ŠESTI GLAS satire i posprdeJa odozdo, 1969. Ta riječ, 1974.

Sedmoglasnik, 1982. Triptih o glavi, 1988.

Iznove starih majstora, 1995. Prevlaka ćaćina tamburica, 1996.

Sonet svinjcu... i Kati naravno!, 2000. Na bijeloj lađi, 2005.

Samo ljubav slavi, 2012.

| ŠES

TI G

LAS

satir

e i p

ospr

de /

Ja od

ozdo

, 197

0. |

297

AFFLUENT SOCIETY (tempo à la rast standarda)

trče i brzo jedu troše hranuzarađuju novac troše novacmasiraju svoje mišice i lica pa troše mišice i licaoblijeću oko žena te troše ženenjeguju automobile troše automobilekupuju očale da bi bolje potrošili očiprave sebi riječi i fotose i ekrane pa i to troše uslastnaslikaju sebe potrošačapa se troše nadvikujući se oko togaonda se troše izmišljajući zakonepa se troše rušeći ih provlačeći se kroza njihtroše se i postavljajući granice i razmičući ih gazećitroše se i trse veoma praveći oružjakoja opet treba svakako potrošitionda troše misli da izmisle novo društvopotroše se dok ga ne zasnuju pa se opet troše u njemukao što su se i prije trošili samo je pitanjetko će koga više potrošitionda troše duh i to ima čak nekog smislajer bez duše i duha je manje napornoi spermatozoide troše pa ih je sve više potrošačakoje opet valja nekako utrošiti jer sve se trošipostaje pomalo trošnoi istrošenojer se i vrijeme trošite je sve manje vremena a sve više trošnih ljudi u novim neboderima

Ja odozdo, 1970.

298

| Stij

epo

Mijo

vić K

očan

SED

MO

GLA

SJE

/ od

jedno

m dj

ed i

dijet

e |

a uporno se troše da zađu gore oni iz potleušicai more i zemlja i nebo potrošaču treba da trošidok sve ne potrati i ne potrošipotrošivši i uspomene jasna stvarpotrošivši i vlastiti mozak naravnoi to prije svega

(1968)

| ŠES

TI G

LAS

satir

e i p

ospr

de /

Ja od

ozdo

, 197

0. |

299

ŠAŠAVA PJESMICA S JEKOM (tempo à la Palestrina)

parajlije svi su isti isti istinešto treba da se slisti isti istimi nismo kapitalisti isti istinego proleteri čisti isti isti

lijepo kazao drug i to i to i toda se pazi naročito i to i tono obijesno posta sito i to i toa nimalo razborito i to i to

nekom mrsa nekom posta dosta dostagaće na štap mnogi osta osta ostaa buržuju nikad dosta dosta dostašto je bilo to i osta osta osta

(1968)

300

| Stij

epo

Mijo

vić K

očan

SED

MO

GLA

SJE

/ od

jedno

m dj

ed i

dijet

e |

JA ODOZDO*

ja odozdo sve to odozgogledam odozgopa se meni odozdo čini lakše i čini mi seda živim tako pronašavši izlaza odozdoali ja odozgo gubim svoju subraćuprije također odozdokoji su mi se sa svima drugima odozgopopeli na glavu razumljivo sasvimsve ih je više što hoće biti odozgopa se pentraju uza me i jedni uz drugei jedni po drugimai jedni na drugestenju oni odozdo pričepljeni i jasad idite sad se samoupravite u perspektivusmješkaju mi se odozgoi daju gas pritisnu me nogombudući da sam odozdoali sve je manje nas odozdopa sam zabrinut za braću odozgojer zamislite da ne ostane nitko više odozdopa da se sruše oni odozgo

* »Drugovi odozdo, potaknite drugove odozgo...« itd. tako je u nekom govoru, u više navrata isticao J. B. Tito. Pjesma je potaknuta time. Knjiga Ja odozdo, iako nosi nadnevak 1970, iz tiskare je izišla 1971. i nikada nije »raspačana«, ostala je u skladištu tadašnjeg Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu.

| ŠES

TI G

LAS

satir

e i p

ospr

de /

Ja od

ozdo

, 197

0. |

301

odjednom bez osloncai da se ugruvajuali kažu ne smeta to ne bi bila premijeranego jedna od reprizabudući da bi opet nastala strkapa bi se stali pentratijedni na druge i jedni po drugima i po pitanjimajedni bi ostali odozdoa drugi se popeli na njih i bili im odozgoeto zato sam pomalo smireni zato ja odozdo sve to odozgogledam odozgoa oni me odozgo opet vide također odozgošto je i logično po zakonima gore-doljei tako svi sve gledaju odozgoi to je jako dobro i jako fino a i lakše jekako rekoh gledati odozgote se svi skupa i zajedno valjamo nekamo onamotko zna zapravo kamo

(1969)

302

| Stij

epo

Mijo

vić K

očan

SED

MO

GLA

SJE

/ od

jedno

m dj

ed i

dijet

e |

KIBIC – DRŽI GUBEC

kaj upravnjak rešil bukaj pak savet fufla tumam da čkomeš bedak jena kaj buš preživalkibic – drži gubecje pajdaš moj – taj ni norcnigdar takov ne bu švorckakti Kristuš delam javeć me jajca bridekibic – drži gubecnavek nas je fukal gdonigdar nisi smel reč tovčera gospon denes drugsejeno nam dojdekibic – drži gubecsam upravlat nemre vsakbogmeš posel ni nam lakak buš žlabral – dojde vrakpenez bu i misli zelkaj nas ni odnesel vekibic – drži gubec

(1969)

Sedmoglasnik, 1982.

| ŠES

TI G

LAS

satir

e i p

ospr

de /

Ja od

ozdo

, 197

0. |

303

DŽUKAC

vrti se u kavani i pljuckalizne ideje lizne bližnjeonda vješto izbjegne kliznei stresa se od zla što se moglo zbititicalima pipka okolinustari bogamu posudi mi soma

mršakaju ga van iz vidokrugavan iz klubova van iz ritmaa on se grusti psuje i stenjeza novčić mu lako uškope poštenjenaslućuješ li u dnu mene pakao

ne sjeća se je li možda imao licesmaže jelo kod tetice kod bakicea talente to vrijedi talenatmožda dvapolizat ću vam za piće vašu lošu pjesmu

a ondaonda će zahihitatiraširiti zube i rukei u žaru konverzacijesaplesti sebi ovacijedžukela moje nacijehomo (primi) genius croatie (1969)

Ja odozdo, 1970.

304

| Stij

epo

Mijo

vić K

očan

SED

MO

GLA

SJE

/ od

jedno

m dj

ed i

dijet

e |

VOZ VOZILI (poeti)

voz vozili zbor zborilia kad su se umorilivlak su vlekli figu steklibedastoću pak su rekli

kroz povijesti iz obijestipojci šćahu dobro jestizgubidanof bješe dostinjima meso – nama kosti

neki bani i vojvodevavek neke nove modehotijahu da nas vodepuni vjere ‒ na sprovode

kroz sisteme i problemei kroz magle i dilemerazni zborci-čudotvorcipodvirepci lova-lovci

kroz feste i funjeraleu godina dugom nizubokci bakšiš slave-falesreći ti su – vrlo blizu

Sedmoglasnik, 1982.

| ŠES

TI G

LAS

satir

e i p

ospr

de /

Sed

mog

lasni

k, 19

82. |

305

a mi – čemu bliski bjesmodok se kotač svijeta skitokatkad znamo tek da jesmonekad – bogme ni to

(1970)

306

| Stij

epo

Mijo

vić K

očan

SED

MO

GLA

SJE

/ od

jedno

m dj

ed i

dijet

e |

KAKO SE ZDENKA KOPRCA IZMEĐU ILUZIJE I ZBILJE (fragment)

utvrdivši okus blataZdenka – viši stupanj studijasve nas pozorno razmatras aspekta Svijeta Misli i Ludila

kad se uzmu izmi raznih felai priuzmu kote rusticus primitivussvi oni što se ovuda love i kotebivaju u sustavu

i kad se akceptira sifilistica kerlesziana*historia prostituta magistra mortisi bla-bla-bla samoupravni referatiu žaru samoizmjenamoguć je divan traktat o govnospustu

* Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske ocijenio je ovu pjesmu, uz kratak autorov komentar objavljenu u »Slobodnoj Dalmaciji«, u rubri-ci »Pjesnik bira pjesmu« (ur. J. Fiamengo, 1976) kao »napad na Krležu zdes na«. Samo zahvaljujući teškoj prometnoj nesreći od koje se dugo oporavljao nije bio izbačen s posla (uredničkog mjesta u »Školskim no-vinama«), ali su tri-četiri godine zaredom »Slobodna Dalmacija« i neke druge novine spominjale i »osuđivale« ‒ »napad na Krležu zdesna«! Krle-ža je, naravno bio ljut, i ne baš korektan... a, što drugo i očekivati!? Zden-ka Petrović rano je preminula hrvatska pjesnikinja (op. aut.)

Ta riječ, 1974.

| ŠES

TI G

LAS

satir

e i p

ospr

de /

Ta r

iječ,

1974

. |

307

a aluzija zuri u svoje glupo Zšto helentski je znak i zvuči i značii bijeg je i otpor u zbilji koja tlačiali gdje kleknuti i izmoliti Confiteor

postavlja se i pitanje budućnostiili kako iluzije uozbiljiti

i Zdenka – viši stupanj studijaozbiljna kao Katarina mistična kao Jefimijakoprca se ulovljena između spoznajasvlači zbiljui ime iluziješto mogla bi na žalost postati zbiljom

a događaji tako vraški zvuzlanii doživljaji što diktiraju takt u ophođenjukako biti vidaricaMagna Mater u dolini pod Golgotomjer gore iziđimo li – raspet će nas veselo pljujući

požudjevši ozon čisti svijet suvisliZdenka – viši stupanj svijestisve nas esejistički razmatrapravac – kaosHorde ištu jesti

(1971)

308

| Stij

epo

Mijo

vić K

očan

SED

MO

GLA

SJE

/ od

jedno

m dj

ed i

dijet

e |

U ZAGREBU POLUDJELA JEDNA ŽENA

»kako je množina od ja, recite mi molim vas«(sitno sjajno lice zavuklo mi se pod rukav)»nemam pojma«, rekoh, »valjda nekako jest«skoknula je do drugog prolaznikakao da joj odmah valja saznati»bjež« izderao se ljepotan u cvjetnoj košulji»kaj« zinula je blistava plavušamala djevojka, krhka, zabadala se u pučaneulijetala im pod kišobrane, u lica im uskakala, jedan se zamisli»pa valjda mi, ne?« »ne mi, ne mi, to nismo mi, množina od ja?« tragalo je dalje kao da nestaje kroza nas

ja koje nije mi(mi se uopće ne stidimo)

(1972)

| ŠES

TI G

LAS

satir

e i p

ospr

de /

Ta r

iječ,

1974

. |

309

DOŽIVLJAJ NOĆI NEGDJE U PROVINCIJI

tu se sve raspada, sve se mrvi, postaje opaka kašagle, čovjek goni sam sebe, nastoji sam sebe ulovitito nikada nitko neće moći razumjeti, to s tim čovjekoma nije lud, kravata mu je »alta moda«, sjedi na sjedniciali – upetljao se u se, baš se upetljao u se, to mu ne valjane, to zaista nitko neće moći shvatiti, pouzdano se znadobro, čovjeka više nema, ali ovaj zrak živitu se negdje o nečemu šapće, zrak nije dobro sakrivenonda se kaže: trebate uništiti svoje vino, lanjsko i novo»u svaku svoju bačvu ubacite po jednoga štakorada se suzbije opasnost«i gledaj ti njih, naše ovdašnjike i današnjike svi čuče dugo u noć, sa zamkama, kao pradivljirevno, vrlo, vrlo, vrlo revno ubacit će crkotinu u svaku svoju bačvuali napili su se, odmah izjutra oblokali su se, leže porazbacanipjena im s usana

jasno – tu nije moglo biti govora o pjesništvu

(1972)

310

| Stij

epo

Mijo

vić K

očan

SED

MO

GLA

SJE

/ od

jedno

m dj

ed i

dijet

e |

NEPROMJENLJIVE VRSTE RIJEČI (UGLAVNOM)

nešto mimo pa onda ali data eto nego ovaj tako tako tako no opetsvakako pored i iza da ne bi da da daa ne ne nikako mora jest jest ne morazapravo nego znate ma što aha pa jajakako oho ohohohoaštoinebi pa onda pa neka pa naravnoali kamo je l’ ovuda je l’ onuda hahaaatuda bilo kuda kakotako nikakonaopak...ovaj čime svačime ničimebilo čimeodmah svagda nikada ali ih ihzauvijek sada smjesta to to o oo auupst pst pst ua b b b pst ts ts tsbravo međutimnešto opet mimo okolo iza ispod poredpreko zaobilazice odozdo odozgo ničicea što umhu svi oh da da danebi pa jasnoa? e!

(1972)

| ŠES

TI G

LAS

satir

e i p

ospr

de /

Trip

tih o

glavi

, 198

8. |

311

TRIPTIH O GLAVI I/1

evo te glavo piščeva pred strašnim činom slova/kao glave djetinje pred crtežom na pijesku/ dokstrujanja – iz niotkud – sve skupa ne raznesu

vjetrovi iz posvuda a ti si sasvim samac/ ovdjepred ovom istinom u dahu šume – šumora/ ne-suglasan si sred glasovlja/ a tek si trenutak etera/što li te tjera govoriti

negdje si već u morima/ i nestaješ u mrmoru

Triptih o glavi, 1988.

312

| Stij

epo

Mijo

vić K

očan

SED

MO

GLA

SJE

/ od

jedno

m dj

ed i

dijet

e |

I/3

pjeva glava svoje a aa i a/ to je igra/ k tomezaklon za tvoj lirski ah

riječi možeš sama razbiti/ čak i slova čak izvukove/ kao dijete svoje igračke/ živiš usredsvoga glasovlja

i u svemu tome zbivanju punom žbira kurvipopova govornika reformatora raznih sorti vjerapartija još od ura* iz dna sjećanja – brstiš smjerno svoju pjesmicu nešto kao zna-se-ne-zna-se/ neki pisac/ djecopisac čak

* Ur – grad u mezopotamijskoj dolini, kod Basre, u današnjem Iraku, prema Bibliji rodno mjesto Abrahamovo, dvije do tri tisuće godina prije nove ere središte čuvenih dinastija, velebnih hramova... U više navrata rušen u krvavim ratovima. Od četvrtog stoljeća prije nove ere – više ne postoji, osim u knjigama.

| ŠES

TI G

LAS

satir

e i p

ospr

de /

Trip

tih o

glavi

, 198

8. |

313

I/7

jedni se na druge popnu pa zavladaju njima/donji prignu glave – gotovo je s njima/ uskorood gornjih neki se penju više/ na glave vlastituredu/ u daljemu se slijedu i od njih stvara red/od onoga je pod sobom nužno malobrojniji/ jednisu stalno donji a drugi gornji i gornjiji/ najgornje ‒ jedna glava

kraljevi/ predsjedništva/ mijenja se – išta-ništa/vječita je gradnja – ljudska piramida

sve to kad se i promijeni – najdonji red jetemeljni

314

| Stij

epo

Mijo

vić K

očan

SED

MO

GLA

SJE

/ od

jedno

m dj

ed i

dijet

e |

II/1

s glavom sada uz golgotu ili na trg republike/ istaje kakvoća publike/ bez ponosa nosa se obmana/neophodna je hrana/ sva usta zajaziti/ usta sujama svijeta

ti svoju glavu šetaš s ove strane rešetki/ na golgotuse ne uspinješ/ a i čemu bi molitve/ svima je lijepou prividu/ u anonimnoj brojci/ s ovdašnjimasvima

nikad se nigdje ne popevši rugaš se sebi s visina

(1984)

| ŠES

TI G

LAS

satir

e i p

ospr

de /

Trip

tih o

glavi

, 198

8. |

315

II/7

kažeš glavi drugovi/ kažeš glavi drugovi mi/kažeš glavi drugovi mi smo/ kažeš glavi drugovimi smo već/ kažeš glavi drugovi mi smo već mnogo/ kažeš glavi drugovi mi smo već mnogotoga/ kažeš glavi drugovi mi smo već mnogo togapostigli/ kažeš joj mi smo već mnogo toga postigli

i

itakodalje

(1984)

316

| Stij

epo

Mijo

vić K

očan

SED

MO

GLA

SJE

/ od

jedno

m dj

ed i

dijet

e |

II/11

šušure u grupama/ neki glavokrugovi nekih kons-piracija/ pa problem nacija pa problem partija/problem hajdučije/ i prava na krasti

kradu se međusobno ugledničke glave/ prave odtoga tekstove za one u mnoštvu/ njima kažu –boštvu se svomu valja klanjati/ valja znati tko namjr naš jedini bog/ s puta tog ne silazi/ il te nećebiti

glavonje vazda siti

(1984)

| ŠES

TI G

LAS

satir

e i p

ospr

de /

Trip

tih o

glavi

, 198

8. |

317

II/14

samo jedna glava samo jedan bog/ samo jedantotem/ samo jedan kralj/ samo jedan drug/ tajput je isuviše dug / isuviše nas je zaglavilo u blatui u prašini

saberi se glavo i ne slini svoje hoću-drukčije/totalni nadzor rukuje suvremenom tehnikom/elektronikom sve uzornijom u totalitarnom oku/u oku božjem na slici/ svakidanje smo u prilicigledati šarene sličice/ ilustriranje biblije

i druge vijesti na te-ve

(1984)

318

| Stij

epo

Mijo

vić K

očan

SED

MO

GLA

SJE

/ od

jedno

m dj

ed i

dijet

e |

II/20

sprava je vrlo uspješna protiv svojeglavaca/ onise nadziru strogo/ oni bi nešto novo/ a čemuonda sve ovo

ali glava svojeglava traži stalne promjene/ nitrenutka stati/ mijenjati se stalno/ i stalno vapiznati

obješen si o upitnik / i primjerno se klatiš

| ŠES

TI G

LAS

satir

e i p

ospr

de /

Trip

tih o

glavi

, 198

8. |

319

II/21

što li ti rade s glavom/ iznose je na trg/ tu jeglava-gomila i ona tu bi zagnjila/ a prije moramisliti/ osmisliti sebe također / no – moraš bitisvežder/ u gomili moraš opstati/ a prije morašpostati izvikivač gomile/ to nisu gomile tumulijer preci pred precima su pomrli i sad su imagepeysage/ kasnije su došli age nakon seobe naroda/tvoj ima-nema svog izroda na nazovi trgu/ s nazovi ih glavama/ jer one su napravljene spra-vama/ jedna drugu špijunira

zatim glave dostavljačke srču mrsno pečenje/ima u tom poezije/ jer bježeći od užasa tvoje ćedjetinje htijenje prhnuti – u orbitu

misliti naravno smisliti što li pisac kazati/ uskorona kazeti

320

| Stij

epo

Mijo

vić K

očan

SED

MO

GLA

SJE

/ od

jedno

m dj

ed i

dijet

e |

III/1

tu je i šuma i polje o i oni vrtovi/ i izmaglice izđalskoga/ i tako još puno toga u nekim minulimjutrima/ što šumore u snima

kažu ti – šum srca/ imaš ga i u glavi/ bravo –ti si pravi ovdašnji i naš / reci nam sve što znaš/slušaj – nismo policija/ mi smo amaterska dru-žina / iz srca neka frca replika po publici/ opči-nimo publiku po navici

šume i aparati/ auditivni demarš – video religi-je/ i dalje i uporno slika božjih opunomoćenika/a njihov broj se množi/ trpiš ih posvud po koži/ali – nikom da kažeš šum zavičajnog čempresa/on uspravan šumi u tebi sred stravičnih nebesa

| ŠES

TI G

LAS

satir

e i p

ospr

de /

Trip

tih o

glavi

, 198

8. |

321

III/10

ovčje su glave na livadi/ biblijski arkadij/ ska-kutavi janjčići pjevaju svoje je-je/ u zboru ovcesve odane su hrani/ ispaši/ oh – roditeljčićinaši / u hladu fina druženja/ frula voda i sjena

i glava tek što ti je srknula vodu i travu jezikomizguravaju te – ni s isprikom/ drugi ti zalogajčupaju u sredini si stada/ i sigurno ćeš da stra-daš ako i ti ne pohitaš u smjeru njihova taptanja/najustrašeniji najbrži sad vam je ovan predvodnik/ nad njim fijuk čobana/ usmjeruje ga/ u pokretu

već si daleko niz ilicu/ u tmuši lica i tramvaja

(1984)

322

| Stij

epo

Mijo

vić K

očan

SED

MO

GLA

SJE

/ od

jedno

m dj

ed i

dijet

e |

U

u strahu od uu spoznaji da umnoživači laži umnožavaju i uu otporu jer mi ga silom žele nalijepiti na čelou nastojanju da spriječim tu podvaluu mrežu sve brojnijih umnoživača u-a upadamu njihov uatovski poju njihovu mržnju – ali ne na uu im je nuždan dobrodošao im je uu srdžbi im na jednakopravan glas i postelju i stolu opravdanje bratoubojstva da bi ih uvjerio uu suludu upinjanju da unište da prigrabe zbog uu jurišu himbeno pomiješavši i jezik – s mojim dvoličan svoju udvorničkom lukavstvu da sebi uzmu baštinu mi svuu ističu i ispisuju na nj još laži na lažu uvjerenju da će i mene i nas konačno utjerati u uu provociranju u draženju u uguravanju u uu nepoštivanju žrtve za zajednički nam križu blaćenju moje boli i cvila i patnje zbog zala svih i uu nastanku i nastavku zločina kojim sve počima pa i uu svojim svetogrdnim svojatanjima svetostiu svojim podvalama o u i zašto se uopće pojavio

Iznove starih majstora, 1995.

| ŠES

TI G

LAS

satir

e i p

ospr

de /

Izno

ve st

arih

maj

stora

, 199

5. |

323

u mom srcu međutim ima ljubaviu ljubavi ima razumijevanjau razumijevanju ima oprostau oprostu je nada

u ustanku – opstanak

(19. siječnja 1989)

324

| Stij

epo

Mijo

vić K

očan

SED

MO

GLA

SJE

/ od

jedno

m dj

ed i

dijet

e |

MOJ OTRCANI...

Moj otrcani kraljski, banski Griču*Kralj je zatučen pred tisuću ljeta,a Ban je skinut – sad po Placu vičunew primitivs – uz blagoslov poeta...

hrvatski narod pridavljen je, šuti,braća su naša pomiješana s nama,na tronu sjede jadi, farabuti,iz opanaka se opet suče kama...

orla su s neba skinuli, za lažioptužili ga, slobode da tražiod propisanog više – slutim kraj

suludoj dogmi o općoj idili;komunisti su još jače nas zbiliu pakao Yuge umjesto u raj...

(25. ožujka 1989)

* A. G. Matoš, završni stih prve strofe soneta »Gnijezdo bez sokola«, »Savremenik«, 1911.