EUROPSKA SIGURNOST U BIPOLARNOJ FAZI MEUNARODNIH ODNOSA

EUROPA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

- europske zemlje nastoje dobiti politike, sigurnosne i ekonomske garancije Sjedinjenih

Amerikih Drava da u postratovskom razdoblju nee napustiti svoje europske

saveznike.

- Bipolarna faza meunarodnih odnosa 1945.-1989.

- Ideja formiranja jednog europskijeg sustava sigurnosti na Starom kontinentu.

- U tim pokuajima prednjaila je Francuska, ali i Velika Britanija, Njemaka te u

odreenim vremenskim periodima Italija, kao i neke manje europske zemlje (Benelux).

- U konanici, nikakav samostalan europski obrambeni sustav nije uspostavljen, ali je

raspadom bipolarne meunarodne zajednice poetkom '90-ih godina prolog stoljea

postojao stanovit institucionalni sustav (Zapadnoeuropska unija, francusko-njemaki

korpus).

o Gospodarski aspekt

opala proizvodnja ugljena

kriza vlastite nacionalne valute u odnosu na ameriki dolar

jo za vrijeme rata planirani su mehanizmi pomoi za Europu. Ujedinjeni

narodi osnovali su 1943. godine Upravu za pomo i obnovu tzv. UNRRA.

Iz sredinje europske organizacije za kopneni promet, Europske

organizacije za ugljen, Kriznog odbora za Europu 1947. godine stvorena je

Ekonomska komisija UN-a (ECE). Osnivai su tim tijelima namjeravali

pomoi cjelokupnoj Europi, ali u bipolarnoj fazi europskog razvoja pomo

se odnosila samo na zemlje zapadnog blika

o Politiki aspekt

glavni akteri svjetskog poretka temeljenog na ravnotei snaga bile su

upravo europske drave

Velika Britanija, Francuska, Prusija, Rusija, panjolska, Portugal, Belgija i

Njemaka u odreenoj fazi europskog i svjetskog razvoja bile su glavni

stoeri okupljanja ostalih manjih ili slabijih zemalja

o Sigurnosni aspekt

soft-security (politike, gospodarske nestabilnosti i nejednakosti)

Velika Britanija i Francuska, sklopile su 1947. Ugovor iz Dunkerqa kojim

se obavezuju na meusobnu pomo u sluaju njemakog napada na

njihov teritorij

Nedugo zatim osnovan je i Bruxellski pakt 1948., gdje su se Londonu i

Parizu prikljuile i teritorijalno malene zemlje Beneluxa koje su fiziki na

prvoj crti eventualnog ponovnog njemakog prodora na iri europski

prostor.

opasnost s Istoka (SSSR)

zapadni svijet izgubio je monopol nad nuklearnim orujem

usred Europe podignuta je eljezna zavjesa koja je podijelila prvo europski

prostor, a kasnije i iru meunarodnu zajednicu na tzv. Zapadni i Istoni

blok

Sjevernoatlantski savez 1949.

Varavski ugovor 1955.

Time je na meunarodnom planu uspostavljen sustav kolektivne sigurnost

temeljen na dva podsustava parcijalne kolektivne sigurnosti.

ULAZAK SAD-a U EUROPU

Trumanova doktrina

- djelatnik amerikog Ministarstva vanjskih poslova George Kennan

- Kennanov poziv na novi pravac amerike akcije oznaava poetak tzv. Amerike politike

containmenta u odnosu na SSSR i socijalistiku skupinu zemalja.

- u svom lanku objavljenom u ljetnom broju asopisa Foreign Affairs 1947. otvoreno je

pledirao na najutjecajnije ljude u amerikom politikom ivotu, da upotrijebe svu

raspoloivu ekonomsku i vojnu mo SAD-a kako bi se Zapadna Europa zatitila od

daljnjeg i jaeg prodora Staljinovog utjecaja.

- Istovremeno, u neposrednom susjedstvu, Turska je vodila teke pregovore sa SSSR-om

oko kontrole tjesnaca Bospor i Dardaneli.

- Kriza vezana uz Grku i Tursku imala je i svoju iru geostrategijsku komponentu

- Ameriki dravni tajnik Dean Acheson podnio je iscrpno izvjee o geopolitikoj situaciji u

iroj regiji

- Senator Vandenberg

- Ameriki dravni tajnik Dean Acheson lansirao je teoriju tzv. Domino efekta. Naime,

vjerovalo se kako nije rije samo krizama u Grkoj i Turskoj, ve ukoliko demokratske

snage u te dvije drave padnu pod naletom socijalista, efektom domina komunizam bi se

mogao proiriti juno sve do Irana, a moda ak i u Indiju

- 12. oujka 1947. Truman zatraio ekonomsku i vojnu pomo Grkoj i Turskoj,

opravdavajui svoj zahtjev rijeima da e se ubudue SAD zalagati za demokratski razvoj

svijeta. SAD e pomagati na svakom dijelu svijeta gdje slobodni demokratski razvoj budo

ugroen od strane komunizma. Trumanova doktrina

- Stvorena je doktrina za ostvarivanje i amerikih nacionalnih interesa

Marshallov plan

- ameriki dravni tajnik George Marshall

- U suradnji sa Jeanom Monnetom, ovjekom zaduenim za ekonomski oporavak

Francuske koji je tada privremeno boravio u SAD-u i stekao povjerenje mnogih uglednih

amerikih politiara, nastao je Program europskog oporavka, poznatiji pod nazivom

Marshallov plan

- Marshallov plan kao program slubeno je usvojen na Ekonomskoj konferenciji u Parizu

1947.

- vicarska je pristupila Marshallovom planu, ali nije traila nikakvu pomo

- Prvotna namjera Marshallovog plana bila je pomoi europske saveznike u njihovom

buduem samostalnom gospodarskom razvoju, a ne stvoriti ovisnost o permanentnoj

pmoi SAD-a

- Kao odgovor na tako iznesen Marshallov plan, esnest europskih zemalja dogovorilo je

zajedniku konferenciju u Parizu 12. srpnja 1947.

- Predsjednik Odbora bio je Britanac Oliver Franks, ali kljuna osoba za provedbu

dogovorenih planova bio je Francuz Jean Monnet

- Dana 16. travnja 1948., radi nadzora distribucije novca iz Marshallovog plana, osnovana

je Organizacija za europsku ekonomsku suradnju (OEEC)

- Marshallov plan ponuen je i SSSR-u te zemljama Istone Europe, od kojih je veina ve

bila pod sovjetskom sferom utjecaja, ali je SSSR u ljeto 1947. rezolutno odbio plan. Od

socijalistikih zemalja jedino je ehoslovaka isprva prihvatila pomo, ali je nakon

unutarnje politike krize i sovjetske intervencije prekinula takav oblik suradnje sa SAD-

om.

Raspad antihitlerovske koalicije

- "prijateljski orijentirani reim u istonoj Europi"

- Za SAD, ali i njihove europske zapadne saveznike, pojam se trebao odnositi na vlade

istonoeuropskih zemalja koje imaju dobre odnose sa SSSR-om, ali koje e istovremeno

imati normalne, ili ak i bolje odnose sa Zapadom. Za Staljinov SSSR, stvaranje

prijateljskih reima u Istonoj Europi oznaavalo je direktno proirenje sovjetskog utjecaja

na taj prostor, stvaranje drava gotovo identinih u svom drutveno-politikom razvoju

SSSR-u i, samim tim, eliminiranje cordon sanitairea u Europi.

- Ameriki ministar trgovine Henry Wallace

- John Foster Dulles pisao je o sovjetskim planovima podjele interesnih sfera u Europi

o U prvoj zoni, tzv. Unutranjoj, nalazi se Sovjetski Savez, a

o u drugoj, tzv. Sredinjoj, nalaze se podruja u Europi koja jo nisu zrela da se u

potpunosti ukljue u sovjetski sistem, ali prisustvo sovjetskih oruanih snaga

osigurava ostvarenje sovjetskog utjecaja u tim podrujima. Po Dullesu, SSSR

poduzima ozbiljne napore da u tu zonu ukljui Grku, Tursku i Iran.

o U treoj, tzv. Vanjskoj zoni nalazi se ostatak svijeta. U toj najveoj zoni, sovjetski

agenti irom svijeta agitiraju protiv zapadnoeuropskog demokratskog razvoja, a

njihov rad zabiljeen je, smatra Dulles, ak i u Sjedinjenim Dravama, unutar

Svjetske organizacije sindikata.

- ameriki ambasador u Moskvi Averal Harrisman

- Moda je najozbiljnije upozorenje SAD-u o ugroenosti Zapadne Europe od irenja

sovjetskog utjecaja pa ak i oruane intervencije sovjetskih vojnih snaga izrekao bivi

premijer Velike Britanije Winston Churchill u svom poznatom govoru odranom na

sveuilitu Fulton, Missouri, SAD, u oujku 1946. Godine. Meutim, Churchillova najava

podizanja eljezne zavjese u Europi, na potezu od Baltika do Jadrana, izmeu dva

razliita, suprotstavljena klasna sistema, tada je kod dijela zapadnih medija doekana s

podsmjehom.

ehoslovaka kriza

- Godine 1944. pod vodstvom Komunistike partije ehoslovake izbio je narodni ustanak

koji se ubrzo proirio na itavu zemlju. U toj politikoj borbi za vlast formirana je vlada

Nacionalne fronte u koju su uli i pripadnici ehoslovake Komunistike partije. Zauzevi

nekoliko znaajnih resora; unutarnje poslove, informiranje, poljoprivredni sektor, poeli su

provoditi radikalne reforme cjelokupnog ehoslovakog razvoja. Na izborima 1946.

izvojevali su znaajnu pobjedu te je predsjednik ehoslovake republike mandat za

sastav nove vlade morao povjeriti Klementu Gottwaldu, dotadanjem potpredsjedniku

vlade i tajniku Komunistike partije. Time je po prvi puta komunist postao predsjednik

koalicijske vlade u ehoslovakoj.

- Kriza u ehoslovakoj zavrila je u veljai 1948., kada su pripadnici Komunistike partije,

potpomognuti radnitvom i sindikatima, porazili pobunjenike graanske snage.

Berlinska kriza

- Na posljednjoj konferenciji voa triju velikih drava SAD-a, SSSR-a i Velike Britanije, u

Potsdamu (17. srpanj-2. kolovoz 1945.) jasno je dola do izraaja razjedinjenost velikih

saveznika u pogledu sredinjeg poslijeratnog sigurnosnog problema: odreivanja statusa

i uloge Njemake nakon zavretka Drugog svjetskog rata.

- Potsdamskom odlukom o granicama Njemaka je izgubila gotovo etvrtinu svog teritorija

od prije 1938. godine

- Podijeljena na etiri okupacijske zone (SAD, Francuska, Velika Britanija, SSSR)

- Berlin je bio iskljuen iz zonskog sistema podijeljene Njemake i stavljen pod zasebnu

savezniku upravu.

- Zapovjednik amerikih vojnih snaga u Njemakoj, general Lucius Clay

- Dana 20. rujna 1949. godine od zapadnih okupacijskih zona osnovana je Savezna

Republika Njemaka s prijestolnicom u Bonnu i dr. Konradom Adenaueom kao prvim

kancelarom.

Hladni rat

- Hladni rat najopenitije se definira kao primjer bipolarnih zaotrenih odnosa, kao stanje

odnosa dva suprotna drutveno-politika i ekonomska sistema nakon drugog svjetskog

rata

- Radovan Vukadinovi Hladni rat dijeli na tri osnovne faze

o A) razdoblje od 1945-1946.

- nasluuje se raspad Ntihitlerovske pobjednike koalicije

- trae pomo SAD-a

- SSSR se priprema za okupljanje svojih istonoeuropskih saveznika.

o B) razdoblje od 1947-1949.

- Njemaka je podijeljena izmeu kapitalistikog i socijalistikog bloka

- SAD Trumanovom doktrinom i Marshallovim planom definitivno veu

zapadnoeuropske saveznike uz ameriku politiku.

o C) razdoblje od 1950-1960.

- Politika temeljena na sili kao osnovi moi i zastraivanja dviju suprotnih strana

- Korejski sukob i kubanska kriza pokazali su da nijedan blik nije spreman koristiti

nuklearno naoruanje za dobivanje prednosti na globalnoj sceni

- Godina 1956. Uzima se kao poetak postepenog detanta

- Socijalistiki blok dobiva svoju vojno-politiku organizaciju, Varavski ugovor.

Prof. dr. Anton Grizold prvu fazu hladnoratovskih meunarodnih odnosa (1945-1946.

Godine) naziva jo i prvi hladni rat, ralanjuje na tri podrazdoblja

a) konfrontacije (1949-1953.)

b) laganog poputanja (1953-1962.)

c) suivota (1963-1969.)

Druga faza oznaava razdoblje poputanja napetosti supersila (1969-1979.) dok treu fazu

naziva i trei hladni rat te ga ponovno dijeli na podfaze:

a) konfrontacija (1979-1985.)

b) kraj hladnog rata (1985-1990.)

POECI EUROPSKOG UJEDINJAVANJA

Zapadnoeuropski saveznici i europsko ujedinjavanje

- Churchill neposredno nakon zavretka ratnih operacija 1946. godine u svom govoru u

Zurichu predloio potrebu stvaranja integracije poput Sjedinjenih Drava Europe.

- Osnova integracije bila bi svojevrsna osovina Njemaka-Francuska

- Na taj nain Velika Britanija ne bi bila direktno vezana uz europske integracije procese.

- U elji proirenja trita, Belgija i Nizozemska su jo u rujnu 1944. Potpisale carinsku

konvenciju, a godine 1948. Zajedno s Luksemburgom oformile su privrednu uniju

Beneluks.

- koncepciju europskog ujedinjenja politiki je podravao i konkretno materijalno i

financijski pomogao Washington

- Washington je pri tom raunao i na Zapadnu Njemaku, odnosno njezino ukljuenje u

Zapadni savez

- Toga se najvie pribojavala Francuska, te u vrlo kratkom vremenskom razmaku ponudila

nekoliko inicijativa: Schumanov plan (9. Svibanj 1950.), Plevenov plan (24. Listopad

1950.) te prijedlog za stvaranje politike unije (20. 9. 1950.).

Shumanov plan

- Ideju je nadahnuo Monnetov neuspio pokuaj uspostave britansko-francuske unije iz

1940. godine, a Beneluks je uspostavljen 1948. godine

- No, ideja stvaranja ujedinjene Europe, kasnije preinaena u viziju Sjedinjenih Europskih

Drava, zapoeta je jo od Karla Velikog, intenzivirala se dvadesetih godina prolog

stoljea, pa sve do Churchillovog javnog zagovaranja njezine realizacije

- Dana 5. svibnja 1949. godine u Londonu je potpisan statut Vijea Europe. Potpisao ga je

deset vlada: Velika Britanija, Francuska, Irska, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Italija,

Danska, Norveka i vedska

- Vijee Europe sastoji se od Odbora ministara.

- prva sjednica Vijea u Strassbourgu 10. kolovoza 1949.

- predsjednik Vijea, bivi belgijski premijer Spaak poeo je nametati ideju tzv. Male

Europe koja bi obuhvaala Francusku, Njemaku, Italiju i zemlje Beneluksa.

- strasti su kulminirale oko nadzora industrije ugljena i elika u Ruhru

- Jean Monnet tu je uvidio ansu za ostvarivanje svog dugogodinjeg sna: uspostave

sjedinjenih Europskih Drava, koja bi poela integriranjem industrija ugljena i elika i

uspostavom nadnacionalne vlasti koja bi kontrolirala i tregulirala te dvije industrije

- Monnet ipak nije htio sam promovirati svoj plan ve ga je ponudio francuskom ministru

vanjskih poslova Robertu Shumanu

- Dana 9. svibnja 1950. godine Shuman je sa planom upoznao europsku javnost putem

medija

- Taj dan se i slubeno slavi kao Dan Europe

2. dio anja; (35/36- 64)

9. svibnja 1950. Schuman predstavio plan europskoj javnosti ( Dan Europe)

francuska vlada predlae da francusko-njemaka proizvodnja ugljena i elika bude

stavljena pod zajedniku Visoku upravu u okviru organizacije za suradnju s drugim

europskim dravama- time e rat izmeu Francuske i Njemake i drugih zemalja tog sustava

biti materijalno gotovo nemogu

Monnet je taj projekt nazivao svojom europskom tihom revolucijom

Njemaka je prihvatila plan, no britanski premijer Atlee odbio je plan smatrajui da nema

nain da se najvitalnije ekonomske snage predaju krajnje nedemokratskoj vlasti

francuski komunisti takoer nisu bili oduevljeni tom idejom

usprkos razliitim stajalitima europska estorka: Francuska, Njemaka, Italija i zemlje

Beneluksa, sastala se da raspravlja o institucionalizaciji budue organizacije:

Visoka uprava- postala je glavno tijelo

Oformljeno je Vijee ministar- ima pravo nadzirati rad predstavnika Visoke uprave

Arbitrani sud- presuuje u sporovima

18.travnja 1951. Parikim sporazumom stvorena je Zajednica za ugljen i elik; proces

ratifikacije zavren u prosincu 1951.; Jean Monnet- prvi predsjednik nove Visoke uprave sa

sjeditem u Luksemburgu

2 osnovna razloga britanskog neulaska u Zajednicu:

1. Zajednica je predviala formiranje supranacionalnih organa koji bi bili iznad

nacionalnih vlada

2. Britanija je uvijek zagovarala tzv. antlantskiju politiku, tj. ouvanje vrstih veza sa

SAD-om

- London je jo istaknuo primarno britanske veze sa zemljama Commonwealtha

Ugovorom o asocijaciji 21. prosinca 1954.- Britanija je regulirala svoje odnose sa

Europskom zajednicom za ugljen i elik

tako je ''Mala Antanta'' postala osnova za integriranje tekih industrija svih 6 zemalja, a

posebice Francuske i Zapadne Njemake

Plevenov plan

druga ponuena francuska inicijativa- odgovor na amerika traenja da se

zapadnoeuropski saveznici jae pozabave svojim obrambenim snagama, te da se u

euroatlantsku obrambenu strukturu ukljui Zapadna Njemaka

1951.-NATO je oformio Vrhovno zapovjednitvo zajednikih snaga u Europi- SHAPE; time

se eljelo psiholoki odvratiti SSSR od mogueg napada

1950. zapoeo rat u Koreji SAD trai ponovno naoruavanje Njemake Monnet

odluio u Schumanov plan ukljuiti i obranu (zbog straha od udaljavanja Njemake od

Zajednice za ugljen i elik)

24. listopada 1950.- Pleven je Monnetovu ideju predstavio francuskom parlamentu

Monnetova ideja- stvoriti Europsku obrambenu zajednicu koja predvia europsku

vojsku koju bi vodili europski ministar obrane i Vijee ministara, sa

zajednikim proraunom i pravom na raspolaganje zajednikim

naoruanjem; Njemakoj bi bilo doputeno sudjelovati samo u

zajednikoj europskoj vojsci (franc.parlament odobrio plan)

Njemaka se protivila ideji, bila je vie sklona da njihova vojska bude ukljuena u strukture

NATO-a

dolo je do negativnog razvoja situacije u Korejskom ratu SAD pojaao pritisak za

naoruavanjem Njemake osnailo njemaku pregovaraku poziciju s Francuzima

Adenaur (njemaki kancelar) u zamjenu za davanje podrke Plevenom planu, trai:

- priznavanje suvereniteta Zapadne Njemake

- ulazak Njemake u NATO

- ravnopravnost i jednak status njemakih vojnih snaga unutar Europske obrambene

zajednice sa statusom ostalih lanica

- zakljuenje mirovnog sporazuma o njemakim granicama

- ukidanje okupacijskog reima u Njemakoj

saveznici se sloili s njemakim zahtjevima

Churchil i Eden (MVP Britanije) opet protiv plana, SAD podrao plan, De Gaulle-protiv

europske vojske to je kasnije izazvalo politiku krizu u Francuskoj

London i Washington nisu dali garancije, to je Pariz traio, da se niti jedna lanica

Europske obrambene zajednice nee moi unilateralnom odlukom odvojiti od Zajednice, ve

su samo usvojili deklaraciju o namjeri prema kojoj e svaki napad na integritet Europske

obrambene zajednice smatrati prijetnjom vlastitoj sigurnosti

27.svibnja 1952.- 6 zemalja lanica Europske zajednice za ugljen i elik potpisalo Ugovor

o europskoj obrambenoj zajednici sa opim sporazumom o Njemakoj- ime joj je priznata

neovisnost i vraen suverenitet (predviala se integracija vojnih snaga svih lanica; osim

snaga za odravanje unutarnjeg reda i vojnih snaga u kolonijama)

vojni prorauni i dalje ostali u domeni nacionalnih drava

u Francuskoj socijalisti, gaullisti i vojni vrh- protiv ratificiranja ugovora- Francuski

parlament odbija ugovor time je Franc. priznala da jo uvijek smatra NATO stupom

europske obrane

Europska politika zajednica

2 prijedloga:

20. rujan 1951. u Ottawi - Schuman je iznio svoj prijedlog o stvaranju nadnacionalne

Europske politike zajednice

znaajniji je bio prijedlog Belgijanca Paula Henrija Spaaka Jeana Monneta, oni su

predloili uspostavljanje Europske politike organizacije kao zajednikog politikog krova nad

Zajednicom za ugljen i elik i Obrambenom zajednicom prijedlog prihvaen

prvi formalni pokuaj donoenja europskog ustava- Nacrt sporazuma koji utjelovljuje statut

Europske zajednice, nacrt su izradili predstavnici Zajednice za ugljen i elik i Vijee Europe

u oujku 1953. Skuptina Europske zajednice za ugljen i elik prihvatila nacrt Statuta,

zatim je dan vladama na razmatranje

iskristalizirale su se 3 glavne koncepcije budueg politikog ujedinjenja:

1. De Gaulle potpomognut pristaama stranke RPF zatraio izgradnju zajednice na

temelju konfederacije zapadnoeuropskih drava; osnivanje koalicijske vojske

sastavljene od nacionalnih vojnih snaga sa zajednikim zapovjednitvom; takoer se

zalagao za ogranien broj europskih oruanih snaga koje se stavljaju na raspolaganje

NATO-u

2. Britanski MVP Eden predloio 1952. plan- predvia ukljuenje svih 6 lanica Europ.

zajednice za ugljen i elik u Europsko vijee u kojem bi Britanija imala dominantnu

ulogu; to je vijee zamiljeno kao labavo povezana organizacija u kojoj se

razmjenjuju miljenja i nude rjeenja; predvia se takoer i mogunost djelovanja

SAD-a u razgovorima

3. koncepcija nastala u redovima 6 europskih zemalja lanica Europ. zajednice za

ugljen i elik- teila stvaranju supranacionalne Europe (zagovornici Adenaur i

Schuman)- ta je koncepcija imala najslabiju podrku

na temelju prijedloga zemalja Beneluksa o stvaranju carinske unije, veoj integraciji

trita, prometa, koritenje energetskih izvora, upotrebe atomske energije u mirnodopske

svrhe, razraen je ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice potpisan 25.oujka

1957. u Rimu

paralelno s Rimskim ugovorom potpisan je i ugovor o osnivanju Europske zajednice za

atomsku energiju (EUROATOM) ( time su Europ. zajednica za ugljen i elik i EUROATOM

postale afilijacije EEZ-a)

Bruxellski pakt, Zapadna unija i stvaranje NATO saveza

1947. u Dunkerqueu sklopljen Ugovor o prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoi izmeu

Velike Britanije i Francuske

1948. Bruxellski pakt

NATO; kao gl. razlog isticana obrana kapitalistikog svijeta od napada SSSR-a, no pravi

razlozi mnogo iri

razlozi formiranja NATO-a lee u 3 osnovne sfere: sigurnosnoj, ekonomskoj i politiko-

ideologijskoj

washingtonski razlozi stvaranja Saveza vezani uz strategijska pitanja:

potreba ublaavanja posljedica prvog udara u sluaju oruanog napada socijalistikih

snaga; taj mogui sukob bi zapoeo u Europi (treba pripremiti obrambene jedinice),

SR Njemaka bi predstavljala prvi tit

nerijeeno pitanje Njemake- neuspjeli pokuaji 4 saveznika da se dogovore o

budunosti Berlina i Njemake, SAD smatrao da Njemaki treba remilitarizirati

elja da se zastrai suprotni blok

sastanak velikih sila u Potsdamu predloena da se u svrhu razmjene informacija nastavi

s vojnom suradnjom VB-e i SAD-a

strah od irenja komunizma- glavni pokreta daljnjih akcija; Kennan takoer upozoravao

na opasnost od irenja sovjetske moi

u prosincu 1947. usvojen Rio Ugovor

predvia se zajednika obrana svih amerikih zemalja u sluaju izvanjske agresije;

svi se nesporazumi moraju pokuati rijeiti mirnim putem prije nego se zatrai pomo

UN-a (SAD onemoguile ruski veto na eventualne odluke UN-a koje se odnose na

ameriki prostor)

pozitivan znak amerikog prihvaanja formiranja regionalnih

sigurnosnih organizacija u posthladnoratovskom razdoblju

17. oujka 1948. potpisan Bruxellski ugovor

- inicijator brit. MVP Ernest Bevin

- predviala se privredna, drutvena i kulturna suradnja

- pravi cilj bio je onemoguavanje ponovnog jaanja Njemake

- pakt takoer pruio osnovu na kojoj e se realizirati suradnja sa SAD-om

- formirana europska sigurnosna organizacija Zapadna unija

- lanice: Velika Britanija, Francuska, zemlje Beneluksa

- obavezale su se na meusobnu suradnju na planu politikih, ekonomskih i vojnih

aktivnosti

- Vojni odbor- sainjavali ministri obrane zemalja lanica

nekoliko dana kasnije u Pentagonu poinju tajni pregovori predstavnika VB-e, Kanade i

SAD-a; predloeno da se pozovu predstavnici 13 zemalja (Kanade, VB-e, Francuske,

Belgije, Nizozemske, Luksemburga, Norveke, vedske, Danske, Islanda, Irske, Portugala i

Italije)

Sovjeti proizveli nuklearnu bombu Vanderbergova politika akcija (sudjelovanje SAD-a

u Zapadnom vojnom savezu) napokon dobila veinu u Kongresu

Vanderbergova rezolucija naglaavala da ameriko uee u regionalnim sigurnosnim

institucijama treba biti usmjereno na pruanje pomoi u samoobrani napadnutih zemalja

SAD i Kanada potpisale Sporazum o suradnji sa zemljama Bruxellskog pakta i najavile

vojnu pomo

George Kennan i Chares Bohlen (am. diplomati)- suprotstavili se inicijativi tvrdei da e

doi do poveanja napetosti izmeu SAD-a i SSSR-a

4. travnja 1949. potpisan Sjevernoatlantski ugovor (NATO)

- zemlje potpisnice: Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Francuska, Velika Britanija,

Island, Norveka, Danska, Portugal, Italija, Kanada i SAD

- zamiljen kao organizacija za povezivanje slobodnog, demokratskog euroatlantskog

svijeta

- pregovori oko zajednikih kriterija za biranje buduih lanica, na kraju prihvaeno da

sve lanice koje uu u NATO moraju imati status ''punopravnog lana kako bi mogle

zajedniki dijeliti korist, rizik i cijenu kolektivne sigurnosti''

- europski ameriki saveznici dobili jamstva da SAD ni u vojnom pogledu nee napustiti

zapadnu Europu

- lanice se obavezuju da e: osiguravati svoju slobodu, zajedniko naslijee i

civilizacijske tekovine na principima demokracije, potivanje individualnih sloboda i

vladavini prava, udruiti napore u svrhu osiguranja mira

- lanak 5

Stvaranje Varavskog ugovora

1. cilj Staljina- naredio da se sveobuhvatni razvoj SSSR-a podredi jaanju njegove vojne

komponente;

2. cilj- jaanje i modernizacija konvencionalnog sovjetskog naoruanja te uspostavljenje

vee mobilnosti i fleksibilnosti (vjerovalo se da e upravo konvencionalne snage biti znaajne

za europsku obranu)

1949. eksplozija prve sovjetske atomske bombe- doprinos ravnotei snaga na europskom

prostoru

psihoza o oruanom sukobu Istoka i Zapada pridonijela da europske socijalistike drave

upravo na vojnom planu postignu najvei napredak u meusobnim odnosima tih zemalja i

SSSR-a

vojne veze tih zemalja s Moskvom bile su samo produetak politikih veza uspostavljenih

na partijskoj lojalnosti

sovjetska vojna sila, a ne nacionalne vojne soc. zemalja, bila je zaduena za sigurnost

socijalistike Europe

glavni razlozi osnivanja Varavskog ugovora mogu se traiti u 2 sfere:

1. unutarnjoj situaciji u SSSR-u nakon smrti Staljina

SSSR se nakon njegove smrti naao u tekoj politikoj, ekonomskoj i

socijalnoj situaciji

Zagovornici ''novog kursa'' na elu s Maljekovim su poraeni; pobornici

''starog kursa'' (zadravanje razvoja temeljenog na tekoj i metalnoj industriji

koji je pogodovao vojsci) bili su pripadnici vojnog vrhapodrali Hruova

time je vojska dobila utjecaj na kretanje vojnih ali i vanjskopolitikih odluka

2. meunarodnim okolnostima koje su dovele do promjena u Europi

postojanje NATO-a i snana diplomatsko-politika aktivnost da se u njegovo

lanstvo primi i SR Njemaka

sazivanje Konferencije o europskoj sigurnosti neuspjeli pokuaj Sovjeta za

uspostavu cjelovite europske sigurnosti

potpisivanje Ugovora s Austrijom 1955. povlaenje sovjetskih snaga iz

dijela Austrije, te time povlaenje i iz Rumunjske i Maarske

trebao se pronai novi nain prisustva sovjetskih vojnih snaga u istono

europskim zemljama

po uzoru na SEV (Savjet za uzajamnu ekonomsku pomo), Varavski ugovor trebao je

posluiti za samostalnije nacionalno djelovanje zemalja narodne demokracije, ali u okviru

vrstog saveznitva sa SSSR-om

sastanak u Varavi 11.svibnja 1955.

Sudjelovali premijeri, MVP-i i ministri obrane 8 europskih socijalistikih zemalja:

SSSR-a, Poljske, ehoslovake, Maarske, Rumunjske, Bugarske, Albanije i DR

Njemake

neposredan povod primanje SR Njemake u NATO te odbijanje Zapada da se stvori

sveeuropski sustav kolektivne sigurnosti

odlueno da se europske socijalistike zemlje moraju meusobno i vojno udruiti u

svrhu obrane od neprijateljskih tenzija Zapada

14. svibnja 1955.- potpisan Ugovor o prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoi

kasnije poznat kao Varavski ugovor:

Bila je to europska regionalna organizacija vojno-politikog karaktera, predstavljala je

okvir jaanja suradnje 8 zemalja na politikom, privrednom i kulturnom planu

Formalno otvorena organizacija bilo koja zemlja mu je mogla pristupiti bez obzira na

drutveno-politiko ureenje

Moskva je naglaavala da je Varavski ugovor iskljuivo obrambeni savez, nasuprot

ofenzivom karakteru NATO-a

Varavski ugovor je u praksi djelovao kao transmisija sovjetskih prijedloga, a ne kao

tijelo meusobne suradnje

bio je psiholoka protutea NATO-u i posljedica elje SSSR-a da ni u kojoj sferi ne

zaostaje za Zapadom

Pariki sporazumi 1954. ulazak SR Njemake u NATO i stvaranje Zapadnoeuropske unije

(WEU)

1948. Staljin predloio obostrano savezniko povlaenje svih oruanih snaga s njemakog

teritorija; 1952. Moskva je bila voljna pristati na djelomino ponovno naoruavanje Njemake

pod uvjetom da SR Njemaka bude neutralna zapad odbio oba prijedloga

neslaganja i oko ujedinjenja Njemake:

- Sovjeti se zalagali za puko spajanje dviju njemakih drava ime bi DR

Njemaka dobila isti tretman kao i SR Njemaka Zapad se ne slae

- brit. premijer Eden predloio ujedinjenje Njemake u 5 faza:

1. provoenje slobodnih izbora

2. formiranje ustavotvorne skuptine

3. prihvaanje ustava

4. formiranje svenjemake vlade

5. potpisivanje mirovnog sporazuma

Francuska - eljela ukljuiti Njemaku u novi vojni savez kako bi imala nadzor nad

njezinim gospodarskim i vojnim razvojem, nije ju mogla izolirati jer bi u tom

sluaju prijetila opasnost od Njemakog pribliavanja SSSR-u

- traila vrsta jamstva od SAD-a da e reagirati u sluaju napada na bilo

koju europsku saveznicu

novi njemaki politiki u vojni vrh vidio u njemakom ulasku u Savez mogunost za

vraanje dravnosti

1954. Britanija predloila da se na osnovu revitalizacije Bruxellskog akta formira

Zapadnoeuropska obrambena unija u koju bi se, osim zemalja potpisnica Bruxellskog

ugovora, ukljuile jo i Njemaka i Italija (izbjeglo bi se dupliciranje vojnih snaga poto su te

zemlje ve lanice NATO-a, a Njemaka bi ula u zapadni sustav kolektivne obrane)

u listopadu 1954.- zasjedanje Vijea NATO-a u Parizu potpisani Pariki sporazumi:

1. ukida se okupacijski reim u SR Njemakoj

2. pozivaju se Italija i SR Njemaka da se ukljue u Bruxellski pakt koji se preimenuje u

Zapadnoeuropsku uniju; SR Njemaka moe izgraditi ograniene vojne snage

3. SR Njemaka primljena u NATO

4. formiran jedinstveni sistem u Zapadnoj Europi snage Zapadnoeuropske unije

podlijeu komadi NATO-a

SR Njemaka se odrekla proizvodnje vlastitog nuklearnog, biolokog i kemijskog

naoruanja i prihvatila je nadzor na industrijskim postrojenjima

VB, Kanada i SAD obavezale su se zadrati kopnene i zrane vojne snage na teritoriju SR

Njemake (Franc. inzistirala na tome)

ti su dogaaji, u amerikim vojno-politikim krugovima, protumaeni kao prelazak NATO-a

sa rollback strategije na forward defence strategiju

u oujku 1954. istononjemaka okupacijska zona proglaena takoer samostalnom

dravom- Njemaka Demokratska Republika; 1956. ta je drava ula u Varavski ugovor

zbog velikog bijega graana iz DR Njemake u SR Njemaku- s 12. na 13. kolovoz 1961.

izgraen je zid izmeu istonog i zapadnog Berlina (istoni sektor postao dio DR Njemake);

ruenje Berlinskog zida tek 1989.

4.FRANCUSKO-NJEMAKI SIGURNOSNI ODNOSI

Francuske i njemake pozicije nakon zavretka WWII

poto London nije dijelio francusku ideju o ''europskijom Europom'', razgovori izmeu

Pariza i Londona fokusirali su se na pitanje Njemake

upravo u jaem pribliavanju i povezivanju s Bonnom, Pariz je nastojao postii 2 cilja

franc. europske politike:

1. Francuska je eljela ostati nadmona nad Njemakom i imati mogunost kontrole i

eventualnog obuzdavanja njemakog svekolikog razvoja; Francuzi su se zalagali za

uspostavu jednog zapovjednog tijela NATO-a sainjenog od SAD-a, VB-e i

Francuske

2. zbog Njemakog nezadovoljstva svojim postratovskim statusom; Francuska ju je

detektirala kao najpogodnijeg saveznika koji moe dati, osim diplomatske, i konkretnu

snagu za uspostavu novog europskog politiko-sigurnosnog poretka predvoenog

Francuskom

(Fran. je jo 1954, predlagala UN-u stvaranje europskog sistema sigurnosti u koje bi

bile ukljuene i socijalistike zemlje)

1957.- pripojenje Saara SR Njemakoj

Adenaur, za razliku od veine njegovih suradnika, podravao suradnju s Francuskom iz

nekoliko razloga:

da bi se omoguila bra i uinkovitija meunarodna rehabilitacija Njemake

uspostavljenje svojevrsne osovine Bonn-Pariz bilo bi za Europu psiholoki prihvatljivo

s obzirom na postojanje osovine London-Washington

Pariz ima vodeu ulogu u europskim integracijskim procesima

rastui njemako-francuski gospodarski odnosi

lojalnost Bonna Washingtonu takoer vana jer predstavlja pouzdane garancije od

prodora socijalistikih utjecaja SSSR-a kao i povratka njemakog nacionalizma

prvi ozbiljniji razgovori izmeu Fran., Njemake, a kasnije i Italije voeni su oko prava i

mogunosti proizvodnje nuklearnog naoruanja neovisnog o NATO-u

SAD vie nije imao nuklearni blokovski monopol

nakon kubanske i berlinske krize i rata u Koreji kada se nuklearno oruje se pokazalo kao

tigar od papira, dio zapadnoeuropskih saveznika poelo je preispitivati amerike garancije da

e pod svaku cijenu vojno braniti teritorij Europe

Francuski vojni establishment suoavao se s nekoliko vanih odluka:

1. treba li se usredotoiti na kolonijalne posjede u Africi ili modernizaciji oruanih snaga

unutar NATO-a (proizvodnja nuklearnog naoruanja)

2. kako se postaviti u NATO-u nakon franc. blamae i povlaenja iz Sueza

3. zbivanja u Maarskoj i Poljskoj pokazala da do veeg zbliavanja s Moskvom i soc.

zemljama nee doi

1956. Adenaur predlae osnivanje Vojnog savjeta- sa zadatkom provedbe zajednikog

protokola o francusko-njemakim obrambenim doktrinama i studija za proizvodnju

naoruanja

kriza u Suezu potekla Nijemce na veu angairanost u zapadnoeuropskoj politici

sijeanj 1957. ministri obrane Francuske i Njemake sklopili bilateralni sporazum u

Colomb-Becharu o pitanjima obrane i naoruanja 1958. u Rimu pridruio im se talijanski

ministar postignut usmeni dogovor o izgradnji tvornice za izdvajanje izotopa u Pjerlatu

1957. ministri obrane Francuske, SR Njemake i Italije dogovarali Protokol o suradnji na

planu konvencionalnog i nuklearnog naoruanja protokol je nadogradnja na Porazum iz

Colomb-Bechara

Vojni komitet (Fran., Italija, SR Njem.) trebao je poevi s radom 1957., raditi na

usklaivanju vojnih koncepcija triju zemalja:

organizacija naoruanja i doktrina

uspostavljenje tehnike, znanstvene, gospodarske suradnje

uspostava to kompatibilnijih sustava naoruanja triju zemalja

potpisani sporazumi nisu obavezivali i njihove vlade koje su na kraju odbacili sve

sporazume

u Francuskoj prevagnula struja da krene sama u proizvodnju nuklearnog naoruanja

Francuska se takoer nadala postavljanju amerikih raketa s dvostrukim kljuem na svoj

teritorij, a za uzvrat bi traila obogaeni uran za nuklearne podmornice i informacije o

nuklearnom naoruanju SSSR-a

1958. opet se sastali ministri obrane Fran., Italije i SR Njemake raspravljali o

oivljavanju Zapadnoeuropske unije- dogovorena zajednika znanstvena suradnja

EUROPSKA SIGURNOST U BIPOLARNOJ FAZI MEUNARODNIH ODNOSA

EUROPA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

- europske zemlje nastoje dobiti politike, sigurnosne i ekonomske garancije Sjedinjenih

Amerikih Drava da u postratovskom razdoblju nee napustiti svoje europske

saveznike.

- Bipolarna faza meunarodnih odnosa 1945.-1989.

- Ideja formiranja jednog europskijeg sustava sigurnosti na Starom kontinentu.

- U tim pokuajima prednjaila je Francuska, ali i Velika Britanija, Njemaka te u

odreenim vremenskim periodima Italija, kao i neke manje europske zemlje (Benelux).

- U konanici, nikakav samostalan europski obrambeni sustav nije uspostavljen, ali je

raspadom bipolarne meunarodne zajednice poetkom '90-ih godina prolog stoljea

postojao stanovit institucionalni sustav (Zapadnoeuropska unija, francusko-njemaki

korpus).

o Gospodarski aspekt

opala proizvodnja ugljena

kriza vlastite nacionalne valute u odnosu na ameriki dolar

jo za vrijeme rata planirani su mehanizmi pomoi za Europu. Ujedinjeni

narodi osnovali su 1943. godine Upravu za pomo i obnovu tzv. UNRRA.

Iz sredinje europske organizacije za kopneni promet, Europske

organizacije za ugljen, Kriznog odbora za Europu 1947. godine stvorena je

Ekonomska komisija UN-a (ECE). Osnivai su tim tijelima namjeravali

pomoi cjelokupnoj Europi, ali u bipolarnoj fazi europskog razvoja pomo

se odnosila samo na zemlje zapadnog blika

o Politiki aspekt

glavni akteri svjetskog poretka temeljenog na ravnotei snaga bile su

upravo europske drave

Velika Britanija, Francuska, Prusija, Rusija, panjolska, Portugal, Belgija i

Njemaka u odreenoj fazi europskog i svjetskog razvoja bile su glavni

stoeri okupljanja ostalih manjih ili slabijih zemalja

o Sigurnosni aspekt

soft-security (politike, gospodarske nestabilnosti i nejednakosti)

Velika Britanija i Francuska, sklopile su 1947. Ugovor iz Dunkerqa kojim

se obavezuju na meusobnu pomo u sluaju njemakog napada na

njihov teritorij

Nedugo zatim osnovan je i Bruxellski pakt 1948., gdje su se Londonu i

Parizu prikljuile i teritorijalno malene zemlje Beneluxa koje su fiziki na

prvoj crti eventualnog ponovnog njemakog prodora na iri europski

prostor.

opasnost s Istoka (SSSR)

zapadni svijet izgubio je monopol nad nuklearnim orujem

usred Europe podignuta je eljezna zavjesa koja je podijelila prvo europski

prostor, a kasnije i iru meunarodnu zajednicu na tzv. Zapadni i Istoni

blok

Sjevernoatlantski savez 1949.

Varavski ugovor 1955.

Time je na meunarodnom planu uspostavljen sustav kolektivne sigurnost

temeljen na dva podsustava parcijalne kolektivne sigurnosti.

ULAZAK SAD-a U EUROPU

Trumanova doktrina

- djelatnik amerikog Ministarstva vanjskih poslova George Kennan

- Kennanov poziv na novi pravac amerike akcije oznaava poetak tzv. Amerike politike

containmenta u odnosu na SSSR i socijalistiku skupinu zemalja.

- u svom lanku objavljenom u ljetnom broju asopisa Foreign Affairs 1947. otvoreno je

pledirao na najutjecajnije ljude u amerikom politikom ivotu, da upotrijebe svu

raspoloivu ekonomsku i vojnu mo SAD-a kako bi se Zapadna Europa zatitila od

daljnjeg i jaeg prodora Staljinovog utjecaja.

- Istovremeno, u neposrednom susjedstvu, Turska je vodila teke pregovore sa SSSR-om

oko kontrole tjesnaca Bospor i Dardaneli.

- Kriza vezana uz Grku i Tursku imala je i svoju iru geostrategijsku komponentu

- Ameriki dravni tajnik Dean Acheson podnio je iscrpno izvjee o geopolitikoj situaciji u

iroj regiji

- Senator Vandenberg

- Ameriki dravni tajnik Dean Acheson lansirao je teoriju tzv. Domino efekta. Naime,

vjerovalo se kako nije rije samo krizama u Grkoj i Turskoj, ve ukoliko demokratske

snage u te dvije drave padnu pod naletom socijalista, efektom domina komunizam bi se

mogao proiriti juno sve do Irana, a moda ak i u Indiju

- 12. oujka 1947. Truman zatraio ekonomsku i vojnu pomo Grkoj i Turskoj,

opravdavajui svoj zahtjev rijeima da e se ubudue SAD zalagati za demokratski razvoj

svijeta. SAD e pomagati na svakom dijelu svijeta gdje slobodni demokratski razvoj budo

ugroen od strane komunizma. Trumanova doktrina

- Stvorena je doktrina za ostvarivanje i amerikih nacionalnih interesa

Marshallov plan

- ameriki dravni tajnik George Marshall

- U suradnji sa Jeanom Monnetom, ovjekom zaduenim za ekonomski oporavak

Francuske koji je tada privremeno boravio u SAD-u i stekao povjerenje mnogih uglednih

amerikih politiara, nastao je Program europskog oporavka, poznatiji pod nazivom

Marshallov plan

- Marshallov plan kao program slubeno je usvojen na Ekonomskoj konferenciji u Parizu

1947.

- vicarska je pristupila Marshallovom planu, ali nije traila nikakvu pomo

- Prvotna namjera Marshallovog plana bila je pomoi europske saveznike u njihovom

buduem samostalnom gospodarskom razvoju, a ne stvoriti ovisnost o permanentnoj

pmoi SAD-a

- Kao odgovor na tako iznesen Marshallov plan, esnest europskih zemalja dogovorilo je

zajedniku konferenciju u Parizu 12. srpnja 1947.

- Predsjednik Odbora bio je Britanac Oliver Franks, ali kljuna osoba za provedbu

dogovorenih planova bio je Francuz Jean Monnet

- Dana 16. travnja 1948., radi nadzora distribucije novca iz Marshallovog plana, osnovana

je Organizacija za europsku ekonomsku suradnju (OEEC)

- Marshallov plan ponuen je i SSSR-u te zemljama Istone Europe, od kojih je veina ve

bila pod sovjetskom sferom utjecaja, ali je SSSR u ljeto 1947. rezolutno odbio plan. Od

socijalistikih zemalja jedino je ehoslovaka isprva prihvatila pomo, ali je nakon

unutarnje politike krize i sovjetske intervencije prekinula takav oblik suradnje sa SAD-

om.

Raspad antihitlerovske koalicije

- "prijateljski orijentirani reim u istonoj Europi"

- Za SAD, ali i njihove europske zapadne saveznike, pojam se trebao odnositi na vlade

istonoeuropskih zemalja koje imaju dobre odnose sa SSSR-om, ali koje e istovremeno

imati normalne, ili ak i bolje odnose sa Zapadom. Za Staljinov SSSR, stvaranje

prijateljskih reima u Istonoj Europi oznaavalo je direktno proirenje sovjetskog utjecaja

na taj prostor, stvaranje drava gotovo identinih u svom drutveno-politikom razvoju

SSSR-u i, samim tim, eliminiranje cordon sanitairea u Europi.

- Ameriki ministar trgovine Henry Wallace

- John Foster Dulles pisao je o sovjetskim planovima podjele interesnih sfera u Europi

o U prvoj zoni, tzv. Unutranjoj, nalazi se Sovjetski Savez, a

o u drugoj, tzv. Sredinjoj, nalaze se podruja u Europi koja jo nisu zrela da se u

potpunosti ukljue u sovjetski sistem, ali prisustvo sovjetskih oruanih snaga

osigurava ostvarenje sovjetskog utjecaja u tim podrujima. Po Dullesu, SSSR

poduzima ozbiljne napore da u tu zonu ukljui Grku, Tursku i Iran.

o U treoj, tzv. Vanjskoj zoni nalazi se ostatak svijeta. U toj najveoj zoni, sovjetski

agenti irom svijeta agitiraju protiv zapadnoeuropskog demokratskog razvoja, a

njihov rad zabiljeen je, smatra Dulles, ak i u Sjedinjenim Dravama, unutar

Svjetske organizacije sindikata.

- ameriki ambasador u Moskvi Averal Harrisman

- Moda je najozbiljnije upozorenje SAD-u o ugroenosti Zapadne Europe od irenja

sovjetskog utjecaja pa ak i oruane intervencije sovjetskih vojnih snaga izrekao bivi

premijer Velike Britanije Winston Churchill u svom poznatom govoru odranom na

sveuilitu Fulton, Missouri, SAD, u oujku 1946. Godine. Meutim, Churchillova najava

podizanja eljezne zavjese u Europi, na potezu od Baltika do Jadrana, izmeu dva

razliita, suprotstavljena klasna sistema, tada je kod dijela zapadnih medija doekana s

podsmjehom.

ehoslovaka kriza

- Godine 1944. pod vodstvom Komunistike partije ehoslovake izbio je narodni ustanak

koji se ubrzo proirio na itavu zemlju. U toj politikoj borbi za vlast formirana je vlada

Nacionalne fronte u koju su uli i pripadnici ehoslovake Komunistike partije. Zauzevi

nekoliko znaajnih resora; unutarnje poslove, informiranje, poljoprivredni sektor, poeli su

provoditi radikalne reforme cjelokupnog ehoslovakog razvoja. Na izborima 1946.

izvojevali su znaajnu pobjedu te je predsjednik ehoslovake republike mandat za

sastav nove vlade morao povjeriti Klementu Gottwaldu, dotadanjem potpredsjedniku

vlade i tajniku Komunistike partije. Time je po prvi puta komunist postao predsjednik

koalicijske vlade u ehoslovakoj.

- Kriza u ehoslovakoj zavrila je u veljai 1948., kada su pripadnici Komunistike partije,

potpomognuti radnitvom i sindikatima, porazili pobunjenike graanske snage.

Berlinska kriza

- Na posljednjoj konferenciji voa triju velikih drava SAD-a, SSSR-a i Velike Britanije, u

Potsdamu (17. srpanj-2. kolovoz 1945.) jasno je dola do izraaja razjedinjenost velikih

saveznika u pogledu sredinjeg poslijeratnog sigurnosnog problema: odreivanja statusa

i uloge Njemake nakon zavretka Drugog svjetskog rata.

- Potsdamskom odlukom o granicama Njemaka je izgubila gotovo etvrtinu svog teritorija

od prije 1938. godine

- Podijeljena na etiri okupacijske zone (SAD, Francuska, Velika Britanija, SSSR)

- Berlin je bio iskljuen iz zonskog sistema podijeljene Njemake i stavljen pod zasebnu

savezniku upravu.

- Zapovjednik amerikih vojnih snaga u Njemakoj, general Lucius Clay

- Dana 20. rujna 1949. godine od zapadnih okupacijskih zona osnovana je Savezna

Republika Njemaka s prijestolnicom u Bonnu i dr. Konradom Adenaueom kao prvim

kancelarom.

Hladni rat

- Hladni rat najopenitije se definira kao primjer bipolarnih zaotrenih odnosa, kao stanje

odnosa dva suprotna drutveno-politika i ekonomska sistema nakon drugog svjetskog

rata

- Radovan Vukadinovi Hladni rat dijeli na tri osnovne faze

o A) razdoblje od 1945-1946.

- nasluuje se raspad Ntihitlerovske pobjednike koalicije

- trae pomo SAD-a

- SSSR se priprema za okupljanje svojih istonoeuropskih saveznika.

o B) razdoblje od 1947-1949.

- Njemaka je podijeljena izmeu kapitalistikog i socijalistikog bloka

- SAD Trumanovom doktrinom i Marshallovim planom definitivno veu

zapadnoeuropske saveznike uz ameriku politiku.

o C) razdoblje od 1950-1960.

- Politika temeljena na sili kao osnovi moi i zastraivanja dviju suprotnih strana

- Korejski sukob i kubanska kriza pokazali su da nijedan blik nije spreman koristiti

nuklearno naoruanje za dobivanje prednosti na globalnoj sceni

- Godina 1956. Uzima se kao poetak postepenog detanta

- Socijalistiki blok dobiva svoju vojno-politiku organizaciju, Varavski ugovor.

Prof. dr. Anton Grizold prvu fazu hladnoratovskih meunarodnih odnosa (1945-1946.

Godine) naziva jo i prvi hladni rat, ralanjuje na tri podrazdoblja

d) konfrontacije (1949-1953.)

e) laganog poputanja (1953-1962.)

f) suivota (1963-1969.)

Druga faza oznaava razdoblje poputanja napetosti supersila (1969-1979.) dok treu fazu

naziva i trei hladni rat te ga ponovno dijeli na podfaze:

c) konfrontacija (1979-1985.)

d) kraj hladnog rata (1985-1990.)

POECI EUROPSKOG UJEDINJAVANJA

Zapadnoeuropski saveznici i europsko ujedinjavanje

- Churchill neposredno nakon zavretka ratnih operacija 1946. godine u svom govoru u

Zurichu predloio potrebu stvaranja integracije poput Sjedinjenih Drava Europe.

- Osnova integracije bila bi svojevrsna osovina Njemaka-Francuska

- Na taj nain Velika Britanija ne bi bila direktno vezana uz europske integracije procese.

- U elji proirenja trita, Belgija i Nizozemska su jo u rujnu 1944. Potpisale carinsku

konvenciju, a godine 1948. Zajedno s Luksemburgom oformile su privrednu uniju

Beneluks.

- koncepciju europskog ujedinjenja politiki je podravao i konkretno materijalno i

financijski pomogao Washington

- Washington je pri tom raunao i na Zapadnu Njemaku, odnosno njezino ukljuenje u

Zapadni savez

- Toga se najvie pribojavala Francuska, te u vrlo kratkom vremenskom razmaku ponudila

nekoliko inicijativa: Schumanov plan (9. Svibanj 1950.), Plevenov plan (24. Listopad

1950.) te prijedlog za stvaranje politike unije (20. 9. 1950.).

Shumanov plan

- Ideju je nadahnuo Monnetov neuspio pokuaj uspostave britansko-francuske unije iz

1940. godine, a Beneluks je uspostavljen 1948. godine

- No, ideja stvaranja ujedinjene Europe, kasnije preinaena u viziju Sjedinjenih Europskih

Drava, zapoeta je jo od Karla Velikog, intenzivirala se dvadesetih godina prolog

stoljea, pa sve do Churchillovog javnog zagovaranja njezine realizacije

- Dana 5. svibnja 1949. godine u Londonu je potpisan statut Vijea Europe. Potpisao ga je

deset vlada: Velika Britanija, Francuska, Irska, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Italija,

Danska, Norveka i vedska

- Vijee Europe sastoji se od Odbora ministara.

- prva sjednica Vijea u Strassbourgu 10. kolovoza 1949.

- predsjednik Vijea, bivi belgijski premijer Spaak poeo je nametati ideju tzv. Male

Europe koja bi obuhvaala Francusku, Njemaku, Italiju i zemlje Beneluksa.

- strasti su kulminirale oko nadzora industrije ugljena i elika u Ruhru

- Jean Monnet tu je uvidio ansu za ostvarivanje svog dugogodinjeg sna: uspostave

sjedinjenih Europskih Drava, koja bi poela integriranjem industrija ugljena i elika i

uspostavom nadnacionalne vlasti koja bi kontrolirala i tregulirala te dvije industrije

- Monnet ipak nije htio sam promovirati svoj plan ve ga je ponudio francuskom ministru

vanjskih poslova Robertu Shumanu

- Dana 9. svibnja 1950. godine Shuman je sa planom upoznao europsku javnost putem

medija

- Taj dan se i slubeno slavi kao Dan Europe

Njemaki kancelar Kohl stavlja naglasak iskljuivo na uvrivanje veza unutar NATO-a,

transatlantsko saveznitvo mora usmjeriti svoje djelovanje na tri podruja:

Jaati unutarnje veze NATO lanica

Jaati suradnju SADa i EEZa

Jaati NATOvu politiku ulogu u odnosu na OSCE

-Uvrenje njemako-amerikih i njemako francuskih veza temeljni su vanjskopolitiki

zadaci nove ujedinjene Njemake drave za nadolazee 21. Stoljee

Ciljevi Njemake nakon ujedinjenja:

Suradnja unutar Sjevernoatlantskog saveza

Jaanje ekonomskih veza unutar Eza

Uspostavljanje politike i ekonomske suradnje sa zemljama Istone, Centralne i

Jugoistone Europe

Potreba redefiniranja ciljeva Sjevernoatlantske sigurnosne organizacije

Odravanje dobrih veza sa SADom

Postojala je i bojazan da Njemaka, nautrb NATOa, mogla ostvariti nekakav savez sa

SSSRom, nakon ujedinjenja

Britanski stavovi: snaan NATO savez, uz aktivno uee amerike politike i prisutnost

amerikih vojnih snaga u Europi

Francuska: za ukljuenje istonoeuropskih zemalja Sovjetskog Saveza u izgradnju novog

europskog sigurnosnog poretka

6. ZAPADNOEUROPSKA UNIJA (WEU) OD HLADNOG RATA DO DETANTA

Za vrijeme hladnog rata vojna uloga zapadnoeuropske unije (WEU) bila je zasjenjena

NATOom. To je i razumljivo jer obrana Zapadne Europe bez angamana SADa, nije bila

zamisliva.

Grizald smatra da je WEU od 1954. do 1973. ipak odigrala vanu ulogu pri ukljuivanju SR

Njemake u NATO 1955., obnavljanju povjerenja meu zapadnoeuropskim dravama,

sreivanju problema Saara te savjetovanjima o politikim i ekonomskim pitanjima meu

ministrima vanjskih poslova lanica EZ i Velike Britanije svakog tromjeseja

Rimska deklaracija(pokuala definirati europski obrambeni identitet i uskladiti obrambene

politike)

sredinom 80ih, za vrijeme krize sjevernoatlantskih saveznika, francusko inzistiranje na

europeizaciji europske obrane, potpomognuto njemakim zahtjevom za intenziviranjem

europskog javnog mnijenja oko pitanja zapadne sigurnosne politike, rezultirali su sastankom

ministra obrane i vanjskih poslova lanica WEUa u Rimu u listopadu 1984.g. zakljueno je da

lanice WEUa moraju:

- Postii konsenzus glede pitanja obrane, kontrole naoruanja i pitanjima razoruanja,

uspostaviti odnos na relaciji Istok-Zapad, ojaati Atlantsko saveznitvo, poboljati

europsku suradnju na planu naoruanja gdje bi upravo WEU posluila kao politika

platforma takve suradnje

U svrhu institucionalizacije dogovoreno je da se Vijee ministara sastaje dva puta godinje, a

1985.u Bonnu oformljene su tri nove agencije za sigurnosna pitanja: 1) Agencija za

prouavanje nadzora nad naoruanjem, 2) Agencija za prouavanje obrambenih i

sigurnosnih pitanja i 3) Agencija za razvoj suradnje na podruju razoruanja

Ipak, operativnu funkciju europske obrane zadrao je NATO. Dok se NATo trebao baviti

operacionalizacijom sustava kolektivne sigurnosti, Zapadnoeuropska unija djelovala je i bila

shvaana kod euroatlantskih saveznika kao savjetodavno tijelo.

Platforma o europskim sigurnosnim interesima

Svaka kriza ameriko-sovjetskih odnosa ili poputanje napetosti doveli su do postupnog

oivljavanja WEUa

27. listopada 1987. U Haagu je prihvaena Platforma o europskim sigurnosnim interesima,

naglaava se kako e sigurnosno ojaana Zapadna Europa pridonijeti osjeaju sigurnosti i

jaanju cjelokupne organizacije NATO. No, jo uvijek WEU ne ide na institucionalizaciju

vlastite sigurnosne politike, kao ni kreiranje vojnih snaga za njezinu provedbu na terenu.

Znaajna novost je, ipak, spremnost lanica WEUa da razmotre opasnosti i izazove

sigurnosti i izvan teritorija svojih lanica (out-of-area). Utvreni su i uvjeti za prijam novih

lanica ( 1990. panjolska i Portugal postale lanice)

Operacija uklanjanja mina u Perzijskom zaljevu(1987.-88.) (prvo sudjelovanje WEUa u

operacijama)

Situacija se zaotrila do te mjere da je prijetila blokada slobodne plovidbe brodova u

meunarodnim vodama u Zaljevu. Europi je to vie smetalo jer je o toj nafti ovisila vie od

SADa. Uvidjevi da UN ne namjerava poduzeti nita, WEU se odluila za akciju .

U Haagu su se, 20. 8. 1987., predstavnici MVPa lanica WEUa dogovorili za slanje dodatne

pomorske snage (FRA, VB, ITA, BEL, NIZ, financijski i LUX I NJEM koja je poslala brodove

da zamjene NATOve snage koje su otile u Perzijski z.) da bi pomogle u raiavanju

me.voda od mina

lanice WEUa u iransko.irakom ratu su ostale neutralne!

Dvije struje unutar WEUa, jedni ele usvajanje programa pomoi zemljama Treeg svijeta,

drugi ne ele permanentnu strukturu za provoenje out of arera operacija.

Zapadnoeuropska unija je ipak, opet samo predstavljala forum u kojem su se koordinirale

nacionalne aktivnosti drava lanica.

Operacija oslobaanja Kuvajta (1990.-91.)

Mnogo ira operacija od prethodne, sve lanice upotrijebile jednaku tehniku za nametanje

embarga-pomorsku blokadu

lanice vie nisu neutralne, aktivnosti usmjerene prema jednoj dravi Iraku

Kooperacija sa UNom, ad hoc koalicija predvoena SADom

Nejedinstvo unutar lanica: FRA protiv, a mnoge ne-lanice ele sudjelovati doivljavajui

Washington kao lidera akcije za oslobaanje, a ne WEU

Snage WEUa tijekom 1991. Neposredno su sudjelovale i u akciji Pustinjska oluja

II. EUROPSKA OBRANA U NOVOM SVJETSKOM PORETKU

1. U pravcu stvaranja europske sigurnosne arhitekture

Novi svjetski poredak i europska sigurnosna arhitektura

Ole Waevar: Europa je postala regija ireg meunarosdnog sistema u posthladnoratovskom

razd.

Wojecich Kostecki: europska sigurnosna arhitektura pretpostavlja nekoliko kljunih

elemenata; obuhvaa odreenu institucijsku strukturu kao interakcijski proces meu tim

institucijama, zatim europska sigurnosna arhitektura pretpostavlja kolektivnu obranu kao

obrambeni sustav od napada ivana ali i zatitu od unutarnjih ugroza te poiva na uvjerenju

da je sigurnost u geografskom smislu-nedjeljiva, kompleksna kategorija ( vojna, politika,

ekonomska, socijalna i ekoloka komponenta) i da je kooperativnog karaktera

R. Vukadinovi: u posthladnoratovskoj Europi moe se govoriti o skupu institucija, njihovih

veza i odnosa koji na osnovi svojih politikih, gospodarskih i vojnih kompetencija stvaraju

sustav koji se najee naziva europskom arhitekturom

Sigurnosna arhitektura ovdje je shvaena kao skup institucija koje ispunjavaju sigurnosne

funkcije i nain na koji se odvijaju uzajamni sigurnosni odnosi.

Ciljevi europske sigurnosne integracije

Ona je potrebita iz tri osnovna razloga koji ujedno upuuju i na tri primarna cilja:

1) Ouvanje i irenje europske sigurnosne zajednice

2) Uspostavljanje uvjeta za efikasniju i uinkovitiju zatitu i promociju vitalnih i

nacionalnih interesa zemalja Europe na meunarodnome planu

3) Uspostavljanje uvjeta za efikasniju i uinkovitiju zatitu i promociju vitalnih nacionalnih

interesa zemalja Europe na meunarodnom planu

4) Izgradnja federalne Europe

-polazi se od poimanja sigurnosne zajednice Karla Deutscha: sigurnosna zajednica

predstavlja cjeloviti, integrirani prostor na kojem je rat kao sredstvo rjeavanja sukoba

odbaen, a meusobne nesuglasice drave rjeavaju dogovorom ili nekim drugim mirnim

sredstvima meunarodnog komuniciranja

Gorbaovljevi prijedlozi redefiniranja europske sigurnosti

Sovjetski lider Gorbaov 1990. Godine pozvao je Zapad da prevlada stare dogme i prijanji

nain promiljanja europske obrane u cilju izgradnje svjetskog poretka bez ratova, a

potpisivanjem takvog ugovora prestao bi postojati Varavski ugovor

Zapadno oduevljenje padom komunizma u Istonoj Europi dovelo je do pribliavanja

Zapada i Istoka Europe, ukljuujui i SAD oko novog europskog sigurnosnog sustava. No, u

stvarnosti su stvari ipak izgledale malo drugaije. Moskva se odluno suprotstavila da OSCE

ima bilo kakav utjecaj ili nadzor nad novoosnovanim samostalnim baltikim republikama.

Suoene s takvom realnou, postsocijalistike se republike poinju okretati NATO-u i EU-i

WEU na putu prema Maastrichtu

Francuska i Njemaka zalagale su se za samostalniju europsku obranu u odnosu na NATO,

te integraciju WEU u buduu Europsku Uniju.

London se otro suprotstavio ujedinjenju WEU i EU, objanjavajui svoj stav sa nekoliko

razloga: sami lanovi nisu jedinstveni glede tog prijedloga kad bi dolo do sjedinjavanja to

bi bilo na tetu koherentnosti WEU. Zatim, to bi znailo probleme za budue irenje EU na

podruje istone i centralne Europe. Stoga je britanski stav glede toga bio pragmatian:

WEU moe jaati kao sigurnosna organizacija ije usluge lanice budue EU mogu

upotrijebiti ako smatraju da je to u njihovom nacionalnom interesu, ali Europljani ne smiju

pristati na spajanje te dvije organizacije.

Promiljanja WEU o novoj europskoj sigurnosti

- U veljai 1991. U Parizu Vijee ministara WEU raspravljalo je o ulozi WEU u novoj

europskoj sigurnosnoj arhitekturi; europska sigurnost u novom svjetskom poretku,

poradi radikalnih promjena na meunarodnoj sceni, biti e organizirana na tri

komplementarna nivoa: a) europski nivo, koji se trebao zasnivati na

Zapadnoeuropskoj uniji, b) atlantski nivo zasnovan na organizaciji NATO te C)

paneuropski nivo koji se trebao temeljiti na KESS-u

Generalni tajnik, Willem van Eekelen: WEU je jedina europska sigurnosna organizacija

temeljena na sustavu kolektivne obrane, Ugovor o osnivanju WEU nema jasno naznaene

teritorijalne granice niti je decidirano naznaen prostor njihova djelovanja, ima obavezu

bliske suradnje s lanicama NATO-a

UGOVOR IZ MAASHTRICHTA

Ugovor pretpostavlja uspostavu zajednike vanjske i sigurnosne politike EU, ta politika

trebala bi ukljuivati sva pitanja vezana uz sigurnost Europske Unije, ukljuujui i stvaranje

zajednike obrambene politike, koja bi u budunosti mogla rezultirati stvaranjem zajednikih

obrambenih snaga

Upravo koncept Zajednike vanjske i sigurnosne politike (Common Foreign and Security

Policy CFSP) promoviran je kao zamjena za prijanju instituciju Europske politike

kooperacije (EPC)

Ciljevi CFSPa su: uvanje zajednikih vrijednosti, fundamentalnih interesa i neovisnosti EU,

jaanje sigurnosti EU i njezinih lanica, ouvanje mira i jaanje internacionalne sigurnosti u

skladu sa principima Povelje Una, promoviranje meunarodne suradnje, razvoj i

konsolidacija demokracije i vladavine zakona te potivanje ljudskih prava i fundamentalnih

sloboda

Upravo bi WEU trebala biti forum za elaboriranje i raspravljanje svih tih sigurnosnih pitanja,

ali i konkretnu realizaciju pitanja koja se tiu obrambene politike EU. Time se kodificirala

institucionalna podjela sigurnosnih i obrambenih zadataka, a upravo WEU je postala

obrambena komponenta EU!

EUROATLANTSKE INTEGRACIJE 118.STR.

Provedba ekonomskih sankcija za SR Jugoslaviju na Dunavu, u ijoj su realizaciji WEU uz

NATO pomagale i snage Rumunjske, Bugarske, Maarske te organizacij OSCE.

1994. WEU preuzima nadzor nad Mostarom BiH te je sudjelovala u osnivanju Europskih

policijskih snaga.

1997. WEU je u Albaniji uspostavila Multinacionalne savjetodavne policijske snage (MAPE)

sa zadaama treninga, savjetovanja i obuke albanskih policijskih snaga.

WEU je 1997. sudjelovala i u operaciji uspostave stabilnosti nakon krize u Albaniji (ALBA) te

u akcijama razminirivanja teritorija Hrvatske 1998. Pripadnici WEU sudjelovali su i kao

promatrai na Kosovu, te lanovi SFOR-a i IFOR-a.

Osnovne zamjerke akcijama WEU:

1. nije postojala suglasnost oko nunosti i naina poduzimanja konkretnih akcija u

Albaniji je djelovala tzv. Coalition of willing sastavljena od snaga Francuske, Grke,

Italije, Rumunjske, panjolske i Turske.

2. tri neuralne zemlje koje su kasnije postale lanice EU (Austrija, Finska i vedska)

dodatno su komplicirale proces usaglaavanja zajednikih vanjskopolitikih interesa

EU. vedska je predvodila WEU misiju s ciljem razminiravanja hrvatskog teritorija,

WEUDAM.

3. nije bilo jedinstvenih, kolektivnih snaga niti su bile pod jedinstvenim zapovjednitvom

WEU-a.

4. nije bilo dostatnih adekvatnih operativnih sredstava, ve su uglavno koritena

sredstva NATO-a

5. organiavanje WEU-a samo na ispunjavanje civilno-humanitarnih zadaa.

Temeljni problemi s kojima su se Europljani suoavali u pokuajima realizacije Zajednike

vanjske i sigurnosne politike bili su dvojaki:

a) nadostatak iskazane zajednike politike volje

b) nedostatak postojeih sredstava i mehanizama za njezinu adekvatnu provedbu

Lisabonski principi lipanj 1992. trai se podrka lanica EU-a irenju demokratskih

vrijednosti i institucija, kao i promocija i potpora novim europskim demokratskim vladama.

Amsterdam 1997. godine usvojen dokument Agenda 2000 uz politiko i monetarno

jedinstvo lanica Unije, EU prihvaaju uspostavu zajednike obrambene i sigurnosne politike

kao i uspostavu europskih snaga za njezino provoenje.

A.Gizold uloga WEU:

a) ralanjivanje opasnosti i uspostavljanje prikladnih sigurnosnih mehanizama i

instrumenata u suradnji s EU i NATO-om

b) jaanje operativen sposobnosti i razvijanje vojnog aspekta europske sigurnosti

1986. SEA Single European Act uslijedilo je ukljuivanje i sigurnosnog aspekta u

europske pokuaje.

1991. Deklaracija o WEU iz Maastrichta spominje potrebu razvoja europskog sigurnosnog i

obrambenog identiteta, te vee europske odgovornosti na podruju obrambenog pitanja.

Jae inzistiranje Europljana na formiranju ESDI-a moe se obrazloiti sljedeim:

1. raspad SSSR-a smanjenje vezanosti uz SAD

2. svoenje Njemake pod zajednike sigurnosne okvire

3. mogunou SAD da se povuku iz euroatlantskog saveznitva

David S. Yost nekoliko glavnih razloga poetnog neuspjeha ESDI-ja:

1. nedostatak politike odlunosti Europljana

2. unutarnja neslaganja Europljana glede uloge ESDI-ja

3. mentalna ovisnost o SAD-u

Petersberka deklaracija 1992. odreeni pravci akcija i vrste misija potrebitih za

adekvatne odgovore NATO-vim posthladnoratovskim izazovima sigurnosti.

Travemunde rujan, 1993., ameriki ministar obrane Les Aspen, predloio je uspostavu

novih snaga unutar Alijanse, Combined Joint Task Force (CJTF) formalno usvojen u

Berlinu 1996 = okupljene, multinacionalne,vienamjenske snage upuene na realizaciju

taznovrsnih, specifinih ciljeva.

Ime:

Task Force specifino vojno tijelo s ciljem postignua odreene zadae

Joint u realizaciji zadae zajedniki sudjeluju razliite snage

Combined u realizaciji zadae ukljuene su snage dvije ili vie drava

Vojni planeri NATO-a predvidjeli su tri tipa CJTF-a:

1. NATO only CJTF = samo snage lanica Saveza

2. NATO plus CJTF = lanice Saveza i PzM

3. WEU led CJTF = lanice WEU-a samostalnim akcijama koriste NATO-ova sredstva

WEU je tada okupljala 27 drava

Sastanak NATO-a u Bruxellesu 1994. naelno prihvaen prijedlog uspostave CJTF-a

Berlin 1996. formalno uspostavljen CJTF

non Article 5 operation akcije humanitarne prirode, sprjeavanja sukoba te uspostave i

odranja mira peacekeeping, peacemaking, crisis management i druge nevojne operacije

P. Gordon skepsa spram koncepta CJTF

SHARP GUARD (lipanj 1993. lipanj 1996.) zajednika NATO-WEU operacija s ciljem

potivanja meunarodne kontrole potivanja embarga na Jadranu na uvoz oruja za zemlje

bive SFRJ, te kontrole provoenja ekonomskih sankcija za SRJ na Dunavu. To je bila prva

zajednika operacija NATO-a i WEU.

MPFSEE akcija stvaranja multinacionalne mirovne snage za junu Europu koju su

poduzele Albanija, Bugarsk8a, Grka, Italija, Makedonija, Rumunjska i Turska.

1991. Aliance Strategic Concept vanost CJTF-a pomak u dva pravca:

1. regionalni izazovi sigurnosti

2. djelovanje kao coalition of willing

Za realizaciju Petersberkih ciljeva planirane su tri vrste misija:

1. large scale ; uvijek predvodi NATO

2. medium scale ; NATO + EU

3. small scale ; EU bez NATO

Britanija podupirala prve dvije, a Francuska drugu i treu

U skladu s naelno prihvaenim postupkom za pokretanje snaga EU dogovoreno je sljedee:

1. osnovat e se potrebita institucionalna struktura unutar koje e zemlje lanice EU i NATO

moi sudjelovati u procesu odluivanja

2. oduku o uporabi snaga EU donosi Europsko vijee

3. u implementaciji odluke mogu sudjelovati snage svih zemalja koje su zainteresirane za

akciju

Francuzi su predlagali da se zainteresirani izvanjski partneri podijele u tri grupe:

1. kandidati za lanstvo u EU koji ve jesu u NATO-u

2. lanovi NATO-a koji su nisu kandidati za primanje u EU

3. kandidati za lanstvo u EU koji jo tada nisu bili u NATO-u

Britanci su inzistirali na podjeli na dvije skupine: lanice i ne-lanice NATO-a

USPOSTAVA EUROPSKIH SNAGA ZA BRZU INTERVENCIJU

1994. Bruxelles NATO summit Francuska zahtijeva da SAD uini neto po pitanju opsade

Sarajeva u BiH od strane Srba

1995. Daytonski mirovni sporazum

IMS Integrated Military Structure vojna komponenta NATO-a

EUROCORPS francusko njemake snage

1994. francuski ministar Leotard prisustvovao neformalnom susretu ministara obrane

zemalja lanica NATO-a u Sevilli

1995. na tlu Francuske odrana prva vojna vjeba NATO snaga od 1965. godine

EUROLAND zona zemalja lanica EU koje upotrebljavljaju jedinstvenu valutu euro

Sastanak u St. Malou 3. i 4. 12. 1998. potencirali su rasprave unutar euroatlantskog saveza

oko breg zaivljavanje europske obrane. britanski premijer Blair i francuski predsjednik

Chirac

Amsterdam 1997. dogovorena uspostava CFSP

Berlin plus novi aranman NATO-a glede ESDI-a

Koln 1999. formalni zavretak postojanja i djelovanja WEU

Slubeno usvojen novi termin ESDP Common European Policy on Security and Defence

etiri razloga koja je EU imala za preuzimanje sigurnosnih pitanja:

1. dobivanje potpore europskog javnog mnijenja za nastavak procesa europske

integracije

2. slabljenje francusko njemakih natjecateljskih tenzija

3. jaanje uloge Velike Britanije na Kontinentu

4. vraanje samopouzdanja europskim saveznicima nakon NATO-ove out of area

akcije na Kosovu

1999. Helsinki ERRF europske snage za brzu intervenciju (European Rapid Reaction

Force)

Headline Goal task Force

PSC odbor za politika i sigurnosna pitanja (Political and Security Committe) sjedite:

Bruxelles

MC Vojni komitet (Military Committe)

MS Vojno osoblje (Military Staff)

CESDP Zajednika europska sigurnosna i obrambena politika

Visoki predstavnik EU za CFSP Javier Solana (tada generalni tajnika NATO-a)

Summit EU lipanj, 2000. godine Santa Maria da Fiera napredak u tri podruja:

1. mogunost ukljuivanja u projekt izgradnje europske obrane i europskih zemalja koje

nisu lanice EU ili NATO-a.

2. uspostava suradnje EU sa NATO-om u pogledu izgradnje europske obrane

uspostava 4 ad hoc radne grupe:

za sigurnosna pitanja

za postizanje kompatibilnosti vojnih snaga EU i NATO

za donoenje odluka koje snage e NATO staviti na raspolaganje EU

za definiranje permanentnih oblika zajednikog NATO-EU aranmana i vojnog

djelovanja

3. suglasnost elnika EU da se poradi na jaanju civilnog aspeta crisis managementa, tj.

da se formiraju civilne snage za provoenje takvih operacija

Dogovoreno je prihvaanje tzv. Akcijskog plana (Action Plan) jaanje policijske

suradnje

Bruxelles 2000. sastanak ministara obrane lanica EU

Usvojen Katalog europskih snaga (EU Force Catalogue) 14/15 lanica EU (Danska nije

sudjelovala). Njemaka najvei doprinos

imbenici koji su utjecali na proces kreiranja vojnih snaga EU:

1. promjena britanskog stajalita koju je donijela Blairova vlada

2. usvajanje eura kao zajednike valute dijela zemalja EU

3. potreba konsolidacije europske vojne industrije

4. nedovoljne borbene i logistike sposobnosti oruanih snaga zemalja EU

EUROATLANTSKE INTEGRACIJE (145-172) RAJNA

elnici EU na sastanku u Nici, odranog od 7. do 9. prosinca 2000. odluil su po pitanju

europske obrane uiniti sljedee:

1. -evaluirati, revidirat neke dijelove Kataloga europskih snaga

2. -nadgledati implementaciju propisanog Katalogom

3. indentificirati realne potrebe i sukladno njima harmonizirati vojne doprinose pojedinih

zemalja

4. pratiti postignute progrese te temeljem njih planirati nove potrebe

Ubrzano je i osnovan tzv. EU Capability Development Mechanism (CDM) ija je zadaa bila i

prilagodba postojeih europskih kapaciteta standardima i snagama NATO saveza.

Ugovor iz Nice je naelno potvrdio ve prije usvojen koncept Europskog sigurnosnog i

obrambenog identiteta koji u Nici i slubeno postaje integralni dio zajednike vanjske i

sigurnosne politike EU.

Znaajna novina u projektu vanjske sigurnosne politike je usvajanje tzv. principa proirene

suradnje (enhanced cooperation) koji pretpostavlja da najmanje 8 zemalja zajednikih

sudjeluje u aktivnostima provoenja ciljeva zajednike vanjske i sigurnosne politike EU.

Akcijski plan europskih kapaciteta

2001. godine je predloen dokument Akcijski plan europskih kapaciteta (ECAP) kojim bi se

obznanile sve prednosti i mane nacionalnih vojnih kapaciteta zemalja EU, ali i nedostaci

ukupnih Europskih snaga za brzu intrevenciju.

Svoje zavrno izvjee o saznanjima dobivenim iz rada mnogobrojnih panela eksperti

Akcijskog plana europskih kapaciteta prezentirali su elnicima EU 2003. u Bruxellesu. Tu su

navedni glavni nedostaci na kojima bi Europljani u budunosti trebali ozbiljnije raditi kako bi

projekt europske obrane zaivio im ranije. To su:

1. Mogunosti angamana vojnih snaga

2. Mobilnost

3. Samoodrivost

4. Efektivnost ratovanja u novoj sredini

5. Tzv. problem C4ISR (command, control, communications, computer, intelligence,

surveillance, reconnaissance)

Problem kontrole vojne sile, sigurnosno-obavjetajne djelatnosti, razmjene sigurnosnih

informacija, vojno-indistrijski sektor i poglavito naini, sredstava i ljudi koji e zapovijedati ne

samo oruanim snagama ve i pojedinom konkretnom akcijom oduvijek su predstavljali

krucijalne probleme svakog obrambemog sustava.

Upravo zbog tih problema, Europska Komisija je odluila te godine napraviti zaokret pri

imlementaciji toga cilja.

EUROPSKA OBRANA NAKON 11. RUJNA 2001.

Razvoj projekta europske obrane nakon 11. rujna moe se okarakterizirati kao rutinska i

revolucionarna djelatnost. Rutinska, jer lanicama EU nije preostalo nita drugo, ve da se

zduno bave sveobuhvatnom implementacijom dogovorenog u Nici. Revolucionarna

djelatnost jer su teroristiki napadi u potpunosti izmjenili strategijsko okruenje i poimanje

sigurnosti i izazova stabilnosti na globalnom planu.

EU u borbi protiv meunarodnog terorizma

EU je najavila blisku suradnju sa SAD-om ne samo oko otkrivanja poinitelja ve i u buduoj

borbi protiv meunarodnog tetrorizma.

Akcijski plan EU za borbu protiv terorizma

Osim bilateralne suradnje sa SAD, EU najavila je i jaanje vlastitih mjera za uinkovitiju

borbu protiv terorista. Visoki predstavnik EU za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku te

Justice and Home Affairs Council EU dobili su zadau im prije definirati konkretne mjere i

potrebita sredstva EU na tom planu.

Predloene su zajednike konkretne mjere:

1. suradnja pri spaavanju preivjelih u teroristkim napadima

2. suradnja pri otkrivanju i hvatanju poinitelja napada

3. suradnja na obavjetajnom planu i razmjeni povjerljivih informacija

Potpisana je i Deklaracija samo dva dana nakon teroristikih napada. Ona deklarira napade

kao napade na sva demokratska drutva koja toleriraju multikulturalnost i raznolikosti, stoga

se i pozivaju zemlje koje dijele univerzalne vriijednosti da udrue svoje napore u borbi protiv

terorizma.

Europska trojka, sastavljena od predstavnika zemlje Predsjedateljice EU belgisjkog ministra

vanjskih poslova Louisa Michela, visokog povjerenika EU za CFSP Javiera Solane i

povjerenika EU za proirenje Chrisa Pattena 2001. posjetila je SAD i razgovarala sa

amerikim dravnim tajnikom Colinom Powellom o usuglaavanju EU-SAD aktivnosti u borbi

protiv terorista. Definirana je suradnja na sljedeim poljima:

1. poveanje sigurnosti zranog prometa i ostalih oblika transporta

2. suradnja policijskih snaga i zakonodavnih organa

3. blokiranje financijskih sredstava terorista

4. pojaanje kontrola graninih prijelaza, poslovima izdavanja viza i ostalih

dokumenata

5. pristup informacijskim bazama podataka

Kruna te prve faze diplomatske aktivnosti predstavnika EU svakako je usvajanje Akcijskog

plana za borbu protiv terorizma, 21.rujna.01. Akcijski plan podijeljen je u 4 tematske cjeline:

1. Solidarnost i suradnja sa SAD-om

2. Druga toka definira politiku EU i naine njezine realizacije s clijem borbe protiv

terorizma: -rad na policijskoj suradnji (Justic and Home Affairs Council, teroristiki

tim), jaanje i uspostava meunarodnih zakonodavnih instrumenata,

onemoguavanje financiranja terorista i njihovih skupina, praenje zranog prometa,

mjere za koordiniranu akciju EU sa ostalim zemljama

3. Trei dio plana se odnosi na meunarodni poloaj EU u globalnoj borbi protiv

terorizma.

4. Ovaj dio se odnosi na ekonomski prosperitet meunarodne zajednice

Deklaracija EU o borbi protiv terorizma i revidiran Akcijiski plan

Dvije i pol godine nakon napada na N.Y i WASHINGTON, 2004. izvren je napad u Madridu.

Nakon tog teroristikog napada, EU usvojila je novi dokument 2004.: Deklaraciju o borbi

protiv terorizma, temeljem koje e neto kasnije biti usvojen i revidiran Akcijski plan EU za

borbu protiv terorizma. Deklaracije poziva sve lanice EU da se sukladno njezinim

fundamentalnim principima, temeljem Povelje UN i obveza koje proizlaze iz Rezolucije 1373

koju je Vijee sigurnosti UN-a donijelo 2001. da se svim sredstvima odlunije suprotstavi

terorizmu.

Znaajna novost Deklaracije predstavlja tzv. primjena solidarnosne klauzule. Ta klauzula

znai da e u sluaju da jedna lanica EU bude napadnuta, EU e upotrijebiti sva

raspoloiva sredstva da obrani ili zatiti napadnutu zemlju.

Naelo solidarnosti odnosi se u sljedeim situacijama:

Zatitu teritorija lanica EU od teroristikih prijetnji

Zatitu demokratskih institucija i civilnog stanovnitva od terorizma

Pruanja konkretne pomoi u sluaju teroristikog napada na teritorij pojedinih lanica

EU

Samo tri mjeseca nakon napada u Madridu 2004. EU prihvatila je revidiran Akcijski plan

za borbu protiv terorizma u kojemu su odreeni sljedei ciljevi:

Produbiti meunarodni konsenzus u borbi protiv terorizma

Sprijeiti financiranje terorizma

Poveati uinkovitost radnih tijela EU i drava lanica pri traenju terorista

Osigurati meunarodni promet

Poboljati uklanjanje posljedica teroristikog napada

Usredotoiti se i na tree drave koje nemaju kapacitete za borbu protiv terorizma

CIVILNE I VOJNE OPERACIJE EU

Operacija EUPM u BiH

Potpisivanjem Daytonskog sporazuma 1995. okonani su otvoreni oruani sukobi triju

zaraenih strana u BiH. Poetkom 2002. Bruxelles je u BiH poslao svoj tim (Planing Team) s

ciljem izvianja, planiranja i organiziranja preuzimanja mirovne misije Una u BiH od strane

EU. Prvog sijenja 2003. snage Una nakon 7 godina djelovanja u BiH, zamijenjene su

snagama EU. Bila je to prva slubena crisis menagement operacija EU u okviru projekta

Europskog sigurnosnog i obrambenog identiteta. itava operacije slubeno je nazvana

European Union Police Mission (EUPM).

Glavni cilj misije je bio da policijske ali i administrativne zdruene snage EU pomognu

odranju mira i sigurnosti u BiH putem nadgledanja, provoenja inspekcija i mentorstva s

lokalnim snagama. Otprilike 80 % lanova EUPM dolazi iz zemalja EU, a ostatak iz ostalih

zemalja zainteresiranih za sudjelovanje u takvoj vrsti misije u BiH.

Specifini ciljevi misije EUPM u BiH bili su:

Uspostava nezavisnih i uinkovitih policijskih snaga

Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije

Osigurati financijsku neovisnost i samodovoljnost lokalnim policijskim snagama u

BiH

Izgradnja nacionalnih institucija i kapaciteta

Za postizanje tih ciljeva, EUPM je oformio nekoliko programa unutar kojih se definirani ciljevi

provode:

1. Policijski program za kriminal

2. Criminal Justice Program- cilj tog programa je uspostava nezavisnog i

multietnikog tijela (Court Police) koje e povezivati policiju i zakonodavne

organe, a bit e zadueno za prikupljanje relevantnih dokaza, pisanje

adekvatnih izvjea i ostale radnje kako bi se uoeno kriminalno djelo i

poinitelji nepismeno predoili tuiteljstvu.

3. Internal Affairs Program-trajna i vjerodostojna interna kontrola na svim

razinama i jedinicama policijkih snaga kao i svim tijelima i agencijama na

lokalnoj i ravnoj razini zaduenim za provoenje zakona.

4. Police Adinistration Program- kolovanje i struno osposobljavanje

administrativnog osoblja sukladno europskim standardima.

5. Program za kontrolu dravnih granica

6. Program za odranje javnog reda i sigurnosti

7. Program za zatitu podataka i povjerljivih informacija

Operacija Concordia u Makedoniji

Na poziv vlade Makeonije 18. oujka 2003. u EU je preuzela da tadanju NATO-vu misiju

Allied Harmony u Makedoniji s ciljem uspostave odranja sigurnosnog okruenja u toj zemlji

koje e omoguavati uspjenu provedbu Ohridskog sporazuma. Prva vojna operacija u

povijesti EU nazvana je Concordia.

Vojna operacija EU Concordia odvijala se na osnovu sigurnosnog sporazuma EU i

Sjevernoatlantskog saveza o mogunosti EU da koristi NATO-ve vojne kapacitete (Berlin

plus). U ovoj misiji sudjelovalo je oko 350 pripadnika vojnih snaga, svih lanica EU, osim

Irske i Danske. Uz njih, svoje snage su poslale i : Bugarska, Kanada, eka, Estonija,

Maarska, Island, Latvija, Litva, Norveka, Poljska, Rumunjska, Slovaka, Slovenija i Turska.

U poetku Francuska je bila zaduena za nadzor i organizaciju vojne operacije, da bi 2003.

ta zadaa zapala EUROFOR. Ovom operacijom zapovijedalo se iz iz Glavnog

zapovjednitva europskih snaga (SHAPE) u Belgiji te tri regionalna zapovjednitva

smjetena u Skopju, Kumanovu i Tetovu. Concordia je financirana dijelom iz budeta EU, a

dijelom iz nacionalnih budeta zemalja sudionica operacije.

Pokazala se vrlo uspjenom, a situacija na terenu se stabilizirala.

Operacija Proxima u Makedoniji

Ova operacija nije vojna, ve civilna, policijska operacija. Sudjelovalo je oko 200 policijskih

eksperata koji imaju ulogu nadzora, mentorstva i savjetovanja mekedonskih policijskih

snaga, te im pomau u otkrivanju organiziranog kriminala i usvajanju europskih standarada.

Slubenu odluku o operaciji EU je donjela 29. rujna 2003. Glavni strategijski cilj ostaje isti:

osiguranje mira i stabilnosti u Makedoniji kao preduvjet za uspostavljanje Ohridskog

sporazuma.

Operacija Artemis u Kongu

To je prva samostalna vojna akcija, bez neposredne pomoi NATO-a. Sredinom 2003.

intenzivirani su vojni sukobi dvaju tradicionalno neprijteljskih plemena Hema i Lendu.

Intenzitet tih sukoba napokon je nagnao i UN da pokuaju smiriti oruane sukobe.

Mandat UN-ovih snaga teritorijalno je bio ogranien na grad Bunia i zranu luku u pokrajini

Ituri. Rezolucijom je planirano da, u suradnji s Misijom UN-a u Demokratskoj Republici

Kongo(MONUC) vienacionalne snage provode:

Stabilizirati sigurnosne i humanitarne prilike u Bunaiu

Zatiti zranu luku

Zatiti ljude u Bunaiu

Doprinijeti sigurnosti civilnog stanovnitva

Francuska je najvie sudjelovala u ovoj operaciji, generali su bili Francuzi (Neveux i Thonier)

u kordinaciji sa specijalnim predstavnikom EU, Talijanom Aldom Ajellom. Glavno

zapovjednitvo je bilo u Parizu i Ugandi dok su manji stoeri bili u Bunii u Kongu.

Nakon FR, vedska je bila na 2. mjestu. Uz njih svoj doprinos su dale i : Austija, Belgija,

Njemaka , Grka, Maarska, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, panjolska I V.B plus jo

Brazil, Kanada i Juna Afrika.

Ova operacija je zavrila 1.rujna 2003. kada su snage EU zamijenjenje ponovno mirovnim

snagama UN-a.

Bez obzira na prednosti i nedostatke ove vojne akcije, bila je to pogodna prilika i EU ju je

iskoristila da se pokae u uvjetima drugaijima od onih europskih.

Operacija Althea u BiH

Pod ovim imenom je EU 2004. preuzela dotadanju NATO-vu mirovnu operaciju u BiH.

Sveani in preuzimanja u BiH odran je zranoj luci Butimir. U ovoj operaciji sudjeluje oko

7000 pripadnika lanica EU, podijeljena je na tri sektora: Banju Luku, Mostar i Tuzlu.

Osnovni cilj je uspostava i odravanje mira, stabilnosti na cjelokupnom podruju BiH. Ova

akcija najbolji je primjer suradnje EU i NATO-a na podruju JI Europe.

RAZVOJ CIVILNIH I VOJNIH KAPACITETA EU

Europska sigurnosna strategija

Visoki predstavnik EU za zajeedniku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana je 2003.

izloio nacrt strategije A Security Europe for a Better World. Samo nekoliko mjeseci kasnije

uz neznatne promjene dokumenta je na summitu EU u Bruxellesu prihvaen kao prva

Europska sigurnosna stretegija (EES). Strategija poinje iznoenjem negativnih aspekata

novog svjetskog poretka. Od 1990. ih u raznim sukobima poginulo je oko 4 milijuna ljudi, od

ega su gotovo 90% civili, uslijed ratnih sukoba i razaranja vie od 18 milijuna irom svijeta

je protjerano ili izbjeglo. Oko tri milijuna ivi sa manje 2 eura dnevno, 45 milijuna ljudi umire

od gladi ili neuhranjenosti, AIDS je globalna opasnost. Borba za naftu i plin dovodi do

trzavica meu eurpskim zemljama itd.

Sumirajui meunarodnu sigurnosnu scenu na poetku 21.st., elnici EU u Strategiji za

sigurnost zakljuuju da se EU suoava sa novim, najrazliitijima izazovima sigurnosti i

stabilnosti, koji dolaze iz najrazliitijih izvora i regija svijeta.

Uvaavajui dananje dominantne izazove tzv. soft-security Strategija za sigurnost EU

definira pet glavnih izazova sigurnosti i stabilnosti na koje EU mora biti spremna i sposobna

odgovoriti u budunosti.

1. TERORIZAM-

2. Poliferacij oruja za masovno unitenje

3. Regionalni konflikti

4. Oslabljene drave

5. Organizirani kriminal

Za ostvarenje tako postavljenih ciljeva Strategija predvia intenzivnije djelovanje u tri

osnovna smjera:

EU mora biti sposobna suoiti se i adekvatno rijeiti definirane sigurnosne

izazove koji su danas sve ee kombinacija civilnih i vojnih opasnosti

Jaanje sigurnosti i suradnje s neposrednim novim susjedstvom

Sigurnost EU je dio i globalne sigurnosti, stoga se EU zalae za multilateralnu

zajednicu, te multilateralno djelovanje temeljeno na potivanju meunarodnog

prava.

Dokument Headline Goal i Deklaracija o europskim vojnim kapacitetima

Na tragu ve postojeih dokumenata 2004. god EU je prihvatila novi dokument pod nazivom

The 2010 Headline Goal.

Tim dokumentom Bruxelles se obvezao do 2010. izgraditi adekvatne civilne i vojne snage

sposobne za obavljanje cijelog spektra crisis menagement operacija definiranih predloenim

tekstom Ustava EU. To su:

Humanitarne akcije

Akcije spaavanja

Operacije odravanja mira

Operacije razoruavanja

Borbene zadae

Potpora treim dravama u borbi protiv organiziranog kriminala

Preventivne operacije za spreavanje izbijanja kriza

Novousvojeni dokument predvia osnivanje Europskih snaga za brzi odgovor (EU Rapid

Response Force) temeljenih na konceptu tzv. borbenih grupa. Idejni zaetnici uspostave

koncepta borbenih grupa bile su Francuska i Velika Britanija.

Prve borbene grupe bile su operativno sposob