erich von manstein - izgubljene pobjede

Download Erich Von Manstein - Izgubljene Pobjede

Post on 07-Feb-2016

587 views

Category:

Documents

29 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

biblioteka ratna vremena knjiga 4.Erich von Manstein IZGUBLJENE POBJEDESTIH Zagreb, 2007.7xi nakladnika Marijan BoriUrednik Ante KosteliPrijevod Alemka MirkoviPrijelom i grafika priprema Marijan Bori ml.Tisak Naklada StihCIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 665211IZGUBLJENE POBJEDEErich von MansteinSTIHZagreb, 2007.DEM ANDENKEN UNSERES GEFALLENEN SOHNES GERO V. MANSTEIN UND ALLER FR DEUTSCHLAND GEFALLENEN KAMARADEN11 U spomen na naega paloga sina Gera v. Mainsteina i sve suborce poginule za Njemaku>L & aS s .in- = SulSadrajUVOD Martin Blumenson 11PREDGOVOR satnik B.H. Lidell Hart 15AUTOROV PREDGOVOR 19Prvi dio - Kampanja u Poljskoj1. PRIJE OLUJE 232. STRATEGIJSKI POLOAJ 353. OPERACIJE ARMIJSKE SKUPINE JUG 48Drugi dio - Kampanja na zapaduUVODNA NAPOMENA 674. SUMRAK O.K.H.2 725. SPOR OKO OPERATIVNOG PLANA 956. ZAPOVJEDNI GENERAL 38. KORPUSA KOPNENE 127 VOJSKE7. IZMEU DVIJE KAMPANJE 149Trei dio - Rat na istoku8. TENKOVSKI PRODOR 1759. KRIMSKA KAMPANJA 205-10. LENJINGRAD - VITEBSK 26011. HITLER KAO VRHOVNI ZAPOVJEDNIK 27312. STALJINGRADSKA TRAGEDIJA 28813. ZIMSKA KAMPANJA 1942.-43. U JUNOJ RUSIJI 36614. OPERACIJA "CITADELA" 44115. ODLUUJUE BITKE 1943.- 44. 448DODATAK I 548DODATAK II 552DODATAK IH 558DODATAK IV 560VOJNA KARIJERA 562RJENIK VOJNIH IZRAZA 5652 O.K.H. - Das Oberkommando der Heeres, Vrhovno zapovjednitvo njemake kopnene vojske u Drugome svjetskom ratuIlustracijeZemljovidi1. Raspored njemakih i poljskih snaga i provedba njemake ofenzive.2. Operacije Armijske skupine Jug tijekom kampanje u Poljskoj.3. O.K.H.- ov operativni plan njemake ofenzive na zapadu.4. Njemake operacije na zapadu - prijedlozi Armijske skupine A.5. Napredovanje 38. korpusa od Somme do Loire.6. Prodor 56. tenkovskog korpusa u Rusiju.7. Situacija Armijske skupine Sjever na dan 26. lipnja 1941. nakon stoje 56. tenkovski korpus zauzeo Dvinsk.8. Opkoljavanje 56. tenkovskog korpusa kod Zoltsija (15.-18. srpnja 1941. godine).9. Prodor 56. tenkovskog korpusa u krilo 38. sovjetske armije, 19. kolovoza 1941. godine.10. Bitka na Azovskom moru i proboj na prevlaci Perekop.11. Proboj kod Ishuna i osvajanje Krima (jesen 1941.).12. Ponovno osvajanje poluotoka Kerch (svibanj 1942.).13. Osvajanje Sevastopolja (lipanj - srpanj 1942.).14. Bitka na jezeru Ladoga (rujan 1942.).15. Situacija na njemakome junome krilu krajem studenoga 1942. godine: pokuaji deblokade este armije.16. Zimska kampanja 1942.- 43.: nastojanja Armijske skupine Don da odri pozadinu Armijske skupine A.17. Zimska kampanja 1942.-43.: bitke Armijske skupine Don za odranje Komunikacijske zone.18. Zimska kampanja 1942.- 43.: njemaki protuudar, bitka izmeu Donjeca i Dnjepra.19. Zimska kampanja 1942.- 43.: njemaki protuudar, bitka kod Harkova.20. Operacija "Citadela" (srpanj 1943.).21. Bitke koje je Armijska skupina Jug vodila od 17. srpnja do 30. rujna 1943. godine.22. Bitka za koljeno Dnjepra.23. Bitke koje je Armijska skupina Jug vodila do sredine veljae 1944. godine.24. Razvoj dogaaja na junome krilu istonoga bojita krajem oujka 1944.OBJANJENJE SIMBOLA NA ZEMLJOVIDIMAXXXXXXXXXXXXArmijska skupina*ArmijaKorpus* stijeg pokazuje da se radi o poloaju zapovjednitvaXXDivizijaBrigada(ili borbeni timpukovnije)- XXXXX Granice armijske skupine XXXX Granice armijeTAKTIKI SIMBOLI OD RAZINE DIVIZIJE NANIE, UKLJUUJUI I GRANE ORUANIH SNAGAPjeatvoKonjanitvoCDOklopnitvoBrdskaZrakoplovnaESIZrakoplovna postrojbaNeprijateljske formacijeUvodMartin BlumensonSve je u ratu jednostavno, rekao je Clausewitz; ali, dodao je, ono najjednostavnije nevjerojatno je teko.Uzmimo, primjerice, temeljni odnos izmeu politike i rata. Clausewitz ga je definirao savreno jasnom, ak pojednostavljenom izrekom, svojim ve klasinim naelom daje "rat nastavak politike drugim sredstvima". Drugim rijeima, politiki ciljevi odreuju ratne napore. Drugim rijeima, vojska je sredstvo za postizanje politikih ciljeva. Politiki voe ih postavljaju, vojnici ih ostvaruju.Nema niega jasnijeg i oitijeg. Temeljna definicija rata glasi: rat je organizirano nasilje usmjereno na stjecanje politikih probitaka. Inae bi sukobi i ubijanje bili besmisleni i nemoralni.Clausewitz je to vrlo jasno izrazio u svojoj velianstvenoj studiji0 naravi rata. No Clausewitz se mogao baviti tek opim zapaanjima1 ponekim pojedinanih primjerima. Drugu stranu medalje - politiku s kojom je rat izravno povezan - nije mogao sustavno prouiti: nedostajala mu je dopunska rasprava, ona o naravi meunarodne politike.Ako prvenstvo politikoga nad vojnim i jest neupitno, praktina primjena toga odnosa u stvarnome svijetu donosi nevjerojatno sloene probleme. Politike elje i vojne metode za njihovo ostvarivanje, politiki motivi i vojno djelovanje koje ih podupire, rijetko su u danom trenutku jasno razgranieni i uravnoteeni. Njih je sve prije nego li lako sinkronizirati. tovie, gdje je tono ona fina i ponekad nevidljiva granica izmeu politike i vojne sfere?Pouan je sluaj Adolfa Hitlera. Zanemarimo li kobne pogreke koje su ga najposlije unitile, Hitler je bio politiki genij toga doba. I kad je slijedio obrasce i kad je improvizirao, postizao je zapanjujue politike pobjede. Bez posezanja za silom ponovo je militarizirao Rajn-sku oblast, anektirao Austriju i pokorio ehoslovaku. Time je proirio njemaki teritorij i mo. ak i kada je, u Poljskoj, svoje politike tenje zadovoljio vojnim sredstvima, pokazao je blisku povezanost politike i rata.Na njegovu nesreu, napad na Poljsku ubrzao je Drugi svjetski rat. Od toga trenutka njegovo voenje rata postaje sve vie vojno, a sve manje politiko. Na samome kraju, borbe koje je poticao pretvorile su se u besmisleno unitavanje i postale svrha samima sebi, to se teko moe smatrati primjerenim politikim ciljem.Erich von Manstein, namjerno ili nesvjesno, rasvjetljava Hitlerov postupni gubitak politike perspektive i neprestano pogoranje njemakih ratnih napora. Dok je Hitler na sebe preuzimao sve vie vojnih funkcija i bavio se donoenjem vojnih odluka, politiku ulogu nije ispunjavao nitko. Krvoprolie i rtve tako su izgubili svaki smisao. IUpravo to je feldmaral von Manstein elio rei naslovom svoje jknjige Izgubljene pobjede. Do ljeta 1940. godine, nakon to je porazila Francusku, Hitlerova je Njemaka bila gospodarica zapadne Europe. Sto dalje? zabrinuto se pita von Manstein. Kako nije imao dugoronih planova, Hitler s Britanijom nije mogao niti sklopiti primirje, niti je osvojiti.Do ljeta sljedee godine, nakon to su pregazili Dansku i Norveku, Njemaka i Hitler znali su samo za pobjede. Jedino je Britanija pruala otpor, no to je u tom trenutku bilo nevano.to dalje?Njemaka mo bila je na vrhuncu kada je Hitler, opijen uspjehom, u srpnju 1941. krivo procijenio i svoje resurse i neizmjernu veliinu zadae i udario na Sovjetski Savez. Nesposoban odluiti na koje bi se gospodarske i politike ciljeve usredotoio, razvodnio je i rascjepkao svoje napore. Na kraju je izgubio sve - i on i Njemaka.Svi promiljeni, upueni i razboriti njemaki vojnici poput Man-steina suoili su se s traginom dvojbom: nastojali su odano sluiti svojoj zemlji, no nisu se slagali s Hitlerovim ciljevima i metodama. Slijedei tradiciju slijepe poslunosti, veina je - ponovo poput Man-steina - gledala iskljuivo na vojne zadae, zdvajajui pritom nad sve veim nedostatkom smjernica s politikoga vrha.Dostojanstvenim, ak plemenitim prikazom rata iz njemake perspektive, Manstein je napisao osobnu pripovijest o svojoj ulozi u zbivan-jima, objanjavajui - na nain razumljiv i neupuenima - bitke u Poljskoj, Francuskoj i Rusiji. Budui da profesionalni asnici moraju shvaati i njima zabranjenu politiku dimenziju, Manstein je ponudio panoramski pregled strategijskih prilika koje su se ukazale i bile proputene.Sjajno secirajui Hitlerovu politiku i metode zapovijedanja, Manstein vrlo otvoreno i podrobno opisuje rastue nezadovoljstvo asnikoga kora Hitlerovim voenjem, ukljuujui i svoje osobne sukobe, oi u oi s Fuhrerom: "Ja sam dentlmen", otro je rekao Hitleru. Na kraju, Manstein pripovijeda i o tome kako se neto to je za njega djelovalo kao uzbudljiva pria o sjajnoj budunosti pretvorilo u ruevinu.Budui da ga je Hitler u oujku 1944. godine razrijeio dunosti, Manstein je ostatak rata prosjedio kod kue, promatrajui - nesumnjivo s oajanjem - nepotreban produetak ve odluenog sukoba. Protiv njega je kasnije podignuta optunica i sudilo mu se, u Britaniji, zbog ratnih zloina u Rusiji. Proglaen je krivim i osuen na osamnaest godina zatvora. Iz zatvora je puten poslije etiri.Iako je sluio zlom i okrutnom reimu, njegovi motivi bili su domoljubni; on se borio za svoju zemlju. Odrao je najvie standarde u osobnom i profesionalnom ponaanju, pridravao se vojnikog kodeksa i meu kolegama postao najpotovaniji i najcjenjeniji asnik.Ovom je knjigom, kae, namjeravao prikazati "kako su kljune osobe razmiljale i reagirale na dogaaje". To mu je, a i mnogo vie od toga, polo za rukom. Njegova knjiga najbolje je memoarsko djelo s njemake strane, prijeko potrebna za razumijevanje uvjeta i okolnosti Hitlerova rata.Prosinac 1981.Predgovor satnik B.H. Lideil HartSvi njemaki generali koje sam ispitivao 1945. godine bili su suglasni u ocjeni da se feldmaral von Manstein pokazao najsposobnijim zapovjednikom njihove kopnene vojske i da je bio ovjek kojega su najvie eljeli za vrhovnog zapovjednika. Oito je posjedovao vrhunski osjeaj za mogunosti operativnog djelovanja i znanje potrebno za provedbu operacija, a potencijal mehaniziranih snaga shvaao je bolje od bilo kojeg zapovjednika koji nije proao obuku u oklopnitvu. Jednom rijeju, bio je vojni genij.U ranoj fazi rata, dok je djelovao kao stoerni asnik, iza scene je bio veoma utjecajan. Kasnije je postao izniman zapovjednik i odigrao kljunu ulogu u divovskoj borbi na ruskoj bojinici od 1941. do 1944. godine. Mansteinovi detaljni opisi kampanja, zajedljivi komentari i vrlo znaajna otkria - sve to ovu knjigu ini jednim od najvanijih i najpounijih priloga povijesti Drugog svjetskog rata.Neobino obiljeje karijere Ericha von Mansteina je to to je -bar

Recommended

View more >