ENGLESKI ZA SVAKOGA

ENGLESKAGRAMATIKA Huso Jašarević Oktobar 2011

2 .

GLAGOLI

Verbs

1. Glagol je najvaţnija rijeĉ u reĉenici i nijedna se potpuna reĉenica ne moţe izreći bez

glagola .

Glagolima izraţavamo radnju ( to write -pisati , to work -raditi ,to dig -kopati ) zbivanje

( to rise - dizati se , to fall - padati , to blow , duhati ) i stanje ( to lie - leţati , to sit -sjediti ,

to sleep -spavati ) .

2 . U engleskom jeziku ima pravilnih i nepravilnih glagola . kod pravilnih glagola dovoljno

je

za tvorbu svih vremena znati njihov infinitiv , dok je kod nepravilnih glagola potrebno

znati

njihove glavne dijelove tj . infinitiv , preterit i particip perfekta , jer su ta tri oblika

potrebna za tvorbu vremena .

Zato nepravilne glagole uvijek dajemo u tri osnovna oblika . Npr . :

give ( dati ) gave given

shake ( drmati ) shook shaken

grow ( rasti ) grew grown

SVOJSTVA GLAGOLA

3 . Glagoli imaju ova svojstva :

1 . jedninu i mnoţinu

2 . lica ( tri lica jednine i tri lica mnoţine )

3 . vremena ( prezent , preterit , futur ... )

4 . nesvršeni i obiĉni oblik

5 . aktiv i pasiv

6 . naĉine ( imperativ , indikativ i konjuktiv . )

4 . U engleskim se gramatikama upotrebljava naziv tense ( npr. : present tense , preterit

tense itd . ) Tense znaĉi glagolsko vrijeme .

PRAVILNI I NEPRAVILNI GLAGOLI

5. Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak -ed .

Npr . :

stay - stay - ed , ostati ; look - look - ed , gledati ; open - open - ed , otvoriti ;

6 . Ako se glagol u infinitivu svršava na - e , dodaje se samo -d . Npr . : smile - smile-d ,

smiješiti se ; hope - hope-d , nadati se itd .

7 . Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne naĉine :

1 . Preterit i particip perfekta imaju isti oblik :

stand ( stajati ) stood stood

think ( misliti ) thought thought

3 .

2 . Sva su tri oblika razliĉita :

sing ( pjevati ) sang sung

drive ( tjerati ) drove driven

3 . Sva su tri oblika jednaka :

hit ( udariti ) hit hit

put ( metnuti ) put put

PRELAZNI , NEPRELAZNI I POVRATNI GLAGOLI

8 . Prelazni su glagoli oni uz koje moţe stajati u akuzativu . Npr . :

They built the bridge last year . Sagradili su most prošle godine .

Before leaving they sold the car . Prije odlaska prodali su auto .

9 . Neprelazni su glagoli oni uz koje ne moţe stajati objekat . Npr . :

He returned home last night . Vratio se sinoć kući .

We were layng in the sun . Leţali smo na suncu .

10 . Povratni su glagoli oni kod kojih se radnja vraća na subjekat . Uz takve glagole stoje

povratne zamjenice . Npr . :

They have always been able to defend themselves . Oni su se uvijek mogli obraniti .

When she saw herself in her new hat , she smiled . Kad se vidjela u svom novom šeširu ,

nasmiješila se .

11 . Pomoćni glagoli sluţe za tvorbu sloţenih glagolskih vremena , npr . :

perfekta ( I have spoken - govorio sam ) , futura ( Ishall speak - govorit ću ) itd .

Pomoćni su glagoli :

be , have , do , shall , should , will , would .

12 . Defektni su glagoli :

can , could , may , might , must , ought , need , dare shall , should , wil , would .

13 . Bezliĉni su glagoli oni koji se upotrebljavaju samo u 3 . licu jednine sa it . Takvi

glagoli

obiĉno oznaĉuju vremenske uvjete . Npr , :

it rains - pada kiša

it is snowing - pada snijeg .

4 .

TVORBA ODRIĈNOG OBLIKA GLAGOLA

14 . Pomoćni i defektni glagoli tvore odriĉni oblik tako da se not stavi iza glagola . Npr. :

I was not here yesterday . Juĉer nisam bio ovdje .

I am not playing tennis . Ne igram tenis .

She was not singing . Ona nije pjevala .

They will not come back . Oni se neće vratiti .

We have not answered his letter . Nismo odgovorili na njegovo pismo .

She cannot speak French . Ona ne zna govoriti francuski .

You must not forget your promise . Ne smijete zaboraviti svoje obećanje .

15 . Glagoli punog znaĉenja , tj . svi glagoli osim pomoćnih i defektivnih , tvore negativni

oblik prezenta i preterita s pomoćnim glagolom do . Npr. :

I do not like cold drinks . Ne volim hladna pića .

She does not play the piano . Ona ne svira klavir .

They did not arrive in time . Nisu stigli na vrijeme .

TVORBA UPITNOG OBLIKA GLAGOLA

16 . Pomoćni i defektni glagoli tvore upitni oblik obratom ( inverzijom ) , tj . tako da se

glagol

stavi ispred subjekta . Npr . :

Is he a good chess - player Je li on dobar šahist

Has he often helped him Je li mu on ĉesto pomogao

Can we get fruit at the greengrocers Moţemo li dobiti voće kod povrćara

Must he stop smoking Mora li on prestati pušiti

17 . Glagoli punog znaĉenja tvore upitni oblik prezenta i preterita s pomoću glagola do.

Npr:

Does he work in an office Radi li on u uredu

Do they like his lektures SviĊaju li im se njegova predavanja

Did he bring her a present from Italy Je li joj donio poklon iz Italije

5 .

GLAGOLI BE - HAVE - DO

18. Glagoli be , have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog znaĉenja .

19 . Glavni dijelovi glagola be jesu :

be was been

( Konjugacija glagola be nalazi se u dodatku .)

BE KAO POMOĆNI GLAGOL

20 . Kao pomoćni glagol be se upotrebljlava :

za tvorbu nesvršenih vremena ( Continuous Tens ) . Npr . :

I am speking to you . Govorim tebi .

It was raining yesterday . Juĉer je padala kiša .

za tvorbu pasivnih vremena ( Passive Tenses ) . Npr. :

He was wounded in an accident . Bio je ranjen u jednoj nesreći .

The house will be finished next year . Kuća će biti završena iduće godine .

BE KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA

21 . Glagol be u takvoj funkciji znaĉi postojati , ţivjeti , stići , posjetiti itd. Npr . :

They were there in time . Stigli su onamo na vrijeme .

There is still a lot of poverty in the world . Još ima ( postoji ) na svijetu mnogo

siromaštva .

Is there a butchers in this street Ima li ( postoji li ) mesnica u ovoj ulici

22 . Bese vrlo ĉesto upotrebljava kao dio imenskog predikata . Npr . :

He is very young . On je vrlo mlad

His brother was a sailor . Brat mu je bio mornar .

Gold is a metal . Zlato je kovina .

I am tired . Umoran sam .

He is ill . On je bolestan .

She was pleased . Bilo joj je drago .

23 . Be se upotrebljava u izrazima za dob , udaljenost i cijenu . Npr . :

She is twenty . Njoj je dvadeset godina .

This building is forty years old . Ova je zgrada stara ĉetrdeset godina .

How far is it to the airport Kako je daleko do aerodroma

6 .

It is ten miles . Ima deset milja .

How much is a pound of tea Koliko stoji funta ĉaja

It is 2000 dinars . Stoji dvije tisuće dinara .

NAPOMENA :

24 . Kad govorimo o dobi ljudi , obiĉno kaţemo samo broj ( npr . : He is twenty - three , She

is

thirty itd. ) , a kad govorimo o starosti stvari , years i old se ne mogu izostaviti .

HAVE

25 . Glavni dijelovi glagola have jesu :

have had had

( Konjugacija glagola have nalazi se u dodatku . )

HAVE KAO POMOĆNI GLAGOL

26 . S pomoćnim glagolom have tvore se ovi glagolski oblici :

perfekt ( I have spoken )

pluskvamperfekt ( I had spoken )

infinitiv perfekta ( to have spoken )

particip perfekta i gerund prošli ( having spoken ) .

HAVE KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA

27 . Have iza kojega slijedi infinitiv izraţava obavezu . Npr . :

They had to leave . Morali su otići .

I have to buy some chocolate for her girl . Moram kupiti ĉokolade za njenu djevojĉicu .

28 . U toj se konstrukciji moţe upitni oblik tvoriti s pomoću do ili inverzijom , a odriĉni s

pomoću do ili dodavanjem not . Npr . :

Did they have to leave Jesu li morali otići

Had they to leave Jesu li morali otići

They did not have to leave . Nisu morali otići .

They had not to leave . Nisu morali otići .

7 .

29 .Osnovno znaĉenje glagola have kao glagola punog znaĉenja jest posjedovati , imati . Npr

Her brother has a motor-boat . Njen brat ima motorni ĉamac .

The baby has blue eyes . Djetešce ima plave oĉi .

This girl has a lot of energy . Ova djevojka ima mnogo energije .

Kad have znaĉi posjedovati ili imati , odriĉni se oblik tvori dodavanjem not , a upitni

inverzijom . Npr . :

Her brother has not a motor - boat . Njen brat nema motorni ĉamac .

30 . U govornom sejeziku uz have koje znaĉi posjedovati ĉesto stavlja got . I have got

ima isto znaĉenje kao i I have . Npr .:

He has got a TV set . On ima televizor .

I have got no time . Nemam vremena .

Have you got a knife Imate li noţ

Kad have znaĉi imati ili posjedovati , ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima .

31 . Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima . Npr . :

to have breakfast - doruĉkovati

to have lunch - ruĉati

to have tea - popiti ĉaj

to have a bath - kupati se

to have a good time - dobro se zabavljati .

32 . U takvim se izrazima upitni i odriĉni oblik uvijek tvori s pomoćnim glagolom do . Npr . :

When do you have breakfast ? Kada doruĉkujete ?

I did not have lunch yesterday . Juĉer nisam ruĉao .

Did you have a good time last week ? Jeste li se dobro zabavljati prošlog tjedna ?

Causative have

33 . Have iza kojega slijedi objekt i particip perfekta oznaĉuje da netko drugi vrši radnju

reĉenice po ţeli i zapovijedi subjekta . Takvo se have u gramatikama obiĉno zove causative

have. Npr . :

Last week I had a new suit made . Prošlog sam tjedna dao napraviti novo odijelo

.

You must have the invitation cards Morate dati štampati pozivnice .

printed .

You have had your homework Dao si ispraviti svoju domaću zadaću .

corrected .

8 .

34 . Iz ovih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na bosanski glagolom "dati "

Uovoj je konstrukciji osobito vaţan poredak rijeĉi :

HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA

Ako taj red rijeĉi izmjenimo , izmijenit ćemo i znaĉenje reĉenice . Usporedite :

I have weeded my garden . Oplijevio sam svoj vrt .

I have my garden weeded . Dajem plijeviti vrt .

35 . U ovoj se konstrukciji glagol have moţe zamijeniti i glagolom get . Npr . :

She got her dress mended . Dala je popraviti haljinu .

You must get your car polished . Morate dati polirati auto .

36 . Upitni se i odriĉni oblik glagola have u toj konstrukciji tvori s pomoćnim glagolom do .

Did you have a new suit made ? Jesi li dao napraviti novo odijelo ?

I didn't have my homework corrected , Nisam dao ispraviti svoju domaću zadaću ,

I corrected it muself . sam sam je ispravio .

Do

37 Glavni dijelovi glagola do jesu :

do did done

( Konjugacija glagola do nalazi se u dodatku . )

Do kao pomoćni glagol :

38 . S pomoćnom glagolom do tvori se upitni i odriĉni oblik prezenta i preterita glagola

punog znaĉenja . Npr . :

Does he drive a car ? Vozi li on autom ?

You do not understand me . Vi me ne razumijete .

They did not arrive in time . Nisu stigli na vrijeme .

Did you ring him up last night ? Jesi li ga sinoć nazvao ?

39 . U imperativu , prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim

reĉenicama ako ţelimo istaknuti glagol . Takvo se do zove emfatiĉno do ( Emphatic

do ) Npr . :

Do sit down Ta sjedni I was told not to smoke but Idid smoke . Rekli su mi da ne pušim , ali ja sam ipak pušio

.

I dolike these cakes . Zaista volim ove kolaĉe .

9 .

Do se ĉesto upotrebljava da bi se izbjeglo ponavljanje glavnog glagola , i to :

40 . u kratkim odgovorima . Npr. :

Did you go to the cinema yesterday Jesi li sinoć išao u kino

Yes , I did . Jesam .

Do you read in the evening Ĉitaš li uveĉe

Yes , I do . Ĉitam .

Does your brother smoke Puši li tvoj brat

No , he doesnt . Ne , ne puši .

41 . uz so , iza kojega slijedi pomoćni glagol , a onda subjekt .Npr . :

He swims well , and so does his sister . On dobro pliva , a isto tako i njegova sestra .

She went to France last year , and so did Ona je prošle godine otišla u Francusku , a

her mother . i njena majka je otišla .

42 . u dodatnom pitanju . Npr . :

You know what I mean , dont you Ti znaš što hoću da kaţem , zar ne

He took his degree in October ,didnt he On je diplomirao u oktobru , zar ne

DO KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA

43 . Do se upotrebljava u znaĉenju ĉiniti , raditi . Npr . :

They did their job very well . Oni su vrlo dobro obavili svoj posao .

He did not do what he had promised . Nije uĉinio što je obeĉao .

When does she do the room Kada ona sprema sobu

What are you doing Što radite

44 . NAPOMENA

Pri upoznavanju vrlo se ĉesto upotrebljava izraz " How do you do " , koji odgovara

bosanskom izrazu " Drago mi je " . Taj se izraz ne smije upotrebiti umjesto "How are

you ",

koji znaĉi " Kako ste "

GLAGOLI CAN

45 . Can , may i mast su defektni glagoli , što znaĉi da nemaju svih oblika .

Njihove su zajedniĉke osobine :

10 .

1 . imaju samo oblik za prezent i preterit , a must samo za prezent ,

2 . nemaju nastavka - s u 3. licu jednine prezenta ,

3 . upitni im se oblik prezenta ( i preterita , ako ga imaju ) tvori inverzijom , tj .

stavljanjem

glagola pred subjekt , a odriĉni dodavanjem not .

Iza defektivnih glagola dolazi infinitiv bez to.

CAN

46 . Can ima samo dva oblika : prezent can i preterit could .

( Konjugacija glagola can nalazi se u dodatku . ) Njegov se infinitiv , kao i ostali oblici

izraţava sa to be able - moći . Npr . :

He can do it easily . On to moţe lako uĉiniti .

He could not sleep last night . Prošle noći nije mogao spavati .

I cannot help you . Ne mogu ti pomoći .

Will he be able to pass his exam Hoće li on moći poloţiti ispit

I havent been able to get the tickets . Nisam mogla dobiti karte .

Napomena

47. Gagol can je jedini glagol u engleskom jeziku koji se piše zajedno sa negacijom not

/cannot/.

Glagolom "can" izraţavamo: 48. sposobnost. Na pr.:

Can you take down that box from Moţeš li skinuti onu kutiju s police?

the shelf?

No, I cant,it

s too high for me Ne, ne mogu,previsoko mi je.

Can you play the violin? Znate li svirati violinu?

Can you read Greek? Znaš li ĉitati grĉki?

49. njime pitamo za dozvolu.Na pr.:

Can I go to the river, father? Smijem li poći do rijeke, oĉe?

He asks if he can take my bicycle On pita da li smije uzeti moj bicikl?

50. Pitanje za dozvolu ĉesto se izraţava i sa could, koje ima uljudnije znaĉenje. Na pr.:

Could I have one of your cigarettes? Da li bih smio uzeti jednu od vaših cigareta?

Could I open the window? Da li bih smio otvoriti prozor?

11 .

May

51. May ima samo prezent may i preterit might. Njegov se infinitiv i ostali oblici izraţavaju

sa to be permitted ili to be allowed-smjeti. Na pr.:

You may come any time today. Moţete /smijete/ doći danas u bilo koje vrijeme.

Might I see you home? Da li bih vas smio otpratiti kući?

He was not allowed to leave the Nije smio /nije mu bilo dopušteno/ da ode iz domo-

country. vine.

You are not permitted to take Ovdje ne smijete fotografirati.

photographs here.

Glagolom "may" izraţavamo

52. dozvolu. Na pr.:

You may enter now. Smijete sada uĉi.

May I use your typewriter this afternon? Smijem li se posluţiti vašim pisaĉim strojem

Yes, you may. danas popodne? Smijete.

53. moguĉnost. Na pr.:

Take your umbrella. It may rain. Uzmi kišobran . Moglo bi biti kiše.

You had better write your homework. Bilo bi dobro da napišeš domaću zadaću.

The teacher may ask for it. Moţda će je nastavnik traţiti.

54. Umjesto may moţe se u gornjim primjerima upotrijebiti might , gotovo bez ikakve

promjene u znaĉenju:

It might rain.

The teacher might ask for it.

Must

55. Must ima samo prezent must. Njegov se infinitiv i ostali oblici izraţavaju sa to have, to

be obliged - morati. Na pr.:

You must forget it. Moraš to zaboraviti.

He must be more careful. Mora biti oprezniji.

Must you really go now? Moraš li sada zaista ići?

You must not eat too much ice-cream. Ne smiješ jesti previše sladoleda.

He had to see his doctor. Morao je ići svome lijeĉniku.

They will have to take their children Morat će povesti djecu na more.

to the seaside.

She will be obliged to stay at home. Ona će morati ostati kod kuće.

12 .

Glagolom "must" izraţavamo:

56. obavezu. Na pr.:

It is getting late. You must go to bed. Već je kasno. Moraš poći spavati .

I must go shopping or there will be lunch Moram poći u kupovanje jer inaĉe neĉe

biti

today. danas ruĉka.

57.savjet. Na pr.:

You must read this book; I am sure you Moraš proĉitati ovu knjigu; Siguran sam

Will like it da će ti se sviĊati

When you come visit to London you must Kada doĊeš u London,moraš posjetiti

Tower.

visit the Tower.

58. vjerojatnost. Na pr.:

He must be seventy-five Mora da mu je 75 godina.

It is a beautiful fur-coat:it must cost a lot. To je krasan krzneni kaput;mora da

mnogo

stoji.

They must have been tired after this long Mora da su bili umorni nakon duge šetnje.

walk.

The fire must have broken out during the Poţar mora da je izbio u noći.

night.

59. Must znaĉi obavezu, a must not zabranu. Na pr.:

The must get up earlu. Moraju rano ustati.

The must not get up earlu. Ne smiju rano ustati.

60 . Ne moram izraţava se sa I need not . Npr . :

They need not get up early . Ne moraju rano ustati .

61 . Primjeri za must , must not i need not :

must We must clean our rooms . Moramo oĉistiti svoje sobe .

You must take your dog with you . Morate povesti sa sobom svog psa .

He must wash his car . On mora oprati svoja kola .

must not We must not lock the door. Ne smijemo zakljuĉati vrata .

You must not tell her that he is ill . Ne smijete joj reći da je bolestan .

You must not runafter the tram . Ne smiješ trĉati za tramvajem .

13 .

need not

You need not worry . Ne moraš se zabrinjavati .

We need not hurry , there is plenty of time. Ne treba da se ţurimo , ima dovoljno

vremena .

You need not come before next week . Ne treba da doĊeš prije idućeg tjedna .

GLAGOL OUGHT

62 . Ought je defektivan glagol , a razlikuje se od ostalih defektivnih glagola po tome što iza

njega dolazi infinitiv sa to .

Ought ima samo jedan oblik . Npr . :

You ought to eat more fruit . Trebalo bi da jedete više voća .

Glagolom " ought " izraţavamo :

63 . moralnu obavezu . Npr . :

She ought to follow youradvice . Trebalo bi da se drţi vašeg savjeta .

You ought not to forget your duties . Ne biste smjeli zaboraviti svoje duţnosti .

64 . savjet . Npr . :

You ought to see the new play , Trebalo bi da pogledate novi komad ,

its very interesting . vrlo je zanimljiv .

You ought to stop eating so much bread . Trebalo bi da prestanete jesti toliko kruha .

Napomena : Za upotrebu should vidi t . 214 i 215

14 .

GLAGOLI PUNOG ZNAĈENJA

PREZENT

The Present Tense

65 . U engleskom jeziku postoje u prezentu , kao i u ostalim glagolskim vremenima ,

dva oblika : obiĉni prezent ( The Simple Present Tense ) i nesvršeni prezent

( The Present Continuous Tense ) .

Obiĉni prezent ( The Simple Present Tense )

66 . Prezent glagola punog znaĉenja ima isti oblik kao infinitiv , osim u 3 . licu jednine ,

gdje se dodaje nastavak -s . Npr . :

Infinitiv : to open -otvoriti

Present : I open - otvaram

he opens -on otvara

67 . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog prezenta pomoćnog glagola do i infinitiva ( bez to )

glagola koji mijenjamo . Npr . :

I do not open . -Ne otvaram .

68 . Upitni oblik tvori se od upitnog prezenta glagola do i infinitiva ( bez to ) glagola

koji mijenjamo . N pr . :

Do I open Otvaram li

69 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika prezenta glagola do stavi

not i infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

Do I not open Ne otvaram li

15 .

Oblici obiĉnog prezenta glagola " open "

70 . potvrdno odriĉno

I open otvaram I do not open

you open otvaraš you do not open

he , she , it opens on , ona ono otvara he , she , it does not open

we open otvaramo we do not open

you open otvarate you do not open

they open oni otvaraju they do not open

upitno odriĉno - upitno

do I open do I not open

do you open do you not open

does he , she , it open does he , she , it not open

do we open do we not open

do they open do they not open

71 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola do obiĉno se u odriĉnom i odriĉno - upitnom

obliku upotrebljavaju saţeti oblici ( contracted forms ) . Npr . :

I do not - I dont , he does not -he doest , do I not - dont I does he not doesnt he

Napomene uz 3 . lice prezenta :

Nastavak -s u 3. licu prezenta moţe se izgovarati na tri naĉina ,i to kao ( s ) , ( z ) i ( iz ) .

72 . Ako se infinitiv glagola u izgovoru svršava na bezvuĉan suglasnik ( p , k , t , f )

nastavak -s izgovara se ( s ) . Npr . :

stop prestati stops ( stps )

look gledati looks ( luks )

put staviti puts ( puts )

laugh smijatise laughs ( la:fs )

73 . Ako se infinitiv glagola uizgovoru svršava na zvuĉni suglasnik ( b , d , g , n , m , l )

ili na samoglasnik , nastavak -s izgovara se ( z ) . Npr . :

open otvoriti opens ( oupnz )

play igrati plays ( pleiz )

dig kopati digs ( digz )

16 .

74 . Ako se glagol u izgovoru svršava na s , z , š , ţ , ĉ i dţ , dodaje se u 3 . licu jednine

prezenta nastavak - es , koji se izgovara ( iz ) . Npr . :

kiss poljubiti kisses ( kisiz )

brush oĉetkati brushes ( briz )

reach dosegnuti reaches ( ri:tiz )

75 . Ako se glagol u infinitivu svršava na - e , dodaje se u 3 . licu samo -s . Npr .:

close zatvoriti closes ( klouziz )

change mijenjati changes ( teind3iz )

smile smiješiti se smiles ( smailz )

leave ostaviti leaves ( li:vz )

76 . Glagoli koji se u infinitivu svršavaju na - o dobivaju u 3 . licu nastavak - es , koji se

izgovara

( z ) . Npr . :

go ići goes ( gouz )

do ĉiniti does ( dz )

77 . Ako se glagol svršava na -y u i i dodaje nastavak -es . Npr . :

worry zabrinjavati se worries

marry oţeniti se marries

carry nositi carries

cry plakati cries

Ako je ispred -y samoglasnik , nema pred nastavkom - s u 3 . licu nikakvih promjena .

Npr :

obey poslušati obeys

pay platiti pays

slay zaklati slays

obiĉni se prezent upotrebljava :

78 . za radnju koja se redovito dogaĊa ili se u sadašnjosti ponavlja . Uz takav prezent

moţemo dodati izraze kao što su every week - svakog tjedna , every year -

svake godine , always - uvijek , sometimes - katkada , from time to time -

od vremena do vremena itd . Npr . :

He goes to a technical school . On ide u tehniĉku školu .

My mother works in ashop . Moja majka radi u trgovini .

They go to the mountains every year . Oni idu svake godine u planine .

Our team plays football every Saturday . Naša momĉad igra nogomet svake subote .

17 .

79 . u općim tvrdnjama . Npr . ;

A child needs good care . Djetetu treba mnogo njege .

In our country cherries ripen in June . U našoj zemlji trešnje dozrijevaju u lipnju .

80 . za izraţavanje općepoznatih ĉinjenica . Npr . :

A year has 365 days . Godina ima 365 dana .

Light spreads much more quickly than sound .Svjetlo se širi mnogo brţe nego zvuk .

81 . u poslovicama . Npr . :

After rain comes sunshine . Poslije kiše sunce sja .

Too many cooks spoil the broth . Previše kuhara - pokvarena ĉorba .

82 . u ţivom opisivanju prošlih dogaĊaja ( historijski prezent ) . Npr . :

She snatches the letter out of my hand , Ona mi zgrabi pismo iz ruke ,

tears it to pieces and throws it into the fire . rastrga ga na komade i baci u vatru .

83 . za buduću , unaprijed planiranu radnju . Takav se prezent ĉestonalazi u prospektima

putiĉkih agencija . Npr . :

We leave Zagreb at 630

, reach the Odlazimo iz Zagreba u 630

stiţemo na

airport at 7 , take off at 730

and aerodrom u 7 , uzlijećemo u 730

i

arrive in London at 11 . stiţemo u London u 11 .

84 u vremenskim i pogodbenim reĉenicama ako je u glavnoj reĉenici futur ili imperativ :

I shall ring you up when I come home . Telefonirat ću ti kad doĊem kući .

He will finish his work if he has time . On će završiti svoj posao ako bude imao

vremena .

Shut the window before the wind breaks it. Zatvori prozor prije nego što ga razbije vjetar

.

nesvšeni prezent ( The Prezent Continuous Tense )

85 . Nesvršeni prezent tvori se od prezenta pomoćnog glagola be i participa prezenta glagola

koji mijenjamo .

18 .

86 . Particip prezenta tvori se tako da se infinitivu doda nastavak -ing . Npr . :

work - raditi working -radeći

bring - donijeti bringing - donoseći

play - igrati playing - igrajući

87 . Prema tome nesvršeni prezent glagola read glasi :

I am reading - ĉitam

you are reading - ĉitaš . . .

88 . Odriĉni oblik se tvori tako da se iza pomoćnog glagola stavi not . Npr . :

I am not reading - ne ĉitam

you are not reading - ne ĉitaš ...

89 . Upitni oblik tvori se tako da se pomoćni glagol stavi pred subjekat . Npr . :

am I reading - ĉitam li

are you reading - ĉitaš li ...

90 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika pomoćnog glagola stavi not

i particip prezenta . Npr . :

am I not reading - ne ĉitam li

are you not reading - ne ĉitaš li ..

napomena uz particip prezenta 91 . Ako se glagol u infinitivu svršava na - e koje se ne izgovara , to- e pred nastavkom

- ing ispada . Npr . :

write - pisati writing - pišući

smoke - pušiti smoking - pušeći

92 . Ako se glagol svršava na jedan suglasnik ispred kojega stoji kratak , naglašen

samoglasnik,

krajnji se suglasnik ispred - ing podvostruĉava . Npr . :

hit - udariti hitting - udarajući

stop - prestati stopping - prestajući

permit - dopustiti permitting - dopuštajući

begin - poĉeti beginning - poĉinjući

93 . Krajnje se -l uvijek podvostruĉava . Npr . :

level - izravnati levelling - izravnavajući

travel - putovati travelling - putujući

19 .

nesvršeni prezent upotrebljava se :

94 . za radnju koja se sada dogaĊa . Npr . :

The wind is blowing . Vjetar puše .

What is Jane doing Što radi Jane

She is practising the piano . Vjeţba klavir .

95 . za radnju u bliţoj budućnosti , obiĉno uz vremenske izraze kojipokazuju budućnost

.Npr:

We are leaving this evening . Odlazimo veĉeras .

She is singing in the opera tomorrow . Ona sutra pjeva u operi .

He is meeting me at thestation at 7 . Doĉekat će me na stanici u 7 sati .

96 . za radnju koja se ne dogaĊa u ovom ĉasu , ali je još u toku . Npr . :

He is translating a novel by On prevodi jedan roman

William Faulkner . Williama Faulknera .

Have you heard that they are Jeste li ĉuli da se

constructing a new type of submarine izgraĊuje novi tip podmornice .

97 . za radnju koja se ponavlja , obiĉno uz priloge koji oznaĉuju ponavljanje . Npr . :

He is always askingquestions . On uvijek nešto pita .

She is constantly complaining of the cold . Ona se neprestano tuţi da joj je hladno .

glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenom prezentu

98 . Najobiĉniji glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenom obliku jesu :

hear - ĉuti , see - vidjeti , taste - okusiti , smell -mirisati , remember - sjetiti se ,

understand - razumjeti , wish - ţeljeti , want - htjeti , know - znati ... Npr . :

I hear a noise in the next room . Ĉujem nekakvu buku u susjednoj sobi .

Stop Dont you see the red light Stani Zar ne vidiš crveno svjetlo

This cake tastes good . Ovaj kolaĉ ima dobar ukus .

Do you remember our first dance Sjećaš li se našeg prvog plesa

Do you understand my words Razumijete li moje rijeĉi

I wish you a lot of happiness . Ţelim vam mnogo sreće .

I know that you dont understand me . Znam da me ne razumijete .

20 .

99 . Treba paziti na razliku izmeĊu glagola see - vidjeti i look at - gledati ; hear - ĉuti

i listen to - slušati .

See i hear oznaĉuju nesvjesnu upotrebu osjetila , neovisnuo našoj volji , dok look at i

listen to upotrebljavaju i u nesvršenom obliku . Npr . :

What are you looking at Što to gledate

I am looking at the beautiful flowers Gledam krasno cvijeće

in your garden. u našem vrtu .

He is listening to the news . On sada sluša vijesti .

PRETERIT

The PreteriteTense

100 . Preteritom u engleskom jeziku izriĉu se prošli dogaĊaji , dok je u bosanskom jeziku

najobiĉnije vrijeme za izricanje prošlih dogaĊajaperfekt ( došao je , vidjela je , kupili

smo )

Tvorba preterita

101. Preterit pravilnih glagola tvori se tako da se infinitivu doda nastavak - ed . Npr . :

open - otvoriti I opened - otvorio sam

Ako se glagol u infinitivu svršava na - e , dodaje se u preteritu samo - d Npr . :

smoke - pušiti I smoked - pušio sam

102 . Preterit nepravilnih glagola ne tvori se prema stalnim pravilima , već ga treba

nauĉiti za svaki glagol posebno . Npr . :

bring - donijeti I brought - donio sam

go - ići I went - išao sam

give - dati I gave - dao sam

103 . Preterit pravilnih i nepravilnih glagola ima samo jedan oblik za sva lica jednine i

mnoţine .

1o4 . Odriĉni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se od odriĉnog preterita

glagola do ( did not ) i infinitiva ( bez to ) glagola koji mijenjamo . N PR . :

I did not open - nisam otvorio

he did not bring - on nije donio

21 .

105 . Upitni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se tako da se did stavi

ispred subjekta i doda infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

did you open jesi li otvorio

did he bring je li on donio

106 . Odriĉno - upitni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se tako da se iza

upitnog oblika preterita glagola do stavi not i infinitiv glagola koji mijenjamo . Npr . :

did I not bring nisam li donio

did he not open nije li on otvorio

107 . Oblici preterita glagola " open "

potvrdno odriĉno

I opened - otvorio sam I did not open

you opened - otvorio si you did not open

he , she , it opened he , she , it did not open

we opened we did not open

you open you did not open

they opened they did not open

upitno odriĉno - upitno

did I open did I not open

did you open did you not open

did ( he , she , it ) open did ( he , she , it ) open

did we open did we not open

did you open did you not open

did they open did they not open

108 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola do upotrbljavaju se u odriĉnomi u odriĉno -

upitnom obliku saţeti oblici . Npr . :

I did not - I didnt did I not - didnt I

22 .

Napomene uz tvorbu preterita

109 . Ako se glagol svršava na jedan suglasnik ispred kojega stoji jedan kratak , naglašen

samoglasnik , krajnji se suglasnik ispred - ed podvostruĉava . Npr . :

plan - planirati planned

skip - skakati skipped

drag - vući dragged

110 . Krajnje se -l uvijek podvostruĉava . Npr . :

level - izravnati levelled

travel - putovati travelled

111 . Ako se glagol svršava na - y ispred kojega stoji suglasnik , tajse -y mijenja u i ispred

nastavka -ed . Npr . :

worry - zabrinjavati se worried

cry - plakati cried

marry - oţeniti se married

Ako ispred y stoji samoglasnik , nema pred nastavkom - ed nikakvih promjena . Npr . :

obey - poslušati obeyed

stay - ostati stayed

Nastavak - ed u preteritu moţe se izgovarati na tri naĉina : kao ( t ) , ( d ) i ( id ) .

112 . Ako se glagol u infinitivu svršava na bezvuĉan suglasnik ( p , k, f ,s, š ) , nastavak

-ed izgovara se ( t ) . Npr . :

look - gledati looked ( lukt )

skip - skakati skipped ( skipt )

laugh - smijati se laughed ( la:ft )

push - gurati pushed ( put )

113 . Ako se glagol u infinitivu svršava na zvuĉan suglasnik ili na samoglasnik , nastavak -

ed izgovara se ( d ) . Npr . :

open - otvoriti opened ( oupnd )

close - zatvoriti closed ( klouzd )

obey - poslušati obeyed ( obeid )

114 . Ako se glagol u infinitivu svršava na ( t ) ilĉi ( d ) nastavak - ed izgovara se ( id ) .Npr .

command - zapovijediti commanded ( kma:ndid )

mend - krpati mended ( mendid )

wait - ĉekati waited ( weitid )

23 .

Preterit se upotrebljava :

115 . za radnju koja se u prošlosti završila . Stoga se preterit redovito upotrebljava u

reĉenicama sa priloškim oznakama koje oznaĉuju prošlo vrijeme , kao što su :

yesterday - jućer , the day before yesterday - prekjuĉer , two weeks ago -

prije dva tjedna , in 1946 - 1946 . godine , i u pitanjima koja poĉinju sa when .

There was a strong wind on the Juĉer je bio jak vjetar na Kanalu .

Channel yesterday.

Two days ago I received a card from John . Prije dva dana primio sam kartu od Johna

.

When did you see the film Kada si vidio taj film

116 . kad se misli na neki prošli dogaĊaj iako nije prilogom oznaĉeno vrijeme kad se

radnja dogodila . Npr . :

They met in Pris . Sreli su se u Parizu .

She left her umbrella inthe train . Ostavila je kišobran u vlaku .

Did you enjoy the concert Je li ti se sviĊao koncert

117 . u zavisnoj reĉenici ako je u glavnoj reĉenici preterit ( vidi pravila o slsgsnju vremena )

:

I thought he was an Englishman . Mislio sam da je Englez .

The teacher told me I talked too much . Uĉitelj mi je govorio da previše govorim .

She realized that he did not love Shvatila je da je on više ne voli .

her any more .

118 . iza izraza kao :I wish - kamo sreće da , if only - kad bi barem , it is high time -

krajnje je vrijeme , as if - kao da , koji oznaĉuju nešto što nije ostvareno ili se ne

moţe ostvariti . Npr. :

I wish I had a new car . Volio bih da imam nova kola .

If only you were kinder to her . Kad bi ti barem bio bolji prema njoj .

He behaves as if he were my chief . Onse ponaša kao da je moj šef .

Nesvršeni preterit ( The Preterite Continuous Tense ) 119 . Nesvršeni preterit tvori se od preterita pomoćnog glagola be i participa prezenta

glagola

koji mijenjamo . Npr . :

I was reading - ĉitao sam

120 . Odriĉni oblik tvori se tako da se iza pomoćnog glagola stavi not . Npr. :

I was not reading - nisam ĉitao

24 .

121 . Upitni oblik tvori se tako da se pomoćni glagol stavi pred subjekt . Npr . :

was I reading - jesam li ĉitao

122. Odriĉno - upitni oblik tvori se tako tako da se iza upitnog oblika pomoćnog glagola

stavi not i particip prezenta . Npr . :

was I not reading - nisam li ĉitao

123 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola be obiĉno se u odriĉnom i odriĉno - upitnom

obliku upotrebljavaju saţeti oblici . Npr . :

I was not - I wasnt , you were not - you werent , was I not

wasnt I were they not - werent they

Nesvršeni preterit se upotrebljava :

124. za radnju koja je u prošlosti trajala u ĉasu kad se dogodila neka druga prošla radnja .

Ta se druga prošla radnja kazuje obiĉnim preteritom . Npr . :

I was just having lunch when he rushed Upravo sam ruĉao kad je on uletio u

sobu .

into the room .

When he leftthe house the sun was shining . Kad je otišao od kuće , sjalo je sunce .

When we arrived they were playing cards . Kad smo došli , oni su se kartali .

125 . za dvije radnje koje traju istovremeno , bez obzira na to kad su zapoĉele i kad će

se završiti . Npr . :

The children were playing while their Djeca su se igrala dok su njihove majke

mothers were chatting . ĉavrljale .

While it was raining , he was sitting Dok je padala kiša on je sjedio u kavani .

in a cafe .

They were running across the field Trĉali su preko polja dok su padale bombe .

while the bombs were falling .

126 . u zavisnoj reĉenici umjesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj reĉenici preterit

( vidi pravila o slaganju vremena ) . Npr . :

I knew that he was talking to her Znao sam da se s njom razgovara o njenoj

kćeri .

about her daughter .

He could hear that the bell was Ĉuo je da zvono zvoni , a ipak nije otvorio

vrata .

ringing , and yet he did not open the door .

25 .

PERFEKT

The Present Perfekt Tense

127 . U engleskom jeziku perfekt nije prošlo vrijeme kao u bosanskom . Engleskim

perfektom

kazuje se radnja koja je uvijek na neki naĉin povezana sa sadašnjošću . Zato se to

vrijeme

u engleskim gramatikama i zove Prezent Perfekt Tense .

Tvorba perfekta

128 . Perfekt se tvori od prezenta pomoćnog glagola have i participa perfekta ( The Past

Participle ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

I have taken - uzeo sam , he has forgotten - zaboravio je ,

she has answered - odgovorila je .

129 . Particip perfekta pravilnih glagola tvori se tako da se infinitivu doda nastavak - ed .

Prema tome je particip perfekta pravilnih glagola jednak preteritu , pa za particip

perfekta

vrijede one iste napomene koje vrijede i za tvorbu preterita .

130 . Particip perfekta nepravilnih glagola ne tvori se prema nekom stalnom pravilu , već

ga treba nauĉiti za svaki glagol posebno . Npr . :

infinitiv : particip perfekta :

to forget - zaboraviti forgotten

to take - uzeti taken

to give - dati given

131 . Odriĉni oblik perfekta tvori se od odriĉnog oblika prezenta pomoćnog glagola have

i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I have not taken - nisam uzeo

132 . Upitni oblik perfekta tvori se od upitnog oblika prezenta glagola have i participa

perfekta . Npr . :

have I taken - jesam li uzeo

133 . Odriĉno - upitni oblik perfekta tvori se od odriĉno - upitnog oblika pomoćnog glagola

have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr .:

have I not taken - nisam li uzeo

26 .

134 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola have obiĉno se upotrebljavaju saţeti oblici .

Npr:

I have taken - Ive taken , he has taken - hes taken , you have not taken -

you havent taken , she has not taken - she hasnt taken , have we not taken

-havent we taken - has he not taken - hasnt he taken

Perfekt se upotrebljava :

135 . za radnju koja je poĉela u prošlosti i koja još traje . Npr . :

He has been ill since February . Bolestan je ( već ) od veljaĉe .

He has lived here for three years . On ovdje ţivi ( već ) tri godine .

They have been absent for five weeks . Odsutni su ( već ) pet tjedana .

Takav se perfekt gotovo uvijek prevodi na bosanski prezentom , uz koji ĉesto stoji već .

Napomena :

136 . Kad bismo u gornjim reĉenicama upotrebili preterit umjesto perfekta , njihovo

znaĉenje bi

se potpuno izmijenilo . Tako : He lived here for three years znaĉi da je on ovdje ţivio

tri godine , ali više ne ţivi ovdje . Isto tako : They were absent for five weeks

znaĉilo bi da su bili odsutni pet tjedana , ali su se vratili i sada su tu .

Preteritom , dakle , izraţavamo radnju koja je potpuno završena u prošlosti i nema

veze

sa sadašnjošću .

Since

137 . Uz since redovito stoji perfekt jer since znaĉi : od neke vremenske taĉke u prošlosti

pa do sada . Npr .:

Since his arrival he has worked Od svog dolaska on radi u jednoj kemijskoj

in a chemical plant . tvornici .

I have not seen him since Nisam ga vidio otkad smo se vratili iz Engleske .

we returned from England .

27 .

For

138 . For oznaĉava vremensko razdoblje . Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg momenta ,

upotrebljava se uz for perfekt , a ako je prošlo , moramo upotrebiti preterit . Npr . :

They have been married for five years . Oni su u braku već pet godina .

He has lived in this street for a long time . On u ovoj ulici stanuje već dugo vremena .

ALI

He lived here for five months , and now On je stanovao ovdje pet mjeseci , a sada je

he is in London . u Londonu .

139 . za radnju kod koje ne ţelimo istaknuti vrijeme kad se dogodila , već samo

ĉinjenicu da se dogodila . Npr . :

I have been to London . Bio sam u Londonu .

She has bought a new dress . Kupila je novu haljinu .

He has lost his umbrella . Izgubio je kišobran .

140 . Kad bi smo spomenuli vrijeme kad se radnja dogodila , morali bismo upotrebili

preterit . Npr . :

I was in London last year . Bio samu Londonu prošle godine .

She bought a new dress in January . Kupila je novu haljinu u sijeĉnju .

141 . uz priloge vremena koji oznaĉuju vremensko razdoblje koje još nije završeno .

Takvi su priloški izrazi : today - danas , this morning - jutros , this autumn -

jesenas , this year - ove godine , never - nikada , always - uvijek , Npr . :

I have worked hard today . Danas sam mnogo radio .

I have not seen him this morning . Jutros ga nisam vidio .

We have not had much fruit this autumn . Ove jeseni nismo imali mnogo voća .

She has always been fond of children . Uvijek je voljela djecu .

I have never seen such a pretty girl . Nikad nisam vidio tako draţesnu djevojku .

142 . uz " just " za radnju koja se upravo završila . Npr . :

He has just finished his lecture . Upravo je završio svoje predavanje .

She has just returned from her holiday . Upravo se vratila s godišnjeg odmora .

28 .

Nesvršeni perfekt ( The Present Perfekt Continuous )

143 . Nesvršeni perfekt tvori se od perfekta pomoćnog glagola to be i participa prezenta

glagola koji mijenjamo . Npr . :

I have been reading - ĉitao sam

144 . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog oblika perfekta pomoćnog glagola to be i participa

prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I have not been reading - nisam ĉitao .

145 . Upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika perfekta poćnog glagola to be stavi

particip prezenta glagola koji mijenjamo .Npr . :

have I been reading - jesam li ĉitao

146 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza odriĉno - upitnog oblika perfekta

pomoćnog

glagola to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

have I not been reading - nisam li ĉitao

Napomena : 147 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola to have upotrebljavaju se saţeti oblici (

v.t.134 .)

Nesvršeni perfekt se upotrebljava :

148 . za radnju koja već neko vrijeme neprekidno traje , a vjerojatno će još potrajati . Npr . :

He has been travelling for three months . On već tri mjeseca putuje .

I have been speaking to you for two hours . Već dva sata s vama razgovaram .

Our son has been reading Oliver Twist for Naš sin već dva mjeseca ĉita Olivera

two months . Tvista .

149 . Glagoli kao sit - sjediti , stand - stajati , lie - leţati , rest - poĉivati , wait - ĉekati ,

koji oznaĉuju stanje , gotovo se uvijek upotrebljavaju u nesvršenom perfektu . Npr . :

He has been lyving in bed for ten days . On već deset dana leţi u postelji .

He has been standing in the corridor for On već pola sata stoji u hodniku .

half an hour .

She has been waiting forhim since four oclock . Ona ga ĉeka već od ĉetiri sata .

29 .

PLUSKVAMPERFEKT

The Past Perfekt Tense

150 . Pluskvamperfektom izraţavamo prošlu radnju koja se završila prije neke druge prošle

radnje . Obiĉno se upotrebljava u sloţenim reĉenicama . Npr . :

When I came home they had gone tothe cinema .Kad sam došao kući , oni su bili

otišli u kino .

Tvorba pluskvamperfekta

151 . Pluskvamperfekt se tvori od preterita pomoćnog glagola to have i participa perfekta

glagola koji mijenjamo . Npr . :

I had taken - bio sam uzeo

she had forgotten - bila je zaboravila

he had answered - bio je odgovorio

152 . Odriĉni oblik pluskvamperfekta tvori se od odriĉnog oblika preterita pomoćnog

glagola to have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I had not taken - nisam bio uzeo

she had not forgotten - nije bila zaboravila

he had not answered - nije bio odgovorio

153 . Upitni oblik plusvamperfekta tvori se od upitnog oblika preterita pomoćnog glagola to

have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr . :

had I taken - jesam li ja bio uzeo

had she forgotten - je li ona bila zaboravila

had he answered - je li on bio odgovorio

154 . Odriĉno - upitni oblik pluskvamperfekta tvori se od odriĉno - upitnog oblika

preterita pomoćnog glagola to have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr .

:

had I not taken - nisam li bio uzeo

had she not forgotten - nije li bila zaboravila

had he not answered - nije li bio odgovorio

155 . Umjesto punih oblika glagola to have upotrebljavaju se u pluskvamperfektu saţeti

oblici : Npr : I had taken - Id taken , he had not taken - he hadnt taken ,

had they not taken - he hadnt taken , had they not taken - hadnt they taken

30.

Pluskvamperfekt se upotrebljava :

156 . za radnju koja se završila prije neke druge prošle radnje . Npr . :

She suddently found that she had lost Odjednom je ustanovila da je izgubila

her camera . fotografski aparat .

When I called on him he had already left . Kad sam ga posjetio , on je već bio otišao

.

He showed her the picture he had bought Pokazao joj je sliku koju je bio kupio

in Italy . u Italiji .

157 . u zavisnim reĉenicama uz after . Npr . :

After we had reached the top , we began Pošto smo se popeli na vrh , poĉeli smo

to feel tired . osjećati umor .

His friends tried to help him after he had Prijatelji su nastojali da mu pomognu

lost all his money . pošto je izgubio sav svoj novac .

158 . u zavisnoj reĉenici umjesto perfekta i preterita ako je u glavnoj reĉenici preterit . Npr :

I was told that our team had lost the game . Rekli su mi da je naša momĉad

izgubila igru .

He told me that he had bought a small Rekao mi je da je kupio kućicu na moru

.

house at the seaside .

159 . iza izraza : I wish - kamo sreće da , if only - kad bi barem , as if - kao da ,

pluskvamperfektom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti . Npr . :

I wish I had known this before . Kamo sreće da sam to prije znao .

If only I had been more careful . Da sam barem bio oprezniji .

He pronounced English as if he Izgovarao je engleski kao da prije

had never heard anybody speak nije nikada nikoga ĉuo govoriti

English before . engleski .

Nesvršeni pluskvamperfekt ( The Past Perfekt Continuous )

160 . Nesvršeni pluskvamperfekt tvori se od pluskvamperfekta pomoćnog glagola

to be i participa prezenta glagola koji mijenjamo . Npr .:

I had been reading - bio sam ĉitao

161 . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog oblika pluskvamperfekta pomoćnog glagola to be

i participa prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I had not been reading - nisam bio ĉitao .

31 .

162 . Upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika plusvamperfekta pomoćnog glagola

to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

had I been reading - jesam li bio ĉitao

163 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza odriĉno - upitnog oblika plusvamperfekta

pomoćnog glagola to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

had I not been reading - nisam li bio ĉitao

164 . Umjesto punih oblika glagola have upotrebljavaju se saţeti oblici

I hadnt been , hadnt I been ...

Nesvršeni pluskvamperfekt se upotrebljava :

165 . za radnju koja je trajala prije neke prošle radnje i vjerovatno se i nastavila . Npr . :

He talked about the novel Govorio je o romanu što ga je pisao .

he had been writing .

She showed me the pullover Pokazala mi je pulover što ga je plela .

she had been knitting .

Napomena :

166 . Kad bi u prethodnim primjerima umjesto nesvršenog pluskvamperfekta stajao obiĉni

plusvamperfekt , znaĉenje bi se promijenilo . Npr . :

He talked about the novel he had written . Govorio je o romanu što ga je napisao .

She showed me the pullover she had knitted . Pokazala mi je pulover što ga je splela .

167 . u zavisnoj reĉenici umjesto trajnog perfekta i preterita ako je u glavnoj reĉenici

preterit ( vidi pravila o slaganju vremena ) . Npr . :

I knew that he had been working all night . Znao sam da je radio cijelu noć .

She told me that her husband had been Rekla mi je da je njezin suprug

putovao

travelling the whole winter . cijelu zimu .

32 .

FUTUR

The Future Tense

168 . Futur je glagolsko vrijeme kojim se izraţava budućnost ( npr : doći ću sutra , proĉitat

ću

njegovo pismo ... )

169 . U engleskom jeziku budućnost se moţe izraziti na nekoliko naĉina :

futurom , nesvršenim prezentom , oblikom " going to " i prezentom .

170 . Futur se tvori s pomoćnim glagolima shall i will i infinitivom ( bez to ) glagola

koji mijenjamo . Npr . :

I shall ( will ) take - uzet ću

you will take - uzet ćeš

he ( she , it ) will take - on ( ona , ono ) će uzeti

we shall ( will ) take - uzet ćemo

you will take - uzet ćete

they will take - uzet će ( oni , one , ona )

Vidimo da se shall ili will upotrebljavaju za 1. lice jednine i mnoţine , a will za 2 . i 3 .

lice jednine i mnoţine .

171 . Odriĉni oblik futura tvori se tako da se iza pomoćnog glagola shall ili will stavi not ,

a iza njega infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

I shall ( will ) not take - neću uzeti

you will not take -nećeš uzeti ...

172 . Upitni oblik futura tvori se da se shall ili will stavi pred subjekt i doda infinitiv ( bez to

)

glagola koji mijenjamo . Npr . :

shall I take - hoću li uzeti

will you take - hoćeš li uzeti

173 . Odriĉno - upitni oblik futura tvori se od odriĉno - upitnog oblika glagola shall ili will

i infinitiva ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

shall I not take - neću li uzeti

will you not take - nećeš li uzeti

33 .

174 . U modernom se engleskom jeziku rijetko upotrebljavaju puni oblici . Umjesto njih

upotrebljavaju se saţeti oblici ( contracted forms ) . Npr :

I shall take - Ill take

you will take - youll take

I shall not take - I shant take

you will not take - you wont take

shall we not take - shant we take

will thwy not take - wont they take

Napomena :

175 . U modernom engleskom jeziku , a pogotovu u ameriĉkom govoru , sve više prevladava

upotreba glagola will u potvrdnom i odriĉnom obliku futura za sva lica jednine i

mnoţine.

Futur se upotrebljava

176 . za ĉistu budućnost :

In three years Zagreb will have one Za tri godine Zagreb će imati milion

million inhabitans . stanovnika .

We shall finish this course in five months . Završit ćemo ovaj teĉaj za pet mjeseci .

177 . za izraţavanje namjere , odluke , prijetnje ili obećanja . U tom sluĉaju upotrebljava

se za 1 . lice will , a za 2 . i 3 . shall . Npr . :

I will help him because he needs my help . Odluĉio sam mu pomoći jer mu je moja

pomoć potrebna .

I will lend you any book you need . Posudit ću ti svaku knjigu koju

trebaš ( obećanje )

You shall have a new hat as soon as Dobit ćeš novi šešir ĉim dobijem plaću .

I getmy pay .

You shant go fishing with me tomorrow . Nećeš sa mnom ići sutra na ribolov .

( odluka , prijetnja ) .

Napomena :

Usporedite ova dva primjera :

I shall not speak German . Neću govoriti njemaĉki .

I will not speak German . Neću da govorim njemaĉki .

34 .

Nesvršeni futur ( The Future Continuous Tense )

178 . Nesvršeni futur tvori se od futura glagola to be i participa prezenta glagola koji . Npr .

:

I shall be reading - ĉitat ću

you will be reading - ĉitat ćeš...

179 . Odriĉni oblik tvori se tako da sefutur glagola to be stavi u odriĉni oblik i da mu se

doda

particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I shall not be reading - neću ĉitati

you will not be reading - nećeš ĉitati

180 . Upitni oblik tvori se tako da se futur glagola to be stavi u upitni oblik i da mu se doda

particip prezenta glagola koji mijenjamo. Na pr.:

shal I be reading? - hoću li ĉitati?

will you be reading? - hoćeš li ĉitati? i td.

181. Odriĉno-upitni oblik tvori se tako da se futur glagola to be stavi u odriĉno-upitni oblik i

da mu se doda particip prezenta glagola koji mijenjamo.Na pr.:

shall I not be reading? - neću li ĉitati?

will you not be reading? - nećeš li ĉitati?

Nesvršeni futur upotrebljava se:

182. za buduću radnju koja će neko vrijeme trajati. Na pr.:

He will be playing in our team next Sunday. On neće u nedelju igrati u našoj

momĉadi.

We shall be travelling all night. Putovat ćemo cijelu noć.

183. za buduću radnju koja će trajati prije i poslije nekog budućeg momenta ili radnje.

Na pr.:

At eight oclock tonight I shall be listening Veĉeras u osam sati slušat ću radio.

to the wireless.

If you ring me up at seven oclock I wont Ako me nazoveš u sedam sati, neću se

answer because Ishall be sleeping. javiti na telefon jer ću /u to vrijeme/ sp

vati.

35.

Svršeni futur / The Future Perfekt Tense/

184 Svršeni futur tvori se od shall ili will i infinitiva perfekta / vidi 222/ glagola koji

mijenamo.

Na pr.:

I shall have taken -uzet ću

You will have taken - uzet ćeš i td. Svršeni futur upotrabljava se:

185. za radnju koja će biti završena do nekog odreĊenog momenta u buduĉnosti.Uz svršeni

futur uvijek stoji neka oznaka budućeg vremena. Na pr.:

He will have sold all the tickets by Saturday. Do subote će već prodati sve karte.

Before the end of the holiday he will have Prije završetka praznika potrošit će

spent all the money. već sav novac.

By the time you get this letter I shall have Kad primiš ovo pismo , ja ću već zapo-

begun the second part of my journey. ĉeti drugi dio svoga putovanja.

Napomena

186.Kako vidimo iz navedenih primjera , engleski nesvršeni futur prevodi se na bosanski je-

zik futurom nesvršenog glagola. Na pr.: I shall be speaking-govorit ću; he will be swi-

mming-on će plivati; it will be raining-padat će kiša itd.

Svršeni futur prevodi se na naš jezik futurom svršenih glagola. Na pr.:he will have

writen

- napisat će; we shall have arrived-stići ćemo; she will have left-ona će otići itd.

Izraţavanje budućnosti nesvršenim prezentom

187 . Nesvršenim prezentom izraţavamo unaprijed dogovorenu radnju u bliţoj budućnosti .

Stoga se uz to vrijeme obiĉno upotrebljava neki prilog ili priloška oznaka koja to

oznaĉuje:

We are playing footbal tomorrow . Sutra ćemo igrati nogomet .

I am coming after lunch . Doći ću poslije ruĉka .

Our orchestra is playing in Switzerland Naš će orkestar svirati u Švicarskoj

next week . idućeg tjedna .

36 .

188 . Glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenim vremenima ne mogu izraziti budućnost

na taj naĉin . Npr . : know - znati , understand - razumjeti , hear - ĉuti ...

Budućnost tih glagola izraţava se sa shall i will . Npr . :

I shall know all about it tonight . Sve ću o tome saznati veĉeras .

You will hearfrom me soon . Uskoro ću vam se javiti .

He will understand me better a few On će me bolje razumjeti za nekoliko

minutes . minuta .

189 . Glagol see moţe se upotrijebiti i u nesvršenom prezentu za radnju u blizoj budućnosti ,

ali u drugom znaĉenju . Npr . :

I am seeing him tomorrow . Sastat ću se s njim sutra .

( tako smo se dogovorili ) .

Izraţavanje budućnosti sa " going to "

190 . Budućnost se izraţava i nesvršenim prezentom glagola go ( I am going , you are going

...)

i infinitivom glagola koji mijenjamo . Npr :

I am going to bui - kupit ću

you are going to take - uzet ćete

he is going to leave - on će otputovati ...

191 . Tim se oblikom izraţava buduća radnja koju subjekt poduzima svjesno i po svojoj

odluci

i zato se ĉešće upotrebljava za osobe , a rjeĊe za stvari . Npr . :

I am going to build a garage . Sagradit ću garaţu .

We are going to sped our summer Provest ćemo svoje ljetne praznike

holiday at the seaside . na moru .

He is going to bui a new car . On će kupiti novi auto .

192 . Tim se oblikom moţe takoĊer izraziti da je neko siguran da će se nešto dogoditi . Npr :

Look at the sunset . It is going to be Pogledaj zalaz sunca . Sutra će biti

a lovely day tomorrow . krasan dan .

You have eaten toomany sweets . Pojeo si previše slatkiša . Bojim se da će ti

I am afraid you are going to be sick . biti zlo .

193 . Uz glagole go i come ne upotrebljava se oblik going to . Umjesto njega obiĉno se

upotrebljava nesvršeni prezent tih glagola . Npr . :

I am going to the cinema ( umjesto: I am going to go ).

He is coming tomorrow ( umjesto : He is going to come )

37 .

Izraţavanje budućnosti obiĉnim prezentom

194 . Katkada se buduća , unaprijed planirana radnja moţe izraziti i obiĉnim prezentom .

Tim se oblikom obiĉno sluţimo kad iznosimo detaljne planove ekog putovanja ,

izleta itd . Npr . :

We leave Zagreb at 10 a . m . , arrive Odlazimo iz Zagreba u 10 sati ujutro ,

in Paris at 950

next day , stay in Paris dolazimo u Pariz u 950

idućeg dana .

five hours and reach Calais about 9 p. m . Ostajemo u Parizu pet sati i stiţemo u

Calais oko 9 uveće .

To bi se isto moglo izraziti i svim ostslim naĉinima za izraţavanje buduĉnosti, ali je

ovaj

naćin, zbog svoje kratkoće, za takve svrhe najpodesniji.

Napomena

195.Ako ste u sumnji kojim da se od navedenih naĉina posluţite za izraţavanje buduĉnosti

najmanje ćete pogriješiti ako se odluĉite za futur sa shall i will.

KONDICIONAL

T h e Co n d i t i o n a l 196. Kondicional se tvori od pomoĉnog glagola should i would i infinitiva /bez to/ glagola

koji mijenjamo.

197. Sadašnji kondicional tvori se sa should i would i infinitivom perfekta glagola koji mije-

njamo./Za tvorbu infinitiva perfekta vidi 222/ Na pr.:

I should take - uzeo bih

Sadašnji kondicional

you would take - ti bi uzeo i td.

38.

Ishould have taken - bio bi uzeo

Prošli kondicional you would have taken - ti bi bio uzeo i td.

198.Odriĉni oblik kondicionala tvori se tako da se iza should i would stavi not. Na pr.:

I should not take - ne bih uzeo

you would not take - ti nebi uze i td.

I should not have taken - ne bih bio uzeo i td.

you would not have taken - ti ne bi bio uzeo i td.

199.Upitni oblik tvori se tako da se should ili would stavi pred subjekt. Na pr.:

should I take? - da li bih uzeo?

would you take? - da li bi ti uzeo? itd.

should I have taken?- da li bih bio uzeo?

would you have taken?-bi li ti bio uzeo? itd.

200.Odriĉno-upitni oblik tvori se tako da se iza should ili would i subjekta umetne not.Npr.:

should I not take?- ne bih li uzeo ?

would you not take - ne bi li ti uzeo? itd.

should I not have taken? - ne bih li bio uzeo?

would you not have taken - ne bi ji ti bio uzeo? itd.

201.U mjesto punih oblika upotrebljavaju se ĉesto saţeti oblici. Na pr.:

I should take - I'd take

you would take-you'd take

I should not take - I shouldn't take

you would not take - you wouldn't take

should I not take - shouldn't I take?

would you not take - wouldn't you take?

Kondicional sadašnji i kondicional prošli upotrebljavaju se u pogodbenim reĉenicama.

39.

Pogodbene reĉenice

202. Pogodbene reĉenice su zavisno-sloţene reĉenice kojima se kazuje:

da će se nešto ostvariti ako se ispuni neki uslov;

da bi se nešto ostvarilo kad bi se ispunio neki uslov;

da bi se nešto bilo ostvarilo da se ispunio neki uslov.

Na pr.:

Ako prestane kiša, poći ćemo u šetnju.

Kad bi prestala kiša, pošli bi smo u šetnju.

Da je prestala kiša bili bismo pošli u šetnju.

I u engleskom jeziku pogodbene reĉenice sastoje se od dva dijela: glavne reĉenice i

zavisne

reĉenice. Zavisna reĉenica obiĉno poĉinje veznikom "if" pa se ĉesto zove "if" clause.

Glavna reĉenica moţe stajati ispred "if" reĉenice ili iza nje.

Na pr.:

We shall go for a walk if the rain stops. Poći ćemo u šetnju ako prestane kiša.

If the rein stops,we shall go for a walk. Ako prestane kiša, poći ćemo u šetnju.

203. U engleskom jeziku postoje tri glavna tipa pogodbenih reĉenica.

I

Glavna reĉenica "if" reĉenica

f u t u r p r e z e n t

I shall come if you invite me.

Doći ću ako me pozoveš.

II

k o n d i c i o n a l p r e t e r i t

I should come if you invited me.

Došao bih kad bi me ti pozvao.

III

K o n d i c i o n a l p r o š l i p l u s k v a m p e r f e k t

I should have come if you had invited me.

Bio bih došao da si me pozvao.

40 .

204. Prvim tipom /u glavnoj reĉenici futur, u zavisnoj prezent/ izraţava se vjerovatna

pogodba

/probable condition/, što znaĉi da će se vjerovatno ostvariti posljedica ako se ispuni

uslov

izraţen u "if" reĉenici. Na pr.:

He will arrive in time if he catches Stići će na vrijeme ako ulovi voz u 7 sati.

the 7 o'clock train.

You will spend less money if you stop Potrošit ćeš manje novaca ako prestaneš

pušiti.

If you come to London, I will meet at Ako doĊeš u London , doĉekat ću te na

the station. stanici.

205. Drugim tipom pogodbenih reĉenica /u glavnoj reĉenici kondicional ,u zavisnoj preterit/

izraţava se nevjerovatna pogodba /improbable condition/.Takvim se reĉenicama kazuje

da

je malo vjerovatno , a katkada i sasvim nemoguće , da se ispuni uslov izraţen u "if"

reĉe-

nici. Na pr.:

If he had money, he would travel Kad bi imao novaca putovao bi oko

svijeta.

round the world.

Theuy would be successful if they Imali bi uspjeha kad bi više radili.

worked harder.

If I were you, I would not wear Kad bih bio na tvom mjestu , ne bih

such a hat. nosio takav šešir.

206. Treĉim tipom pogodbenih reĉenica /u glavnoj reĉenici prošli kondicional, u zavisnoj

plus-

kvan perfekt/ izraţavamo neostvarenu pogodbu u prošlosti /unfulfilled condition/. Na

pr.:

If I had been more careful, the accident Da sam bio oprezniji , nesreća se ne bi

bila

would not have happened. dogodila.

If he had not been abroad last winter, he Da nije prošle zime bio u inostranstvu,

bio

he would have got the job. bi dobio to namještenje.

He would have caught cold if he had Bio bi se prehladio da je skoĉio u hladnu

jumped into the cold water. vodu.

41.

207. Ako pogodbenom reĉenicom izraţavamo prirodne zakone i njihove nuţne

posljedice,stoji

u glavnoj i u "if" reĉenici prezent. Na pr.:

If it does not rain, the soil gets dry. Ako ne pada kiša, tlo se sasuši.

If I drink too much coffee,I cannot sleep. Ako pijem previše kafe, ne mogu spavati.

If the sky is covered with clouds, the night Ako je nebo pokriveno oblacima, noć je

is dark. tamna.

.

Izostavljanje veznika "if"

208. U knjiţevnom se jeziku katkada u pogodbenim reĉenicama izostavlja "if", a glagol se

stavlja pred subjekt. Na pr.:

Had I met you before , I should have Da sam te prije sreo, bio bih ti pomogao.

helped you.

Had we lost the game , they would have Da smo izgubili igru , oni bi bili sretni .

been happy .

Should I be late for lunch , dontworry . Ako bih zakasnio na ruĉak , nemoj se zabrinjavati .

Shall - will Should - would

209 . Shall i will +infinitiv itraţavaju ĉistu buduĉnost samo ako shall stoji u 1. licu jednine

i mnoţine, a will u 2.i 3. licu.

Ostale upotrebe shall i will

210. Shall I answer the telephone Što da joj kaţem o tom pismu

211 . Shall u 2 . i 3 . licu jednine i mnoţine izraţava odluku , prijetnju ili obećanje ,

a u odriĉnom obliku zabranu . Npr . :

You shall speak to him ; it is my Ti ćeš s njim govoriti ; to sam ĉvrsto odluĉio .

firm decision .

He shall not marry her . Neću dopustiti da se njome oţeni .

He said to me : " You shall have Rekao mi je " Ja vam obećavam da ćete

your raise " dobiti povišicu ."

212 . Will u 1 . licu izraţava namjeru , odluku ili obećanje . Npr . :

I will forget everything if you do Sve ću zaboraviti ( obećavam ti ) ako to više

not mention it any more . ne budeš spominjao .

I will work harder because I want to Radit ću marljivije ( odluĉio sam da radim )

pay my fathers debts . jer ţelim isplatiti oĉeve dugove .

42 .

213. Will u upitnim reĉenicama izraţava poziv ili molbu . Npr . :

Will you come to the cinema with me Hoćete li poći sa mnom u kino

Will you open the door for me , please Hoćete li mi , molim vas , otvoriti vrata

Will you have a cup of tea Izvolite li šalicu ĉaja

214 . Should i would infinitiv ne izraţavaju samo kondicional , već se upotrebljavaju

i u nekim posebnim sluĉajevima .

Should u svim licima izraţava moralnu obavezu ili duţnost . Npr . :

You should show more understanding for Morali biste pokazivali više razumjenja

these old people . za te stare ljude .

She should pay more atention to her Morali bi obratiti više paţnje svome

pronunciation . izgovoru .

215 . Should s infinitivom perfekta izraţava neispunjenu duţnost . Npr .

You should have come to his Trebalo je da doĊeš na sprovod njegove

majke .

mothers funeral

He should have consulted the doctor . Trebalo je da upita lijeĉnika za savjet .

216 . Would u upitnim reĉenicama izraţava uljudnu molbu . Npr . :

Would you kindly give me that ashtray Hoćete li mi , molim vas dati onu pepeljaru

Would you , please , mail this letter Hoćete li mi , molim vas , predati ovo pismo

for me na poštu

217 . Would izraţava uobiĉajenu radnju u prošlosti . Npr . :

Every afternoon the old man would sit Starac bi svako popodne sjedio kraj prozora

in his armchair by the window . u svom naslonjaĉu .

Whenever he was free , he would play Kad god je bio slobodan , igrao se sa svojim

with his little son . sinĉićem .

218 . Would se upotrebljava u frazama I would sooner , I would rather - bilo bi mi milije ,

ja bih radije . Iza tih fraza dolazi infinitiv bez to . Npr . :

He would rather live in his own country On bi radije ţivio u svojoj zemlji

than abroad . nego u inozemstvu .

They would sonner die than break Oni bi radije umrli nego prekršili

their promise . svoje obećanje .

43 .

INFINITIV

The Infinitive

219 . Infinitiv ili neodreĊeni oblik glagola u engleskom jeziku obiĉno dolazi sa prijedlogom

to .

U bosanskom postoji samo jedan oblik za infinitiv , dok u engleskom razlikujemo

nekoliko

oblika infinitiva .

220 . Infinitiv prezenta : to come - doći , to speak - govoriti , to learn - uĉiti itd . Npr :

He wantid to come at once . Htio je odmah doći .

221 . Nesvršeni infinitiv prezenta : to be working - raditi , to be coming - dolaziti itd . Npr . :

She seems to be coming regularly. Ĉini se da ona redovito dolazi .

Nesvršeni infinitiv prezenta tvori se od infinitiva glagola to be i participa prezenta

glagola

koji mijenjamo . Npr . :

222 . Infinitiv perfekta : to have come , to have spoken , to have understood itd . Npr . :

He was sorry to have come . Bilo mu je ţao da je došao .

Infinitiv perfekta tvori se od infinitiva pomoćnog glagola to have i participa perfekta

glagola koji mijenjamo .

223 . Nesvršeni infinitiv perfekta : to have been reading , to have been writing ,

to have been sending itd . Taj se infinitiv vrlo rijetko upotrebljava .

Nesvršeni infinitiv perfekta tvori se od infinitiva perfekta glagola to be ( to have been )

i participa prezenta glagola koji mijenjamo .

224 . Infinitiv prezenta pasivni : to be taught - biti pouĉavan , to be sent - biti poslan , to be

closed - biti zatvoren itd . Npr . :

To punish is sometimes worse than Katkada je gore kazniti nego biti kaţnjen .

to be punished .

225 . Infinitiv perfekta pasivni : to have been cured , to have been sent ,

to have been punished itd . Npr . :

It is a good thing for him to have been Za njega je dobro da su ga poslali u

sent to an English school . englesku školu .

Infinitiv perfekta pasivni tvori se od infinitiva perfekta glagola to be ( to have been )

i participa perfekta glagola koji mijenjamo .

44 .

Infinitiv se upotrebljava :

226 . za izraţavanje namjere . Npr . :

She went to the country to see her friend . Pošla je na selo da posjeti svoju prijateljicu .

His uncle sent him to London to study Njegov ga je stric poslao u London da

English literature . studira englesku literaturu .

He got up early in order to have a walk . Ustao je rano ( s namjerom )

da bi se prošetao .

Znaĉenje namjere pojaĉava se ako se fraza in order stavi pred infinitiv .

227 . iza mnogih glagola u konstrukciji objekat infinitiv ( tzv . akuzativ s infinitivom ) .

To su glagoli koji izraţavaju : ţelju (npr . want , wish , desire ) ; zapovijed ( npr . order -

naloţiti , command - zapovjediti ; ask - traţiti ) ; izricanje ( npr . tell - reći , invite -

pozvati ) ; osjećanje ( npr .like - voljeti , love - ljubiti , hate - mrziti , dislike - ne voljeti ) i

mnogi drugi . Npr . :

His father wanted him to become a doctor . Njegov je otac ţelio da on postane lijeĉnik

.

They ordered him to leave the room . Naloţili su mu da iziĊe iz sobe .

She asked me to lay the table . Zamolila me je da prostrem stol .

I told him to stay at home . Rekao sam mu neka ostane kod kuće .

They invited him to come to dinner . Pozvali su ga da doĊe na većeru .

I like my coat to be well cut . Volim da mi je kaput dobro skrojen .

He hates his room to be too hot . On ne voli kad mu je soba prevruća .

Napomena : 228 . Ta se konstrukcija ( akusativ s infinitivom ) prevodi na bosanski redovito zavisnom

reĉenicom , kao što to vidimo iz navedenih prijevoda .

229 . iza nekih glagola , npr . to know - znati , to teach - pouĉavati , to learn - uĉiti itd.

stavlja se pred infinitiv rijeĉ how . Npr . :

She does not know how to dance . Ona ne zna plesati .

He taught him how to draw . Nauĉio ga je crtati .

By reading good authors we learn how Ĉitajući dobre pisce nauĉimo taĉnije

to express our thoughts more precisely . izraţavati svoje misli .

Napomena :

Vidimo da se how infinitiv obiĉno prevodi na bosanski samo infinitivom .

45 .

230 . iza pridjeva koji izraţavaju osjećaje , npr . : happy - sretan , glad - veseo , sad -

ţalostan , furious - bijesan , delighted - oduševljen itd . Npr . :

I was delighted to spend the Bilo mi je vrlo lijepo provesti popodne s vama .

afternoon with you .

I shall be happy to meet your parents . Bit ću sretan da upoznam vaše roditelje .

He was sad to part with her. Bio je ţalostan što se rastaje od nje .

He told me how furious they were Rekao mi je kako su bijesni što su izgubili igru .

to have lost the game .

231 . iza too i enough . Npr . :

He was too young to understand Bio je premlad da bi razumio odluku svog

oca .

hisfathers decision .

He was too weak to climb the steps . Bio je preslab da se popne uza stepenice .

I am old enough to look after muself . Dovoljno sam star da se brinem za sebe .

He did not run fast enougt to catch Nije dovoljno brzo trĉao da bi ulovio autobus

.

the bus .

232 . Iz prijevoda gotovo svih ovih primjera vidimo da se engleski infinitiv prevodi na

bosanski jezik zavisnom reĉenicom . Tako npr. infinitiv to come to dinner prevodimo :

da doĊe na veĉeru , to see her friend - da posjeti svoju prijateljicu , to have lost the game

-

što su izgubili igru , too weak to climb - preslab da se popne itd .

Infinitiv bez " to "

Infinitiv bez " to " upotrebljava se :

233 . iza defektnih glagola : can , could , must , may might , shall , should , will would.Npr:

Can you lend me your pen Moţeš li mi posuditi pero

You must read this book . Morate proĉitati ovu knjigu .

It might rain today . Danas bi moglo biti kiše .

I should be at home now . Sada bih morao biti kod kuće .

He will forgive you . On će ti oprostiti .

234 . iza glagola " make " ( kad znaĉi prisiliti , navesti , nagovoriti ) i glagola let . Npr . :

He made her cry . Natjerao ju je na plaĉ .

The judge made him confess his crime . Sudac ga je naveo da prizna svoj zloĉin .

Let him do as he pleases . Pusti ga da radi po svojoj volji .

Let him repeat the sentence . Neka ponovi reĉenicu .

46 .

235 . iza glagola osjećanja , kao što su : hear - ĉuti , watch - promatrati , see - vidjeti ... Npr

:

I heard him open the door . Ĉuo sam ga kako je otvorio vrata .

Frommy window I saw her cross Vidio sam je sa svoga prozora kako

the street . je prešla ulicu .

I watched the boys climb the tree . Promatrao sam djeĉake kako se penju na drvo .

236 . iza fraza kao što su : had better , would rather , would sooner . Npr . :

You had better go for a walk than Bit će bolje da poĊeš na šetnju nego da

stay at home . ostaneš kod kuće .

I would rather go with you . Ja bih radije išao s vama .

He would sooner die than be dishonest . On bi prije umro nego bio nepošten .

237 . Katkada prijedlog to moţe zamijeniti infinitiv s to . Takav se to upotrebljava da bi se

izbjeglo ponavljanje glagola koji je već spomenut . Npr . :

She did not want to go to the party Nije htjela ići na zabavu , ali je morala ( ići ) .

but she had to ( go ) .

They asked her to bring her little Zamolili su je da povede svoju kćerkicu , ali

ona

daughter but she did not want to nije htjela ( da je povede ) jer je bilo suviše

( bring her ) because it was too cold . hladno .

Oblici na - ing (- ing Forms )

238 . Oblici koji se tvore od infinitiva i nastavka - ing mogu biti :

gerund

I am fond of walking through the fields . Volim šetati kroz polja .

particip prezenta

I saw him carrying a big basket . Vidio sam ga kako nosi veliku košaru .

imenica

The building on the left is our school . Zgrada nalijevo je naša škola .

47 .

GERUND

The Gerund

239 . Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice .

Glagolske osobine gerunda jesu :

240 . iza njega moţe stajati objekt .

I do not like drinking wine before lunch . Ne volim piti vino prije ruĉka .

241 . iza njega moţe stajati prilog .

He is fond of walking quickly . On voli brzo hodati .

242 . gerund moţe stajati u raznim vremenima : gerund sadašnji ( reading ) gerund prošli

(having read ) , a kod prelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda : sadašnji (

being

taught ) i prošli ( having been taught ) .

Before translating a pasage , you must Prije nego što prevedeš jedan odlomak ,

read it several times . moraš ga nekoliko puta proĉitati .

After having got her letter , he felt Pošto je dobio njeno pismo , bio je

very unhappy . vrlo nesretan .

I hate being advised all the time . Ne volim da mi se neprestano daju savjeti .

Imeniĉke osobine gerunda jesu :

243 . pred njim moţe stajati prijedlog .

Istead of doing his work he went to Umjesto da radi svoj posao otišao je u kino .

the cinema .

244 . pred njim moţe stajati atribut .

His being nervous is due to his illness . To štoje nervozan posljedica je njegove bolesti

.

245 . pred njim moţe stajati genitiv .

Johns being lazy makes his parents Johnovi su roditelji nesretni zbog toga što je

unhappy . on lijen

48 .

Gerund se upotrebljava : 246 . iza glagola koji znaĉe poĉetak , svršetak ili nastavak neke radnje . Takvi su glagoli :

begin -poĉeti , start - poĉeti , end - završiti , finish - svršiti , stop - prestati ,

continue - nastaviti , go on - nastaviti itd . Npr . :

He began writing at the age of eighteen . Poĉeo je pisati u dobi od osamnaest godina .

After his heart attack he stopped smoking . Nakon srĉanog napadaja prestao je pušiti .

He went on playing after everybody Nastavio je sa sviranjem pošto su već

had left . svi otišli .

247 . iza glagola koji izraţavaju neki osjećaj . Takvi su glagoli :

like - voljeti , love - voljeti , enjoy - uţivati u , dislike - ne voljeti , hate - mrziti ,

detest - mrziti , resent - negodovati , prigovarati , zamjerati ...

I dont like travelling alone . Ne volim sam putovati .

We enjoyed swimming in the river . Uţivali smo u plivanju u rijeci .

She resents his being late . Zamjera mu što zakašnjava .

248 . iza izraza : it is no use - nema smisla , it is no good - ne vrijedi , I cant help -

ne mogu a da ne , i iza pridjeva worth i busy . Npr . :

It is no use trying to persuade him , Nema smisla pokušati ga nagovoriti ,

he is too obstinate . on je previše tvrdoglav .

She couldnt help admiring his skill . Nije mogla a da se ne divi njegovoj spretnosti .

His sculptures are worth seeing . Vrijedi vidjeti njegove skulpture .

She was busy cleaning her flat . Bila je zaposlena ĉišćenjem svoga stana .

249 . iza fraza : do you mind - imate li što protiv would you mind -

da li biste imali što protiv i sliĉnih . Npr . :

I dont mind being told the truth . Nemam ništa protiv toga da mi se kaţe istina .

Would you mind mailing this Da li biste mi htjeli poslati ovo pismo

letter for me

Do you mind my going to bed Bili vas smetalo ako danas poĊem

earlier today ranije spavati

250 . iza svih prijedloga . Npr . :

I will send you the book after Poslat ću ti knjigu pošto je proĉitam .

having read it .

By marrying against the will of Time što se udala protiv volje svojih roditelja

her parents she made a great mistake . naĉinila je veliku pogrešku .

You cannot enter the playground Ne moţete ući u igralište a da ne platite

ulaznicu .

without paying the fee .

They prevented her from seeing her son . Nisu joj dali da vidi svoga sina .

49.

PARTICIP PREZENTA

The Present Participle 251 . Particip prezenta je glagolski oblik koji ima osobine pridjeva . On se moţe upotrijebiti

atributivno , tj . da pobliţe oznaĉi neku imenicu , i predikativno , kao dio imenskog

predikata .

Atributivno upotreba participa prezenta

252 . Kad se particip prezenta upotrebljava kao atribut , on je ĉesto po znaĉenju pravi

pridjev :

This is an interesting book . Ovo je zanimljiva knjiga .

Study also the following chapters Prouĉite takoĊer iduća poglavlja .

I want a room with running cold Ţelim sobu s tekućom hladnom i toplom

and hot water . vodom .

That was a very exciting day . To je bio vrlo uzbudljiv dan .

Predikativna upotreba participa prezenta

253 . Nesvršena se vremena ( Continous Tenses ) tvore pomoću participa prezenta . U tim

se vremenima particip prezenta upotrebljava predikativno . Npr . :

When he entered the room , Kad je ušao u sobu , ja sam pisao pismo .

I was writing a letter .

I have been learing English for Već ĉetiri godine uĉim engleski .

four years .

Samostalna upotreba participa prezenta

254 . Particip prezenta moţe stajati i samostalno . On u takvim sluĉajevima stoji umjesto

usporedne ili zavisne reĉenice . Npr . :

I saw her waving to him and smiling . Vidio sam je kako mu maše i kako se smiješi

Thinking that he was ill I sent him Budući da sam mislio da je bolestan ,

to the doctor . poslao sam ga k lijaĉniku .

Passing by the house I could hear Dok sam prolazio pokraj kuće , ĉuo sam ih

them laugh . kako se smiju .

They approached walking hand in hand . Pribliţavali su se drţeći se za ruke .

Imenice na - ing 255 . Neke rijeĉi na - ing , koje su izvedene od glagola , izgubile su osobine glagola

i postale prave imenice . Npr . :

He has a meeting almost every day . Onima sastanak gotovo svaki dan .

50 .

The surroundings of our town are very Okolica našeg grada vrlo je privlaĉljiva .

attractive .

The policeman told him to the left . Policajac mu je rekao da skrene ulicu

nalijevo

Have you seen the collection of his drawings Jeste li vidjeli zbirku njegovih crteţa

ZAPOVJEDNI NAĈIN

The Imperative

256 . Imperativ je glagolski oblik kojim se izriĉe zapovijed , zabrana ili molba .

257 . Imperativ za 2 . lice jednine i mnoţine jednak je infinitivu bez to . Npr . :

Give me that book . Daj mi onu knjigu .

Show her the garden . Pokaţite joj vrt .

John and Henry , stop that noise . John i Henry , prestanite s tom bukom .

258 . Odriĉni oblik imperativa za 2 . lice jednine i mnoţine tvori se tako da se ispred glagola

stavi do not ( dont ) . Npr . :

Dont jump from the tram before Ne skaĉi s tramvaja prije nego što

it stops . se zaustavi .

Dont eat too much ice - cream . Nemoj jesti previše sladoleda .

Dont listen to him . Nemojte ga slušati .

259 . Imperativ za 1 . i 3 . lice jednine i mnoţine tvori se s glagolom let . Iza let dolazi

imenica ili zamjenica u padeţu objekta i infinitiv bez to glagola koji mijenjamo . Npr . :

Let him do as he pleases . Neka radi po svojoj volji .

Let Mary do the cooking Neka Mary kuha umjesto tebe .

instead of you .

Let us consider the matter Hajde da sutra razmotrimo ovu stvar .

tomorrow .

Let them do their home - work Neka ponovno izrade svoju domaću zadaću .

again .

260 . Odriĉni oblik 1 . i 3 . lica jednine i mnoţine tvori se tako da seispred let stavi odriĉni

oblik glagola do ( do not ili dont ) . Npr . :

Dont let them punish the child for Nemojte im dopustiti da kazne dijete

such a trifle . zbog takve sitnice.

Dont let us make the same Nemojmo ponovno uĉiniti istu pogrešku .

mistake again .

Dont let her marry that man . Nemojte joj dopustiti da se uda za tog ĉovjeka .

51 .

261 . Ako se pred imperativ stavi do , zapovijed ili molba su istaknute i jaĉe naglašene . Npr

Do take another cake . Molim te uzmi još jedan kolaĉ .

Do stop whistling , you will drive Ta prestani s tim zviţdanjem , natjerat ćeš me

me mad . u ludilo .

Do come and have tea with us DoĊite , molim vas , sutra k nama na ĉaj .

tomorrow .

KONJUKTIV

The Subjektive

262 . Konjuktivom se izraţava nešto nestvarno , nešto što samo zamišljamo , ţelimo

ili ĉemu se nadamo .

263 . Konjuktiv ima zaseban oblik samo u 3 . licu jednine prezenta svih glagola , a razlikuje

se

od obiĉnog prezenta po tome što nema nastavka - s . Npr . :

( if ) he come

( if ) she send

Napomena

Konjuktiv se u modernom engleskom jeziku vrlo rijetko upotrebljava .

264 . Glagol be ima u svim licima konjuktiva prezenta oblik be , a u svim licima konjuktiva

preterita oblik were . Npr .:

konjuktiv prezenta konjuktiv preterita

( if ) I be ( if ) I were

( if ) he be ( if ) he were

( if ) they be ( if ) they were

Konjuktiv se upotrebljava :

265 . u nekim izrazima , Npr . :

Long live the young couple Ţivio mladi par Come what may , I will stay Ma što došlo , ja ću ostati uz svoju

with my children . djecu .

Far be it fromme to do him any harm . Nisam ni pomislio da mu uĉinim nešto naţao .

52 .

266 . iza : I wish - kamo sreće da , if only - kad bi barem , it is high time - krajnje je vrijeme

I would sooner - radije bih , I would rather - bilo bi mi milije , as if - kao da , koji svi

oznaĉuju nešto što nije ostvareno ili se ne moţe ostvariti . Npr . :

I wish he were my son . Ţeljela bih da mi je on sin .

If only he recovered . Kad bi se barem oporavio .

It is high time he finished his studies . Krajnje je vrijeme da završi svoje studije .

I would sooner you went with me . Njemu bi bilo milije da mu ţena vodi brigu

o djeci .

He speaks as if he were a psilosopher . On govori kao da je filozof .

Iz tih primjera vidimo da se konjuktiv razlikuje od obiĉnog preterita samo kod glagola be ,

dok svi ostali glagoli imaju isti oblik za konjuktiv preterita i za obiĉni preterit .

PASIV

The Passive Voice 267 . U engleskom se jeziku ĉesto upotrebljavaju pasivne reĉenice . U takvim reĉenicama

subjekt nije vršitelj radnje , nego se radnja vrši na subjektu .

U reĉenici :

Our workers have built this bridge . Naši su radnici sagradili ovaj most .

subjekt Our workers ( Naši radnici ) izvršio je radnju te reĉenice . Ta je reĉenica u

aktivu .

U reĉenici :

This bridge has been built by our workers . Ovaj je most sagraĊen od naših radnika .

subjekt This bridge ( Ovaj most ) nije izvršio radnju te reĉenice , već se radnja izvršila na

njemu .

268 . U pasivnim se reĉenicama upotrebljavaju pasivni glagolski oblici . Pasivne glagolske

oblike mogu tvoriti samo prelazni glagoli , tj. takvi koji mogu uza se imati objekt .

Ativ Pasiv

prezent : I teach - pouĉavam I am taught - bivam pouĉavan

preterit : I taught I was taught

futur : I shall teach I shall be taught

Pasivni oblici tvore se tako da se uzme ono vrijeme glagola to be koje nam je potrebno i doda

se particip perfekta glagola koji mijenjamo . Prema tome se pasivni prezent tvori od prezenta

glagola to be i participa perfekta glagola koji mijenjamo , a pasivni futur od futura glagola

to be i participa perfekta glagola koji mijenjamo .

53 .

269 Pasiv se u engleskom jeziku najĉešće upotrebljava ako je subjekt aktivne reĉenice

nepoznat ili nije vaţan , tj . ako je objekt vaţniji od subjekta . Npr . :

Our neighbours car was stolen Prošle su noći ukradena kola našeg susjeda .

last night .

The boy will be taken to the hospital . Djeĉak će biti odvezen u bolnicu .

Kad bismo ova dva primjera stavili u aktiv , vidjeli bismo da su njihovi subjekti nepoznati ili

nevaţni . Npr . :

Somebody stole our neighbours Netko je ukrao kola našega susjeda prošle

noći .

car last night .

They will take the boy tothe hospital . Odvest će djeĉaka u bolnicu .

270 . vidimo da u navedenim pasivnim reĉenicama nije spomenut vršitelj radnje ( somebody

they ) . Ima , meĊutim , sluĉajeva kad osjećamo da je potrebno spomenuti vršitelja radnje .

Npr:

The first aeroplane was constructed by Prvi avion su konstruisala braća Wright .

the brothers Wright .

Ispred rijeĉi koja oznaĉuje vršitelja radnje stavlja se prijedlog by . Takve reĉenice nisu ĉeste .

271 . Pasiv nije u duhu bosanskog jezika . Stoga se engleske pasivne konstrukcije prevode

na bosanski aktivnom reĉenicom ili povratnim glagolom , a rjeĊe pasivom . Npr . :

Foreign lauguages are taught Strani jezici pouĉavaju se po cijelom svijetu .

all over the world .

The tickets will be sold one hour Karte će se prodavati jedan sat prije predstave .

before the performance .

My drawer has been opened . Netko je otvorio moju ladicu .

This book was translated to years ago . Ova je knjiga prevedena prije dvije godine .

272 . Iza glagola koji traţe dva objekta , jedan u dativu , a drugi u akuzativu , moguća su

dva oblika pasivne reĉenice . Takvi su glagoli : show - pokazati ( kome što ) , refuse - odbiti (

kome što ) , give - dati ( kome što ) ,send - poslati ( kome što ) itd . Npr . :

aktiv

Somebody sent my daughter a box Netko je poslao mojoj kćerki kutiju

of sweets . slatkiša .

pasiv

Abox of sweets was sent to my daughter .

ili

My daughter was sent a box of sweets .

54 .

Duhu engleskog jezika više odgovara da objekt u dativu , koji oznaĉuje lice ( u gornjem

primjeru

my daughter ) , postane subjekt pasivne reĉenice . Evo nekoliko primjera :

They showed me the old Pokazali su mi stare rukopise .

maniscripts ( aktiv ) .

I was shown the old Pokazali su mi stare rukopise .

manuscripts ( pasiv ) .

They refused him a passport . Odbili su da mu izdaju putovnicu .

He was refused a passport (pasiv) . Odbili su da mu izdaju putovnicu .

They have told me the truth (aktiv ) Rekli su mi istinu .

I have been told the truth ( pasiv ) . Rekli su mi istinu .

273 . Glagoli s prijedlogom , npr . look after - brinuti se za , provide for - opskrbiti itd .

zadrţavaju taj prijedlog i u pasivu . Npr . :

Her children are well provided for . Njena su djeca dobro opskrbljena .

You will be laughed at if they see Smijat će vam se ako vas vide s njim .

you with him .

This event has been spoken about O tom se dogaĊaju dugo vremena govorilo .

for a long time .

The old lady likes being read to . Stara gospoĊa voli da joj se ĉita .

NEUPRAVNI GOVOR

Indirekt Speech

274 . Neĉije rijeĉi moţemo ponoviti na dva naĉina : ako ih ponavljamo taĉno onako kako ih

je tko rekao , upotrebljavamo upravni govor ( Direkt Speech ) . Npr . : On mi je rekao : "

Sastat ćemo se u 10 sati . " Ako izvještavamo što je netko rekao , onda se sluţimo

neupravnim govorom

( Indirekt or Reported Speech ) . Npr . : Rekao mi je da ćemo se sastati u 10 sati .

U engleskom jeziku u neupravnom govoru vrijede pravila o slaganju vremena .

Slaganje vremena ( Sequence of Tenses ) 275 . U sloţenim se reĉenicama vrijeme glagola zavisne reĉenice ravna prema vremenu

glagola glavne reĉenice . Npr . :

I know that he is ill . Znam da je bolestan .

I knew that he was ill . Znao sam da je bolestan .

276 . Budući da je u glavnoj reĉenici preterit , u zavisnoj reĉenici , po pravilu o slaganju

vremena , mora za istovremenu radnju stajati preterit.

277. I knew that he had been ill. Znao sam daje bio bolestan.

55 .

Ako je u glavnoj reĉenici preterit, onda se za radnju koja se dogodila prije upotrebljava plus-

kvamperfekt /pretprošlo vrijeme/.

278. I knew that he would be ill. Znao sam da će biti bolestan.

Ako je u glavnoj reĉenici preterit , onda se za radnju koja se dogodila kasnije upotre-

bljava futur u prošlosti.

279. Kako u bosanskom jeziku nema slaganja vremena, prevodi se preterit prezentom, plus-

vamperfekt perfektom, a futur u prošlosti futurom.

Futur u prošlosti upotrebljava se samo u zavisnim reĉenicama, a po svom je obliku

jednak

kondicionalu.

280. Ako je u glavnoj reĉenici prezent , perfekt ili futur , onda se upotreba vremena u

zavisnoj

reĉenici ne razlikuje od upotrebe vremena u bosanskom jeziku, tj. za sdašnjost se

upotreb-

ljava prezent, za prošlost jedno od prošlih vremena, a za buduĉnost futur. Na pr.:

Znam

that he is ill. Znat ću da je bolestan.

Znao sam

I know that he was ill. Znam da je bio

I shall know that he has been ill. Znat ću bolestan.

I have known that he had been ill. Znao sam

Znam

that he will be ill. Znat ću da će biti

Znao sam bolestan.

281. Budući da je neupravni govor zavisno sloţena reĉenica , primjenjuju se u njemu

pravila o slaganju vremena . Uzmimo kao primjer reĉenicu : I study music . - Studiram

muziku .

Upravni govor Neupravni govor

She said : " I study music . " She said that she studied music .

She said : " I studied music "

She said that she had studied music .

She said : " I have studied music "

She said : " I shall study music . " She said that she would study music .

She said : " Study music ! " She told me to study music .

56.

Iz ovih primjera vidimo da se pri prenošenju upravnog u neupravni govor vremena

mijenjaju :

282 . Upravni govor Neupravni govor

prezent preterit

preterit

pluskvamperfekt

perfekt

futur futur u prošlosti

imperativ infinitiv

Upotreba glagola say i tell

283 . U upravnom se govoru upotrebljava say . Npr . :

He said: " I am your friend." Rekao je : " Ja sam ti prijatelj."

He said to me : "I am your friend." Rekao mi je :" Ja sam ti prijatelj."

284. U neupravnom se govoru moţe upotrijebiti say ili tell. Na pr.:

He said that he was my friend. Rekao je da mi je prijatelj.

He teld me that he was my friend. Rekao mi je da je moj prijatelj.

285. U neupravno govoru upotrebljava se say samo ako nije spomenuta osoba kojoj se

govori.

Kad je ta osoba spomenuta , mora se upotrijebiti tell.

286. Imperativ upravnog govora postaje u neupravnom govoru infinitiv sa to. Pred takvim se

infinitivom uvijek upotrbljava tell, jer je uvijek spomenuta osoba kojoj je neko nešto

zapo-

vijedio. Na pr.:

"Bring me a glass of water ." " Donesi mi ĉašu vode ."

He told me to bring him a glass of water . Rekao mi je da donesem ĉašu vode .

Evo još nekoliko primjera za upotrebu say i tell :

287 . He said : " The plane crashed near Rekao je : " Avion se survao blizu

the airport ." aerodroma . "

He said that the plane had crashed Rekao je da se avion survao blizu

57.

near the airport . aerodroma .

He told us that the plane had crashed Rekao nam je da se avion survao

near the airport . blizu aerodroma .

She said : " I shall visit the World Fair . " Rekla je : " Posjetit ću Svjetsku izloţbu " .

She said she would visit the World Fair . Rekla je da će posjetiti Svjetsku izloţbu .

She told her sister she would visit the Rekla je svojoj sestri da će posjetiti

World Fair . Svjetsku izloţbu .

Napomene uz neupravni govor

288 . Pri prenošenju iz upravnog govora u neupravni mijenjaju se zamjenice prema smislu

.Npr:

She said : " I am in a hurry . " Rekla je " Meni se ţuri . "

She said she was in a hurry . Rekla je da joj se ţuri .

They said : " We have arrived ." Rekli su : " Stigli smo "

They said they had arrived . Rekli su da su stigli .

289 . This i these postaju u neupravnom govoru that i those ako je uvodni glagol u preteritu

:

The porter said : " Smoking is Vratar je rekao :" Pušenje je u ovoj

forbidden in this room . " prostoriji zabranjeno . "

The porter said that smoking was Vratar je rekao da je pušenje u onoj

forbidden in that room . prostoriji zabranjeno .

I said : " I don't like these colours . " Rekao sam : " Ne sviĊaju mi se ove boje . "

I said I didn't like those colours . Rekao samda mi se ne sviĊaju one boje .

290 . Prilozi mjesta i vremena mijenjaju se u neupravnom govoru ako je uvodni glagol u

preteritu . Tako here postaje there , today - that day , tomorrow - the next day ili the

following day , yesterday - the day before ili the previous day . Npr . :

He said : " I shan't stay here any Rekao je : " Neću više ovdje ostati . "

longer . "

He said that he wouldn't stay there Rekao je da neće više ondje ostati .

any longer .

Jane said : " We are leaving tomorrow." Jane je rekla : " Odlazimo sutra . "

Jane said that they were leaving Jane je rekla da odlaze sutradan

the next day ( the following day ). ( idućega dana ) .

He said : " I was very tired yesterday." Rekao je : " Juĉer sam bio vrlo umoran ."

He told me that he had been very tired Rekao mi je da je bio dan prije

the day before ( the previous day ) . vrlo umoran .

58.

Zavisno - upitna reĉenica ( Neupravno pitanje )

291 . Zavisno - upitnom reĉenicom izvještavamo što je netko upitao .Upravno pitanje :

" When shall I see you ? "" Kad ćemo se vidjeti ? " glasit će u neupravnom obliku :

" He asked me when he would see me ." " Upitao me kad ćemo se vidjeti . "

U zavsno- upitnoj reĉenici , kao i u neupravnom govoru , vrijede pravila o slaganju

vremena .

292 . Glagol u zavisno - upitnoj reĉenici ne stoji u upitnom obliku , nego u potvrdnom .

Usporedite :

Where have you bought it ? Gdje ste to kupili?

She asked me where I had bought it . Upitala me je gdje sam to kupio .

Do you like modern poetry ? SviĊa li vam se moderna poezija ?

He asked me if I liked modern poetry . Upitao me da li mi se sviĊa moderna

poezija.

Vidimo da se upitni oblik glagola u direktnom pitanju mijenja u zavisno - upitnoj reĉenici u

potvrdni oblik : have you bought ? postalo je I had bought , do you like ? postalo je I liked .

293 . Uvodni glagol u zavisno - upitnoj reĉenici oznaĉuje pitanje ili neizvjesnost . Takvi su

glagoli : ask - pitati , want to know - ţeljeti znati , wonder - pitati se , inquire - pitati ,

not to know - ne znati , not to be sure - ne biti siguran itd. Npr . :

She asked me if I felt better . Upitala me da li se osjećam bolje .

I wantid to know how long it Ţelio sam znati kako će dugo trebati

would take me to reach London . da doĊem do Londona .

I wonder how much that will cost me . Zanima me koliko će me to stajati .

They inquired if the train was late . Informirali su se da li vlak kasni .

I did not know if he would deliver Nisam znao hoće li on predati poruku .

the message .

294 . Upravno ( direktno ) pitanje moţe poĉeti upitnom rijeĉi ili glagolom . Ako poĉinje

upitnom rijeĉi , npr . who , whose , whom ,what , which , when , where , why , how , zavisno

upitna reĉenica poĉinje tom istom upitnom rijeĉi . Npr . :

Where have you been ? Gdje si bio ?

He asked me where I had been . Upitao me gdje sam bio .

Who wil fetch the milk today ? Tko će danas otići po mlijeko ?

I don't know who will fetch the milk today. Ne znam tko će danas otići pomlijeko .

Why did you not shut the door ? Zašto niste zatvorili vrata ?

She asked me why I had not shut the door . Upitala me zašto nisam zatvorio vrata .

59.

295 . Ako upravno pitanje poĉinje glagolom , zavisno - upitna reĉenica uvodi se veznikom

if ili whether . Npr . :

Will you come tomorrow ? Hoćete li doći sutra ?

I don't know if you will come tomorrow . Ne znam hoćete li doći sutra .

Did you follow my advice ? Jesi li se drţao moga savjeta ?

He asked me if I had folowed his advice . Upitao me da li sam se drţao njegova

savjeta .

Shall I get my money or not ? Hoću li dobiti svoj novac ili neću ?

He wanted to know whether he would Ţelio je znati da li će dobiti svoj novac

get his money or not . ili neće .

IMENICE

Nouns

296 . Imenice su rijeĉi kojima nešto imenujemo . Npr . : boy - djeĉak , table - stol , goodness

-

dobrota itd .

Vrste imenica

Prema znaĉenju dijelimo imenice na nekoliko vrsta . One mogu biti :

297 . opće imenice ( common nouns ) , koje sluţe kao nazivi za sva bića ili stvari iste vrste

Npr . :

desk - pisaći stol , window - prozor , woman - ţena , horse - konj , hand - ruka itd . ;

298 . vlastita imena ( proper names ) , tj . imenice koje sluţe kao nazivi za pojedina bića ,

mjesta itd . Npr . :

Anna - Ana , Robert - Robert , Amerika - Amerika , Glasgow - Glasgow itd . ;

299 . zbirne imenice ( collective nouns ) , koje u jednini oznaĉuju skup ili mnoštvo . Npr . :

team - momĉad , army - vojska , navy - mornarica , crowd - gomila , mnoštvo , police -

policija , flock - jato , herd - krdo , cattle - stoka itd . ;

300 . gradivne imenice ( materijal nouns ) koje oznaĉuju tvar ili materiju . Npr . :

wine - vino , copper - bakar , milk - mlijeko , food - hrana , ice - led , air - zrak ,

lead - olovo itd . ;

fear - strah , thirst - ţeĊa , courage - smjelost , health - zdravlje , illness - bolest ,

intelligence - inteligencija itd .

60.

ROD IMENICA

Gender

302 . U engleskom jeziku imenice imaju prirodni rod . To znaĉi :

303 . muškog su roda ( masculine gender ) one imenice koje oznaĉuju muško biće . Npr . :

boy - djeĉak , father - otac , uncle - ujak , brother - brat itd . ;

304 . ţenskog su roda ( feminine gender ) one imenice koje oznaĉuju ţensko biće . Npr . :

sister - sestra , mother - majka , aunt - tetka , girl - djevojka itd . ;

305 . srednjeg su roda ( neuter ) stvari . Npr . :

picture - slika , shoe - cipela , carpet - sag , plum- šljiva itd . ;

Napomena

306 . Osnovna je razlika izmeĊu imenica u engleskom jeziku i bosanskom jeziku da u našem

jeziku stvari mogu biti muškog , ţenskog ili srednjeg roda . Npr . ovaj stol , ovaj prozor , ova

klupa , ova kuća , ovo pero , ovo sedlo itd.U bosanskom jeziku imenice imaju katkada

prirodni, katkada gramatiĉki rod .

307 . zajedniĉkog roda ( common gender ) su one imenice koje u istom obliku sluţe za

muški i za ţenski rod . Tako na primjer imenica pupil moţe znaĉiti uĉenik i uĉenica , friend -

prijatelj ili prijateljica , writer - pisac ili spisateljica , cousin - bratić i sestriĉna itd .

Napomena

Usporedite u bosanskom : on je dobar vozaĉ , ona je dobar vozaĉ , on je po

struci matematiĉar , ona je po struci matematiĉar itd .

ŢENSKI ROD IMENICA

Feminine Gender

308 . Neke imenice ţenskog roda tvore se tako da se muškom rodu doda nastavak - ess . Npr

lion - lav lioness - lavica

prince - kraljević princess - kraljevina

heir - nasljednik heiress - nasljednica

61.

309 . Ako se imenica muškog roda svršava na - er ili -or , onda ispred nastavka - ess

samoglasnik e ili o ispada . Npr . :

tiger - tigar tigress - tigrica

waiter - konobar waitress - konobarica

actor - glumac actress - glumica

emperor - vladar empress - vladarica

311 . Katkada se pred imenicu stavi neka rijeĉ koja oznaĉuje rod . Npr . :

man - servant - sluga maid - servant - sluţavka

boyfried - prijatelj girlfriend - prijateljica

he - goat - jarac she - goat - koza

tom - cat - maĉak she - cat - maĉka

312 . Katkada se rijeĉ koja oznaĉuje rod stavlja iza imenice . Npr . :

turkey- cock - puran turkey - hen - pura

peacock - paun peahen - paunica

313 . Neke imenice imaju za ţenski rod posebnu rijeĉ . Npr . :

man - muškarac woman - ţena

father - otac mother - majka

brother - brat sister - sestra

uncle - ujak aunt - tetka

king - kralj quen - kraljica

bachelor - neţenja spinster - neudata ţena

nephew - nećak niece - nećakinja

boy - djeĉak girl - djevojka

husband - muţ wife - supruga

son - sin daughter - kći

gentleman - gospodin lady - gospoĊa

cock - pijetao hen - kokoš

bull - bik cow - krava

dog - pas bitch - kuja

62.

MNOŢINA IMENICA

Prular of Nouns

314 . Mnoţina imenica obiĉno se tvori tako da se jednini doda nastavak - s . Taj se nastavak

izgovara iza zvuĉnih suglasnika i samoglasnika ( z ) , a iza bezvuĉnih suglasnika (s ) . Npr . :

chair - stolac chairs

window - prozor windows izgovor ( z )

table - stol tables

street - ulica streets

duck - patka ducks izgovor ( s )

shop - trgovina shops

315 . Ako se imenica u izgovoru svršava na s , z , š , ţ , ĉ , dţ , dodaje se nastavak - es ( ili

samo - s ako se imenica završava na muklo - e ) . Kod takvih se imenica nastavak - es

izgovara ( iz ) :

bus - autobus buses

wish - ţelja wishes

match - šibica matches

church - crkva churches

rose - ruţa roses

bridge - most bridges

316 . Imenice na -o tvore mnoţinu tako da se jednini doda nastavak - es . Taj se nastavak

izgovara ( z ) . Npr . :

potato - krompir potatoes

tomato - paradajz tomatoes

volcano - vulkan volcanoes

negro - crnac negroes

hero - heroj heroes

317 . Neke imenice na - o tvore mnoţinu pravilno . Npr. :

piano - klavir pianos

photo - fotografija photos

318 . Kod imenica dolazi u mnoţini do pravopisnih promjena . Tako se kod imenica na - y ,

ispred kojega stoji suglasnik ,mijenja y u i i dodaje nastavak - es . Npr . :

factory - tvornica factories

lorry - kamion lorries

country - zemlja countries

flay - muha flies

63.

319 . Ako se ispred y nalazi samoglasnik , mnoţina se tvori pravilno , dodavanjem nastavka -

s :

way - put ways

toy - igraĉka toys

donkey - magarac donkeys

bay - zaton bays

320 . Mnoge imenice na - f ili fe mijenjaju f u v i dobivaju nastavak - es . Npr . :

calf - tele calves

half - polovina calves

leaf - list leaves

loaf - kruh loaves

shelf - polica shelves

thief - tat thieves

wolf - vuk wolves

knife - noţ knives

life - ţivot lives

63 .

321 . Neke imenice na - f ili fe tvpre mnoţinu dodavanjem nastavka - s . To au obiĉno

imenice koje se svršavaju na - oof , -ief , -rf i - ff . Npr . :

roof - krov roofs

chief - poglavica chiefs

handkerchief - rupĉić handkerchiefs

dwarf - patuljak dwarfs

cliff - stijena cliffs

Neke imenice tvore mnoţinu nepravilno :

322 . promjenom osnovnog samoglasnika :

man - muškarac - men

woman - ţena - women

foot - stopalo - feet

tooth - zub - teeth

groose - guska - geese

mouse - miš - mice

louse - uš - lice

323 . nastavkom - en ili -ren. Npr . :

ox - vol - oxen

child - dijete - children

64.

324 . Neke imenice ostaju u mnoţini nepromijenjene . Npr . :

fish - riba , ribe

sheep - ovca , ovce

trout - pastrva , pastrve

salmon - losos , lososi

deer - jelen , jeleni

Napomena

Kad mislimo na razne vrste riba , imenica fish stoji u mnoţini . Npr . :

There are all kinds of fishes U našem moru ima riba svih vrsta

in our sea .

325 . Neke imenice dolaze samo u mnoţini . Glagol uz takve imenice stoji takoĊer u mnoţini

. Npr . : goods - roba , gallows - vješala , scissors - škare , wages - nadnica , trousers - hlaće

...

The goods have been damaged Roba je oštećena poţarom .

by the fire .

His pyjamas were striped . Njegova je pidţama bila prugasta .

Where are the scissors ? Gdje su škare ?

Where are your trousers so dirty ? Zaštosu tvoje hlaĉe tako prljave ?

326 . Neke su imenice po obliku u mnoţini , a znaĉe jedninu . Glagol uz takve imenice stoji

u jednini . Npr . :

mathematic - matematika , physics - fizika , phonetics - fonetika , statistics - statistika ,

news - novost , vijest .

Mathematics is very important in Matematika je vrlo vaţna u tehnici .

engineering .

Physics was his favourite subjekt . Fizika je bila njegov najomiljeniji predmet .

Phonetics has always been his hobby . Fonetika je uvijek bila njegov hobi .

This news is very suprising . Ova vijest vrlo iznenaĊuje .

Mnoţina sloţenica

327 . Sloţenice su rijeĉi koje su sastavljene od dva ili više dijelova . Obiĉno tvore mnoţinu

tako da se jednini doda nastavak - s . Npr . :

grandfather - djed grandfathers

ashtray - pepeljara ashtrays

deck - chair - leţaljka deck - chairs

waiting room - ĉekaonica waiting - rooms

writing desk - pisaći hastal writing desks

65.

328 . Kad je jedan dio sloţenice prijedlog ili prilog , samo glavna rijeĉ dobiva nastavak za

mnoţinu . Npr . :

passer - by - prolaznik passers - by

son- in - law - zet sons - in law

329 . Ako man ili woman ĉine prvi dio sloţenice , stavljaju se oba dijela u mnoţinu . Npr . :

man - servant - sluga men - servants

woman - teacher - nastavnica women - teachers

Napomena :

330 . Sloţenice se mogu pisati kao jedna rijeĉ ( npr . armchair - naslonjaĉ ) , s crticom

( npr . man - servant ) ili kao dvije rijeĉi ( npr . dining room - trpezarija ) Za to nema

odreĊenih pravila .

BROJIVE I NEBROJIVE IMENICE

Countable and Uncountable Nouns

331 . Mnoţinu redovito tvore samo opće imenice . One obiĉnooznaĉuju nešto što se moţe

brojati te ih zovemo brojivim imenicama ( Countable Nouns ) . Npr : two boys - dva djeĉaka

, five days - pet dana , twenty - four hours - dvadeset ĉetiri sata itd .

332 . Gradivne i apstraktne imenice , uzete u općem smislu , ne mogu se brojati . One su

nebrojive ( Uncountable Nouns ) i prema tome ne mogu se upotrebljavati u mnoţini . Npr . :

silver - srebro , coal - ugljen , courage - hrabrost , kindness - ljubaznost itd.

PADEŢI IMENICA

Cases of Nouns

333 . U bosanskom jeziku imenice se dekliniraju , tj. primaju razliĉite padeţne nastavke . U

engleskom jeziku ne postoje padeţni nastavci , osim u genitivu . Ono što u bosanskom jeziku

izraţavaju padeţni nastavci , u engleskom se izraţava prijedlozima ili odreĊenim poloţajem

te imenice u reĉenici . Npr . :

334 . Mary is my sister . Marija je moja sestra .

This is my sister's room . To je soba moje sestre .

I gave it to my sister . Dao sam to svojoj sestri .

I saw my sister there . Vidio sam tamo svoju sestru .

Don't cry , sister ! Ne plaĉi , sestro !

I spoke about my sister . Govorio sam o svojoj sestri .

I went with my sister . Otišao sam sa svojom sestrom .

66.

335 . Budući da je nominativ jednak akuzativu , razlikovat ćemo subjekt od objekta samo po

poloţaju imenice u reĉenici . Subjekt redovito stoji na prvom mjestu , a objekt iza glagola .

Npr:

s . o . s . o.

John teaches Robert . John pouĉava Roberta .

Robert teachers John . Robert pouĉava Johna .

Genitiv ( The Genitive Case )

336 . Genitivom se najĉešće izraţava pripadanje . Utakvim se sluĉajevima u bosanskom

jeziku

upotrebljava prisvojni pridjev .

337 . Genitiv se tvori tako da se iza imenice u jednini stavi apostrof i doda nastavak - s .

Npr :

Anna's dress - Anina haljina

father's umbrela - oĉev kišobran

Shaw's plays - Shawove drame

John's family - Johnova familija

338 . U mnoţini se stavlja samo apostrof iza nastavka -s .Npr . :

girls' club - djevojaĉki klub

ladies' shoes - ţenske cipele

boys' games - djeĉaĉke igre

339 . Ako imenica ne tvori mnoţinu s nastavkom -s , tj . ako ima nepravilnu mnoţinu ,

popstupak je isti kao u genitivu jednine . Npr . :

children's books - djeĉje knjige

men's gloves - muške rukavice

women's journals - ţenski ĉasopisi

340 . Nastavak - s u genitivu izgovara se jednako kao nastavak - s u mnoţini , tj. iza zvuĉnih

suglasnika i samoglasnika izgovara se kao ( z ) , iza bezvuĉnih suglasnika kao ( s ) , a iza ( s

)

( z ) . ( ) . ( ) ,( t ) i ( d3 ) kao ( iz ) .

67.

Genitiv se upotrebljava :

341 . kad imenica oznaĉuje ţivo biće , dok se genitiv imenica koje oznaĉuju stvari tvori

redovito s prijedlogom of . Npr . :

Robert's school - Robertova škola

grandfather's armchair - djedov naslonjaĉ

the lion's share - lavlji dio ( najveći dio )

the drawers of my desk - ladice moga pisaćeg stola

the furniture of his study - namještaj njegove radne sobe

342 . za oznaku mjere , vremena i vrijednosti . Npr . :

a day's journey - putovanje od jednog dana

a mile's distance - udaljenost od jedne milje

a pound's worth - vrijednost od jedne funte

a two - hours' walk - šetnja od dva sata

343 . u nekim izrazima , kao :

at the greengrocer's - kod povrćara

at St . Paul's - kod sv. Pavla ( u crkvi sv. Pavla )

at my aunt's - kod moje tetke ( u kući moje tetke )

67 .

ĈLAN

The Article

344 . Ĉlan se u engleskom jeziku stavlja pred imenicu . Kad u bosanskom jeziku kaţemo :

uĉenik , dijete grad , kuća itd . , u engleskom moramo u takvom sluĉaju staviti pred imenicu

ĉlanjer je ona tek s ĉlanom potpuna . Tako kaţemo : the pupil - uĉenik , the child - dijete ,

the town - grad , the house - kuća .

U bosanskom jeziku nema ĉlana . Prema tome se ĉlan ne moţe prevesti na naš jezik .

68.

NEODREĐENI ĈLAN

The Indefinite Artikle NeodreĊeni ĉlan ima dva oblika : a i an .

345 . Oblik a se upotrebljava ispred rijeĉi koje poĉinju suglasnikom ili samoglasnikom koji

se izgovara kao suglasnik . Npr . :

a boy - djeĉak

a lamp - svjetiljka

a universal language - svjetski jezik

a useful invention - koristan izum

a one - eyed man - jednooki ĉovjek

Napomena :

Premda se rijeĉi universal , useful i one - eyed pišu samoglasnikom , one u

izgovoru poĉinu suglasnikom. Izgovaraju se : ( ' ju:niv :sl )( ' ju:sful )

( 'w naid ) .

346 . Oblik an se upotrebljava ispred rijeĉi koje poĉinju samoglasnikom ili suglasnikom

koji se ne izgovara . Npr . :

an animal - ţivotinja

an evening - veĉe

an inn - gostionica

an honest man - pošten ĉovjek

NeodreĊeni ĉlan se upotrebljava :

347 . pred imenicom u jednini kad se ona prvi put spominje ili kad se uzima u općem smislu

I can see a bus on the other Na drugoj strani ulice vidim autobus .

side of the street .

Couldyou lend me a pencil ? Bili mi mogao posuditi olovku ?

It is so useful to have a car . Vrlo je korisno imati auto .

348 . pred imenicom u jednini koja predstavlja vrstu . Npr . :

A rose has a pleasant smell . Ruţa ima prijatan miris .

An orange is rich in vitamins . Naranĉa je bogata vitaminuma .

A lamb is a pretty animal . Janje je draţesna ţivotinja .

Uovim primjerima imenice a rose , an orange , a lamb predstavljaju vrstu , tj . a rose znaĉi

roses - sve ruţe , an orange znaĉi oranges - sve naranĉe itd.

69.

349 . pred većinom imenica koje ĉine dio predikata . Takvim se predikatom obiĉno oznaĉuje

narodnost , zanimanje ili neka karakteristika subjekta . Npr . :

He was a sailor . On je bio mornar .

G . B . Shaw was an Irishman . G . b . Shaw bio je Irac .

I want to become a painter . Ţelim postati slikar .

He is an intelligent man . On je inteligentan ĉovjek .

Mary is a pretty girl . Marija je draţesna djevojka .

Napomena :

NeodreĊeni ĉlan moţe biti odijeljen od svoje imenice pridjevom ( an inteligent man -

inteligentan ĉovjek , a big house - velika kuća , a green leaf - zeleni list itd . )

350 . ispred nekih brojnih izraza : a dozen - tuce , half a dozen - pola tuceta , a score -

dvadeset , a hundred - stotina , a thousand - tisuća , a million - milijun itd. Npr. :

There are at least half a dozen Na njegovu pisaćem stolu ima barem

pencils on his desk . šest olovaka .

She bought a thousand sheets of paper . Kupila je tisuću araka papira .

351 . u nekim izrazima kojima se oznaĉuje cijena i vrijeme . Npr . :

He lives on fifty pence a day . On ţivi od pedeset penija na dan .

The speed limit on this road is Dopuštena brzina na ovoj cesti je

sixty miles an hour . šezdeset milja na sat .

This cloth is two pounds a yard . Ovo sukno stoji dvije funte po jardu .

I used to meet him four times a week . Sastajao sam se s njim ĉetiri puta tjedno .

352 . u izrazima a few - nekoliko , a little -nešto , a lot of - mnogo , a great deal of -

mnogo itd . Npr . :

He has a few friends , who keep On ima nekoliko prijatelja koji

him company . mu prave društvo .

She earns a little money and so she Ona zaraĊuje nešto novaca pa moţe

can buy the most necessary things . kupiti najpotrebnije stvari .

At two o'clock there were a lot of U dva sata bilo je mnogo ljudi koji

people waiting for the tram. su ĉekali na tramvaj.

Napomena

353.Treba paziti na razliku izmeĊu few - mali broj, malo njih i a few - nekoliko. Sliĉna

razlika

postoji i izmeĊu little - malo i a little-nešto, nešto malo. Na pr.:

He has few friends and often feels lonely. On ima malo prijatelja i ĉesto se osjeća

usam-

ljen.

70.

He has so little money that he cannot help On ima tako malo novaca da mi ne moţe

po-

me. moći.

354.U uskliĉnim reĉenicama koje poĉinju sa what neodreĊeni ĉlan stoji iza what ispred

brojivih imenica u jednini.Na pr.:

What a lovely day! Krasna li dana!

What a pretty girl! Draţesne li djevojke!

What an exciting story! Uzbudljive li priĉe!

355.iza such,quite i half. Na pr.:

You should never say such a thing. Ne bi smio nikada kazati tako nešto.

Don't be in such a hurry! Nemoj se tako ţuriti!

She is quite a good pupil. Ona je priliĉno dobra uĉenica.

He drank half a bottle of wine. Popio je pola boce vina.

They talked for half an hour. Razgovarali su pola sata.

She gave the child half an orange. Dala je djetetu pola naranĉe.

Napomena

356. Umjesto neodreĊenog ĉlana ne smije se upotrijebiti one.Ne valja reći:I saw one man

nego I saw a man. U bosanskom moţemo u takvom sluĉaju reći: Vidio sam jednog

/nekog/ ĉovjeka.U engleskom se one upotrbljava samo u brojnom smislu. Na pr.:

There is only one more day before the Još je samo jedan dan do praznika.

holidays.

IZOSTAVLJANJE NEODREĐENOG ĈLANA

Omission of the Indefinite Article

NeodreĊeni ĉlan se upotrebljava:

357.ispred imenica u mnoţini. Na pr.:

Tickets in the circle are expensive. Karte u serklu su skupe.

/Jednina : A ticket in the circle is expensive./

Towns should be clean. Gradovi bi morali biti ĉistiji.

/Jednina: A town should be clean./

71.

Robert and John are architects. Robert i John su arhitekti.

/Jednina: Robert is an architect./

ispred nebrojivih imenica /Uncountable Nouns/

358. koje oznaĉuju neku materiju. Na pr.:

Milk is healthy and good. Mlijeko je zdravo i dobro.

We write on paper. Pišemo na papiru.

Steel and iron are useful metals. Ĉelik u ţeljezo su korisni metali.

359. koje oznaĉuju nešto apstraktno . Na pr.:

Courage and honsety often go together. Hrabrost i poštenje ĉesto idu zajedno.

Beauty is only skin-deep. Ljepota je prolazna.

The whole world is fighting for peace. Cijeli svijet se bori za mir.

360. Ako se nebrojive imenice upotrbljavaju u odreĊenom smislu, ispred njih stoji odreĊeni

ĉlan. Na pr.:

The beauty of the Dalmatian coast is Ljepota dalmatinske obale je glasovita.

famous.

A lot has been written about the courage Mnogo se pisalo o hrabrosti naših vojnika.

of our soldiers.

ODREĐENI ĈLAN The definite Article

361. OdreĊeni ĉlan ima isti oblik za jedninu i mnoţinu: the. Na pr.:

the worker - radnik the workers - radnici

the engine - stroj the engines - strojevi

the field - polje the fields - polja

Izgovor odreĊenog ĉlana

362. OdreĊeni ĉlan se izgovara na dva naĉina: ispred rijeći koje poĉinju suglasnikom

izgovara

se/d/, a ispred rijeĉi koje poĉinju samoglasnikom /di/. Na pr.:

the station the elephant

the woman / d / the underground / di /

the hat the admiral

72.

OdreĊeni ĉlan se upotrebljava:

363. ispred imenica od kojih postoji samo jedna te vrste. Na pr.:

In the future it wil be possible for many U bliţoj buduĉnosti bit će mnogim ljudima

people to reach the Moon. moguće doći na Mjesec.

The sun is very hot today. Danas je sunce jako vruće.

They reached the Pole on January 18th. 18. januara stigli su na Pol.

364. ispred imenica koje su postale odreĊene time što se spominju drugi put. Na pr.:

There is a man standing at the door. Pred vratima stoji neki ĉovjek. Taj ĉovjek

The man is old and weak. je star i slab.

My friend John attends a technical Moj prijatelj John ide u tehniĉku školu.

school. The school belongs to a tex- Škola pripada tvornici tekstila.

factory.

365. ispred imenica koje su pobliţe odreĊene odnosnom reĉenicom , pridjevom ili nekom

frazom. Na pr.:

The vilage where he was born is pretty. Selo u kojem se on rodio je lijepo.

The man in blue car is an actor. Ĉovjek u plavom automobilu je glumac.

The girl who opened the door is their niece. Djevojka koja je otvorila vrata je njihova

ne- ĉakinja.

The grey building is a hospital. Siva zgrada je bolnica.

366.ispred pridjeva u superlativu i ispred rednih brojeva. Na pr.:

London is the biggest city in Europe. London je najveći grad u Evropi.

She bought the most expensive coat Kupila je najskuplji kaput u trgovini.

in the shop.

She was the first person he saw when Ona je bila prve osoba koju je vidio kad je

he opened the door. otvorio vrata.

This is the third time he is abroad. To je treći put da je on u inostranstvu.

367.ispred imenica u jednini koje predstavljaju vrstu. Na pr.:

The dog is a faithful animal. Pas je vjerna ţivotinja.

The bee is industrious. Pĉela je marljiva.

Napomena

Pred imenicama koje predstavljaju cijelu vrstu moţe se upotrijebiti neodreĊeni i

odreĊeni

ĉlan/vidi poglavlje o neodreĊenom ĉlanu,348/.

73.

368.ispred pridjeva, da oznaĉi skup osoba koje imaju svojstva što ga izraţava taj pridjev.

Na pr.:

This is home for the blind. To je dom slijepih.

Have you read the novel "The Naked Jesi li ĉitao roman" Goli i mrtvi"?

and the Dead"?

369.ispred imena rijeka, mora, okeana, planinskih lanaca, otoĉja, kao i uz imena zemalja

koja stoje u mnoţini. Na pr.:

London is situated on the Thames. London leţi na Temzi.

The Atlantic is smaller than the Pacific. Atlanski ocean je manji od Pacifika.

The tops of the Alps are always covered Vrhunci Alpa uvijek su pokriveni

snijegom.

with snow.

The Hebrides are a group of islands in Hebridi su grupa otoka na sjeveru

the north of Scotland . Škotske .

In the United States industry is highly Industrija je u Sjedinjenim Drţavama

developed . visoko razvijena .

370 . ispred porodiĉnih imena u mnoţini da se oznaĉe svi ĉlanovi jedne porodice . Npr . :

The Thompsons have a house Thompsonovi imaju kuću na selu .

in the country .

The Browns have lived in this Brownovi već mnogo godina ţive

village for many years . u ovom selu .

IZOSTAVLJANJE ODREĐENOG ĈLANA

Omission of the Definite Article

OdreĊeni ĉlan se ne upotrebljava :

371 . ispred imena osoba , gradova , ulica , pojedinaĉnih brda i vrhunaca , kao i imena

zemalja koja stoje u jednini . Npr . :

He went to France and settled On je otišao u Francusku i nastanio se

in Paris . u Parizu .

The shops in Regent Street are Trgovine u Regent Streetu vrlo su

vere attractive . privlaĉne .

The have two children , Ann and Peter . Oni imaju dvoje djece , Anu i Petra .

Etna is a volcano in Italy . Etna je vulkan u Italiji .

On a clear day you can see from Calais Po jasnom danu vide se iz Calaisa

the white cliffs of Dover . bijele stijene Dovera .

74.

372 . ispred apstraktnih i gradivnih imenica kad o njima govorimo općenito . Npr . :

She played the piano so well that I was Svirala je klavir tako dobro da sam

filled with admiration . bio ispunjen divljenjem .

Success is impossible without Uspjeh je nemoguć bez marljivog

hard work . rada .

Coffee and tea do not grow in our Kahva i ĉaj ne rastu u našoj

country . zemlji .

Cotton is not so warm as wool . Pamuk nije tako topao kao vuna .

373 . Ako se apstraktne i gradivne imenice upotrijebe u odreĊenom smislu , onda pred

njima stoji odreĊeni ĉlan . Npr . :

The admiration he felt for his doctor Divljenjem što ga je osjećao prema svom

him interested in medicine . lijeĉniku pobudilo je njegov interes za

medicinu .

The success of the firm is due to Uspjeh firme treba zahvaliti

good management . dobroj upravi .

The tea I bought in England is exellent . Ĉaj što sam ga kupio u Engleskoj

odliĉan je.

374 . ispred imenica koje oznaĉuju obroke . Npr . :

For my friend John breakfast is the Za mog prijatelja Johna doruĉak

most important meal . je najvaţniji obrok .

After dinner rest a whille after supper Poslije ruĉka odmori se naĉas , poslije

walk a mile . veĉere prošeći jednu milju .

We always have a cup of coffee after Poslije ruĉka uvijek popijemo šalicu kahve .

lunch .

Kad se misli na odreĊene obroke , mora se upotrijebiti ĉlan . Npr . :

The breakfast the serve in this Doruĉak što ga serviraju u ovom restoranu

restaurant is far from being good . sve je prije nego dobar .

The lunch we had yestarday was the Ruĉak što smo ga imali juĉer bio je

best I can remember . najbolji koga se mogu sjetiti .

375 . ispred imenica school - škola , prison - zatvor , market - trg , bed -krevet , table - stol ,

kad mislimo na svrhu kojoj sluţe , a ne na samu zgradu ili predmet . Npr . :

When school was over , he went Kad je obuka bila završena , pošao je

straight home . ravno kući .

He was found quilty and sent to prison . Pronašli su ga krivim i zatvorili .

When I entered , they were all at table . Kad sam ušao , oni su svi bili za stolom

( kod jela ) .

75.

376 . Kad mislimo na samu zgradu ili predmet , upotrebljavamo pred tim imenicama ĉlan .

Npr:

The white building on the left is Bijela zgrada na lijevoj strani je škola .

the school .

The old castle in the valey is Stari dvorac u dolini je zatvor našega grada .

the prison of our town .

The table in our sitting room is very old . Stol u našoj dnevnoj sobi vrlo je star .

377 . umnogim ustaljenim izrazima , kao i izrazima koji se sastoje od dva paralelna dijela :

hand in hand - drţeći se za ruke , frommorning till night - od jutra do noći itd . Npr . :

We travelled by day . Putovali smo danju .

Some peple prefer working at night . Neki ljudi vole raditi noću .

In our age of mashinery few things U našem vijeku strojeva malo se stvari

are made by hand . izraĊuje rukom .

They walked hand in hand . Hodali su drţeći se za ruku .

She works from morning till Ona radi od jutra do mraka .

night .

PRIDJEVI

Adjectives

378 . Pridjevi se u engleskom jeziku znatno razlikuju od pridjeva u bosanskom jeziku . Oni

su

( osim pokaznih ) nepromjenjljive rijeĉi .

John is a good boy . John je dobar djeĉak .

Mary is a good girl . Marija je dobra djevojka .

She is a good child . Ona je dobro dijete .

My mother is a techer . Moja majka je nastavnica .

My father is a doctor . Moj otac je lijeĉnik .

379 . Iz ovih primjera vidimo da pridjevi u engleskom jeziku ( good , my , kao i svi ostali )

imaju jedan oblik za sva tri roda , dok u bosanskom jeziku pridjev ima posebni oblik za svaki

rod

380 . London is a big city . London je velik grad .

London and Paris are big cities . London i Paris su veliki gradovi.

His uncle is a farmer . Njegov amidţa je farmer .

His uncles are farmers . Njegove amidţe su farmeri .

Iz ovih primjera vidimo da se pridjevi u engleskom ( big , his , kao i svi ostali ) imaju jedan

oblik za jedninu i mnoţinu , dok u bosanskom jeziku pridjev ima poseban oblik za jedninu i

mnoţinu .

76.

381 . His new coat is very expensive . Njegov je novi kaput vrlo skup .

He is not satisfied with his new coat . On nije zadovoljan svojim novim kaputom .

Everybody speaks about his new coat . Svi govore o njegovom novom kaputu.

Iz ovih primjera vidimo da pridjevi u engleskom /new, his, kao i svi ostali/ imaju jedan oblik

za sve padeţe, dok u bosanskom jeziku postoji poseban oblik za svaki padeţ.

Pridjev se u reĉenici upotrebljava :

382. kao atribut. Na pr.:

The young man returned home last week. Mladi ĉovjek se vratio kući prošle sedmice.

A small child needs a lot of care. Malom je djetetu potrebno mnogo njege.

A good book is a good companoin. Dobra je knjiga dobar drug.

Napomena

Atribut je rijeĉ koja stoji uz imenicu i pobliţe je oznaĉava.

383. kao dio imenskog predikata. Na pr.:

This lesson is long. Ova lekcija je dugaĉka.

In winter the nights are cold. Zimi su noći hladne.

This hotel is modern and comfortable. Ovaj hotel je moderan i udoban.

384. U engleskom jeziku ima nekoliko pridjeva koji se ne mogu upotrijebiti atributivno, već

samo kao dio imenskog predikata. Na pr.:

You cannot spesk to him he is asleep. Ne moţete s njim razgovarati on spava.

This child is not afraid of anything. Ovo se dijete niĉega ne boji.

I am not fond of sweets. Ne volim slatkiše.

385. Ako pred pridjev stavimo odreĊeni ĉlan, on dobiva znaĉenje imenice u mnoţini: the

dead-mrtvaci, the poor-siromasi,the just- pravednici, the rich- bogataši. Na pr.:

The old often cannot understand Stari ĉesto ne razumiju mlade .

the young .

" The Naked and the Dead " is the " Goli i mrtvi " je naslov poznatog romana .

title of a well - known novel .

Napomena :

Vidi takoĊer poglavlje o odreĊenom ĉlanu , taĉka 368 .

77.

KOMPARACIJA PRIDJEVA

Comparison of Adjectives

386 . Opisni pridjevi , npr . : small - malen , big - velik , beatiful - lijep , high - visok itd .

imaju u engleskom kao i u bosanskom jeziku tri stupnja komparacije : pozitiv (the positive ) ,

komparativ ( the comparative ) i superlativ ( the superlative ) .

Pozitiv je osnovni oblik pridjeva . Njime izraţavamo osobinu bića ili predmeta . Npr . :

This man is old . - Ovaj ĉovjek je star .

Komparativom kazujemo da neko svojstvo kod jednoga postoji u većoj mjeri kod drugoga .

He is older than my father . - On je stariji nego moj otac .

Superlativom kazujemo da neko svojstvo kod nekog postoji u najvećoj mjeri . John is the

best

pupil in the class . - John je najbolji uĉenik u razredu .

Tvorba komparativa i superlativa

387 . Jednosloţni pridjevi ( Adjectives of one syllable ) tvore komparativ tako da se

komparativu doda nastavak -er , odnosno - r ako se pridjev svršava u pozitivu na - e . Npr . :

small- er - manji wide - r

old - er - stariji wise - r

clean - er - ĉišći pale - r

388 . Superlativ jednosloţnih pridjeva tvori se tako da se pozitivu doda nastavak - est , a ako

se pozitiv doda nastavak - est , a ako se pozitiv svršava na - e , nastavak - st . Pred superlativ

pridjeva stavlja se odreĊeni ĉlan . Npr . :

the small - est - najmanji the wide - st - najširi

the old - est - najstariji the wise - st - najmudriji

the clean - est - najĉišći the pale - st - najbljeĊi

Napomene uz komparativ i superlativ

389 . Ako se jednosloţni pridjev svršava na jedan suglasnik pred kojim stoji kratak

samoglasnik podvostruĉava se krajnji suglasnik , podvostruĉuva se krajnji suglasnik ispred

nastavka

- er i est Npr . :

fat - debeo fattest the fattest

thin - tanak thinner the thinnest

sad - ţalostan sadder the saddest

78.

390 . Ako se jednosloţni pridjev svršava na - y pred kojim stoji suglasnik , -y se mijenja u i :

dry - suh drier the driest

sly - lukav slier the sliest

391 . Dvosloţni , trosloţni i višesloţni pridjevi ( Adjectives of two , three or more syllables )

tvore komparativ tako tako da se pred pozitiv pridjeva stavi more , a superlativ tako da se

pred pozitiv pridjeva stavi the most . Npr . :

careful - oprezan more careful the most careful

splendid - sjajan more splendid the most splendid

interesting - zanimljiv more interesting the most interesting

dangerous - opasan more dangeroust the most dangerous

Neki dvosloţni pridjevi tvore komparativ i superlativ na isti naĉin kao i jednosloţni pridjevi .

To su :

392 . pridjevi koji se svršavaju na - er , -le , i - y . Npr . :

clever - pametan clever - er the clever - est

noble - plemenit noble - r the noble - st

easy - lak easie - r the easi-est

393 . pridjevi sa naglaskom na drugom slogu . Npr . :

severe - strog severe - r the severe - st

polite - uljudan polite - r the polite - st

complete - potpun complete - r the complete - st

acute - oštar acute - r the acute - st

79.

NEPRAVILNA KOMPARACIJA

Irregular Comparison

394 . Neki vrlo obiĉni i ĉesti , pridjevi imaju nepravilnu komparaciju . To su :

good - dobar better the best

bad - zao worse the worst

much

-mnogo more the most

many

little - malen , malo less the least

farther the farthest

far - dalek

further the furtherst

older the oldest

old - star

elder the eldest

later

late - kasan the latest

latter the last

Little

395 . Kad little znaĉi malo , upotrebljava se uz imenice u jednini koje znaĉe neku materiju

ili nešto nebrojivo . Npr . :

There is little sugar in this lemonade . U ovoj limunadi ima malo šećera .

We have very little coal in our cellar . Imamo vrlo malo ugljena u našem podrumu .

He had little pleasure in his life . On je u ţivotu imao malo radosti .

396 . Uz imenice u mnoţini ne moţe se upotrijebiti little , nego few . Npr . :

There are few things he likes better Ima malo stvari koje su mu milije od

than his car . njegova auta .

Today there have been few customers Danas je bilo malo mušterija

in the shop . u trgovini .

( Za a few i a little pogledajte poglavlje o upotrebi neodreĊenog ĉlana , taĉka

352 . )

80.

Much

397 . Much znaĉi mnogo , a upotrebljava se uz imenice u jednini koje znaĉe neku materiju

ili nešto nebrojivo . Npr . :

There is not much bread left Za veĉeru nije ostalo mnogo kruha .

for supper .

I haven't got much time . Nemam mnogo vremena .

Is there much snow in the street ? Ima li mnogo snijega na ulici ?

Many

398 . Many znaĉi mnogo , a upotrebljava se uz imenice u mnoţini . Npr . :

In winter there are not many visitors Zimi nema mnogo gostiju u ovom

in this hotel . hotelu .

Were there many tickets left ? Je li preostalo mnogo karata ?

There were not many original Nije bilo mnogo originalnih misli

thoughts in his speech . u njegovu govoru .

Farther , the farthest , further , the furthest

399 . Oblici sa " a " ne razlikuju se znatno p3o znaĉenju od oblika sa " u " . Moglo bi se

reći da je oblik further i furthest obiĉniji te da se upotrebljava i za udaljenost i u prenesenom

smislu , dok se oblik farther i the farthest upotrebljava samo za udaljenost . Npr . :

He was too tired to go any further . Bio je odviše umoran da ide dalje .

The reporter asked for further Reporter je zatraţio dalje obavijesti o nesreći .

information about the accident .

Older , the oldest , the eldest 400 . Older i the oldest upotrebljava se kad se usporeĊuje starost ili dob , a elder i eldest

samo atributivno uz nazive ĉlanova porodice . Npr . :

This book is older than its owner . It Ova je knjiga starija nego njezin vlasnik . To

is the oldest book in his library . je najstarija knjiga u njegovoj knjiţnici .

His son is older than my sister Mary . Njegov je sin stariji nego moja sestra Mary .

My older brother is a student of medicine . Moj je stariji brat student medicine .

Our eldest sister keeps house for all of us . Naša najstarija sestra vodi kućanstvo za sve

nas .

81.

Late

401 . Late ima pravilnu komparaciju , i onda mu komparativ znaĉi kasniji ,a superlativ

najkasniji ili najnoviji . Nepravilni komparativ latter znaĉi drugi od dva , a superlativ the

last

znaĉi posljednji od veĉeg broja . Npr . :

If she had a choice between a detective Kad bi mogla birati izmeĊu kriminalnog

story and a serious novel she would i ozbiljnog romana , sigurno bi izabrala

surely choose the latter . ovaj potonji .

He was the last passenger to get a sleeper . On je bio posljednji putnik koji je dobio

a sleeper . spavaća kola .

Is there any later bus today ? Ima li danas koji kasniji autobus ?

His latest work is said to be his best . Kaţu da je njegovo posljednje djelo

njegovo najbolje djelo .

Napomena

402 . Last bez odreĊenog ĉlana the znaĉi prošli . Npr . :

He returned home last year . Vratio se kući prošle godine .

I met him last week . Sreo sam ga prošlog tjedna .

VRSTE KOMPARACIJA

403 . Komparacijom se moţe izraziti :

1 . jednakost

2 . nejednakost

3 . nadmoćnost .

404 . Jednakost se izraţava sa as...as i pozitivom pridjeva . Npr . :

The meals in this restaurant are as Hrana je u ovom restoranu jednako dobra

good as at home . kao kod kuće .

He is as strong as a horse . Jak je kao konj .

405 . Nejednakost se izraţava sa not so ... as i pozitivom pridjeva . Npr . :

Their garden is not so large as ours . Njihov vrt nije tako velik kao naš .

In Bosnia and Herzegovina rugby is U Bosni i Hercegovini rugby nije tako

not so popular as football . popularan kao nogomet .

82.

406 . Nadmoćnost se izraţava komparativom , iza kojega stoji than . Npr . :

Asia is bigger than Europe . Azija je veća od Evrope .

My typewriter is better than yours . Moj pisaći stroj je bolji nego tvoj .

Travelling by aeroplane is more Putovanje avionom je skuplje nego

expensive than by train . vlakom .

407 . UsporeĊivanje triju ili više osoba ili stvari izraţava se superlativom , iza kojega stoji of

ili among , a pred imenima mjesta in . Pred superlativom uvijek stoji the . Npr. :

This is the most interesting novel Ovo je najzanimljiviji roman od svih

of all the novels I nave read . romana što sam ih proĉitao .

He was the youngest among On je bio najmlaĊi meĊu svim

all the players . igraĉima .

She is the prettiest girl in our village . Ona je najljepša djevojka u našem selu .

408 . Komparativom se moţe izraziti i usporedno povećanje ili smanjivanje dvaju svojstava .

To se izraţava sa the + komparativ ... the + komparativ . Npr . :

The longer the journey , the more Što dulje putovanje , to će više stajati .

it will cost .

The better the child , the happier Što bolje dijete , to sretniji roditelji .

the parents .

The sooner you come , the better Što prije doĊete , to bolje po vas .

for you .

409 . Komparativom se moţe izraziti i postepeno povećanje ili smanjivanje . To se izraţava

sa dva komparativa , izmeĊu kojih stoji and . Npr . :

He is growing fatter and fatter . On postaje sve deblji .

In spring the days become longer U proljeće dani postaju sve dulji .

and longer .

I am getting more and more Taj me problem sve više zanima .

interested in this problem .

PRIDJEVI I ZAMJENICE

Adjectives and Pronouns 410 . U engleskom jeziku postoje neke rijeĉi koje se upotrebljavaju kao pridjevi tj . ispred

imenice , i kao zamjenice , tj . samostalno ( umjesto imenice ) . Takve su rijeĉi :

pokazni pridjevi i zamjenice ( Demonstratives )

posvojni pridjevi i zamjenice ( Possessives )

upitni pridjevi i zamjenice ( Interrogatives )

neodreĊeni pridjevi i zamjenice ( Indefinites )

Sve te rijeĉi imaju isti oblik kao pridjevi i kao zamjenice , osim posvojnih , koji imaju

posebne oblike kao pridjev , a posebne kao zamjenice .

83.

POKAZNI PRIDJEVI I ZAMJENICE

Demonstratives

411 . Najobiĉniji pokazni pridjevi i zamjenice jesu : this - ovaj i that - taj , onaj.

This i that su jedini pridjevi koji imaju poseban oblik za mnoţinu :

jednina mnoţina

this these

that those

Npr . :

This building is our school . Ova zgrada je naša škola .

These houses belong to a textile Ove kuće pripadaju tvornici

factory . tekstila .

I like that car . Is it yours ? SviĊa mi se onaj auto . Je li vaš ?

Are those girls French ? Jesu li one djevojke Francuskinje ?

412 . This i these odnose se na nešto što je blizu po prostoru i vremenu that i those na nešto

što je udaljenije od osobe koja govori .

This , these , that i those upotrebljavaju se kao pridjevi i kao zamjenice . Npr :

413 . This man is her husband . Ovaj ĉovjek je njezin muţ .

pridjev

Could you lend me that pencil ? Da li biste mi mogli posuditi tu olovku ?

Is this your brother ? No , this Je li to vaš brat ? Ne ,

414 . zamjenica is my friend Dick . to je moj prijatelj Dick .

When did that happen ? Kada se to dogodilo ?

Kao pokazni pridjevi i zamjenice upotrebljavaju se takoĊer such , the same i one .

such

415 . Kao pokazni pridjev , such znaĉi takav , takve vrste . Npr . :

He talks too much . I don't On previše govori . Ne volim takve

like such people . ljude .

Such accidents are very common . Takve su nesreće vrlo ĉeste .

416 . Such moţe znaĉiti i velik . Npr . :

She made such a mistake . Napravila je veliku pogrešku .

He is such a fool . On je velika budala .

84.

417 . Such se upotrebljava i kao zamjenica . Npr . :

If you behave like a child , you Ako se ponašaš kao dijete ,

must be treated as such . mora se s tobom tako i postupati .

The result was such that everybody Rezultat je bio takav da su svi

was suprised . bili iznenaĊeni .

the same

418 . The same oznaĉuje jednakost i uvijek se upotrebljava s odreĊenim ĉlanom . Moţe se

upotrebiti kao pridjev i kao zamjenica . Npr . :

The were born in the RoĊeni su u istoj kući .

same house .

pridjev

Her eyes and her hair are Njene su oĉi i kosa iste boje .

the same colour . A Happy New Year ! Sretnu novu godinu ! The same to you . I tebi .

zamjenica She is the same as her mother : Ona je ista kao njena majka : intelligent , gay and pretty . pametna , vesela i draţesna .

one

419 . Iza pokaznih zamjenica the , this , that , these i those ĉesto se dodaje one ( u mnoţini

ones ) da se izbjegne ponavljanje prije spomenute imenice . Npr . :

I like this cake better than that one . Više mi se sviĊa ovaj kolaĉ nego onaj .

You will take the brown boxes and Ti ćeš ponijeti smeĊe kutije , a ja

I will take the black ones . ću uzeti crne .

The window of my room is the one Prozor moje sobe je onaj sa

with a green blind . zelenim zastorom .

85.

PRISVOJNI PRIDJEVI I ZAMJENICE

Possessives

420 . Posvojni pridjevi i zamjenice su rijeĉi koje izriĉu pripadanje . Ubosanskom jeziku

prisvojni pridjevi i zamjenice imaju isti oblik . Npr . :

pridjev zamjenica

Moja je zadaća dobra . Ĉija je zadaća dobra ? - Moja .

Ovo je njezina lopta . Ova lopta je njezina .

U engleskom jeziku razlikuje se oblik posvojnog pridjeva od oblika posvojne zamjenice .

Navedeni primjeri , prevedeni na engleski , glase :

pridjev zamjenica

My homework is good . Whose homework is good ?

- Mine .

This is her ball . This ball is hers .

Iz ovih primjera vidimo da mine i hers stoje umjesto my homework i her ball , tj . posvojna

zamjenica zamijenjuje posvojni pridjev s imenicom .

421. Posvojni pridjevi Posvojne zamjenice

my moj mine

your tvoj yours

his njegov his

her njezin hers

its ( za stvari ) its

our naš yours

their njihov theirs

my - mine

422 . Posvojni pridjev za 1 . lice je my , a zamjenice mine . Npr . :

Is that my umbrella ? Je li to moj kišobran ?

No , I believe it is mine . Ne , mislim da je moj .

86.

your - yours

423 . Posvojni pridjev za 2 . lice jednine i mnoţine je your , a zamjenica yours . Npr . :

Your answer was the best . Tvoj je odgovor bio najbolji .

Is this copybook yours . Je li biljeţnica tvoja ?

424 . Posvojni pridjevi za 3 . lice jednine jesu his , her i its , a zamjenica his , hers i its .

his

425 . His se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica ako nešto pripada muškom biću . Npr .

:

Albert and his brother are Albert i njegov brat su

good footballers . dobri nogometaši .

My gloves are newer than his . Moje su rukavice novije nego njegove .

her - hers

426 . Her se upotrebljava kao pridjev , a hers kao zamjenica ako nešto pripada ţenskom

biću :

Mary and her friend are fond of Marija i njezine prijateljice vole dţez .

jazz muzic .

Robert's moters tonque is Englis , Robertov je maternji jezik engleski , a njezin

and hers is French . francuski .

its

427 . Its se upotrebljava kao posvojni pridjev za stvari i za ţivotinje . Npr . :

If you do not shut the tin , the coffee Ako ne zatvorite limenku , kahva će izgubiti

will lose its flavour . svoj miris .

The rabbit protected its little ones Kunić je štitio svoje mlade od hladnoće .

from the cold .

87.

our - ours

Our se upotrebljava kao prisvojni pridjev , a ours kao posvojna zamjenica za 1. lice mnoţine

:

Our school is on the other side Naša je škola na drugojstrani parka .

of the park .

American newspapers are bigger Ameriĉke su novine veće nego naše .

than ours .

their - theirs

429 . Their se upotrebljava kao posvojni pridjev , a theirs kao posvojna zamjenica za 3 . lice

mnoţine . Npr . :

Their expedition was a great success . Njihova je ekspedicija bila vrlo uspješna .

Our car is a Ford and theirs is a Fiat . Naš auto je Ford , a njihov je Fijat .

430 . ovih primjera vidimo da engleski posvojni pridjevi ( my , your , his itd . ) imaju samo

jedan oblik za sva tri roda , dok u bosanskom imamo posebni oblik za muški , ţenski i

srednji rod ( englesko my moţe znaĉiti moj , moja , moje , your , tvoj , tvoja , tvoje itd . )

431 . Posvojni se pridjev u engleskom jeziku , redovito upotrebljava ispred imenica koje

oznaĉuju dijelove tijela i odjevne predmete . Npr . :

She carried an umbrella in her Nosila je kišobran u desnoj ruci .

right hand .

He took his handkerchief from Izvadio je iz dţepa rupćić i obrisao lice .

his pocket and wiped his face .

Takve posvojne zamjenice , kako to vidimo iz prijevoda , ne prevode na bosanski jezik .

432 . Posvojne se zamjenice upotrebljavaju u nekim ustaljenim izrazima . Npr . :

a ffriend of mine - jedan moj prijatelj

a cousin of hers - jedan njen bratić

some books of theirs - neke njihove knjige

433 . Posvojne zamjenica yours vrlo ĉesto upotrebljava u završnoj fazi u pismima . Npr . :

Yours sincerely - Srdaĉno Te pozdravlja

Yours faithfuly - S poštovanjem

Very respektfully yours - S osobitim poštovanjem

88.

UPITNI PRIDJEVI I ZAMJENICE

Interrogatives

434 . Pitanja ĉesto zapoĉinju upitnim pridjevima ili zamjenicama .kao što su :

who , whose , whom , which i what .

who

435 . Who se moţe upotrebiti samo kao zamjenica . Oblici zamjenice who jesu : genitiv

whose - ĉiji i akuzativom whom- koga . Zamjenicom who pitamo za osobe . Npr . :

Who is our greatest conductor ? Tko je naš najveći dirigent ?

Who went to fetch bread this morning ? Tko je jutros išao po kruh '

436 . U ovim primjerima zamjenica who je u nominativu . Ona je subjekt reĉenice .

Who ( whom ) are you O kome razgovarate ?

talking about ?

Who ( whom ) did you give Kome si dao kartu ? did you give the tiket to ?

437 . U ovim primjerima who nije subjekt reĉenice . On zamjenjuje oblikom whom . U

modernom se engleskom jeziku oblik who sve više upotrebljava umjesto whom .

whose

438 . Whose se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . Npr . :

Whose car is parked in front Ĉiji je auto parkiran ispred naše kuće ?

of our house ?

Whose room is the one on the left ? Ĉija soba je ona nalijevo ?

Whose was that voice ? Ĉiji je to bio glas ?

Whose are these flowers ? Ĉije je ovo cvijeće ?

89.

what

439 . What se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . Kao pridjev znaĉi koji , kakav , a

kao zamjenica što . Npr . :

Whot sise are your shoes ? Koji broj su vaše cipele ?

What time does your train leave U koje vrijeme odlazi vaš vlak ?

What kind of music do you like Koju vrstu glazbe više volite ,

better , jazz or classical music ? dţez ili klasiĉnu glazbu ?

What was it you wanted to know ? Što si ono htio znati ?

What did you bring her from Italy ? Što si joj donio iz Italije ?

What were they doing when you Što su radili kad ste vi stigli?

arrived ?

440 . What se redovno upotrebljava kad pitamo za neĉije zvanje . Npr . :

What is his son ? - He is a mechanic . Što je njegov sin ? - On je mehaniĉar .

What was your grandfather ? - He Što je bio tvoj djed ? - On je bio oficir .

was an officer .

441 . U upitnim se reĉenicama u engleskom jeziku prijedlog ĉesto stavlja na kraj reĉenice .

Tako se umjesto : About what are you writing ? kaţe : What are you about ? - O ĉemu pišeš?

Ili : With whom did she go ? bit će : Who did she go with ?

U takvim se sluĉajevima whom obiĉno mijenja u who . Evo još nekoliko primjera :

Who are you waiting for ? Koga ĉekaš ?

Who is this letter for ? Za koga je ovo pismo ?

What did you break the Ĉime si razbioprozor ?

window with ?

What was the conference about ? O ĉemu se govorilo na konferenciji ?

which

442 . Which se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica kad odabiremo jedno ili više od

odreĊenog broja osoba ili stvari . Npr . :

Which way is shorter ? Koji je put najkraći ?

Which train do you want to take , Kojim vlakom ţelite putovati , prvim ili

the first or the second in the morning ? drugim jutarnjim ?

Which of the sisters Brown has Koja vas je od sestara Brown

invited you to her party ? pozvala na svoju zabavu ?

Which do you like better , Što više voliš , ĉaj ili kahvu ?

tea or coffee ?

90.

443 . Upitna je zamjenica vrlo ĉesto subjekt reĉenice . U takvom se sluĉaju ne upotrbljava

glagol do . Npr . :

Who told you to leave the Tko ti je rekao da ostaviš

door open ? vrata otvorena ?

What caused the train to be late ? Koji je uzrok da je vlak zakasnio ?

Wich of the boys won the game ? Koji je od djeĉaka pobijedio u igri ?

444 . Ako je upitna zamjenica objekat reĉenice , mora se upotrijebiti glagol do . Npr :

What did you see there ? Što ste tamo vidjeli ?

Who did you speak to last night ? S kime si sinoć razgovarao ?

NEODREĐENI PRIDJEVI I ZAMJENICE

Indefinites

445 . Ako ţelimo oznaĉiti neku osobu , stvar , koliĉinu ili broj , upotrebit ćemo neodreĊeni

pridjev ili zamjenicu . U bosanskom jeziku su najobiĉnije takve rijeĉi : netko , nešto , itko ,

išta ,

svatko , svašta , nitko , ništa neĉiji , iĉiji , niĉiji itd . NeodreĊeni pridjevi i zamjenice u

engleskom jeziku jesu :

some i sloţenice somebody , someone , something

any i sloţenice anybody , anyone , anything

no i sloţenice nobody , no - one i nothing

every i sloţenice everybody , everyone , everything .

MeĊu neodreĊene pridjeve i zamjenice ubrajamo i each , either , neither , both , all i one .

some

446. Some i sloţenice sa some upotrebljavaju se u potvrdnim reĉenicama .

447 . Some uz nebrojive imenice oznaĉuju neodreĊenu koliĉinu . Npr . :

Yesterday I bought some oil Juĉer sam kupio ulja za svoj auto .

for my car .

I need some money . Treba mi novaca .

448 . Some uz nebrojive imenice oznaĉuje neodreĊeni broj . Npr . :

He has some interesting photographs On ima interesantnih fotografija

from Africa . iz Afrike .

There are some very good students U njegovu razredu ima vrlo dobrih

in his class . studenata .

91.

somebody i someone

449 . Somebody i someone oznaĉuju neodreĊenu osobu . Npr . :

There is somebody in the next room . Netko je u susjednoj sobi .

Somebody has asked for you . Netko je pitao za tebe .

Someone wil have to pay for it . Netko će to morati platiti .

Here are somebody's gloves . Ovdje su neĉije rukavice .

Napomena :

Sloţenice sa body i one upotrebljavaju se u genitivu ( somebody's , someone's , anybody's ,

everyone's itd . ) da oznaĉe pripadanje neodreĊenoj osobi .

something

450 . Something oznaĉuje neodreĊenu stvar . Npr . :

There is something wrong with Nešto nije u redu s tim vratima .

that door .

Give me something to eat . Daj mi nešto za jelo .

451 . Some i sloţenice sa some mogu se upotrijebiti i u upitnoj reĉenici , i to :

ako oĉekujemo potvrdan odgovor . Npr . :

Can I have some sugar ? Mogu li dobiti šećera ?

I can see that you have laid the table . Vidim da ste prostrli stol .

Are you expecting someone ? Oĉekujete li nekoga ?

u pitanjima koja izraţavaju poziv ili molbu . Npr . :

Will you have some more cake ? Hoćete li još kolaĉa ?

Won't you have some more coffee ? Zar nećete još malo kahve ?

any

452 . Any i sloţenice sa any upotrebljavaju se u upitnim i odriĉnim reĉenicama .

453 . Any uz nebrojive imenice oznaĉuje neodreĊenu koliĉinu . Npr . :

Is there any sugar in the cupboard ? Ima li šećera u ormaru ?

There was not any possibility to Nije bilo moguće dobiti taksi .

get a taxi .

92.

454 . Any uz brojive imenice znaĉi neodreĊen broj . Npr .:

Are there any words in this text Ima li u tom tekstu rijeĉi

that you don't knov ? koje ne poznajete ?

He has not any rellatives abroad . On nema roĊaka u inozemstvu .

455 . Imenica ispred koje stoji some ili any prevodi se obiĉno na bosanski genitivom koji

oznaĉuje dio neke cjeline ( partitivnim genitivom ) . To moţemo vidjeti iz prijevoda

navedenih primjera .

456 . Any i njegove sloţenice upotrebljavaju se uz rijeĉi hardly , scarcely - jedva , gotovo ne ,

without - bez , koje imaju u znaĉenju nešto odriĉno . Npr . :

I have done hardly any work today . Danas nisam gotovo ništa uradio .

There were scarcely any houses there . Tamo gotovo i nije bilo kuća .

He did it without anybody's help . On je to uĉinio bez iĉije pomoći .

457 . Any i njegove sloţenice upotrebljavaju se i u potvrdnim reĉenicama . Onda im je

znaĉenje

bilo koji , bilo kakav , koji god , bilo tko itd . Npr . .

You can choose any book youlike . Moţeš izabrati bilo koju god knjigu ţeliš .

You can find me at home any day Moţete me naći kod kuće svaki ( bilo koji )

next week . dan iduĉeg tjedna .

It is not a difficult task. To nije teţak zadatak .

Anybody can do it . To moţe svatko ( bilo tko ) uĉiniti .

no

458 . No se upotrebljava kao pridjev , a stoji umjesto not any , Npr . :

I have no ( not any ) time today . Danas nemam vremena .

There has been no rain for weeks . Već tjednima nije bilo kiše .

none

459 . None se upotrebljava kao zamjenica , a stoji umjesto no i imenice koja je prije

spomenuta Npr . :

Can I have some butter ? Mogu li dobiti malo maslaca ?

- I am afraid there is none - Bojim se da ga nemamo kod kuće.

( no butter ) at home .

All the boys were inwited but none Svi su djeĉaci bili pozvani , ali nijedan

were able to come . nije mogao doći .

93.

nobody , no - one

460 . Nobody i no - one su zamjenice , a znaĉe nitko . Stoje umjesto not , anybody , not

anyone: Npr . :

Nobody came to see me on my birthday . Nitko me nije došao posjetiti za moj

roĊendan .

There was no - one to meet me . Nije bilo nikoga da me doĉeka .

nothing

461 . Nothing je zamjenica koja stoji umjesto not anything , a znaĉi ništa . Npr . :

There is nothing to be done . Ništa se ne moţe uĉiniti .

They searched him but found Pretraţili su ga , ali nisu našli ništa

nothing in his pockets . u njihovim dţepovima .

462 . Iz prijevoda odriĉnih reĉenica sa any i no ( i njihovim sloţenicama ) vidimo da se u

bosanskom upotrebljavaju dvije negacije , dok u engleskim odriĉnim reĉenicama stoji samo

negacija , Npr . :

Nitko nije došao . Nobody came .

Nemam ništa . I have nothing .

Nitko nije bio tamo . There was not anybody there .

every

463 . Every je samo pridjev , a znaĉi svaki . Upotrebljava se za više od dvoje kad se o njima

govori kao o grupi u kojoj svi ĉlanovi imaju neke zajedniĉke oznake . Npr . :

You can find it in every small To moţete naĉi u svakom malom selu

village in England . u Engleskoj .

He used to come every day . Dolazio je svaki dan .

everybody i everyone

464 . Everybody i everyone su zamjenice , a znaĉe svatko . Npr . :

In this house everybody has a U ovoj kući svatko ima televizor .

television set .

The earthquake was a great blow Potres je bio teţak udarac za svakoga .

to everyone .

94.

everything

465 . Everything je zamjenica , a znaĉi svašta , sve . Npr . :

Almost everything in his Gotovo je sve u njegovoj domaćoj zadaći

homework was wrong . bilo pogrešno .

I ate a little of everything . Jeo sam pomalo od svaĉega .

each

466 . Each znaĉi svaki , a upotrebljava se kao pridjev i kao zamjenica za dvoje ili više njih

kad se o njima govori pojedinaĉno . Npr . :

I sent some chocolate to each girl . Poslao sam ĉokolade svakoj od djevojĉica .

Each of them had to write an essay . Svaki pojedini od njih morao je napisati

jedan sastavak .

either

467 . Either se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi jedan ili drugi od dva , ili

jedan i drugi od dva . Npr . :

Have you written to either of them ? Jesi li pisao kojem od njih dvojice ?

People walked on either side of the street . Ljudi su hodali na obje strane ulice .

neither

Neither se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi nijedan ni drugi . Npr . :

They showed her both houses but she Pokazali su joj obje kuće , ali joj se

liked neither . ni jedna nije sviĊala .

Neither of the two novels is Ne vrijedi proĉitati ni jedan od

worth reading . ta dva romana .

In neither case can I join you . Ne mogu vam se pridruţiti ni u jednom

ni u drugom sluĉaju .

95.

other

469 . Other se moţe upotrebiti kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi drugi , ne taj , ne isti .

Moţe stajati s odreĊenim i s neodreĊenim ĉlanom . S neodreĊenim ĉlanom piše se uvijek kao

jedna rijeĉ another . Npr . :

I have seen other people do the Vidio sam da drugi ljudi rade to isto .

same thing .

I don't like this television set . Show Ne sviĊa mi se ovaj televizor . Pokaţite mi

me the other . onaj drugi .

I have lost my watch and have Izgubio sam sat pa moram kupiti drugi .

buy another .

What was the other's name ? Kako se zvao onaj drugi ?

Tell the others that the meeting Reci ostalim da se sastanak neće odrţati .

won't take place .

napomena

470 . Other i another kao zamjenice imaju genitiv ( other's , another's ) a other ( kao

zamjenica ) upotrebljava se i u mnoţini ( others - drugi , ostali )

all

471 . All se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi sav , cijeli , svi , sve itd . Glagol

uz all moţe stajati u jednini i u mnoţini .

472 . Kad all znaĉi sve ( za oznaku koliĉine ) , glagol stoji u jednini . Npr . :

They had to stop building the house Morali su prestali s gradnjom kuće jer je

because all timber was ruined by the rain . svu drvenu graĊu uništila kiša .

All my time is taken up by reading Sve vrijeme trošim na pripremanje za ispit .

for the exam .

473 . Kad all znaĉi svi , glagol stoji u mnoţini . Npr . :

All the girls admired his voice . Sve su se djevojke divile njegovu glasu .

There are so many films on that Daje se toliko filmova da ih ne moţeš

you can't see themall . sve vidjeti .

both

474 . Both se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a tnaĉi oba , jedan i drugi . Glagol

uz both stoji uvijek u mnoţini .

Both rooms are on the first floor . Obje su sobe u prvom katu .

They were both the same height . Bili su obojica iste visine .

96.

napomena

475 . U engleskom jeziku postoje tri neodreĊene zamjenice koje se upotrebljavaju kad se

radi o dvije osobe ili stvari , a to su : both , either i neither .

one

476 . One je zamjenica koja oznaĉuje neku neodreĊenu osobu . U tom se sluĉaju u

bosanskom jeziku obiĉno upotrebljava rijeĉ " ĉovjek " Npr . :

One cannot believe her , she is Ĉovjek joj ne moţe vjerovati , nikada

never serious . nije ozbiljna .

One cannot but admire him . Ĉovjek ne moţe a da mu se ne divi .

477 . One se ĉesto upotrebljava umjesto brojive imenice koja je već prije u reĉenici

spomenuta . Npr . :

After selling his house in the country , Pošto je prodao svoju kuću na selu ,

he bought one in the town . kupio je jednu ( kuću ) u gradu .

478 . Ako one zamijenjuje imenicu u mnoţini , onda se stavlja u mnoţinu . Npr . :

I should like to bui a tie . Could you Ţelio bih kupiti jednu kravatu . Da li biste mi

show me the ones you have in the window .mogli pokazati one što ih imate u izlogu ?

Modern buildings have much more Moderne zgrade imaju mnogo više svijetla

light than the old ones . nego stare .

LIĈNE ZAMJENICE

Personal Pronouns

479 . Liĉne zamjenice oznaĉuju :

1. lice , tj . osobu koja govori . Npr . :

I know him very well . Poznam ga vrlo dobro ;

2 . lice , tj . osobu kojoj se govori Npr . :

You know him very well . Ti ga vrlo dobro poznaš ;

3 . lice , tj osobu o kojoj se govori . Npr . :

She knows him very well . Ona ga vrlo dobro pozna .

97.

480 . Liĉne imaju za svako lice poseban oblik , osim za 2 . lice jednine i mnoţine . Nominativ

liĉnih zamjenica glasi :

I - ja we - mi

you - ti you - vi

he - on

she - ona they - oni , one , ona

it - on , ona , ono ( za stvari i ţivotinje )

I

481 . I je liĉna zamjenica za 1 . lice jednine . Piše se uvijek velikim slovom . Npr . :

I know that I must write this letter . Znam da moram napisati to pismo .

you

482 . You je liĉna zamjenica za 2 . lice jednine i mnoţine . Npr . :

She said to her son " You must Rekla je svojem sinu : " To ne smiješ uĉiniti ."

not do that . "

Our teacher always says : Boys and Naš nastavnik uvijek kaţe : " Djeĉaci i

djevojke ,

girls , you must work harder . " morate marljivije raditi . "

he

483 . He je liĉna zamjenica za 3 . lice , a upotrebljava se za muška bića . Npr . :

The policeman stands at the Policajac stoji na raskršću . On upravlja

crossroads . He controls the traffic . prometom .

she

484 . She je liĉna zamjenica za 3 . lice , a upotrebljava se za ţenska bića . Npr . :

My mother works in an office . Moja majka radi u uredu . Ona nema vremena

She has no time to go shopping . da ide po trgovinama .

98.

it

485 . It se upotrebljava :

za stvari i ţivotinje . Npr . :

I like your new tie , it is very smart . SviĊa mi se tvoja nova kravata , vrlo je

elegantna .

The television set was on a little table . Televizor je stajao na stoliću . Bio je sasvim nov

.

It was quite new .

Look at my puppy . Isn't it pretty ? Pogledaj moga psića . Zar nije draţestan ?

486 . u nekim bezliĉnim izrazima . Npr . :

It sometimes rains in winter . U zimu katkad pada kiša .

It is warmer in Italy than here . Toplije je u Italiji nego ovdje .

It is very cold today . It is freezing . Danas je vrlo hladno .Smrzava se .

487 . u izrazima koji oznaĉuju vrijeme ili udaljenost .Npr . :

It was five o'clock when we arrived . Bilo je pet sati kad smo stigli .

It is too late to go for a walk now . Prekasno je da se sada ide na šetnju .

How far is it to the station ? Kako je daleko do stanice ?

It is twenty miles to London . Do Londona ima dvadeset milja .

we

488 . We se upotrebljava kad osoba koja govori ukljuĉuje još neke druge osobe . Npr . :

I have discussed the matter with my Razgovarao sam o toj stvari sa svojim

colleagues and we have decided not kolegama , pa smo odluĉili da ne idemo .

to go .

they

489 . They se upotrebljava za 3 . lice mnoţine i znaĉi oni , one , ona . Npr . :

Here are my sons . They will help you . Evo mojih sinova . Oni će vam pomoći .

Mary and Ann don't like tennis but Mary i Ann ne vole tenis , aji ( one ) vole

they are fond of other sports . druge sportove .

Look at the children . They seem to be Pogledaj djecu . Ĉini da su ( ona )

zadovoljna

happy in the garden . u vrtu .

99.

Padeţi liĉnih zamjenica

490 . Nominativ liĉne zamjenice ( I , you , he , she , it , we , they ) najĉešće je subjekt u

reĉenici . Npr . :

I must try to do it . Moram pokušati da to naĉinim .

She left five minutes ago . Otišla je prije pet minuta .

Unfortunately , we cannot Na ţalost , ne moţemo prihvatiti vašu ponudu .

accept your offer .

491 . Padeţ objekta ( Objective Case ) glase :

me - meni , mene , mi , me

you - tebi , tebe , ti , te

him - njemu , njega , mu , ga

her - njoj ,nju , joj , je

it - za stvari sva tri roda

it - za stvari sva tri roda

us - nama , nas

you - vama , vas

them - njima , njih im ,ih

Padeţ objekta se upotrebljava :

492 . kad je liĉna zamjenica pravi ili direktni objekt reĉenice . Npr . :

I met him yesterday . Sreo sam ga juĉer .

He has taught them for five years . On ih pouĉava već pet godina .

493 . kad je liĉna zamjenica nepravi ili indirektni objekt . Npr . :

He gave me a lot of work to do . Dao mi je mnogo posla .

I showed him my stamps . Pokazao sam mu svoje marke .

494 . kad liĉna zamjenica stoji iza prijedloga . Npr . :

We have been speaking about him . Razgovarali smo o njemu .

Were are my spectacles ? Will you Gdje su moje oĉale ? Hoćeš li ih

look for them ? potraţiti ?

100.

Poloţaj liĉnih zamjenica u reĉenici

495 . Nominativ liĉne zamjenice stoji redovito na poĉetku reĉenice . Npr . :

We can't believe him . Ne moţemo mu vjerovati .

They are late again . Oni su opet zakasnili .

496 . Ako je zamjenica direktni objekt , ona stoji iza glavnog glagola . Npr . :

I have seen him many times . Vidio sam ga mnogo puta .

They sent her to school last year . Prošle su je godine poslali u školu .

497 . Ako je liĉna zamjenica indirektni objekt , ona moţe stajati ispred direktnog objekta ili

iza njega . Ako stoji iza direktnog objekta , dolazi uvijek s prijedlogom to . Npr . :

I gave him three books . Dao sam mu tri knjige .

ali :

I gave three books to him . Dao sam tri knjige njemu .

ili :

I 'll send her some flowers . Poslat ću joj cvijeća .

ali :

I 'll send some flowers to her . Poslat ću cvijeća njoj .

498 . U primjerima s prijedlogom to vidimo da je indirektni o objekat naglašen ili istaknut .

Takvo isticanje je osobito izraţeno u primjeru :

She gave the sweets to them Dala je slatkiša njima , a ne tebi .

and not to you .

POVRATNE ZAMJENICE

Reflexive Pronouns

499 . Povratne su zamjenice rijeĉi koje stoje uz prelazne glagole i oznaĉuju da se radnja

vraća

na subjekt . Drugim rijeĉima , one oznaĉuju da su subjekt i objekt isto lice . Tako npr . :

Ona pere rublje , radnja ( tj . pranje ) prelazi na rublje .

101.

500 . Oblik povratne zamjenice za sva lica glasi :

myself ourselves

yourself yourselves

himself

herself themselves

itself

501 . Kako vidimo , 1 . i 2 . lice jednine i mnoţine povratne zamjenice tvore se od posvojnog

pridjeva my , your , our , your b) a 3 . lice od padeţa objekta liĉne zamjenice ( him ,

her , it , them ) i rijeĉi self za jedninu , a selves za mnoţinu .

U engleskom jeziku povratna zamjenica ima poseban oblik za svako lice , dok je ona u

bosanskom jeziku za sva lica jednaka .

Povratna se zamjenica upotrebljava :

502 . kad su subjekt i objekt isto lice . Npr . :

He was not able to protekt himself Nije se mogao zaštititi od

fromthe cold . hladnoće .

She helped herself to some more sugar . Posluţila se sa još malo šećera .

Go and wash yourself , John ! Hajde se oprati , John !

503 . uz prijedloge . Npr . :

From my room I could hear speak Ĉuo sam iz svoje sobe kako sama sa

to herself . sobom razgovara .

In all his works he writes only U svim svojim djelima piše samo o sebi .

about himself .

He was standing in front of the mirror Stajao je pred zrcalom gledajući se .

looking at himself .

U engleskom jeziku postoji tendencija da se povratna zamjenica upotrebljava sve manje i

manje .

Jedan je od razloga tome vjerovatno i taj što su te rijeĉi dugaĉke i nespretne , dok je

povratna

zamjenica ubosanskom jeziku kratka rijeĉ koja se lako dodaje glagolu . Stoga se mnogi

glagoli koji se u bosanskom jeziku upotrebljavaju s povratnom zamjenicom mogu u

engleskom upotrebljavati i bez nje . Npr .

prati se - wash , brijati se - shave , oblaĉiti se - dress , itd

102.

Zamjenice za isticanje ( Emphatic Pronouns )

504 . Zamjenice myself , yourself itd . upotrebljavaju se takoĊer ako ţelimo naglasiti

imenicu ili liĉnu zamjenicu u reĉenici . Npr . :

The headmaster himself opened Sam je direktor otvorio sastanak .

the meeting .

She decided to answer the letter herself . Odluĉila je da sama odgovori na pismo .

ODNOSNE ZAMJENICE

Relatives

505 . Odnosne zamjenice upotrebljavaju se u odnosnim reĉenicama . Npr . : Ovo je uĉenik

koji

je najbolje izradio svoju zadaću .

Odnosne reĉenice sastoje se od dviju reĉenica , od kojih jedna ( obiĉno druga ) poĉinje

odnosnom zamjenicom i pobliţe oznaĉuje neku rijeĉ , najĉešće imenicu , iz prve reĉenice .

Tako u navedenom primjeru reĉenica " koji je najbolje izradio svoju zadaću " pobliţe

oznaĉuje

imenicu " uĉenik "

Odnosne su zamjenice u engleskom jeziku ove :

who , whom , whose , which , that i what .

who

506 . Oblici zamjenice who jesu :

nominativ : who -tko

genitiv : whose - ĉiji

padeţ objekta : whom - koga

507 . Who i whom upotrebljavaju se samo onda kad imenica u prvoj reĉenici oznaĉuje neku

osobu . Npr . :

The girls who live in his house Djevojke koje stanuju u njegovoj kući

are his nieces . njegove su nećakinje .

The boy who was talking to me Djeĉak koji je sa mnom razgovarao o

about the concert is a student of music . koncertu jest student muzike .

The tall man whom we met in the Visoki ĉovjek kojeg smo sreli na ulici

street is my headmaster . jest moj direktor .

The young lady whom you can see Mlada gospoĊica koju vidite meĊu

among the students is a well-known studentima poznata je pjevaĉica .

singer .

103.

508 . Whom je u ovim primjerima gramatiĉki ispravan oblik , ali se u govornom engleskom

jeziku taj oblik sve rjeĊe upotrebljava te se zamjenjuje oblikom who ili that . Ĉesto se

relativna

zamjenica moţe i izostaviti . Tako navedeni primjeri mogu glasiti i ovako :

The tall man who we met in the street ...

The tall man that we met in the street ...

The tall man we met in the street ...

The young lady who you can see ...

The young lady that you can see ...

509 . Whom se zamjenjuje sa who i onda kad dolazi sa prijedlogom . U takvim sluĉajevima

prijedlog se stavlja na kraj reĉenice . Umjesto who moţe se upotrijebiti i that , ili se

zamjenica

izostavi . Npr . :

The girl to whom I wrote the letter Djevojka kojoj sam pisao pismo jest

is a friend of mine . moja prijateljica .

moţe glasiti i ovako :

The girl who I wrote the letter to ...

The girl that I wrote the letter to ...

The girl I wrote the letter to ...

ili :

This is the man about whom I spoke . To je ĉovjek o kojem sam govorio .

This is the man who I spoke about . This is the man that I spoke about .

This is the man I spoke about .

whose

510 . Whose se obiĉno upotrebljava za osobe , rjeĊe za stvari . Npr . :

The doctor whose picture you saw in Lijeĉnik ĉiju si sliku vidio u Lijeĉniĉkom

the Medical journal is a friend of mine . vjesniku moj je prijatelj .

The boy whose bicycle was stolen Djeĉak kojemu su ukrali bicikl

went to the police . otišao je na miliciju .

The people whose houses were damaged Ljudi kojima je poplava oštetila kuće

by the flood had to move to another village . morali su se preseliti u drugo selo .

A river whose banks are steep is not Rijeka kojoj su obale strme nije

convenient for bathing . pogodna za kupanje .

104.

Which

511 . Which se upotrebljava kao odnosna zamjenica kad imenica u prvoj reĉenici oznaĉuje

neku stvar ili ţivotinju . Npr . :

The grammar which you are studying Gramatika što je sada uĉite mnogo

now will help you a lot . će vam pomoći .

The courage which he showed Hrabrost što ju je pokazao bila

was amazing . je izvanredna .

The picture which is hanging in his drawing Slika što visi u njegovu salonu

room is very valuable . vrlo je vrijedna .

512 . U svim se ovim primjerima moţe which zamijeniti sa that , a kad te zamjenice nisu

subjekt reĉenice , mogu se i izostaviti . Prema tome bi navedeni primjeri mogli glasiti i ovako

:

The grammar that you are stuying ...

The grammar you are stuying ...

The courage that he showed ...

The courage he showed ...

U primjeru :

The picture which is hanging in his drawing room ...

moţemo which zamijeniti sa that , ali ga ne moţemo izostaviti jer je u nominativu .

Ispred which moţe stajati i prijedlog . Npr . :

The film about which I told you Film o kojem sam ti govorio

is very amusing . vrlo je zabavan .

Ako u takvom sluĉaju umjesto which upotrebimo that , prijedlog mora doći na kraj .

Prema tome ovaj će primjer glasiti :

The film that I told you about ...

ali se that moţe i izostaviti :

The film I told you about ...

105.

that

That se upotrebljava :

513 . iza superlativa . Npr . :

Shakespeare was the greatest dramatist Shakespeare je bio najveći dramatiĉar

that ever liwed koji je ikada ţivio .

This is the most interesting book that To je najzanimljivija knjiga što sam

I have ever read . je ikada ĉitao .

514 . iza all , everything , nothing , much i little . Npr . :

You are welcome to all that is on Izvolite se posluţiti svime što je na

the table . stolu .

He offered his frijend everything that Ponudio je svome prijatelju sve što

he had in his house . je imao u svojoj kući .

In the museum they saw nothing that U muzeju nisu vidjeli ništa što već

they had not seen before . prije nisu vidjeli .

There was nobody that wanted to help her . Nije bilo nikoga tko joj je htio pomoći .

Much that people read is nonsense . Mnogo toga što ljudi ĉitaju jest glupost .

515 . kad izvećeg broja osoba , ţivotinja ili stvari izdvajamo jednu ili više njih . Npr . :

The boy that opened the door for me is Djeĉak koji mi je otvorio vrata sin je

my friend's son . moga prijatelja .

The coat that I bought last year is still Kaput što sam ga kupio prošle godine

very good . još je vrlo dobar .

This is the dog that bit my little son . To je pas što je ugrizao moga sinĉića .

516 . That se ne moţe nikada upotrijebiti ako postoji samo jedno takvo biće ili stvar . U

takvom se sluĉaju za osobe upotrebljava who , a za stvari i ţivotinje which . Npr . :

My father , who is a worker , works Moj otac , koji je radnik , radi

in a coal - mine . u ugljenokopu .

St . Paul's Cathedral , which is one Katedralu sv . Pavla , koja je jedna od

of the finest buildings in London was najljepših zgrada u Londonu , sagradio

built by Sir Christopher Wren . je Sir Chrisopher Wren .

U ova je dva primjera odnosna reĉenica uklopljena u glavnu reĉenicu .Ona nije bitna za

sadrţaj

cijele reĉenice , već samo daje samo jednu dodatnu informaciju o imenici u glavnoj reĉenici

I bez te uklopljene reĉenice smisao glavne reĉenice bio bi potpun , pa bi gornje reĉenice

mogle glasiti :

My father works in a coal - mine .

St . Paul's Cathedral was built by Sir Christhopher Wren .

Uklopljene odnosne reĉenice odvajaju se zarezom od ostalog dijela reĉenice jednako kao

uklopljene odnosne reĉenice u bosanskom jeziku .

106.

517 . What znaĉi ono što i upotrebljava se kao odnosna zamjenica samo onda kad u glavnoj

reĉenici nema imenice na koju se zamjenica odnosi . Npr . ;

He refused to do what he was Nije htio naĉiniti ono što su mu rekli

told to . da naĉini .

She told me what I did not want Rekla mi je ono što ja nisam ţelio

to hear . ĉuti .

He did not want to believe what Nije htio vjerovati što su mu ljudi

people told him about his son's behaviour . govorili o vladanju njegova sina .

PRILOZI

Adverbs

518 . Prilozi su rijeĉi koje pobliţe oznaĉuju glagole , pridjeve ilipriloge . Npr . :

He writes neatly . On piše uredno .

The film is rather good . Film je priliĉno dobar .

He speaks quite well . Ongovori sasvim dobro .

519 . Najobiĉnije vrste priloga jesu :

prilozi naĉina ( adverbs of manner ) . Npr. :

badly - loše , slowly - sporo , bradvely - hrabro , well - dobro itd . ;

prilozi mjesta ( adverbs of place ) . Npr . :

here - ovdje , everywhere - posvuda , down - dolje itd . ;

prilozi odreĊenog vremena ( adverbs of definite time ) . Npr . :

today - danas , now - sada , yesterday - juĉer itd . ;

prilozi neodreĊenog vremena ( adverbs of indefinite time ) . Npr . :

sometimes - katkada , always - uvijek , often - ĉesto itd .;

prilozi stupnja ( adverbs of degree ) . Npr . :

very - vrlo , too - previše , enough - dovoljno , quite - sasvim itd .

107..

520 . Prilozi naĉina obiĉno se tvore tako da se pridjevu doda nastavak - ly . Npr . :

pridjev prilog

quick quick - ly - brzo

quiet quiet - ly - mirno

stupid stupid - ly - glupo

useful useful - ly - korisno

521 . Ako pridjev svršava na - y , taj se y ispred nastavka - ly mijenja u i . Npr . :

happy happily - sretno

pretty prettily - draţesno

gay gaily - veselo

easy easily - lako

522 . Pridjevi koji završavaju na - ly nemaju odgovarajuĉeg priloga . Kod takvih pridjeva

umjesto priloga upotrebljava se priloška fraza . Npr . :

friendly - prijazan in a friendly way - prijazno

manly - muţevan in a manly way - muţevno

523 . Pridjevu good odgovara prilog well . Npr . :

He is a good driver . He drives well . On je dobar vozaĉ . On vozi dobro .

524 . Neke rijeĉi imaju isti oblik za pridjev i za prilog . To su :

fast - brz , brzo , early - ran , rano , late - kasan , kasno , hard - teţak , teško . far - dalek

, daleko itd . Npr . :

Yours is a fast car . Vaš auto je brz .

It runs fast . On vozi brzo .

I don't like early trains . Ne volim rane vlakove .

I don't like getting up early . Ne volim ustajati rano .

Mining is hard work . Kopanje u rudniku je teţak posao .

Miners work hard . Rudari teško rade .

They know very little about Oni znaju vrlo malo o dalekoj prošlosti

the far past of their town . svoga grada .

His house is far from the shops . Kuća mu je daleko od trgovina .

525 . Neki prilozi imaju dva oblika : jedan koji je jednak pridjevu i drugi s nastavkom

-ly . U takvom sluĉaju oblik na -ly ima drukĉije znaĉenje . Npr . :

She has worked hard all her life . Cijeloga je svoga ţivota teško radila .

I am so busy that I can hardly find Tako sam zaposlen da jedva mogu naći

time to write my private letters . vremena za svoja privatna pisma .

Last night I went to bed very late . Sinoć sam išao vrlo kasno spavati .

108.

Lately some serious traffic accidents U posljednje vrijeme dogodilo se nekoliko

have happened . ozbiljnih prometnih nesreća .

He lives so near that we can easly On stanuje tako blizu da moţemo lako

walk it . otići onamo pješice .

I have nearly forgotten where it is . Gotovo sam zaboravio gdje je to .

Their cottage is high up inthe mountain , Njihova je kućica visoko u planini ,

but I was highly pleased when they ali mi je bilo drago kad su me pozvali

invited me to visit them . da ih posjetim .

KOMPARACIJA PRILOGA

Comparison of Adverbs

Za komparaciju priloga vrijede ista pravila kao i za komparaciju pridjeva .

526 . Jednosloţni prilozi i prilog early tvore komparativ s nastavkom - er , superlativ s

nastavkom - est . Npr . :

fast - brzo fast - er fast -est

hard - teško hard - er hard - est

near - blizu near - er near - est

early - rano earli - er earli - est .

527 . Budući da su svi prilozi s nastavkom - ly dvosloţni ili višesloţni ,oni tvore komparativ

s more , a superlativ s most . Npr . :

slowly - sporo more slowly most slowly

bravely - hrabro more bravely most bravely

politely - uljudno more politely most politely

Za razliku od superlativa pridjeva , pred superlativom priloga nikada ne stoji odreĊeni ĉlan .

Nepravilna komparacija priloga

528 . Neki prilozi imaju nepravilnu komparaciju . To su :

well - dobro better best

badly - loše worse worst

little - malo less least

much - mnogo more most

far - daleko farther farthest

further furthest

109..

POLOŢAJ PRILOGA U REĈENICI

Position of Adverbs

529 . Prilozi obiĉno stoje na kraju reĉenice . Ako u jednoj reĉenici ima više vrsta priloga ,

oni

stoje ovim redom : prilog naĉina , mjesta , vremena . Npr . :

I didn't fell well at school yesterday . Juĉer se nisam u školi dobro osjećao .

She played her part excellently in the Ona je sinoć odliĉno odigrala svoju

new theatre last night . ulogu u novom kazalištu .

Da bi se izbjeglo gomilanje priloga na kraju reĉenice , moţe se prilog vremena staviti i na

poĉetak . Onda će ove reĉenice glasiti :

Yesterday I didn't feel well at school .

Last night she played her part excellently in the new theatre .

530 . Prilozi naĉina ( Adverbs of Manner )

Prilozi naĉina odgovaraju na pitanje kako ? i obiĉno stoje uz objekt ili , ako nema objekta ,

neposredno iza glagola . Npr . :

She answered my letter quicly . Brzo je odgovorila na moje pisma .

He delivered the message promptly . On je spremno predao poruku .

He spoke slowly . Govorio je sporo .

She sang beautifully . Pjevala je lijepo .

Napomena : Prilog se nikada ne smije staviti izmeĊu glagola i objekta . Ne valja reći :

She answered quicly my letter , nego , : She answered my letter quicly .

531 . Prilozi mjesta ( Adverbs of Place )

Prilozi mjesta odgovaraju na pitanje gdje ? kamo ? kuda ? itd .

Njihov je poloţaj isti kao i poloţaj priloga naĉina . Npr . :

Did you writte your homework here ? Jesi li ovdje napisao svoju domaću zadaću .

You won't find such grapes anywhere . Nigdje nećete naći takvog groţĊa .

We went home but she wasn't in . Pšošli smo kući , ali nje nije bilo kod kuće .

110.

Prilozi vremena ( Adverbs of Time )

Prilozi vremena odgovaraju na pitanje kada ? itd . Njima se moţe oznaĉiti odreĊeno ili

neodreĊeno vrijeme .

532 . Prilozi odreĊenog vremena ( Adverbs of Definitive Time ) ( today - danas , now - sada ,

yesterday - juĉer , tomorrow - sutra itd . ) obiĉno stoje na kraju reĉenice , a mogu stajati

i na poĉetku . Npr . :

Let's go to the cinema tonight . PoĊimo veĉeras u kino .

He won't be at home tomorrow . Sutra ga neće biti kod kuće .

Today the shops are closed . Danas su trgovine zatvorene .

Now it is too late to change anything . Sada je prekkasno da se bilo što izmijeni .

533 . Prilozi neodreĊenog vremena ( Adverbs of Indefinite Time )

( often - ĉesto , seldom - rijetko , sometimes - katkada , never - nikada itd ) stoje uvijek

ispred glavnog glagola . Prema tome , ako je sloţeno vrijeme , prilozi neodreĊenog

vremena

stoje iza pomoćnog glagola . Npr . :

They often go to the country to see Oni ĉesto odlaze na selo da posjete

their parents . svoje roditelje .

I sometimes listen to the news Katkada slušam vijesti iz Londona .

from London .

She never speaks about herself . Ona nikada ne govori o sebi .

I have always been a bad swimmer . Uvijek sam bio slab plivaĉ .

534 . Prilozi neodreĊenog vremena stoje uvijek iza prezenta ili preterita glagola to be . Npr .

Our trams are always crowded . Naši su tramvaji uvijek puni .

I often came to see him but he was Došao sam ĉesto da ga posjetim , ali ga

never at home . nikada nije bilo kod kuće .

535 . Prilog ago stoji uvijek iza imenice koja oznaĉuje vrijeme . Npr . :

They moved to their new flat Preselili su se u novi stan

three months ago . prije tri mjeseca .

She bought a new villa a year ago . Kupila je novu vilu prije godinu dana .

111.

Prilozi stupnja ( Adverbs of Degree )

536 . Prilozi stupnja ( too - previše , quite - sasvim , rather - priliĉno , enough - dosta itd )

pobliţe oznaĉuju pridjeve ili priloge , a rijetko glagole . Osim priloga enough , oni uvijek

stoje ispred pridjeva ili priloga što ga oznaĉuju . Npr . :

It is too cold to go swimming . Prehladno je da se poĊe na kupanje .

The story is quite interesting . Priĉa je priliĉno zanimljiva .

This coffee is rather bitter . Ova je kahva priliĉno gorka .

enough

537 . Enough seupotrebljava kao pridjev i kao prilog . Kao prilog stoji iza pridjeva ili

priloga

što ga pobliţe oznaĉuje . Npr . :

He is not strong enough for this job . On nije dovoljno jak za taj posao .

He knows the town well enough On poznaje grad dosta dobro da se

to find his way . u njemu snaĊe .

538 . Enough kao pridjev stoji ispred imenice . Npr . :

She never puts enough sugar in my tea . Ona nikada ne stavi dovoljno šećera u moj ĉaj

.

I have not enough time to read fiction . Nemam dovoljno vremena da ĉitam

beletristiku .

112.

BROJEVI

Numerals

539 . Glavni brojevi kazuju koliko je ĉega , a redni koji je po redu .

Glavni brojevi Redni brojevi

Cardinal Numbers Ordinal Numbers

1 one the first

2 two the second

3 three the third

4 four the fourth

5 five the fifth

6 six the sixth

7 seven the seventh

8 eight the eighth

9 nine the ninth

10 ten the tenth

11 eleven the eleventh

12 twelve the twelfth

13 thirteen the thirteenth

14 fourteen the fourteenth

15 fifteen the fifteenth

16 sixteen the sixteenth

17 seventeen the seventeenth

18 eighteen the eighteenth

19 nineteen the nineteenth

20 twenty the twentieth

21 twenty - one the twenty - first

22 twenty - two the twenty - second

23 twenty - three the twenty - third

30 thirty the thirtieth

40 forty the fortieth

50 fifty the fiftieth

60 sixty the sixtieth

70 seventy the seventieth

80 eighty the eightieth

90 ninety the ninetieth

100 a hundred the hundredth

101 a hundred and one the hundred and first

200 two hundred the two hundredth

221 two hundred and twenty - one the two hundred and twenty - first

250 two hundred and fifty the two hundred and fiftieth

1000 a thousand the thousandth

1003 a thousand and three the thousand and third

1000000 a million the millionth

113.

540 . Prva tri redna broja tvore se nepravilno . Ostali se redni brojevi tvore tako da se

glavnom

broju doda nastavak -th . U pismu se redni brojevi skraćuju tako da se uz brojku stave

posljednja

dva slova . Npr . : first - 1st , second - 2nd , third - 3rd , fourth - 4th itd .

541 . Napomene uz pisanje nekih brojeva

Five i twelve u rednom broju mijenjaju ve u f i dobivaju nastavak th ( fifth , twelfth ) .

Nine u rednom broju gubi krajnje -e ( nine - the ninth ) .

Eight u rednom broju dobiva samo nastavak - h ( eight - h ) .

Twenty , thirty i svi ostali brojevi na -y mijenjaju to y ispred nastavka -th u ie ( twentieth

,

thirtieth itd )

Four , fourteen ali forty .

542 . Pri ĉitanju sloţenih brojeva stavlja se ispred desetice , pred jedinice , and . Npr . :

212 - two hundred and twelve

366 - three hundred and sixty - six

3418 - thre thousand four hundred and eighteen

1000002 - one million and two

543 . Kad ispred rijeĉi hundred , thousand , million stoji odreĊeni broj , onda one ne

dobivaju

u mnoţini nastavak -s . Npr . :

four hundred dollars - 400 dolara

five thousand and twenty students - 5020 studenata

three million inhabitans - 3000000 stanovnika .

544 . Ako ispred tih rijeĉi ne stoji odreĊeni broj , one u mnoţini dobivaju nastavak -s . Npr. :

hundreds of years - stotine godina

thousands of people - tisuće ljudi

millons of pounds - milijuni funti .

U tom sluĉaju iza tih brojeva dolazi prijedlog of .

545 . Kad brojevi oznaĉuju godine , upotrebljava se hundred umjesto thousand . Npr . :

1786 . - seventeen hundred and eighty six

1947 . - nineteen hundred and forty - seven

ili samo : seventeen eighty - six

nineteen forty - seven itd .

114.

546 . Uz godine se upotrebljava prijedlog in , uz dane on . Npr . :

in eighteen forty - eight - tisuću osamsto ĉetrdeset osme

on June 15th - 15. lipnja .

547 . Umnoţeni su brojevi :

once - jedanput

twice - dvaput

three times - triput ( ili thrice , ali samo u pjesništvu )

four times - ĉetiri puta itd .

548 . Razlomci imaju u nazivniku redni broj :

4 / 5 - four fifths

6 / 7 - six sevenths

8 / 10 - eight tenths

Razlika je jedino kod 1 / 2 - one half , i 1 / 4 - one quarter ili a quarter , 3 / 4 - three quarters

549 . Ispredrednog broja stoji odreĊeni ĉlan . Npr . :

the first lesson - prva lekcija

the second year - druga godina

the hundredth car - stoti auto

550 . Uz imena kraljeva pišu se rimski brojevi . Npr . :

Henry VI I I ( ĉitaj : Henry the Eight )

Elisabeth I ( ĉitaj : Elisabeth the First )

551 .

Dani u tjednu ( hevti ) Mjeseci u godini

Sunday - nedjelja January July

Monday - ponedeljak February August

Tuesday - utorak March September

Wednesday - srijeda April Oktober

Thursday - ĉetvrtak May November

Friday - petak June December

Saturday - subota

115.

552 . Datume izraţavamo rednim brojevima . Kad ĉitamo ili govorimo , kaţemo :

October the second ili the second of October , a to se moţe pisati na razne naĉine :

October 2 , October 2nd , 2nd October , 2nd of October .

553 . Vrijeme se kazuje ovim izrazima :

What is the time ? What time is it ? - Koliko je sati ?

It is eight o'clock . Osam je sati .

It is five ( minutes ) past eleven . Sada je jedanaest sati i pet minuta .

It is a quarter past twelve . Sada je dvanaest i ĉetvrt .

Half past nine . Devet i po .

Twenty - five minutes to ten . Dvadeset i pet minuta do deset .

A quarter to three . Ĉetvrt do tri .

Napomena :

Izraz past upotrebljava se sve do polovice sata ( ukljuĉivši i polovicu ) , a od polovice dalje

do punog sata upotrebljava se prijedlog to s idućim satom .

554 . Uz satove stoji prijedlog at . Npr . :

At seven o'clock . - U sedam sati .

At half past three . - Utri i po .

At a quarter to eleven . - Uĉetvrt do jedanaest .

555 . Uz dijelove dana stoji prijedlog in . Npr . :

In the morning . - Ujutro .

In the afternoon . - Popodne .

In the evening . - Uveĉe .

Noću se kaţe at night , a danju by day .

556 . Vrijeme dolaska ili odlaska vlakova kazuje se ovako :

The next passenger train arrives at 4 55

( at four fifty - five ) .

Idući putniĉki vlak dolazi u 4 55

.

It leaves at 6 20

. - Odlazi u 6 20

( at six twenty )

116.

Napomena :

Da bi se oznaĉilo da li je , recimo , 5 sati ujutro ili popodne , upotrebljavaju se latinske

kratice

a . m . ( ante meridiem - prije podne ) i p . m . ( post meridiem - poslije podne ) .

557 . Dob se izraţava ovim izrazima :

How old is he ? - Koliko mu je godina ?

What is her age ? - Koje je ona dobi ?

John is fifteen . - Johnu je petnaest godina .

Mary is twenty years old . -Mariji je dvadeset godina .

A man of forty . -Muškarac od ĉetrdeset godina .

PRIJEDLOZI

Prepositions

Najobiĉniji su prijedlozi :

on

558 . Prijedlogom on oznaĉujemo mjesto i vrijeme . Npr . :

on the table - na stolu , on top - na vrhu itd

on Monday - u ponedeljak , on my birthday - na moj roĊendan

at

559 . Prijedlog at dolazi u priloškim oznakama mjesta i vremena . Npr . :

at the theatre - u kazalištu , at the table - za stolom , at the Faculty - na fakultetu ,

at the station - na stanici , at the seaside - na moru ;

at seven o'clock - u sedam sati , at a quarter past eight - u osam i ĉetvrt ,

at midnight - u ponoć , at noon - u podne , at night - noću

117.

in

560 . Prijedlog in upotrebljava se za mjesto i za vrijeme . Npr . :

in the room - u sobi , in the hall - u halu , in England - u Engleskoj , in the hospital -

u bolnici ; in August - u kolovozu , in autumn - u jesen , in 1994 , inthe I th century

-

u devetnaestom stoljeću itd .

to

561 . To oznaĉuje kretanje prema nekom cilju . Npr . :

He goes to the river every morning . On svakog jutra ide na rijeku .

She is going to market . Ona ide na trg .

Napomena :

562 . Uz glagol arrive - stići nikada se ne upotrebljava prijedlog to , nego in ili at Npr . :

He arrived in London last night . Stigao je u London sinoć .

The President arrived in Holland Predsjednik je juĉer stigao u

yesterday . Holandiju .

They arrive at Victoria Station at 7 30

p.m. Oni stiţu na Viktorija kolodvor u 7 30

uveĉe

.

into

563 . Into oznaĉuje smjer kretanja . Npr . :

He jumped into the water . - Skoĉio je u vodu .

He ran into the room . - Utrĉao je u sobu

from

564 From izraţava kretanje od nekog mjesta . Npr .:

They came from Dubrovnik by plane . Došli su iz Dubrovnika avionom .

She comes from Spain . Ona je iz Španjolske .

118.

by

565 . By se katkada upotrebljava za mjesto . Npr . . :

by the window - uz prozor , by the fireplace - uz kamin itd .

By se redovito upotrebljava uz razna prevozna sredstva . Npr . :

by train - vlakom , by plane - avionom , by boat - laĊom , by steamer - parobrodom ,

by car - autom , ali : on foot - pješice , on horseback - na konju , on bicycle - na biciklu

.

till

566 . Till je prijedlog koji sluţi samo za vrijeme , nikada za mjesto . Npr . :

from seven till eight - od sedam do osam sati ;

he will be here till next Tuesday - bit će ovdje do idućeg utorka

since

567 . Since se upotrebljava samo za vrijeme , a znaĉi od neke taĉke u prošlosti pa do sada :

I have lived in Zagreb since 1924 . Stanujem u Zagrebu već od 1924 .

I have been ill since March . Već od oţujka sam bolestan .

for

568 . For ( osim svoga obiĉnog znaĉenja za , npr . : He works for me - On radi za mene )

oznaĉuje trajanje u nekom vremenskom razdoblju . Npr . :

He has taught in this school On već pet godina pouĉava u

for five years . ovoj školi .

He studied in Paris for three years On je prije rata tri godine

before the war . studirao u Parizu .

Iz ovih prijevoda vidimo da se for ne prevodi na bosanski jezik .

119.

during

569 . takoĊer oznaĉuje trajanje u nekom vremenskom razdoblju . Npr . :

Nobody looked after his office Za vrijeme njegove odsutnosti nitko

during his absence . nije vodio brigu o njegovu uredu .

During our last year's holiday Za vrijeme prošlogodišnjih praznika imali

we had a lot of rain . smo mnogo kiše .

after

570 . After se najĉešće upotrebljava za vrijeme . Npr . :

After lunch I am going to the river . Poslije ruĉka idem na rijeku .

He will be here after seven o'clock . Bit će ovdje poslije sedsm sati .

before

571 . Before se redovito upotrebljava za vrijeme , vrlo rijetko za prostor . Npr . :

I can't meet you before 7 o'clock . Ne mogu se s vama sastati prije sedam sati .

I saw him standing before her with a Vidio sam ga kako stoji pred njom

bunch of flowers . s buketom cvijeća .

behind

572 . Behind se upotrebljava samo prostorno . Npr . :

Behind the house there is a garage . Iza kuće je garaţa .

My seat is just behind yours . Moje je sjedalo baš iza tvoga .

in front of

573 . In front of upotrebljava se samo za prostor . Npr . :

There is a fountain in front of the Ispred kazališta nalazi se zdenac .

theatre .

I am always shy when I have to Uvijek se plašim kad moram govoriti

speak in front of so many people . pred tolikim ljudima .

120.

between

574 . Between znaĉi izmeĊu dva . Npr . :

Between the railway station and IzmeĊu ţeljezniĉke stanice i moje

my house there is a playground . kuće nalazi se igralište .

The picture is between the door Slika je izmeĊu vrata i kamina .

and the fireplace .

575 . Among znaĉi izmeĊu više predmeta ili osoba . Npr . :

There is a little house among MeĊu drvećem nalazi se jedna kućica .

the trees .

She seems to be quite happy Ĉini se da je priliĉno sretna meĊu

among her girl friends . svojim prijateljicama .

Napomena :

576 . Iza prijedloga se ne moţe upotrijebiti infinitiv , već se umjesto njega upotrebljava

gerund :

After sitting down he began to eat . Pošto je sjeo , poĉeo je jesti .

Before going to bed I shall read Prije nego što poĊem spavati ,

the newspaper . proĉitat ću novine .

We spoke about writing to her . Govorili smo o tome da joj napišemo pismo .

RED RIJEĈI U REĈENICI

Word Order

577 . Budući da imenice u engleskom jeziku nemaju nastavka za pojedine padeţe ( osim za

genitiv ) , njihovo se znaĉenje ĉesto odreĊuje mjestom na kojem stoje u reĉenici , Stoga je red

rijeĉi u reĉenici u engleskom jeziku veoma strogo odreĊen .

578 . Stalan red rijeĉi u reĉenici jest :

subjekat predikat objekt

The teacher explained this lesson .

Nastavnik je objasnio ovu vjeţbu .

121.

579 . U bosanskom jeziku mogli bi smo u ovoj reĉenici i promjeniti red rijeĉi , a da se

smisao

reĉenice ne bi izmijenio . Tako bismo mogli reći :

Ovu vjeţbu objasnio je nastavnik .

jer se iz oblika imenice vidi što je subjekt , a što objekt . Takav je poredak u engleskom

nemoguć

jer nema razlike u obliku za nominativ i akuzativ .

580 . Ako tu reĉenicu proširimo adverbalnim oznakama ( naĉina , mjesta ili vremena ) , one

će

obiĉno stajati na kraju reĉenice . Npr . :

subjekt predikat objekt adverbalna oznaka

The teacher explained this lesson in our class .

Nastavnik je objasnio ovu vjeţbu u razredu .

The teacher explained this lesson clearly.

Nastavnik je objasnio ovu vjeţbu razumljivo .

The teacher explained this lesson yesterday .

Nastavnik je objasnio ovu vjeţbu juĉer .

581 . Ako reĉenicu proširimo s dvije ili više adverbalnih oznaka , onda one stoje ovim redom

:

naĉin mjesto vrijeme

(clearly ) ( in the class ) ( yesterday )

Npr . :

The teacher explained this lesson clearly in our class yesterday .

582 . MeĊutim da bi se izbjeglo gomilanje adverbalnih oznaka na kraju reĉenice , moţe se

prilog odreĊenog vremena staviti i na poĉetak reĉenice . Npr . :

Yesterday the teacher explained this lesson clearly in our class .

583 . Prilozi neodreĊenog vremena ( often- ĉesto , seldom - rijetko , sometimes - katkada ,

always - uvijek , never - nikada itd . ) stoje uvijek ispred glavnog glagola . Npr . :

They often go to the cinema . Oni idu ĉesto u kino .

I have never spoken to him . Nisam nikada s njim razgovarao .

122.

584 . Treba , meĊutim , upamtiti da prilozi neodreĊenog vremena stoje uvijek iza prezenta i

preterita glagola to be . Npr . :

I am sometimes late . Ja katkada zakasnim .

He was never a good swimmer . On nije nikada bio dobar plivaĉ .

Za poloţaj priloga ago , too , quite , rather i enough vidi taĉke 535 , 536 , 537 . i 538 .

585 . Neki glagoli , npr . give - dati , send - poslati , bring -donijeti itd . traţe dva objekta , tj .

pravi objekt u akuzativu , koji oznaĉuje stvar , i nepravi objekt u dativu , koji oznaĉuje osobu

:

subjekt predikat objekt u dativu objekt u akuzativu

Mr . Brown sent his wife a present .

G . Brown je poslao svojoj ţeni poklon .

subjekt predikat objekt u akuzativu objekt u dativu

Mr . Brown sent a present to his wife .

G . Brown je poslao poklon svojoj ţeni .

Kad objekt u dativu stoji iza objekta u akuzativu , onda je pred njim uvijek prijedlog to .

123.

OBRNUTI RED RIJEĈI ( INVERZIJA )

586 . Obrnuti se red rijeĉi sastoji u tome da se predikat stavi pred subjekt . Takav se red

rijeĉi

redovito upotrebljava u upitnim reĉenicama . Npr . :

predikat Subjekt

Can You help me ?

Moţeš li mi pomoći ?

Are You alone ?

Jesi li sam ?

Does She like dancing ?

Voli li ona ples ?

Have You any spare time ?

Imaš li slobodnog vremena ?

587 . Inverzija se upotrebljava i u pitanjima koja poĉinju upitnim rijeĉima , kao što su :

where - gdje , when - kada , why - zašto , how - kako itd . Npr . :

Where does she live ? Gdje ona stanuje ?

When will you come ? Kada ćeš doći ?

Why don't you answer ? Zašto ne odgovoriš ?

How do you do it ? Kako vi to radite ?

588 . U neupravnim pitanjima nema inverzije . Prema tome će ova pitanja u neupravnom

obliku

glasiti ovako :

He asked me where she lived . Upitao me gdje ona stanuje .

He asked me when I would come . Upitao me kad ću doći .

He asked me why I did not answer . Upitao me zašto ne odgovorim .

He asked me how I did it . Upitao me kako ja to radim .

589 . Inverzija se takoĊer upotrebljava iza so i neither .

Potvrdnim reĉenicama dodajemo so , iza kojeg slijedi pomoćni glagol , a zatim subjekt ,

a negativnim reĉenicama dodajemo neither , iza kojega slijedi pomoćni glagol , a zatim

subjekt.

124.

590 . So i neither upotrebljavaju se da bi se izbjeglo ponavljanje jednog dijela prethodne

reĉenice . NPR . :

He is an excellent mechanic , and On je odliĉan mehaniĉar , a

so is his brother . takav mu je i brat .

Znaĉi : He is an excellent mechanic , and his brother is an excellent mechanic too .

ili :

She doesn't like dancing , neither Ona ne voli ples , a ni njena sestra .

does her sister .

Znaĉi : She does'nt like dancing , and her sister does'nt like dancing either .

Vidimo da iza takvog so i neither dolazi inverzija , tj . glagol stoji ispred subjekta .

591 . Inverzija se upotrebljava i u kratkim dodatnim pitanjima kojima govornik traţi

potvrdu za ono što je rekao . Npr . :

a ) This is a good film , isn't it ? To je dobar film , zar ne ?

b ) John can do it , can't he ? John to moţe uĉiniti , zar ne ?

c ) You were not at the match John to moţe uĉiniti , zar ne ?

yesterday , were you ?

d ) Mary won't come tomorrow , Mary neće doći sutra , zar ne ?

will she ?

Iz ovih primjera moţemo vidjeti :

592 . - ako je prethodna reĉenica potvrdna , dodatno je pitanje negativno , ako je prethodna

reĉenica negativna , dodatno je pitanje potvrdno ;

593 - u dodatnom pitanju ponavlja se isti pomoćni glagol koji je u prethodnoj reĉenici , a iza

njega dolazi zamjenica ( nikada imenica ) . ( Vidi primjere b ) i d ) ! )

594 . Ako je u prethodnoj reĉenici glagol punog znaĉenja , u dodatnom ga pitanju

zamjenjuje

glagol do . Npr . :

You understad what I say , Ti razumiješ što ja kaţem ,

don't you ? zar ne ?

He didn't arrive yesterday , did he ? On nije stigao juĉer , zar ne ?

125.

595 . Glagol u dodatnom pitanju dolazi uvijek u onom vremenu u kojem se nalazi glagol

prethodne reĉenice . Npr . :

She speaks English , doesn't she ? Ona govori engleski , zar ne ?

Robert broke the window , didn't he ? Robert je razbio prozor , zar ne ?

596 . Ako je u prethodnoj reĉenici sloţeno glagolsko vrijeme ( futur , perfekt itd . ) ponavlja

se

u dodatnom pitanju samo pomoćni glagol , a iza njega se stavlja zamjenica . Npr . :

They will write to you , won't they ? Oni će ti pisati , zar ne ?

You haven't seen him lately , have you ? U posljednje ga vrijeme nisi vidio , zar ne ?

DODATAK

GLAGOLSKI OBLICI

Glagol “to be”—biti

P r e z e n t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I‟ am ----- I‟m I am not ---- I‟m not

you are ----- you‟ re you are not ----youaren‟t

he is ----- he‟s he is not ---- he isn‟t

she is ----- she‟s she is not ---- she isn‟t

it is ----- it‟s it is not ---- it isn‟t

we are ----- we‟re we are not ---- we aren‟t

you are ----- you‟re you are not ---- you aren‟t

they are ----- they‟re they are not---- they aren‟t

126.

u p i t n o u p i t n o - o d r i ĉ n o

am I ? am I not ? ---- aren‟t I ?

are you ? are you not? ---- aren‟tyou

?

is he ? is he not? ---- isn‟t he ?

is she ? is she not? ---- isn‟t she ?

is it ? is it not ? ---- isn‟t it ?

are we ? are we not? ---- aren‟t we

?

are you ? are you not? ---- aren‟t

you?

are they ? are they not?--

arenm‟tthey?

P r e t e r i t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I was I was not - I was not

you were you were not - youwern‟t

he was he was not - he wasn‟t

she was she was not - he wasn‟t

it was it was not - it wasn‟t

we were we were not - we wern‟t

you were you were not -you weren‟t

they were they were not - theweren‟t

u p i t n o o d r ĉ n o - u p i t n o

was I ? was I not? - wasn‟t I ?

were you ? were you not - weren‟t you ?

was he ? was he not ? - wasn‟t he ?

was she ? was she not ? - wasn‟t she?

was it ? was it not ? - wasn‟t it ?

werer we ? were we not ? - weren‟t we?

were they ? were they not ? -weren‟t they?

126.

P e r f e k t

p o t v r d n o u p i t n o

I have been - have I been ?

you have been - have you been ?

he has been itd. - Has he been ? itd

o d r i ĉ n o

I have not been - I haven‟t been

you have not been - you haven‟t been

he has not been - he hasn‟t been

o d r i ĉ n o - u p i t n o

have I not been ? - haven‟t I been ?

have you not been ? - haven‟t you been ?

have he not been ? - haven‟t he been ?

P l u s v a m p e r f e k t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I had been I had not been

you had been you had not been

he had been he had not been itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

had I been ? had I not been ?

had you been? had you not been?

had he been ? had he not been ?

128.

F u t u r

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I shall be I shall not be

you will be you will not be

he will be itd. he will not be itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

shall I be ? shall I not be ?

shall you be ? shall you not be ?

shall he be ? shall he not be ?

S v r š e n i f u t u r

p o v r a t n o o d r i ĉ n o

I shall have been I shall not hav been

you will have been you will not have been

he will have been he will not have been

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

shall I have been ? shall I not have been ?

will you have been ? will you not have been?

will he have been ? will you not have been ?

K o n d i c i o n a l

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I should be I should not be

you would be you would not be

he would be itd. he would not be itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

should I be ? should I not be ?

would you be ? would you not be ?

would he be ? itd. would he not be ?

129.

K o n d i c i o n a l p r o š l i

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I should have been I should not have been

you would have been you would not have been

he would have been itd. you would not have been

itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

should I have been ? should I not have been ?

would you have been ? would you not have

been ?

would he have been ? would he not have been ?

I m p e r a t i v

b e

Infinitiv prezenta

to be

Infinitiv perfekta

to have been

Particip prezenta

being

130.

Particip perfekta

been - having been

Gerund prezenta

being

Gerund perfekta

having been

Glagol “to have” -imati

P r e z e n t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I have - I „ve I have not - I haven‟t

you have - you‟ve you have not - youhaven‟t

he has - he‟s he has not - he hasn‟t

it has - it‟s it has not - it hasn‟t

we have - we‟ve we have not - we haven‟t

you have - you‟ve you have not - you haven‟t

they have - they‟ve they have not -theyhaven‟t

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t no

have I ? have I not ? - haven‟t I?

have you ? have you not? -haven‟tyou

has he ? has he not ? - hasn‟the?

has she ? has she not ? - hasn‟tshe?

has it ? has it not ? - hasn‟t it ?

have we ? have we not? - haven‟t

we ?

have they ? have they not ? - haven't they?

131.

P r e t e r i t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I had - I‟d I had not - I hadn‟t

you had - you‟d you had not - you hadn‟t

he had - he‟d he had not - he hadn‟t

she had she‟d she had not - she hadn‟t

it had it had not - it hadn‟t

we had - we‟d we had not - we hadn‟t

you had - you‟d you had not - you hadn‟t

they had - they‟d they had not- they hadn‟t

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

had I? had I not ? - hadn‟t I ?

had you ? had you not ? - hadn‟t you ?

had he ? had not he ? - hadn‟t he ?

had she ? had not she ? - hadn‟t she ?

had it ? had it not ? - hadn‟t it ?

had we ? had not we ? - hadn‟t we ?

had you ? had not you ? - hadn‟t you ?

had they ? had not they ? - hadn‟t they ?

P e r f e k t

po t v r d n o o d r i ĉ n o

I have had I have not had

you have had you have not had

ha has had itd you have not had

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

have I had ? have I not had ?

have you had ? have you not had ?

has he had ? has he not had ? it

132.

P l u s k v a m p e r f e k t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I had had I had not had

you had had you had not had

ha had had you had not had itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

had I had ? had I not had ?

had you had ? had you not had ?

had he had ? had he not had ? itd.

F u t u r

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I shall have I shall not have

you will have you will not have

he will have he will not have

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

shall I have ? shall I not have ?

will you have ? will you not have ?

will he have ? will he not have ?

S v r š e n i f u t u r

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I shall have had I shall not have had

you will have had you will not have had

ha will have had he will not have had

133.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

shall I have had ? shall I not have had ?

will you have had ? will you not have had ?

wil he have had ? will he not have had ? itd.

K o n d i c i o n a l

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I should have I should not have

you would have you would not have

he would have itd. he would not have? itd

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

should I have? should I not have?

would you have? would you not have?

would he have? itd. would he not have? itd.

K o n d i c i o n a l p r o š l i

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I should have had I should not have had.

You would have had you would not have had

he would have had itd. he would not have had itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

should I have had? should I not have had. ?

would you have had? would you not have had ?

would he have had ? itd. would he not have have had ?

134.

I m p e r a t i v

have

I n f i n i t i v p r e z e n t a

to have

I n f i n i t i v p r e z e n t a

to have had

P a r t i c i p p r e z e n t a

having

P a r t i c i p p e r f e k t a

had - having had

G e r u n d p r e z e n t a

having

G e r u n d p e r f e k t a

having had

135.

P r e z e n t ( gl . " to do " )

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I do I do not - I don‟t

you do you do not - you don‟t

he does he does not - he doesn‟t

she does she does not - she doesn‟t

it does it do not - it doesn‟t

we do we do not - we don‟t

you do you do not - you don‟t

they do they do not - they don‟t

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

do I ? do I not ? - don‟t I ?

do you ? do you not ? - don‟t you

does he ? does he not ? - doesn‟t he ?

does she ? does she not ? - doesn‟t she ?

does it ? does it not ? - doesn‟t it ?

do we ? do we not - don‟t we ?

do you ? do you not ? - don‟t you ?

do they ? do they not ? - don‟t they

P r e t e r i t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I did I did not - I didn‟t

you did you did not - you didn‟t

he did itd. he did not - he didn‟t itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

did I ? did I not ? - didn‟t ?

did you ? did you not ? - don‟t you ?

did he ? did he not ? - didn‟t he ?

136.

I m p e r a t i v

do

Glagol “can” - mogu

P r e z e n t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o I can I can not - I cant‟t

you can you cannot - you can‟t

he can not he cannot - he can‟t

she can not she cannot - she can‟t

we can not we cannot - we can‟t

you can not you cannot - you can‟t

they can not they cannot - they can‟t

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o can I ? can I not ? - can‟t I ?

can you ? can you not ? - can‟t you ?

can she ? can she not ? - can‟t she ?

can it ? can not it ? - can‟t it ?

can we ? can not we ? - can‟t we ?

can you ? can not you ? - can‟t you ?

can they ? can not they ? - can‟t they ?

P r e t e r i t

p o t r v d n o u p i t n o

I could could I ?

you could could you ?

he could itd. could he ? itd.

o d r i ĉ n o

I could not - I couldn‟t

you could not - you couldn‟t

he could not - he couldn‟t

137.

d r i ĉ n o - u p i t n o

could I not? - couldn‟t I ?

could you you? - couldn‟t you ?

could he not ? - couldn‟t he ?

Glagol “may” - smijem

P r e z e n t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o I may I may not

you may you may not

he may he may not

she may she may not

it may it may not

we may we may not

you may you may not

they may they may not

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o may I ? may I not ?

may you ? may you not ?

may he ? may he not ?

may she ? may she not ?

may it ? may it not ?

may we ? may we not ?

may you ? may you not ?

may they ? may they not ?

P r e t e r i t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o

I might I might not

you might you might not

he might he might not

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o might I ? might I not ?

might you ? might you not ?

might he ? might he not ?

138 .

Glagol “must” - moram

P r e z e n t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o I must I mus not - I musn‟t

you must you musnt - you musn‟t

he must he must - he musn‟t

she must she must not - she musn‟t

it must it must not - it musn‟t

we must we must not - we musn‟t

you must you must not - you musn‟t

they must they must not - they musn‟t

u p i t n o o d r i ĉ n o -u p i t n o must I? must I not ? - musn‟t I

must you ? must you not ? - musn‟t you ?

must he ? must he not ? - musn‟t he ?

must she ? must she not ? - musn‟t she ?

must it ? must it not ? - musn‟t it ?

must we ? must we not ? - musn‟t we ?

must you ? must you not ? - musn‟t you ?

must they ? must they not ? musn‟t they ?

Glagol “teach” - pouĉavati

A K T I V

P r e z e n t

p o t v r d n o u p i t n o I teach do I teach ?

you teach do you teach ?

he teach does he teach ?

she teach does she teach ?

it teach does it teach ?

we teach do we teach ?

you teach do you teach ?

they teach do they teach ?

139 .

o d r i ĉ n o

I do not teach - I don‟t teach

you do not teach - you don‟t teach

he does not teach - he doesn‟t teach

she does not teach - she doesn‟t teach

it does not teach - it doesn‟t teach

we do not teach - we don‟t teach

you do not teach - you don‟t teach

they do not teach - they don‟t teach

o d r i ĉ n o - u p i t n o do I not teach ? - don‟t I teach ?

do you not teach ? - don‟t you teach ?

does he not teach ? - doesn‟t he teach ?

does she not teach ? - doesn‟t she teach ?

does it not teach ? - doesn‟t it teach ?

do we not teach ? - don‟t we teach ?

do you not teach ? - don‟t you teach ?

do they not teach ? - don‟t they teach ?

P r e t e r i t p o t v r d n o u p i t n o I taught did I teach ?

you taught did you teach ?

he taught did he teach ?

she taught did she teach ?

it taught did it teach ?

we taught did we teach ?

you tought did you teach ?

they taught did they teach ?

o d r i ĉ n o

I did not teach -I didn‟t teach

you did not teach - I didn‟t teach

he did not teach - he didn‟t teach

she did not teach - she didn‟t teach

it did not teach - it didn‟t teach

we did not teach - we didn‟t teach

you did not teach - yoo didn‟t teach

tzhey did not teach - they didn‟t teach

140 .

o d r i ĉn o - u p i t n o did I not teach ? - didn‟t I teach ?

did you not teach ? - didn‟t you teach ?

did he not teach ? - didn‟t he teach ?

did she not teach ? - didn‟t she teasch ?

did it not teach ? - didn‟t it teach ?

did we not teach ? - didn‟t we teach ?

did you not teach ? - didn‟t you teach ?

did they not teach ? - didn‟t they teach ?

P e r f e k t

p o t v r d n o I have taught

you have tought

he has tought itd.

o d r i ĉ n o u p i t n o I have not taught have I taught ?

you have not taught have you taught ?

o d r i ĉ n o - u p i t n o have I not taught ? - haven‟t I taught ?

have you not taught ? - haven‟t you taught ?

has he not taught ? - hasn‟t he taught ? itd.

P l u s k v a m p e r f e k t

p o t v r d n o u p i t n o I had taught had I taught ?

you had taught had you taught ?

he had taught had he taught ?

itd.

o d r i ĉ n o Ihad not taught - I hadn‟t taught

you had not taught - you hadn‟t taught

he had not taught - he hadn‟t taught itd.

o d r i ĉ n o - u p i t n o had I not taught ? - hadn‟t I taught ?

had not you taught ? - hadn‟t you taught ?

had he not taught ? - hadn‟t he taught ?

141 .

F u t u r

p o t v r d n o u p i t n o I shall teach shall I teach ?

you will teach will you teach ?

he shall teach will he teach ?

o d r i ĉ n o I shall not taught - I shan‟t teach

you will not teach - you won‟t teach

he will nbot - he won‟t teach

o d r i ĉ n o - u p i t n o shall I not teach ? - shan‟t I teach ?

will you not teach ? - won‟t you teach ?

will he not teach ? won „t he teach? itd.

S v r š e n i f u t u r

p o t v r d n o o d r i ĉ n o I shall have taught I shall not have taught

you will have taught you will not have taught

he will have taught he will not have taught

itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t no shall I have taught ? shall I not have taught ? will you have taught ? will you not have taught ?

will he have taught ? will he not have taught ?

itd.

K o n d i c i o n a l

p o t v r d n o o d r i ĉ n o I should teach I should not teach

you would teach you would not teach

he would teach he would not teach

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o should I teach ? should I not teach ?

would you teach ? would you not teach ?

would he teach ? would he not teach ? itd.

142.

K o n d i c i o n a l pr o š l i

p o t v r d n o o d r i ĉ n o I should have taught I should not have taught

you would have taught you would not have taught he would have taught he would not have taught

itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o should I have taught ? should I not have taught ? would you have taught ? would you not have taught ?

would he have taught ? would he not have taught?

I m pe r a t i v teach

I n f i n i t i v to teach

I n f i n i t i v p e r f e k t a to have taught

P a r t i c i p p r e z e n t a teaching

P a r t i c i p p e r fe k t a taught - having taught

G e r u n d p r e z e n t a teaching

G e r u n d p e r f e k t a having taught

143.

P a s i v P r e z e n t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o I am taught I am not taught

you are taught you are not taught

he is taught itd. he is not taught itd.

u p i t n o o d r i ĉ n - u p i t n o am I taught ? am I not taught ?

are you tught ? are you not taught ?

is he taught ? itd. is he not taught ? itd

P r e t e r i t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o I was taught I was not taught

you were ta you were not taught he was taught itd. he was not taught itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o was I taught ? was I not taught ?

were you taught ? were you not taught ?

was he taught ? was he not taught ? itd.

P e r f e k t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o I have been taught I have not been taught

you have been taught you have not been taught

he has been taught he has not been taught

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o

have I been taught ? have I not been taught ?

have you been taught ? have you not been taught ? has he been taught ? has he not been taught ?

itd.

144 .

P l u s k v a m p e r f e k t

p o t v r d n o o d r i ĉ n o I had been taught I had not been

taught

you had been taught you had not been taught

he had been taught he had not been taught

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o had I been taught ? had I not been taught ?

had you been taught ? had you not been taught ?

had he been taught ? had he not been taught ?

F u t u r

p o tv r d n o o d r i ĉ n o I shall be taught I shall not be taught

you will be taugh you will not be taught

he will be taught he will not be taught itd.

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o shall I be taught ? shall I not be taught ?

will you be taught ? will you not be taught ?

will he be taught ? will he not be taught ?

S v r š e n i f u t u r

p o t v r d n o o d r i ĉ n o I shall have been taught I shall not have

been taught

you will have been taught you will not have been

taught

he will have been taught he will not have

been taught

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o Shall I have been taught ? shall I not have been

taught ?

will you have been taught ? will you not have been

taught

will he have been taught ? will he not have been

taught?

145 .

K o n d i c i o n a l

p o t v r d n o o d r i ĉ n o I should be taught I should not be taught

you would be taught you would not be taught

he would be taught he would not be taught

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o should I be taught? should I not be taught ?

would you be taught ? wopuld you not be taught ?

would he be taught ? would he not be taught ?

K o n d i c i o n a l p r o š l i

p o t v r d n o o d r i ĉ n o I should have been taught I should not have been taught

you would have been taught you would not have been taught

he would have been taught he would not have been taught

u p i t n o o d r i ĉ n o - u p i t n o should I have been taught ? should I not have been taught ?

would you have been taught ? would yo nothavebeentaught ?

would he have been taught ? would he not have been taught?

I m p e r a t i v be taught

I n f i n i t i v p r e z e n t a to be taught

I n f i n i t i v p e r f e k t a to have been taught

P a r t i c i p p e r f e k t a having beeb taught

G e r u n d p r e z e n t a being taught

G e r u n d p e r f e k t a having been taught

146 .

N e p r a v i l n i g l a g o l i

Infinitiv Preterit particip perfekta arise ( ‟raiz) pojaviti se arose ( `rouz ) arisen (‟rizn)

awake (‟weik) probuditi se awoke( ‟wouk) awaked (‟weikt)

be (bi:) biti was, were (woz, w:) been (bi:n )

bear (b ) roditi bore (bo: ) bor n ( bo: n)

bear (b) nositi bore (bo: ) bor n (bo:n)

beat (bi:t) tući beat (bi:t) beaten („bi:tn)

become (bi‟km) postati became (bi‟keim) become (bi‟km)

begin (bi‟gin) poĉeti began (bigæn) begun (bi‟gn)

bend (bend) svinuti bent (bent) bent (bent)

bet (bet) kladiti se bet (bet) bet (bet)

bid (bid) zapovijediti bade (bæd, beid ) bidden (bidn)

bind (baind) vezati bound (baund ) bound (baund)

bite (bait ) gristi bit (bit) bitten (bitn)

bleed (bli:d) krvariti bled (bled) bled (bled)

blow (blou) duhati blew (blu) blown (bloun)

break (breik) slomiti broke (brouk) broken (broukn)

breed (bri:d) uzgajati bred (bred) bred (bred)

bring (brig) donijeti brought (bro:t) brought

(bro:t)

build (bild) sagraditi built (bilt) built (bilt)

burn (b:n) gorjeti burnt (be:nt) burnt (be:nt)

burned (be:nd) burned

(be:nd)

burst (b:st) prsnuti burst (b:st) burst (b:st)

buy (bai) kupiti bought (bo:t) bought

(bo:t)

cast (ka:st) bacati cast (ka:st) cast (ka:st)

catch (kæt ) caught (kæt ) caught (kæt

choose (tu:z) chose (tu:z) chosen (tu:z)

cling (kli) prianjati clung (kli) clung (kli)

clothe (klout) odijevati clad (klout ) clad (klout)

Comment [y1]:

Comment [y2]:

clothed (kloutd) clothed

(kloutd)

come (km) doći came (km) come(km)

cost (kost) koštati, stajati cost (kost) cost (kost)

creep (kri:p) puzati crept (kri:p) crept (kri:p)

cut (kt) rezati cut (k t) cut (kt)

deal (di:l) dijeliti dealt (delt) dealt (delt)

dig (dig) kopati dug (dg) dug (dg)

do (du:) ĉiniti did (did) done (dn)

147 .

Infinitiv Preterit Particip perfekta

draw (dro:) vući, crtati drew ( dru:) drawn (dru:)

dream (dri:m) sanjati dreamt (dremt) dreamt

(dremt)

drink (drik) piti drank (drænk) drunk (drnk)

drive (draiv) tjerati drove (drouv) driven (drivn)

dwell (dwel) boraviti dwellt (dwelt) dwellt (dwelt)

eat (i:t) jesti ate (et) eaten (i:tn)

fall (fo:l) pasti fell (fel) fallen (fo:ln)

feed ((fi:d) hraniti fed (fed) fed (fed)

feel (fi:l) osjećati felt (felt) felt (felt)

fight (fait )boriti se fuoght (fo:t) fought (fo:t)

find (faind) naći found (faund) found

(faund)

flee (fli:) pobjeći fled (fled) fled (fled)

fling (fli) baciti flung (fl) flung (fl)

fly (flai) letjeti flew (flu:) flown (floun)

forbid (f „bid) zabraniti forbade (f „beid) forbidden

(f „bidn)

forget (f „get) zaboraviti forgot (f „got) forgotten (f

„gotn)

forgive (f „giv) oprostiti forgave (f „geiv) forgiven (f „givn)

forsake (f„seik) oprostiti forsook (f „suk) forsaken (f „seikn)

freeze (fri:z) smrzavati se froze (frouz) frozen(frouzn)

get (get) dobiti, postati got (got) got (got)

gotten (gotn)

gild (gild) pozlatiti gilded („gildid) gilded („gildid)

gilt (gilt)

give (giv) dati gave (geiv) given (givn)

go (gou) ići went (went) gone (gon)

grind ( graind) mljeti, brusiti ground (graund) ground (graund)

grow ( grou) rasti grew (gru:) grown (groun)

hang (h æ ) visjeti, objesiti hung (hæ ) hung (hæ )

hanged (hæ ) hanged (hæ )

have (hæ v) imati had (h æd) had (h æd)

hear (hie ) ĉuti heard (h :d) heard (h :d)

hew (hju:) sjeći hewed (hju:d) hewn (hju:n)

hewed (hju:d)

hide (haid) sakriti hid (hid) hidden (hidn)

hit (hit) udariti hit (hit) hit (hit)

hold (hould) drţati held (held) held (held)

hurt ( h :t) ozlijediti hurt (h :t) hurt (h :t)

keep (ki:p) ĉuvati kept (kept) kept (kept)

kneel (ni:) kleĉati knelt (nelt) knelt (nelt)

knit (nit) plesti knitted („nitid) knitted (nitid)

knit (nit) knit (nit)

148.

know (nou) znati knew (nju:) known (noun)

lay (lei) poloţiti laid (lid) laid (lid)

lead (li:d) voditi led (led) led (led)

lean (li:n) nasloniti (se) leaned (li:nd) leaned

(li:nd)

leant (lent) leant (lent)

leap (li:p) skoĉiti leapt (lept) leapt (lept)

learn (l:n) uĉiti learnt (l:nt) learnt

(l:nt)

learned (l :nd) learned (l :nd)

leave (li:v) ostati left (left) left (left)

lend (lend) posuditi (kome) lent (lent) lent (lent)

let (let ) pustiti let (let) let (let)

lie (lai) leţati lay (lei) lain (lein)

light (lait) upaliti, osvjetliti lit ( lit) lit (lit

lighted („laitid) lighted („laitid)

lose (lu:z) izgubiti lost (lost) lost (lost)

make (meik) napraviti made (meid) made (meid)

mean (mi:n) znaĉiti meant (ment) meant (ment)

meet (mi:t) sresti met (met) met (met)

mow (mou) ţeti mowed (moud) mowed (moun)

overcome(„ouv „km) nadvladati overcame(„ouv „keim)

overcome(„ouv„km)

pay (pei) platiti paid (peid) paid (peid)

put (put) staviti put (put) put (put)

read (ri:d) ĉitati read (red) read (red)

rid (rid) osloboditi ridden (ridden) rid (rid)

rid (rid)

ride (raid) jahati rode (roud) ridden

(ridn)

ring (ri ) zvoniti rang (ræ ) rung (r )

rise (raiz) dići se rose (rouz) risen (rizn)

rot (rot) trunuti rotted („rotid) rotten („rotn)

run ( r n) trĉati ran (ræ n) run (r n)

saw (sou) šiti sewed (soud) sewn (soun)

sewed (soud)

shake ( eik) tresti shook ( uk) shaken ( eikn)

shave (eiv) brijati se shaved (eivd) shaved (eivd)

showed (eivn)

shine (ain) sijati shone (on) shone(on)

shoe (u:) potkovati shod (od) shod (od)

shoot (u:t) ustrijeliti shot ( ot) shot ( ot)

show ( ou) pokazati showed ( oud) shown (

oun)

showed ( oud)

149.

shrink ( rik) stegnuti se shrank ( ræk) shrunk ( rk)

shut ( t) zatvoriti shut ( t) shut ( t)

sing (si ) pjevati sang (si ) sung (si )

sink (sik) tonuti sank (sæ k) sunk (sk)

sit (sit ) sjediti sat (sæt) sat (sæt)

slay (slei) zaklati slew (slu:) slain (slein)

sleep (sli:p) spavati slept (slept) slept (slept)

Infinitiv Preterit Particip perfekta

slide (slaid) klizati slide (slid) slide (slid)

smell (smel ) mirisati smelt (smelt ) smelt (smelt

)

smelled ( smeld ) smelled ( smeld )

sow ( sou ) sijati sowed ( soud ) sown ( soun

)

sowed ( soud )

speak ( spi:k ) spoke ( spouk ) spoken (spoukn )

speed ( spi;d ) ţuriti se sped ( sped ) sped ( sped )

spell ( spel ) sricati spelt ( spelt ) spelt ( spelt )

spelled ( speld ) spelled ( speld )

spend ( spend ) trošiti ,provesti spent ( spent ) spent ( spent )

spill ( spil ) proliti spilt ( spilt ) spilt ( spilt )

spilled ( spild ) spilled ( spild )

spin ( spin ) presti spun (spn ) spun (spn )

spit ( spit ) pljunuti spat (spæt ) spat ( spæt )

spit ( spit ) spit ( spit )

split ( split ) raskoliti split ( split ) split ( split )

spoil (spoil ) pokvariti spoilt ( spoilt ) spoilt ( spoilt )

spoiled (spoild ) spoiled ( spoild )

spread ( spred ) raširiti spread ( spred ) spread ( spred )

spring ( spri ) skoĉiti sprang (spræ ) sprung ( spr )

stand ( stænd ) stajati stood ( stud ) stood ( stud )

steal ( sti:l ) ukrasti stole ( stoul ) stolen ( stouln )

stick ( stik ) prionuti stuck ( stk ) stuck ( stk )

sting ( stik ) ubosti stung ( st ) stung ( st )

stink (sti ) zaudarati stank ( stæk ) stunk (stk )

strike ( straik ) udarati struck (strk ) struck ( strk )

stricken ( strikn )

strive ( straiv ) boriti se strove ( strouv ) striven ( strivn )

swear ( swε ) zakleti se , kleti swore ( swo: ) sworn

(swo:n )

sweat ( swet ) znojiti se sweat ( swet ) sweat ( swet )

sweated ( „swetid ) sweated ( swetid )

sweep ( swi:p ) pomesti swept ( swept ) swept ( swept )

swell ( swel ) nabreknuti swelled swolen

swelled ( sweld )

150.

swim ( swim ) plivati swam ( swæm ) swum ( swm )

swing ( swi ) swung ( sw ) swung ( sw )

take ( teik ) took ( tuk ) taken ( teikn )

teach ( ti:t ) pouĉavati taught ( to: t ) taught ( to: t )

tear (t ) poderati tore ( to: ) torn ( to:n )

tell ( tel ) reći told ( tould ) told ( tould )

think ( Θik ) misliti thought ( Θo:t ) thought ( Θo:t )

thrive ( Θraiv ) uspijevati throve ( Θrouv ) thriven ( Θrivn )

thrived ( Θraivd ) thrived ( Θraivd )

throw (Θrou ) threw ( Θru: ) thrown ( Θroun )

thrust ( Θrst ) thrust ( Θrst ) thrust ( Θrst )

Infinitiv

Preterit Particip perfekta

tread ( tred ) stupati trod ( trod ) trodden ( trodn )

understand (¸ nd „stæ nd) razumjeti understood (¸ nd „stud)

understood(¸nd„stud)

wake (weik) probuditi woke (wouk) woken (woukn)

waked (weikt) waked (weikt)

woke (wouk)

wear ( w ) nositi wore (wo: ) worn (wo: n)

weave (wi:v) tkati wove (wouv) woven ( wouvn)

wove (wouw)

weep (wi:p) plakati wept (wept) wept (wept)

win (win) dobiti won (won) won (won)

wind (waind) vijugati wound (waund) wound (waund)

withdraw (wi‟dro:) povući (se) withdrew (wi‟dru:) withdrawn(wi‟dro:n)

withhold (wi‟hould) zaustaviti withheld (wi‟held) withheld

(wi‟held)

withstand (wi‟st ænd) oduprijeti (se) withstood (wi‟stud) withstood(wi‟stud)

work (w:k) raditi worked (w:kt) worked (w:kt)

wrought (ro:t) wrought (ro:t)

wring (ri) izaţimati wrung (r ) wrung (r)

write (rait) pisati wrote (rout) written (ritn)

151.

E N G L E S K I A L F A B E T

a b c d e f g h i j k l

m (ei) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (d3i:) (ei ) (ai) (d3ei) (kei) (el)

(em)

n o p q r s t u v w x y z (en) (ou) (pi:) (kju:) (a:) ( es) (ti:) (ju:) (vi:) (dblju:) (eks) (wai)

(zed)

ZNAKOVI ZA IZGOVOR ENGLESKIH GLASOVAKOJI SE

RAZLIKUJU OD ZNAKOVA ŠTO SE UPOTREBLJAVAJU U PISMU

znak primjer

butter (bt) - maslac

a: France (fra:ns) - Francuska

æ sad (s æd) - ţalostan

i: leave (li:v) - ostaviti

o fog (fog) - magla

o: short (o:t) - kratak

u: shoe (u:) - cipela

father („fa:) - otac

: girl (g:l) - djevojka

oi toy (toi) - igraĉka

u poor (pu) - siromašan

i hear (hi) - ĉuti

bear (b) - medvjed

bring (bri) - donijeti

three (ri:) - tri

they (ei) - oni

bush (bu) - grm

3 pleasure („ple3e) - uţitak

t chair (t) - stolica

d3 bridge (brid3) - most

w winter („wint) - zima

152.

NAZIVI ZA INTERPUNKCIJU

comma („kom) -zarez

semi-colon („semi‟kouln) -toĉka-zarez

colon („kouln) - dvije toĉke

ful-stop („ful‟stop) - toĉka

mark of interrogation („ma:kvintero‟gein) - upitnik

mark of exclamation (ma:kv‟eksklmein) - uskliĉnik

brackets („brækits) - zagrada

hyphen (haifn) - crtica

dash (dæ) - crta

quotation marks (kwout‟ein‟maks) - navodnici

apostrophe (postrfi) - apostrof

NAZIVI ZA VRSTE RIJEĈI

verb (v:b) - glagol

noun (naun) - imenica

article („a:tikl) - ĉlan

adjective („æd3ektiv) - pridjev

pronoun („prounaun) - zamjenica

adverb („ædv:b) - prilog

prepsition (,prepzin) - prijedlog

interjection (,int:d3ekn) - uzvik

conjunction (kn‟d3ekn) - veznik

numeral („nju:mrl) - broj

153.

I N D E X

(Brojevi oznaĉavaju paragrafe)

a 345 budućnost ( izraţavanje ) 169, 190,

after 570 194

ago 535 by 565

akuzativ s infinitivom 227 , 228

all 471 - 473 can 45 - 50

among 575 oblik 46

and izmeĊu dva komparativa 409 u znaĉenju moći, biti sposoban

u sloţenim brojevima 542 48

another 470 za dozvolu 49

any 452 - 455 u uljudnom pitanju 50

+ imenica prijevod na hrvat- causative have 33, 34, 36

skosrpski ) 455 causative get 35

uz scarcely , hardly , without 456 could 50

u potvrdnim reĉenicama 457

arrive ( prijedlozi uz ) 564 ĉlan ( općenito ) 344

at 554 , 559 neodreĊeni 345, 436

be 18 - 24 neodreĊeni ( upotreba ) 347 - 356

kao pomoćni glagol 20 izostavljanje 357 - 360

kao glagol punog znaĉenja 21 odreĊeni ( oblik ) 361, 362

kao imenskog predikata 22 odreĊeni ( upotreba ) 363 - 370

u izrazima za dob, udaljenost i

cijenu 24 dani u tjednu 551

konjuktiv 264 datumi 552

before 571 defektivni glagoli 12

behind 572 infinitiv iza def. Glagola 233

between 574 do 18, 37 - 44, 71, 108

bezliĉni glagoli 13 kao pomoćni glagol 38

both 474 , 475 za isticanje 39

brojevi 539 - 557 u kratkim odgovorima 40

glavni i redni 539 uz so 41

glavni 545 u dodatnom pitanju 42

napomene uz pisanje nekih kao glagol punog znaĉenja 43

brojeva 541 skraćeni oblici u prezentu 71

umnoţni 547 skraćeni oblici u preteritu 108

razlomci 548 u imperativu 261

odreĊeni ĉlan ispred rednog dob 557

broja 549 dodatno pitanje 42, 591 - 596

brojive i nebrojive imenice 331, during 569

332 rod 302 - 306

each 466 zajedniĉki rod 307

either 467, 475 tvorba ţenskog roda 308 -312

elder 400 s posebnim oblikom za

emfatiĉno do 39 ţenski rod 313

154.

enough + infinitiv 231, 537 mnoţina 314

every 463 mnoţina imenica na s, z, š, ţ, ĉ, i dţ 315

everybody 464 mnoţina imenica na -o, 316, 317

everyone 464 mnoţina imenica na - y 318, 319

everything 465 mnoţina imenica na - f i fe 320, 321

nepravilna mnoţina 322, 323

farther 399 nepromjenjena mnoţina 342

few 396 koji ne dolaze u mnoţini 325, na -ics 326

for 138, 568 brojive i ne brojive 331, 332

from 563 padeţi 333 - 335

further 399 genitiv (upotreba) 341 - 343

futur 168, 170 - 193 na -ing 255

tvorba 170 - 174 imperativ 256

upotreba 176, 177, 195 tvorba 257 - 261

nesvršeni ( tvorba ) 178 - 181 istaknut sa do 261

upotreba 182, 183 in 546, 555, 560

svršeni 184 - 186 infinitiv 219 - 236

sa going to 190, 193 prezenta 220

prezenta, nesvršeni 221

genitiv ( imenica )336 - 340 perfekta (tvorba) 222

upotreba 341 - 343 perfekta, nesvršeni 223

gerund 238 - 250, 576 prezenta, pasivni 224

glagolske osobine 240 - 242 perfekta, pasivni 225

imeniĉke osobine 243 - 245 upotreba (za izraţavanje namjere) 226

upotreba 246 - 250, 576 akuzativ sa infinitivom 227, 228

get, causative 35 iza nekih glagola 229

glagoli općenito 1 iza nekih pridjeva 230

na o- 76 iza too i enough 231

na -y 77 prevoĊenje na hrvatskosrpski 232

glavni brojevi 539 bez to 233 - 236

ĉitanje sloţenih brojeva 542 in front of 537

- ing oblici (općenito) 238

have 18, 25 -32 into 562

kao pomoćni glagol 26 inverzija 586, 587, 591 - 596

kao glagol punog znaĉenja 27- 29 u pitanjima sa where, when, why,

itd. 587

have got 30 iza so i neither 589

u stalnim izrazima 31, 32 u kratkim dodatnim pitanjima 591

causativ have 33 - 36 it 485 - 487

he 438 its 427

hear 99 izgovor nastavka - ed 112 - 114

her, hers 426

his 425

how + infinitiv 229

hundred 543, 544

I 480, 481

155.

if (izostavljanje) 208

imenice 296 - 326, 331 - 343

vrste 297 - 301

komparacija pridjeva (općenito) neodreĊeni ĉlan 245 - 260

386 - 394, 403- 409 oblik 245 , 246 .

nepravilna 394 upotreba 347 - 356

tvorba komparativa i superlativa izostavljanje 357 - 360

387 -393 neodreĊeni pridjevi i zamjenice

vrste 403 - 406 445 - 478

uspore4dno povećavanje ili some 446 - 448 , 451

smanjivanje somebody , someone , something

komparacija priloga 526 - 528 prijevod imenica sa some i any

kondicional ( tvorba ) 196 455

sadašnji 197 - 200 any uz hardly , scarcely , without

prošli 197 - 200 456

saţeti oblici 201 no 458

konjuktiv 262 - 266 none 459

upotreba 265 , 266 nobody , no - one 460

nothing 461

last 402 every 463

late 401 everybody , everyone i every-

let 234 thing 464 , 465

liĉne zamjenice 479 - 498 each 466

oblici 480 either 467

nominativ 490 neither 468

poloţaj u reĉenici 495 - 498 other 469

listen to 99 all 471 - 473

little 395 both 474

look at 99 one 476 - 478

nepravilna komparacija pridjeva

394 - 402

make 234 nepravilni glagoli 2 , 9

many 398 nesvršeni prezent 85 , 87 - 99

may 45 , 51 - 53 za radnju koja se sada dogaĊa

za dozvolu 52 94

za mogućnost 53 za radnju u bliţoj budućnosti

might 54 95

million 543 , 544 za radnju u toku 96

mine 422 za radnju koja se ponavlja 97

mjeseci u godini 551 nesvršeni perfekt 143 - 149

mnoţina imenica 314 - 326 tvorba 143 - 147

mnoţina sloţenica 327 - 330 upotreba 148 , 149

much 397 nesvršeni futur 178 - 183

must 45 , 55 - 61 tvorba 178 - 181

za obavezu 56 upotreba 182 , 183

upotreba 55 - 59 nesvršeni infinitiv prezenta 221

nesvršeni infinitiv perfekta 223

156.

must not 59 nesvršeni perfekt 143 - 149

my 422 nesvršeni perfekt 143 - 149

tvorba 143 - 147

upotreba 148 , 149

nebrojive imenice 331 , 332 nesvršeni preterit 119 - 126

need not 60 , 61 tvorba 119 -123

negacija u engleskom jeziku 462 upotreba 124 - 126

neither 468 , 475 nesvršeni prezent 85 , 87 - 99

neither + inverzija 589 za radnju koja se sada dogaĊa

upotreba 590 94

za radnju u bliţoj budućnosti particip perfekta pravilnih gla -

95 gola 5 , 129

za radnju u toku 96 pravilnih glagola na - e 6

za radnju koja se ponavlja 97 nepravilnih glagola 7 , 130

neupravni govor ( općenito ) 274 pasiv ( općenito ) 267

slaganje vremena 281 , 282 tvorba 268

say i tell 283 - 285 , 287 upotreba 269 , 270

imperativ 286 prijevod na bosanski 271

promjene priloga i zamjenica u reĉenici sa dva objekta 272

288 - 290 glagola s prijedlogom 273

neupravno pitanje 291 , 293 - 295 infinitiv perfekta 225

red rijeĉi 292 , 588 infinitiv prezenta 224

no 458 perfekt 127 -142

nobody 460 tvorba 128, 131-134

nominativ liĉnih zamjenica 490 upotreba 135-142

none 459 pluskvamperfekt 150-167

nothing 461 tvorba 151-155

upotreba 156-159, 166

objekt nepravi (poloţaj u reĉenici) 585 nesvršeni 160-164

upotreba nesvršenog 165, 167

objekt pravi (poloţaj u reĉenici) 585 pogodbene reĉenice 202,tipovi 203-209

obrnuti red rijeĉi 586 pomoĉni glagoli 11

odnosne zamjenice 505-517 povratne zamjenice 499-504

oblici 505 oblik 500, 501

who 506, 507 upotreba 502, 503

whom 508, 509 povratni glagoli 10

whose 510 povratni glagoli 2

which 511, 512 prelazni glagoli 8

that, 513-516 preterit 98

what 517 pravilnih glagola 5,99,101,103-107,

odreĊeni ĉlan 361-377 112-114

oblik 361, 362 pravilnih glagola na -e 6

upotreba 363-370 napomene uz tvorbu 109-111

izostavljanje 371-377 nepravilnih glagola 7, 102-106

odriĉni oblik defektnih i pomoć- upotreba 115-118, 140

nih glagola 14 nesvršeni 119-126

odriĉni oblik glagola punog zna- prezent 65-70, 72-75, 100

ĉenja 15 upotreba 78-82, 194

157.

older 400 za buduću radnju 83

on uz datume 546, 558 u vremenskim i pogodbenim reĉenicama 84

one 419, 476-478 nesvršeni 85, 92-95, 187, 188

open (0blici) 107 pridjev such 415, 416

pridjev the same 418

other 469, 470 pridjev our 428

ought 62-64 pridjev their 429

our, ours 428 pridjevi (usporedba s bosnskim jezikom 378

padeţ objekta liĉne opĉenito 279-381

zamjenice 491-494 upotreba 382-385

padeţi imenica (opĉenito)333-335 komparacija 386

vrste komparacije 403-406

pokazni,prisvojni,upitni,neod- shall 195,209-211

reĊeni ( općenito) 410 za dozvolu i savjet 210

this, that 411-413 u 2.i 3. licu jednine 211

prijedlog na kraju upitne reĉe- she 484

nice 411 should 214, 215

prijedlozi 558-576 since 137,567

prilozi 518-538 slaganje vremena 275-282

vrste 519 sloţenice ( mnoţina ) 327-330

naĉina 520 so (inverzija) 589,590

tvorba 521-525 some 446-448, 451,455

komparacija 526-528 some + imenica (prevod na bosanski)455

poloţaj u reĉenici 529-530, 580-584 somebody 429

stupnja (too, quite, rather, someone 449

enough) 536-538 something 450

posvojni pridjevi 420-433 such 425

oblik 421 superlativ 407

her 426 superlativ i komparativ

usporedba sa bosanskim jezikom 430 (tvorba) 387-393

uz dijelove tijela i odjevne svojstva glagola 3

predmete 431 svršeni futur 184-186

prisvojne zamjenice u ustaljenim tell i say 283-287

izrazima 432-433 tense 4

quite 536 that 411-414

rather 536 that (odnosno) 512-516

razlomci 548 the 361-377

red rijeći u reĉenici 577-590 the... the + komparativ 408

stalan u engleskoj reĉenici 578 the ispred rednog

pravi i nepravi objekt 585 broja 549

u zavisno-upitnoj reĉenici 292,588 their, theirs 429

redni brojevi 539-542 they 489

rimski brojevi uz imena vladara 550 this 411-414

rod imenica 302-306 thousand 543,544

same 418 till 566

saţeti oblici glagola do to 561

preterita 123 to+infinitiv 233

perfekta 134,147 to umjesto infinitiva 237

158.

pluskvamperfekta 155 too + infinitiv 231

futura 174 too kao prilog stupnja

kondicionala 201 umnoţeni brojevi 547

say i tell 283-285, 287 upitne reĉenice 443,444

see 99,189 upitni oblik pomoĉnih i

sequence of tenses 275-282 defektnih glagola 16

glagola punog znaĉenja 17

upitni pridjevi izamjenice 434-444

vrijeme (kako se kazuje) 533

dolaska i odlaska vozova 556

vrste imenica 297-301

we 488

what 439,440,517

which 442,511,512

who 435-437

kao subjekt 436

kao objekt 437

who (odnosno) 506-509

whose 438, 510

will 175, 195, 209-213

would 216-218

zajedniĉki rod imenica 307

zamjenice (općenito) 410 zamjenice liĉne 479-498

this, that 411-414 zamjenice za isticanje 504

such 417 zapovjedni naĉin 256-261

the same 418 tvorba 257-260

one 419 istaknut sa do 261

hers 426 zavisno- upitne reĉenice 291,293-29

its 42 red rijeći 292,588

ours 428 ţenski rod (tvorba) 308-313

theirs 429 you 482

prisvojne u ustaljenim izrazima 432,433 your, yours 423

who 435

159.

S A D R Ţ A J

( Brojevi oznaĉuju stranice )

Glagoli :

svojstva glagola 2 nesvršeni pluskvamperfekt ,

pravilni i nepravilni glagoli 2 tvorba 30 prelazni , neprelazni i povratni nesvršeni pluskvamperfekt ,

glagoli 3 upotreba 31

pomoćni glagoli 3 futur 32

tvorba negativnog oblika upotrba futura 33

glagola 4 nesvršeni futur 34

tvorba upitnog oblika glagola 4 svršeni futur 35

be kao pomoćni glagol 5 svršeni futur , upotreba 35

be kao glagol punog znaĉenja 5 izraţavanje budućnosti ne -

have kao pomoćni glagol 6 svršenim prezentom 35

have kao glagol punog izraţavanje budućnosti sa

znaĉenja 6 " going to " 36

causative have 7 izraţavanje budućnosti obiĉ -

do kao pomoćni glagol 8 nim prezentom 37

do kao glagol punog znaĉenja 9 kondicional 37

can 10 pogodbene reĉenice 39

may 11 upotreba shall i will 41

must 11 upotreba should i would 42

ought 13 infinitiv 43

prezent glagola punog zna - upotreba infinitiva 44

ĉenja 17 infinitiv bez to 45

upotreba prezenta 17 gerund 47

nesvršeni prezent 17 upotreba gerunda 48

upotreba nesvršenog prezenta 19 particip prezenta 49 preterit , tvorba 20 particip prezenta , upotreba 49

preterit , upotreba 23 imenice na - ing 49

nesvršeni preterit , tvorba 23 imperativ 50

nesvršeni preterit , upotreba 24 konjuktiv 51

perfekt , tvorba 25 konjuktiv , upotreba 51

perfekt , upotreba 26 pasiv 52

nesvršeni perfekt , tvorba 28 pasiv , upotreba 52

nesvršeni perfekt , upotreba 28 neupravni govor 54

pluskvamperfekt , tvorba 29 slaganje vremena 54

pluskvamperfekt , upotreba 30 upotreba say i tell 56

zavisno - upitne reĉenice 57

160.

Imenice : Prilozi :

vrsta imenica 59 vrsta priloga 105

rod imenica 59 tvorba priloga 105

mnoţina imenica 61 komparacija priloga 107

brojive i nebrojive imenice 65 poloţaj priloga u reĉenici 108

padeţi imenica 65

genitiv 65

upotreba genitiva 66 Brojevi : brojevi , glavni i redni 110

Ĉlan : tvorba rednih brojeva 111

neodreĊeni ĉlan , oblik i upo-

treba 67 Prijedlozi : izostavljanje neodreĊenog najobiĉniji prijedlozi 115

ĉlana 70

odreĊeni ĉlan , oblik i upo-

treba 71 Red rijeĉi u reĉenici : izostavljanje odreĊenog ĉlana 73 stalan red rijeĉi 119

obrnuti red rijeĉi 121

Pridjevi :

upotreba pridjeva u reĉenici 75 Dodatak : komparacija pridjeva 76 oblici glagola be 123

nepravilna komparacija 78 have 128

vrste komparacije 81 do 133

can 134

Pridjevi i zamjenice : may 135

pokazni pridjevi i zamjenice 82 must 136

posvojni pridjevi i zamjenice 84 teach 136

upitni pridjevi i zamjenice 87 nepravilni glagoli 144

neodreĊeni pridjevi i zamje- engleski alfabet 148

nice 89 znakovi za izgovor

liĉne zamjenice 96 engleskih glasova 149

povratne zamjenice 100 nazivi za interpunkciju 149

odnosne zamjenice 101 nazivi za vrste rijeĉi 150

indeks 150