SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PAOLO OPAŠIĆ

EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA I RAZVOJ

MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA I RAZVOJ

MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Mikrosustav EU

Mentor: dr. sc. Vinko Kandţija

Student: Paolo Opašić 0081111001 MP

Rijeka, rujan, 2013.

Sadržaj

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŢIVANJA ............................................................... 1

1.2. RADNA HIPOTEZA ................................................................................................... 2

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŢIVANJA ........................................................................ 2

1.4. ZNANSTVENE METODE ......................................................................................... 2

1.5. STRUKTURA RADA ................................................................................................. 3

2. TEORIJSKA I PRAVNA ZASNOVANOST RAZVOJA MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA ............................................................................................................ 4

2.1. MALA I SREDNJA PODUZEĆA .............................................................................. 4

2.2. PODUZETNIĈKA POLITIKA U EU ......................................................................... 5

3. ANALIZA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU ........................................ 7

4. EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA – VAŢAN FINANCIJSKI

INSTRUMENT RAZVOJA .............................................................................................. 12

4.1. POĈETAK FINANCIRANJA EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ................. 14

4.2. SUVREMENO FINANCIRANJE MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U

EUROPSKOJ UNIJI .................................................................................................. 18

4.2.1 EIB GRUPA ....................................................................................................... 19

4.2.2 OKVIRNI PROGRAM ZA KONKURENTNOST I INOVACIJE .................... 20

4.3. POTEŠKOĆE FINANCIRANJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

U EU ......................................................................................................................... 22

5. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU TEMELJENOG NA

FINANCIJSKOJ PODRŠCI EIB-a ................................................................................... 26

5.1. KREDITI ................................................................................................................... 28

5.2. INOVATIVNE MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA ................................................. 32

5.3. MIKROFINANCIRANJE ......................................................................................... 34

5.4. JEREMIE ................................................................................................................... 37

5.5. ZELENA INICIJATIVA ........................................................................................... 41

5.6. EIB U HRVATSKOJ ................................................................................................. 42

6. UĈINCI FINANCIRANJA EIB-a NA RAZVOJ MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA .......................................................................................................... 45

7. PERSPEKTIVE FINANCIRANJA EIB-a U MALA I SREDNJA PODUZEĆA U

EU ...................................................................................................................................... 47

7.1. POBOLJŠANJE PRISTUPA TRŢIŠTU KAPITALA .............................................. 48

7.2. COSME ...................................................................................................................... 52

7.3. BUDUĆE POTPORE EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE U MALA I

SREDNJA PODUZEĆA ............................................................................................ 54

8. ZAKLJUĈAK ................................................................................................................... 56

LITERATURA ......................................................................................................................... 58

PRILOZI ................................................................................................................................... 64

1

1. UVOD

Mala i srednja poduzeća predstavljaju središnju komponentu europskog gospodarstva.

Ona su okosnica europskog gospodarstva ponajprije zato što stvaraju odrţiva radna

mjesta, omogućuju razvoj i prosperitet. MeĊutim, zbog ograniĉenog pristupa malog i

srednjeg poduzetništva sekuritiziranim oblicima financiranja, svrha banaka je da

omoguće vanjsko financiranje malog i srednjeg poduzetništva. Vanjsko financiranje u

obliku kredita kljuĉno je za ostvarenje ciljeva i rasta inovativnih malih i srednjih

poduzeća. Bankovne kreditne restrikcije time više utjeĉu na mala i srednja poduzeća

nego na velike tvrtke. Dakle, javlja se potreba za povoljnim uvjetima kreditiranja kako

bi se ne samo zadrţala radna mjesta u vrijeme krize, nego i razvilo dinamiĉno

konkurentno okruţenje malog i srednjeg poduzetništva koje bi omogućilo rast i razvoj

cjelokupnog europskog gospodarstva.

Uvod se sastoji od pet meĊusobno povezanih dijelova. Uvodni dio definira problem i

predmet istraţivanja te radnu hipotezu. U trećem dijelu su opisani svrha i ciljevi

istraţivanja, te su postavljena neka od pitanja na koja rad odgovara. U ĉetvrtom dijelu

su nabrojane znanstvene metode koje su korištene prilikom pisanja ovoga rada. U

posljednjem, petom dijelu uvoda, opisana je struktura rada.

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA

Problem istraţivanja rada predstavlja poteškoća financiranja malih i srednjih poduzeća u

Europskoj uniji. U skladu s problemom istraţivanja odreĊen je i predmet istraţivanja:

istraţiti, utvrditi i analizirati pojmove vezane za poslove financiranja malih i srednjih

poduzeća u Europskoj uniji te znaĉaj Europske investicijske banke pri financiranju istih.

Na osnovu prouĉenog pronaći i predloţiti ideje za unaprjeĊenje poslova vezanih za

financiranje malih i srednjih poduzeća u Europskoj uniji.

2

1.2. RADNA HIPOTEZA

Radna hipoteza glasi: Europska investicijska banka kao najveći nadnacionalni

zajmodavac i zajmoprimac iznimno je vaţna za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u

Europskoj uniji. Spoznajom o podacima o malim i srednjim poduzećima, te naĉinima

njihova financiranja i poteškoća s kojima se susreću u ekonomskom okruţenju dobiva

se uvid u sloţenost financiranja te je time moguće odrediti daljnje prijedloge za

unapreĊenje postupka financiranja.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha istraţivanja je istraţiti sve vaţnije zakonitosti vezane za posao financiranja malog

i srednjeg poduzetništva promatranog sa stajališta Europske investicijske banke s ciljem

njegova ubrzanja i veće efikasnosti te primjereno predoĉavanje rezultata istraţivanja. Za

ostvarenje navedene svrhe koristit će se podaci iz raznih izvješća (godišnja, financijska,

statistiĉka i sl.) Europske investicijske banke i drugih institucija kako bi se dokazala

vaţnost Europske investicijske banke u razvoju i oĉuvanju malog i srednjeg

poduzetništva u Europskoj uniji. Postavljaju se sljedeća pitanja:

1. Što je Europska investicijska banka?

2. Kakva su to mala i srednja poduzeća te koja je njihova vaţnost za EU?

3. Koje su poteškoće financiranja malih i srednjih poduzeća omogućuje EU?

4. Koje naĉine financiranja EIB nudi malim i srednjim poduzećima?

5. Na koji naĉin EIB moţe navedeni posao uĉiniti efikasnijim?

6. Kakve je budućnost financiranja malih i srednjih poduzeća u EU?

1.4. ZNANSTVENE METODE

U pisanju završnog rada korištene su sljedeće znanstvene metode: induktivna i

deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, komparativna i deskriptivna metoda,

metoda klasifikacije, metoda deskripcije, metoda komparacije te povijesna metoda.

3

1.5. STRUKTURA RADA

Rezultati istraţivanja predoĉeni su u sedam meĊusobno povezanih dijelova.

U UVODU, uz kratak tekst o malim i srednjim poduzećima, navedeni su problem i

predmet istraţivanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi istraţivanja, znanstvene metode te je

obrazloţena struktura rada.

Naslov drugog dijela rada je TEORIJSKA I PRAVNA ZASNOVANOST RAZVOJA

MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA te je u tom dijelu analiziran pojam

malih i srednjih poduzeća te prateća poduzetniĉka politiku u EU.

Treći dio, ANALIZA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU objašnjava

znaĉajke europskih malih i srednjih poduzeća.

Ĉetvrti dio ima naslov EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA – VAŽAN

FINANCIJSKI INSTRUMENT RAZVOJA, analizira financiranje MSP-a prije

osnivanja EIB-a, EIB Grupu te poteškoće pri financiranju MSP-a u EU.

U petom dijelu koji ima naslov RAZVOJ MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA U EU TEMELJENOG NA FINANCIJSKOJ PODRŠCI EIB-a

opisani su naĉini EIB-ovog financiranja malih i srednjih poduzeća te u skladu s tim

prikazani odgovarajući podaci.

Šesti dio pod nazivom UĈINCI FINANCIRANJA EIB-a NA RAZVOJ MALOG I

SREDNJE PODUZETNIŠTVA analizira dosadašnje uĉinke EIB-ove politike

financiranja i objašnjava do sada uĉinjeno.

U sedmom dijelu koji se naziva PERSPEKTIVE FINANCIRANJA EIB-a U MALA

I SREDNJA PODUZEĆA U EU izneseni su prijedlozi i promišljanja o mogućnostima

financiranja malih i srednjih poduzeća te su opisani budući programi za njihovo

financiranje.

U posljednjem dijelu, ZAKLJUĈKU, dana je sinteza rezultata istraţivanja kojima je

dokazivana postavljena radna hipoteza.

4

2. TEORIJSKA I PRAVNA ZASNOVANOST RAZVOJA MALOG I

SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

Prije nego što su gospodarstva poĉela rasti i razvijati se, gotovo sve tvrtke posvuda su

bile vrlo male. Potkraj osamnaestog i poĉetkom devetnaestog stoljeća, tehnološke

promjene povećale su i prosjeĉnu veliĉinu tvrtke i opseg odstupanja. U nekim od novih

industrija koje su se razvile tvrtke su morale biti velike da bi preţivjele (npr. ţeljezniĉka

industrija ili cigarete). U ostalim industrijama, meĊutim, prosjeĉna veliĉina tvrtke ostala

je mala, unatoĉ znaĉajnim promjenama u tehnologiji. U odreĊenim industrijskim

segmentima, gdje je sposobnost da se brzo reagira na promjene u modi bila prednost,

tvrtke su imale sklonost biti male (Historical SMEs financing, 2013.).

2.1. MALA I SREDNJA PODUZEĆA

Mala i srednja poduzeća (MSP, engl. SME – Small and medium-sized enterprises)

(Tablica 1) su tvrtke ĉiji je iznos trajno zaposlenih na puno radno vrijeme ispod 250,

godišnji promet ne prelazi 50 milijuna eura ili godišnja ukupna bilanca ne prelazi iznos

od 43 milijuna eura (EIB SMEs size, 2013.). Radi lakše procjene, poduzeća koja imaju

pravo na pomoć iz sredstava EU-a, te u skladu s uĉincima pojedinih zajedniĉkih politika

(npr. trţišnog natjecanja), uobiĉajeno se dijele na 3 podskupine: mikro poduzeća, mala

poduzeća i srednja poduzeća (Kandţija, Cveĉić, 2011., str. 767).

Tablica 1: Podjela malih i srednjih poduzeća (u milijunima eura)

Vrsta poduzeća Zaposlenici Promet ili Ukupna bilanca

Srednje < 250 ≤ € 50 m ≤ € 43 m

Malo < 50 ≤ € 10 m ≤ € 10 m

Mikro < 10 ≤ € 2 m ≤ € 2 m

Izvor: Europska komisija, Small and medium-sized enterprises (SMEs), What is an SME?,

preuzeto sa: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/sme-

definition/index_en.htm, pregledano: 19.06.2013.

5

Iz Tablice 1 moţe se uoĉiti da je temeljni kriterij za definiranje veliĉine poduzeća broj

zaposlenih. Dakle, moţe se uoĉiti da su, s obzirom na veliĉinu, najmanja poduzeća

mikro poduzeća koja imaju manje od 10 zaposlenih. Mala poduzeća imaju od 10 do 49

zaposlenih a srednja poduzeća imaju od 50 do 249 zaposlenih. Ako je broj zaposlenih

250 ili više, te ako promet prelazi 50 milijuna eura ili je iznos platne bilance veći od 43

milijuna eura, rijeĉ je o srednje kapitaliziranim ili velikim poduzećima. Srednje

kapitalizirana poduzeća su ona poduzeća koja imaju izmeĊu 250 i 3000 zaposlenih (Mid

Cap, 2013.).

2.2. PODUZETNIĈKA POLITIKA U EU

Poduzetniĉka politika kljuĉna je za razvoj Unutarnjeg trţišta i povezana je s nizom

zajedniĉkih politika, a temeljno naĉelo suvremene poduzetniĉke politike EU-a ukazuje

kako u svemu treba prvo polaziti od maloga, engl. „Think Small First“ (Kandţija,

Cveĉić, 2011., str. 776). Naĉelo „Think Small First“ podrazumijeva da politiĉari daju

punu paţnju malim i srednjim poduzetnicima u ranoj fazi razvoja pojedine politike. U

idealnom sluĉaju propisi koji utjeĉu na poslovanje trebali bi biti kreirani sa stajališta

malih i srednjih poduzeća ili, drugim rijeĉima, tijela javne vlasti trebaju uzeti u obzir

mala i srednja poduzeća kao primarne klijente što se tiĉe poslovne regulative. Princip se

oslanja na ĉinjenicu da "jedna veliĉina ne odgovara svima", ali lakši pristup takoĊer

moţe biti od koristi za veće tvrtke. Isto tako, pravila i procedure za velike tvrtke

stvaraju nerazmjerni, ako ne i nepodnošljiv teret za mala i srednja poduzeća, kao što su

nemogućnost ostvarenja ekonomije razmjera (Think small First, 2013.).

Mala i srednja poduzeća su pokretaĉ inovacija, konkurentnosti i rasta, a time i kljuĉni

element u provedbi strategije Europa 2020. Stoga je vaţno da zakonski propis ne

stvaraju pretjerani teret za mala i srednja poduzeća, a da interesi MSP-a ostanu

saĉuvani. Zbog toga je potrebno istinsko politiĉko partnerstvo izmeĊu EU-a i drţava

ĉlanica koje odraţava politiĉku spremnost da se prizna središnja uloga malih i srednjih

poduzeća u europskom gospodarstvu i po prvi put stvori sveobuhvatan okvir politike

6

EU-a i njenih drţava ĉlanica. Sve navedeno u planu je Akta o malom poduzetništvu

(Think small First, 2013.).

Akt o malom poduzetništvu (engl. Small Business Act) se sastoji od raznih inicijativa i

naĉela, a cilj mu je stvaranje novog politiĉkog okvira koji bi obuhvatio postojeće

instrumente i nadogradnju Europske povelje o malim poduzećima te moderne politike

malog i srednjeg poduzetništva. Kroz simboliĉan naziv "Akt" inicijativa naglašava

politiĉku ţelju priznavanja središnjeg mjesta MSP-ima u EU gospodarstvu i postavlja

sveobuhvatni politiĉki okvir za EU i njezine zemlje ĉlanice kroz tri skupine naĉela,

zakonodavnih prijedloga i mjera, koje su ponajprije usmjerene na smanjenje

administrativnih ograniĉenja, olakšavanje pristupa financiranju, poticanje suradnje i

umreţavanje poduzeća (Kandţija, Cveĉić, 2011., str. 776).

S obzirom na nepovoljne ekonomske uvjete, poduzeća mogu traţiti pomoć od Europske

komisije. Ako poduzeće udovolji kriterijima, dvije su vrste mogućih pogodnosti koje

moţe uţivati (MSP, 2013.):

Pravo na potporu u okviru mnogih programa EU-a za podršku poduzećima

namijenjenih iskljuĉivo malim i srednjim poduzećima, primjerice sredstva za

istraţivanje, za jaĉanje konkurentnosti i inovacija te sliĉnih nacionalnih

programa podrške koji bi u protivnome mogli biti zabranjeni jer bi ih se smatralo

nepoštenom drţavnom potporom

Manje zahtjeva ili niţe naknade za administrativnu usklaĊenost s propisima EU-

a.

Pregled uĉinka za mala i srednja poduzeća (engl. SPR – The SME Performance Review)

je kljuĉni alat kojim se sluţi Europska komisija za praćenje i procjenu izvedbe drţava

ĉlanica u provedbi Akta. SPR takoĊer biljeţi vaţnu ulogu malih i srednjih poduzeća te

prouĉava mogućnosti daljnjeg razvoja tog sektora. Sastoji se od dvije komponente:

Europska godišnja izvješća i detaljne brošure koje ocjenjuju napredak u provedbi Akta

na nacionalnoj razini zemalja ĉlanica, na temelju niza pokazatelja i nacionalne politike

grupiranih u 10 razreda (SME, 2013).

7

3. ANALIZA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU

Stjeĉe se dojam da europskim gospodarstvom dominiraju velika multinacionalna

poduzeća. Njihova preuzimanja koja ukljuĉuju više milijarda eura, planovi globalne

ekspanzije ili, nedavno, rizici ogromnih steĉajeva dominiraju naslovnicama. MeĊutim,

gubi se iz vida ĉinjenica da su 99% svih europskih poduzeća, u stvari, mala i srednja

poduzeća. Ona pruţaju dva od tri radna mjesta u privatnom sektoru i pridonose s više od

polovice od ukupne dodane vrijednosti stvorene od strane svih poduzeća u EU. Štoviše,

mala i srednja poduzeća predstavljaju okosnicu europskog gospodarstva, prvenstveno

odgovorna za bogatstvo i gospodarski rast, uz njihovu kljuĉnu ulogu u inovacijama te

istraţivanju i razvoju (engl. R&D – Research and development). Još je zanimljivija

ĉinjenica da su devet od deset malih i srednjih poduzeća zapravo mikro poduzeća s

manje od 10 zaposlenih. IzmeĊu 2002. i 2010. godine, stopa zapošljavanja u EU

uglavnom je rasla, s prosjekom od 1,1 milijuna novih radnih mjesta (0,9%) godišnje sve

do gotovo 90 milijuna zaposlenih u malim i srednjim poduzećima u 2012. godini

(Tablica 2). Oko 85% od ukupnog rasta zaposlenosti pripisuje se malim i srednjim

poduzećima. TakoĊer, malo i srednje poduzetništvo ima puno veću stopu rasta

zaposlenost (1% na godišnjoj razini) za razliku od velikih poduzeća gdje se brojka

kreće oko 0,5% godišnje (SMEs benefits, 2013.).

Tablica 2: Broj poduzeća, zaposlenost i bruto dodana vrijednost u EU-27, po veliĉini

poduzeća (2012.)

Izvor: Europska komisija, EU SMEs in 2012: at the crossroads, Annual report on small and

medium-sized enterprises in the EU, 2011/12, Ecorys, preuzeto sa:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-

review/files/supporting-documents/2012/annual-report_en.pdf, pregledano: 19.06.2013.

Mikro Mala Srednja MSP Velika Ukupno

Broj

poduzeća 19.143.521 1.357.533 226.573 20.727.627 43.654 20.771.281

Broj

zaposlenih 38.395.819 26.771.287 22.310.205 87.477.311 42.318.854 129.796.165

Bruto dodana

vrijednost (u

milijunima

eura)

1.307.360,7 1.143.935,7 1.136.243,5 3.587.540,0 2.591.731,5 6.179.271,5

8

Iz Tablice 2 je vidljivo da su glavnina MSP-a mikro poduzeća kojih u EU ima preko 19

milijuna, dok je daleko najmanje velikih poduzeća (43.654), koji u odnosu na MSP-e

saĉinjavaju samo 0,2% poduzeća u EU-u (Grafikon 1).

Grafikon 1: Udio pojedine skupine poduzeća u Europskoj uniji (2012.)

Izvor: Europska komisija, EU SMEs in 2012: at the crossroads, Annual report on small and

medium-sized enterprises in the EU, 2011/12, Ecorys, preuzeto sa:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-

review/files/supporting-documents/2012/annual-report_en.pdf, pregledano: 19.06.2013.

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima gotovo je duplo veći nego broj

zaposlenih u velikim poduzećima (67,4% u odnosu na 32,6%), te ukupno MSP-i u EU

zapošljavaju gotovo 90 milijuna ljudi, što je skoro petina stanovništva Unije. TakoĊer,

MSP-i stvaraju i znatno veću bruto dodanu vrijednost od velikih poduzeća u odnosu na

ukupnu ostvarenu bruto dodanu vrijednost u EU (58,1%). Prema tome, mala i srednja

poduzeća zapošljavaju više od dvije trećine zaposlenih u privatnom sektoru u Europi i

rastu brţe od većih tvrtki, što ih ĉini znaĉajnim izvorom novih radnih mjesta. MeĊutim,

njihova veliĉina ih ĉini osjetljivijima u kriznim vremenima zbog toga što imaju veće

poteškoće financiranja u nepovoljnim ekonomskim uvjetima (SMEs, 2013.).

U prosjeku 2012. godine, po malom i srednjem poduzeću diljem EU-a zaposleno je 4,22

osobe, nakon 4,23 zaposlena u 2011. godine nastavlja se stalan pad s obzirom na brojku

od 4,34 zaposlenika 2005. godine. Taj mali pad javlja se zato što je prosjeĉni rast malih

i srednjih poduzeća bio manji od prosjeĉnog rasta zaposlenosti u malim i srednjim

9

poduzećima. Isti uzorak je takoĊer vidljiv u velikim poduzećima, uz blagi porast u

prosjeĉnoj veliĉini tvrtke, od 968 zaposlenih 2010. godine do 973 zaposlena u 2011.

godini. Male promjene u prosjeĉnoj veliĉini poduzeća podrazumijevaju velike uĉinke

zapošljavanja, s obzirom na velik broj malih i srednjih poduzeća i njihovoj vaţnosti za

gospodarstvo EU-a (EU SMEs 2013.).

Sagledavanje dinamike malog i srednjeg poduzetništva u pojedinoj drţavi ĉlanici

takoĊer otkriva neke ohrabrujuće trendove. Na primjer, unatoĉ krhkom ekonomskom

okruţenju, najnovije procjene u 2012. godini ukazuju na to da se sektor MSP-a u sve

većem broju zemalja poĉeo vraćati na razinu prije 2008. godine (Grafikon 2).

Grafikon 2: Broj MSP-a, zaposlenost u MSP-ima te dodana vrijednost MSP-a

(2005.=100)

Izvor: Europska bankovna federacija, EUROPEAN BANKING SECTOR Facts and

Figures 2012, preuzeto sa: www.ebf-fbe.eu/uploads/FF2012.pdf, pregledano: 07. srpnja

2013.

Iako još uvijek postoje brojni primjeri zemalja u kojima se situacija i za mala i srednja

poduzeća pogoršala, sveukupno se javlja nada za eventualni poĉetak oporavka. Dakle,

dok su u 2009. godini mala i srednja poduzeća u 22 zemlje ĉlanice ostvarile negativnu

bruto društvenu vrijednost i pad zaposlenosti, situacija u 2011. godini bila pozitivnija,

sa samo 3 drţave ĉlanice u takvo lošem poloţaju te 13 zemalja s pozitivnom realnom

10

bruto dodanom vrijednosti i rastom zaposlenosti. Godine 2012., samo dvije drţave

ĉlanice imale su negativne stope rasta za oba pokazatelja, Grĉka i Portugal (EU SMEs

2013.). Veća stopa rasta zaposlenosti podrazumijeva da je udio zapošljavanja u klasi

malih i srednjih poduzeća porastao tijekom vremena, i ukazuje na sve veću ekonomsku

vaţnost klase MSP-a (SMEs jobs, 2013.). S druge strane, kriza i gospodarski pad

pojaĉali su svijest o riziku zajmodavaca (Tablica 3).

Tablica 3: Potraţnja poduzeća koja traţe financijska sredstva i odbijeno financiranje od

strane banaka za 2007. i 2010. godinu u pojedinim drţavama ĉlanicama EU (%)

2007. 2010.

Države

Potražnja poduzeća za financijskim sredstvima

(%)

Odbijeno financiranje od strane

banaka (%)

Potražnja poduzeća za financijskim sredstvima

(%)

Odbijeno financiranje od strane

banaka (%)

Belgija 38,3 2,2 43,2 5,7

Bugarska 43,6 3,1 32,9 35,5

Danska 19,5 3,7 24,0 18,5

Njemačka 20,4 6,7 24,6 8,2

Irska 35,9 1,0 29,0 26,6

Grčka 53,1 0,7 49,2 10,8

Španjolska 36,3 3,0 38,0 13,2

Francuska 32,8 2,0 37,4 7,0

Italija 27,1 1,2 33,9 4,9

Cipar 30,8 0,0 37,5 4,2

Latvija 43,4 4,3 41,2 26,4

Litva 35,6 1,8 28,2 21,2

Luksemburg 19,0 6,0 19,1 10,7

Malta 30,0 0,0 26,3 2,2

Nizozemska 13,4 6,8 21,3 22,5

Poljska 30,1 3,7 28,2 4,3

Slovačka 51,5 3,7 50,0 9,2

Finska 27,6 0,0 31,3 0,2

Švedska 20,5 8,7 25,0 6,1

Ujedinjeno Kraljevstvo 22,2 5,6 26,6 20,8

Izvor: Eurostat, Success rate in obtaining loan finance by sources, type of enterprise and NACE

Rev. 2 [acf_d_lo], preuzeto sa:

http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=acf_d_lo&lang=en, pregledano:

07.07.2013.

11

Utjecaj novih bankarskih propisa (smanjenje veliĉine bilanci banaka, limitiranje

dostupnosti kredita i podizanje njegove cijene) je evidentan, a vjerojatno će postati oĉit

u narednim godinama jer su propisi u potpunosti uvedeni (The importance of bank-sme

lending, 2013.).

Unatoĉ svojoj vaţnosti, do toĉne brojke za kreditiranje malih i srednjih poduzeća u EU

je nevjerojatno teško doći. Iako postoji sluţbena definicija EU-a za mala i srednja

poduzeća, ona se cjelovito ne primjenjuje. S prosjeĉnom veliĉinom tvrtke koja se

uvelike razlikuje diljem EU-a, definicija ne odraţava razliĉitu stvarnost ĉlanica, što

ograniĉava njenu uporabu u stvaranju politike. Još jedna prepreka za prikupljanje

podataka o kreditima MSP-a je ta da krediti za manja poduzeća ne moraju biti

zabiljeţen kao takvi prema vjerovniku. Oni mogu biti prijavljeni kao potrošaĉki kredit

(primjerice, u sluĉaju kredita osiguranog hipotekom koja se koristi za osnivanje

poduzeća), ili jednostavno kao "korporativni" krediti (The importance of bank-sme

lending, 2013.).

Najzasluţniji za gospodarski razvoj predstavljaju inovativna mala i srednja poduzeća.

Postoje gotovo 46.000 malih i srednjih poduzeća u visoko-tehnološkoj proizvodnji

(engl. HTM – high-tech manufacturing) i više od 4,3 milijuna malih i srednjih poduzeća

koja nude znanjem intenzivne usluge (engl. KIS – knowledge-intensive services) u EU.

Upravo ta poduzeća aktivna u tzv. "hi-tech" i znanjem intenzivnim industrijama

pokazala su dobre rezultate u pogledu proizvodnje i zaposlenosti, kao i rast BDV-a.

Najĉešće su to mala i srednja poduzeća za proizvodnju farmaceutskih proizvoda,

elektronike ili za pravne i raĉunovodstvene usluge, kao i znanstveno istraţivanje i

razvoj te kreativne industrije. Zajedno ĉine više od petine (21,1%) od svih europskih

malih i srednjih poduzeća. Dok Njemaĉka ima najveći broj malih i srednjih poduzeća u

high-tech proizvodnji, Italija, Velika Britanija i Francuska su dom najvećeg broja

znanjem intenzivnih usluga (EU SMEs 2013.).

12

4. EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA – VAŽAN FINANCIJSKI

INSTRUMENT RAZVOJA

Glavni instrumenti povezani s modernim financijama su trţišta vrijednosnih papira i

banke. Dok su navedeni instrumenti bili vaţni za osiguravanje kapitala velikim

poduzećima, oni su imali marginalni znaĉaj za mala i srednja poduzeća. Iako su se mala

i srednja poduzeća obiĉno formirala kapitalom dobivenim putem osobnih veza te su za

rast ovisila o zadrţanoj dobiti, potreban im je bio pristup sredstvima za financiranje

obrtnog kapitala, kako bi izdrţali nepovoljne uvjete poslovanja, te kako bi se iskoristile

nove tehnologije i mogućnosti. Impresivan niz lokalnih institucija nastao je za opskrbu

tih potreba gdje god je postojala dovoljna potraţnja. Vlade su odigrale malu ulogu u

stvaranju navedenih institucija a zakonska ograniĉenja u financijskom sustavu bila su

veća prepreka velikim poduzećima u odnosu na srednja i mala. Ipak, vlade mogu

potaknuti taj proces stvaranjem sigurnog imovinsko-pravnog okruţenja i uspostavom

nacionalne financijske institucije, kao što su središnje banke, koje su pomogle ublaţiti

šokove na nacionalnoj i lokalnoj razini (Historical SMEs financing, 2013.).

Općenito, meĊutim, trţišta vrijednosnih papira odigrala su ograniĉenu ulogu u

financiranju svih osim najvećih poduzeća. Problem se nije nalazio na trţištu nego u

tvrtkama samima. Ĉak i kada su izdani vrijednosni papiri, koliĉine su ĉesto bile premale

da bi bilo vrijedno stvoriti trţište za njih ili za ulaganje u prevladavanje informativne

asimetrije o temeljnoj vrijednosti izdanih vrijednosnih papira (Historical SMEs

financing, 2013.).

Ignoriranje malih i srednjih poduzeća od strane modernih financijskih institucija

uglavnom su u odreĊenoj mjeri rezultat tehnologije iza proizvodnje financijskih usluga.

Kad se uzme u obzir veće troškove koji su obiĉno ukljuĉeni u prikupljanje informacija o

malim i srednjim poduzećima, pristranost je još uvjerljivija. Ako su moderne financijske

institucije zanemarivale mala i srednja poduzeća koja se nalaze u financijskim

središtima, poduzeća u okolnim podruĉjima suoĉavala su se s ĉak većim poteškoćama

pribavljanja kapitala. Nije bilo vjerojatno da se moderne financijske institucije sele na

udaljena trţišta, kao i to da će mala i srednja poduzeća koja se tamo nalaze snositi

13

troškove kako bi postala zanimljiva institucijama u financijskim središtima (Historical

SMEs financing, 2013.).

Mala koliĉina kapitala koja bi se trebala podignuti jednostavno ne opravdava pravne

pristojbe, troškove, dokumentaciju i putne troškove. Stoga, kako bi mala i srednja

poduzeća imala pristup financiranju, to je trebalo biti preko alternativnih institucija, kao

što su lokalne banke, kreditne zadruge ili lokalni neformalni posrednici. Iako su

kreditna ograniĉenja ostala i moţda odgovorna za visoke stope neuspjeha malih i

srednjih poduzeća, sjeverna i zapadna Europa (i Sjeverna Amerika) razvile su iznimno

raznolik skup institucija tijekom devetnaestog stoljeća koje su trebale izaći u susret

potrebama malih i srednjih poduzeća (Historical SMEs financing, 2013.).

U Engleskoj, primjerice, tijekom ranog industrijskog razdoblja došlo je do dramatiĉnog

razvoja u osnivanju lokalnih („country“) banaka, s 12 1750. na preko 300 do 1800.

godine. Te banke su obiĉno bile male, privatne ustanove, ograniĉena zakonom na ne

više od šest partnera. Mnoge su formirane od strane industrijalaca s izriĉitim ciljem

pruţanja financijske potpore za njihova proizvodna poduzeća. Većina potpore dolazila

je u obliku kratkoroĉnih kredita, ali banke su u nekim podruĉjima takoĊer omogućile

srednjoroĉne i dugoroĉne kredite. Godine 1825. novi zakon je dopustio bankama da se

organiziraju kao dioniĉka društva, ali i one koje su bile preoblikovane ĉinilo se da su

promijenile svoju strukturu više nego svoju funkciju. Dakle, što su više komercijalne

banke prelazile u moderne financijske institucije, poduzetnici su poĉeli organizirati

nove vrste financijskih posrednika koji bi se bolje sluţili njihovim potrebama. U

Pruskoj, broj štedionica se povećao s 234 u 1850. do 3072 u 1910. (Historical SMEs

financing, 2013.).

U prvoj polovici XX. stoljeća banke su uspostavile set relativno jednostavnih pravila

koja bi mogla osigurati unutarnju organizacijsku usklaĊenost i minimiziranje rizika.

Kao jedan od primjera takvog poslovanja javljaju se britanske banke. Britanske banke

su uspostavile „bankovnu transakcijsku strategiju“ koja se sastojala od odrţavanja

visoko likvidnog imovinskog portfelja (s velikim udjelom odrţanom u gotovini ili

vrijednosnim papirima koji bi mogli brzo biti prodani na londonskim trţištima),

opreznom analizom podnositelja zahtjeva za kreditom (kako bi se uklonili odmah na

poĉetku visokoriziĉni duţnici i/ili projekti), kreditiranje samo kratkoroĉnog razdoblja

14

(obiĉno od 6 do 12 mjeseci) koji su bili predmet redovitog pregleda i neposrednog

opoziva, visoki kolateralni zahtjevi ako je bilo što u vezi rizika bilo neobiĉno (u pravilu,

banke su inzistirale na drţanju imovine u istoj vrijednosti kao i izdani kredit, da u

sluĉaju nepovoljnog dogaĊaja imaju mogućnost povratiti svoj novac) te redovito

praćenje raĉuna klijenta (SMEs financing before EIB, 2013.).

4.1. POĈETAK FINANCIRANJA EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE

Kada je 1958. osnovana Europska zajednica smatralo se da je potrebno poduzeti

aktivnosti u vezi s problemima prostornog razvoja na meĊunarodnoj razini. U odreĊenoj

mjeri to odraţava društvene ciljeve, kao i razlike u razini blagostanja zemalja Europe

šestorice koja se smatrala nepravednom. Jedan od kljuĉnih faktora bio je strah da će

regionalni problemi postati destabilizirajuća snaga koja će potkopati dugoroĉne ciljeve

Zajednice. Tadašnji stav, meĊutim, nije bilo u korist velikih potpora i subvencija u

obliku bespovratnih sredstava poduzećima koja su se nalazila u problematiĉnim

regijama. Umjesto toga, napredak je bio najizgledniji stvaranjem Europske investicijske

banke koja posuĊena sredstva na svjetskim financijskim trţištima kasnije isplaćuje u

obliku kredita s kamatnom stopom odabranim projektima, većini njih u manje

razvijenim regijama. Takav bi sistem izbjegao velike subvencije i potpore te nelojalnu

konkurenciju u isplaćivanju financijskih sredstava u obliku kredita (Development of

EIB, 2013).

Povijest Europske investicijske banke se ne moţe odvojiti od samog europskog projekta

ili od faza njegove provedbe. EIB je osnovana kako bi drţave, tada ĉlanice Europske

ekonomske zajednice mogle financirati razvoj zajedniĉkog trţišta (Mintas – Hodak,

2004., str. 79). PosuĊivanjem iz zemalja s niskom kamatnom stopom i odricanjem

uobiĉajene bankarske dobiti, bilo bi moguće ponuditi relativno jeftine kredite u

zemljama ĉlanicama gdje je kamatna stopa dovoljno visoka da predstavi prijetnju

razvoju. IzmeĊu 1958. i 1984. ĉetvrtina svih kredita bila je namijenjena proizvodnoj

industriji, poljoprivredi i uslugama, a više od 80% kredita namijenjeno proizvodnji

(Development of EIB, 2013.).

15

Uobiĉajeno, navedeni zajmovi bili su namijenjeni velikim industrijskim projektima.

MeĊutim, 1968. je predstavljen koncept globalnih zajmova (engl. global loan), tj.

izravnih zajmova koji se odnose na male i srednje investicije s namjerom financiranja

znatno većeg broja manjih pothvata nego što je prije bilo moguće. Prvi takav kredit

izdan je 1969. godine (Grafikon 3).

Grafikon 3: Globalni zajmovi u odnosu na ukupne industrijske zajmove EIB-a u

milijunima ECU-a (1969.-1984.)

Izvor: Pinder, D., A., Small Firms, Regional Development and The European Investment Bank,

Department of Geography, University of Southampton, preuzeto sa:

http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?vid=5&sid=0da831df-247b-4ec1-bfc4-

9aabd881be41%40sessionmgr4&hid=27, pregledano: 20.06.2013.

Iz grafikona 3 je vidljivo da su zajmovi za mala i srednja poduzeća uglavnom rasli iz

godine u godinu. U razdoblju od 5 godina, od 1969. do 1974., izdano je gotovo 150

milijuna ECU-a, dok je samo u 1981. izdano 264,6 milijuna. Globalni zajmovi

predstavljaju financijske tranše rasporeĊene financijskim posrednicima od strane EIB-a,

koji su onda odgovorni za prosljeĊivanje sredstava firmama koje podnesu zahtjev

vezano za odreĊene investicijske projekte (Development of EIB, 2013.).

Neki od tih posrednika su komercijalne banke, ali posrednici takoĊer mogu biti i

regionalne razvojne agencije, drţavne agencije te druga tijela javne vlasti. Posrednici su

16

odgovorni za odobravanje zahtjeva od strane podnositelja, tj. poduzeća, iako mora biti

dobiveno sluţbeno odobrenje od strane EIB-a za svaki zajam koji izdaju posrednici.

Financijski posrednici takoĊer moraju obavijestiti EIB o završetku pojedinog projekta,

dok EIB zadrţava pravo izvršavanja jednostavne provjere poduzeća za vrijeme trajanja

kredita. To je razdoblje najĉešće izmeĊu 7 i 12 godina (Development of EIB, 2013.).

Kamatne stope su fiksne u razdoblju trajanja kredita, dok su posrednici u konaĉnici

odgovorni za otplatu kredita. Zbog toga posrednici, ili odgovarajuće vlade, moraju

snositi rizik neuspješnog poslovanja poduzeća. Godine 1982. više od 80% svih pod-

zajmova, koje su proslijedili financijski posrednici, bilo je namijenjeno poduzećima s

manje od 200 zaposlenih, tj. 60% od toga poduzećima s manje od 50 zaposlenih. U

prvim godinama, EIB-ove aktivnosti oslanjale su se na konceptu rasta klastera, tj.

konceptu koji se temelji na tome da gospodarski razvoj, ili rast, nije ujednaĉen u cijeloj

regiji, ali se umjesto toga razvoj odvija oko odreĊenog klastera (Growth pole, 2013.).

S obzirom na to da su se navedeni klasteri nalazili u zemljama ĉlanicama koje su bile

lideri u regiji, mnogi su imali predrasude prema perifernim lokacijama. Suoĉeni s

takvim konceptualnim slabostima i problemima, EIB-ovi projektanti primijetili su

znaĉajnu privlaĉnost regionalnih ekonomija kao "jaslica" za ekonomski razvoj. Sve

regionalne ekonomije se sastoje od velikog broja MSP-a i ta poduzeća, kako je tada

argumentirano, nude mogućnost za iskorištavanje autonomnih regionalnih ekonomskih

potencijala. Zato se politika znatnih, ali povremenih, financijskih injekcija morala

usporediti s politikom koja se oslanja na puno ĉvršće dugotrajne napore. Globalni

zajmovi nude perspektivu razliĉite industrijalizacije, s malo prijetnji da će

potpomognuta poduzeća odjednom iskusiti krizno razdoblje za razliku od velikih

projekata. Ti su zajmovi takoĊer omogućili mogućnost šireg rasporeĊivanja investicija

te tako umanjujući problem unutarregionalnog nesklada. Faktor koji je najviše utjecao

na razliĉitu geografsku potraţnju za globalnim zajmovima je odnos izmeĊu domaće

kamatne stope i kamatne stope globalnog zajma (Grafikon 4).

17

Grafikon 4: Globalni zajmovi po zemljama ĉlanicama u razdoblju od 1969. do 1984. (u

milijunima ECU-a)

Izvor: Pinder, D., A., Small Firms, Regional Development and The European Investment Bank,

Department of Geography, University of Southampton, preuzeto sa:

http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?vid=5&sid=0da831df-247b-4ec1-bfc4-

9aabd881be41%40sessionmgr4&hid=27, pregledano: 20.06.2013.

Na primjer, vidi se kako Italija dominira u oba navedena razdoblja na Grafikonu 4.

Razlog tome je što su globalni zajmovi namijenjeni Italiji bili ponuĊeni po kamatnoj

stopi od 7,7% 1977. pa sve do 12,5% 1982. godine. S druge strane, kamatna stopa

talijanskih banaka namijenjena poduzećima rasla je od 13% pa sve do 18% u razdoblju

od 1977. do 1982. godine (Development of EIB, 2013.).

Iz Grafikona 4 još se moţe uoĉiti da nema Zapadne Njemaĉke u vanjskom prstenu.

Odsutnost globalnih zajmova u Njemaĉkoj nakon 1979. godine leţi u EIB-ovoj

nesposobnosti da ponudi povoljnije kamatne stope za njemaĉka poduzeća. Kamatne

stope predstavljaju veliki utjecaj na odabir kredita, meĊutim, njihova oĉita vaţnost ne

smije poticati pretpostavku da je ona jedina koja kontrolira meĊunarodnu potraţnju.

Rok otplate, zaštita od teĉajnih razlika i razina svijesti poduzetnika takoĊer su znaĉajni

faktori koji utjeĉu na potraţnju za zajmovima na meĊunarodnom trţištu. Npr., prosjek

18

Unije po roku otplate iznosio je, 1986., 10-12 godina, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu

rok otplate bio znatno kraći, osiguravajući tako brzi povrat sredstava na uloţeni projekt

(Development of EIB, 2013.).

Prednost globalnih zajmova, tj. niske kamatne stope postignute prikupljanjem zajmova

u relativno jeftinim stranim valutama, neizbjeţno dovodi do potencijalne opasnosti. Za

vrijeme trajanja kredita, kamatne stope u zemlji primatelja kredita mogu znaĉajno

smanjiti ili povećati pravi trošak pozajmljivanja poduzeća. Teĉajna zaštita je, prema

tome, usluga koju vlade moraju nuditi zajmoprimcima kako bi se osigurali od teĉajne

razlike. Na kraju, vrlo je vjerojatno da potraţnja ovisi i o razini svijesti poduzetnika o

dostupnosti sredstava globalnog zajma u pojedinim zemljama Unije. To u mnogome

ovisi o aktivnostima financijskih posrednika. Tako se u Irskoj 1980-ih godina, javila

strategija koja je ukljuĉila znaĉajnu marketinšku aktivnost oglašavanja na radiju te na

lokalnom i drţavnom tisku (Development of EIB, 2013.).

4.2. SUVREMENO FINANCIRANJE MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U

EUROPSKOJ UNIJI

EU razvija razne programe kao odgovor na to da se prevlada nevoljkost kreditiranja

MSP-a. Sredstva su dostupna u razliĉitim oblicima kao što su subvencije, zajmovi i, u

nekim sluĉajevima, jamstva. Javljaju se i instrumenti za dijeljenje rizika te mogućnosti

mikrofinanciranja. Podrška je dostupna bilo izravno ili putem nekih od programa kojim

se upravlja na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao što su strukturni fondovi Europske

unije. Mala i srednja poduzeća takoĊer mogu imati koristi od niza nefinancijskih mjera

pomoći u obliku programa i poslovne podrške. Sheme za podršku su podijeljene u

sljedeće ĉetiri kategorije (EU support for SMEs, 2013.):

Tematske mogućnosti financiranja

Strukturni fondovi

Financijski instrumenti

Podrška za internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća.

19

4.2.1 EIB GRUPA

U oţujku 2000. zakljuĉci Europskog vijeća iz Lisabona pozvali su na jaĉanje podrške

malim i srednjim poduzećima. Tako je osnovana EIB grupa s ciljem da se poveća

europska konkurentnost (Kandţija, Cveĉić, 2010., str. 300). EIB Grupa se sastoji od

Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (engl. EIF –

European investment fund). Glavno podruĉje suradnje izmeĊu EIB-a i EIF-a je u

potpori malim i srednjim poduzećima. Njihov odnos potiĉe produktivnu razmjenu

znanja u potpori malim i srednjim poduzećima. EIB daje dugoroĉne kredite za projekte

velikih kapitalnih ulaganja. Osim toga, potiĉe mala i srednja poduzeća preko

srednjoroĉnih i dugoroĉnih kreditnih linija za posrednike u bankarskom sektoru. EIB je

u vlasništvu drţava ĉlanica EU-a, dok EIF ima nekoliko dioniĉara (Grafikon 5) (EIB

Group, 2013.).

Grafikon 5: Dioniĉari EIF-a (2012.)

Izvor: Europska investicijska banka, Who are the owners of the EIB Group?, preuzeto sa:

http://www.eib.org/about/faq/structure/who-are-the-owners-of-the-eib-group.htm, pregledano:

19.06.2013.

EIB i samostalno razvija odreĊene programe, ne samo putem EIF-a ili uz pomoć drugih

institucija. Kao odgovor na poziv Europskog vijeća u Ghentu (19. listopada 2001.) EIB

je razvio Ubrzanu financijsku inicijativu (engl. AFI - Accelerated Finance Initiative).

AFI se sastojao od privremenog (2002.-2004.) povećanja maksimalnog postotka EIB-

ovog kreditiranja, obiĉno ograniĉenog u visini od 50% od vrijednosti investicije, do

20

75% (ili bilo koji postotak izmeĊu), pod uvjetom da se stvarni uĉinak ubrzanja postiţe

kroz više razine financiranja. Prihvatljiva podruĉja bile su zemlje ĉlanice EU i zemlje

kandidatkinje, a prihvatljivi sektori (EIB evaluation, 2013.):

Dugoroĉne investicije u prometu (posebno Transeuropska prometna mreţa i srodne

mreţe)

Okoliš

Podruĉje i2i, ukljuĉujući obrazovanje

Investicije u turizmu, posebno one poduzete od strane malih i srednjih poduzeća.

4.2.2 OKVIRNI PROGRAM ZA KONKURENTNOST I INOVACIJE

Jedan od programa namijenjen malom i srednjem poduzetništvu u EU je i

Okvirni program za konkurentnost i inovacije (engl. CIP - Competitiveness and

Innovation Framework Programme), namijenjen razdoblju od 2007. do 2013. godine.

CIP program pomaţe malim i srednjim poduzećima u pronalaţenju financijskih

sredstava koja su im potrebna za rad, razvoj i rast na razliĉitom stupnju razvoja. CIP

ima za cilj pojednostaviti financiranje za mala i srednja poduzeća kroz razvoj

najrelevantnijeg kanala za vanjsko financiranje MSP-a – bankovne kredite. To je od

iznimne vaţnosti za veliku većinu MSP-a. Program takoĊer pruţa mjere usmjerene na

posebne potrebe malih i srednjih poduzeća s visokim potencijalom rasta, za koje

vlasniĉka ulaganja mogu biti prikladniji izvor financiranja. Financijskim instrumentima

CIP-a upravlja EIF putem nacionalnih i regionalnih financijskih posrednika (npr.

banaka i fondova riziĉnog kapitala) u zemljama ĉlanicama EU-a. Arhitektura programa

potiĉe financijske institucije za pruţanje, pod povoljnim uvjetima, dodatnog

financiranja za mala i srednja poduzeća (Improving SMEs finance, 2013.).

CIP se dijeli na tri programa od kojih je najznaĉajniji za mala i srednja poduzeća

Program za poduzetništvo i inovacije (engl. EIP – Enterepreneurship and Innovation

Programme). Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) posebno je usmjeren na

sljedeće ciljeve (CIP, 2013.):

21

Olakšavanje pristupa financijama za pokretanje i rast malih i srednjih poduzeća te

poticanje ulaganja u inovativne aktivnosti

Stvaranje okoline pogodne za suradnju malih i srednjih poduzeća, posebice u

podruĉju prekograniĉne suradnje

Promicanje svih oblika inovacija u poduzećima.

Neki od uĉinaka EIP programa prikazani su u Grafikonu 6.

Grafikon 6: Poboljšanje okvirnih uvjeta u sklopu EIP programa (u danima; eurima)

Izvor: Europska komisija, COSME Programme for the Competitiveness of Enterprises and

SMEs 2014-2020, preuzeto sa:

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=6&cad=rja&ved=0CE0Q

FjAF&url=http%3A%2F%2Fapi.ning.com%2Ffiles%2FP0XOQgZ6cGHRsB-

073jr7dniR7NELGhAo9EqUewFIGT3*CCd2VUB*AgI1QxniOqSq4pchwLwQnBYVvDETbH

iZuybyOSHlyU3%2FCOSMEforEARMA.ppt&ei=TD8sUp7BPIfWtAaCq4CoAw&usg=AFQj

CNG6xZ0O2L70yQNziegnyXQzUztiWw&sig2=UdRNgfwT-ZOoAxPtkTgHrA, pregledano:

07.09.2013.

Iz Grafikona 6 vidljivo je da je godine 2010. prosjeĉno vrijeme i trošak pokretanja

društva s ograniĉenom odgovornošću bilo je 7 dana i 399 eura, u odnosu na 12 dana i

485 eura iz 2007. godine. Cilj EIP-a je smanjiti vrijeme osnivanja i trošak osnivanja

tvrtke na 3 dana 100 eura. Više od 2 milijarde eura namijenjeno je CIP-u za razdoblje

od 2007. do 2013. godine u okviru proraĉuna EU-a. (CIP, 2013.)

22

4.3. POTEŠKOĆE FINANCIRANJA MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA U EU

Mala i srednja poduzeća imaju veliki problem. I to je pristup financiranju. Pristup

financiranju obiĉno znaĉi pristup bankovnom financiranju budući da su mala i srednja

poduzeća obiĉno premala za pristup trţištu obveznica i kapitala. U normalnim

vremenima, pristup financiranju je jedan od najznaĉajnijih izazova za stvaranje,

preţivljavanje i rast malih i srednjih poduzeća, osobito onih inovativnih. A problem je

još veći u vrijeme krize (SMEs financing problems, 2013.).

Zbog ograniĉene veliĉine i njihove općenito niţe kreditne sposobnosti, njihov pristup

trţištima financijskih instrumenata je ograniĉenije nego u sluĉaju velikih poduzeća,

koja imaju koristi od razvijenijeg trezorskog poslovanja, ekonomije razmjera u svojim

financijskim operacijama i, osobito, od pristupa sekuritizaciji i trţištu dionica. Ta

ograniĉenja za mala i srednja poduzeća mogu ozbiljno ograniĉiti njihov potencijal i

širenje, naroĉito kada je u pitanju nedostatak ulaganja u riziĉni kapital, inovacije i

aktivnosti vezane za istraţivanje i razvoj (SMEs in Europe, 2013.).

Mala i srednja poduzeća i njihovo financiranje su posebno teško pogoĊena globalnom

krizom koja vodi do masovnog gubitka radnih mjesta. Do toga dolazi jer prihodi padnu,

a kreditna kriza smanjuje pristup financiranju za mala i srednja poduzeća, koja se

percipiraju kao riziĉnija, više nego velika poduzeća. Vaţno je naglasiti da su mala i

srednja poduzeća općenito više ugroţena u vrijeme krize zbog mnogo razloga, meĊu

kojima su (SMEs financing problems, 2013.):

Teţe smanjenje opsega zato što su poduzeća već mala

Pojedinaĉno su manje raznolika u svojim gospodarskim djelatnostima

Imaju slabiju financijsku strukturu (tj. manju kapitalizaciju)

Imaju niţu ili nemaju kreditnu sposobnost

Visoka ovisnost o kreditima i

Imaju manje mogućnosti financiranja.

Istraţivanje Europske centralne banke 2012. godine otkrilo je prijavljene prepreke u

financiranju od strane malih i srednjih poduzeća u Eurozoni (Grafikon 7).

23

Grafikon 7: Kreditna ograniĉenja prijavljena od strane malih i srednjih te velikih

poduzeća u zemljama ĉlanicama Eurozone za 2012. godinu (%)

(a) Mala i srednja poduzeća (b) Velika poduzeća

Izvor: Europska centralna banka, SME financing, market innovation and regulation, preuzeto

sa:http://www.ecb.europa.eu/press/key/date/2013/html/sp130411.en.pdf?0ee79f898fa6f6e34b33

187ec385c636, pregledano: 06.09.2013.

Prema istraţivanju Europske središnje banke, pristup financiranju je glavni problem u

europskim malim i srednjim poduzećima. Problem je u tome što bi povećanje potraţnje

moglo dovesti do još većih kreditnih ograniĉenja, a iz grafikona 7 vidljivo je da je

najveće kreditno ograniĉenje zemalja Eurozone odbijanje zahtjeva za kredit od strane

banaka. Oporavak bi tada mogao biti neostvariv. Kao što je istaknuto u priopćenju

strategije Europa 2020, financijska kriza prepolovila je europski potencijal rasta (SME

access to finance, 2013.).

Mnogi investicijski planovi, talenti i ideje susreću se s rizikom da neće biti ostvareni

zbog nesigurnosti, spore potraţnje i nedostatka financijskih sredstava. Utjecaj na realni

sektor mogao bi biti izraţeniji u Europi jer se europska mala i srednja poduzeća više

oslanjaju na bankovne kredite u odnosu na poduzeća u nekim drugim zemljama. Stoga

je kljuĉno da banke svojim poslovanjem nastave pruţati likvidnost te potiĉu ulaganja u

realno gospodarstvo (SME access to finance, 2013.). Jednostavnost dobivanja kredita u

pojedinim zemljama ĉlanicama EU prikazana je u Grafikonu 8.

24

Grafikon 8: Rangiranje zemalja ĉlanica EU po jednostavnosti dobivanja kredita u

odnosu na 183 svjetske ekonomije (2012.)

Izvor: Doing bussiness 2012, Regional profile: Europpean Union (EU), preuzeto sa:

http://www.doingbusiness.org/~/media/FPDKM/Doing%20Business/Documents/Profiles/Regio

nal/DB2012/DB12-European-Union.pdf, pregledano: 07.09.2013.

Iz Grafikona 8 vidljivo je da je najlakše dobiti kredit u Ujedinjenom Kraljevstvu

a najteţe u Luksemburgu. Oko 85% od neto novih radnih mjesta u EU stvorili su MSP-

i. No, ankete Europske centralne banke pokazuju da u EU mala i srednja poduzeća u

velikoj mjeri ovise o kreditima banaka vezanih za njihovo eksterno financiranje te da

praktiĉki imaju vrlo malo alternativa: 30% tvrtki koriste bankovne kredite i 40%

bankovne kreditne linije. Za 63% MSP-a bankovni krediti predstavljaju najpoţeljnije

eksterno financiranje kao rješenje za ostvarenje ambicija rasta MSP-a. MeĊutim, kao

rezultat toga, situacija u vezi pristupa financiranju malog i srednjeg poduzetništva i

dalje je teška. U gospodarskoj krizi banke su stvorile veću averziju prema riziku,

izbjegavajući velike rizike i nudeći usluge pod zahtjevnijim uvjetima. TakoĊer najnoviji

podaci Europske središnje banke pokazuju da je ukupno kreditiranje nefinancijskog

25

privatnog sektora i dalje slabo. Teţak pristup kreditima je meĊu najboljih najvećim

razlozima za zabrinutosti (15%) malih i srednjih poduzeća. Prema najnovijem

istraţivanju Europske komisije, trećina malih i srednjih poduzeća nisu dobili planirana

financijska sredstva (Improving SMEs finance, 2013.). Navedeni podaci istraţivanja

ukazuju na potrebe za unaprjeĊivanjem instrumenata i naĉina financiranja MSP-a.

26

5. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU

TEMELJENOG NA FINANCIJSKOJ PODRŠCI EIB-a

Europska investicijska banka je osnovana 1958. godine sukladno Rimskom ugovoru.

Sjedište se tada nalazilo u Bruxellesu, te je 1968. premješteno u Luksemburg (EIB,

2013.). EIB je financijska institucija EU-a, a temeljni joj je cilj posuĊivanje novca na

financijskom trţištu kako bi se financirali europski projekti. Ti projekti pridonose

gospodarskom i socijalnom razvoju zemalja ĉlanica EU-a (Kandţija, Cveĉić, 2011., str.

123). EIB financira malo i srednje poduzetništvo od 1968. raznim aktivnostima preko

200-tinjak komercijalnih banaka i 300 otvorenih investicijskih fondova riziĉnog kapitala

s privatnom ponudom u zemljama ĉlanicama EU-a (Support for SMEs, 2013.).

Banka pozajmljuje sredstva klijentima svih veliĉina kao podrška odrţivom razvoju i

zapošljavanju, te je njena podrška ĉesto kljuĉna u privlaĉenju drugih investitora.

TakoĊer, EIB ima niz sofisticiranih alata kojima bi klijenti uklopili vlastito financiranje

s dodatnim izvorima investicija. Banka nudi i savjete kako bi se maksimizirala

vrijednost posuĊenog novca (EIB products, 2013.). Kao jedan od 8 prioriteta EIB-a,

Banka omogućuje potporu malim i srednjim poduzećima na jedan od sljedećih naĉina

(EIB priorities, 2013.):

1. Krediti – sve vrste ulaganja od strane manjih tvrtki imaju pravo na povoljne

zajmova EIB-a, a podrška se kanalizira preko mreţe partnera.

2. Inovativne mogućnosti financiranja - korištenje niza financijskih tehnika kako bi

se povećali utjecaji sredstava iz EIB-a, Europske komisije i ostalih.

3. Istraţivanje, razvoj i inovacije – pomaganje s pristupom financiranja duga za

istraţivanje, razvoj i inovativne projekte.

4. Dokapitalizacija i savjeti za razvoj – ulaganje u poduzetniĉki kapital ili u

otvorene investicijske fondove riziĉnog kapitala s privatnom ponudom koji onda

pomaţu u razvoju.

5. Mikrofinanciranje u EU – mikro poduzeća u EU dobivaju financijsku i tehniĉku

pomoć pomoću programa mikrofinanciranja.

6. Energetska uĉinkovitost ulaganja – odnosi se na Zelenu inicijativu, tj. na

energetsku uĉinkovitost za mala i srednja poduzeća u novim drţavama

27

ĉlanicama i zemljama u pretpristupnom razdoblju. Financirano od strane EIB-

ovih kredita te bespovratnih sredstava Europske komisije.

7. Pomoć za poduzeća izvan EU-a – EIB takoĊer, već desetljećima, podrţava mala

i srednja poduzeća izvan Unije.

Mala i srednja poduzeća pokretaĉka su snaga europskog gospodarstva te izvor inovacija

pa stoga EIB osigurava znaĉajne iznose u tu svrhu (Tablica 4). Kako odreĊene

financijske operacije mogu ispuniti nekoliko ciljeva, ukupni rezultati za razliĉite ciljeve

ne mogu se smisleno zbrojiti, meĊutim, vidljivo je da EIB više od 15% prikupljenih

vlastitih sredstava otpada na MSP-e.

Tablica 4: Omogućeno financiranje prema pojedinom cilju u EU (2012.)

Cilj Iznos

(u milijunima eura)

Postotak (%)

Ekonomija znanja 8.912 12,87

Transeuropska prometna mreža 5.899 8,52

Konkurentna i sigurna energija 4.488 6,48

Mala i srednja poduzeća i srednje kapitalizirana poduzeća 10.516 15,19

Urbane obnove 2.349 3,39

Fond za zaštitu okoliša 3.910 5,65

Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost 2.742 3,96

Održivi prijevoz 3.410 4,92

Ekonomska i socijalna kohezija 15.438 22,30

Klimatske aktivnosti 11.578 16,72 Izvor: Europska investicijska banka, Statistical report 2012, preuzeto sa:

http://www.eib.org/attachments/general/reports/st2012en.pdf, pregledano: 19.06.2013.

EIB uglavnom nabavlja sredstva na trţištu kapitala (71.3 milijardi EUR u 2012. godini)

kao prvoklasni poslovni partner (AAA) i domaćih plasmana koje financira uz

najpovoljnije uvjete. EIB je takoĊer najveća multilateralna razvojna banka (Grafikon 9)

u pogledu imovine s 472 milijarde eura u 2011. godini (EIB largest supranational

borrower, 2013.). Godine 2007. (posljednja godina prije recesije) je EIB potpisala oko

13,8 milijardi eura individualnih zajmova koji zadovoljavaju cilj konvergencije Banke,

odnosno oko 33% od ukupnog kreditiranja u EU (EIB lending, 2013.).

28

Grafikon 9: Bruto nepodmireni zajmovi, ulaganja u vlasniĉki kapital i jamstva u

milijardama eura (2012.)

Izvor: Europska investicijska banka, Bhana, R., EIB support for smart city development - EU

financing and advisory instruments supporting the development of smart and sustainable cities,

preuzeto sa: http://eu-smartcities.eu, pregledano 24.06.2013.

Banka nema lukrativni karakter, tj. ne djeluje logikom profita. Fiksira kamatnu stopu za

svaku valutu u funkciji troškova zajma, povećavajući je za jedinstvenu marţu koja

pokriva vlastite troškove (Kandţija, 2003., str. 366). EIB ne financira više od 50% od

ukupne cijene projekta, ali angaţman EIB-a moţe djelovati kao katalizator, potiĉući

druge banke, financijske institucije i privatni sektor da sudjeluju u investiciji (EIB faq,

2013.).

5.1. KREDITI

Nepromijenjena misija Banke je financiranje projekata, kao što je navedeno u ĉlanku

309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ("Banka će olakšati financiranje

investicijskih programa"). Osnovna djelatnost banke sastoji se od izravnih zajmova za

velike projekte (više od 25 milijuna eura), kao i pozajmljivanje putem financijskih

posrednika za mala i srednja poduzeća, srednje kapitalizirana poduzeća te manjim

29

projektima, s manje materijalnog dijela koji se sastoji od jamstava, kapitalnog ulaganja

te mikrokreditiranja (EIB annual report, 2013.).

Mali i srednji poduzetnici dobivaju povoljne kredite EIB-a usmjerene kroz pomno

odabrane partnerske banke i druge posrednike. Uvjeti kredita su postavljeni od strane

posrednika, ali klijent mora ostvariti financijsku prednost kojom se odraţava utjecaj

financiranja od strane EIB-a. Oni moraju biti informirani o tome od strane posrednika.

Krediti za MSP se moraju uskladiti s najmanje istim iznosima partnera. Aktivnost u

svim gospodarskim sektorima mogu biti prihvaćene, osim u ograniĉenom broju

iskljuĉenja. Na primjer, sljedeće aktivnosti mogu biti podrţane (EIB loans, 2013.):

Kupnja (postrojenja, opreme, sirovina, polu-proizvoda, zaliha ...)

Izdaci za istraţivanje i razvoj

Izgradnja ili preuzimanju distribucijskih mreţa unutar EU

Radovi u tijeku

Oĉuvanja gospodarske aktivnosti poduzeća

Kupnja zemljišta koje je bitno za projekt (osim poljoprivrednog zemljišta)

Kapital i likvidnost.

Kreditiranje je daleko najvaţnija djelatnost na koju otpada oko 90% ukupne financijske

obveze EIB-a (EIB products, 2013.). Postoje dvije osnovne vrste zajmova EIB-a

(Kandţija, Cveĉić, 2011., str. 300):

1. Izravni individualni zajmovi, koji se odnose na velike projekte (iznad 25 milijuna

eura; 10 za zemlje ACP-a), a mogu biti fiksirani i revidirani ili varijabilni te traju od

5 do 10 godina

2. Izravni zajmovi koji se odnose na male i srednje investicije – tzv. kreditne linije

(EIB odobrava globalne zajmove bankama ili financijskim posrednicima koji

pozajmljuju novac nositeljima projekata). EIB takoĊer koristi specijalne instrumente

koji podrazumijevaju financijske pogodnosti za riziĉne infrastrukture, inovativne,

istraţivaĉke i sliĉne projekte, koje najĉešće realizira u suradnji s ostalim

institucijama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj (engl. EBRD –

European Bank for Reconstruction and Development) ili Svjetska banka.

30

Od svog osnutka 1958. godine, sukladno Rimskom ugovoru, Europska investicijska

banka je potpisala financijske ugovore u vrijednosti od preko 900 milijardi eura (EIB

projects financed, 2013.).

Prva kreditna linija izdana je 1968. u iznosu od 10 milijuna eura. Pozajmljivanje

financijskih sredstava MSP-ima EIB vrši preko financijskih posrednika u pojedinim

zemljama ĉlanicama putem kreditnih linija (Grafikon 10).

Grafikon 10: Omogućeno financiranje prema pojedinom sektoru u EU-u (2012.)

Izvor: Europska investicijska banka, Statistical report 2012, preuzeto sa:

http://www.eib.org/attachments/general/reports/st2012en.pdf, pregledano: 19.06.2013.

Kreditna linija predstavlja maksimalan iznos kredita koji banka odobrava klijentu, tj.

duţniku, odnosno maksimalan iznos koji klijent moţe povući ako su mu potrebna

dodatna novĉana sredstva u odreĊenom periodu (obiĉno u rokovima od nekoliko

mjeseci), pri ĉemu taj iznos moţe biti i revolviran, odnosno obnovljen (Kreditna linija,

2013.).

Iz grafikona 10 moţe se uoĉiti da je s obzirom na pojedini sektor najviše sredstava

podijeljeno putem kreditnih linija (27,54%), a odmah nakon toga slijede

telekomunikacije sa 25,79%. Najmanje financijskih sredstva u 2012. godini bilo je

namijenjeno za obrazovanje i zdravstvo (samo 5,16%). EIB je odobrila projekte u

vrijednosti od 62 milijarde eura od kojih je ĉak 53,8 milijardi namijenjeno zemljama

ĉlanicama EU, a preostali iznos odnosi se na zemlje partnere (Tablica 5). Od 52

31

milijarde eura potpisanih zajmova u 2012., nešto više od 13 milijardi odnosi se na MSP-

e (Activity report, 2013.).

Tablica 5: Aktivnost EIB-a u 2012. godini (u milijardama eura)

Odobreni projekti 62 079

Europska unija 53 822

Zemlje partneri 8 257

Potpisano 52 159

Europska unija 44 749

Zemlje partneri 7 410

Isplaćeno 51 055

Europska unija 44 482

Zemlje partneri 6 573

Prikupljena sredstva 71 309

Temeljne valute (EUR, GBP, USD) 66 442

Ostale valute 4 867 Izvor: Europska investicijska banka, Activity report 2012, preuzeto sa:

http://www.eib.org/attachments/general/reports/st2012en.pdf, pregledano: 19.06.2013.

EIB je u 2012. na trţištu prikupila 71,3 milijarde eura, u odnosu na 2011. kada se ta

brojka kretala oko 76 milijardi, odnosno pad za 6% u odnosu na prethodnu godinu (EIB

funding, 2013.). U 2012., EIB Grupa je omogućila potporu za oko 200 000 malih i

srednjih poduzeća te srednje kapitaliziranih poduzeća. S druge strane, tijekom 2011.,

EIB Grupa je osigurala pribliţno jednak iznos za potporu MSP-ima od 13 milijardi eura

financijskih sredstava, te je ukupno više od 120 000 malih i srednjih poduzeća u cijeloj

Europi te godine primilo potporu EIB Grupe, za razliku od 2010. kada se ta brojka

kretala oko 115 000 poduzeća (Report on SMEs 2011, 2013.).

Dokapitalizacija EIB-a 2013. s 10 milijardi eura uplaćenih doprinosa od svojih

dioniĉara, tj. zemalja ĉlanica, omogućit će EIB-u širenje kreditiranja do iznosa od 60

milijardi eura tijekom sljedeće 3-4 godine za potporu ulaganja u svim zemljama

ĉlanicama, ukljuĉujući podršku za manje razvijena podruĉja u skladu s ĉlankom 309.

Ugovora o funkcioniranju EU. To predstavlja veliku priliku za mala i srednja poduzeća

koja se imaju namjeru zaduţiti u navedenom razdoblju (EIB jobs support, 2013.).

32

5.2. INOVATIVNE MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA

Inovativnim mogućnostima financiranja bavi se EIB-ova "desna ruka" u financiranju

MSP-a, EIF. Europski investicijski fond koristi niz tehnika kako bi povećao utjecaj

sredstava koja dolaze od strane EIB-a, Europske komisije i drugih. U navedene tehnike

kao najvaţniji spadaju jamstveni instrumenti. EIB dijeli rizik s partnerskim

institucijama kao što su banke, jamstveni fondovi, jamstvene institucije i mikrokreditne

organizacije. Kriteriji i uvjeti kreditiranja za komponente zajma su iste kao i za

standardne kredite namijenjene MSP-ima pomoću posrednika. EIB Grupa nudi dvije

vrste jamstvenih instrumenata (EIB innovative financing, 2013.):

Poboljšanje kredita i sekuritizacija

Jamstva i protu-jamstva za kredite malim i srednjim poduzećima, davanja u zakup

ili mikro-kredite.

Opća svrha EIF-ovog poslovanja poboljšavanja kredita je podrţati financiranje novih

MSP-a. EIF se uglavnom fokusira na poslove kojima podupire financiranje MSP-a, iako

se ne iskljuĉuju druge svrhe. Neki od primjera financiranja MSP-a sekuritizacijom uz

pomoć EIF-a su krediti MSP-a, kreditna jamstva MSP-a, potraţivanja od kupaca MSP-

a, potraţivanja od kupaca od strane MSP-a, financiranje riziĉnog (venture) kapitala

pomoću najma ili kredite te mikro-krediti (Credit enhancement, 2013.).

Najbolji primjer navedenih jamstvenih instrumenta je instrument za dijeljenje rizika

(engl. RSI – Risk Sharing Instrument). RSI je jamstvena shema koje podupire

financiranje inovativnih malih i srednjih poduzeća i srednje kapitaliziranih poduzeća. U

ovoj shemi, Europski investicijski fond pruţa jamstva bankama i leasing tvrtkama.

Uprava RSI instrumenta je povjerena Europskom investicijskom fondu, struĉnjaku EIB

Grupe u pruţanju financiranja rizika za poduzetništvo i inovacije (RSI, 2013.). EIF je u

2012. potpisao jamstva u ukupnom iznosu od 1 180,1 milijuna eura, a najveći potpisani

ugovori prikazani su u Tablici 6.

33

Tablica 6: Potpisana jamstva EIF-a u 2012. (u milijunima eura)

Naziv Zemlja Obaveza

Sekerbank Cov Bond Turska 50,0

Procredit Serbia 2012 Srbija 48,0

IKB Leasing Njemačka 84,8

Geldilux 2011 (increase) Njemačka 17,0

LICO Leasing Španjolska 78,0

ICO SME Španjolska 200,0

Banque P, Group - PACA Francuska 15,7

MCC BdM Italija 21,0

EFG Grčka 29,0

Procredit BG Bugarska 50,0

Allianz Bugarska 15,0

Société Générale Expressban Bugarska 30,0

FIBank Bugarska 35,0

Unicredit Bank Austria Austrija 60,0

Ceska Sporitelna (Erste) Češka 45,0

AIB Irska 40,0

ABN Amro Nizozemska 60,0

Bankinter Španjolska 60,0

Banco Popolare Italija 60,0

Cassa di Risparmio di Centro Italija 20,0

CERSA Španjolska 16,7

KfW (inc) Njemačka 20,4

Ukupno 1.055,6

Izvor: Europska investicijska banka, Statistical report 2012, preuzeto sa:

http://www.eib.org/attachments/general/reports/st2012en.pdf, pregledano: 19.06.2013.

Iz Tablice 6 moţe se vidjeti da najveći iznos od svih potpisanih jamstva ima ICO

(drţavna kreditna institucija) u Španjolskoj koja omogućuje lakše financiranje MSP-ima

(ICO SME guarantee, 2013.). Španjolska je takoĊer zemlja koja je potpisala najviše

jamstva u 2012. godini u iznosu od 365 milijuna eura. Osim navedenih zemalja u

tablici, još su potpisali zajmove Austrija, Estonija, Litva, Portugal, Slovaĉka te Hrvatska

u iznosu od 1,8 milijuna eura (Statistical report, 2013.). RSI je zajedniĉka inicijativa

EIF-a, EIB-a i Europske komisije a financiran je od strane Europske unije, tj. u sklopu

7. okvirnog programa za istraţivanje i tehnološki razvoj (engl. 7th Framework

Programme for Research and Technological Development) te koristi EIF-ov kapacitet

preuzimanja rizika. RSI instrument je dizajniran tako da podupire pristup financiranja

34

duga jedne od ciljnih skupina RSFF-a, odnosno inovativna mala i srednja poduzeća i

srednje kapitalizirana poduzeća koja ulaţu u istraţivaĉke, razvojne i / ili inovacijske,

tzv. RDI (engl. research, development and/or innovation) projekte. RSI instrumentom,

EIF ne podrţava poduzeća izravno, nego pruţanjem (RSI faq, 2013.):

Izravnih jamstava bankama i drugim financijskim posrednicima koji prosljeĊuju

kredite i/ili financijske zajmove prema MSP-ima i srednje kapitaliziranim

poduzećima orijentiranim na istraţivanje i razvoj/inovativnosti

Protu-jamstava jamcima, koji izdaju jamstva bankama i ostalim financijskim

posrednicima u odnosu na kredite i/ili financijske zajmove prema MSP-ima i srednje

kapitaliziranim poduzećima orijentiranim na istraţivanje i razvoj/inovativnosti.

Uspješno postavljanje i unaprjeĊenje RSI instrumenta moţe dovesti do intenziviranja

ove pilot sheme u sljedećem programskom razdoblju EU-a (2014-2020), kao dio

financijskog instrumenta zaduţivanja za istraţivanje i inovacije predloţen u sklopu

okvirnim programom "Horizont 2020". O posredniku ovisi o potpunosti hoće li sklopiti

ugovor za kredit/zajam ili jamstvo pokriven RSI (protu-) jamstvom, na temelju kriterija

prihvatljivosti i drugih uvjeta, kako je navedeno u Ugovoru o jamstvu (RSI faq, 2013.).

RSI je dio, i dopunjuje, postojeći financijski instrument podjele rizika (engl. RSFF –

Risk Sharing Finance Facility), kojim upravlja EIB (RSI, 2013.). U vezi sa strukturnim

financiranjem, za prioritete kao što su mala i srednja poduzeća, EIB moţe koristiti

odreĊene instrumente s profilom većeg rizika nego što obiĉno prihvaća. To se

omogućava putem instrumenta za strukturno financiranje (engl. SFF – Structured

Finance Facility) (EIB innovative financing, 2013.).

5.3. MIKROFINANCIRANJE

Mikrofinanciranje se sastoji uglavnom od mikro-kredita prilagoĊenim mikro

poduzećima (92% svih europskih poduzeća) i pojedincima koji bi ţeljeli postati

samozaposleni, ali se suoĉavaju s poteškoćama u pristupu tradicionalnim bankarskim

uslugama. Diljem Europske unije, 99% svih otvaranih novih poduzeća su mikro i mali

35

poduzetnici, od kojih je jednu trećinu pokrenula nezaposlena osoba. U usporedbi s

mikro trţištem u Juţnoj Aziji, Juţnoj Americi i Africi, europsko mikrofinacijsko trţište

je mlado, heterogeno, ali i rastući segment trţišta, osobito u novim zemljama ĉlanicama

i nekim zapadnim zemljama, uglavnom kada je regulatorni okvir pogodan za tu

djelatnost, s mikro-kreditnim institucijama koje imaju za cilj vlastitu odrţivost,

povećanje mikro-kreditne sposobnosti i, u nekim sluĉajevima, pretvaranje u banke (EIF

microfinance, 2013.).

EIB Grupa ima dugu povijest u mikrofinanciranju. Od 2000., podrţane su razne

mikrofinancijske institucije (engl. MFI - Microfinance Institution), fondovi i sudionici

drugih industrija u rješavanju specifiĉnih trţišnih nedostataka i promicanju financijskih

rješenja za mikro, mala i srednja poduzeća te samozaposlenih s niskim primanjima (EIB

microfinance, 2013.).

U studenom 2009., EIF je izdao radni dokument o europskom trţištu mikrofinanciranja,

te je otkriveno da postoji široki spektar konaĉnih korisnika i posrednika ali i da ne

postoji zajedniĉki model za poslove mikrofinanciranja u Europi. Rezultati su pokazali

da je trţište mikrofinanciranja nezrelo i rascjepkano. TakoĊer, rezultati su istaknuli

vaţnost mikrofinanciranja kao trţišni segment koji ima potencijal za borbu protiv

siromaštva i nezaposlenosti, te poticanja financijske i socijalne ukljuĉenosti. Napredak

mikrofinanciranja (“Progress Microfinance”), program kojeg zajedniĉki financiraju

Europska komisija i EIB ima za cilj razvoj mikrofinanciranja u Europi i omogućava

malim poduzetnicima pristup financijskim uslugama koje su potrebne za pokretanje i

širenje poslovne ideje i poduzeća. Program napredak mikrofinanciranja pokrenut je

2010. godine. (Microfinance in Europe, 2013.).

EIF ne daje izravnu financijsku pomoć za mikro poduzetnike, mikro poduzeća ili

pojedince. Kao (budući) poduzetnik ili poduzeće s manje od 10 zaposlenih u potrazi za

mikro-kreditom (maksimalni iznos kredita do 25.000 eura), MSP-i se trebaju obratiti

financijskom posredniku izabranog od strane EIF-a u odreĊenoj drţavi/regiji (Slika 1).

36

Slika 1: Pojednostavljena struktura programa "Napredak mikrofinanciranja"

Izvor: Europski investicijski fond, European Progress Microfinance Facility, preuzeto sa:

http://www.eif.org/what_we_do/microfinance/progress/index.htm, pregledano: 20.06.2013.

Europska investicijska banka i Europska komisija zajedniĉkim sredstvima financiraju

EIF koji kreditima, kapitalom, jamstvima i protu-jamstvima omogućuje financijskim

posrednicima izdavanje mikro-kredita namijenih MSP-ima te samozaposlenim s niskim

primanjima. Posrednik pruţa informacije o specifiĉnim zahtjevima primjene i postupaka

na svakom lokalnom trţištu. Za vrijeme trajanja, program Napredak mikrofinanciranja

je usmjeren na sve drţave ĉlanice EU-a (Microfinance products, 2013.).

Od prosinca 2011., EIB Grupa ima 548 milijuna eura aktivnih obveza namijenjenih za

oko 60 mikro projekta ili posrednicima. Operacije se financiraju iz vlastitih sredstava

EIB-a ili Europske unije a pritom se koristi kombinacija financijskih i nefinancijskih

instrumenata (EIB microfinance, 2013.). EIB Grupa je 2012. potpisala ugovore o

mikrofinanciranju u vrijednosti od 40.1 milijuna eura (Tablica 7).

37

Tablica 7: Potpisani ugovori o mikrofinanciranju 2012. godine (u milijunima eura)

Naziv Zemlja Obaveza

Kapital i kreditna aktivnost 33,8

Creasol Francuska 1,0

Banca Transilvania Rumunjska 7,5

Società Europea Finanza Etica ed Alternativa Italija 2,0

Banca di Credito Cooperativo Mediocrati Italija 3,0

Emil Banca Credito Cooperativo Italija 2,0

Creasol Francuska 1,0

Societe Generale Expressbank Bugarska 8,5

Banca Popolare di Milano Italija 8,8

Jamstvena aktivnost 6,4

Credal Belgija 0,3

First Step Irska 0,2

Erste Bank Austrija 0,5

Qredits Nizozemska 1,7

Microfinance Ireland Irska 1,4

Adie Francuska 2,3

Ukupno 40,1 Izvor: Europska investicijska banka, Statistical report 2012, preuzeto sa:

http://www.eib.org/attachments/general/reports/st2012en.pdf, pregledano: 19.06.2013.

Financijski instrumenti ukljuĉuju duţniĉke i vlasniĉke udjele, kao i jamstva.

Nefinancijski instrumenti ukljuĉuju sredstva tehniĉke pomoći za jaĉanje pojedinaĉnih

projekata i poboljšanje ukupne uĉinkovitosti uz potporu povećanja kapaciteta. EIB

Grupa podrţava poslove mikrofinanciranja koji koriste svoje vlastite financijske resurse

i druge izvore financiranja, naroĉito upravljanje programima u ime zemalja ĉlanica EU i

Europske komisije (EIB and microfinance, 2013.).

5.4. JEREMIE

Inicijativa JEREMIE (engl. Joint European Resources for Micro to Medium

Enterprises) nudi drţavama ĉlanicama, preko njihovih nacionalnih ili regionalnih vlasti,

priliku za korištenje djela strukturnih fondova Europske unije za financiranje malih i

srednjih poduzeća (MSP) kapitalom, kreditima ili jamstvima, pomoću revolving

38

holdinga fonda koji djeluje kao "krovni fond". Inicijativu je pokrenula Europska

komisija zajedno s Europskim investicijskim fondom. JEREMIE je usmjeren na

financijske posrednike a ne izravno na MSP-e. JEREMIE holding fond moţe ciljano

pruţiti financijske instrumente usmjerene na mala i srednja poduzeća, ukljuĉujući

jamstva, sujamstva i kapitalna jamstva, protu-jamstva, (mikro) kredite, sekuritizaciju,

ulaganje u riziĉni kapital, odgovarajuća sredstva poslovnih anĊela, i ulaganja u transfer

tehnologije putem financijskih posrednika. Ovi financijski posrednici osiguravaju MSP-

ima (krajnjim korisnicima) kredite i vlasniĉke udjele (JEREMIE, 2013.). Broj

osiguranih sredstava u 2012. godini putem JEREMIE inicijative iznosio je 1.241,5

milijuna eura (Tablica 8).

Tablica 8: Potpisani JEREMIE sporazumi o financiranju u 2012. godini (u milijunima

eura)

Država (regija) Iznos

Grčka 250

Rumunjska 100

Latvija 91,5

Litva 210

Francuska (Languedoc Roussillon) 30

Italija (Campania) 90

Slovačka 100

Cipar 20

Bugarska 200

Italija (Sicilia) 60

Italija (Sicilia) 15

Malta 10

Italija (Calabria) 45

Francuska (Provence-Alpes-Côte d'Azur) 20

Ukupno 1.241,50

Izvor: Europski investicijski fond, JEREMIE A new way of using EU Structural Funds

to promote SME access to finance via Holding Funds, preuzeto sa:

http://www.eib.org/attachments/thematic/jeremie_leaflet_2012_en.pdf, pregledano: 20.06.2013.

Iz Tablice 8 vidljivo je da je najveći iznos u vrijednosti od 250 milijuna eura potpisala

Grĉka, dok je najviše pojedinaĉnih sporazuma (4) s EIF-om potpisala Italija. Kljuĉna je

ĉinjenica da JEREMIE ne daje nikakve potpore malim i srednjim poduzećima. Holding

39

fond razvija strategiju ulaganja u skladu s potpisanim sporazumom financiranja

JEREMIE-a izmeĊu EIF-a i nacionalne/regionalne vlade drţava ĉlanica EU-a (Slika 2).

Slika 2: Sudionici inicijative JEREMIE na razliĉitim razinama u EU

Izvor: Europski investicijski fond, JEREMIE A new way of using EU Structural Funds

to promote SME access to finance via Holding Funds, preuzeto sa:

http://www.eib.org/attachments/thematic/jeremie_leaflet_2012_en.pdf, pregledano: 20.06.2013.

Uloga menadţera holding fonda je odabir financijskih posrednika, upravljanje, praćenje

i izvještavanje o investicijama, privlaĉenje investitora te usko suraĊivanje s nacionalnim

ili regionalnim vlastima. Menadţer holding fonda se odabire od strane drţava ĉlanica ili

ĉlanica regije. Nacionalna/regionalna vlast prenosi sredstva izdvojena za JEREMIE na

JEREMIE bankovni raĉun, ĉime se iskazuje interes te se odabiru financijski posrednici

na temelju dubinskog snimanja, odnosno "due diligence" procesa. Odluka se donosi uz

sudjelovanje investicijskog odbora (JEREMIE, 2013.).

Upravna tijela mogu dodijeliti upravljanje izravno Europskom investicijskom fondu ili

bilo kojoj drţavnoj instituciji ili neizravno putem natjeĉaja za financijske institucije

preko ugovora o pruţanju usluga. To omogućuje upravljaĉkim tijelima da prenose neke

od zadaća potrebnih za provedbu JEREMIE-a kao što su uspostavljanje posebnih

kriterija za ulaganje, procjene i preporuke za poslovanje, pregovaranje o ugovornim

40

odnosima, praćenje i izvještavanje o radu holding fonda odgovarajućim struĉnjacima.

Holding fond se moţe postaviti bilo kao blok manjih fondova kojima upravlja menadţer

Holding fonda za i u ime upravljaĉkog tijela, ili kao samostalna pravna osoba (engl.

SPV – Special Purpose Vehicle) (JEREMIE, 2013.).

Izbor pravne strukture uvelike ovisi o stupnju sofisticiranosti JEREMIE holding fonda i

o odgovarajućim nacionalnim pravnim okvirima. Investicijski odbor omogućuje

upravljaĉkom tijelu (koje upravlja sa strukturnim fondovima EU-a) utjecanje na

strategiju i donošenje odluka o holding fondu. Djelujući kao "krovni" fond, holding

fond sklapa partnerstvo sa širokim spektrom lokalnih financijskih institucija koje

podupiru MSP-e kao što su fondovi riziĉnog kapitala, fondovi za zajmove, davatelji

mikrofinancijskih usluga, banke, jamstveni fondovi i sl. Sredstva dostupna tim

financijskim institucijama od strane holding fonda će se koristiti za financiranje

stvaranja i razvoj malih i srednjih poduzeća. Poĉetkom 2006., Europska komisija (Opća

uprava za regionalnu politiku) i EIF udruţili su snage kako bi pripremili teren za ovu

novu inicijativu. Glavne prednosti programa JEREMIE su (JEREMIE, 2013.):

Fleksibilnost – doprinosi iz operativnih programa u JEREMIE Holding fondu bit će

kvalificirani za plaćanja unaprijed od strane Europskog fonda za regionalni razvoj i

Europskog socijalnog fonda dajući tako upravnim tijelima veću fleksibilnost u

raspodjeli tih sredstava; doprinosi strukturnog fonda holding fondu moraju biti

uloţeni u mala i srednja poduzeća do 2015. godine.

Pogodnosti pristupa portfelju – holding fond će biti u mogućnosti premještanja

sredstva iz izvora u proizvode na fleksibilan naĉin, ovisno o stvarnoj potraţnji

tijekom vremena. Pristup krovnog fonda će omogućiti diverzifikaciju rizika i

oĉekivanih povrata.

Recikliranje sredstava – holding fond ima svojstvo revolvinga, prima otplate od

financijskih posrednika za daljnja ulaganja u sektor malog i srednjeg poduzetništva.

To ĉini podršku MSP-a putem strukturnih fondova EU odrţivu u usporedbi s ĉistim

subvencijskim pristupom.

Financijska poluga – znaĉajna prednost JEREMIE-a je njegova potencijalna

mogućnost da se ukljuĉi u financijski sektor, bilo na razini holdinga fonda, s

41

dodatnim kapitalom od financijskih institucija, i/ili na razini financijskih

instrumenata putem javnog/privatnog ko-financiranja, npr. u suradnji s EIB-om.

EIF-ova struĉnost u ulozi menadţera holding fonda moţe biti od velike koristi u

manje razvijenim regijama/drţavama ĉlanicama, u kojima postoji potreba za

inicijative izgradnja kapaciteta i prijenosa znanja izmeĊu lokalnih institucija i EIF-a.

U onim krajevima gdje JEREMIE-em upravlja drugi tijelo, EIF takoĊer moţe biti

ukljuĉen kao savjetnik, za širok raspon usluga, kao što su dubinsko snimanje i druga

testiranja.

5.5. ZELENA INICIJATIVA

Zelena inicijativa predstavlja potporu projektima energetske uĉinkovitost za male i

srednje poduzetnike u novim zemljama ĉlanicama i zemljama u pretpristupnom

razdoblju. Podrška malim i srednjim poduzećima, za projekte energetske uĉinkovitosti,

u novim zemljama ĉlanicama EU i zemljama u pretpristupnom razdoblju vrši se putem

financiranja i tehniĉke pomoći. Financiranje je moguće na jedan od sljedećih naĉina

(EIB Green initiative, 2013.):

Krediti EIB-a po povoljnim stopama putem sudjelujućih financijskih posrednika

Bespovratna sredstva Europske komisije do 15% i 150.000 eura od iznosa EIB-ovog

kredita

Administrativne naknade plaćene od strane Europske komisije kako bi se posrednici

potaknuli na kreditiranje energetske uĉinkovitosti.

U vezi s tehniĉkom pomoći, neovisni struĉnjaci pruţaju tehniĉku pomoć malim i

srednjim poduzećima i posrednicima kako bi se podrţala identifikacija projekata,

planiranje i provedba. Prihvatljive investicije u sklopu Zelene inicijative su energetska

uĉinkovitost u stambenim i nestambenim zgradama, energetska uĉinkovitost u industriji,

solarni termalni kolektori, obnova sustava daljinskog grijanja (cjevovodi, proizvodne

jedinice, transformatorske stanice) i sl. Prihvatljiva ulaganja mogu biti na strani

42

potrošnje energije, poboljšavanja uĉinkovitosti zgrada, infrastrukture ili opreme.

Investicije u obnovljive izvore energije su prihvatljive samo kao dio projekata

energetske uĉinkovitosti. Nije prihvatljivo ulaganje u nove zgrade koje već

udovoljavaju standardima energetske uĉinkovitosti na razini drţave, otkup zemljišta i

ulaganja u nekretnine (EIB Green initiative, 2013.).

5.6. EIB U HRVATSKOJ

Vijeće ministara EU 2000. godine odobrilo je mandat EIB-u da financijski podupre

infrastrukturne projekte i projekte razvoja privatnog sektora u Republici Hrvatskoj.

Stoga su 13. prosinca 2000. godine Republika Hrvatska i EIB sklopili Okvirni sporazum

o suradnji (NN-MU br. 6/01) koji ureĊuje aktivnosti EIB-a u Republici Hrvatskoj i

temeljem kojeg je Odbor guvernera EIB-a 6. veljaĉe 2001. godine odobrio davanje

zajmova za investicijske projekte u Republici Hrvatskoj, ĉime je omogućeno i sklapanje

prvih ugovora o zajmovima (EIB i Hrvatska, 2013.). Hrvatska je u 2012. s EIB-om

potpisala financijske ugovore vrijedne 300 milijuna eura (Grafikon 11).

Grafikon 11: Zajmovi EIB-a u Hrvatskoj s obzirom na sektore (2012.)

Izvor: Europska investicijska banka, Croatia, preuzeto sa:

http://www.eib.org/projects/loans/regions/enlargement/hr.htm, pregledano: 20.06.2013.

43

Od 2001. EIB je potpisala s Hrvatskom 28 financijskih ugovora u iznosu od

1.946.200.000 eura. Proizlazi kako na kreditne linije otpada gotovo 3/4 zajmova

(73,99%), dok je najmanje zajmova bilo namijenjeno zdravlju i obrazovanju (0,31%). U

razdoblju od 2001. do 2013. godine EIB je odobrio veći broj zajmova komercijalnim

bankama u Hrvatskoj i HBOR-u (Hrvatska banka za obnovu i razvitak). EIB namjerava

pojaĉati izravno kreditiranje privatnog sektora i lokalne samouprave bez

drţavnih jamstava, a radi poticanja njihovog razvoja (EIB u Hrvatskoj, 2013.).

Zajmovi predstavljaju nastavak uspješne suradnje izmeĊu EIB-a i HBOR-a. EIB je do

2013. HBOR-u odobrio osam kreditnih linija u ukupnom iznosu od 1.1 milijardi eura

(Tablica 9).

Tablica 9: Izdane kreditne linije od strane EIB-a u Hrvatskoj (u eurima)

NAZIV KREDITNIH LINIJA DATUM POTPISA IZNOS

HBOR ZA MSP I SREDNJE KAPITALIZIRANA PODUZEDA IV 25.1.2013 250,000,000

ESB ZA MSP I SREDNJE KAPITALIZIRANA PODUZEDA II 21.12.2012 50,000,000

HBOR ZA MSP I SREDNJE KAPITALIZIRANA PODUZEDA III 18.9.2012 100,000,000

HBOR ZA MSP I SREDNJE KAPITALIZIRANA PODUZEDA III 10.2.2012 150,000,000

RC ZA MSP I SREDNJE KAPITALIZIRANA PODUZEDA 16.12.2011 25,000,000

ESB ZA MSP I SREDNJE KAPITALIZIRANA PODUZEDA II 27.10.2011 50,000,000

PRIVREDNA BANKA GLOBALNI ZAJAM II 27.6.2011 20,000,000

RC ZA MSP I SREDNJE KAPITALIZIRANA PODUZEDA 24.5.2011 25,000,000

HBOR ZA MSP I SREDNJE KAPITALIZIRANA PODUZEDA II 15.4.2010 250,000,000

ZABA ZA MSP I PRIORITETNE PROJEKTE 16.12.2009 100,000,000

HBOR ZA MSP I SREDNJE KAPITALIZIRANA PODUZEDA 24.3.2009 250,000,000

ULC ZA MSP I SREDNJE KAPITALIZIRANA PODUZEDA 18.12.2008 30,000,000

ESB ZA MSP I SREDNJE KAPITALIZIRANA PODUZEDA 19.11.2008 40,000,000

HBOR GLOBALNI ZAJAM II 20.6.2008 60,000,000

PRIVREDNA BANKA GLOBALNI ZAJAM II 2.6.2008 40,000,000

HBOR GLOBALNI ZAJAM II 16.10.2007 40,000,000

RAIFFEISENBANK GLOBALNI ZAJAM 6.6.2003 10,000,000

RAIFFEISENBANK GLOBALNI ZAJAM 6.6.2003 20,000,000

PRIVREDNA BANKA GLOBALNI ZAJAM 17.12.2001 16,000,000

HBOR GLOBALNI ZAJAM 26.11.2001 10,000,000

HVB BANKA GLOBALNI ZAJAM 18.10.2001 20,000,000

UKUPAN IZNOS 1,556,000,000

Izvor: Europska investicijska banka, Croatia, preuzeto sa:

http://www.eib.org/projects/loans/regions/enlargement/hr.htm, pregledano: 24.06.2013.

44

EIB-ovi zajmovi bit će iskorišteni za sufinanciranje projekata malog i srednjeg

poduzetništva te projekata srednje velikih poduzeća u proizvodnom i usluţnom sektoru

(ukljuĉujući projekte iz podruĉja turizma), malih i srednje velikih infrastrukturnih

projekata u javnom sektoru, projekata u sektorima znanja i tehnologije kao i investicija

u sektoru energetike, zaštite okoliša, zdravstva i obrazovanja u RH. Najmanje 70%

iznosa zajma mora biti iskorišteno za financiranje malog i srednjeg poduzetništva te

srednje kapitaliziranih poduzeća (EIB Croatia, 2013.).

Samo u 2012. EIB je izdala 300 milijuna eura kreditnih linija u Hrvatskoj, 50 milijuna

ERSTE & Steiermarkische Bank d.d., a ostalih 250 HBOR-u. Navedeni HBOR-ovih

250 milijuna u 2012., namijenjeno je za financiranje projekata malih i srednjih

poduzeća, srednje kapitaliziranim poduzećima i općinama u Hrvatskoj. Ugovor o

kreditu potpisan je u Dubrovniku nakon sastanka Upravnog odbora EIB-a, koji se prvi

put odrţao u Hrvatskoj. Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju postala jedan

od dioniĉara EIB-a (EIB u Hrvatskoj, 2013.).

45

6. UĈINCI FINANCIRANJA EIB-a NA RAZVOJ MALOG I

SREDNJEG PODUZETNIŠTVA

Zajedniĉko izvješće Europske komisije i EIB-a obuhvaća rezultate trenutaĉnih shema u

korist europskih malih i srednjih poduzeća, kao i novu generaciju financijskih

instrumenata za mala i srednja poduzeća te znaĉajno povećanje financijskih sredstava za

mala i srednja poduzeća kroz povećanje kapitala Europske investicijske banke od 10

milijardi eura. Uz zajedniĉko izvješće o aktivnostima koje olakšavaju pristup

financijama za MSP-e, u 2012. je takoĊer osnovan novi jedinstveni online portal za sve

financijske instrumente EU-a u vezi s MSP-ima, kao i web informacijski vodiĉ za mala i

srednja poduzeća koja nude svoje dionice, za promicanje javne ponude malog i srednjeg

poduzetništva te poticanje interesa investitora za ulaganje u MSP i srednje kapitalizirana

poduzeća (Improving SMEs finance, 2013.).

Zajedniĉko izvješće sumira brojne mjere koje provodi EIB Grupa, kao i mjere koje u

okviru inicijativa Europske komisije, kao što su Okvirni program za konkurentnost i

inovacije (CIP), Progres europsko mikrofinanciranje, Instrument za dijeljenje rizika

(RSI) ili Zajedniĉki europski resursi za mikro do srednja poduzeća (JEREMIE). U

vrijeme kada je situacija u malim i srednjim poduzećima takva da je pristup financiranju

i dalje oteţan, podrška EIB Grupe za mala i srednja poduzeća dosegla je iznos od 13

milijardi eura u 2012. godine. S obzirom na teške uvjete na trţištu, EIB je pozajmio 11

milijardi eura MSP-ima. Procijenjeni utjecaj financijske poluge EIB-ovog financiranja

za MSP 2012. iznosio je najmanje 21,4 milijarde eura. Odobrenja za kredite izdane

MSP-ima porasla su za 14% u odnosu na 2011. te su iznosila 14 milijardi eura, od ĉega

je 12,6 milijardi bilo namijenjeno EU, tj. povećanje od 18% u odnosu na 2011.

(Improving SMEs finance, 2013.):

• Potpisani krediti za mala i srednja poduzeća dosegli su iznos od 12,1 milijardi eura

(povećanje 18% u odnosu na 2011.), od ĉega 10,5 mil. eura bilo unutar EU-a (rast od

14% u odnosu na 2011.)

• Financijski posrednici dodijelili su iznos od 10,7 milijardi eura preko pod-kredita

namijenjenih za 79 000 malih i srednjih poduzeća i srednje kapitaliziranih poduzeća –

46

od ĉega je 9,3 milijarde eura za 74 819 pod-kredita malim i srednjim poduzetnicima i

srednje kapitaliziranim poduzećima unutar EU-a.

Broj izdvojenih sredstava malim i srednjim poduzećima bio je 14% veći nego u 2011.

godine, a samim time i novi rekord. Europski investicijski fond, kao dio EIB Grupe,

omogućio je rekordnu koliĉinu kapitala od 1,4 milijarde eura za 63 nova fonda, te taj

iznos prelazi brojku iz 2011. godine za 20%. EIB je takoĊer kanalizirao iznos od preko

7 milijardi eura od ostalih investitora. EIF-ovi rezultati u 2012. (Improving SMEs

finance, 2013.):

• Jamstva za 43 financijska posrednika za poticanje novih kreditnih portfelja od 1,2

milijarde eura i mobiliziranje preko 5 milijardi eura dodatnih resursa

• 40 milijuna eura u obvezama namijenjenih mikrofinanciranju

• Obveza od preko 600 milijuna eura strukturnim fondovima, namijenjenih u korist

MSP-a, za financijske posrednike preko 14 JEREMIE holdinga fondova.

Inovativne mjere financiranja za potporu Grĉkoj donijele su zajedno EIB, Helenska

Republika i Europska komisija. Postignuta vrijednost potpisanih financijskih ugovora u

2012. iznosila je 290 milijuna eura za MSP, s eventualnim EIB-ovim zajmovima za

MSP koji mogu dosegnuti ukupan iznos od milijarde eura (Improving SMEs finance,

2013.).

EIB je odigrala vaţnu ulogu u europskom planu gospodarskog oporavka od 2008.

godine, pruţajući izuzetne koliĉine zajmova prije vraćanja, kako je planirano, na niţe

razine pozajmljivanja u 2012. kako bi sigurno saĉuvala svoju financijsku snagu, a time i

sposobnost posuĊivanja po povoljnim stopama na financijskim trţištima. TakoĊer, u

2012., EIB-ovi dioniĉari (27 drţava ĉlanica EU) dogovorili su povećanje kapitala od 10

milijardi eura, tako osiguravajući dodatno financiranje u iznosu do 60 milijardi eura

koje će biti na raspolaganju drţavama ĉlanicama kao potpora realnom gospodarstvu za

razdoblje od 2013. do 2015. godine (EIB importance, 2013.).

47

7. PERSPEKTIVE FINANCIRANJA EIB-a U MALA I SREDNJA

PODUZEĆA U EU

Konkurentnost poduzeća i individualni rast uglavnom su prepoznati kao ĉinitelji koji

igraju kljuĉnu ulogu u smislu ekonomskog prosperiteta EU-a i, konkretno, otvaranja

novih radnih mjesta. Postoji uvjerenje da se većina novih radnih mjesta koja su

oĉajniĉki potrebna u vremenima gospodarske krize i visoke nezaposlenosti u cijeloj

Europi trebaju razvijati od novih, malih, brzo rastućih i inovativnih poduzeća. Ovi

argumenti su u potpunosti podrţani politikom EU-a koja se fokusira na ulaganja

privatnog sektora u istraţivanje i razvoj, a sve više i u mala i srednja poduzeća. To je,

primjerice, sluĉaj s obzirom na strategiju "Europa 2020" koja, meĊu ostalim elementima

gdje potvrĊuje gospodarske ciljeve Lisabonske strategije, podrţava plan,

implementaciju i procjenu ciljanih mjera usmjerenih na poticanje rasta europskih

inovativnih tvrtki te ima za cilj pomaganje malim i srednjim poduzećima - a osobito

brzo rastućim – kroz istraţivanje i inovacije (The Future of SMEs, 2013.).

Europska komisija je takoĊer predloţila zakon kako bi se poboljšala uĉinkovitost

financijskih trţišta. Sporazum je postignut na temelju Direktive o kapitalnim

zahtjevima, Basel III. Novi okvir će uĉvrstiti poslovanje banaka. Kako bi se osigurao

odgovarajući protok kredita malim i srednjim poduzećima u teškom gospodarskom

okruţenju, nova će pravila uvesti smanjenje kapitalnih rashoda za izloţenosti banke

malom i srednjem poduzetništvu. To će s odgovarajućim poticajima omogućiti

kreditnim institucijama povećanje raspoloţivih kredita za mala i srednja poduzeća

(Improving SMEs finance, 2013.).

Dakle, kako bi se osigurala budućnost malog i srednjeg poduzetništva potrebno je

poduzeti odreĊene korake. Potrebno je osigurati jasne i nedvosmislene tekstove zakona,

kako bi se izbjegle razliĉite nacionalne interpretacije i nesigurnosti medu proizvoĊaĉima

i dobavljaĉima. TakoĊer, potrebno je odrţavati stabilno i koherentno zakonodavno

okruţenje. Potrebno je procijeniti utjecaj na tvrtke uz praćenje postavljenih ciljeva

Europe 2020. Osigurati pravovremenu izradu jasnih smjernica koje moraju biti dio

razvojne politike EU-a (The SMEs perspective, 2013.).

48

7.1. POBOLJŠANJE PRISTUPA TRŽIŠTU KAPITALA

Mala i srednja poduzeća imaju malo ili nimalo pristupa trţištu kapitala. Prepreke koje

onemogućuju izravan pristup malih i srednjih poduzeća na trţištu kapitala su brojne:

nedostatak likvidnosti i visoki troškovi za izdavanje obveznica MSP-a (vezani, izmeĊu

ostalog, za izradu prospekta i due diligence analize), visokim zahtjevima za

informacijama, pogotovo od strane MSFI-a (MeĊunarodni standardi financijskog

izvješćivanja, engl. IFRS – International Financial Reporting Standards) i nedostatak

resursa na razini institucionalnih investitora za analizu kreditnog rizika malih poduzeća.

U ograniĉenom broju zemalja, stvorene su platforme za trgovanje korporativnim

obveznicama, što je rezultiralo poboljšanjem situacije za velika i srednje velika

poduzeća. Primjeri tih platformi su (Access to finance for SMEs, 2013.):

• Platforma obveznica Stuttgart u Njemaĉkoj

• Prvo sjeverno trţište obveznica u Danskoj

• Alternext trţište u Nizozemskoj

• Trţište UK-a za obveznice MSP-a.

Na stuttgartskom trţištu, moguća su izdanja na razini od 25 milijuna eura. S druge

strane, na londonskom trţištu, minimalne veliĉine pojedinog izdavanja je 100 milijuna

funti. To pokazuje da su potrebni daljnji napori u cilju olakšavanja pristupa malim i

srednjim poduzećima na trţištu kapitala. S tim na umu, Breedon izvješće, koje je 2012.

izdala nebankarska radna skupina u Ujedinjenom Kraljevstvu na ĉelu s predsjednikom

Timom Breedonom, preporuĉuje sakupljanje velikog broja kredita namijenjenim malim

i srednjim poduzećima te ih financirati putem trţišta korporativnih obveznica. Breedon

izvješćem se predlaţe stvaranje agencije (Agencija za poslove kreditiranja, engl. ABL -

The Agency for Business Lending) koja će biti odgovorna za navedene aktivnosti. ABL

bi financirala MSP-e kreditima, uspostavom fonda velikih razmjera za kupnju kredita i

vrijednosnih papira temeljenih na komercijalnim kreditima malog i srednjeg

poduzetništva podrijetlom iz banaka. ABL bi financirala ovakve aktivnosti izdavanjem

vrijednosnih papira na javna trţišta obveznica institucionalnim i malim investitorima.

Europska komisija takoĊer nastoji razviti okvir za uĉinkovito, raznoliko i poboljšano

dugoroĉno financiranje za mala i srednja poduzeća, pomaţući u privlaĉenju više

privatnih investicija. Jedno od rješenja je poboljšati pristup malih i srednjih poduzeća

49

trţištu kapitala: investitori bi mogli biti potaknuti više ulagati u mala i srednja poduzeća

kroz više vidljivih trţišta za MSP i vidljivije navedenih kotacija malih i srednjih

poduzeća i srednje kapitaliziranih poduzeća. U vezi s tim, Europska komisija dala je dva

prijedloga za privlaĉenje investitora (Improving SMEs finance, 2013.):

Prijedlog Direktive za trţišta financijskih instrumenata (engl. MiFID - Markets in

Financial Instruments Directive) za odrţavanje i razvoj trţišta dionica

specijalizirana za mala i srednja poduzeća

Prijedlog za izmjenu Direktive o transparentnosti kako bi se dobile bolje informacije

o kotacijama malih i srednjih poduzeća.

Financijski forum za mala i srednja poduzeća (engl. SME Finance Forum) je stalni

forum za praćenje stanja na trţištu i poticanje novih pristupa za poboljšanje dostupnosti

financija malim i srednjim poduzećima (Improving SMEs finance, 2013.).

Europska komisija konstantno istraţuje nove ideje za poboljšanje pristupa financijama

za mala i srednja poduzeća. Još jedan od naĉina koji je nedovoljno razvijen u praksi

financiranja malih i srednjih poduzeća je sekuritizacija. Sekuritizacija je financijska

praksa udruţivanja razliĉitih vrsta ugovornog duga, kao što su obveze društva,

komercijalne hipoteke, ili potraţivanja po kreditnim karticama i prodaja navedenog

konsolidiranog duga kao vrijednosnica temeljenih na imovini (engl. ABS - Asset-

backed securities) raznim investitorima. Obiĉno banke ustupe kreditni portfelj poduzeću

posebne namjene (engl. SPC - Special Purpose Company). SPC izdaje vrijednosnice

temeljene na imovini i za to plaća odreĊenu cijenu banki. Ova tehnika pomaţe banki u

smanjenju rizika u svojoj bilanci te omogućuje povećanje obujma kreditiranja.

MeĊutim, sekuritizacija je pretrpjela zbog nedostatka transparentnosti nekih financijskih

proizvoda (uglavnom u SAD-u) u svjetlu financijske krize, bez obzira na to što s

kreditnog i stajališta sekundarnog trţišta europska imovina ostvaruje vrlo dobre

rezultate (Access to finance for SMEs, 2013.). Razvoj sekuritizacije u Europskoj uniji

prikazan je u Grafikonu 12.

50

Grafikon 12: Razvoj sekuritiziranih kredita namijenjenih malim i srednjim poduzećima

u Europi za razdoblje od 2001. do 2010. godine (u milijardama eura; %)

Izvor: UEAPME, Restarting the SME credit market in Europe: what role for securitisation and

the capital markets?, dostupno na: http://www.accaglobal.com/content/dam/acca/global/pdf-

news/securitisation-presentation.pdf, pregledano: 07.09.2013.

Iz Grafikona 12 vidljiv je rast sekuritizacije kao instrumenta financiranja malih i

srednjih poduzeća do 2007., a 2008. te 2010. godine javlja se oĉiti pad korištenja

sekuritizacije kao financijskog instrumenta. Komisija treba poduzeti inicijative

usmjerene na osiguravanje paţljivog oţivljavanja sekuritizacije. To takoĊer moţe

zahtijevati promjene u bankovnim propisima koji sada jasno obeshrabruju sekuritizaciju

kroz visoke troškove ulaganja (Access to finance for SMEs, 2013.).

Riziĉni kapital je kljuĉni alat za financiranje s makro-ekonomske toĉke gledišta. Riziĉni

kapital predstavlja 8% zaposlenosti u privatnom sektoru Europe. No, izmeĊu 2003. i

2010., financiranje riziĉnog kapitala u Europi palo je sa 17 na 3 milijarde eura. Time su

napušteni subjekti riziĉnog kapitala s povećanim poteškoćama za pristup stabilnom

51

financiranju svog poslovanja, što je zabrinjavajuće za razvoj brzorastućih MSP-a.

Danas, mirovinski fondovi i osiguravajuća društva igraju ograniĉenu ulogu kao izvori

financiranja fondova riziĉnog kapitala. Takva ograniĉenje treba rješavati kako bi se

MSP-ima omogućilo potrebno financiranje. Za odreĊenu klasu malih i srednjih

poduzeća, javna ponuda na specijaliziranim burzama za MSP je logiĉan izbor za njihov

posao. Ipak, mogućnost javne ponude oteţana je u EU, posebice zbog znaĉajnog rasta

troškova u posljednjih nekoliko godina. Europska komisija krenula je u smjeru

povećanja dostupnosti financiranja, s namjerom boljeg informiranja o javnim ponudama

MSP-a. TakoĊer, smanjit će se i teret MSP-a eliminiranjem obaveznih tromjeseĉnih

izvješća (Access to finance for SMEs, 2013.).

Financijski instrumenti Europske unije za mala i srednje kapitalizirana poduzeća

uvedena pod CIP-ovim (engl. Competitiveness and Innovation Programme) i Sedmim

okvirnim program (engl. Sevent Framework Programme for Research – FP7) pokazali

su snaţan efekt poluge za pruţanje kredita i financiranja kapitalom. S obzirom na to

pozitivno iskustvo, bitno je ispravno financiranje relevantnih nasljednih programa EU-a.

Kod strukturnih fondova u razdoblju od 2013. do 2020. postoji prostor za

implementaciju financijskih instrumenta (duţniĉki financijski instrumenti, kapitalni

financijski instrumenti...) na širem planu. U nekim zemljama to treba uĉiniti uz

istovremeno poboljšanje provedbe financijskih instrumenata EU-a vezanih uz

regionalnu politiku (Access to finance for SMEs, 2013.).

Prema tome, institucije koje financiraju mala i srednja poduzeća u budućnosti će morati

traţiti više naĉina za što kvalitetnije i sigurnije financiranje MSP-a. To se ponajprije

odnosi na razvoj trţišta obveznica. Potrebno je širenje najbolje prakse vezane za

uspostavu trţišta obveznica dostupnih malim i srednjim poduzećima te srednje

kapitaliziranim poduzećima. UsklaĊivanje propisa EU-a koji će implementirati

zakonske okvire EU-a o kapitalnim zahtjevima banaka za potporu doprinosa kojom

sekuritizacija moţe popunjavati buduće financijske praznine. To vrijedi i za provedbu

novih kapitalnih zahtjeva za osiguravatelje. Što se tiĉe riziĉnog kapitala i njegovog

razvoja, propisi za mirovinske fondove i osiguravajuća društva trebaju uzeti u obzir

svoju poticajnu ulogu kao izvor financiranja za fondove riziĉnog kapitala. Stvaranje

pozitivnih okvirnih uvjeta (ukljuĉujući i porezne poticaje) na nacionalnoj razini kljuĉno

52

je za poticanje ulagaĉa u riziĉni kapital. Uredba o europskim fondovima riziĉnog

kapitala koja je usvojena 17. travnja 2013. (Uredba (EZ) br 345/2013) trebala bi olakšati

prekograniĉno prikupljanje sredstava i stvoriti pravo unutarnje trţište za fondove

riziĉnog kapitala. To bi omogućilo investitorima u riziĉni kapital da rade uĉinkovitije

unutar EU-a. (Improving SMEs finance, 2013.).

Za daljini razvoj financiranja MSP-a potrebno je istraţiti kako omogućiti javnu ponudu

za mala i srednja poduzeća na burzama, meĊu ostalim, na rastućim trţištima. Poticaji na

tom podruĉju ne bi trebali nametati prekomjernu administraciju i trebali bi omogućiti

sudjelovanje velikog broja tvrtki. To ukljuĉuje i usvajanje poticaja za male i srednje

poduzetnike koji su voljni da se kao javni ponuĊaĉi nalaze na burzi ili trţištu MSP-a, a

sve to treba uskladiti na razini drţava ĉlanica (Improving SMEs finance, 2013.).

7.2. COSME

Europska komisija je iznijela svoje prijedloge za sljedeću generaciju financijskih

instrumenata za mala i srednja poduzeća. Oni su dokazali svoju vrijednost i - kroz

ukljuĉeni utjecaj financijske poluge – oni osiguravaju uĉinkovitiju uporabu ograniĉenih

sredstava proraĉuna Unije. COSME (engl. COSME - the EU program for the

competitiveness of SMEs) je program za konkurentnost malih i srednjih poduzeća koji

će povećati potporu za europska mala i srednja poduzeća. Nakon završetka CIP

programa na kraju 2013. godine, COSME, obuhvatit će vremenski okvir od 2014. do

2020. godine. Program je posebno stvoren za mala i srednja poduzeća, a bit će

financijski instrument koji će u velikoj mjeri nastaviti aktivnosti tekućeg CIP programa,

ali će još bolje odgovoriti na potrebe malih i srednjih poduzeća na sljedeći naĉin

(Improving SMEs finance, 2013.):

1. Njegov kapital, za ulaganja u fazi rasta, pruţit će malim i srednjim poduzećima

komercijalno orijentirano nadoknadivo financiranje kapitalom, prije svega u obliku

financiranja riziĉnog kapitala putem financijskih posrednika.

53

2. Drugo, kreditni instrument će omogućiti malim i srednjim poduzećima da s izravnim

ili nekim drugim dogovorima podjele rizika sklope dogovor s financijskim

posrednicima za pokriće kredita.

3. COSME instrumenti će biti dopunjeni financiranjem poduzeća voĊenih istraţivanjem

i inovacijama pod programom Horizon 2020.

Komisija je predloţila budţet od 80 milijardi eura za razdoblje od 2014. do 2020.

godine (Grafikon 13).

Grafikon 13: Razvoj budţeta za programe istraţivanja i razvoja (u milijardama eura)

Izvor: Library od the European Parliament, dostupno na:

http://cyeuroblog.wordpress.com/2012/11/28/954/, pregledano: 07.09.2013.

Potrebno je propisno korištenje financijskih instrumenata EU-a predloţenih pod

okriljem COSME-a i Horizona 2020, u skladu s budţetskim prijedlozima Komisije. U

sklopu programa COSME, predloţeno je uvoĊenje dva instrumenta financiranja (engl.

EFG – Equity Facility for Growth, LGF – Loan Guarantee Facility). Zbog visokog

efekta poluge navedenih instrumenata predloţeni budţet od 1,4 milijarde eura trebao bi

biti znatno povećan ĉime je omogućeno stvaranje znatno više sredstava za financiranje

MSP-a. Daljnje implementiranje inovativnih financijskih pristupa razvijenih od strane

EIF-a u sklopu trenutnog Višegodišnjeg financijskog okvira (engl. MFF – Multiannual

Financial Framework), s ciljem poticanja financiranja duga, kapitala i mezzanine

financiranja koja su potrebna MSP-ima (Access to finance for SMEs, 2013.).

54

7.3. BUDUĆE POTPORE EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE U MALA I

SREDNJA PODUZEĆA

Djelovanje od strane EIB-a i Europske komisije moţe potaknuti ulaganja za potporu

rastu, radnim mjestima i inovacijama diljem Europe. U cijelosti uplaćeno povećanje

kapitala EIB-a od 10 milijardi eura moglo bi poduprijeti do 60 milijardi eura dodatnog

financiranje u iduće tri do ĉetiri godine. Taj bi iznos mogao otkljuĉali do tri puta veći

iznos od ostalih pruţatelja financija za potporu do ukupno 180 milijardi eura za

investicije. EIB-ovo bi dodatno kreditiranje trebalo imati razne svrhe a bit će dostupno u

svim, a ne samo u drţavama ĉlanicama. Ciljne regije i sektori bili bi oni u kojima su

financijska ograniĉenja najteţa i gdje bi ulaganje moglo biti otkljuĉano brzo. Ovo

dodatno kreditiranje moţe biti dopunjeno stapanjem zajmova EIB-a s fondovima EU-a

kako bi se maksimizirao utjecaj na rast i zaposlenost dodatne EIB-ove aktivnosti.

Komisija i EIB razmatraju razliĉite opcije kako bi se poboljšala potpora EIB-ovom

ulaganju u razvoj. Tri glavna zakljuĉka isplivala su iz ove analize (EIB jobs support,

2013.):

1. Povećanje temeljnog kapitala sa stvarnim gotovinskim plaćanjem od strane

postojećih dioniĉara najprirodniji je i najuĉinkovitiji put do jaĉanja kapitalne

pozicije EIB-a i kapacitet njegovog kreditiranja. To je jedini naĉin za pruţanje

hitnog i znaĉajnog poticaja za EIB-ova kreditiranja.

2. U tekućem proraĉunskom razdoblju koje završava krajem 2013. godine, postojeći

zajedniĉki financijski instrumenti podjele rizika izmeĊu Komisije i EIB-a za potporu

malim i srednjim poduzećima, uĉinkovitost resursa, infrastrukture, ukljuĉujući i

inicijativu vezanu za obveznice, te inovacije trebaju biti pojaĉani. To će povećati

kapacitet preuzimanja rizika EIB-a, što omogućuje Banki osiguravanje financiranja

za projekte visoke dodane vrijednosti u svim drţavama ĉlanicama. Paralelno s tim,

doprinosi iz programa zemalja ĉlanica sufinancirani od strane strukturnih fondova

zajedniĉkim financijskim instrumentima mogli bi ostvariti efekt poluge kod EIB-

ovog kreditiranja. To će biti posebno vaţno za rast i zapošljavanje u zemljama s

poteškoćama.

3. U razdoblju od 2014. do 2020. Višegodišnji financijski okvir, šira zajedniĉka

inicijativa izmeĊu proraĉuna EU-a i EIB-a (i ostali pruţatelji dugoroĉnog

55

financiranja) treba podupirati inovativne financijske instrumente usmjerene na

kataliziranje privatnih investicija. To bi omogućilo proraĉunu EU-a i EIB-u

otkljuĉavanje dodatnih financijskih sredstva za potporu ulaganja u EU i povećanje

efekta poluge iz sredstava europskog proraĉuna.

EIB Grupa će maksimizirati utjecaj dokapitalizacije od 10 milijardi eura isplaćene od

strane svojih dioniĉara, 27 zemalja ĉlanica EU-a, ukljuĉujući i nove mjere za potporu

rasta i inovacija europskih MSP-a. Već u 2013., EIB Grupa namjerava dodatno proširiti

svoju podršku za mala i srednja poduzeća u Europi u okviru Inicijative za pristup

financiranju MSP-a (engl. SME Access to Finance Initiative). Izazovni ciljevi

postavljeni su za povećanje potpore, te proširenje spektra upotrijebljenih distribucijskih

kanala. Da bi svladali te izazove, EIB Grupa nastavit će u poboljšanju i razvoju ponude

vlastitih proizvoda kako bi se osiguralo da njezina potpora dosegne MSP, bez obzira na

bilancu ugovorenih banaka. Specifiĉne inicijative će ukljuĉivati mjere za poboljšanje

kombinacije EIB-ovih zajmova i EIF-ovih jamstava, te, prema potrebi, uz podršku EU

fondova, potiĉu poduzetnike na investiranje, inovacije i otvaranje novih radnih mjesta

(Improving SMEs finance, 2013.).

56

8. ZAKLJUĈAK

Banke su oduvijek bile institucije na koje su se oslanjala poduzeća ako se javila potreba

za financijskim sredstvima. MeĊutim, kroz povijest, velika poduzeća uţivala su veće

povjerenje ne samo banaka, nego i drţave i ostalih financijskih institucija u odnosu na

mala i srednja poduzeća. To se ponajprije ogledalo u nepostojanju financijskih

institucija koje su nudile usluge namijenjene malim i srednjim poduzećima, nego i

nemogućnosti financiranja na trţištima vrijednosnih papira. Najviše su profitirala mala i

srednja poduzeća koja su se nalazila u financijskim središtima, jer je bilo neisplativo

financiranje MSP-a u perifernim krajevima.

Pred kraj XIX. stoljeća razvio se veliki broj financijskih institucija kako bi izašle u

susret malim i srednjim poduzećima. Sve veći broj financijskih institucija znaĉio je i

njihovu specijalizaciju. Banke su poĉetkom XX. stoljeća formirale i odreĊena stroga

pravila vezana za financiranja malog i srednjeg poduzetništva, te su se neki uvjeti

takvog kreditiranja zadrţali sve do danas. Poĉetkom polovice XX. stoljeća javio se strah

od regionalnih problema koji bi mogli destabilizirajuće djelovati na Europsku uniju.

Rješavanje problema regionalnih razlika nije bio ostvariv velikim potporama i

subvencijama, nego se ogledao u stvaranju Europske investicijske banke.

Sam nastanak Europske investicijske banke 1958. nije odmah znaĉio procvat

financiranja za mala i srednja poduzeća. Do 1968. financirali su se samo veći projekti

dok nije uveden pojam globalnog zajma. Taj instrument financiranja nije imao isti

utjecaj u svim zemljama ĉlanicama EU-a. Potraţnja je uglavnom ovisila o razlici

izmeĊu domaćih kamatnih stopa pojedine drţave i kamatne stope EIB-ovih kredita. Na

potraţnju su takoĊer utjecali i drugi faktori, kao rok otplate, rizik teĉajne razlike te

svjesnost poduzetnika o dostupnosti sredstava globalnog zajma. Bez obzira na razne

faktore koji su utjecali, potraţnja i izdane kreditne linije povećavale su se iz godine u

godinu.

Danas je EIB najveći nadnacionalni zajmodavac i zajmoprimac u svijetu. Banka uz

pomoć mnogobrojnih posrednika, tj. banaka, fondova riziĉnog kapitala i ostalih

financijskih institucija u cijelom svijetu financira projekte malog i srednjeg

poduzetništva. Njihovo djelovanje nije usmjereno samo na zemlje ĉlanice nego i zemlje

57

kandidatkinje te ostale zemlje partnere EU-a. EIB-ovo oslanjanje na financijske

posrednike pokazalo se kao efektivna metoda znaĉajnog povećanja broja poduzeća koja

imaju korist od takvog financiranja. Europska komisija zajedno s EIB-om razvija i

pokreće razne programe i instrumente financiranja malih i srednjih poduzeća koji su

pokretaĉ europskog gospodarstva. Navedeni programi (poput COSME) trebali bi

osigurati budući razvoj i jednostavnije financiranje inovativnih malih i srednjih

poduzeća.

Potpora se malim i srednjim poduzećima, kao jednom od prioriteta EIB-a pruţa u obliku

kredita, jamstva, mikrofinanciranja, tehniĉke potpore itd. Unatoĉ brojnim naĉinima i

instrumentima financiranja uvijek postoji naĉini na koje bi se financiranje uĉinilo brţim

i efikasnijim. Sasvim sigurno jedna od nedovoljno iskorištenih mogućnosti za efikasnije

financiranje malih i srednjih poduzeća je trţište kapitala. Pozitivna ĉinjenica je da se sve

više razvijaju burze za mala i srednja poduzeća, no to je tek poĉetak. Mora se omogućiti

uvid investitorima u kotacije malih i srednjih poduzeća kako bi stekli mogućnost

dodatnog financiranja vlastitog poslovanja. Malim i srednjim poduzećima ne bi smjela

bit nametnuta prekomjerna administracija kako bi mogli usmjeriti svoje poslovanje u

inovacije. Strah od sekuritizacije, zbog izazivanja financijske krize u SAD-u, treba

prebroditi s obzirom na to da je europska imovina ostvarila vrlo dobre rezultate s

kreditnog stajališta. Još jedan nedostatak europskog financiranja MSP-a je nedovoljno

ulaganje u riziĉni kapital. U posljednjih desetak godina ulaganje u riziĉni kapital je

konstantno u padu, a tako se onemogućuje novonastalim perspektivnim poduzećima

pribavljanje financijskih sredstava. Zbog toga treba promijeniti propise vezane za

mirovinske fondove i osiguravajuća društva kako bi se potaklo takve institucije na

investiranje u MSP.

Dakle, potrebno je još puno prilagoĊavanja za zadovoljenje potreba MSP-a. MeĊutim,

ako EIB i Europska komisija zajedniĉkim snagama pokrenu do sada uglavnom

zanemarene naĉine financiranja, MSP-ima se nudi potpuno novi i širi spektar

financiranja. Na kraju, postalo je jasno da je dinamiĉan sektor MSP-a neophodan za

postizanje ciljeva europske konkurentnosti i zapošljavanja. Moţda je i to pravi i jedini

naĉin koji vodi prema gospodarskoj i socijalnoj koheziji, potporom najmanjima i

najosjetljivijima, koji su nositelji cjelokupnog gospodarskog sustava.

58

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Kandţija, V., 2003., Gospodarski sustav Europske unije, Ekonomski fakultet

Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka

2. Kandţija, V., Cveĉić, I., 2011., Ekonomika i politika Europske unije, Ekonomski

fakultet Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka

3. Mintas-Hodak, LJ., 2004., Uvod u Europsku uniju, Mate d.o.o., Zagreb

2) OSTALI IZVORI

1. Access to finance for SMEs, Cloquet, D., 2013., IMPROVING ACCESS TO

FINANCE FOR SMEs, dostupno 05. lipnja 2013. na:

http://www.businesseurope.eu/content/default.asp?PageID=568&DocID=31633

2. Activity report, Activity report 2012., European Investment Bank, dostupno 02.

svibnja 2013. na: http://www.eib.org/attachments/general/reports/ar2012en.pdf

3. CIP, Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP), Delegacija Europske

unije u Republici Hrvatskoj, dostupno 19. lipnja 2013. na:

http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=1275

4. COSME, Europska komisija, COSME Programme for the Competitiveness of Enterprises

and SMEs 2014-2020, dostupno 07. rujna 2013. na:

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=6&cad=rja&ved=0C

E0QFjAF&url=http%3A%2F%2Fapi.ning.com%2Ffiles%2FP0XOQgZ6cGHRsB-

073jr7dniR7NELGhAo9EqUewFIGT3*CCd2VUB*AgI1QxniOqSq4pchwLwQnBYVvDE

TbHiZuybyOSHlyU3%2FCOSMEforEARMA.ppt&ei=TD8sUp7BPIfWtAaCq4CoAw&us

g=AFQjCNG6xZ0O2L70yQNziegnyXQzUztiWw&sig2=UdRNgfwT-ZOoAxPtkTgHrA

5. Credit enhancement, Credit enhancement, European Investment Fund, dostupno

16.svibnja 2013. na:

http://www.eif.org/what_we_do/guarantees/credit_enhancement/index.htm

6. Development of EIB, Pinder, D., A., Small Firms, Regional Development and The

European Investment Bank, Department of Geography, University of Southampton,

dostupno 30. svibnja 2013. na:

http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?vid=5&sid=0da831df-247b-

4ec1-bfc4-9aabd881be41%40sessionmgr4&hid=27

7. Doing bussiness in EU, Doing bussiness 2012, Regional profile: Europpean Union

(EU), World Bank Group, dostupno 07. rujna 2013. sa:

http://www.doingbusiness.org/~/media/FPDKM/Doing%20Business/Documents/Profiles/R

egional/DB2012/DB12-European-Union.pdf

59

8. EIB annual report, Financial report, 2012, European Investment Bank, dostupno 02.

svibnja 2013. na: http://www.eib.org/infocentre/publications/

9. EIB and microfinance, The EIB Group and microfinance: promoting inclusive

finance, European Investment Bank Group, dostupno 13. svibnja 2013. na:

http://www.eib.org/attachments/thematic/microfinance_brochure_en.pdf

10. EIB Croatia, Croatia, Enlargement Countries, Finance contracts signed, European

Investment Bank, dostupno 11. oţujka 2013. na:

http://www.eib.org/projects/loans/regions/enlargement/hr.htm

11. EIB evaluation, Evaluations of EIB investments loans for economic and social

cohesion in France, Portugal and in the United Kingdom, Synthesis report,

European Investment Bank, dostupno 10. lipnja 2013. na:

http://www.eib.org/attachments/ev/ev_investment_loans_for_economic_and_social

_cohesion_en.pdf

12. EIB funding, EIB Funding Newsletter, European Investment Bank, dostupno 14.

svibnja 2013. na: http://www.eib.org/attachments/fi/13-01-eib-overal-funding-

newsletter.pdf

13. EIB faq, FAQ, European Investment Bank, dostupno 10. lipnja 2013. na:

http://www.eib.org/infocentre/faq/index.htm

14. EIB Green initiative, Green Initiative, European Investment Bank, dostupno 20.

svibnja 2013. na: http://www.eib.org/projects/priorities/climate-action/green-

initiative/index.htm

15. EIB i Hrvatska, EIB, Ministarstvo financija, dostupno 21. svibnja 2013. na:

http://www.mfin.hr/hr/eib

16. EIB importance, EIB attaches high importance to small and medium-sized

enterprises, European Investment Bank, dostupno 10. lipnja 2013. na:

http://www.eib.org/about/press/2013/2013-063-eib-attaches-high-importance-to-

small-and-medium-sized-enterprises.htm

17. EIB innovative financing, Innovative financing options, European Investment Bank,

dostupno 15. svibnja 2013. na:

http://www.eib.org/projects/priorities/sme/guarantees/index.htm

18. EIB jobs support, REINFORCING THE CAPITAL BASE OF THE EIB TO

SUPPORT JOBS AND GROWTH, European Investment Bank, dostupno 11. lipnja

2013. na: http://www.eib.org/attachments/reinforcing-the-capital-base-of-the-eib-

final.pdf

60

19. EIB largest supranational borrower, Bhana, R., 2012., EIB support for smart city

development - EU financing and advisory instruments supporting the development

of smart and sustainable cities, dostupno 24. lipnja 2013. na: http://eu-smartcities.eu

20. EIB lending, Kolev, A., 2012., The impact of the recession in 2008-2009 on EU

regional convergence dostupno, European Investment Bank , 10. srpnja 2013. na:

http://www.eib.org/attachments/efs/econ_note_2012_regional_convergence_en.pdf

21. EIB loans, Loans for SMEs, European Investment Bank, dostupno 20.svibnja 2013.

na: http://www.eib.org/projects/priorities/sme/intermediaries/index.htm

22. EIB priorities, Small & medium-sized enterprises & mid-caps, European Investment

Bank, dostupno 12. svibnja 2013. na:

http://www.eib.org/projects/priorities/sme/index.htm

23. EIB projects financed, Credit lines Finance contracts signed, European Investment

Bank, dostupno 20. svibnja 2013. na:

http://www.eib.org/projects/loans/list/index.htm?start=1959&end=2013&region=&c

ountry=&sector=

24. EIB SMEs Size, Small and Medium sized Enterprises (SMEs) and Small Midcaps,

European Investment Bank, dostupno 18. veljaĉe 2013. na:

http://www.eib.org/products/rsff/who-can-be-financed/small-and-medium-sized-

enterprises-smes.htm

25. EIB u Hrvatskoj, EIB continues to support smaller projects in Croatia with EUR 250

million, EUROPA, dostupno 13. oţujka 2013., na: europa.eu/rapid/press-

release_BEI-12-24_hr.ht

26. EIF microfinance, Microfinance products, European Investment Fund, dostupno 20.

svibnja na: http://www.eif.org/what_we_do/microfinance/

27. EU support for SMEs, European Union support programmes for SMEs, European

Comission, dostupno 11. lipnja 2013. na:

http://ec.europa.eu/enterprise/newsroom/cf/itemdetail.cfm?item_id=5778

28. EU SMEs, Europska komisija, EU SMEs in 2012: at the crossroads, Annual report on

small and medium-sized enterprises in the EU, 2011/12, Ecorys, dostupno 7. srpnja 2013.

na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-

review/files/supporting-documents/2012/annual-report_en.pdf

29. Growth pole, Growth Poles Theory, dostupno 31. svibnja 2013. na:

http://people.hofstra.edu/geotrans/eng/ch2en/conc2en/growthpoles.html

30. Historical SMEs financing, Cull, R., Davis, L., Lamoreaux,N., Rosenthal, J.-L.,

2006., Historical Financing of Small- and Medium-Size Enterprises, dostupno 24.

61

svibnja 2013. na:

http://www.elsevier.com/wps/find/journaldescription.cws_home/505558/description

#description

31. Horizon 2020, Library od the European Parliament, dostupno 07. rujna 2013. na:

http://cyeuroblog.wordpress.com/2012/11/28/954/,

32. ICO SME guarantee, Promoting the development of SME asset-back financing

mechanisms: examples from Spain, Banco Sabadell, dostupno 27. svibnja 2013. na:

http://siteresources.worldbank.org/EXTECAREGTOPPRVSECDEV/Resources/570

954-

1211578683837/Iglesias_Banco_Sabadell_Spanish_Market_and_Support_Program.

pdf

33. Improving SMEs finance, 2013., Improving access to finance for SMEs: key to

economic recovery, European Commission, dostupno 11. lipnja 2013. na:

http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-13-393_en.htm

34. JEREMIE, JEREMIE A new way of using EU Structural Funds to promote SME

access to finance via Holding Funds, European Investment Fund, dostupno 15.

svibnja 2013. na:

http://www.eib.org/attachments/thematic/jeremie_leaflet_2012_en.pdf

35. Kreditna linija, Lista pojmova, dostupno 10. oţujka 2013. na:

http://www.kamatica.com/pojam/kreditna-linija

36. Microfinance in Europe, Bruhn-Leon, B., Eriksson, P., Kraemer-Eis, H., Progress

for Microfinance in Europe, Working Paper 2012/13, EIF Research & Market

Analysis, European Investment Fund, dostupno 13. svibnja 2013. na:

http://www.eif.org/news_centre/publications/eif_wp_2012_13_microfinance.pdf

37. Microfinance products, European Progress Microfinance Facility, European

Investment Fund, dostupno 18. svibnja 2013. na:

http://www.eif.org/what_we_do/microfinance/progress/index.htm

38. Mid Cap, Mid Cap, dostupno 1. svibnja 2013. na:

http://www.investinganswers.com/financial-dictionary/stock-market/mid-cap-712

39. MSP, Što je MSP?, Europska komisija, dostupno 2. lipnja 2013. na:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/sme-

definition/index_hr.htm

40. Report on SMEs 2011, Report on activities supporting SMEs 2011, European

Investment Bank Group, dostupno 02. svibnja 2013. na:

http://www.eib.org/attachments/thematic/eib_report_activities_supporting_smes_20

11_en.pdf

62

41. RSI, Risk Sharing Instrument for Innovative and Research oriented SMEs and small

Mid-Caps (RSI) leaflet for intermediaries, European Investment Fund, dostupno 16.

svibnja 2013. na: http://www.eif.org/news_centre/publications/rsi-eif-leaflet.htm

42. RSI faq, Risk Sharing Instrument for Research & Development & Innovation driven

SMEs and Small Mid-caps (RSI), European Investment Fund, dostupno 17. svibnja

2013. na: http://www.eif.org/what_we_do/guarantees/RSI/rsi-faq.pdf

43. Securitisation, Restarting the SME credit market in Europe: what role for

securitisation and the capital markets?, UEAPME, dostupno 07. rujna 2013. na:

http://www.accaglobal.com/content/dam/acca/global/pdf-news/securitisation-

presentation.pdf

44. SME, SMEs: growth innovation, jobs, European Investment Bank, dostupno 26.

veljaĉe 2013. na: http://www.eib.org/projects/topics/sme/index.htm

45. SME, Fact and figures about the EU´s Small and Medium Enterprise (SME),

European Comission, dostupno 02. travnja 2013. na:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/index_en.htm

46. SME access to finance, Access to finance, SME Finance Forum, European

Comission, dostupno 24 lipnja 2013. na:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/finance/financing-environment/sme-finance-

forum/index_en.htm

47. SME financing, SME financing, market innovation and regulation, European Central

Bank, dostupno 07. rujna 2013. na:

http://www.ecb.europa.eu/press/key/date/2013/html/sp130411.en.pdf?0ee79f898fa6

f6e34b33187ec385c636

48. SMEs benefits,Work programme 2013, Research for the benefits of SMEs, European

Comission, dostupno 24. lipnja 2013. na:

ftp://ftp.cordis.europa.eu/pub/fp7/docs/wp/capacities/sme/p-wp-201301_en.pdf

49. SMEs financing before EIB, Baker, M., Collins, M., 2009., English Commercial

Banks and Organizational Inertia: The Financing of SMEs, 1944–1960, EBSCO,

dostupno 25. svibnja 2013. na:

http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?vid=5&sid=7925087d-2236-

42e8-a012-23d56fe06df0%40sessionmgr115&hid=118

50. SMEs financing problems, SME financing and the crisis, dostupno 24. lipnja 2013.

na: http://mrglobalization.com/finance/329-sme-financing-and-the-crisis

51. SMEs in Europe, Balling, M., Bernet, B., Gnan, E., 2009., FINANCING SMEs IN

EUROPE, SUERF – The European Money and Finance Forum, dostupno 24. lipnja

2013. na: www.ceps.eu/ceps/dld/8051/pdf

63

52. SMEs jobs, 2011., Do SMEs create more and better jobs?, EIM, dostupno 7. srpnja

2013. na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-

analysis/performance-review/files/supporting-documents/2012/do-smes-create-

more-and-better-jobs_en.pdf

53. Statistical report, Statisitcal report 2012, European Investment Bank, dostupno 17.

svibnja 2012. na: http://www.eib.org/attachments/general/reports/st2012en.pdf

54. Support for SMEs, The European Investment Bank: 50 years of funding sustainable

growth, dostupno 12. svibnja 2013. na:

http://www.europeanbusinessreview.com/?p=173)300

55. The Future of SMEs, Moncada-Paterno-Castello, P., Voigt, P., 2012., CAN FAST

GROWING R&D-INTENSIVE SMES AFFECT THE ECONOMIC

STRUCTURE OF THE EU ECONOMY?: A PROJECTION TO THE YEAR 2020,

Eurasian Business Review, EBSCO, dostupno 02. lipnja 2013. na:

http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?vid=4&sid=37cfaa88-0c81-

4f87-a94c-49059f18e47b%40sessionmgr113&hid=120

56. The importance of bank-sme lending, European Banking Federation, EUROPEAN

BANKING SECTOR Facts and Figures 2012, dostupno 7. srpnja 2013. na:

www.ebf-fbe.eu/uploads/FF2012.pdf

57. The SMEs perspective, Dragsdahl, A., 2005., Looking to the Future - The SME

Perspective, European Comission, dostupno 30. lipnja 2013. na:

http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.single-market-presentations.3655

58. Think Small First, Report of the Expert Group, 2009., Think Small First –

Considering SME interests in policy-making including the application of an „SME

Test‟, dostupno 24. lipnja 2013. na:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/files/docs/sba/report_think_small_first_e

n.pdf

64

PRILOZI

1) Popis grafikona

Grafikon 1: Udio pojedine skupine poduzeća u Europskoj uniji (2012.) ...................... 8

Grafikon 2: Broj MSP-a, zaposlenost u MSP-ima te dodana vrijednost MSP-a

(2005.=100) .................................................................................................................... 9

Grafikon 3: Globalni zajmovi u odnosu na ukupne industrijske zajmove EIB-a u

milijunima ECU-a (1969.-1984.) ................................................................................... 15

Grafikon 4: Globalni zajmovi po zemljama ĉlanicama u razdoblju od 1969. do 1984. (u

milijunima ECU-a) ......................................................................................................... 17

Grafikon 5: Dioniĉari EIF-a (2012.) ............................................................................... 19

Grafikon 6: Poboljšanje okvirnih uvjeta u sklopu EIP programa (u danima; eurima) ... 21

Grafikon 7: Kreditna ograniĉenja prijavljena od strane malih i srednjih te velikih

poduzeća u zemljama ĉlanicama Eurozone za 2012. godinu (%) ................................. 23

Grafikon 8: Rangiranje zemalja ĉlanica EU po jednostavnosti dobivanja kredita u

odnosu na 183 svjetske ekonomije (2012.) .................................................................... 24

Grafikon 9: Bruto nepodmireni zajmovi, ulaganja u vlasniĉki kapital i jamstva u

milijardama eura (2012.).................................................................................................28

Grafikon 10: Omogućeno financiranje prema pojedinom sektoru u EU-u (2012.) ........ 30

Grafikon 11: Zajmovi EIB-a u Hrvatskoj s obzirom na sektore (2012.) ........................ 42

Grafikon 12: Razvoj sekuritiziranih kredita namijenjenih malim i srednjim poduzećima

u Europi za razdoblje od 2001. do 2010. godine (u milijardama eura; %) ..................... 50

Grafikon 13: Razvoj budţeta za programe istraţivanja i razvoja (u milijardama eura). 53

2) Popis slika

Slika 1: Pojednostavljena struktura programa "Napredak mikrofinanciranja" .............. 36

Slika 2: Sudionici inicijative JEREMIE na razliĉitim razinama u EU ........................... 39

65

3) Popis tablica

Tablica 1: Podjela malih i srednjih poduzeća (u milijunima eura) ................................. 4

Tablica 2: Broj poduzeća, zaposlenost i bruto dodana vrijednost u EU-27, po veliĉini

poduzeća (2012.) ............................................................................................................ 7

Tablica 3: Potraţnja poduzeća koja traţe financijska sredstva i odbijeno financiranje od

strane banaka za 2007. i 2010. godinu u pojedinim drţavama ĉlanicama EU (%) ........ 10

Tablica 4: Omogućeno financiranje prema pojedinom cilju u EU (2012.) .................... 27

Tablica 5: Aktivnost EIB-a u 2012. godini (u milijardama eura) ................................... 31

Tablica 6: Potpisana jamstva EIF-a u 2012. godini (u milijunima eura) ........................ 33

Tablica 7: Potpisani ugovori o mikrofinanciranju 2012. godine (u milijunima eura) .... 37

Tablica 8: Potpisani JEREMIE sporazumi o financiranju u 2012. godini (u milijunima

eura) ................................................................................................................................ 38

Tablica 9: Izdane kreditne linije od strane EIB-a u Hrvatskoj (u eurima) ..................... 43

66

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom EUROPSKA INVESTICIJSKA

BANKA I RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU izradio

samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Vinka Kandţije, a pri izradi diplomskog rada

pomagao mi je i asistent dr. sc. Igor Cveĉić. U radu sam primijenio metodologiju

znanstvenoistraţivaĉkog rada i koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog

rada. TuĊe spoznaje, stavove, zakljuĉke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobiĉajen, standardan naĉin citirao sam i

povezao s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Student

Paolo Opašić