Glas Istre �etvrtak, 6. listopada 2011.

4 EUROeko Glas Istre�etvrtak, 6. listopada 2011.

5

Piše Mirjana VERMEZOVI� IVANOVI�

Da nema biljaka, ne bi bilo ni čovjeka. Oču-vanje biljnih vrsta od

izumiranja i njihova zaštita stoga je jedna od temeljnih briga svake države. Slavko Brana, botaničar Javne ustanove Natura Histrica, kaže da se biljke, za koje se pretpostavlja da bi mogle biti ugrožene, procjenjuju prema stupnju ugroženosti, uzimajući u obzir standarde Međunarodnog udruženja za zaštitu prirode (IUCN). Na temelju tih procjena sači-njavaju se tzv. crvene knjige ugroženih vrsta: one postoje kako za životinjski svijet i gljive, tako i za biljne vrste. Crvene knjige temelj su za proglašenje zaštićenih i stro-go zaštićenih vrsta.

U Hrvatskoj rastu 5.664 (poznate) biljne vr-ste. Posljednju - azorski jednolist lani je upravo u Istri pronašao Slavko Brana, i to kod Sv. Foške, između Vodnjana i Barbarige. Iako se još uvijek pronalaze nove biljne vrste, njihov broj glo-balno, pa i u Hrvatskoj i Istri polaga-no opada. U posljednjih 150 godina ( o d

kada imamo pouzdane popise), u Istri je nestalo 15 biljnih

vrsta! No, treba reći da se broj

vrsta mijenja ovisno o razli-čitim uvjetima (promjene kli-me, promjene

u poljoprivre-di): riječ je o dina-mičnom procesu, pa se ne može sa sigurnošću uvijek

reći njihov točan broj. Među spomenutih 5.664 biljnih vrsta, njih 768 ili 13,5 posto je strogo zaštićeno, dok ih je zaštićeno 320.

- Zbog nedostatka sredstava za područje Istar-ske županije nije izrađen popis flore (za Hrvatsku je završen tek 2007.). Kada taj popis bude gotov, znat ćemo točan broj izumrlih, zaštićenih i strogo zaštićenih

vrsta u Istarskoj županiji. No, ipak baratamo okvir-nim podacima od oko 2.000 vrsta biljaka na Poluotoku te procjenjujemo da će za njih 500-ak biti procjenji-vana ugroženost. Prema sa-dašnjim procjenama, u Istri je 420 strogo zaštićenih te skoro 200 zaštićenih vrsta, objašnjava Brana.

Zakon o zaštiti prirode, odnosno Pravilnik o progla-šenju zaštićenih i strogo zašti-ćenih divljih svojti propisuje da se strogo zaštićene vrste ne smiju brati, posjedovati ni prodavati. Za eventualno posjedovanje potrebna je posebna dozvola nadležne Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture. Primje-ra radi, strogo su zaštićene sve vrste samoniklih orhideja, kojih ima na Donjem Kame-njaku, potom sve vrste ljilja-na, a neke strogo zaštićene biljke toliko su neugledne da

ih ljudi niti ne beru, kaže naš sugovornik. No, puno gore od branja jest ugrožavanje staništa odvodnjavanjem i na-vodnjavanjem, napuštanjem tradicijske poljoprivrede, iz-gradnjom naselja i infrastruk-ture. Vrlo negativan utjecaj ima i turizam, zbog kojeg je s pješčanih i šljunčanih pla-ža gotovo iščezla primorska makovica. Branje biljaka tek neznatno utječe na gubitak biljnih vrsta, osim u slučaju ljekovitog i drugog uporab-nog bilja, gdje pretjerano sa-kupljanje može dovesti do nestanka pojedinih vrsta.

Zaštićene pak biljke smiju se brati, ali samo za osobnu upotrebu (ne i za pro-daju), ali opet ne u zaštićenim područjima. Tako recimo nije dozvoljeno brati ciklame u Šijanskoj šumi. Zaštićene su i ljubičice, visibabe, đurđice…Što se i u kojoj količini može nabrati regulira Pravilnik o

skupljanju zaštićenih samoni-klih biljaka, dok je za preradu i trgovinu potrebno odobre-nje nadležnog Ministarstva kulture. Biljke za mišanciju, kupine i šparoge s druge se strane mogu nesmetano brati jer ne spadaju u kategoriju zaštićenih. Brana čak ističe da je šparoge na pojedinim mjestima čak i u zaštićenim područjima poželjno brati jer se time potiče razvoj nekih ugroženih i rijetkih vrsta. No, za branje u zaštićenim područjima mora se imati odobrenje nadležne javne ustanove koja upravlja po-dručjem.

U Istri se velik dio ugroženih i strogo zaštiće-nih vrsta nalazi na Ćićariji, odnosno Učki, na području Donjeg Kamenjaka te u do-linama Mirne i Raše. Natura Histrica nadležna je za sva zaštićena područja, njih 30-ak, izuzev Kamenjaka, Par-ka prirode Učka i Brijuna. Skrbi i o ekološkoj mreži u Istarskoj županiji, koja, uz ostalo, obuhvaća i sve špilje i jame. Brana ističe da njihovi nadzornici teško uspijevaju pokriti sva ova područja, no dosad su uočili prekršaje u Šijanskoj šumi (branje ciklama).

S obzirom na velik broj strogo zaštićenih i endem-skih orhideja čiji je opsta-nak vrlo neizvjestan, Brana smatra da bi na Donjem Ka-menjaku trebalo proglasiti botanički rezervat uz ogra-ničenje ili ukidanje prometa automobilima.

- Protuzakonito je svako ugrožavanje strogo zaštićenih vrsta I njihovih staništa. Automobili ondje ne bi smjeli biti. No, zaštita ne podrazumijeva stakleno

zvono: treba se dogovoriti što se želi sačuvati na tom području i onda tako postu-pati. Na Donjem Kamenja-ku treba napraviti procjenu utjecaja prometa na živi svi-jet. Ukoliko se to područ-je želi sačuvati, potrebno je puno više napora. Osim ne-gativnog utjecaja čovjeka, odnosno automobila, tu su i prirodni procesi koji nega-tivno utječu na floru. Ondje su oduvijek bile poljopri-vredne površine i travnjaci s puno ovaca. Napuštanje tradicionalne poljoprivrede i turizam stvorili su dvostruki negativan učinak na floru i faunu. Uža i šira društvena zajednica treba odlučiti želi li sačuvati ovo biološki i kra-jobrazno iznimno područje ili ne, smatra Brana.

Osim na Kamenjaku, bogata staništa orhideja nalaze se i u središnjem, flišnom dijelu Istre. U do-linama Mirne i Raše te na Paludu posebna je, također ugrožena i strogo zaštićena flora na močvarnim, vlaž-nim područjima. Nadalje, u podmorju je na određenom broju lokaliteta ugrožena posidonija, čije se “livade” smanjuju na cijelom Medite-ranu. Uzrok je kompleksan - kombinacija utjecaja čovjeka i prirodnih promjena.

Naš sugovornik na koncu ističe da će, nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju, nastati veći pritisak na floru, koju će htjeti iskori-štavati prerađivači. No, zato su propisi zaštite prirode i spiskovi bilja u Hrvatskoj već sada usklađeni s propisi-ma EU-a da se odmah znaju pravila ponašanja, a te će propise trebati i dosljednije provoditi na terenu.

Vijesti

Potpisan ugovor za projekt IPA 2010 Svečanim potpisiva-

njem Ugovora o dodjeli sredstava Europske unije za projekt pod nazivom „Razminiranje na ratom pogo�enim područjima“( De-mining Programme in War Affected Areas”) započela je realizacija projekta financiranog sredstvima EU u okvi-ru programa IPA 2010 komponenta I - Pomo� u tranziciji i jačanje institucija. Cilj ugovora vrijednog četiri miliju-na eura je razminiranje minski sumnjivih područ-ja u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, čija ukupna po-vršina iznosi 3,4 kilome-tra četvornaProjektno po-dručje sastoji se od 273 parcele poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava na kojima se, sukladno bazi podataka Hrvatskog centra za razminiranje, nalazi 31 minsko polja sa postavljenim protupje-šačkim i protutenkovskim minama.

Prije uklanjanja mina, aktivnost upravljanja okoli-šem nije se mogla provo-diti. Tako�er, razminiranje �e utjecati na poboljšanje op�ih uvjeta za povratak izbjeglih i raseljenih oso-ba, poboljšanje gospo-darskih i socijalnih prilika na ratom pogo�enim područjima, održivi razvoj ruralnih područja, obnovu i razvoj ruralne ekonomije i poboljšanje ruralne infra-strukture.

Program FP7 za inovatoreEuropska komisija

otvorila je pozive za do-stavu projektnih prijedlo-ga za FP7 program. EK odvojila je skoro sedam milijardi eura za područje inovacija i istraživanja. Ri-ječ je o dosad najve�em paketu financiranja u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanje (FP7). Posebna pozor-nost posvetit �e se ma-lim i srednjim poduzetni-cima, uključuju�i i paket u vrijednosti milijarde eura. Tako�er, pokrenuti �e se nove europske na-grade za žene inovatore čiji je rad sufinanciran iz FP7 ili ranijih programa. Sve u svemu, 220 miliju-na od 656 milijuna eura za zdravstvena istraživa-nja i 240 milijuna eura od 1,3 milijarde eura sredstva za informacijske i komunikacijske tehnolo-gije (ICT) biti �e dodije-ljeno za rad usmjeren na rješavanje izazova pruža-nja usluga stanovništvu koje stari.

SLAVKO BRANA, BOTANI�AR NATURE HISTRICE, O UGRO�ENIM I ZAŠTI�ENIM BILJNIM VRSTAMA

Kazne do milijun kunaZa one koji ugrožavaju biljne vrste predvi�ene su vi- �

soke novčane kazne. Pravna ili fizička osoba koja istrijebi zavičajnu divlju svojtu; bere, skuplja, uništava, siječe ili isko-pava samonikle strogo zašti�ene biljke ili gljive; ozlje�uje ili ubija divlje životinje; drži, uzgaja i trguje strogo zašti�enim životinjama; obavlja istraživanja strogo zašti�enih svojti bez dopuštenja nadležnog ministarstva kaznit �e se iznosom od tri tisu�e do čak milijun kuna.

Strogo zašti�ena blagvaOsim za biljke, crvena knjiga postoji i za životinjske �

vrste te gljive. Me�u gljivama strogo je zašti�ena blagva ili �ordana, što znači da se ne smije brati niti posjedovati, zbog čega se gljivari često bune. Blagva je strogo zašti�ena zbog rapid-nog pada njene populacije. No, branje je tek djelomičan uzrok tome, a glavni je uzrok napuštanje tradicionalne po-ljoprivrede. Naime, kada prestane ispaša, livada zarasta te se bitno mijenjaju uvjeti povoljni za rast gljiva.

Djecu educirati od malih noguPonašanje ljudi kada je riječ o zaštiti biljaka još uvijek �

nije odgovorno. Zato je potrebno djecu od malih nogu edu-cirati o ugrožavanju bioraznolikosti. Djeca moraju shvatiti da čovjekov život ovisi o prirodi te da ne bi mogao postojati ukoliko bi se bioraznolikost značajnije smanjila. U svrhu što učinkovitije provedbe konvencije o bioraznolikosti donese-na je globalna strategija očuvanja biljaka, a Vije�e Europe donijelo je europsku strategiju očuvanja biljaka radi eduka-cije o značenju i očuvanju biljnog svijeta. Čovjek je simbiont, što znači da živi u simbiozi s drugim vrstama. Ne možemo živjeti bez bakterija u crijevima, a isto tako zahvaljuju�i biljkama dišemo, hranimo se, odijevamo i koristimo lijekove. O našem odnosu prema biljnom svijetu ovisi kvaliteta života.

U posljednjih 15O godina samo u Istri nestalo je 15 biljnih vrsta

Me�u 5.664 biljnih vrsta u Hrvatskoj, njih 768 je strogo zaštićeno, dok ih je zaštićeno 320. Procjenjuje se da je u Istri 420 strogo zaštićenih te skoro 200 zaštićenih vrsta

j j j gbalno, pa i u Hrvatskoj i Istri polaga-no opada. U posljednjih 150 godina ( o d

kada imampopisenestal

v

voči(pm

u pdi): rijmičnopa sesigurn

reći njihov točaspomenutih 5vrsta, njih 768 ije strogo zaštićje zaštićeno 32

- Zbog sredstava za poske županije npopis flore (zje završen tek 2taj popis budećemo točan brzaštićenih i stro

Zbog nedostatka sredstava za područje Istarske županije nije izra�en popis flore - Slavko BranaN

eve

n L

AZ

AR

EV

I�

Istarski serapias - strogo zaštićena vrsta orhideja

Sla

vko

Bra

na, N

atu

ra H

istric

a

Sla

vko

Bra

na, N

atu

ra H

istric

a

kin

Turizam uništava primorsku makovicu

oDl

Posidonija, morske livade koje se smanjuju na čitavom Mediteranu

Ciklame je zabranjeno brati u Šijanskoj šumi