fhe se u engleskom ne koristi:. uz mjesece, dane u t jednu i mnoge praznike:

His birthday is in July. - Rodendan mu je u srpnju.o uz mnoge javne ustanove, ukol iko se ne misl i na

nr l rar lanr r znr:r l r r '

. I have to go to school. - Moram ici u ikolu.Ali: The school is not far from here. - Sko/a(odredena) nije daleko odavde.

. ispred naziva zemal ja i jezera:We are going to Switzerland to Lake Geneva. -Putujemo u Svicarsku na Zenevsko jezero.

the stoj i ispred naziva glazbenih instrumenata:

He plays the guitar and the drums. - On svira gitarui bubnjeve.

Kod vei ine imenica u engleskom se jeziku za tvorbu

mnoZine dodaje -s:

mother -+ mothers; table --) tables

Moramo paziti na sljedeia pravila:

jbdh,iha Mnoaoi: : r{4iit'c : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : :story stories zavr5etak na suglasnik + -y

-+ nastavak u mnoZini -ieshero heroes zavrSetak na suglasnik + -otomato tomatoes -+ nastavak u mnoZini -oeshalf halves zavr5etak na -fili -fewife wives -+ nastavak u mnoZini -vesboss bosses zavrietak na -s, -ss, -sh, -chbox boxes -x, -z -+ naslavak u mnoZini -es

lmenice s posebnim obl ic ima u mnoZini :

child children footman men goosewoman women tooth

En gleske imenice g/asses (naoia le), 7'eans (traperice),

shorts (kratke hlaie), scr3sors (5kare) i trousers(hlaie) postoje samo u obl iku za mnoZinu. Ako semisl i na v i5e nj ih, to se pojainjava navodenjemkol id ine:Jednina. new trousers I .

a new pair of t rousers / nove nlace

Mnozina. two pairs of t rousers dva para hlaca

Neke engleske imenice, npr. advice (savjel), bread(kruh), information (informaci.la, podatak) i research(istraZivanje), posto.le samo u jednini.

I u ovom sluiaju kolitina se moZe navesti dodatno:a piece of information - informacijasome information - neke informaciie

. Engleska rijed news (vijest, novost) koristi se samou jednini .That is good news. - Io su dobre vijesti.

U engleskom postoj i samojedan neodredeni i lan: a.

a holiday - godiSnji odmor, a'slory - prlta, about g

dog - o psu, tn atown - u gradu, on a flver - na

rijeci

Ako r i je i nakon t lana zapoi in je samoglasnikom,

veiinom se upotrebljava an:

an apple - jabuka

an English river - engleska rijeka

an insect - kukac

an old town - stari grad

an unusual holiday - neobrian godiinji odmor

Nije presudno kojim slovom zapoiinje rijei nakon

i lana, nego kako se to s lovo izgovara:. ispred eu i u stoj i t lan a, ako se oni izgovaraju

f joe: ] , odnosno [ ju: ]They visited a European city.

There they went to a university.. ispred h stoji ilan an, ako se h ne izgovara

They had to wai t for an hour in a queue.. ispred suglasnika f, h, l, m, n, r, s i x sloji an ako se

oni izgovaraju kao pojedinaina' slova:

There is an "s" in the word " is land".

. uz zanimanja i nacionalnost i

She is a doctor. - Ona je lijetnica

He is an American. - On je Amerikanac.r r rz ndradano hrniavo

He has a hundred and thirty books. - on ima

sto trideset knjiga.. nakon with, without ili as (ispred brojivih imenica u

jednini) :

a coat with a hood - kaput s kapuljaiom

without a ticket - bez karte

As a singer he was very successful. - Kao pjevat

bio je vrlo uspjeian.o u odredenim izrazima' .

l've got a temperature. - lmam temperaturu.

l'm in a hurry! - Zurim se!

Pisanje vel ik im i mal im slovomU engleskom se leziku ove imenice piSu vel ik imslovom:

. dani u t iednu, naziv i mieseci i praznika.Today i i Monday, lst o1 January. Happy New Year!- Danas je ponedjeljak, 1. sijetnja. Sretna Novagodrna !

. v last i ta imena:In London, Bob and Susan went to see TowerBridge. - U Londonu su Bob i Susan iili vidjetiTower Bridge.

. naziv i zemal ja i nacionalnost i :I am ftalian but I live in Spain. - la sam Talijanka,ali 2ivim u Spanjolskoj.

Rod imeniceU engleskom jeziku su samo osobe, odnosno naziv iza osobe, muikog i l i Zenskog roda, i to u skladu sasvoj im pr i rodnim spolom:

This is my aunt Jenny. She is very rich. - Ovo je

moja tetka Jenny. Ona je vrlo bogata.

This is my uncfe Bob. He is very old. - Ovo je mojujak Bob. On je vrlo star.

The girl over there is only two years old, but she isalready very tall. - Ona djevojiica ima tek dvijegodine, medutim, ve( je vrlo visoka.

Mnoge imenice koje oznafavaju osobe mogu bitimu5kog i l i Zenskog roda:

. mnogi naziv i zanimanja, npr

boss - jefAeflca, student - student/studentica;

. rijeai poput: customer - klijent/klijentica, guest -gost/goiia, ftiend - prijatelj/prijateljica

Ovdje je samo iz konteksta .jasno je li osoba Zen-skog i l i muSkog roda.

A customer has complained. She is here. - Stranka<e ialila Ona ia nvrlia

Predmeti , i ivot in je i b i l jke u engleskom jeziku susrednjeg roda:

Here is my desk. lt is new. - Ovdje je moj pisatistol. on je nov.

This is a t ropical f ish. l t comes from China. - Ovoje tropska ribica. Ona je iz Kine.

Painja! Zivotinje koje su nekome osobno bliskemogu, medut im, bi t i Zenskog i l i mu5kog roda:This is my goldf ish, Amanda. She is two years old.- Ovo je moja zlatna ribica Amanda. Ona ima dvijegodtne.

PadeiiU engleskom ne postole posebni obl ic i za padeZe.Akuzativ (koga/5to?) odreduje poloZaj imenice ureienici, a dativ (komu/iemu?) prijedlozi. Za tvorbuoblika u genitivu (koga/iega?) kod osoba i Zivotinja ujednini se dodaje 's, a u mnoZini apostrof ( ' ) .

: jidii&i : : : : : : : :: : : : : .:: :.Viq*na: : : : : : : : : : : : : i : :the cat 's ta i l the cats ' ta i ls

Za oredmete se naiie5ie koristi of

naslov njegove nove naslovi njegovih novrhknjige knjiga

Odredeni ilan theU engleskom takoder postoji samo jedan odredeni

i lan: the.

On je nepromjenj iv.

The father and the mother, the chi ld and the

grandparents went to the c i rcus dur ing the hol idays.

- Otac, majka, dijete, baka i djed iili su u cirkus za

vrijeme praznika.

Painja!

Nai in pisanja t lana the se ne mi jenja, medut im

izgovor se katkad mijenja, i to u istim sluiajevima u

kojima se neodredeni ilan an koristi umjesto a(pogledajte gore). Tada se the ne izgovara [da], vei

ld i :1.The chi ld l iked the elephants but not the t igers.

The "h" in the word "hour" is s i lent ,

premda, iakoosim ako,ukoliko ne,da

if /whether

Prijedlozi koji ukazuju na smjer. Prijedlozi koji jednoznadno pokazuju smjer su into

(u) i onfo (na). U govornom se jeziku umjesto njihmogu upotrebljavati i in odnosno on.He has lust put the book into/in his bag. - Knjiguje upravo stavio u torbu.

. fo u znadenju "k, prema, u" upotrebl java se uzimena gradova, drZava, zgrada i td.go to ltaly/to London/to the party - u ltaliju, uLondon, na zabavufo se upotrebljava i ispred indirektnog objekta(komu?)Please, don't give sweets to the chi ldren. -Molim vas, nemojte djeci davati slatkiie.

. from ozna(ava polaznu toiku:greetings from ltaly - pozdravi iz ltalijeback from holidav - Dovratak s odmora

Corinna Lockle-Gotz, Shei la McBride

Gramatika u tren okaUrednik: Vel jko DunjkoGlavni urednik: Vladimir ResnikGrafidka priprema: Venture DesignTisak: STEGA TISAK4OVf Lf l lLO t t rLA9iCU

lzdavad: Klett Verlag d.o.o., Trpimirova 7, TagrebZa izdav ata: Rok Kvatern i kInternet: www.klett. hr, www.pons-hr.com@Sva prava pridrZana.

rsBN 978-9s3-7234-80-5

,ililltru|]ilt|[l|[[iltlilalthoughu n less whereas

Vremenski prijedlozi. on se upotrebljava uz dane u tjednu i praznike,

doba dana i datume:on Monday - u ponedjeljak, on the twelfth ofJune - dvanaestog lipnja

. at se koristi kod navodenja sati, doba dana, prazni-

ka i obrokaat six o'clock - u iesf sati, at night - noiuPainja!in the morning/af ternoon/evening

. rn se kor ist i uz godi in ja doba, godine i mjesece.in spring - u proljeG, in 1850 - (godine) 1850.

. srnce se upotrebljava u odnosu na pro5lo vrijeme,odnosno razdobl je u znatenju "od"

since last week - od proiloga tjedna, since 1945- od 1 945., since my birthday - od mojeg roden-dana

. for se upotrebljava kod navodenja vremenskog tra-

JanJa

for two weeks - u trajanju od dva tjedna, forhours - satima

. hefore se koristi uz oznaku trenutka, ago uzoznaku tralanja. Ago uvijek stoji nakon oznakevremena:before 6 o'clock - prije 6:00 sati6 hours ago - prije iest sati, Sest sati ranije

. from i unfiT upotrebljavaju se uz oznaku vremenskogogranitenja:from 8 o'clock until 11 o'clock - od 8 do 11 satiU govornom jeziku desto se koristi frl/ umjesto until:from dawn tif f dusk - od zore do sumraka

VaZni vremenski izrazi:by2o'c lock-do2sataaround 2 o'clock - oko 2 sataarrive on time - st/c/ toinoarrive in time - sfrci na vrijemeat the same time - istovremeno

Palnja! Ukol iko se radi o zbivanj ima i l i s tanj ima koj i

t ra ju do sada5njost i , u reaenicama s pr i jedlozima

since ili for upotrebljava se Present Perfect odnosno

Present Perfect Contrnuous.

Since his car accrdent John has worked part time.- Od prometne nesreie John radi honorarno.

For (the last) two years John has been workingpart time. - Zadnje dvije godine John ndi hono-rArno. ' . . . . . : ' . . . . . : . . . i : : . : : : : '

Reienice s ifRecenice s if izra2avaju uvjet za ono ito stoji uglavnoj redenici (pogodbeno znaienje).

,{ry@{*&@ii&$&gwsirriirig itiirtrrii,lspun.jenle uvjeta smatra se nevjerojatnlm ilinemoguiim.

.Retehieas: l f : . . . : t i . : 'Glavna,rgEe-r l i i i . . : :Present Simple Future Simple

If the weather is f ine, we wil l go for a walk. -Bude li vrijeme lijepo, i(i Gmo u :etnju.

;$s{q6r(&&i{$rs{{*iis*trrriiiii{i irrrrr,lspunjenje uvjeta smatra se nevjerojatnim ilinemogu(im.

Red'enisa s if IP:<1 qimnla

lf the weather was fine, we would go for a walk. -

Da je vrijeme lijepo, iili bismo u ietnju.

: qqd&r0!,,ii&,i6{&&*!irrrrr rrr:;-:i iiiiririlspunjenje uvjeta nije bilo moguie u pro5losti te sedogadaj ni je zbio.

: : I c lavnafe(enica. . : .Condit ional

GlaVna releniiaCondit ional Perfecl

Redehica s lf 'Past Perfect

lf the weather had been fine, we would have gonefor a walk. - Da je vrijeme bilo lijepo, bili bismo otiili uSetnju.

Veznicr and ( i ) i buf (a l i , nego) kor iste se kao i uhrvatskom. Povezulu retenicne di je love u 'e ienicerste razlne.

Gotovo svi drugi veznic i uvode zavisne reienice.

He put on his coat. He put oh his hat. l t was cold.He lef t the house.-+ He put on his coat and his hat, because it wascold when he lef t the house.obukao je kaput i stavio ieiir jer je bilo hladno kad ieizaiao iz kuG.U engleskoj se zavisnol recenicr lh i ,poino(nog glagola, ne.mrjenja. . - . . . . , . . :

I lef t the c inema. The f i lm was bor ing.-+ | lef t the c inema, because the f i lm was bor ing.lzaiao sam iz kina. Film je bio dosadan.lzaSao sam iz kina ier ie film bio dosadan.

Uzrodni vezniciU uzrotnoj zavisnoj retenic i nalazi se razlog, odnosnouzrok onoga sto stoji u glavnoj reienici.

da, jer for budud da, jerda, jer since buduci da, jer

As/Because/Since she was late she took a Laxr. -Budu(i da je kasnila, uzela je taksi.

PaZnjal Zavisna reienica s for moie stajati samo izaglavne reienice.She took the taxi for she was late. - Uzela je taksi jerje kasnila.

Vremenski vezniciVremenska zavisna reienica uspostavlja vremenskiodnos s glavnom reienicom.

;ftei------- nakon ---"--slnce oi%A"'- - -l

as kad, dok until do Ias long as sve dok when kad jas soon as ilmbefore prije

vo kad je vlak odlazio.

When moZe znai i t i "kad" i "dok":

When he arrived, he took a photo. - Kad je stigao,snimio je jednu fotografiju.When he was in London he always took photos. -

Dok je bio u Londonu, neprestano je fotografirao.

Kako ne posi6.leldvrita prtavila za upotrebu piijedlo.qa,. hajboljq je utiti ih s odgovaraju(im:primjerom.. .

Prijedlozi mjesta. at se iesto koristi kod zgrada ili dijelova zgrada,

javnih ustanova i l i dogadanja i u zna(enju "na",

at the station - na kolodvoru, at the entrance -na ulazu, at the office - u uredu, at the party - nazabavi, at the table - za stolom

. ln se koristi za oznaiavanje poloZaja kad se mislina unutrainjost mjesta ili zgradea library in the school - knji2nica u iko/i, in Paris -u Parizu

. on moZe znai i t i "na"

on the table - na stolu, on the wall - na zidu. beside, next to, by i near ukazulu na poloZaje

udaljene od todke na kolu se odnose:sit beside someone - sjediti pored nekoganext to the post office * pored po5fe

by the canal - du2 kanalanear the town centre - blizu centra grada

OsobitostiNeki prijedlozi sastoje se od dvile ili vi5e rijeii:back to the cinema - natrag u kinobecause of the weather - zbog vremenain spite of the weather - unato( vremenuinstead of - umjestoout of - van, izvan

Sl jedei i izrazi s pr i jedlozima mogu bi t i zamke, stogaih t reba zapamti t i :a book by coethe - Goetheova knTrga, made of silk- od svile; by plane - avionom; on foot - pjeiice; bychance - sluiajno; by the way - uzgred.

that i so (that)

that izra2ava sl i jed, odnosno rezul tat (posl jedi tno

znaienle).It was so cold yesterday that I did not leave thehouse. - Juier je bilo toliko hladno da nisam izlazioiz kuce.

so that se upotrebljava u zavisnim retenicama kojenaznaduju namjeru (namjerna retenica). Ihaf se tadamoze i ispust i t i .I need a pen so (that) | can write him a note. -Treba mi olovka tako da mu napiiem poruku.

Umjesto zavisne retenice sa so that, aesto se mozeupotrebl javat i inf in i t ivna konstrukci ja sa fo i l i inorder to:She took a taxi ( in order) to get there in t ime. -Uzela je taksi (zato) da tamo stigne na vnjeme.

Drugi veznici

Za if u znaGnju "ako" pogledajte pod Redenice s lf

Nepravi ln i obl ic i komparaci je:welf better best dobro, bolje, najbolje

far further/ furthesV daleko, dalje, najdalje

fafther farthestfittfe less least malo, manje, najmanje

Prilog badly ima razliiita znadenja i oblike kompara-

CUE:. badly -+ more badly -) most badly - /oie

The driver was more badly hurt than the passenger.

Vozai je bio gore ozlijeden od putnika.. badly -+ worse J worst - /oie

We did badly on our exam, but Sam did worst of

ai l .Loie smo napisali test, ali Sam je bio najloiiji od

svih.PaZnja! Ne smiju se brkati sljedeii prilozi koji sliino

* hardly jedva+ fairly priliino+ fatefy u zadnje vrijeme

Za usporedbu dvaju sliinih pojmova upotrebljava se

osnovni obl ik pr id jeva + as . . .as:

Anne is as tafl as her sister. - Anne je visoka kao i

nlezna sestra.

Da bi se usporedi la dva nejednaka pojma, upotrebl ja-

va se komparativni oblik s -er, odnosno more +

than:Anne is taf fer than her brother. - Anne je viia od

svojeg brata.

Za izra1avanje da je netko, odnosno ne5to, najveii/

- a/ - e, najbolji/ - a/ - e, najbr zi/ - a/ - e, u potreb I j ava se

komparat ivni obl ik s -est , odnosno most, zajedno s

odredenim i lanom:

Bob is the taffest (of all). - Bob je najviSi (od svih).

He is the most famous. - On je najslavniji.

Za razliku od hrvatskog, u engleskom jeziku suvi uvijek nepromjenjivi:an ofd book - stara knjigamany ofd books - mnoge stare knjigean interesting film - zanimljiv filminteresting lilms - zanimljivi filmoviPridjevi veiinom stoje ispred imenice koju pobliZeoprsululThat is my rich aunt, Lisa. - IoTe moja bogatatetka Lisa.

iesto stoje nakon glagola be (biti), become (postatl),seern (iiniti se), sme// (mirisati, smrdjeti), taste (imatioKUS).This author will become famous very soon. - Oval(e autor ubrzo postati slavan.The cake smeffs nice. - Kola( lijepo miri1e.

Oblik na -rng i Past Participle glagola mogu se koristitikao pridjevi.

oblik na -ing:The water is boiling. - Voda kljuia.Boiling water turns to steam. - Kljuiajuca voda pret-

vara se u paru.

Past participle:We have broken a plate. - Razbili smo tanjur.We threw the broken plate into the bin. - Bacili smorazbijeni tanjur u kantu.

Glagof: He ran fast. - On je brzo uiao.Pridjev: We were extremely tired. - Bili smo

krajnje umorni.Prif og: He works terribly slowly. - On straino

sporo radt.Reienica: Unfortunately we missed him. -

NaZalost, proma;ili smo ga.

Poloiaj prilogaPri log nikad ne stoj i izmedu glagola i objekta.

Pr i lozi koj i izrr iu nai in mogu stajat i ispred glagola i l i

iza objekta:

He careful ly l i f ted the in jured bird.

l l i : He l i f ted the in jured bird careful ly.

Pa2ljivo je podigao ozlijedenu pticu.

Prilozi koji izriiu uiestalost (always, often, frequently,

sometimes, occasionally, never...) stole:. iza pomoinog glagola:

We have never been to Paris. -

Nismo nikad bili u Parizu.. izmedu subjekta i glagola ako ne postoji pomoini

glagol :

The train usual ly arr ives on t ime. -Vlak obiino dolazi na vrijeme.

. katkad radi isticanja dolazi na poietku retenice:

Usuaf ly we meet every Friday. - Obiino se nalazi-

Tvroba prilogaMnogi prilozi mogu se izvesti iz pridjeva. Pri tome sena pridjev dodaje nastavak'/y'quick quickly brzo

Pri tvorbi se mora pazi t i na s l jede(a pravi la:

. Ukol iko pr id jev zavr iava na -e, kod pr i loga on

otpada.horrible horribly straino

. Ukoliko pridjev zavr5ava na -y, kod priloga stoji -/yumjesto -y.angry angrily ljutitolznimka:shy shyly stidljivo

. Ukoliko pridjev zavriava na -rc, zavrSetak prilogaglasi -ally:romantic romantically romantiino

Neki pr i lozi imaju ist i obl ik kao i odgovarajui i pr id jevi :

Od odredenih pridjeva koji zavriavaju na -/y ne moguse tvoriti prrlozi. Umjesto toga se izraZavaju na opisninadin:friendly in a friendly way prijateljskikindly in a kindly manner pri jazno

Palnja! Prilog od good (dobro) glasi well.

Kod lednosloZnih, kao i kod dvosloZnih pridjeva, kojizavrSavaju na -er, -le, -ow ili -y, oblici komparacijetvore se pomoiu -er ili -est:a tall boy - visoki djehka taller boy - viii djehkthe tallest boy - najvi\i dje(ak

Osobitosti pri tvorbi:. Ukol iko pridjev zavr5ava na -e, dodaje se samo -t

odnosno -st:a nice gir l + a nicer gir l --> the nicest gir l

. Ukoliko pridjev zavrSava na -d, -g ili -t, zadnjeslovo se pri komparaciji udvostruiuje:a big house -+ a bigger house *> the biggesthouse

o Ukoliko pridjev zavrSava na -y, to se -y pri kompa-raciji pretvara u -le:a sunny day -+ a sunnier day -+ the sunniest day

Komparativni oblicr s more i most tvore se kodo dvosloZnih pridjeva, koji ne zavrSavaju na -er, -le,

-ow, ili -y:a famous author - slavni autora more famous author - slavniji autorthe most famous author - najslavniji autor

. svih pridjeva s vi ie od dva sloga:an expensive book - skupa knjigaa more expensive book - skuplja knjigathe most expensive book - najskuplja knjiga

o pridjeva, koji su nastali od participa:a boring film - dosadan filma more boring Iilm - dosadniji filmthe most boring film - najdosadniji film

Uzgred: too se koristi za hrvatsko "pre-"The shirt is too short. - Koiulja je prekratka

Glavni brojevi1 one 1 1 eleven 21 twenty-one2 two 12 twelve 22 twenty-two3 three 13 thirteen 30 thirty4 four 14 fourteen 40 forty5 five 1 5 fifteen 50 fifty6 six 16 sixteen 60 sixty7 seven '17 seventeen 70 seventy8 eight 18 eighteen 80 eighty9 nine 19 nineteen 90 ninety

10 ten 20 twenty 100 one hundred

101 one hundred and one1,000 one thousand

100,000 one hundred thousand1,000,000 one mi l l ion

Rijei "mil i jarda" u engleskom se jeziku ne korist i .Umjesto nje se govori a billion ili a thousand mil-/ron. Bilijun se kfie a trillion.

PaZnja! Kad se brojevi pi5u brojkama, mota se pazitida se u engleskom decimalna mjesta odvajajutodkom i da se tisuie oznaiavaju zarezom. Decimalnibrojevi izgovaraju se pojedinaino.980,076.55 - nine hundred and eighty thousand and

-six point five five (hrvatski: 980.076,5Oblici komparacijeSljedeii prilozi tvore oblike komparacije kao i pridjevina -(e)r i -est.close closer closest blizuearly ea.l ier earl iest ranofast faster fastest brzohard harder hardest snaZno, Zestokowide wider widest daleko, Siroko

Veiina pri loga s dva i l i viSe slogova za komparaci juupotrebljava more i most:clearly -+ more clearly -+ most clearly

Redni brojeviKod rednih brojeva se jednostavno na broj dodajenastavak -th:fourth (4th) - ietvrti/a/o, sixth (6th) - iesti/a/o

lznimke:

first (151) - prvi/a/o, second (2nd) - drugi/a/o

third (3rd) - tred/a/o fifth (5th) - peti/a/o

Kod brojeva koji zavriavaju na -y, -y se zamjenjuie

nastavkom -ieth. twentieth (20tn) - dvadeseti/a/o

Nakon nekih glagola moZe usl i jedi t i inf in i t iv s to i l ioblik -lng:Jane fikes to get up/getting up early. - Jane rado

ustale rano.

lsto tako: begin (poteti), hafe (mrziti), /ove (voljeti),

prefer (viSe voljeti, preferirati), stan (zapofeti)

PaZnja! Kod nekih se glagola mijenja znatenjeprema tome dodaje l i se inf in i t iv i l i obl ik - tnq:

He stopped to drink, - Zaustavio se da popiie.

He stopped smoking. - Prestao je puiiti.

Takozvanim zamjenskim glagolima tvore se vreme-na u koj ima nema modalnih glagola:

:Vp,q9fti:0bgdr''' ; :, ;, : Zeiijbiiat<l sl gs:r. : : : : : :can be able towi l l be going tomay be allowed tomust have toshould be supposed to

Ngpravilni gilagoli ne tvore Past Simple i fastPartjciple prema- uobiitalenim pravil ima. -Nijbolje jqda se kod ovih glagola infinitiv, Past 5irnple i PaitFirt iciple uie zaJedno. '" '

Druge obl ike nepravi ln ih glago- la moZete pt .g1af i , .nqpr imjer, u naiem izdanju: Sve o glagol ima

: ntoltig : : : : : fa$ ilnple : : lq',t PillttdPle : : : : : : : :come came come ooclgive gave given dat i

are not youlwe/they 're not

; . . . . . . .9f9n11 .is 'sis not

netsnettt 's notisn't

w;;;;i iinetsierii w;;;;iwele n,ol yoitweltney *eren;t

have* have 'vehave not

t/YoutwetLneY haven'th;; hel lhe;* 'shas not helshe/it hasn't

had ttyou,twettniyt ,dne / she - '

n"o ".i

ttYoi,tweltn"Y/ i"un'.ne/sne/t t

wii i wif l t /youlwirtniyt ; t t

will not he/she/it won't

*"r,0 l/you/we/they/ ,dne / sne'-

*ou,o no. lrroi,iwettheyt *.rr""netsnet t t

J" J. ".t

ttyoi)iettr,ey Jon;i

l /vnt r /vtc / lhev /did not ' , ' ' : " , ' " ' . : . "" ' ' ' d idn' t

netsne/tT

" r .oo Hru".uo nf"" ."n nrn"" to ' r , l r l ruto porornioblici: I have a new deck of cards.

"" Za it has, it had i it would ne postoji kratki oblik.

l'm playing cards. - Kartam se. (u ovom trenutku)They've played cards. - Oni su se kartali.

Pitanja i negacije kod glavnih glagola tvore se u vre-

menima Present Simple i Past Simple pomo(nimglagolom do + inf in i t iv .

:p i6sdnrsi inp(: . . . : : : ,PistSirnplet . . : . I : : . :Do you play cardsT Why did he play cards

yesterday?

No, I don' t p lay cards. .He didn' t p lay cards.

lznimke:. Pi tanja o subjektu (Who? - " tko?") tvore se bez

do:Who wants to play cards with me?

. I kod glagola be, kao i kod mnogih modalnih gla-gola (can, could, will i dt.), pitanja i negacija tvore

5e oez oo:Why are you so tired? Can you tell me the reason?I could not s leep last n ight.

U svim drugim vremenima:. negacije se uvijek tvore pomoiu not:

I have not played tennis yet.o pi tanja se konstruiraju bez pomoinog glagola do:

Have you ever played tennis?

Ukoliko se do i have koriste kao glavni glagoli,

negaci ja i p i tanja u vremenima Present Simple i Past

Simple, kao i kod svi drugih glavnih glagola, tvore sepomocu do.Do you have a penci l?They did not do their homework yesterday.

Uzgred: U znaienju "posjedovati" iesto se umjestoobl ika za Present Simple glagola have upotrebl java. ju ihave goAhas got.Sarah has got a bycycle. - Sarah ima bicikl.Have you got a motorbike? - lmai li motor?

Pravopisne osobitostiZavr5etak 3. l ica jednine za present s imple glasi. -e5 ako infinitiv glagola zavr\ava na -ch, -sh, -s5

-o, ili -x:watch -+ he watches

. -let ako infiritiv glagola zavriaVa na suglasnik + -y:

study -+ she studiesZavrietak za Past Simple i Past Participle:r Zavr5etak glasi -d, ako inf in i t iv g lagola zavrSava na

-e:arrive -+ they arrived

. Zavr5etak glasi -ied, ako infinitiv glagola zavrSavana suglasnik + -y:study -+ you studied

. Kod jednosloZnih glagola koj i zavrSavaju na samo-glasnik + suglasnik, suglasnik se udvostruiuje:stop -+ we stopped

. Kod dvosloZnih glagola, koj i u inf in i t ivu imaju nag-laSen zadnj i s log, suglasnik se udvostruiuje:prefer -+ | preferred

Kod tvorbe s oblikom na -ing. kod glagola koj i zavr iavaju na -e, ta j zavr ietak

otpada:have -+ having

. suglasnik se udvostruiuje ako glagol zavr5ava nasamoglasnik + suglasnik:stop r stopping

Modalni glagoli u engleskom jeziku nemajuoblik u infinitivu i ne spreZu se. Pojavljuju se samo uvremenu Present Simple i/ili Past Simple i uvijek seupotrebl javaju s glavnim glagolom u inf in i t ivu:

he can play - on zna/smije sviratihe coufd play - on bi mogao svirati, on je mogaosvi-ratihe wif f play - on (e sviratihe would play - on bi sviraohe may play - on smije sviratihe might play - on bi mogao/smio sviratihe must play - on mora sviratihe shoufd play - on bi trebao svirati

Postoji i modalni glagol shall, koji se koristi kod pita-

nja kojima izraZavamo prijedlog.

Shaf f we play cards tonight? - Hocemo /i se veieras

kartati?

Ni jedni obl ic i modalnih glagola:

he cannot/can't play - on ne zna/ne mo2e sviratihe coufd noVcouldn't play - on nije mogao svrrati,on ne bi mogao sviratihe wif f not/won't play - on ne(e sviratihe woufd not/wouldn't play - on ne bi sviraohe may not play - on ne smije sviratihe might not/mightn't play - on ne bi mogaolsmiosviratihe need not/needn't play - on ne mora svirati/ netreba sviratihe shoufd not/shouldn't play* on ne bi trebao svi-rati

PaZnja!Nijetni oblik glagola rnust glasi don't have to,odnosno doesn't have to.He doesn't have to play. - On ne mora svirati.Mustn't nasuprot tome znaii " ne smjeti" .He mustn't play. - On ne smije svirati.

Kako u engleskom jeziku odgovori samo s yes i l i nozvuae nepr;stojno, aesto se koriste kratki odgovori. Un.j ima se glavni glagol, odnosno pomoini i l i modalniglagol, koj i je kori i ten u pitanju, ponavl la u odgo-voru:

Are you ready? Yes, I am.Do you play golf? Yes, I do.Did she cal l them? No, she did not.Have you seen him today? Yes, I have.Can he play cards? Yes, he can.

Painjal Pokazna zam.jenica u pitanju zamjenjuje se uodgovoru odgovarajuiom osobnom zamjenicom.ls that your hai? No, it isn'1. - Je li to tloi SeSir? NUe.

PaSiv se tvor i pomoiu obl ika glagola be + PastPart ic ip le glagola:Football is played all over the world.Cr icket was f i rst p layed in an Engl ish v i l lage.The f i rst match wi l l be played in Ber l in.

Ni jedni obl ik se u svim vremenima ivor i pomo(u nof

/Vot pri tome stoji uvijek ispred glagola u obliku PastPa r t ic ip le:Rugby is not played in al l European counLr ies.

Ako se 2eli navesti pokretai radnje, koristi se by:The first goal was scored by the captain. doslovno:Prvi je zgoditak postignut od kapetana.

Konstrukcije s infinitivom i oblikom-tngKod mnogih glagola moZe se nadodat i in i f in i t iv s fo:She managed to get there in time. * Usp.jela je stiiina vnleme.

lsto tako: agree (slagati se), ask (moliti), hope (nadati

se), hurry (Zuriti se), offer (ponuditi), refuse (odbiti),

rvanf (htjeti), wish (Zeljeti).

Medut im nakon nekih glagola mora usl i jedi t i obl ik

-ing.I usually go shopping on Saturday. - U kupniuobiino idem subotom.

lsto tako: admlt (dopustiti), avoid (izbjegavari), enjoy(uZivati), finish (zavrSitt), rmagine (zamisliti), mtss (pro-

pustiti), nsk (riskirati), suggest (predloZiti).

U engleskom se jeziku kod pitanja " nije li tako? "

odnosno "1e li tako? " joi jedanput ponavljaju pomoiniglagol i subjekt izilavne redenice. Pri tome se eventu-alno subjekt zamjenjuje odgovarajuiom osobnom zam-jenicom, a pomoini glagol se stavlja u suprotnoznaaenJe.

Painjal lza potvrdne izjave stoji nijetna fraza, a iza

nijetne reienice stoji potvrdna fraza.Jenny has already arr ived, hasn' t she? -

lenny je ve( stigla, nije li?But Bob is not here, is he? - Ali, Bob niie tu, ie li?

Ako se u izjavnoj reienici pojavljuje samo glavniglagol , u upi tnoj f razi se zamjenjuje glagolom do.You know Bob, don't you? - PoznajeS Boba, zarne?

Povratna zamjenica: Jeqn*iog;: : i i : : : : , : : : .Mibzi i rb: : : : : : . : i : : : : : : :

myself ourselvesyourself yourselveshimself themselvesherselfitself

U hrvatskom jeziku postoji samo jedan oblikpovratne zamjenice se za sva tri lica, za sva trj roda iza oba broja zamjenica: sebe, se.

Povratne zam.jenice se uglavnom kor iste s glagol ima:

He cut himseff. - On se porezao.

ieste su f raze s povratnim zamjenicama:

Help vourselfl - PosluZiLe se/. Eniov vourselves! -Urivaite!, Behave yourselfl - Budi pristojan!, Do ityour'seff! - Iliiniio sam!

Mnoqi qlaqol i koi i su u hrvaLskom povratni uenqlelkom su nebovratni . U nas se izraz each ohermoTe prevoditi dbslovno ili povratnom zamjenicomse.

We must change before we go out. - Moramo sepresvuct pn[e nego sto tzaoemo.

We have known each other since we were atschool.,- ,Poznajemo se (npr. jedan drugoga) odsKotsKln oana.

.Joi neki nepovratni engleski g lagol i :

approach (priblizavati se), climb (peniati se), com-plain t2alili ,set,.hope.

(nadati se\, lauQh (smijati se),rememDer (SlecaIr 5e)

what Sfo What does www mean?which koji/a/e Which is/are yours?who tko Who invited you?whose tijila/e Whose coat is this?where gdje Where do you live?when kad When is he arr iving?why za|to Why are you late?how kako How are you?how much koliko How much is that?how many kolrko How many are there?

PaZnja! Upitne rijedi ne koriste se uvi.jek na isti nadinkao u hrvatskom.Where are you going to7 - Kamo idei?What time is i|? - Koliko je sati?What is your name? - Kako ti je ime? Kako sezovei?

W,igleeG$ii,rtiiix,r:*tiXiiti{,roldbne zanr{e!1isq kqo 5qbjg!! ,, . I I . . : . : : : : : : :

Engleski jezik ima samo Jedan obl ik za " l i " , "v i" i"Vi" ( iz po5tovanja), naime, j ibu.

Peter, can you help me? - Pelet mo2eS li mipomoci?Peter and Sara, can you help me? - Peter i Sara,mo2ete Ii mi pomod?

Excuse me, Mr. Brown, can you help me, please?-

Oprostite, gospodine Brown, mo2ete li mi pomoci?

Ako se kod opi ih iz java ne misi i na jedan spol , kod 'zamjenica se u obzir uzimaju oba spola.

l f a customer is not happy, he or she should r ingthe manager. - Ukoliko stranka nije zadovoljna, onili ona treba nazvati iefa.

U govornom jeziku moZe se umjesto he i she upotri-jebiti i they:lf one of the children is hungry, he or she/they canget an apple f rom the ki tchen. -Ako je jedno od djece gladno, moZe dobiti jabuku izkuhinje.

*w{e$ e&teii*ixiiiitiixiiiitiMnozi i iq: : : : : ' "

me mene, ment, u5 nasyou tebe, tebi you vas, vama

her nje, njojit njega, njemu,Have you seen my brother? Yes, I saw him in thecafeteria. - lesi li vidio mojeg brata? Da, vidio samga u kantini.

Was he alone? No, Paul was with him. - le li biosam? Ne, Paul je bio s n|m.

PaZnja! Ukol iko zamjenica stoj i sama i l i iza glagola,koristi se oblik objekta.Who wants chocolate? Mel - Iko 2eli iokolade? Ja!I t 's them! - To su oni .

Much, many - little, few. much (mnogo) i /tttle (malo) koriste se uz nebroji-

ve imenica. Komparaci ja je nepravi lna:much money -+ more money --) (the) mostmoney - mnogo novca, viie novca, najvi|e novcalittle interest -) less interest -+ (the) least inte-rest- malo zanimanja, manje zanimanja, najmanjezanimanja

e ntlhf (mnogo) i few (malo) koriste se uz brojive

r i jet i . Takoder se nepravi lno kompariraju:many mistakes -+ more mistakes -+ (the) most

mistakes - mnogo pogreiaka, viie pogreiaka,

najviie pogreiaka

few spectators -+ fewer spectators -+ (the)

fewest spectators - malo gledatelja, manje gleda-

telja, najmanje gledatelja. u upotrebi su i a lltle (malo) uz nebrojive imeni-

ce, kao i a few (nekol iko, neki) uz broj ive imenice:

a f ittf e water - malo vode

a few guests - nekoliko gostiju

. a lot (of) / Iots (ofi (mnogo) koristi se u svako-dnevnom govoru uz broj ive i nebroj ive imenice. Pr itome vr i jedi : s l i ledi l i iza a /ot imenica, izmedu nj ihse ubacuje ofHave you got a lot of money? No, I haven' t got aIot. - /ma5 li mnogo novca? Ne, nemam mnogo

hovcd.

ze: apde j4Avq korisli. ie i'6!: il i, onc : O/'te je: to ryta Injie od obl ika rou.

Pflle rcla treba oprau ruKe.

You/Oneshould look r ight and lef l before youcross/one cross/es Lhe road. -iii" ir"isir r"tte, tre:ba gtedati i desno i lijevo.

Painja! Posvojni pridjev za one u ovom smislu je

one'5.

oie lhQ,lQ yiirl 91911 n3i!1:be+6ia."'q ietii r -: :

Pokazna zamjenica' Jednihir l ' . i . . i : : ' lMr: 'Cz! l , i : , ' , . . : . : ' : : ' " . 'this thesethat those

This/these oznatavalu - iz pozicije govornika -neSto i to se prostorno i l i vremenski nalazi u bl iz in i ,that/those ne5to sto je prostorno i vremenski uda-lJeno.

This/these i thatlthose mogu stajati neposrednoispred imenice:

I like this skirt, but I like that dress over there more.

- Svida mi se ova suknja, ali ona tamo haljina mi sejoi viie svida.

Mogu stajat i i sa.ni kao pokazne zamjenice iodnosi t i se na imenicu navedenu nakon nj ih:

These are the right numbers. - Ovo su pravi brojevi.

Druge rijeii koje oznaiavaju koliii-nu. everybody, everyone i every (+ imenica)

upotrebljavaj u se u znaienju svaki/sva ka/svako:Every year we have a big party and everyonebrings a cake. - Svake godine imamo veliku zaba-

vu i svatko donosi kolai.. each nagla5ava da se misli "svaki/svaka/svako

pojedinaino":

Each person has to fill in a form and each formhas to be checked. - Svatko (pojedinaino) moraispuniti obrazac i svaki (pojedini) obrazac mora seprovjeriti.

. sorne i any zna(e " neki" uz brojive imenice,

odnosno "ne<to" uz nebroj ive imenice.

U pozitivnim izjavnim reienicama koristi se sorre,

u pitanjima i negaciji any.I need some eggs. Have you got any? - Treba bi

mi nekoliko jaja. lmai li koje?Have you got any sugar? | need some for my

cake. Sorry, I haven't got any. - lmai li Secera?Treba mi malo za kola(. Zao mi je, nemam nimalo.

. no + imenica aesto se moze kor ist i t i umjestonijeine redenice:I haven' t got chi ldren. - | have no chi ldren.Nemam djece.

. nobody i no one koriste se kao zamjenice:No one / Nobody came back. - Nitko se nije vra-tto.

Posvojna zamjenica

irirti:t::&fr&fr ix,i,r,ii,itJedn'ind lmyyour

hisherits

wtnqiineouryour

their

moj/-a/-e mine moj/-a/-etvoj/-a/-e yours tvoj/-a/-eVai/-a/-e Va{/-a/-enjegov/-a/-o his njegov/-a/-onjezin/-a/-o hers njezrn/-al-onjegov/-a/-o its njegov/-a/-o

vai/-a/:eVai/-a/-enjihov/-a/-o

ours na{/-a/-eyours vas/-a/-e

Va3/-a/-etheirs njihov/-a/-o

Posvojna zamjenica (uz imenicu) sto.1i pred imeni-rnm n: lznirr <a ndnn<i

Can I put my keys into your bag? - Mogu li svojekljukve staviti u tvoju torbu?This is a very old house, but i ts windows are new. -Ovo je vrlo stara kuca, ali njezini prozori su novi.

Posvojna zamjenica (samostalna) zamjenjujeimenicu koja je prethodno navedena:ls that Carol 's book? No, i t is mine. - le l i toCarolina knjiga? Ne, moja je.

ls that her key? No, it is his. - Je li to njezin kljut?Ne, nego njegov.

Odnosne zamjeniceU engleskom leziku postoje tri odnosne zamjenice:who, which i that. U govornom jeziku najte5ii je

obl ik thatZa osobe se koristi who iii that:

Thal is the woman who/that sold me the mobi lephone. - To je Zena koja mi je prodala mobitel.

Za predmete se koristi which ili that:

Look, th is is the new mobi le phone which/that Ibought last week. - Pogledaj to je novi mobitel, kojisam kupio proili tjedan.

Ukol iko je odnosna zamjenica objekr odnosnereienice, moZe se ispust i t i :This is the book (that) we bought yesterday. - Ovoje knjiga koju smo kupili jucer