na taj je nain kapital Banke od poetne milijarde narastao do sadanjih ukupno62,013 milijardi ECU-a.

Temeljni kapital EIB-a sastoji se od kapitala koji se uplauje (paid-in capital) ikapitala na poziv (collable capital). Drave lanice, njeni vlasnici - dioniari, ne odgovarajusamo za uplaeni iznos njihovog udjela (tj. za paid-in capital), nego i za kapital koji neuplauju (tj. kapital na poziv - collable capital), radi toga to Upravni odbor moe zatraiti i

uplatu tog dijela kapitala kada je to potrebno da bi Banka mogla ispuniti svoje obveze premavjerovnicima od kojih posuuje na svjetskom tritu kapitala. Do kraja 1990 godine kapital


5/25

5

Banke iznosio je 28,8 milijardi ECU-a, a na godinjoj skuptini 11. lipnja 1990. Vijeeguvernera odluilo je da se taj iznos udvostrui, odnosno da se provede VI. popuna kapitala uukupnoj svoti 28,8 milijardi ECU-a. Tako je krajem 1994. godine ukupan upisani kapital

iznosio 57,6 milijardi ECU-a, od ega je na poziv upisano 53,27 milijardi a s obvezom uplate4,32 milijarde ECU-a. Nakon ulanjenja Austrije, Finske i vedske (od 1. sijenja 1995.)

ukupan upisani kapital porastao je na 62,013 milijardi ECU-a, od ega je kapital na poziv57,36 milijardi, kapital koji se uplauje 4,65 milijardi.Najvei dioniari Banke su 4 drave lanice: Njemaka, Francuska, Italija i Velika Britanija,koje imaju po preko 11 milijardi ECU-a upisanog kapitala, slijedi ih panjolska s preko 4milijarde, Belgija i Nizozemska s po preko 3 milijarde te vedska s preko 2 milijarde.Iako se temeljni kapital Banke znatno poveao od njenog osnivanja do danas (s 1 na 62,013milijardi ECU-a), a time i udjeli zemalja lanica u apsolutnim iznosima, usporeujui udjelenajveih izvornih dioniara u poetnom kapitalu Banke sa sadanjim udjelima, moe se uoitida su njihovi relativni udjeli smanjeni, npr: njemaki s 30% na 17,76%; francuski s 30 na17,76, talijanski s 24 na 17,76%, dok je Velika Britanija, nakon ulanjenja u EZ, postalaravnopravan dioniar s udjelom od takoer 17,76%24. Meutim, kako Vijee guvernera

donosi odluke veinom glasova svojih lanova, a propisano je da ta veina mora predstavljatinajmanje 45% upisanog kapitala Banke, proistjee da su najvei dioniari zadrali nadzor nadupravljanjem Bankom.

Poveavanje kapitala je znak povjerenja i podrke dioniara politici i poslovanjuBanke, te slui kao dodatna potvrda njenom prvorazrednom rejtingu na svjetskom tritukapitala. Visina upisanog kapitala vana je za kreditni potencijal Banke jer ukupna dugovanja

po odobrenim zajmovima i jamstvima ne smiju biti vea od 250% upisanog kapitala. Uzvisinu upisanog kapitala povezana su i obvezatna izdvajanja sredstava rezervi, koja slue za

pokrie poslovnih gubitaka i rizika. U rezervni fond EIB izdvaja 10% upisanog kapitala.

5. AKTIVNOSTI EIB-a NA TRITUKAPITALA

EIB dodjeljuje zajmove i daje jamstva iz vlastitog kapitala, koji se sastoji od

temeljnog kapitala (koji upisuju drave lanice) i dopunskog kapitala (koji pribavlja vlastitimzaduenjima na tritu i to uglavnom izdavanjem javnih obveznica i kupovinom i prodajom

javnih i privatnih obveznica i drugih vrijednosnih papira te drugim transakcijama). Banka

nema otvorene tekue raune ni tedne depozite, poput drugih banaka, pa je usmjerenaiskljuivo tritu kapitala. Njezina jaka kapitalna osnova i injenica da su njezini dioniaridrave lanice te da ona ima novane plasmane s besprijekornim osiguranjem, prua joj natritu kapitala prvorazredan kreditni rejting i vrstu reputaciju. Takva jaka financijska

pozicija na tritu (visoko rangirano "AAA"mjesto - najvea kreditna sposobnost) omoguuje

joj i da uspjeno obavlja ulogu posrednika, odnosno da u bilo koje doba mobilizira dovoljnokapitala, uz najpovoljnije mogue uvjete, za financiranje razvojnih projekata vanih za EU.Ovo je posebice vano za one drave i (ili) krajnje korisnike koji u nacionalnimgospodarstvima i tritima (u cijelosti ili djelomino) ne mogu osigurati financijske resurse zasvoje razvojne programe koji su u interesu i EU.

Na tritu kapitala EIB ima dvojaku ulogu - ona je javna institucija i banka, te je i ciljnjenih aktivnosti dvojak: a) da poveava svoje fondove tj. da zaduuje uz to povoljnije uvjetesa zadaom da iz tih izvora dodjeljuje povoljne zajmove i daje jamstva za financiranjerentabilnih projekata i b) da potie razvitak trita kapitala unutar EU i pridonosi transferimavikova kapitala prema produktivnim investicijama.EIB moe na tritu kapitala drave lanice pozajmljivati sredstva u skladu s propisima koji

ureuju njihove emisije, ili ako takvih propisa nema na temelju postignutog sporazuma sdravom lanicom (nadlena tijela drava lanica mogu Banci uskratiti suglasnost jedino ako


6/25

na domaem tritu prijeti opasnost ozbiljnih poremeaja). Banka je otvorila, ojaala ikonsolidirala domaa financijska trita, napose trita srednjoronih i dugoronihvrijednosnih papira za nerezidente npr. u Velikoj Britaniji, panjolskoj, Portugalu, Francuskoji Grkoj.

Stalna prisutnost na primarnim i sekundarnim tritima kapitala, iskustvo i ustaljeni

kontakti omoguili su EIB-u razvijanje razliitih tehnika pozajmljivanja kapitala na srednji idugi rok. Pored toga, Banka je razvila i razliite oblike kooperacijei sufinanciranja s bankamai financijskim institucijama zemalja u kojima financira i (ili) podupire financiranje projekata i

s brojnim meunarodnim i regionalnim financijskim institucijama i fondovima za financiranjerazvoja.

EIB na tritu pribavlja one valute koje korisnici njenih zajmova trae za financiranjeinvesticijskih projekata, odnosno zaduuje se u razliitim valutama i provodi brojne swapoperacije (uglavnom srednjorone i dugorone, po fiksnim kamatnim stopama). Prije desetakgodina prikupljala je preko 60% potrebnih sredstava u valutama izvan EZ-e i to u USD

(27,4%), CHF (13,4%) i JPY (11,7%), dok u novije vrijeme najvie financijskih sredstava crpiu valutama zemalja lanica EU (1993 - 79,6%; 1994 - 77%), uglavnom u DEM, GBP, ITL i

FRF radi toga to su se razvili mnogi sektori trita kapitala u Europi (posebice zanerezidente) i radi toga to njeni zajmoprimci vie vole vlastite valute ili valute u okviruEMS-a za financiranje projekata lociranih na podruju zemalja lanica (transeuropskeautoceste, eljeznika mrea, telekomunikacijski sustav i dr.).EIB je odigrala posebnu ulogu u promicanju i afirmaciji ECU-a na tritima kapitala. Odlipnja 1981. godine, kada je prvi put izdao javne obveznice u ECU-ima, uvrstio je svoju

poziciju i postao najznaajniji operator na tritu u ECU-ima (i zajmodavac i zajmoprimac).Njegove aktivnosti irenja ECU-a neprestano su rasle. Banka je sudjelovala i u stvaranjuklirinkog sustava, koji je uveden 17. rujna 1985. godine za privatne ECU transakcije izmeu

banaka lanica ECU Banking Association (EBA), koje je EIB osniva i u iji Izvrni odborimenuje potpredsjednika. Taj se klirinki sustav sastoji od komunikacija i mree kojomSWIFT, kao agent BIS-a, Basel, upravlja i putem koje obavlja izravnanja. U sluaju da Bankane moe pribaviti potrebna sredstva na tritu za financiranje specifinih projekata, Vijeeguvernera moe odluiti (na prijedlog Upravnog odbora) da drave lanice Banci odobre

posebne zajmove, koji maksimalno mogu iznositi 400 milijuna ECU-a (100 milijuna ECU-a

na godinu) s rokom otplate do 20 godina (s tim da se rokovi utvruju sukladno rokovimakredita i jamstava koje Banka namjerava dati iz tih sredstava) i uz kamatnu stopu od 4%

godinje (ako Vijee guvernera ne odlui drukije s obzirom na kretanja i visinu kamata natritu kapitala). Te zajmove drave lanice daju u iznosima razmjernim njihovom udjelu uupisanom kapitalu, a uplauju ih u nacionalnim valutama.

6. POSLOVNA POLITIKA I FINANCIRANJE INVESTICIJA

U svom poslovanju se EIB pridrava sljedeih temeljnih naela:- projekt mora biti ekonomski, tehniki i financijski opravdan i izvodljiv da bi se

kvalificirao za zajam ili jamstvo Banke, te ocijenjen ne samo kao profitabilan (ili

indirektno profitabilan kao investicija u infrastrukturu), nego i kao projekt koji

zadovoljava barem jedan od ciljeva poslovne politike Banke;

- prigodom odluivanja o odobravanju zajmova ili jamstava Banka se zalae da senjezina financijska sredstva upotrijebe to racionalnije i uinkovitije za investiranje uregionalni razvoj manje razvijenih podruja, posebice u infrastrukturu, industriju,energiju, poljoprivredu, turizam, usluge i zatitu okolia;

-

Banka odobrava zajmove i jamstva javnim i privatnim poduzeima samo pod uvjetomda plaanje glavnice, kamata i trokova osiguraju iz ostvarenog profita te da su za


7/25

7

osiguranje plaanja pribavili i druga odgovarajua jamstva i (ili) ako drava, na ijemse teritoriju projekt realizira, jami Banci pravodobnu otplatu dugova iz sredstavakojima raspolae ili iz nekih drugih izvora sredstava;

- Banka odobrava namjenske dugorone zajmove, a moe ih uvjetovati raspisivanjem

meunarodnih natjeaja;

-

visina zajma ovisi i o udjelu drugih izvora financiranja (vlastitog udjela poduzea,drugih ulaganja u investiciju, kredita drugih bankarskih i financijskih institucija i

fondova, potpora, pomoi itd.);- kamatne stope i provizije koje Banka zaraunava odgovaraju uvjetima na tritu

kapitala;

- Banka ne odobrava smanjenje kamatnih stopa;

- Banka se osigurava od teajnih rizika tako to u ugovore o zajmovima i jamstvimaunosi posebne klauzule;

- Banka ne sudjeluje u projektu niti preuzima odgovornosti u upravljanju, osim u

sluaju kada je to nuno radi osiguranja povrata pozajmljenih sredstava;

-

svoja potraivanja Banka moe prodavati na tritu kapitala i zatraiti od dunikaizdavanje obveznica ili drugih vrijednosnih papira;- Banka i njezine drave lanice obvezuju se da nee nametati uvjete zajmoprimateljima

pod kojima bi oni zatraena i odobrena sredstva morali koristi samo na podruju jednedrave lanice;

- Banka kontaktira s dravama lanicama preko tijela koje one odrede, a u svomfinancijskom poslovanju se obraa sredinjim bankama ili drugim nadlenimfinancijskim tijelima; ona nee nikada financirati projekt (ni djelomino ni u cijelosti)ako se tom projektu protivi drava na ijem se podruju treba realizirati i

- za investicije koje se ostvaruju u cijelosti ili djelomino izvan teritorija drava lanicaBanka moe odobriti zajmove i/ili izdati jamstva samo pod uvjetom da joj to Vijeeguvernera (na prijedlog Upravnog odbora) iznimno odobri.

6.1. Vrste zajmova

U sklopu utvrenih osnovnih naela poslovne politike, EIB odobrava dvije vrstezajmova:

pojedinane zajmove za financiranje velikih razvojnih investicijskih projekata(obino iznad 25 milijuna ECU-a) u podruju infrastrukture, industrije, energije,

poljoprivrede, turizma, usluga, zatite okolia i poboljanja kvalitete ivljenja izravnopojedinim dravama lanicama i (ili) njihovim javnim i privatnim poduzeima i

dravama koje nisu lanice i (ili) njihovim javnim i privatnim poduzeima (ali za kojesu dana posebna odobrenja i potpisani posebni financijski protokoli izmeu tih dravai EU-e) i (ili) bankama ili drugim financijskim posrednicima;

globalne zajmoveza financiranje malih investicija u mala i srednja javna i privatna

poduzea36 - odobrava ih nacionalnim ili regionalnim financijskim institucijama ilibankama za financiranje razvoja (u dravama lanicama i onima koje to nisu), kojedobro poznaju ekonomske prioritete i lokalno trite te znaju provesti odabir projekata

prema kriterijima EIB-a, odnosno posredovati u povlaenju zajmova. Tim zajmovima,koji su slini kreditnim linijama koje otvaraju banke, mala i srednja poduzeaneizravno (preko posrednika) financiraju svoje projekte.


8/25

6.2. Zahtjevi

Zahtjevi za odobrenjem zajmova ili jamstava upuuju se EIB-u preko drave lanice,Europske komisije, banke ili financijske institucije (u sluaju globalnih zajmova) ili izravno.Za uspostavljanje poetnih kontakata ne trae se posebne formalnosti (dovoljno je obratiti se

pismom ili telefonom sredinjem uredu u Luksemburgu ili nekom od vanjskih ureda). Ako sezahtjevi upuuju preko Europske komisije, prethodno se upuuju dravi na ijem se podrujuprojekt realizira da bi se dobilo njeno miljenje; ako se dostavljaju preko drave, prethodno seupuuju Europskoj komisiji koja iznosi svoje miljenje, a ako ih izravno dostavljaju poduzea

prethodno se dostavljaju i odnosnoj dravi i Europskoj komisiji.

6.3. Procjena

Svaki zahtjev za financiranjem investicije podlijee strogom postupku procjene, kojiobavlja multidisciplinarni tim strunjakaBanke (sastoji se od inenjera iz Technical AdvisoryServicea, ekonomista iz Research Directoratea i analitiara iz Directorates for Operations).

Procjena investicijskog projekta daje se s obzirom na: ekonomsku opravdanost i efikasnost investiranja te doprinos ekonomskom razvitku

pojedine drave i EU u cjelini; tehniku izvodivost, kvalitetu i kompatibilnost s propisima, posebice s onima koji

reguliraju zatitu okolia; mogunosti financiranja i realizacije financijskog plana (izrauje se cjelovita

financijska analiza, a financijski rizik procjenjuje se nakon provjere statusa i

pouzdanosti zajmoprimaca i jamaca) i s obzirom na

utjecaj na okoli (inenjeri i ekoloki strunjaci prouavaju utjecaj investicije naokoli, te predlau rjeenja koja e osigurati potpuni prestanak zagaivanja ili tomanje zagaenje).

6.4. Dokumentacija

Uz zahtjev za odobrenjem zajma ili jamstva, Banci treba dostaviti opsenu projektnudokumentaciju kako bi strunjaci mogli obaviti ekonomsku, tehniku, financijsku i pravnuocjenu investicije. EIB nema strogo standardizirane obrasce za dostavu dokumentacije i

oekuje i inicijativu zajmoprimaca u izradi svih podrobnih informacija. Tijekom procjenestrunjaci Banke kontaktiraju s osobljem koje priprema dokumentaciju i obavljaadministrativne poslove te s njim raspravljaju o svim vanim pitanjima.Dokumentacija mora sadravati:

ope podatke o poduzeu i investitoru;

detaljne podatke o investiciji;

ekonomske i tehnike podatke; financijske detalje i

podatke o odgovornim osobama koje pripremaju tehnike, ekonomske, pravne ifinancijske aspekte projekta.

6.5. Financijski ugovor

EIB zakljuuje sa svakim pojedinim zajmoprimcem financijski ugovor, kojim seregulira njegovo djelomino financiranje investicije ali i svi ostali izvori financiranja i sve

financijske obveze koje proistjeu iz investicijskog programa.Takav ugovor sadri zato odredbe o sljedeim osnovnim elementima: cilju projekta, ukupnoj


9/25

9

vrijednosti, izvorima financiranja, dijelu trokova koji se financiraju zajmom Banke, iznosuinamjeni zajma, kamatnoj stopi, provizijama; uvjetima povlaenja sredstava, valutama isplate,redovnoj otplati; datumima i mjestu plaanja, kamatama na iznose koji nisu plaeni u rokudospijea, ranijoj otplati zajma u sluaju propusta plaanja dospjelih glavnica, kamata ilidrugih trokova; garancijama, supergarancijama i dodatnim jamstvima; licitacijskom

postupku, osiguranju projekta, odravanju, posjetima strunjaka Banke i nainu informiranja;propisima koji e se primjenjivati i sudskoj nadlenosti.EIB zajmovima financira najvie 50% proraunske vrijednosti investicija38, to znai

da zajmoprimci moraju uloiti u investiciju vlastita sredstva i sredstva drugih, iz drugihizvora, da bi zatvorili financijsku konstrukciju. Banka pridaje velik znaaj zatiti okolia(najvie pozornosti pridaje prevenciji i pridrava se naela "polluter pays", zagaiva plaa,koje je prihvaeno godine 1975. na preporuku Vijea ministara EZ-e). Da bi potaknulainvesticije koje ne zagauju ili smanjuju zagaenja, moe odobriti dodatnih 10% od ukupnecijene projekta za pokrie trokova provedbe mjera zatite okolia; maksimalan iznos njenogzajma tada iznosi 60% proraunske vrijednosti investicije. Banka pomae da se kapital izdrugih izvora mobilizira i usmjeri za financiranje investicija, pa je sufinanciranje s drugim

bankama, meunarodnim i regionalnim financijskim organizacijama i fondovima testrukturnim fondovima i dr. financijskim instumentima EU (potpore, pomoi, bespovratnizajmovi, subvencioniranje kamata itd.) zapravo pravilo njenog poslovanja. Zajmovi se

odobravaju i evidentiraju u ECU-ima, a mogu se povlaiti u jednoj ili u vie valuta, te ucijelosti upotrijebiti za financiranje investicijskih trokova u zemlji izvoenja investicije,odnosno mogu se konvertirati u nacionalne valute.

6.6. Kamatne stope

Prvorazredan rejting Banke na tritu kapitala omoguuje joj da pozajmljuje sredstvauz najpovoljnije uvjete, a kako posluje na neprofitnoj osnovi, na trine kamatne stope dodaje0,15% za pokrie svojih trokova poslovanja (tu marginu Banka ve vie godina odrava naistoj razini). Prigodom potpisivanja financijskih ugovora zajmoprimci imaju opciju da utvrde

kamatnu stopu ili da ugovore tzv. "otvorenu stopu" ("open rate"), to znai da se kamatanaknadno utvruje pri povlaenju sredstava iz zajma.Kamatne stope mogu se ugovoriti kao fiksne, prilagodljivo-fiksne, plivajue i promjenjive.Fiksne stope (fixed rate) ugovaraju se prigodom potpisivanja ugovora ili povlaenja sredstavazajma, a primjenjuju se na cijelo razdoblje trajanja zajma. Prilagodljivo-fiksne stope

(adjustible-fixed rate) su stope s opcijom unaprijed odreenog razdoblja za prilagoavanjeprema fiksnoj stopi koja prevladava na tritu. Plivajue stope (floating rate) obraunavaju sekvartalno tijekom trajanja zajma na osnovi trinih stopa +0,15%, a plaaju se svakih 6

mjeseci. Promjenljive stope (convertible rate) obraunavaju se kao i plivajue stope, ali sopcijom da se promijene u fiksnu stopu na unaprijed odreen datum.

6.7. Koritenje zajma

Zajam se moe koristiti samo za namjene odreene ugovorom. Rok za povlaenjecjelokupnih sredstava zajma u sluaju infrastrukturnih projekata obino je 36 mjeseci, a kodindustrijskih projekata 24 mjeseca (rok se u dogovoru s Bankom moe produiti ako za to

postoje opravdani razlozi). Sredstva iz zajma povlae se u skladu s ugovorom odreenimukupnim brojem povlaenja i u limitiranim iznosima u sklopu pojedinih povlaenja i to natemelju zahtjeva koji se Banci upuuju najmanje 30 dana prije predvienog datuma za

pojedina povlaenja. Banka moe uvjetovati povlaenja prethodnim dostavljanjemodgovarajuih dokumenata (npr. pravnih miljenja o urednom ispunjenju ugovora,


10/25

sporazumima o garancijama i supergarancijama; potvrdama investicijskih planova; dokazima

o osiguranju sredstava iz drugih izvora za pokrie trokova itd.). Isplate se vre na posebanraun zajmoprimca otvoren kod prvorazredne inozemne banke ili na raun odreenogfiskalnog agenta, o emu zajmoprimci izvjeuju Banku barem 15 dana prije datuma isplate (stim da se svaka isplata izvrena fiskalnom agentu tretira kao efektivna isplata zajmoprimcu).

Proviziju na odobrena sredstva koja nisu pravovremeno povuena, odgoena ili otkazana(commitment fee) Banka poinje obraunavati nakon isteka 60 dana od dana kada jefinancijski ugovor izmeu EIB-a i zajmoprimca stupio na snagu. Kada je ugovorena "openrate", zajmoprimac ne plaa "commitment fee" ako sredstva zajma povue u ugovoromodreenom roku. Banka takoer zaraunava provizije u sluaju da korisnik zajma a) obustavikoritenje zajma (cancellation commission), b) najavi koritenje, a nakon isteka 15 dana ne

povue dio zajma (deferment commission) i c) poniti dio neiskoritenog zajma (annulment ofcredit).

6.8. Valute

EIB odobrava zajmove u ECU-ima, u valutama zemalja lanica i u USD, JPY i CHEZajmoprimci mogu zatraiti isplate samo u tim valutama ili u mjeavini valuta, to ovisi onjihovim potrebama i holdinzima banke. Ako se zajam isplauje u razliitim valutama,

primjenjuju se odgovarajue trine kamatne stope za svaku pojedinu iskoritenu valutu.

6.9. Rok otplate zajma

EIB odobrava dugorone zajmove s rokom otplate od najmanje 4 do 12 godina zaindustrijske projekte, a za projekte u podruju infrastrukture i energije do 20 i vie godina.Otplate glavnice i kamata dospijevaju obino u jednakim polugodinjim obrocima i plaaju seu valutama u kojima su izvrena povlaenja sredstava zajma. Banka zahtijeva strogo

potovanje rokova definiranih u amortizacijskim planovima otplata. U sluaju kanjenjaplaanja bilo kojeg iznosa, Banka zaraunava penale; obraunava ih tako to ugovorenukamatu uveava za 2,5% i naplauje od datuma dospijea do datuma stvarnog plaanja.Banka moe zatraiti otplatu ukupnog dugovanja po osnovi datog zajma (to se potanko

propisuje u financijskom ugovoru) im utvrdi da je zajmoprimac Banci dao netonu obavijesto provedbi odredaba zakljuenog financijskog ugovora ili propustio otplatiti bilo koji dioglavnice, kamata ili drugih trokova, ako je zajmoprimac ili jamac postao nelikvidan te ako sedrava s kojom je potpisan financijski protokol ne pridrava odredbi tog protokola.

6.10. Poetno razdoblje

Poetno razdoblje (grace period) ovisi o dogovorenom roku izvoenja investicijskogprojekta, a obino se odreuje od 2 do 5 godina.

6.11. Jamstva

EIB zahtijeva odgovarajua jamstva za vraanje zajma, ali i za osiguravanje svihsredstava potrebnih za provedbu investicijskog programa za ije je financiranje dala sredstva(obino maksimalno 50% ukupno potrebnih sredstava). Jamstva mogu dati drave, javneinstitucije, osiguravajua drutva, banke i druge privatne financijske organizacije. Dravelanice obvezne su dunicima s njihovog podruja osigurati valute potrebne za otplatu

dugovanja, dok se s dravama nelanicama takve klauzule zakljuuju u sklopu specifiniharanmana ili financijskih protokola i u sklopu pojedinanih financijskih ugovora.


11/25

11

Banka zakljuuje ugovor o jamstvu s jamcem (ili s vie jamaca) u kojem se bezuvjetno ineopozivo odreuje tono izvrenje financijskih i novanih obveza iz financijskog ugovora,ukljuujui plaanje glavnice, kamata, provizija, naknada i dr. trokova i ostalih novanihizdataka koji mogu dospjeti na naplatu po osnovi zajma. U ugovoru se takoer odreujunajvei ukupan iznos do kojeg se jamstvo daje, nain i mjesto izvravanja jamstva, dodatna

jamstva, jurisdikcija i drugo.EIB svoja jamstva daje za otplatu zajmova koje zakljuuju javna ili privatna poduzea ilidruge pravne osobe s drugim bankama i (ili) financijskim institucijama za financiranje

odabranih projekata, takoer na temelju ugovora o jamstvu.

6.12. Meunarodni natjeaji (tenderi)

EIB moe uvjetovati odobravanje zajma raspisivanjem meunarodnih natjeaja zaizvoenje radova na projektu, obavljanje usluga i nabavu opreme. Banka zadrava pravo daverificira i odobrava proceduru i potrebnu dokumentaciju za meunarodne licitacije. Onatakoer pregledava pristigle ponude i kontrolira odabir najpovoljnijeg ponuaa. Natjeaji se

objavljuju u "Official Journal of the European Communities" i drugim slubenim glasilima.

6.13. Nadzor (monitoring)

Nadzor investicijskog programa poinje i prije donoenja odluke o odobrenju zajma inastavlja se sve do njegove konane faze tj. do zavretka investicije. Ono je zapravo integralnidio projekta - jamipravilnu uporabu sredstava i postizanje ciljeva i rezultata investicije. Usklopu Banke djeluje poseban odjel koji, nakon to se potpie ugovor o zajmu ili jamstvu,nadzire provedbu odredbi ugovora. Prije isplate sredstava poduzimaju se odgovarajue

provjere svih zakonskih i materijalnih uvjeta za odobrenje sredstava, a ako se projekt

financira putem veeg broja transi ili u sluaju globalnih zajmova, gdje je broj korisnika vei,provjere se ponavljaju kod svake isplate. Prije svega, provjerava se valjanost jamstava i

financijsko stanje jamca i zajmoprimaca. Tijekom izvoenja radova, nadzor se provodi natemelju informacija koje su izvoai duni dostavljati Banci, te ako je potrebno i iznenadnim

posjetima strunjaka na terenu (spot-visits). Nakon to se projekt zavri, eksperti na osnoviprovjere dokumentacije i uvida na terenu donose ocjenu o tomu odgovara li u cijelosti

tehnikim specifikacijama i ekonomskim kriterijima, odnosno jesu li rezultati sukladnizadanim ciljevima. Ocjena se dostavlja Upravnom odboru Banke.

6.14. Obustava davanja zajmova i jamstava

Vijee guvernera EIB-a, na temelju odluke donesene kvalificiranom veinom, moeobustaviti davanje zajmova i jamstava dravi lanici ili njenim dravljanima ako ona neizvrava svoje obveze iz StatutaEIB-a, osobito obvezu uplate svog udjela u kapitalu Banke iliudjela u posebnim zajmovima koji se odobravaju EIB-u (u sluaju da Banka ne moe pribaviti

potrebna sredstva na tritu) ili otplate dugovanja po osnovi zajmova koje joj je EIB odobrila.

7. POSLOVANJE EIB-a

Od godine 1957., kada je EIB osnovana kao financijska institucija Europske zajednice,

provodila je ekonomsku politiku EZ-a, a nakon osnutka Europske unije nastavila je

podravati ciljeve Unije i svojim aktivnostima pridonositi stvaranju preduvjeta za

funkcioniranje jedinstvenog trita. Njeno poslovanje usmjereno je financiranju investicijakoje e omoguiti smanjivanje neujednaene razvijenosti zemalja lanica i ostvarivanje


12/25

razvijene ujedinjene Europe, ali i modernizaciji i pretvorbi privrednih struktura te financiranju

brojnih projekata u drugim zemljama svijeta u razvoju radi ubrzavanja globalnog odrivograzvoja.

Tijekom trideset sedam godina poslovanja, Banka je postupno poveavala svoj temeljnikapital, financijske operacije na tritu kapitala, obujam sredstava za dodjelu zajmova i

jamstava i poslovanje sredstvima iz prorauna EZ-a (te EU-a) i iz javnih izvora drugihzemalja, to se odraavalo i na ukupna sredstva koja je plasirala za financiranje investicija.

7.1. Aktivnost u okviru Europske unije

7.1.1. Financiranje regionalnog razvoja

Regionalni razvoj je uvijek bio prvi prioritet EIB-a. Podrku razvoju manje razvijenihpodruja Banka je pruala u svim zemljama lanicama, a u suradnji sa Komisijom osiguravalaje optimalne kombinacije zajmova i jamstava s bespovratnim pomoima i sredstvima izstrukovnih fondova EU.

Specifinost poslovne politike Banke ogleda se u tome to sudjeluje u financiranjuinvesticijskog projekta jedino ako taj projekt zadovoljava osnovni kriterij - ako pridonosi

regionalnom razvoju ili je u zajednikom interesu nekoliko zemalja Unije. U razdoblju od1989. do 1993. godine Banka je kroz individualne zajmove i alokacije kroz tekue globalnezajmove, s ukupnim iznosom od 47,12 milijardi ECU-a sudjelovala u financiranju brojnih

projekata izgradnje cesta, eljeznice, telekomunikacija, proizvodnje energije, industrije,urbanog razvoja i zatite okolia. Od tog ukupnog iznosa Italija je koristila 24,87%,panjolska 22,8%, Francuska 12,42%, Portugal 10,8%, Velika Britanija 9,92%, Njemaka8,04%, Danska 3,98%, Grka i Irska oko 3%, a Belgija, Nizozemska i Luksemburg ispod 1%.U 1994. godini regionalni razvoj u Uniji Banka je financirala s 12,03 milijardi ECU-a, preko

400 milijuna ECU-a manje u odnosu na 1993. godinu (12,46 milijardi]; udio sredstava

namijenjenih regionalnom razvoju u ukupnim fondovima Banke porastao je u posljednjih pet

godina sa 60% na 72% (dok je u 1993. godini iznosio ak 74%). U projekte regionalnograzvoja kroz individualne i globalne zajmove, EIB je tijekom 1994. uloio najvie upanjolskoj (2,6 milijardi), potom u Italiji (2,15 milijardi) te u Njemakoj (1,8) i Francuskoj(1,5 milijarda ECU-a).

7.1.2. Infrastruktura

Financiranje razvoja infrastrukture drugi je po vanosti sektor preko kojeg Bankapridonosi protoku ljudi, robe i informacija te postupnom stvaranju jedinstvenog trita.

Izgradnja transeuropskih mrea (TENs) vana je za stvaranje jedinstvene Europe, pa se onjezinom znaaju raspravljalo i na summitu Europskog vijea u Edinburghu (u prosincu1992.), Copenhagenu (u lipnju 1993.) i Brislu (u listopadu 1993.), nakon ega je Banka uveladodatnu tzv. edinburku olakicu, a u javnosti su se javila miljenja "da EIB sada izgleda

postaje instrumentom makroekonomske politike Europskog vijea" . Osobito je vaan summitEuropskog vijea odran u Essenu (prosinac 1994.), na kojem su bile nazone i tri novelanice EU (Austrija, vedska i Finska) te zemlje Srednje i Istone Europe, kada je

prihvaeno 14 prioritetnih projekata iz podruja prometa i 10 u podruju energetike. EIB je napoziv tog summita osnovala "poseban prozor" za financiranje transeuropskih mrea kroz kojije odobreno 4,3 milijarde ECU-a poetkom godine 1995.EIB je u razdoblju od 1989. do 1993. godine individualnim i globalnim zajmovima financirala

infrastrukturne projekte u EU s ukupno 20,06 milijardi ECU-a.U 1993. godini Banka je 5,8 milijardi ECU-a investirala u infrastrukturu, od ega za izgradnju


13/25

13

prometnica 3,71 milijardi a za telekomunikacije 2,09 milijardi.

Na podruju telekomunikacija financiraju se programi modernizacije meunarodnihtelefonskih veza u Italiji, panjolskoj, Danskoj, Irskoj, Njemakoj i Portugalu i daju sezajmovi za satelitske i meunarodne kabele (TV signali i veze izmeu kopna i brodova). U1994. godini otpoele su aktivnosti na poboljanju veza izmeu nove lanice EU - Austrije i

njezinih susjeda.Od ukupnih sredstava Banke namijenjenih infrastrukturnim programima razvitka Unije, 76%

se investira u projekte locirane na manje razvijenim podrujima, pa se ta ko pridonosi rastunjihovih gospodarstava i veem integriranju u Uniju.

7.1.3. Energetika

EIB je ulagala napore da financira projekte radi to racionalnije uporabe energije, anakon naftne krize godine 1970. energetska politika EU orijentirala se na postizanje triju

glavnih ciljeva: smanjivanja ovisnosti o uvozu nafte, razvijanju vlastitih energetskih resursa i

diverzifikaciji uvoza. Banka je prioritetno financirala kapitalne investicije u proizvodnji

energije (termalne, nuklearne, geotermalne i hidroelektrane, iskoritavanje naftnih nalazita iizvora prirodnog plina), izgradnju visokonaponske mree za prijenos elektrine energije, te

prijenos, skladitenje i distribuciju nafte i plina.Takoer, pridonijela je ubrzanju izgradnje transkontinentalnog plinovoda izmeu Alira iUnije, izgradnji mrea za dovod plina s podruja Sjeverne Europe, razvijanjuhidroenergetskih potencijala u skandinavskim zemljama te financirala brojne male projekte

utede energije i razvoja alternativnih energetskih izvora. Od 1989. do 1993. godine uenergetske projekte uloila je 11,83 milijardi ECU-a.U 1994. godini Banka je u energetski sektor uloila 3,52 milijarde ECU-a. Ulaganja u 1994.godini porasla su radi financiranja projekata izgradnje hidroelektrana i elektrinih mrea uskandinavskim zemljama te buenja skladia za naftu i prirodni plin u Irskoj.

7.1.4. Razvoj industrije i poveavanje konkurentnosti

Stabilan gospodarski razvitak i rast utemeljen na novim tehnologijama te jaanjeznanstvene i tehnike osnove europske industrije i unapreivanje njene meunarodnekonkurentnosti cilj je Europske investicijske banke. EIB radi toga podrava velike programe

putem individualnih zajmova, a razvoj poduzetnitva i malih i srednjih poduzea neizravnoputem globalnih zajmova. Budui da se europsko gospodarstvo suoava i s visokim stupnjemnezaposlenosti, vodi se rauna o tome da potpora malim i srednjim poduzeima omogui iotvaranje novih radnih mjesta.

U razdoblju od 1990. do 1994. godine, EIB je uloila u razvoj industrije i usluga vie od 21milijarde ECU-a.

7.1.5. Zatita okolia i poboljanje kvalitete ivljenja

Racionalna uporaba prirodnih resursa i zatita okolia radi poboljanja kvalitete ivljenjavana je ne samo za zemlje Europske unije, nego za cijeli svijet. EIB svojom poslovnom

politikom zato podrava projekte zatite i ohrabruje zajmoprimce u poduzimanju mjeraprevencije. Banka je jo 1960. godine poela financirati vodoprivredne projekte radipoboljanja kvalitete ivljenja, a kasnije je proirila aktivnosti na zatitu atmosfere, smanjenjezagaenosti zraka, uvanje, ienje i zatitu tla, uma, voda, i drugo te na gospodarenje

otpadom. Imala je vanu ulogu i u provedbi nacionalnih politika i politike Unije u podrujuouvanja, zatite i poboljanja kvalitete okolia, jer je inzistirala da se u investicijskoj politici


14/25

potuju propisi o zatiti okolia i ljudskog zdravlja. Tijekom godina stalno je poveavalafondove za projekte zatite, tako da su u razdoblju od 1989. do 1993. godine dosegnuli 14,73milijardi ECU-a.

EIB je financirala programe ienja velikih rijeka u Velikoj Britaniji, panjolskoj i SjevernojItaliji, te nabavke opreme za smanjenje zagaenja od industrijske proizvodnje, rafinerija,

cementara, termocentrala itd. Banka aktivno sudjeluje i u meunarodnim mjerama zatitevelikih regija poput mediteranskog bazena i Baltika40.Ve nekoliko godina, EIB financira i posebne projekte poboljanja okolia i javnog prijevozau gradovima, te zatite urbanih cjelina, povijesnih i kulturnih spomenika i vrednota, koji suugroeni bukom, prometom i zagaenim zrakom. U razdoblju od 1988. do 1992. plasiral a je2,5 milijardi ECU-a za financiranje obilaznica, tunela, javnog prijevoza i parkiralita radismanjivanjam prijevoza kroz gradove i njihove zagaenost, a pomagala je i pri preseljenjuindustrijskih pogona izvan gradova.

U 1994. godini Banka je financirala projekte zatite i poboljanja kvalitete ivljenja u urbanimsredinama s 4,86 milijardi ECU-a. Nakon pristupanja Austrije, Finske i vedske u EU i EIB-u, zemalja koje imaju veliko iskustvo u zatiti okolia, oekuje se da e Banka poduzimati jo

znaajnije aktivnosti u zatiti i ouvanju okolia.

7.2. Aktivnost izvan EU

EIB financira investicijske programe u zemljama nelanicama na temelju lanka 18.svoga Statuta te odobrenja Vijea guvernera: a) za svaki pojedinani program (authorisationson a case-by-case basis), pod uvjetom da je od interesa i izravne koristi za EU i b) za

programe u zemlji ili skupini zemalja (authorisations on a global basis) utemeljene na pozivu

Vijea EU da odobrava zajmove do utvrenog maksimalnog iznosa i na taj nain sudjel uje uprovedbi vanjske politike Unije prema tim zemljama. Banka s istom svrhom financira

programe na temelju konvencija i protokola potpisanih izmeu pojedinih zemalja i EU.Od 1960. godine EIB je sudjelovala u pomoi razvoju zemalja izvan EU sukladno politici EUi potpisanim konvencijama na podruju Afrike, Kariba i Pacifika (ACP) i sa zemljamamediteranskog bazena, a godine 1990. je poela podravati programe zemalja u tranziciji uSrednjoj i Istonoj Europi (CEEC); godine 1993. godine uspostavila je suradnju i sa zemljamaAzije i Latinske Amerike (ALA), tako da u novije vrijeme posluje s preko 140 zemalja izvan

Unije. U tim zemljama EIB financira razvojne programe zajmovima iz vlastitog kapitala41 i

iz "rizinog kapitala"42, s kojim upravlja odnosno alocira pomoi iz sredstava Europskogfonda za razvoj (EDF), koja se alimentiraju iz prorauna zemalja lanica tog fonda i iz

prorauna Unije.U 1994. godini EIB je izvan EU odobrila ukupno 2,24 milijarde ECU-a, od ega iz vlastitih

izvora sredstava 1,97 milijarde i iz rizinog kapitala 267 milijuna ECU-a. Financirala jeprojekte pojedinanim zajmovima u sljedeim sektorima: 1. prometu i telekomunikacijama -1,06 milijardi; 2. energetici - 560 milijuna; 3. industriji, poljoprivredi i uslugama - 169,2

milijuna i 4. opskrbi vodom i razvoju poljoprivrede - 156,1 milijun ECU-a. Pored toga, Banka

je preko globalnih zajmova odobrila 297,3 milijuna ECU-a.43

7.2.1. Suradnja s ACP i OCT zemljama

EIB je financirao programe u ACP zemljama (69 zemalja, uglavnom bivih kolonijadananjih zemalja lanica EU) na temelju 6 konvencija, kojima se ureuju odnosi izmeu tihzemalja i EU. Prve dvije konvencije zakljuene su u Jaundeu (Kamerun) 1963. i 1969.

godine: etiri su zakljuene u Lomeu (Togo) -1975, 1980, 1985 i 1989. Te su konvencijeotvorile bescarinsko trite EU izvozu odreenih sirovina i poljoprivrednih proizvoda iz ACP


15/25

15

zemalja bez koliinskih ogranienja, a ACP zemlje dale su EU tretman najpovlatenije nacije;regulirana je industrijska suradnja (radi unapreenja razvoja, olakavanja transferatehnologije, financiranja malih i srednjih poduzea, izobrazbe kadrova i dr.), te tehnika ifinancijska pomo.EIB je u ACP zemljama u okviru L, II. i III. Lome konvencije prvenstveno financirao

dugorone investicije u industriji (rudarstvu, kemijskoj, metalnoj, tekstilnoj i prehrambenojindustriji), energetici (termalne i hidrocentrale, skladitenje plina i nafte i prijenos elektrineenergije) i infrastrukturi (eljeznice, pomorski i zrani prijevoz, telekomunikacije i dr.), amanje u uslugama, poljoprivredi, umarstvu i ribarstvu.etvrta Lome konvencija, koja je potpisana 15. prosinca 1989. godine izmeu EZ i ACPzemalja, zakljuena je za razdoblje od 10 godina a financijskim protokolom za razdoblje od1990. do 1995. definiran je ukupan iznos od 12 milijardi ECU-a, od ega e 10,8 milijardiosigurati zemlje EU kroz doprinose iz njihovih prorauna u EDF, dok e EIB iz vlastitihresursa odobriti zajmove s kamatnom stopom od 4% u maksimalnom iznosu od 1,2 milijardi

ECU-a.

7.2.2. EIB i mediteranske zemlje

Suradnja s mediteranskim zemljama nelanicama vana je za EU-u prevenstveno izpolitikih i ekonomskih, ali i iz povijesnih, kulturnih, migracijskih, ekolokih i dr. razloga.EEZ je od godine 1961. godine poela sklapati bilateralne ugovore o trgovini, industrijskojsuradnji, transferu suvremenih tehnologija i dr. i protokole o financijskoj suradnji, na osnovi

kojih je izgradila ekonomske odnose sa svim zemljama Sredozemlja.

Na temelju odluka Vijea ministara EZ-a i Vijea guvernera EIB-a, te zakljuenih konvencijai financijskih protokola izmeu pojedinih drava i EZ-a (od 1976. godine nadalje s Alirom,Marokom, Tunisom, Egiptom, Jordanom, Libanonom, Sirijom, Izraelom, Maltom, Ciprom i

bivom Jugoslavijom), EIB je financirala razvojne programe zajmovima iz vlasitih izvora isredstvima iz prorauna EZ-a u razdoblju od 1977. do 1990. s ukupnim iznosom od 2,47milijardi ECU-a.

Tijekom 1990. godine EIB je odluila ubudue provoditi politiku EU premamediteranskim zemljama tako to e svoje djelovanje usmjeriti na postizanje triju ciljeva: obnovi ugovora o suradnji i financijskih protokola - predvia se da e EIB u sklopu

novih protokola financirati programe u mediteranskim zemljama u ukupnom iznosu od

1,3 milijarde ECU-a, dok e pomo EU iznositi 775 milijuna ECU-a (sastojat e se od80 milijuna u obliku "rizinog kapitala", kojim e upravljati EIB i od 695 milijuna

pomoi); uspostavljanju tzv. neprotokolarne horizontalne suradnje na podruju financiranja

regionalnog razvitka (posebice razvoja prometa, telekomunikacija i energije) i zatiteokolia, a koja e se u razdoblju od 1992. do 1996. sastojati od dodatnih 1,8 milijardiECU-a iz njezinih sredstava i 230 milijuna ECU-a iz proraunskih sredstava EU (odega e se 25 milijuna investirati u privatna mala i srednja poduzea, a 205 milijunadat e se kao pomo), i

davanju potpore ekonomskim reformama i strukturnim prilagodbama u zemljama

Magreba (Alir, Maroko i Tunis) i Mareka (Egipat, Jordan, Libanon i Sirija) u oblikupomoi iz prorauna EU u iznosu od 300 milijuna ECU-a. Na temelju konvencija,financijskih protokola i odluka (koje su donesene ili se o njima pregovara), sredstva su

namijenjena financiranju programa u mediteranskim zemljama.

U razdoblju od 1989. do 1993. EIB je dodijelila mediteranskim zemljama 1,93milijarde ECU-a i to iz vlastitih izvora 1,88 milijardi te 43 milijuna iz prorauna EU.


16/25

EIB e ubudue slijediti preporuke Europskog vijea iznesene na summitu u Essenu oizgradnji euromediteranskog partnerstva. To partnerstvo temeljit e se na jo jaoj, posebicefinancijskoj, suradnji. U prvom redu, razvijat e se privatni industrijski i preraivaki sektori,

posebice kroz zajednika ulaganja lokalnih i europskih poduzea. Cilj je da se dolaskomstranog kapitala transferir i know-how tehnologija, koja je podjednako vana za

modernizaciju i razvoj privatnih poduzea. Banka je iz vlastitih sredstava otvorila kreditnelinije komercijalnim i razvojnim bankama, u gotovo svim mediteranskim zemljama,namijenjene financiranju modernizacije i razvoja industrije i turizma u malim i srednjim

poduzeima. Takoer, iz proraunskih sredstava EU (rizini kapital), a kroz globalne zajmovelokalnih bankama, pomagala je zajednika ulaganja, koja su omoguila otvaranje oko 12.000novih radnih mjesta. U 1994. godini kreditne linije obnovljene su Maroku (20 mil. ECU-a),

Jordanu i Egiptu, a do kraja 1996. godine (sukladno Financijskim protokolima) Banka

predvia jo 60 milijuna ECU-a. Na taj e nain EIB provoditi politiku EU o jaanjueuromediteranske suradnje.

7.2.3. EIB i zemlje Srednje i Istone Europe (CEEC)

EIB do godine 1990. nije suraivala s bivim socijalistikim istonoeuropskimzemljama: te je godine u skladu s politikim i ekonomskim promjenama te u sklopumeunarodnih aktivnosti - radi podrke procesima preobrazbe u trino orijentiranogospodarstvo i razvijanju demokracije - omoguila pristuo svojim financijama, know-how iiskustvu za pomo tranziciji i razvoju zemalja u toj regiji. Zajmovi koje je poela odobravatiusklaeni sa sredstvima bespovratne pomoi Europske komisije - PHARE programom44.U studenom godine 1989. Vijee guvernera EIB-a odluilo je da e EIB iz vlastitih izvora

pozajmljivati sredstva najvie do milijarde ECU-a za financiranje prioritetnih investicijskihprojekata u Poljskoj i Maarskoj, a u travnju 1991. taj je iznos povean za 700 milijuna ECU-a i aktivnosti Banke proirene i na Bugarsku, eku, Slovaku i Rumunjsku. Banka sudjelujeu sufinanciranju investicijskih programa s drugim financijskim institucijama; na podrujuzemalja Srednje i Istone Europe ula je u takve aranmane uglavnom s bilateralnimfinancijskim institucijama zemalja-lanica EU, Grupom Svjetske banke i EBRD, a planirajuse posebni aranmani i s komercijalnim bankama. Svoju poslovnu politiku EIB je nadopunilai tako to je u srednjoeuropskim i istonoeuropskim zemljama prednost dala financiranjusljedeih projekata: u energetskom sektoru, posebice u segmentima gdje su potrebne hitne tehnike

modernizacije i rekonstrukcije, te tamo gdje su mogue obnove industrije i utedeenergije radi to manjih zagaenja okolia;

u transportu i telekomunikacijama, koji su vani za razvitak otvorenog gospodarstva i

vanjske trgovine, naroito projekata koji poboljavaju nacionalne mree i proirujuveze s EU-om; u industriji, gdje je mogue zajedniko ulaganje i (ili) izravno investiranje poduzea iz

EU; Banka takoer izravno financira velike industrijske investicije i podrava mala isrednja poduzea putem globalnih zajmova lokalnim bankama (koje krajnjimkorisnicima pozajmljuju sredstva po kriterijima EIB-a, te se na taj nain ubrzava imodernizacija bankarskog sektora i uvode trini mehanizmi i institucije).

Na summitu Europskog vijea u lipnju 1992. godine u Lisabonu, elnici zemalja Unijeponovno su podraliprocese politikih i gospodarskih reformi na podruju Srednje i IstoneEurope, te odobrili postignuti napredak u razvitku i jaanju odnosa stupanjem na snagu

posebnih ugovora i protokola o suradnji izmeu EU i Maarske, Poljske, eke i Slovake,koji su potpisani u prosincu 1991. godine.


17/25

17

U skladu s tim aranmanima EIB im je nastavila pozajmljivati sredstva i poela se angairatiu zakljuivanju slinih ugovora s Bugarskom i Rumunjskom te uspostavila kontakte sBaltikim zemljama (Estonijom, Latvijom i Litvom) i Slovenijom.est zemalja CEEC (od 1994. Maarska i Poljska, a od veljae 1995. eka, Slovaka,Rumunjska i Bugarska) sklopile su s EU sporazume o pridruenom lanstvu, a na summitu

elnika EU u Essenu (prosinac 1994.) prihvaena je strategija prema kojoj e se te zemljepripremati za punopravno lanstvo u EU. Takoer, od Europske komisije i Vijea EUzahtijeva se da poduzmu sve to je potrebno za sklapanje ugovora o pridruenom lanstvu sBaltikim zemljama i Slovenijom. Takvu politiku prema zemljama CEEC Banka je

potpomogla financiranjem projekata infrastrukture (u prometu, telekomunikacijama i

energetici), koji se izravno veu na TENs, posebice u Poljskoj, Maarskoj, Slovakoj iekoj.U razdoblju od 1990. do 1994. godine EIB je odobrila 58 zajmova u ukupnom iznosu od 2,66

milijardi ECU-a od ega je po isteku 1994. bilo iskoriteno 579,48 milijuna ECU-a aneiskoriteno preko 2 milijarde ECU-a. Za povrat svih tih zajmova EIB-u je u cijelosti jamilaEU.

7.2.4. Suradnja sa zemljama Azije i Latinske Amerike (ALA)

Poetkom 1993. godine, Vijee guvernera EIB-a odluilo je na poziv Vijea EU daBanka pone, po prvi put u svojoj povijesti, pomagati i projekte od zajednikog interesa uazijskim i latinskoamerikim zemljama s kojima EU ima zakljuene ugovore o suradnji. Urazdoblju od 1993. do 1995. godine EIB e odobravati zajmove u ukupnom iznosu od 750milijuna ECU-a (odnosno po 250 milijuna ECU-a na godinu) za financiranje projekata koji e

biti od zajednikog interesa i za zemlje u kojima e se projekti izvoditi i za Europsku uniju.Pritom je odreeno da projekti od zajednikog interesa moraju ukljuivati slijedee: zajedniko ulaganje tvrtki iz EU i zemalja ALA-e,

znaajan transfer tehnologije iz EU u zemlje ALA-e, poboljanje povezanosti-investiranje u telekomunikacije i promet i zatitu okolia (razvoj i obnovu energije i poduzimanje mjera za smanjenje

zagaenosti).

Od planiranih 750 milijuna ECU-a, do kraja 1994. godine odobreno je kupno 319

milijuna ECU-a i to tijekom 1993. godine 99 milijuna ECU-a (Kostariki 44 milijuna ECU-a

za izgradnju hidroelektrane te Indiji 55 milijuna ECU-a za dispeerski sustav i kontroluproizvodnje elektrine energije) a u 1994. godini 220 milijuna ECU-a.Poevi od ranih ezdesetih godina broj zemalja izvan EU kojima jeEIB dodjeljivala zajmove

neprekidno se poveavao. Ukljuivanjem ALA-a zemalja u okvire njene poslovne politike ifinancijske potencijale, poslovni programi EIB-a obuhvaat e preko 140 zemalja. To edakako, zahtijevati i izmjene u njenoj organizacijskoj strukturi i upravljanju.

8. PROIRIVANJE AKTIVNOSTI I UVOENJE NOVIH FINANCIJSKIHOLAKICA

8.1. Suradnja s EBRD (Europskom bankom za obnovu i razvoj)

U cilju financiranja razvoja iskljuivo u europskim zemljama u tranziciji 1990. godineutemeljena je Europska banka za obnovu i razvoj. Uz 39 drava, kao osniva figurira i EIB

koja se na taj nain od samog poetka ukljuila u aktivnosti oko osnivanja EBRD-a, pruajuipraktinu i tehniku pomo. Udio EIB-a u upisanom kapitalu EBRD-a iznosi 300 milijuna


18/25

ECU-a. EIB je nastavila sudjelovati u razvoju i poslovanju EBRD-a i nakon njenog osnivanja,

a budui da je zainteresirana za jaanje ECU-a na tritu kapitala pomno je pratila i prvuemisiju obveznica EBRD-a u iznosu 500 milijuna ECU-a (koja je dobro plasirana).

Iako je djelovanje EBRD-a i EIB-a povezano, posebice u aktivnostima u Srednjoj i IstonojEuropi (pa se ak pojavljuju stajalita da se njihove aktivnosti preklapaju), ipak treba voditi

rauna o razlikama izmeu tih financijskih institucija.EBRD je u cijelosti usmjerena na ubrzavanje prelaska na trino gospodarstvo, stimuliranjetrita kapitala i trinih institucija, poticanje privatne poduzetnike inicijative krozosiguravanje financijskih sredstava i razliitih oblika tehnike pomoi te restrukturiranje

javnog sektora. Glavna zadaa EIB-a je da dugoronim zajmovima financira investicije kojesu u funkciji postizanja uravnoteenog razvitka i europske integracije. Dioniari - vlasniciEBRD-a nalaze se po itavom svijetu, dok su dioniari - vlasnici EIB-a iskljuivo dravelanice EU, te je i to razlog razlikama njihovih poslovnih politika.Potrebe i zahtjevi za financiranjem programa u zemljama Srednje i Istone Europe su golemi;zato su otvorene i brojne prilike za suradnju i razvijanje razliit ih oblika sufinanciranjaizmeu bilateralnih i multilateralnih financijskih institucija, koje bi trebale postati pravilo

njihovog budueg djelovanja, a EIB i EBRD kao katalizatori poticanja ekonomskog razvitkaregije svoje bi aktivnosti trebale nadopunjavati.

8.2. Nove olakice

Tijekom 1993. godine EIB je slijedila pozive i preporuke Europskog vijea, Europskekomisije i Vijea EU u odreivanju poslovne politike te uloila napore da uspostavi novefinancijske mehanizme i proiri svoje aktivnosti kako bi pridonijela da se jo bremostvarivanju glavnih ciljeva - oporavka i rasta europskog gospodarstva, ekonomske i socijalne

kohezije, breg eliminiranja zaostajanja u razvoju pojedinih regija, stvaranja jedinstvenogtrita i jo vee suradnje s treim zemljama.Sukladno Deklaraciji o promicanju ekonomskog oporavka u Europi (koja je usvojena na

summitu Europskog vijea u Edinburghu, u prosincu 1992. godine) Europsko vijee, EIB iKomisija pokrenuli su inicijativu za uspostavljanje dvaju novih dodatnih financijskih

mehanizama, koji e EIB-u omoguiti jo veu ulogu u provedbi ekonomske politike EU.Radi se o uvoenju tzv. edinburke privremene olakice pozajmljivanja sredstava u iznosu od7 milijardi ECU-a i osnivanju Europskog investicijskog fonda s poetnim kapitalom od 2milijarde ECU-a.

8.2.2.A. Edinburka privremena olakica

U sijenju 1993. godine EIB je uvela tzv. edinburku kreditnu olakicu, koje je ciljubrzanje financiranja kapitalnih infrastrukturnih projekata povezanih s TENs-om. Sredstvaolakice (najprije 5 milijardi, a potom 7 milijardi ECU-a) dodatak su normalnim financijskimsredstvima EIB-a. Poetkom veljae 1993. godine Vijee guvernera EIB-a utvrdilo je kriterijei postupak primjene nove olakice za podrku: projektima u prometu, telekomunikacijama i energiji (vezanim na TENs),

drugim projektima na tim sektorima koji poboljavaju povezanost regija s TENs-om i projektima zatite okolia.

Program olakice doputa Banci da odobrava zajmove u iznosima koji pokrivaju od50% do najvie 75% investicijskih trokova, te da, kombiniranjem zajmova i potpora, ukupno

odobrena sredstva kroz olakicu pokriju od 70% do najvie 90% trokova45.Brza provedba dopunskih financijskih programa zahtijeva aktivnu suradnju i koordinaciju


19/25

19

aktivnosti izmeu zemalja lanica, EIB-a i Europske komisije. Stoga je i dogovoreno: a) daEIB prui strunu i tehniku pomo pri ocjeni tehnike, ekonomske i financijske provedivostii uinkovitosti investicija i da osigura podnoljive uvjete financiranja; b) da zemlje laniceubrzaju administrativnu proceduru i c) da Europska komisija odobri znaajna sredstva iz

prorauna EU u obliku potpora kroz strukturne fondove i ubudue i putem Kohezionog fonda

(predvienog Maastrichtskim ugovorom). O rezultatima koordiniranih aktivnosti najboljegovore podaci: tijekom 1993. godine Vijee direktora EIB-a odobrilo je 4,4 milijardi ECU-a(od planiranih 5 milijardi) za financiranje 81 projekta na podruju 11 zemalja, a u 1994.godini je olakica u cijelosti iscrpljena tako to je odobreno jo 2,6 milijardi ECU-a za 69

projekata.

Uloga EIB-a u ostvarivanju inicijativa pokrenutih Deklaracijom iz Edinburgha jo jevie ojaala nakon summita Europskog vijea u Kopenhagenu, 21-22. lipnja 1993. godine te uBriselu u listopadu 1993., kada ju je Europsko vijee pozvalo da povea olakicu s 5 na 8milijardi ECU-a i da joj produi trajanje i nakon 1994. godine. Preporueno je da se oddodatne 3 milijarde ECU-a 2 milijarde investiraju u financiranje TENs-a, a 1 milijarda putem

globalni zajmova u mala poduzea,na emu je EIB zajedno s Europskom komisijom otpoela

aktivno raditi.

8.2.2.B. Europski investicijski fond (EIF)

Tijekom 1993. godine EIB je uloila napore da pripremi osnivanje EIF -a. Izraen jenjegov statut i amandman na Protokol o statutu EIB-e, koji omoguuje Vijeu guvernera EIB-e da odlui o osnivanju EIF-a.EIF od 14. lipnja 1994. djeluje kao samostalna i neovisna pravna osoba sa sjeditem uLuksemburgu, posjeduje raune odvojene od EIB-a, a njegove administrativne posloveobavlja struno osobljeEIB-a na temelju Ugovora o suradnji izmeu EIF-a i EIB-a.Predvieno je da poetni upisani kapital EIF-a iznosi 2 milijarde ECU-a, od ega se 20%uplauje (paid in capital) u 4 jednaka godinja obroka tijekom etiri godine. EIB upisuje 40%inicijalnog kapitala, Europska komisija 30%, a oekuje se da e preostalih 30% upisati druge

javne i privatne financijske institucije.

Osnovna zadaa EIF-a je pridonositi jaanju jedinstvenog trita i ekonomske i socijalnekohezije u EU davanjem jamstava za srednjorone i dugorone zajmove namijenjenefinanciranju glavnih infrastrukturnih projekata kao dijelova TENs-a i razvoju malih i srednjih

poduzea. EIF je trino orijentiran i posluje po naelima bankovnog poslovanja, a novina unjegovoj struktur jest to to okuplja i javne i privatne dioniare kao partnere, koji ulaganjemsredstava podravaju kapitalne investicije neophodne za gospodarski oporavak i uravnoteenrazvitak EU.

8.3. Financijski mehanizam u sklopu Europskog gospodarskog prostora (EEA)

U sklopu odredbi Sporazuma o EEA, zemlje-lanice EFTA-e osnovale su tzv.Financijski mehanizam (Financial Mechanism) radi odobravanja pomoi manje razvijenimregijama za financiranje razvoja i strukturno prilagoavanje. Upravljanje sredstvima togfonda povjerile su EIB-u i Komitetu financijskog mehanizma (Financial Mechanism

Committee) u koji e biti izabrani predstavnici zemalja EFTA-e.Pomo iz sredstava Financijskog mehanizma odobravat e se u razdoblju od pet godina i to udva vida:

odobravat e se smanjenje kamatne stope od 2% na zajmove EIB-a do ukupnog iznosa

od 1,5 milijardi ECU-a, koje e Banka davati iz vlastitih izvora sredstava i u vidu bespovratne pomoi, zajmova i jamstava u ukupnom iznosu od 500 milijuna


20/25

ECU-a.

Prednost u odobravanju financijske pomoi davat e se projektima zatite okolia, urbanograzvoja, prometa i izobrazbe, a u privatnom sektoru e se osobito pozorno razmatrati projektimalih i srednjih poduzea.Financijskih mehanizam omoguit e EIB-u da po prvi put odobrava pomo za financiranje

investicija u njenim zemljama lanicama. Naime, EIB je do sada upravljala sredstvimabespovratne pomoi u obliku rizinog kapitala i sredstvima za smanjenje kamatnih stopa nanjene zajmove, koja su koristile zemlje nelanice Banke (mediteranske zemlje i zemlje s

podruja Afrike, Kariba i Pacifika).

III. AFRIKA BANKA ZA RAZVOJ

Afrika banka za razvoj (ADB) je meunarodna financijska organizacija regionalnogtipa. Osnovana je 1963. godine sa ciljem da prui doprinos socijalno-ekonomskom

preobrauju lanica Banke. Pristup Banci je slobodan za sve nezavisne drave Afrike.

Ukupno 50 afrikih drava, kao i 26 neregionalnih lanica ine ADB.Regionalne lanice Afrike banke za razvoj su: Alir, Angola, Benin, Botsvana, BurkinaFaso, Burundi, Centralnoamerika Republika, ad, Dibuti, Egipat, Ekvatorijalna Gvineja,Etiopija, Gabon, Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja Bisao, Kamerun, Kenija, Komori, Kongo,

Lesoto. Liberja. Libija, Madagaskar, Malavi, Mali, Maroko, Mauricijus, Mauritanija,

Mozambik, Niger, Nigerija, Obala Slonovae, Ruanda, Sao Tome i Prinsipe, Sejeli, Senegal,Siera Leone, Somalija, Sudan, Svaziland, Tanzanija, Togo, Tunis, Uganda, Zait, Zambija,

Zimbabve, Zelenortska Otoja.

Neregionalne lanice su: Argentina, Austrija, Belgija, Brazil, Danska, Finska,Francuska, Holandija, Indija, Italija, Japan, Jugoslavija, Kanada, Kina, Koreja Juna, Kuvajt,

Njemaka, Norveka, Portugal, SAD, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati,panjolska, vicarska, vedska, Velika Britanija.

Sjedite Banke je u Abidanu, Obala Slonovae.

Afrikoj banci za razvoj su pridrueni Afriki fond za razvoj(ADF) osnovan 1972.godine i Nigerijski fond za razvoj (NTF) osnovan 1976. godine. Afrika banka za razvoj,Afriki fond za razvoj i Nigerijski fond sainjavaju tzv. Grupu Afrike banke za razvoj.

Banka koristi sljedee redovne izvore financiranja:

potvreni kapital banke;

zajmove koje banka uzima na meunarodnom tritu kapitala; fondove formirane zajmovima banke;

sredstva ostvarena otplatama zajmova;

kamate i provizije na odobrene zajmove, odnosno garancije i

druga sredstva ili prihodi, koji ne predstavljaju posebne izvore.

Banka moe osnovati ili joj moe biti povjereno upravljanje specijalnim fondovimaradi ostvarena njenih ciljeva. Izvori specijalno formiranih fondova razliiti su od uobiajenihizvora financiranja. Banka propisuje specijalna pravila i regulativu u pogledu upravljanja i

koritenja specijalnih fondova. Potvreni kapital (ADB) dijeli se u dvije vrste dionica (po

50%): uplaene; i


21/25

21

plative na poziv.

Dionice koje se uplauju, lanovi Banke su duni uplatiti u est rata, od kojih prvaiznosi 5%, druga 35%, a ostale po 15%. Prva rata dospijeva za plaanje na dan deponiranjainstrumenata o ratifikaciji sporazuma o osnivanju, druga posle 6 mjeseci, a ostale sukcesivno-

godinje, raunajui od datuma uplate druge rate.Plaanje se moe izvriti bilo u zlatu, bilo u konvertibilnoj valuti.Uplate dionica po pozivuvre se samo na zahtjev Banke (Savjeta guvernera), a u cilju

ispunjavanja postavljenih zadataka Banke. U sluaju da Savjet guvernera donese odluku opoveavanju kapitala banke, lanice mogu proporcionalno uveati svoj ulog, mada nisu iobavezne da to uine. Dionice ne mogu biti zaloene niti bilo kako optereene. Transferabilnesu samo na Banku.

Postoje i drugi izvori sredstava Banaka koji ukljuuju: redovne doprinose socijalnom Fondu;

zajmove uzete na meunarodnom tritu kapitala; ostvarena sredstva po osnovi danih zajmova i garancija specijalnog fonda;

prihodi ostvareni po osnovi bilo koje od prethodno navedenih aktivnosti Fonda.

IV. AZIJSKA BANKA ZA RAZVOJ

Na inicijativu Ekonomske komisije UN za Aziju i Daleki istok (ECAFE) osnovana je

Azijska banka za razvoj. Predstavnici 22 zemlje (17 sa podruja Azije te SAD, Kanada,Velika Britanija, Holandija i Njemaka) prihvatili su Statut Banke na konferenciji odranoj uManili u prosincu 1965.

Banka je formalno poela sa radom 19. prosinca 1966. Krajem 1984. imala je ukupno45 lanova, od toga 14 zemalja izvan azijskog podruja.U veljai 1983. NR Kina je podnijelamolbu za lanstvo u Banci. Iako su sve zemlje lanice podrale ovaj zahtjev, odluka nijedonijeta jer NR Kina uvjetuje svoje lanstvo iskljuenjem Tajvana, koji je prvobitna lanicaBanke.

Osnovni zadatak Banke je da potie priliv kapitala za financiranje razvoja azijskihzemalja, da potie investicije, da financira razvoj nedovoljno razvijenih zemalja i potierazvoj inter regionalne trgovine. Sjeditebanke se nalazi u Manili, Filipini.

Prvobitni kapital Banke iznosio je 1 milijardu dolara, u emu su zemlje azijskogpodruja sudjelovale sa 650, a ostale sa 350 miliona dolara. Od upisanog kapitala uplaena jepolovina, od ega 50% u zlatu ili konvertibilnim valutama, a 50% u nacionalnim valutama.

Kapital je u vie navratapoveavan, tako daje krajem 1990. ovlateni kapital iznosio 14.476miliona dolara, a upisani kapital 14.058 miliona dolara. Na osnovu rezolucije usvojene utravnju 1983., a da bi se osigurala sredstva za financiranje aktivnosti Banke u periodu 1983-

87., izvreno je tree opepopunjavanje ovlatenog kapitala Banke za 7.901,9 miliona dolara.

Banka odobrava zajmove vladama, regionalnim ustanovama za razvoj ovog podruja ipojedinimpoduzeima. Ona, po pravilu, financira projekte.Banka je osnovala nekoliko specijaliziranih fondova: za poljoprivredni razvoj jugoistoneAzije, za viestrani razvoj i tehniku pomo. Zajmovi koji se odobravaju iz specijalnihfondova daju se pod veoma povoljnim uvjetima.

Prosjeni rokovi zajmova iz sredstava redovnog kapitala kretali su se oko 20 godina. Kamatna

stopa na ove kredite iznosi 10,25%.U 1985. Banka je uvela novu politiku odobravanja zajmova i to privatnom sektoru,


22/25

bez garancije vlade i pod uvjetima bliskim komercijalnim. Cilj je da se pomogne privatnom

sektoru da investira u rentabilne srednje i velike projekte, da privue znaajnije iznosedomaih i stranih sredstava putem baninog aktivnog ukljuivanja i da pomogne regionalnimlanicama, da unaprijede privatni sektor za efikasnije i produktivnije koritenje sredstava.U lipnju 1974. osnovan je Azijski fond za razvoj, koji zemljama azijskog i pacifikog

podruja odobrava kredite pod izuzetno povoljnim uvjetima, uz proviziju od 1 % i rokovedue od 40 godina. Sredstva Fonda u poetnom periodu iznosila su 525 tisue dolara iformirana su doprinosima tri regionalne zemlje (Japana, Austrije i Novog Zelanda) i 14

neregionalnih razvijenih zemalja. Prvo popunjavanje sredstava u iznosu od 830 miliona dolara

izvreno je 1976., a drugo popunjavanje sredstava u ukupnom iznosu od 2,15 milijarde dolaraodnosilo se na 4-godinji period 1979-1982. godine. U 1982.g. postignut je sporazum otreem popunjavanju sredstava Fonda za period 1983-1986. u iznosu od 3,2 milijarde dolara.Popunjavanje je stupilo na snagu 15.04.1983. Krajem 1990. sredstva Fonda iznosile su 4,6

milijarde dolara.

V. INTERAMERIKA BANKA ZA RAZVOJ

Interamerika banka za razvoj (IADB) je osnovana 1959. u Washingtonu, kao re-gionalna razvojna financijska organizacija, koja okuplja zemlje June, Centralne i SjeverneAmerike i Kariba, osim Kube. Do 1972. lanice Banke mogle su da postanu samo regionalnedrave lanice Organizacije amerikih drava. Od tada je, u cilju angairanja dodatnogkapitala, omogueno i dravama izvan te regije da postanu lanice Banke. U Interameriku

banku je ulanjeno 27 zemalja iz tih regija i 17 zemalja izvan regija zemalja Amerike.

Regionalne lanice Banke su: Argentina, Bahami, Barbados, Bolivija, Brazil, ile,Kolumbija, Kostarika, Dominikanska Republika, Ekvador, El Salvador, Guatemala, Guajana,

Haiti, Honduras, Jamajka, Meksiko, Nikaragva, Panama, Paragvaj, Peru, Surinam, Trinidad i

Tobago, Urugvaj i Venezuela, a od razvijenih zemalja SAD i Kanada.

Neregionalne zemlje lanice su: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska,Njemaka, Izrael, Italija, Japan, Holandija, Norveka, Portugal, panija, vedska, vicarska,Velika Britanija. Sjedite Banke je u Washingtonu.

Interamerika banka danas predstavlja glavni izvor inozemnog javnog financiranja zaveinu zemalja Latinske Amerike. Banka vri i funkciju katalizatora za mobilizacijuinozemnog privatnog kapitala za razvoj regija Latinske Amerike, kroz pozajmice na

meunarodnim financijskim tritima, kao i kroz promoviranje aranmana na bazikofinanciranja sa drugim financijskim institucijama, za razvojne projekte u regiji LatinskeAmerike.

Jedan od prioritetnih ciljeva Banke je da pomogne latinoamerikim zemljama u podizanjuivotnog standarda kroz jaanje proizvodnih mogunosti zemalja - lanica, podizanje nivoa

poljoprivredne proizvodnje (posebno u poljoprivrednimpodrujima- selu), razvoj energetike,vodoprivrede, zdravstva i sl. Svi pravci aktivnosti Banke usmjereni su na snaenje privredalanica i dovoenje na nivo nezavisnog razvoja.

lanstvo u Banci omoguava neregionalnim lanicama ansu da sudjeluju uprojektima regionalnih lanica, u provoenjupolitike Banke i nadgledanju njenih operacija.

Neregionalne lanice takoer imaju ansu da se ukljue u osiguravanje robe i usluga zaprojekte financirane od strane Banke.


23/25

23

Zajmovi Banke za projekte u sektorima energetike, transporta i komunikacija imali su

i indirektan utjecaj na razvoj drugih sektora, a prije svega na razvoj i unapreenje privatneinicijative i proizvodnje sitnih zemljoposjednika i farmera u cijeloj Latinskoj Americi.

Takoer, putem periodinih konzultacija i konferencija za meunarodnu suradnju i putemizlaganja pred grupama privrednog sektora u industrijskim zemljama, Banka pokuava stvoriti

mogunosti za planiranje direktnih investicija u toj regiji.

Redovni kapital Banke sastoji se od kapitala koji se uplauje (paid-in capital) ikapitala na poziv (callable capital), koji se uplauje iskljuivo na zahtjev Banke, a slui kao

jamstvo za njene obaveze po zajmovima koje uzima na meunarodnom tritu kapitala.Polovina kapitala koji se uplauje plaa se u zlatu ili amerikim dolarima, a druga polovina uvaluti zemlje lanice. Pored redovnog kapitala, financijska sredstva Banke ini kapital Fondaza specijalne operacije, iz kojeg se odobravaju zajmovi pod specijalno povoljnim uvjetima.

Odnos kapitala koji se uplauje u zlatu i u valuti lanice isti je kao i u sluaju popunjavanjaredovnog kapitala Banke.

Prvobitni kapital Banke iznosio je 1 milijardu dolara, od ega je udio SAD-a iznosio450 miliona. Od ukupnog iznosa, 850 miliona dolara bio je osnovni kapital Banke, a 150

miliona dolara su iznosila sredstva Fonda za specijalne operacije. Kapital Banke je u viemahova poveavan. U 1983. (esta popuna sredstava) poveanje za 15,7 milijardi dolara. Odovog poveanja 15 milijardi dolara se odnosi na osnovni kapital Banke, a 703 miliona dolarana Fond za specijalne operacije. Sedma popuna sredstava izvrena je 1987-1990. godine.Krajem 1990. upisani kapital Banke zajedno sa sredstvima fondova kojima Banka upravlja

iznosio je 43,6 milijarde dolara.

Interamerika banka odobrava zajmove s rokom otplate u intervalu od 15 do 20 godinai kamatnom stopom ok oko 7,5%. Pored ovoga, iz Fonda za specijalne operacije odobravaju

se zajmovi s rokom otplate od 20 do 40 godina i kamatnom stopom od 2-4%. Pravila

Interamerike banke nalau da se nabavka robe i usluga iz odobrenih kredita vri u najveembroju sluajeva meunarodnim licitacijama. Od poetka rada Interamerika banka je odobrilanajvie zajmova za potrebe infrastrukturnih ulaganja, za poljoprivredu i za industriju.Preostali znatno manji dio odobrenih sredstava odnosi se na tehniku pomo i ostale usluge

VI. BANKA ZA MEUNARODNE OBRAUNE (BIS)

Banka za meunarodne obraune je osnovana 1930. g. i registrirana je kao pravno lice

po vicarskom pravu sa sjeditem u Baselu. Osnivai su centralne banke Belgije, Engleske,Njemake, Italije i Japana, zajedno sa odreenom grupom koja predstavlja interese vodeihbanaka SAD-a. Njena prvobitna uloga bila je provoenje sporazuma o njemakimreparacijama iz prvog svjetskog rata. Kasnije su pristupile i upisale kapital i centralne banke

skoro svih ostalih evropskih drava, meu kojima i Hrvatska Narodna Banka. Samo centralnebanke mogu biti dioniari BIS-a.

Banka vri odreene bankarske funkcije, naroito u vezi sa zlatom, njegovimprodajama i zalogom na ime i za raun pojedinih centralnih banaka. Posle drugog svjetskograta i osnivanja Evropske platne unije (EPU), BIS je bio centralno mjesto za sve obraunezemalja lanica EPU. Posle prestanka rada EPU, u prosincu 1958. g. BIS je preuzela funkcijuagenta i obraunskog mjesta u okviru Evropskog monetarnog sporazuma.

BIS vri i funkciju depozitara visoke vlasti Evropske zajednice za ugalj i elik.Posle drugog svjetskog rata, odnosno 1948. g. Banci je povjereno provoenje ev-


24/25

ropskog platnog i obraunskog prometa.Banka za meunarodne obraune odobrava centralnim bankama zemalja lanica

iskljuivo kratkorone kredite za odravanje tekue financijske likvidnosti prema

inozemstvu. Zemlje lanice stjeu pravo na koritenje ovih kredita nakon to u Bancideponiraju odreeni dio svojih zlatnih i deviznih rezervi. Kratkoroni krediti koje odobrava

BIS su znatno povoljniji od odgovarajuih kredita koje nude komercijalne banke. Naime,kada su u pitanju krediti BIS-a, kamatna stopa, po pravilu, odgovara jednoj treini tekuetrionekamatne stope. lanice BIS-a su sve evropske zemlje. Sve knjige i bilance BIS-a is-kazuju se u zlatnim francima (1 zlatni frank =0,29032258 grama istog zlata).

Prvobitni kapital Banke iznosio je 500 miliona zlatnih vicarskih franaka koji jepodijeljen na 200.000 dionica. Od ovoga je uplaeno samo 25%, a za ostatak Banka imapravo da pozove lanice da izvre uplatu, ukoliko to zahtijeva stanje njene likvidnosti. Naizvanrednoj godinjoj skuptini odranoj 9. lipnja 1969. dioniari Banke donijeli su odluku dase kapital Banke povea od 500.000 na 1.500.000 zlatnih franaka i to u dv ije trane. Prvatrana poveanja (odnosno druga trana kapitala) iznosi 500.000 zlatnih franaka i ponuena jena upis u cijelosti dosadanjim dioniarima. I od ovog dijela kapitala uplauje se samo 25% i

to iz specijalnog fonda Banke. Trea transa kapitala od 500.000 zlatnih franaka trebala biomoguiti centralnim bankama europskih zemalja koje nisu lanice ovebanke da to i postanu.Odluke dioniara o poveanju kapitala stupile su na snagu 10. prosinca 1969., kada je na njihdala suglasnost vicarska vlada.Tokom posljednje 2-3 godine preko BIS-a su se odvijale akcije za reprogramiranje vanjskih

dugova zemalja u razvoju.

VII. AMERIKA KORPORACIJA ZA PRIVATNA ULAGANJA UPREKOMORSKE ZEMLJE

Amerika korporacija za privatna ulaganja u prekomorske zemlje osnovana je uprosincu 1969. Sjedite Korporacije je u Washingtonu.

Glavni zadaci Korporacije su da pronalazi, ocjenjuje, nadgleda i unapreujemogunosti za ulaganja amerikog privatnog kapitala u zemljama u razvoju, pri emu sekoristi privatnim organizacijama i privatnim investitorima. Poticaj privatnim ulaganjima

Korporacija daje putem financijskog uea ije rokove i usluge sama odreuje.Aktivnost Korporacije obavlja se pomou programa koji je ona preuzela od amerikeAgencije za meunarodni razvoj - IDA, koje obuhvaaju: pomo koja prethodi investicijama i daje se u obliku obavijesti i savjeta o ulaganjima,

kao i stimulativnog financiranja, kako bi amerike kompanije mogle lake ocijeniti i

razviti mogunost investiranja u zemljama u razvoju;

osiguranje investicija od nekomercijalnih rizika (nekonvertibilnosti valute,

eksproprijacije i tete prouzrokovane ratom, revolucijom ili ustankom); osiguraneamerike investicije privlae priblino isti iznos investicija drugih zemalja;

financiranje investicija, prvenstveno putem izdavanja garancija za privatne zajmove ili

ulaganja u dionice, a u ogranienom obujmu putem direktnih zajmova u dolarima ili ustranim lokalnim valutama.

Korporacija je ovlatena da osigurava ulaganjado iznosa od 7,5 milijardi dolara i daizdaje pojedinane garancije do iznosa od 750 miliona dolara. U svom poslovanjuKorporacija primjenjuje kriterije pomaganja i osiguranja samo onih investicija koje su

financijski i poslovno zdrave i konkurentne, a koje se, sa gledita potreba i interesa zemalja ukojima se investicije ulau, smatraju poeljnim.


25/25

25

VIII. MEUNARODNE NEFORMALNE FINANSIJSKE ORGANIZACIJE

PARIKI KLUB

Pariki klub je formiran 1956. godine kao neformalna (ad hoc) grupa predstavnika

vlada razvijenih zemalja - povjerilaca, koja se bavi reprogramiranjem zajmova, najeezemljama u razvoju. Te godine se u Parizu sastala grupa zemalja - povjerilaca da bipregovarala o reprogramu dugova koje su agencije zemalja - povjerilaca za izvozne kredite

odobrile Argentini.- Od te godine uvedena je tradicija da se pregovori vode u Parizu o

reprogramu izmeu zemalja povjerilaca i zemalja dunika po odreenim standardnimprocedurama, ime je procedura institucionalizirana kao - Pariki klub.Pariki klub, najkraereeno, je skup procedura koje se koriste u pregovorima radi reprogramiranja i(eventualnog djelominog) otpisivanja dospjelih obavezapo kreditima koje su dale ili

garanti rale vlade il i vladine institucij e zemalja povjerilaca privatnim ili javnim subjektima

zemlje dunika koja nisu u stanju da uredno i u cjelini izmiruju svoje obaveze.Ovaj klub se bavi samo dravnim bilateralnim zajmovima i izvoznim kreditima

odobrenim uz garanciju drava. Sporazum koji se zakljui u okviru Parikog kluba, u kojemsu detaljno razraeni uvjeti dogovoreni od strane Kluba i navodi kamatna stopa koju dunik

plaa za vrijeme moratorijima, realiziraju se kroz posebne bilateralne sporazume sa svakomdravom pojedinano.

Kao prethodnica pregovorima u Parikom klubu, esto je potrebno prethodnoprihvaanje programa od strane Meunarodnog monetarnog fonda za period u kojemdospijevaju reprogramirani dugovi, odnosno za vrijeme tzv. Konsolidacijskog perioda.

Postupak pregovora zapoinje se inicijativom zemlje - dunika. Shema toka pregovoraotprilike izgleda ovako:

Reprogramira se 85 do 90% duga od ukupnog duga koji dolazi u obzir za reprogram, a

otplata duga odlae se za 8 do 10 godina uz grace period od 4 do 5 godina;

Zemlja dunik ne smije dati bolji tretman dugovima o kojima se pregovara vanParikog kluba i ne bi trebala pokuavati da i druge dugove reprogramira pod slinimuvjetima;

Zemlja dunik je obavezna prihvatiti stabilizacijski program MMF prije nego to stupena snagu odredbe sporazuma o reprogramu zakljuenog u okviru Parikog kluba.

LONDONSKI KLUB

Slino modelu Parikog kluba formiran je i Londonski klub, koji ini grupapredstavnika komercijalnih banaka a bavi se reprogramom zajmova odobrenih od strane

komercij alnih banaka.Londonski klub nastao je poetkom osamdesetih godina kada se ukazala potrebaformiranja raznih ad hoc konzorcijuma sa zadatkom da reprogramiraju dugove koje su

komercijalne banke odobrile privatnim korisnicima. Polazei od injenice da se najvei diotoga duga sastoji od sindiciranih zajmova i neosiguranog trgovakog ili projektnogfinanciranja, broj banaka koje sudjeluju u procedurama Londonskog kluba ne rijetko prelazi i

cijelih sto povjerilaca. Da bi se pregovori o reprogramu olakali, obino se formirasavjetodavni komitet u koji se ukljuuju predstavnici banaka ije je proceduralno ueenajvee u odobrenim projektima.Procedure Londonskog kluba su ponekad vrlo teke i sloene a kratkoroni karakter reprogramaznatno uveava trokove ionako samo privremenog olakanja poloaja dunika. Stoga se u posljednje

vrijeme sve vie namee potreba opeg rjeavanja i privatnih i dravnih dugova od strane svih grupaglavnih povjerilaca: MMF-a, Svjetske banke, Parikog kluba i Londonskog kluba.

europska investicijska banka

Documents