ergonomija - šumarstvo
DESCRIPTION
ergonomija u šumarstvu - seminarski radTRANSCRIPT
![Page 1: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/1.jpg)
ERGONOMIJA I PRIRODNI FAKTORI RADNE SREDINE
UNIVERZITET U SARAJEVU ŠUMARSKI FAKULTET
STUDENTI:
Silajdžija AminaOpardija Selmir
Nešust Amir
![Page 2: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/2.jpg)
POJAM ERGONOMIJE
Ergonomija je naučna disciplina koja proučava karakteristike i
osobine ulazno – ulaznih elemenata, procesa rada i pojave u
njemu, u cilju njihova definisanja,a zatim međusobnog
prilagođavanja, odnosno povezivanja u ergonomski sistem,
čijom se primjenom u praksi ostvaruju povoljni efekti
humizacije i ekonomije rada, zdravstvene zaštite i zaštite
radnika na radnom mjestu i u životnoj sredini.
![Page 3: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/3.jpg)
Pojam ergonomija – grčkog porjekla
ergon – rad i nomos – zakon
Ergonomija – sintetičko – humana i primijenjena nauka, proučava
zakonitosti ljudskog rada, tj.bezbjedno i efikasno povezivaje
materijalnih i drugih činilaca (uslova rada) u odnosu na osobine,
sposobnost i potrebe radnika; odnosno ukupne mogućnosti i
interese čovjeka – radnika u odnosu na profesionalne zahtjeve
radnog mjesta.
![Page 4: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/4.jpg)
Fiziologija rada
Psihologija rada
Sociologija rada
Medicina (higijena) rada
Ekonomija radaAntropologija
(antropometrija)Pedagogija
Organizacija rada
Studij rada i vremena
Zaštita na radu
Zaštita i unapređenje
Životne sredine
Statistika
Sastavne cjeline od kojih je nastala ergonomija i čije sadržaje koristi su :
![Page 5: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/5.jpg)
• Naučne discipline čije rezultate u sebi objedinjava ergonomija
samostalno vrše svoja temeljna istraživanja. Njihovi granični sadržaji
pretaču se i slivaju u zajednička ergonomska rješenja, kriterijume, pravila
i standarde rada – multidiscipliranost ergonomije.
• Ergonomija savremeno proučava i objedinjava sadržaje ljudskog rada i
života koji su između naučnih disciplina čije sadržaje koristi i od kojih je
nastala ova naučna disciplina – interdiscipliranost ergonomije.
![Page 6: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/6.jpg)
Multidiscipliranost i
interdiscipliranost
ergonomije u šumarstvu
![Page 7: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/7.jpg)
II SISTEMSKI PRISTUP ERGONOMIJI U
ŠUMARSTVU
• Sistemski pristup ergonomiji u šumarstvu nosi obilježja opšte teorije
sistema – nove naučne osnove za rješavanje niza problema iz oblasti
materijalnih iljudskih aspekata rada i života uopšte.
• Čovjek – radnik je najveći kvalitet od kojeg se polazi u naučno saznanje
ergonomije u šumarstvu i jedan od ciljeva koje postavlja i ostvaruje
cjelokupan duštveno – ekonomski sistem.
![Page 8: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/8.jpg)
DRUŠTVENO – EKONOMSKI SISTEM
![Page 9: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/9.jpg)
• Sastavni dijelovi društveno – ekonomskog sistema čine sintetičko –
dinamičku cjelinu (kopoziciju), koja se može analizirati (proučavati) i kao
poseban (cjelovit) sistem.
• Ovdje spadaju: proizvodno – poslovni sistemi, sistemi društvenih
djelatnosti, ergonomski sistemi, sistem rada, čovjek – radnik, kao složen
biološki sistem i njegova svjesna aktivnost u stvaranju i održavanju drugih
sistema .
![Page 10: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/10.jpg)
definiše se kao skup ulazno – izlaznih elemenata, procesa i pojava
koji povoljno ili nepovoljno djeluju na uslove, zahtjeve i efekte rada,
motivaciju i zadovoljstvo radnika na radnom mjestu i u životnoj
sredini.
je složena kompozicija niza podsistema, gdje spada i ergonomski
sistem šumarstva ili šumarski ergonomski sistem
U ovom sistemu ima više podsistema.
ERGONOMSKI SISTEM
![Page 11: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/11.jpg)
To su :
• ergonomski sistem u šumarskoj proizvodnji
• ergonomski sistem u iskorišćavanju šuma
• sistem rada u sječi i izradi šumskih sortimenata
• brigadni i grupni sistem rada itd.
![Page 12: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/12.jpg)
Struktura sastavnih elemenata ergonomskog sistema šumarstva
![Page 13: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/13.jpg)
Ulazi (INPUTI) ovog sistema predstavljaju kanale kroz koje se prenosi:
povoljno ili nepovoljno djelovanje faktora radne sredine i uslova rada na
tehnološko organizacioni proces, koga organizuje, nosi i izvršava šumarski
radnik, koristeći pri tome svoje mogućnosti, tehniku i metode rada.
Izlaz (AUTPUT) sistema je prostor (kanal) kroz koje prolaze rezultati
tehnološko – organizacionog procesa rada, sa čijom upotrebnom
(tržišnom) vrijednošću zadovoljavaju potrebe i interesi angažovanog
radnika, preduzeća i društava u cjelini.
![Page 14: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/14.jpg)
Kod izgradnje novog sistema treba koristiti osnone principe i
zakonitosti opšte teorije sistema.
Sistem treba imati jedan ulaz (I), proces rada (PR) i izlaz (O).
INPUT (I)PROCES
RADA (PR)
OUTPUT (O)
![Page 15: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/15.jpg)
Ergonomski sistem u šumarskoj proizvodnji je prirodni sistem jer njegovi
sastavni dijelovi pod neposrednim uticajem prirodnih faktora radne
sredine i uslova rada.
Ovaj sistem spada u tzv.vještačke
(tehničke) sisteme- gdje čovjek – radnik
stvara i koristi savremenu tehniku
tehnologiju, metode rada i tržišno
privređivanje.
![Page 16: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/16.jpg)
To je realan – determinisan sistem čije funkcionisanje i razvoj
(ponašanje)možemo predvidjeti u određenom vremenu i prostoru.
Vrši razmjenu materije, energije i informacija sa okruženjem – čime stiče
svojstva otvorenog sistema. Ima karakteristike i stohastičkog sistema.
Tokom izgradnje i funkcionisanja i razvoja ovog sistema potrebno je
znati :
1. šta radnik može da izdrži u odnosu na ono šta može da uradi
2. šta radnik treba da zna i da ostvari u odnosu na ono što želi da
postane tokom rada i u životu uopšte?
![Page 17: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/17.jpg)
Zbog neprilagođenih elemenata ergonomskog sistema, dolazi do
nepovoljnih pojava na radu i nezadovoljstva čovjeka - radnika
uopšte. To su:
• Prirodni faktori , tehničko – tehnološki i društveni uslovi radne
sredine i uslova rada
• Ergonomski aspekti elemenata u šumarskoj proizvodnji
• Ergonomski sistem šumarstva proučava naučna disciplina -
ergonomija u šumarstvu ili šumarska ergonomija.
![Page 18: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/18.jpg)
Faktori radne sredine i uslova (efekata) rada šumarskog radnika
• Prirodni faktori radne sredine šumarskog radnika
• Tehničko – tehnološki uslovi rada kod šumarskog radnika
• Društveni uslovi radne sredine šumarskog radnika
• organizacioni apekti prilagođavanja proizvodno – poslovnog sistema u
šumarstvu prema osobinama i zahtjevima šumarskog radnika
• Motivacioni pricesi za prilagođavanje ekonomskih efeata proizvodno –
poslovnog sistema u šumarstvu prema osobinama i zahtjevima šumarskog
radnika
![Page 19: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/19.jpg)
MIKROKLIMATSKI FAKTORI (USLOVI) ŠUMARSKOG RADNIKA
• Djelovanj ekološko – vegetacijskih obilježja šireg okruženja određuje
prirodne faktre, kao povoljne ili nepovoljne pojave (uslove) za radnike,
koji poslove izvršavaju na otovrenom prostoru za rad.
• Značajni su:
• mikroklimatski uslovi,
• šumski fond i
• struktura prostora za rad.
![Page 20: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/20.jpg)
• Mikroklimatski faktori i njihovi modifikatori svojim djelovanjem
stvaraju povoljne ili nepovoljne uslove na otvorenom prostoru za
rad.
• Povoljni su ako šumarski radnik subjektivno osjeća najbolju
prilagođenost sa fiziološkim i ostalim zahtjevima.
• Nepovoljni su ukoliko djelovanje prirodnih faktora zahtjeva
dodatne napore
• Temperatura, relativna vlažnost i strujanje vazduha čine
mikroklimu.
![Page 21: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/21.jpg)
TEMPERATURA RADNE SREDINE
• Temperaturu radne sredine definišemo kroz pokazatelje toplotnog
strujanja prostora za rad i vazduka koji se nalazi iznad ove površine.
• Područje rada na većoj nadmorskoj visini više se zagrijava u toku dana
nego li npr.šumsko zemljište na kotlinama i u dolinama.
• Sa porastom nadmorske visine toplota vazduha u šumi opada.
• Isto područje rada ili stanovanja ima veću dnevnu amplitudu
temperature u toku ljeta nego li zimi.
• Godnišnja amplituda između najviše i najniže temperature vazduha u
toku radnog dana iznosi 20,8°C, a amplitude ekstremnih apsolutnih
vrijednosti preko 50°C.
![Page 22: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/22.jpg)
Tamnije površine i južne ekspozicije treba koristiti za rad u hladnijem dijelu godine.
Prosječna temperatura radne sredine šumarskog radnika, po mjesecima u toku godine i karakterističnim časovima u toku dana :
![Page 23: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/23.jpg)
Međusobne veze i odnose među relatvnim vrijednostima prosječnih
temperatura vazduha i ostvarenog radnog učinka šumarskog radnika –
sjekača, po mjesecima u toku godine:
![Page 24: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/24.jpg)
Međusobne veze i odnose među relatvnim vrijednostima prosječnih
temperatura vazduha i operativnog vremena (OV) šumarskog radnika –
sjekača, po mjesecima u toku godine:
![Page 25: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/25.jpg)
Radni učinak je izvršen u operativnom vremenu kada šumarski radnik
sjekač, subjektivno osječa da je sposobnost za izvršenje operacija, kroz
koje se stvaraju obli i cijepani sortimenti.
Na oštećenje organizma radnika u šumarskoj proizvodnji utiču niske i
visoke temperature, tj.njihove maksimalne i minimalne vrijednosti.
Prilagođavanje tjelesne toplote radnika maksimalnim i minimalnim
vrijednostima vrši se uz znatne napore i opterećenja njegovog
termoregulacionog sistema i organizma u cjelini.
![Page 26: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/26.jpg)
VLAŽNOST VAZDUHA
Ovaj mikroklimatski faktor utiče na razmjenu toplote između
organizma radnika i njegove radne sredine.
Razlika između maksimalne i apsolutne vrijednosti vodene pare naziva
se deficit zasićenja vazduha vodenom parom.
Značajan je tzv.fiziološki deficit zasićenja vazduha vodenom parom tj.
odnos između apsolutne i maksimalne vlažnosti na prosječnoj
temeperaturi čovječijeg tijela.
Srednja vrijednost relativne vlažnosti u toku radnog dana (66,7%) .
Vrijednost relativne vlažnosti u martu i oktobru (67%) definišemo kao
prosječne uslove rada u toku godine.
![Page 27: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/27.jpg)
VJETAR
Za mikroklimu radne sredine šumarskog radnika značajan je smjer (pravac) i
brzina (jačina) duvanja vjetra.
Izvale, prelomi i lomljenje grana su česti i opasni uzroci povreda i smrtnih
slučajeva šumskih radnika.
PADAVINE
Prosječan broj kišnih dana (u BiH) je oko 125, maksimalno 161 dan i
minimalno 106 dana.
Snježni pokrivač traje 70 dana, maksimalno 92 dana, minimalno 51 dan.
![Page 28: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/28.jpg)
Na zdravstveno stanje i radnu sposobnost šumarskog radnika utiču i
vazdušni pritisak, osvjetljenje i druge atmosferske pojave, karakteristične za
otvoreni prostor za rad.
Pravilno osvjetljenje radnog mjesta povećava oštrinu vida, uočavanje
detalja čime se poveća brzina, preciznost i produktivnost rada, racionalno i
bezbjedno korištenje prostora i predmeta za rad.
Na zdravstveno stanje radnika nepovoljno utiču bakterije, gljive, polen,
pčele, ose,stršljeni, zmije, leptiri, moljci i drugi patogeni organizmi i čestice
biljnog i čestice životinjskog porjekla.
![Page 29: ERGONOMIJA - šumarstvo](https://reader033.vdocuments.mx/reader033/viewer/2022050702/55cf9a10550346d033a050b1/html5/thumbnails/29.jpg)
HVALA NA PAŽNIJI!