Enterprise Architect

Verzije 11. i 12.

OSNOVNE UPUTE

Upute su namijenjene samo studentima i nastavnicima Tehničkog veleučilišta u Zagrebu

Autor: Edmond Krusha

UVOD

Od početka poznate povijesti čovječanstva, opstanak i napredak društvenih zajednica ovisio

je o mogućnosti razmjene informacija između udaljenih skupina ljudi. Brzom i pravodobnom

dostavom, odnosno razmjenom informacija mogle su se koordinirati aktivnosti na korist

cjelokupne zajednice. Nakon nastanka Interneta, sve se kreće nevjerojatnom brzinom. Nove

tehnologije donose brzinom svjetlosti novosti u hardveru i softveru. Jedan od tih produkata je

i Enterprise Architect. Svaka aplikacija donosi razne novosti, nova sučelja, nove korisne

dodatke i mogućnosti i to sve u cilju olakšanja i ubrzanja rada korisnika.

Enterprise Architect je aplikacija koja omogućava pojedincima i timovima stvaranje

raznoraznih dijagrama koje pojednostavljuju analizu, strategiju, projektiranje i planiranje.

Pojednostavljuje informacije uporabom jednostavnih dijagrama koje može razumjeti svaki

korisnik. Aplikacija je 15 godina kontinuirano razvijana, poboljšavana kako bi mogla

zadovoljiti potrebe programera, poslovnih analitičara, arhitekata, testera, voditelja projekta,

dizajnera i drugih.

Enterprise arhitektura (EA) se kao pojam pojavljuje već u kasnim osamdesetima, međutim

ni danas nema jasnu definiciju niti jasne granice. Iz povijesnih razloga treba spomenuti

Zachmanov okvir za EA. Naime, 1987. John A. Zachman je u IBM-ovoj publikaciji “IBM

Systems Journal“ objavio članak Okvir za arhitekturu informacijskih sustava (A Framework

for Information Systems Architecture) i tako postavio temelje Enterprise arhitekture u formi

kako je danas gledamo. Prihvaćanje Enterprise arhitekture u prvom redu zahtijeva

organizacijske promjene, i to ne samo osnivanje odjela za EA, nego i ispravno povezivanje

poslovnih sektora, preko EA, do informatike. Logično je zaključiti da uvođenje EA nije

jednostavan zadatak i da će zahtijevati ozbiljno promišljanje, razradu i kvalitetnu

implementaciju.

Kompanija Sparx Systems je ovih dana objavila vijest da su pustili u opticaj najnoviju verziju

Enterprise Architecta. Radi se o Verziji 12 i datum izlaska je 16. ožujka 2015. Autor ovih uputa je

obradio osnovne radnje za lakše savladavanje nove inačice. Slijede objašnjenja u daljnjem tekstu.

Nakon prvog pokretanja programa možemo odabrati željeno sučelje za rad 'Application Look'. Nakon

vašega odabira možete nastaviti s daljnjim radom na programu.

Slika 1: Početna stranica

Ako ne želite odabrati druge opcije trebate kliknuti 'Cancel' i nakon toga pojavit će se čarobnjak

'Manage Project'. Ako ne želite koristiti ovu opciju, trebate maknuti kvačicu iz ponuđene opcije

'Show this dialog at Starup'.

Slika 2: Upravljanje projektom

4

Sljedeća slika prikazuje početno sučelje za rad s programom Enterprise Architect.

Slika 3: Izgled Početne stranice

Radi lakšeg korištenja programa slika 4, prikazuje osnovne naredbe za rad.

Slika 4: Osnovne naredbe 'Početne stranice'

Novi projekt pokrećemo na dva načina, prvi je preko kartice 'File' i nakon toga iz padajućeg izbornika

odaberemo 'New Project' ili preko tipkovnice 'CTRL + N'. Drugi način je da iz opcije 'Start' odaberemo

'New File'.

5

Slika 5: Pokretanje novoga projekta

Nakon što smo odabrali novi projekt dobit ćemo novi prozor 'New Project' i u polju 'File Name' treba

upisati naziv projekta.

Slika 6: Upis naziva novoga projekta

6

Nakon odabira naziva i klikom na gumb 'Save' pojavit će se čarobnjak za odabir Domene Modela.

Slika 7: Odabir domene modela

Nakon odabira Modela i klikom na 'OK' s desne strane sučelja u okviru 'Project Browsera' dobit

ćemo sljedeći izgled.

7

Slika 8: Izgled Project Browsera

iz trake 'Project Browsera' odabrat ćemo naredbu 'New diagram'.

Slika 9: Odabir novog dijagrama

Nakon klika na naredbu 'New Diagram' pojavit će se novi prozor. Iz toga novoga prozora odabrat

ćemo željene opcije za rad. Nakon izbora treba kliknuti na gumb 'OK' za nastavak rada.

Sljedeća slika 10, prikazuje novu radnu površinu.

8

Slika 10: Nova radna površina

Desnim klikom miša na radnoj površini dobit ćemo sljedeći čarobnjak za nastavak rada.

Slika 11: Primjer rada s programom

Nakon odabira željenog elementa dobit ćemo mogućnost i promjene naziva elementa.

9

Slika 12: Promjena naziva elementa

Na sljedećoj slici je primjer izrade 'Use Case' dijagrama.

Slika 13: Primjer izrade USE CASE dijagrama

Važno je još naglasiti Generiranje koda kod Verzije 12., kada radimo s dijagramima Klasa. Nakon što

smo posložili potrebne Entitete i desnom tipkom kliknuli na određeni Entitet, dobit ćemo padajući

10

izbornik. Iz ponuđenog izbornika treba odabrati opciju 'Code Engineering' i nakon toga bit će nam

ponuđena opcija 'Generate Code'.

Slika 14: Code Engineering

Sljedeći korak je upis naziva i njeno spremanje na računalo. U polju 'Path' upisat ćemo naziv i kod

opcije 'Target language' odabrat ćemo željeni kod. Ovaj se korak može i preskočiti jer će program sam

izvršiti spremanje na računalo.

Slika 15: Generate Code

Ciljani jezici su prikazani na slici 16.

11

Slika 16: Odabir jezika za generiranje

Na slici 17., kao primjer prikazan je kod rađen u Javi.

Slika 17: Primjer koda - Java

12

Slika 18: Primjer koda - Visual Basic

Rad s ostalim modelima opisani su u verziji 11 Enterpise Architecta.

13

Zahtjevi sustava - System Requirements for Enterprise Architect 11.1

200 MB Hard Disk Space

1024 * 768 or higher resolution display

Podržani operacijski sustavi - Operating Systems Supported::

Windows 8

Windows 7

Windows Vista

Windows 2008 Server

Windows 2003 Server

Windows XP SP2

Linux using WINE or Crossover

Mac OS X 10.5.x with Crossover 10.0.3 or better

Ako ne posjedujete neku od legalnih verzija EA, možete jednostavno kliknuti na sljedeći link:

http://www.sparxsystems.com.au/ ili http://www.sparxsystems.com.au/products/ea/index.html

I pratiti upute za instalaciju. Ako imate legalnu, verziju možete preskočiti ovo poglavlje.

Slika 19: Izbor edicija za nabavku

14

Slika 20: Izbor tema

Slika 2 prikazuje izbornik za odabir verzija, u ovoj uputi odabrana je najnovija verzija

aplikacije Enterprise Architecta 11.1. Trenutno TVZ posjeduje licencu za Enterprise

Architecta 10.

Slika 21: Izbor sučelja

Nakon što ste odabrali verziju, trebate kliknuti na gumb 'Continue'. Sljedeći korak je izgled

sučelja (Slika 3.) i unutar sučelja se formira čarobnjak za brže otvaranje odnosno brži pristup

vašim spremljenim projektima. Iz ove opcije je omogućeno brisanje projekata i odabir

mogućnosti neprikazivanja ovoga dijaloškog okvira. Dijaloški okvir se neće pojavljivati ako iz

opcije 'Show the Dialog at Startup' maknete kvačicu.

15

Slika 22: Izgled sučelja iz ponude 'Izbornog sučelja'

Slika 4 prikazuje mogućnosti nastavka rada na aplikaciji. Ako odaberemo opciju 'Open

Example Model' dobit ćemo izgled sučelja kao na slici 5. Naravno sučelje pruža i mogućnost

odabira nedavnih (recent) radova ili iz opcije 'Project Browsera'.

Slika 23: Mogućnost odabira željene opcije

Iz ponude koja se sastoji od četiri grupe možemo dvoklikom po želji odabrati željenu opciju.

Ili jednostavno odaberemo opciju 'New Project' iz kartice 'File' i nakon toga slijedimo

ponuđene opcije. Ova opcija je dostupna i preko prečica na tipkovnici 'Ctrl + N'.

16

Slika 24: Izgled sučelja nakon odabira 'New Project'

Nakon klika na 'New Project' dobit ćemo mogućnost unosa naziva našega projekta u polje

'File Name', kao što je vidljivo iz Slike 7 i na kraju odaberemo tipku 'Save' za spremanje

našega rada.

Slika 25: Unos naziva projekta

Sljedeća opcija je „Wizard Model“ uzoraka ili obrazaca za rad i tehnologija, nakon odabira

ponuđenih opcija odabiremo potrebito. Kao primjer je odabrana opcija tehnologije 'Basic

UML 2 technology' i nazive 'Use Case', 'Domain Model' i 'Class'. Kada smo sigurni da

smo odabrali željenu opciju obavezno treba kliknuti gumb 'OK'.

17

Slika 26: Izgled sučelja 'Model Wizarda'

Nakon odabira dobit ćemo s desne strane preglednik projekta (Project Browser). U

ovisnosti koliko ste naziva odabrali, toliko će biti i prikazanih modela. S obzirom da smo u

primjeru odabrali tri modela, u pregledniku će biti prikazana samo ta tri modela, kao što je

prikazano u Slici 9.

Slika 27: Preglednik projekta

18

Kako bi se olakšao daljnji rad s aplikacijom na slici 10, prikazana su objašnjenja sučelja.

Slika 28: Izgled sučelja s objašnjenjima

Kako sljedeći primjeri korištenja aplikacije vezani su za UML, u donjem tekstu je objašnjeno

što je UML. Ova uputa nadalje obrađuje samo tri tipa dijagrama i autor smatra da će

prikazani primjeri biti dovoljno edukativni za studente za daljnji samostalni rad.

UML se koristi za modeliranje i projektiranje softverskih sustava, naročito sustava pravljenih

primjenom objektno-orijentiranih tehnologija. I sastoji se od sljedećih tipova dijagrama:

1. Class Diagram

2. Component Diagram

3. Deployment Diagram

4. Object Diagram

5. Package Diagram

6. Profile Diagram

7. Composite Structure Diagram

8. Use Case Diagram

9. Activity Diagram

10. State Mchine Diagram

11. Sequence Diagram

12. Communication Diagram

13. Interaction Overview Diagram

14. Timing Diagram

19

Osnovne vrste UML dijagrama su:

Class diagrams (dijagrami klasa) Object diagrams (dijagrami objekata)

ARHITEKTURA SUSTAVA

Use case diagrams (dijagrami korištenja) Sequence diagrams (dijagrami sekvenci) Collaboration diagrams (dijagrami suradnje) Statechart diagrams (dijagrami stanja) Activity diagrams (dijagrami aktivnosti)

DINAMIKA SUSTAVA

Component diagrams (dijagrami komponenti) Deployment diagrams (dijagrami isporuke)

FIZIČKI ASPEKTI SUSTAVA

Slijedi opis obrađenih modela dijagrama:

1. Use Case Modeli

a. Opisuju što sustav radi s pozicije vanjskog promatrača. Naglasak je na ŠTO

sustav radi, a ne KAKO?

b. Prilično su slični scenariju. Scenarij je opis onog što se događa kad je netko ili

nešto u interakciji sa sustavom.

c. “Use case” je sažetak scenarija za jedan zadatak ili cilj. Učesnik (actor)

inicira događaj uključen u taj zadatak. Učesnici su jednostavne uloge koje ljudi

ili drugi objekti imaju u tom zadatku.

2. Class Modeli

a. “Class” dijagram je prikaz sustava, njegovih elementa i veza među njima.

Dijagram klasa je statičan jer pokazuje koji su elementi u interakciji, ali ne i što

je rezultat interakcije.

3. Sequence dijagrami – Dijagram slijeda

a. “Sequence” dijagram je dijagram interakcije koji detaljno opisuje kako se

odvija izvršenje neke operacija – koje se poruke šalju i kada.

b. Dijagrami sekvenci su organizirani prema vremenskom slijedu koji napreduje

prema dnu dijagrama. Objekti uključeni u operacije su navedeni slijeva

nadesno prema tome kada su uključeni u razmjenu poruka.

Class Model – dijagrami klasa

Dvostrukim klikom u 'Project Browseru' na opciju 'Class Model' dobit ćemo novi prozor

odnosno karticu 'Class Diagram'. Slika 11 pokazuje izgled početnog sučelja za rad s

dijagramima klasa.

20

Slika 29: Početak rada s dijagramom klasa

Za daljnji rad potrebno je kliknuti na naredbu novi dijagram (crvena strelica) Slika 12. Ovim

postupkom kreirate novi dijagram u odabranom okruženju.

Slika 30: Odabir dijagrama klasa

Sljedeći korak je praćenje slijeda pojavljivanja određenih čarobnjaka koju stvara aplikacija.

21

Slika 31: Odabir forme i tipa dijagrama

Nakon što ste dobili prozor s novim dijagramom (New Diagram) dužni ste odabrati određeni

tip dijagrama i kliknuti na gumb 'OK'. Sada je aplikacija spremna za rad na određenom

odabranom modelu dijagrama. Slika 14., prikazuje novu radnu površinu spremnu za rad.

Slika 32: Nova radna površina

Za nastavak, sve što trebate napraviti je, da odaberete potrebne elemente i počnete stvarati

vaš model dijagrama klasa. Donji primjeri prikazuju stvaranje i odabir Entiteta, Atributa i

22

Operacija. Lijevom tipkom miša kliknete na određeni element, zadržite lijevu tipku i povučete

element na radnu površinu. Isti tren kada ste to napravili, dobit ćete novi prozor 'Class:

Class1'. U polje 'Name' upišite naziv vašega entiteta. U polje 'Stereotype' možete odabrati

tip i kliknuti na odabir. Poželjno je da u polje 'Author' upišete i stvaraoca dijagrama klasa.

Slika 33: promjena imena 'Entiteta'

Slijedi odabir 'Atributa' i nakon toga i 'Operacija'. Ove operacije su omogućene preko opcije

'Properties' koji se nalazi s lijeve strane prozora 'Class: Class1'. Nakon toga slijedi odabir

opcije 'Details'. Ove su operacije prikazane na Slikama 16 i 17.

Slika 34: Odabir atributa i operacija

23

Slika 35: Gumbi za dodavanje operacija

Prilikom svakog stvaranja entiteta ili na kraju izrade svih entiteta dužni ste sve entitete spojiti

s relacijama (association – zajednica), klikom na desni gumb pri samom kraju spojene

relacije (association) otvorit će se prozor i na opciji 'Multiplicity' treba odabrati željenu

mnogostrukost. Ova funkcionalnost je prikazana na Slici 18.

Slika 36: Odabir mnogostrukosti - Multiplicity

Generiranje izvornog koda – Generate source code

Generiranje izvornog koda znači da je korisnik stvorio UML dijagrame, koji imaju neki

određeni model podataka, a da ga Enterprise Architect izvodi (eng. Derivation) iz dijelova

dijagrama ili cijelog dijagrama u izvorni kod za softverski sustav.

24

Slika 37: Generiranje izvornog koda

Donje slike prikazuju detaljniji prikaz postupka generiranja i odabira potrebnih naredbi.

25

Slika 38: Odabir objekata za generiranje

Nakon odabira Entiteta za spremanje, slijede prikazi spremanja pojedinačnih Entiteta. U

ovisnosti od broja izrađenih Entiteta, toliko ćete puta moći spremati svaki pojedinačni Entitet.

Slika 39: Spremanje (Save As) pojedinačnih entiteta

Slika 22 je prikaz završetka generiranja (Batch generation).

26

Slika 40: Informacija o završetku generiranja

Nakon što smo generirane objekte snimili i smjestili na neko odabrano mjesto na našem

računalu, na sljedećim slikama su prikazane generirane datoteke (file).

Slika 41: Generirane datoteke - primjer

27

Slika 42: Generirane datoteke - primjer 2

Generiranje dokumentacije

Sljedeća mogućnost koju pruža Enterprise Architect je mogućnost generiranja

dokumentacije i to u nekoliko ekstenzija, kao što su RTF, PDF, DOCX, itd. Slijed generiranja

dokumentacije prikazan je na slikama 25,26,27 i 28.

Slika 43: Odabir opcije za generiranje dokumentacije

28

Kao što je vidljivo iz donje slike 16, osim generiranja dokumentacije, postoje i opcije objave

kao HTML (Publish as HTML) i opcija samo izvješća dijagrama (Diagrams Only Reports).

Slika 44: Detaljniji prikaz generiranja dokumentacije

Osim odabira naredbe s trake 'Project Browsera' postoji i mogućnost korištenja tipkovnice.

Za generiranje dokumentacije možete koristiti gumb F8. U daljnjem postupku slijedi odabir

naziva datoteke i predloška. Slike 27 i 28.

Slika 45: Odabir naziva datoteke

29

Slika 46: Odabir predloška (template)

Kada je postupak gotov, dobit ćemo obavijest u vidu novoga prozora s porukom 'Document

succesfully created'. Klikom na gumb 'OK' dobit ćemo generiranu dokumentaciju.

Slika 47: Informacija da je dokument kreiran

Na donjim slikama su prikazani primjeri izrađenih generiranih dokumenata.

30

Slika 48: Primjer kreiranog dokumenta – I dio

Slika 49: Primjer kreiranog dokumenta - II dio

USE CASE – slučajevi korištenja

Opisuju što sustav radi s pozicije vanjskog promatrača. Naglasak je na ŠTO sustav radi, a ne KAKO! Prilično su slični scenariju. Scenarij je opis onog što se događa kad je netko ili nešto u interakciji sa sustavom.

31

“Use case” je sažetak scenarija za jedan zadatak ili cilj. Učesnik (actor) inicira događaj

uključen u taj zadatak. Učesnici su jednostavno uloge koje ljudi ili drugi objekti imaju u tom

zadatku.

Use case – dijagrami slučajeva korištenja

Dvostrukim klikom u 'Project Browseru' na opciju 'Use case Model' dobit ćemo novi prozor

odnosno karticu 'Use Case Model'. Slika 35 pokazuje izgled početnog sučelja za rad s

dijagramima slučajeva.

Postupak stvaranja novoga dijagrama slučajeva isti je kao kod dijagrama klasa na stranici 9

ovih uputa.

Slika 50: Kako početi

Donja slika, odnosno slika 33 pokazuje pripremljenu radnu površinu za početak rada na

izradi dijagrama slučajeva.

32

Slika 51: Radna površina

Na sljedećim slikama je opisan redoslijed i način izrade Use Case dijagrama. Lijevom tipkom

miša kliknemo i odaberemo određeni element. Zadržimo lijevu tipku miša i povučemo

izabrani element na radnu površinu. Proces stvaranje Use Case dijagrama opisan je na

slikama 34, 35 i 36.

Slika 52: Redoslijed stvaranja dijagrama

Odabirom učesnika (actor) i klikom na desnu tipku miša ili dva puta na lijevu tiku miša dobit

ćemo novi prozor i unutar toga prozora odabrat ćemo opciju 'Properties' (značajke). Također

možemo koristiti opciju 'Alt + Enter'.

33

Slika 53: Tijek stvaranja dijagrama

Nakon toga dobit ćemo sljedeću opciju, na prozoru 'Actor: User' u polju 'Name' upišemo

naziv učesnika (actor).

Slika 54: Tijek stvaranja dijagrama - nastavak

Svakog sljedećeg korisnika odabiremo s lijeve strane iz opcije 'Toolbox' pod 'Actor'.

Kliknemo na odabir 'Actor' lijevom tipkom miša, zadržimo lijevu tipku miša, i povučemo na

radnu površinu. Na kraju nakon što smo odredili sve elemente dijagrama slučajeva trebamo

stvarati relacije. Primjer stvaranja relacija opisan je na slici 37.

34

Slika 55: Primjer stvaranja relacija

Ako se pojavi potreba za promjenom naziva 'Use Case-a' dijagrama, omogućena je s

dvostrukim klikom na opciju 'Boundari Properties' ili desnim klikom granice i nakon toga iz

ponuđenog prozora odaberete 'Properties'.

Slika 56: Primjer promjene naziva dijagrama

Generiranje dokumentacije – samo dijagram

Postupak generiranja dokumentacije opisan je počevši od stranice 18. Osim odabira naredbe

s trake 'Project Browsera' postoji i mogućnost korištenja tipkovnice. Za generiranje

dokumentacije možete koristiti gumb F8.

35

Slika 57: Detaljniji prikaz generiranja dokumentacije

Donja slika prikazuje primjer generirane dokumente opcije Model Reporta.

Slika 58: primjer generiranja dokumenta – opcija Model Reporta

Dijagrami slijeda – Sequence Diagrams

“Sequence” dijagram je dijagram interakcije koji detaljno opisuje kako se odvija

izvršenje neke operacija – koje se poruke šalju i kada.

Dijagrami sekvenci su organizirani prema vremenskom slijedu koji napreduje

prema dnu dijagrama. Objekti uključeni u operacije su navedeni slijeva nadesno

prema tome kada su uključeni u razmjenu poruka.

36

Rad na aplikaciji i izradi dijagrama slijeda krenut ćemo odabirom opcije 'Open Example

Model' , nakon toga dobit ćemo izgled sučelja kao na slici 41. Naravno sučelje

pruža i mogućnost odabira nedavnih (recent) radova ili iz opcije 'Project Browsera'.

Slika 59: Mogućnost odabira željene opcije

Slika 60: Primjer mogućnost izbora željene opcije

37

Nakon dvostrukog klika na željenu opciju dobit ćemo

sljedeće mogućnosti UML tipova dijagrama, slika 43.

Slika 61: Odabir tipova dijagrama

Odabir gotovog primjera 'Sequence' dijagrama odabiremo također dvostrukim klikom na

opciju . Daljnji rad nastavljamo također klikom na opciju

'Create Accaunt' što nas dovodi do gotovog predloška. Gotov predložak je prikazan na slici

45.

Slika 62: Primjer odabira gotovog predloška

38

Važno je napomenuti da aplikacija EA pruža veliki broj gotovih predložaka.

Slika 63: Izgled gotovog predloška

U nastavku je opisan redoslijed kreiranja novoga dijagrama slijeda. Postupci su isti kao i kod

prethodnih modela.

Slika 64: Kreiranje novog dijagrama

39

Nakon odabira dobit ćemo sljedeći prozor koji je prikazan u slici 47., koja opisuje odabir

opcija za kreiranje nove radne površine. Od ponuđenih tipova trebamo odabrati 'UML

Behavioral' i nakon toga tip dijagrama 'Sequence'. Na kraju trebamo kliknuti na gumb 'OK'.

Slika 65: Odabir opcija za kreiranje

Slijedi nova radna površina za izradu dijagrama slijeda, slika 48.

Slika 66: Nova radna površina

40

Radi lakšeg i kvalitetnijeg rada možete koristiti i opcije trake, grupa naredbi i naredbe, slika

49. Treba napomenuti da se ove opcije mogu koristiti i za sve druge opcije izrade dijagrama.

Slika 67: Opis radne površine

Na sljedećoj slici prikazan je postupak stvaranja dijagrama slijeda.

Slika 68: Primjer stvaranja dijagrama slijeda

Pri izradi priključka (connector) i stavljanja poruke, trebate dvostruko kliknuti na određeni

priključak. Dobit ćete novi prozor koji omogućuje promjenu, odnosno upis naziva priključka.

41

Slika 69: Primjer upisa naziva priključka

Na slici 52 prikazan je konačni izgled dijagrama slijeda.

Slika 70: konačni izgled dijagrama slijeda

42

Literatura

1. Enterprise Architect User Guide, Copyright © 1998-2012 Sparx Systems Pty Ltd

2. Business Process Model and Notation, Version 2.0.2, December 2013

3. Business Process management, Mathias Wesk, ISBN 978-3-540-73521-2 Springer

Berlin Heidelberg New York

4. http://www.sparxsystems.com.au/ (10.01.-08.02.2015)

5. http://en.wikipedia.org/wiki/Enterprise_architecture (10.01.-08.02.2015)

6. http://www.sparxsystems.com.au/products/mdg/tech/zachman/ (10.01.-08.02.2015)

7. http://www.sparxsystems.com.au/products/mdg/tech/togaf/ (10.01.- 08.02.2015)