eumycota prave gljive - Насловнаbiolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/3678/x mik...
TRANSCRIPT
Eumycotaprave gljive
Podrazdeo: MASTIGOMYCOTINA Podraydeo: ASCOMYCOTINAKlase: Chytridiomycetes Klase: Hemiascomycetes
Hyphochytridiomycetes LoculoascomycetesOomycetes Plectomycetes
LaboulbeniomycetesPyrenomycetesDiscomycetes
Podrazdeo: ZYGOMYCOTINA Podrazdeo: BASIDIOMYCOTINAKlase: Zygomycetes Klase: Hymenomycetes
Trichomycetes GateromycetesTeliomycetes
Podrazdeo: DEUTEROMYCOTINAKlase: Hyphomycetes
CelomycetesBlastomycetes
Deuteromycotina
U ciklusu razvića nema polne reprodukcije.
Podrazdeo nije grupa blisko
srodnih vrsta već grupa gljiva koji imaju sličan konidijski stadijum.
Prisutan samo anamorfni stadijum.
Hife septirane, granate, haploidne, Hife septirane, granate, haploidne, prisutni malobrojni kvasci.
Razmnožavanje: konidije, hlamidospore, sklerocije.
Konidiofori:
specijalizovane hife koje su izdignute iznad micelije ili strome i nose konidije,
nastaju morfološkom i/ili fiziološkom diferencijacijom somatskih hifa i produkuju konidije,
mogu biti spečifične građe (jednoćelijski ili višećelijski, prosti ili razgranati), malo se razlikovati ili biti identični hifama.
razlike među konidioforima su od skoro neprimetnih mikronematoznih, preko semimakronematoznih do makronematoznnih razgranatih konidiofora.
Građa konidiofora Konidiofori su prosti ili granati, na vrhovima se obično obrazuju
specijalizovane konidiogene ćelije, fijalide, koje mogu biti organizovane na različite načine.
sporodohije – male, kompaktene, jastučaste strome na kojima se obrazuju kratki konidiofori na kojima sa konidijama.
acervule – agregati debelozidnih hifa jastučastog izgleda utkivu domaćina na kojima se obrazuju konidiofori.
piknidije - sporonosna tela, loptastog ili kruškastog oblika sa unutrašnjom šupljinom u kojoj se obrazuju konidiofori sa konidijama koje se oslobađaju kroz ostiolum. Formiraju se pojedinačno ili u grupana, na miceliji ili na/u stromama.
Konidije se prema obliku i rasporedu septi dele na:
amerospore –jednoćelijske
didimospore –dvoćelijske
fragmospore –višećelijske
diktiospore – diktiospore –poprečne i uzdužne pregrade
skolekospore –končaste sa više septi
helikospore –savijene ili izuvijane
staurospore –imaju zvezdast izgled
amerospore
didimospore
Tipovi konidiospora
skolekospore
staurospore fragmospore
diktiospore
helikospore
KonidiogenezaTalusna konidiogeneza –
poprečni zid se formira prediferencijacije konidije.
Blastična konidiogeneza –mlade konidije se uočavaju pre odvajanja poprečnim zidomod konidiogene ćelije.
entero-
talusna blastična
holoblastična entero-blastična
Holoblastična konidiogeneza – kada i unutrašnji i spoljašnji zid konidiogene ćelije učestvuje u formiranju konidije.
Enteroblastična konidiogeneza – kada samo unutrašnji zid konidiogene ćelije učestvuje u stvaranju konidija.
Helminthosporium sp.
Holoblastična konidiogeneza Enteroblastična konidiogeneza
Botrytis cinerea
Konstatovano je da stimulativni efekat na formiranje konidijskog aparata mogu imati:
aktivnost fermentativnih i oksidativnih puteva,
balans izvora ugljenika i azota u podlozi,
spoljašnji faktori (svetlost, temperature,
aeracija, mehaničke povrede i dr.)
Kad i zašto počinje diferencijacija konidiofora i konidija iz somatske micelije?
Konidiospore Aspergillus niger pod određenim
uslovima (temperatuori od 30˚C, u aerisanoj
kulturi i u prisustvu glutamina) direktno obrazuju konidiofore bez predhodnog micelijskog rasta.
Klasifikacija Varijabilnost u ovoj grupi gljiva se objašnjava pojavom
heterokariozisa koja je posledica anstomoziranja hifa.
Veliki broj saproba, malobrojnije paraziti biljaka, životinja i čoveka.
Široko rasprostranjene na različitim supstratima.
Klasifikovane su na osnovu morfološke sličnosti:
Hyphomycetes Celomycetes Blastomycetes
Hyphomycetes
Konidiofori: na miceliji, prosti ili razgranati, grupisani u koremije ili
sporodohije.
Konidije:jednoćelijske ili višećelijske, jednoćelijske ili višećelijske,
tamne ili svetle, ovalne ili cilindrične.
Značajni patogeni biljaka.
Izazivači dermatomikoza.
Producenti mikotoksina.
Hyphomycetes
Penicillium spp.
P. chrysogenumP. notatum
P. chrysogenumP. notatum
P. roqueforti
Penicillium spp.
Hyphomycetes
Alternaria alternata
oportunistički patogen,parazit oko 380 biljnih vrsta,izazivač astme i producent mikotoksina.
diktiospora
izazivač astme i producent mikotoksina.
Hyphomycetes
Fusarium spp.
F. verticillioides
F. graminearum
F. solani
makrokonidije mikrokonidije
F. subglutinans
uglavnom saprobi,prouducenti mikotoksina.
Hyphomycetes
Trichoderma viride
Granati konidiofori s konidijama
Koristi se u biološkoj kontroli drugih biljnih patogena vrsta gljiva.
Mikotoksini
Mikotoksini su jedinjenja koja mnoge gljive mogu da proizvode u određenim uslovima,
luče se u supstrat gde se gljiva razvija,
različite su hemijske prirode i imaju specifičnodejstvo na organizme viših bioloških sistema.
Većinu poznatih mikotoksina produkuju predstavnici podrazdela Deuteromycotina:
aflatoksini - Aspergillus flavus, A. parasiticus, ohratoksini - A. ochraceus, Penicillium viridicatum i dr., trichoteceni – vrste rodova: Fusarium, Stachybotris, Trichoderma,
Trichotecium, ... zeralenoni – Fusarium spp.
Prema toksičnosti mikotoksini se dele u tri grupe:
Izrazito toksični – letalna doza manja od 1 mg/kg telesne mase.
Vrlo toksični - letalna doza od 1 do 10 mg/kg telesne mase. (aflatoksin B1, trihoteceni, citreoviridinaman(aflatoksin B1, trihoteceni, citreoviridinaman
Toksični: letalna doza većim od 10 mg/kg telesne mase.
Celomycetes
Micelija dobro razvijena.
Obrazuju konidiofore sa konidijama u piknidijama ili acervulama.
Paraziti vaskularnih biljaka i saprobi u zemljištu, slatkim i slanim vodama.
Celomycetes
Phoma spp.
Piknidija sa eksudatom u vidu cirusa.P. mecdonaldi u vidu cirusa.
konidije ili piknosporeP. herbarum
P. mecdonaldi
Zemljišne vrste ali mnoge i značajni biljni patogeni.
Celomycetes
Colletotrichum spp.
C. gloeosporiiodes
C. fragariae
C. gloeosporiiodes
Vrste ovog roda su patogeni biljaka ili su endofite i grade mutualistički odnos sa biljkom.
Celomycetes
Septoria spp.
S. helianthi
piknidije
S. glycines
Izazivači pegavosti lišća mnogih gajenih biljaka.
Celomycetes
Gloeosporium spp.
acervula
G. albumG. minus
na borovnici
Izazivači biljnih bolesti poznatih kao antraknoze.
Blastomycetes Prava micelija odsutna ili
slabo razvijena.
Obuhvata niz formi čije ćelije pupe kao kvasci.
Blastomycetes
Aureobasidium pullulans – crni kvasac
Izaziva alergije,produkuje pulupane,izaziva bolesti biljaka.