esej - praktična teorija kao vodilja u praktičnoj djelatnosti

7/21/2019 Esej - Praktična teorija kao vodilja u praktičnoj djelatnosti

http://slidepdf.com/reader/full/esej-prakticna-teorija-kao-vodilja-u-prakticnoj-djelatnosti 1/6

SVEUČILIŠTE U RIJECIUČITELJSKI FAKULTET U RIJECI

Praktična teorija kao vodilja u raktičnoj djelatno!tiE!ej i" kole#ija Re$lek!ivna rak!a

Sažetak: Vrijeme velikih promjena u 21. stoljeću donijelo je i niz promjena u shvaćanju

odgojno-obazovnog rada. Nova paradigma odgoja i obrazovanja i praktična teorija daju

mogućnosti za postizanje kvalitetnije odgojno-obrazovne praktične djelatnosti. Fakultet je

mjesto za razvijanje vlastite implicitne pedagogije studenta tj. budućeg praktičara. Na!alost

ponekad dolazi do problema zbog rada u vrtićima u kojima se ne uva!avaju suvremene

spoznaje te je studentu u takvim situacijama te"ko steći praktične kompetencije.

IVA%A T&PI'(RA%I I PRE)ŠK&LSKI &)*&JI &+RA,&VA%JE-./ SE0ESTAR

ro$/ Ve!na Kati1( vi2i redavač

Rijeka( !iječanj 3456/



Ovaj esej bavi se praktičnom teorijom kao vodiljom u praktičnoj djelatnosti na

osnovi tri premise koje se iznose u glavnom dijelu. Prva je ta da je dobro poznavanje

praktične teorije složena aktivnost na kojoj se temelje praktične akcije. Nadalje, tvrdi se

da bi sveučilišni preddiplomski studij trebao biti pretpostavka za budući kvalitetan rad,

iako tu ponekad dolazi do izazova prenošenja teorijskih promišljanja u praksu. reća je

premisa da unatoč promijenjenoj ulozi odgajateljske pro!esije, i dalje postoje

odgajatelji koji se koriste zastarjelim metodama u radu, bez uvažavanja suvremenih

spoznaja koje se odnose na njihovo područje rada.

"rijeme u kojem živimo naziva se i vremenom velikih promjena, prvenstveno

zbog snažnog i brzog razvoja znanosti, a i cjelokupnog društva. ako se mijenjao i

pogled na dijete te na odgojno#obrazovni pristup. $utorica %lunjski &'(()*. navodi da je

za suvremeni odgoj svojstveno sustavno mišljenje i uvažavanje dinamičke

kompleksnosti, tj. svijest o tome da kvalitetu življenja, odgoja i obrazovanja odre+uje

čitav splet interakcija, a nikad samo jedna od njih. Naime, za suvremeni je odgoj

karakterističan holistički pristup. ijenja se slika o djetetu, te se na njega gleda kao na

inteligetno, jedinstveno i kreativno biće te aktivnog sudionika u procesu odgoja. -edna

od najvažnijih se uloga pridaje okruženju ono djetetu izravno poručuje što odgajatelj

od njega očekuje, kakvu sliku ima o njemu, njegovu učenju i odgoju &iljak, '(()*.

/od odgajatelja koji su re!leksivni praktičari, uvažavajući nove teorijske spoznaje,

dogodili su se preokreti u shvaćanjima njihovog rada, te su im se otvorili novi pogledi

na dijete i na njegove mogućnosti. Na mnogim kolegijima na !akultetu govorili smo o

suvremenom shvaćanju djeteta, što je za mene imalo veliko značenje. %ada se prisjećam



posjeta nekim odgojno#obrazovnim skupinama na prvoj godini !akulteta, kada još nisam

imala te spoznaje. ada nisam vidjela nikakve probleme u tim skupinama, naprotiv

činilo mi se kako odgajatelj radi dobro jer su djeca veoma poslušna, mirno sjede dok im

se primjerice čita slikovnica i slično. ek sada, kada sam upoznata sa novom

paradigmom odgoja i obrazovanja, kada sam vidjela njegovu primjenu u praksi, uvi+am

koliko sam bila u krivu. %matram da bi svaki odgajatelj trebao promišljati na način da je

mijenjanje konteksta ključ za dublje promjene u odgojno obrazovnoj praksi, kako

navodi 0ullan &'((1*. Odgajatelji bi trebali sami procjeniti da nikada nisu dovoljno

kompetentni da mogu uvijek i precizno znati što je za koje dijete primjereno, nego bi

trebalo istraživati i to za svako dijete ponaosob. ek je tada moguće odrediti što djeci

konkretno možemo ponuditi &iljak, '(()*. /valitetan bi odgajatelj trebao

cjeloživotnim obrazovanjem upotpunjavati svoje znanje, mijenjati strategije, a upravo je

to način da praktična teorija bude vodilja ka unaprije+enju praktične djelatnosti.

Prioriteti obrazovnih politika ranog i predškolskog odgoja te re!orme

kurikuluma, posebno ističu zahtjeve za kvalitetnijim obrazovanjem stručnjaka koji ga

ostvaruju i za modi!ikacijom postojećih sustava obrazovanja odgajatelja. Nakon gotovo

2( godina obrazovanje odgajatelja podignuto je na razinu visoke stručne spreme, a

studenti tijekom studija stječu opće interpersonalne i sistemske kompetencije, ali i

veoma bitne, speci!ične kompetencije teorijska gledišta i praktične implikacije,

promišljanje novih strategija za dizajniranje kurikuluma itd. &"ujičić, '(3(*. e+utim,

često dolazi do diskonuiteta izme+u znanja dobivenog na !akultetu i njegove primjene u

konkretnoj praksi. Postoje ustanove, kao što je to 4ječji vrtić 5%rdoči6, u kojem se

boravi za potrebe metodičkih kolegija, u kojima studenti mogu doslovno vidjeti i osjetiti



kako izgleda rad u jednoj ustanovi koja slijedi suvremena shvaćanja odgoja. o je zbilja

dobra prilika za doslovnu primjenu teorijskih znanja u praksu. e+utim, studenti su

suočeni sa situacijama, kao što je to primjer za kolegij 7e!leksivna praksa, da skoro

ništa od naučenog ne mogu primjenjivati u praktičnoj djelatnosti zbog ustanove u kojoj

borave. 4olazi do pitanja, ima li smisla pisati pripreme za aktivnosti koje zahtijevaju

rad po centrima, kada centri aktivnosti ne postoje u skupini8 Naučili smo da se prilikom

planiranja rada moramo voditi interesima djece, no doga+a se da nam odgajatelj daje

teme koje slijede isključivo kalendar, tj. obilježavanje važnih datuma. Nadalje, djeca u

tim skupinama svojim ponašanjem odražavaju sliku koju odgajatelji imaju o njima.

Primjerice, svoje bih aktivnosti trebala provoditi tako da se svako dijete vodi svojim

interesom, da samo bira aktivnosti u koje će se uključiti. e+utim, djeca su navikla na

način rada da svi rade jednaku stvar, što onemogućuje moj planirani rad, a samim time

djeluje i !rustrirajuće. u dolazi do demotivacije, pogotovo kada znam da opet moram

pisati pripremu za sljedeći put, koja će opet biti puna nerealnih ciljeva, improviziranih

aktivnosti i slično.

9ako se paradigma odgoja i obrazovanja promijenila, tijekom studija i provedbe

stručne prakse, imamo priliku vidjeti odgajatelje koji i dalje rade po starom,

:tradicionalnom: sistemu. Promjenu paradigme na razini čovjeka kao pojedinca, tj.

promjenu njegove osobne paradigme, autor $rntz &'((;.* smatra najvažnijom. o je

paradigma koja upravlja ponašanjem, privatnim i pro!esionalnim životom. Ona se

počinje doga+ati kada čovjek dovede u pitanje svoje uobičajeno tumačenje stvarnosti,

kada novim očima počne promatrati staru situaciju. o se kod nekih odgajatelja ipak

nije dogodilo, unatoč in!ormiranosti i suvremenim saznanjima. %vjedočila sam mnogim



primjerima starog načina rada, od toga da djeca petnaest minuta sjede na stolicama

čekajući doručak, koji im poslužuje odgajateljica, do situacija kada odgajateljica djeci

pročita priču, podijeli im papire te kaže 5nacrtajte nešto iz priče6. akvih je primjera

mnogo, i ja sam sama pokušala razgovarati s njima o tome, ali nisam naišla na pozitivne

reakcije, zbog toga što oni imaju već mnogo godina radnog staža, a ja sam još uvijek

samo studentica. 9pak, iz takvih sam situacija naučila mnogo, a ponajviše važnost

:osobne paradigme: tj. implicitne pedagogije u radu.

/roz ovaj esej iznijele su se premise o praktičnoj teoriji kao temelju za praktičnu

djelatnost, o izazovima prenošenja teorijskih znanja u praksu kod studenata zbog

neodgovarajućih uvjeta odgojno#obrazovne ustanove, do osvrta na staru odgojno#

obrazovnu praksu unatoč novoj paradigmi. Praktična teorija je zbilja vodilja u

praktičnoj djelatnosti, ali ono što zaključujem je da je osobna paradigma ta koja u većini

slučajeva usmjerava cjelokupan rad u odgojno#obrazovnoj skupini. 0akultet je mjesto

koje nam uvelike omogućava stvaranje svoje osobne paradigme, te postavlja temelje za

snalaženje u kompleksnom odgojno#obrazovnom radu. Na samom kraju mogu samo

iznijeti nadu da će se naći kvalitetniji načini da se praktičarima koji i dalje rade po

starom sistemu pomogne da počnu promatrati svoj rad drugim očima, kako bi mogli

unaprijediti kvalitetu svoje odgojno#obrazovne prakse, jer je to ipak bitno za dijete, koje

je središte cijeloga procesa.



Literatura

• $rntz. <., =hasse, >., "incente, . &'((;.*? #oji k...uopće znamo$. @agreb?

">@

• 0ullan, . &'((1.*? %he &oral 'mperative o( )chool *eadership, %age

publications

• iljak, $. &'(().*? +ivljenje djece u vrtiću. @agreb? % naklada.

• %lunjski, A. &'(().*? ,ostizanje odgojno-obrazovne prakse vrtića usklaene s

prirodom djeteta i odraslog. Bivot i škola, br. '' &'C'(().*, god. ;;

• "ujičić, D. &'(3(*. )veučili"ni preddiplomski i diplomski studij kao pretpostavka

razvoja stustava ranog i pred"kolskog odgoja i obrazovanja. @rno

>roj riječi? 3(;(

esej - praktična teorija kao vodilja u praktičnoj djelatnosti

Documents