en 1997-1 prijevod

EN 1997-1 Stranica 1/116

EUROPSKI PROPIS EN 1997-1-2004

Eurokod 7: Geotehniko projektiranje Dio 1.: Opa pravila


Sadraj Predgovor 1. poglavlje Openito 1.1 Podruje primjene 1.2 Upuivanje na druge propise 1.3 Pretpostavke 1.4 Razlika izmeu naela i pravila *primjene 1.5 Definicije 1.6 Simboli 2. poglavlje Osnove geotehnikog projektiranja 2.1 Proraunski zahtjevi 2.2 Proraunske okolnosti 2.3 Trajnost 2.4 Geotehniko projektiranje podrano proraunom 2.5 Projektiranje propisanim mjerama 2.6 Pokusno optereenje i ispitivanja modela 2.7 Metoda opaanja 2.8 Izvjetaj o geotehnikom projektu 3. poglavlje Geotehniki podaci 3.1 Openito 3.2 Geotehniko istraivanje 3.3 Ocjenjivanje geotehnikih parametara 3.4 Izvjetaj o istraivanju temeljnoga tla 4. poglavlje Nadzor graenja, praenje ponaanja i odravanje 4.1 Openito 4.2 Nadzor 4.3 Kontrola uvjeta u temeljnome tlu 4.4 Kontrola graenja 4.5 Praenje ponaanja 4.6 Odravanje 7. poglavlje Nasipavanje, odvodnja, poboljanje i ojaanje temeljnoga tla 5.1 Openito 5.2 Osnovni zahtjevi 5.3 Graenje nasipa 5.4 Odvodnja 5.5 Poboljanje i ojaanje temeljnoga tla 6. poglavlje Plitki temelji 6.1 Openito 6.2 Granina stanja 6.3 Djelovanja i proraunske okolnosti 6.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 6.5 Proraun graninog stanja nosivosti 6.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti 6.7 Temelji na stijeni; dodatne pojedinosti projektiranja 6.8 Proraun plitke temeljne konstrukcije 6.9 Priprema tla za plitki temelj 7. poglavlje Piloti 7.1 Openito 7.2 Granina stanja 7.3 Djelovanja i proraunske okolnosti 7.4 Metode projektiranja i razmatranja o projektiranju 7.5 Pokusno optereenja pilota 7.6 Uzduno optereeni piloti 7.7 Popreno optereeni piloti 7.8 Proraun konstrukcije pilota


7.9 Nadzor ugradnje 8. poglavlje Sidrenje 8.1 Openito 8.2 Granina stanja 8.3 Djelovanja i proraunske okolnosti 8.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 8.5 Proraun graninog stanja nosivosti 8.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti 8.7 Ispitivanje prikladnosti 8.8 Ispitivanje prihvatljivosti 8.9 Nadzor i praenje ponaanja 9. poglavlje Potporne konstrukcije 9.1 Openito 9.2 Granina stanja 9.3 Djelovanja, geometrijski podaci i proraunske okolnosti 9.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 9.5 Odreivanje tlaka tla 9.6 Tlak vode 9.7 Proraun graninog stanja nosivosti 9.8 Proraun graninog stanja uporabljivosti 10. poglavlje Hidrauliki slom 10.1 Openito 10.2 Slom prouzroen izdizanjem uslijed djelovanja uzgona 10.3 Slom prouzroen hidraulikim izdizanjem tla 10.4 Unutarnja erozija 10.5 Slom uslijed sufozije (iznoenja estica tla) 11. poglavlje Cjelokupna stabilnost 11.1 Openito 11.2 Granina stanja 11.3 Djelovanja i proraunske okolnosti 11.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 11.5 Proraun graninog stanja nosivosti 11.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti 11.7 Praenje ponaanja 12. poglavlje Nasipi 12.1 Openito 12.2 Granina stanja 12.3 Djelovanja i proraunske okolnostsi 12.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 12.5 Proraun graninog stanja nosivosti 12.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti 12.7 Nadzor i praenje ponaanja Dodatak A (propisani ) Parcijalni koeficijenti i koeficijenti meuodnosa za granina stanja nosivosti i preporuene vrijednosti Dodatak B (obavijesni) Povijest parcijalnih koeficijenata za proraunske pristupe 1, 2 i 3 Dodatak C (obavijesni) Ogledni postupci za odreivanje graninih vrijednosti pritisaka tla na uspravne zidove Dodatak D (obavijesni) Ogledna analitika metoda za proraun nosivosti Dodatak E (obavijesni) Ogledna poluempirijska metoda za procjenu nosivosti Dodatak F (obavijesni) Ogledne metode za vrednovanje slijeganja Dodatak G (obavijesni) Ogledna metoda za izvoenje oekivane nosivosti plitkih temelja na stijeni Dodatak H (obavijesni) Granine vrijednosti deformiranja konstrukcije i pomaka temelja Dodatak J (obavijesni) Kontrolni popis za nadzor graenja i praenje ponaanja


Predgovor Ovaj europski propis, EN 1997-1, Eurokod 7: Geotehniko projektiranje Opa pravila, pripremio je tehniki odbor CEN/TC 250 "Structural Eurocodes ije se tajnitvo nalazi u BSI-ju. CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove. Ovaj europski propis mora dobiti status nacionalnog propisa objavljivanjem istovjetnoga teksta ili prihvaanjem najkasnije do svibnja 2005., a opreni nacionalni propisi moraju se povui najkasnije do oujka 2010. Ovaj dokument zamjenjuje propis ENV 1997-1:1994. U skladu s unutranjim propisima CEN/CENELEC-a ovaj su europski propis obvezne primijeniti nacionalne organizacije za propise sljedeih zemalja: Austrije, Belgije, Cipra, eke Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Grke, Irske, Islanda, Italije, Latvije, Litve, Luksemburga, Maarske, Malte, Nizozemske, Norveke, Njemake, Poljske, Portugala, Slovake, Slovenije, panjolske, vedske, vicarske i Ujedinjenog Kraljevstva. Povijest programa eurokodova Godine 1975. Komisija Europske zajednice je odluila na osnovi lanka 95. Ugovora, izraditi akcijski program djelovanja u podruju graevinarstva. Predmet programa bio je uklanjanje tehnikih prepreka trgovini i usklaivanje tehnikih specifikacija. U okviru tog programa djelovanja Komisija je pokrenula uspostavu skupine usklaenih tehnikih pravila za proraun graevina koja bi, u prvoj fazi, sluila kao druga mogunost uz vaea nacionalna pravila u dravama lanicama, a u konanoj ih fazi zamijenila. Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomo Upravnog odbora s predstavnicima drava lanica razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 1980-tih godina. Godine 1989. Komisija i drave lanice EU-a i EFTE odluili su, na osnovi sporazuma1 izmeu Komisije i CEN-a da pripremu i objavljivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza Mandata kako bi im se osigurao budui status europskih propisa (EN). To ustvari povezuje eurokodove s odredbama svih Komisijinih direktiva i/ili Odluka Komisije u vezi europskih propisa (npr. s Direktivom Vijea 89/106/EEZ o graevnim proizvodima (DPG) i Direktivama Vijea 93/37/EEZ, 92/50/EEZ i 89/440/EEZ o javnim radovima i uslugama i istovrijednim direktivama EFTE pokrenutim sa svrhom uspostave unutarnjeg trita). Program graevinskih Eurokodova sadri sljedee propise koje se openito sastoje od vie dijelova: EN 1990, Eurokod: Osnove prorauna graevina EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na graevine EN 1992, Eurokod 2: Proraun betonskih graevina EN 1993, Eurokod 3: Proraun elinih graevina EN 1994, Eurokod 4: Proraun spregnutih elino-betonskih graevina EN 1995, Eurokod 5: Proraun drvenih graevina EN 1996, Eurokod 6: Proraun zidanih graevina EN 1997, Eurokod 7: Geotehniko projektiranje EN 1998, Eurokod 8: Proraun graevina na otpor pri potresu EN 1999, Eurokod 9: Proraun aluminijskih graevina Eurokodovi potvruju odgovornost vlasti svake drave lanice i osiguravaju njihovo pravo odreivanja vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih pitanja na nacionalnoj razini kada se ona mijenjaju od drave do drave. Status i podruje primjene eurokodova Drave lanice EU-a i EFTE potvruju da eurokodovi slue kao poredbeni (referencijski) dokumenti za sljedee svrhe:

1 Sporazum izmeu Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima za proraun zgrada i inenjerskih graevina (BC/CEN/03/89).


- kao sredstvo potvrivanja usklaenosti zgrada i inenjerskih graevina s bitnim zahtjevima Direktive Vijea 89/106/EEZ, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 - Mehanika otpornost i stabilnost i bitnim zahtjevom br. 2 - Sigurnost u sluaju poara - kao osnova pri specificiranju ugovora za graevine i pripadajue inenjerske usluge - kao okvir za izradu usklaenih tehnikih odrednica za graevne proizvode (europski propisi , EN i europska tehnika doputenja, ETD). Eurokodovi su, koliko se oni tiu samih graevina, u izravnom odnosu s Temeljnim dokumentima2 navedenim u 12. lanku Direktive (DGP), iako je njihova priroda drukija od usklaenih propisa proizvoda3. Stoga, tehnika pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti prikladno razmotrena na tehnikim odborima CEN-a i/ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na propisima za proizvode s ciljem postizanja pune usklaenosti tih tehnikih odrednica s eurokodovima. Propisi - eurokodovi osiguravaju zajednika pravila prorauna graevina za svakodnevnu uporabu pri proraunu cijelih graevina i dijelova proizvoda tradicionalne i inovativne prirode. Neobini oblici graenja ili uvjeti prorauna nisu posebno obuhvaeni pa se u takvim sluajevima projektant upuuje na dodatno savjetovanje sa strunjacima. Nacionalni propisi kojima se provode eurokodovi Nacionalni propisi kojima se provode eurokodovi sadravat e cjelovit tekst eurokodova (ukljuujui sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna stranica i nacionalni predgovor i iza kojih smije slijediti nacionalni dodatak (obavijesni). Nacionalni dodatak smije sadravati samo podatke o onim mjerilima za koje je u eurokodu ostavljen slobodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju " nacionalno odreena mjerila" (NOP) a rabe se pri proraunu zgrada i inenjerskih graevina koje se grade u dotinoj dravi, tj. kao: - vrijednosti i/ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge mogunosti - vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol - podatke svojstvene za neku dravu (zemljopisni, klimatski itd.), npr. kartu snijega - postupak koji e se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi mogui postupci

a mogu jo sadravati: - odluke o primjeni obavijesnih dodataka - upuivanja na neoprene dopunske podatke radi pomoi korisniku pri primjeni eurokoda. Veze izmeu eurokodova i usklaenih tehnikih odrednica za proizvode (europskih propisa i europskih tehnikih doputenja) Postoji potreba dosljednosti izmeu usklaenih tehnikih odrednica za graevne proizvode i tehnikih pravila za graevine4. Nadalje, svi podaci koji se navode uz oznaivanje znakom CE graevnih proizvoda koji upuuju na eurokodove moraju jasno navesti koji su nacionalno odreenia mjerila uzeta u obzir. Dodatni podaci posebni za propis EN 1997-1 Propis EN 1997-1 daje smjernice za proraun i djelovanja za geotehniko projektiranje zgrada i inenjerskih graevina. Propis EN 1997-1 namijenjena je investitorima, projektantima, izvoaima i javnoj upravi. Odredbe propisa EN 1997-1 primjenjuju se uz odredbe propisa EN 1990 i propisa EN 1991 do EN 1999.

2 U skladu s lankom 3.3 DGP-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja nune povezanosti izmeu bitnih zahtjeva i mandata za usklaene EN-ove i SETD/ETD-ove. 3 U skladu s lankom 12. DGP-a temeljni dokumenti moraju: a) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima usklaivanjem nazivlja i tehnikih osnova i naznakom razreda ili razina za svaki zahtjev gdje je to nuno; b) naznaiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahtjeva s tehnikim specifikacijama, npr. metode prorauna i provjere, tehnika pravila projektiranja itd.; c) posluiti kao osnova uspostave usklaenih norma i smjernica za Europska tehnika doputenja. Eurokodovi ustvari imaju slinu ulogu u podruju bitnog zahtjeva br.1 i dijela bitnog zahtjeva br.2. 4 Vidi lanke 3.3 i 12 Direktive kao i toke 4.2, 4.3.1, 4.3.2 i 5.2 Temeljnog dokumenta broj 1.


Pri primjeni propisa EN 1997-1 u praksi treba obratiti posebnu pozornost na osnovne pretpostavke i uvjete koji su dani u toki 1.3. Propis EN 1997-1 sadri 12 poglavlja, dopunjen je s 1 normativnim i 8 obavijesnih dodataka. Nacionalni dodatak uz propis EN 1997-1 Ovaj propis daje druge postupke i preporuene vrijednosti u napomenama koje naznauju gdje se smije nainiti odabir na nacionalnoj razini. Stoga nacionalni propis kojim se provodi propis EN 1997-1 treba imati nacionalni dodatak koji sadri sva nacionalno odreena mjerila koja e se rabiti pri proraunu zgrada i inenjerskih graevina koje se grade u odgovarajuoj zemlji. Nacionalni odabir doputen je u propisu EN 1997-1:2004 u ovim tokama: - 2.1(8)P, 2.4.6.1(4)P, 2.4.6.2(2)P, 2.4.7.1(2)P, 2.4.7.1(3), 2.4.7.2(2)P, 2.4.7.3.2(3)P, 2.4.7.3.3(2)P, 2.4.7.3.4.1(1)P, 2.4.7.4(3)P, 2.4.7.5(2)P, 2.4.8(2), 2.4.9(1)P, 2.5(1), 7.6.2.2(8)P, 7.6.2.2(14)P, 7.6.2.3(4)P, 7.6.2.3(5)P, 7.6.2.3(8), 7.6.2.4(4)P, 7.6.3.2(2)P, 7.6.3.2(5)P, 7.6.3.3(3)P, 7.6.3.3(4)P, 7.6.3.3(6), 8.5.2(2)P, 8.5.2(3), 8.6(4), 11.5.1(1)P i u sljedeim tokama dodatka A: - A.2 - A.3.1, A.3.2, A.3.3.1, A.3.3.2, A.3.3.3, A.3.3.4, A.3.3.5, A.3.3.6 - A.4, - A.5


1. poglavlje Openito 1.1 Podruje primjene 1.1.1 Podruje primjene propisa EP 1997 (1) EN Propis 1997 primjenjuje se zajedno s propisom EN 1990:2002 koji uspostavlja naela i zahtjeve za sigurnost i uporabljivost, opisuje osnove prorauna i provjere te daje smjernice za pripadajua pitanja pouzdanosti. EN Propis 1997 primjenjuje se na geotehnike vidove prorauna zgrada i inenjerskih graevina. Podijeljena je na nekoliko zasebnih dijelova (vidi toke 1.1.2 i 1.1.3). (3) EN Propis 1997 bavi se zahtjevima za vrstou, stabilnost, uporabljivost i trajnost graevina. Ostali se zahtjevi, npr. oni koji se odnose na toplinsku ili zvunu izolaciju, ne razmatraju. (4) Brojane vrijednosti djelovanja na zgrade i inenjerske graevine, koja se uzimaju u obzir za proraun, za razne su tipove gradnji dane u propisu EN 1991. Djelovanja koja proizlaze iz temeljnoga tla, npr. tlak tla, moraju se proraunati prema pravilima propisa EN 1997. (5) Pitanja izvedbe i ljudskoga rada obraena su u zasebnim europskim propisima, koje su naznaene u odgovarajuim poglavljima. (6) Izvedba je u propisu EN 1997 obuhvaena u onoj mjeri koliko je nuno da se zadovolje pretpostavke pravila projektiranja. (7) EN Propis 1997 ne obuhvaa posebne zahtjeve koji se odnose na proraun na potres. EN Propis 1998 daje dodatna pravila za geotehniko na djelovanje potresa, koja dopunjavaju ili prilagoavaju pravila ovog propisa. 1.1.2 Podruje primjene propisa EN 1997-1 (1) Propis EN 1997-1 primjenjuje se kao opa osnova za geotehnike vidove prorauna zgrada i inenjer-skih graevina. (2) Propis EN 1997-1 sadri sljedea poglavlja: Poglavlje 1: Openito Poglavlje 2: Osnove geotehnikog projektiranja Poglavlje 3: Geotehniki podaci Poglavlje 4: Nadzor graenja, praenje ponaanja i odravanje Poglavlje 5: Nasipavanje, odvodnja, poboljanje i ojaanje temeljnoga tla Poglavlje 6: Plitki temelji Poglavlje 7: Piloti Poglavlje 8: Sidrenje Poglavlje 9: Potporne graevine Poglavlje 10: Hidrauliki slom Poglavlje 11: Cjelokupna stabilnost Poglavlje 12: Nasipi (3) Propis EN 1997-1 sadri i dodatke A do J u kojima se daju: - u dodatku A: preporuene vrijednosti parcijalnih koeficijenata sigurnosti; u nacionalnom dodatku smije se zadati drukije vrijednosti parcijalnih koeficijenata - u dodacima B do J: dodatne obavijesne smjernice, kao to su meunarodno primijenjene metode prorauna. 1.1.3 Ostali dijelovi propisa EN 1997 (1) Propis EN 1997-1 dopunjena je propisom EN 1997-2 koja daje zahtjeve za izvoenje i ocjenu terenskih i laboratorijskih ispitivanja. 1.2 Upuivanje na druge propise


(1) Ovaj europski propis sadri, datiranim ili nedatiranim upuivanjem, odredbe drugih izdanja. Ta su upuivanja navedena na odgovarajuim mjestima u tekstu, a ovdje su popisana izdanja. Za datirano upuivanje, naknadne dopune ili promjene bilo kojega od tih izdanja primjenjuju se na ovaj europski propis jedino ako su u njega ukljuene dopunom ili promjenom. Za nedatirano se upuivanje primjenjuje posljednje izdanje o kojemu se radi (ukljuujui dopune). NAPOMENA Eurokodovi su bili izdani kao europski predpropisi. Slijedei europski propisi koji su izdani ili su u pripremi, navode se u popisu propisa EN 1990:2002 Eurocode: Basis of structural design EN 1991 Eurocode 1: Actions on structures EN 1991-4 Eurocode 1: Actions on structures Part 4: Actions in silos and tanks EN 1992 Eurocode 2: Design of concrete structures EN 1993 Eurocode 3: Design of steel structures EN 1994 Eurocode 4: Design of composite steel and concrete structures EN 1995 Eurocode 5: Design of timber structures EN 1996 Eurocode 6: Design of masonry structures EN 1997-2 Eurocode 7: Geotechnical design Part 2: Ground investigation and testing EN 1998 Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance EN 1999 Eurocode 9: Design of aluminium and aluminium alloy structures EN 1536:1999 Execution of special geotechnical work: Bored piles EN 1537:1999 Execution of special geotechnical work: Ground anchors EN 12063:1999 Execution of special geotechnical work: Sheet-pile walls EN 12699:2000 Execution of special geotechnical work: Displacement piles EN 14199 Execution of special geotechnical works - Micropiles EN-ISO 13793:2001 Thermal performance of buildings Thermal design of foundations to avoid frost

heave 1.3 Pretpostavke (1) Upuuje se na toku 1.3 propisa EN 1990:2002. (2) Odredbe ovog propisa zasnivaju se na sljedeim pretpostavkama: - primjereno osposobljene osobe prikupljaju, biljee i tumae podatke potrebne za projekt - primjereno osposobljene i iskusne osobe projektiraju konstrukcije - izmeu osoba zaduenih za prikupljanje podataka, projektiranje i graenje postoje prikladni kontinuitet i

komunikacija - prikladan nadzor i kontrola kakvoe osiguravaju se u tvornicama, postrojenjima i na lokaciji - izvedbu provode primjereno vjete i iskusne osobe prema odgovarajuim propisima i specifikacijama - graevni materijali i proizvodi upotrebljavaju se prema navodima u ovom propisu ili u odgovarajuim

specifikacijama za gradiva ili proizvode - konstrukcija e se primjereno odravati radi osiguranja njezine sigurnosti i uporabljivosti tijekom

projektiranog uporabnog vijeka - konstrukcija e se upotrebljavati prema njezinoj namjeni koja se odredi u projektu. 1.4 Razlika izmeu naela i pravila primjene (1) Ovisno o znaaju pojedine toke, postoji razlika u propisu EN 1997-1 izmeu naela i pravila primjene. (2) Naela sadre: - ope odredbe i definicije za koje nema druge mogunosti

- zahtjeve i analitike obrasce za koje nisu doputene druge mogunosti osim ako to nije izriito navedeno. (3 Ispred naela nalazi se slovo P. (4) Pravila primjene primjeri su opepriznatih pravila koja slijede naela i udovoljavaju njihovim zahtjevima. (5) Doputena je uporaba drugih mogunosti u odnosu na pravila primjene koja su dana u ovom propisu, ako se moe pokazati da su druge mogunosti u skladu s odgovarajuim naelima te da su, sa stajalita sigurnosti, uporabljivosti i trajnosti graevine, bar istovrijedne onome to bi se oekivalo uporabom eurokodova. NAPOMENA Ako se za pravilo projektiranja upotrebljava druga mogunost u odnosu na pravilo primjene, za projekt koji iz toga proizlazi ne moe se smatrati da je u potpunosti u skladu s propisom EN 1997-1, iako takav projekt ostaje u skladu s naelima propisa EN 1997-1. Ako se propis EN 1997-1 upotrebljava u


pogledu svojstva popisanog u dodatku Z propisa proizvoda ili Smjernici za europsko tehniko doputenje, uporaba druge mogunosti za pravilo projektiranja ne mora biti prihvatljiva za oznaivanje CE. (6) Pravila primjene su u propisu EN 1997-1 oznaena brojem u zagradama, npr. kao u ovoj toki. 1.5 Definicije 1.5.1 Definicije zajednike svim eurokodovima (1) Definicije zajednike svim eurokodovima dane su u toki 1.5 propisa EN 1990:2002. 1.5.2. Posebne definicije za propis EN 1997-1 1.5.2.1 geotehniko djelovanje djelovanje preneseno na graevinu s temeljnoga tla, nasipa, otvorene vode stajaice ili podzemne vode NAPOMENA Definicija je uzeta iz propisa EN 1990:2002. 1.5.2.2 usporedivo iskustvo dokumentirani ili na koji drugi nain jasno utvreni podaci o temeljnom tlu iz projekta, koji se odnose na iste vrste tla i stijene za koje se oekuje slino geotehniko ponaanje i na sline graevine. Lokalno dobiveni podaci se smatraju posebno vanima. 1.5.2.3 temeljno tlo tlo, stijena ili nasip koji postoji na lokaciji prije izvedbe graevine 1.5.2.4 graevina usklaeni splet povezanih dijelova, ukljuujui nasipe izvedene u tijeku graenja, projektiran tako da nosi optereenja i osigurava prikladnu krutost. NAPOMENA Definicija je izvedena iz propisa EN 1990:2002 1.5.2.5 izvedena vrijednost vrijednost geotehnikog parametra dobivena iz rezultata ispitivanja s pomou teorije, meusobne zavisnosti ili iskustva 1.5.2.6 krutost otpornost gradiva na deformiranje 1.5.2.7 otpornost sposobnost sastavnice ili presjeka sastavnice graevine da podnese djelovanja bez mehanikoga sloma, npr. otpornost temeljnoga tla, otpornost na savijanje, otpornost na izvijanje, vlana otpornost NAPOMENA Definicija je izvedena iz propis EN 1990:2002 1.6 Simboli (1) U propisu EN 1997-1 upotrebljavaju se sljedei simboli: Latinina slova A efektivna povrina osnovice Ab povrina osnovice ispod pilota Ac ukupna tlano optereena povrina osnovice As;i povrina plata pilota u sloju i ad proraunska vrijednost geometrijskog podatka anom nazivna vrijednost geometrijskog podatka a promjena nazivnog geometrijskog podatka za posebne proraunske svrhe b irina temelja b efektivna irina temelja Cd granina proraunska vrijednost uinka djelovanja c kohezija


c efektivna kohezija cu nedrenirana posmina vrstoa cu;d proraunska vrijednost nedrenirane posmine vrstoe d dubina ukopavanja Ed proraunska vrijednost uinka djelovanja Estb;d proraunska vrijednost uinka stabilizirajuih djelovanja Edst;d proraunska vrijednost uinka destabilizirajuih djelovanja Fc;d proraunsko osno tlano optereenje na pilot ili na skupinu pilota Fd proraunska vrijednost djelovanja Fk svojstvena vrijednost djelovanja Frep znaajna vrijednost djelovanja Ft;d proraunsko osno vlano optereenje na vlani pilot ili na skupinu vlanih pilota Ftr;d proraunska vrijednost poprenog optereenja na pilot ili na temelj na pilotima Gdst;d proraunska vrijednost destabilizirajueg stalnog djelovanja za provjeru izdizanja Gstb;d proraunska vrijednost stabilizirajueg stalnog uspravnog djelovanja za provjeru izdizanja Gstb;d proraunska vrijednost stabilizirajueg stalnog uspravnog djelovanja za provjeru hidraulikoga

izdizanja tla (uronjena teina tla, efektivna teina) H vodoravno optereenje ili dio ukupnog djelovanja koji djeluje usporedno s osnovicom temelja Hd proraunska vrijednost H h visina zida h razina vode za hidrauliki slom tla h visina prizme tla za provjeru hidraulikog sloma tla hw;k svojstvena vrijednost hidrostatikog potencijala vode na podnoju prizme tla K0 koeficijent tlaka mirovanja K0; koeficijent tlaka mirovanja za povrinu poduprtog tla nagnutu za kut u odnosu na horizontalu k omjer d /cv;d l duljina temelja l efektivna duljina temelja n broj, primjerice, pilota ili istranih profila P optereenje na sidro Pd proraunska vrijednost P Pp pokusno optereenje pri ispitivanju prikladnosti injektiranih sidara Qdst;d proraunska vrijednost destabilizirajueg promjenljivog uspravnog djelovanja za provjeru izdizanja qb;k svojstvena vrijednost otpornosti na osnovici qs;i;k svojstvena vrijednost trenja na platu u sloju i Ra otpornost sidara na upanje Ra;d proraunska vrijednost Ra Ra;k svojstvena vrijednost Ra Rb;cal otpornost pilota na osnovici, proraunana iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla, pri graninom stanju

nosivosti Rb;d proraunska vrijednost otpornosti pilota na osnovici Rb;k svojstvena vrijednost otpornosti pilota na osnovici Rc tlana otpornost temeljnoga tla prema pilotu pri graninom stanju nosivosti Rc;cal proraunana vrijednost Rc Rc;d proraunska vrijednost Rc Rc;k svojstvena vrijednost Rc Rc;m vrijednost Rc mjerena u jednom od vie pokusnih optereenja pilota Rd proraunska vrijednost otpornosti na djelovanje Rp;d proraunska vrijednost sile otpora uzrokovana bonim tlakom na temelj Rs;d proraunska vrijednost otpornosti na platu pilota Rs;cal najvea vrijednost trenja na platu proraunana s parametrima temeljnoga tla iz rezultata ispitivanja Rs;k svojstvena vrijednost otpornosti plata pilota Rt najvea vrijednost vlane otpornosti pojedinanog pilota Rt;d proraunska vrijednost vlane otpornosti pilota ili skupine pilota, ili vlane otpornosti sidara Rt;k svojstvena vrijednost vlane otpornosti jednog pilota ili grupee pilota Rt;m izmjerena vlana otpornost pojedinanog pilota na jednom ili vie pokusnih pilota Rtr otpornost pilota na popreno optereenje Rtr;d proraunska otpornost popreno optereenog pilota Sdst;d proraunska vrijednost destabilizirajue sile strujnog tlaka Sdst;k svojstvena vrijednost destabilizirajue sile t strujnog tlaka s slijeganje


s0 trenutano slijeganje s1 konsolidacijsko slijeganje s2 slijeganje prouzroeno puzanjem (sekundarno slijeganje) Td proraunska vrijednost ukupne posmine otpornosti koja se razvija oko bloka temeljnoga tla u koji je

ugraena grupa vlanih pilota, ili na dijelu graevine koji je u dodiru s temeljnim tlom u porni tlak udst;d proraunska vrijednost destabilizirajueg ukupnog pornog tlaka V uspravno optereenje ili dio ukupnog djelovanja okomito na osnovicu temelja Vd proraunska vrijednost V Vd proraunska vrijednost efektivnog uspravnog djelovanja ili dijela ukupnog djelovanja okomito na

osnovicu temelja uspravnog djelovanja na graevinu Vdst;k svojstvena vrijednost destabilizirajueg uspravnog djelovanja na graevinu Xd svojstvena vrijednost svojstva gradiva z uspravni razmak Grka slova otklon osnovice temelja od vodoravne crte kut nagiba povrine tla iza zida (pozitivan prema gore) kut trenja na spojnoj povrini konstrukcije i temeljnoga tla d proraunska vrijednost obujamska teina efektivna obujamska teina a parcijalni koeficijent za sidrenje a;p parcijalni koeficijent za trajno sidrenje a;t parcijalni koeficijent za privremeno sidrenje b parcijalni koeficijent za otpornost pilota na osnovici c parcijalni koeficijent za efektivnu koheziju cu parcijalni koeficijent za nedreniranu posminu vrstou E parcijalni koeficijent za uinak djelovanja f parcijalni koeficijent za djelovanja, kojim se uzima u obzir mogunost nepovoljnih odstupanja

vrijednosti djelovanja od znaajnih vrijednosti F parcijalni koeficijent za djelovanje G parcijalni koeficijent za stalno djelovanje G;dst parcijalni koeficijent za stalno destabilizirajue djelovanje G;stb parcijalni koeficijent za stalno stabilizirajue djelovanje m parcijalni koeficijent za parametar tla (svojstvo gradiva) m;i parcijalni koeficijent za parametar tla u sloju i M parcijalni koeficijent za parametar tla (svojstvo gradiva), uzevi u obzir nesigurnosti obrasca Q parcijalni koeficijent za promjenljivo djelovanje qu parcijalni koeficijent za jednoosnu tlanu vrstou R parcijalni koeficijent za otpornost R;d parcijalni koeficijent za nesigurnost u obrascu otpornosti R;e parcijalni koeficijent za otpornost tla R;h parcijalni koeficijent za otpornost klizanju R;v parcijalni koeficijent za nosivost s parcijalni koeficijent za otpornost plata pilota S;d parcijalni koeficijent za nesigurnosti pri oblikovanju uinaka djelovanja Q;dst parcijalni koeficijent za destabilizirajue djelovanje koje dovodi do hidraulikog sloma Q;stb parcijalni koeficijent za stabilizirajue djelovanje protiv hidraulikoga sloma s;t parcijalni koeficijent za vlanu otpornost pilota t parcijalni koeficijent za ukupnu otpornost pilota w prostorna teina vode parcijalni koeficijent za kut unutarnjeg trenja (tan ) parcijalni koeficijent za obujamsku teinu kut nagiba (smjera) H koeficijent meuzavisnosti koji ovisi o broju ispitanih pilota ili istranih profila a koeficijent meuzavisnosti za sidrenje 1; 2 koeficijenti meuzavisnosti za ocjenjivanje rezultata statikih pokusnih optereenja pilota


3; 4 koeficijenti meuzavisnosti za odreivanje otpornosti pilota iz rezultata istraivanja temeljnoga tla, koje ne ukljuuje pokusno optereenje pilota

5; 6 koeficijenti meuzavisnosti za odreivanje otpornosti pilota iz ispitivanja dinamikim udarom koeficijent za pretvaranje svojstvene vrijednosti u znaajnu vrijednost stb;d proraunska vrijednost stabilizirajueg ukupnog uspravnog naprezanja h;0 vodoravna komponenta efektivnog tlaka tla u mirovanju (z) naprezanje okomito na zid na dubini z (z) posmino naprezanje na zid na dubini z efektivni kut unutarnjeg trenja cv kut unutarnjeg trenja pri kritinom stanju cv;d proraunska vrijednost cv d proraunska vijednost Skraenice CFA piloti s kontinuiranim svrdlom OCR koeficijent prekonsolidacije NAPOMENA 1 Simboli, koji se zajedniki rabe u svim eurokodovima, odreeni su u propisu EN 1990:2002. NAPOMENA 2 Oznake rabljenih simbola zasnovane su na propisu ISO 3898:1997. (2) Za geotehnike proraune preporuuju se sljedee jedinice ili njihovi viekratnici: - sila kN - masa kg - moment kNm - prostorna masa kg/m3 - obujamska teina kN/m3 - naprezanje, tlak, vrstoa i krutost kPa - koeficijent propusnosti m/s - koeficijent konsolidacije m2/s 2. poglavlje Osnove geotehnikog projektiranja 2.1 Proraunski zahtjevi (1)P Za svaku geotehniku proraunsku okolnost mora se provjeriti nije li premaeno ijedno odgovarajue granino stanje odreeno u propisu EN 1990:2002. (2) Ako se odreuju proraunske okolnosti i granina stanja, treba uzeti u obzir sljedee imbenike: - uvjete na lokaciji sa stajalita sveukupne stabilnosti i pomake temeljnoga tla - narav i veliinu graevine i njezinih dijelova, ukljuujui sve posebne zahtjeve, kao to je projektni vijek

trajanja - uvjete u okolini graevine (npr. susjedne graevine, promet, instalacije, vegetacija, opasne kemikalije) - uvjete u temeljnome tlu - podzemnu vodu - regionalnu seizminost - utjecaj okolia (hidrologija, povrinske vode, usijedanje tla, sezonske promjene temperature i vlage). (3) Granina se stanja mogu pojaviti u temeljnome tlu ili u graevini ili istovremenim slomom graevine i temeljnoga tla. (4) Granina stanja treba provjeriti na jedan od slijedeih naina ili njihovom kombinacijom: - uporabom prorauna, kao to je opisano u toki 2.4 - primjenom propisanih mjera, kao to je opisano u toki 2.5 - pomou ispitivanja modela i pokusnog optereenja, kao to je opisano u toki 2.6 - pomou opaanja, kao to je opisano u toki 2.7 (5) U praksi e iskustvo esto pokazati koji e tip graninoga stanja biti prevladavajui za projektiranje, a provjerom se moe utvrditi da li se ostala granina stanja mogu izbjei.


(6) Zgrade inae trebaju biti zatiene od prodora podzemne vode ili od prijenosa para ili plinova u njihovu unutranjost. (7) Rezultate prorauna treba provjeriti prema usporedivome iskustvu, ako se moe primijeniti. (8)P Prorauni i provjere graenja te sloenost svakog geotehnikog projekta, zajedno s odgovarajuim rizicima, moraju se utvrditi za odreivanje najmanjih zahtjeva na opseg i sadraj geotehnikih istraivanja. Posebno se moraju razlikovati: - lagane i jednostavne konstrukcije te manje zemljane graevine za koje je mogue osigurati zadovoljavanje

najmanjih zahtjeva s pomou iskustva i kvalitativnih geotehnikih istraivanja uz zanemariv rizik - ostale geotehnike konstrukcije. NAPOMENA Doputeno je da se nain zadovoljavanja ovih najmanjih zahtjeva navede u nacionalnom dodatku. (9) Doputeno je da se za gore nabrojene graevine i zemljane graevine manje geotehnike sloenosti i rizika primijene pojednostavnjeni postupci projektiranja. (10) Za uspostavljanje geotehnikih proraunskih zahtjeva, smiju se uvesti tri geotehnike kategorije, 1, 2 i 3. (11) Preliminarnu razredbu konstrukcije prema geotehnikoj kategoriji obino treba provesti prije geotehnikih istraivanja. U svakoj fazi projektiranja i procesa graenja treba kontrolirati kategoriju i prema potrebi je promijeniti. (12) Postupci viih kategorija smiju se upotrijebiti za opravdanje ekonominijih projekata ili ako ih projektant smatra primjerenima. (13) Razliite se geotehnike kategorije mogu upotrijebiti za razne vidove projekta, pri emu nije nuno da se cijeli projekt obrauje prema najvioj od ovih kategorija. (14) Geotehnika kategorija 1 treba ukljuivati samo male i relativno jednostavne konstrukcije: - za koje je mogue osigurati zadovoljenje osnovnih zahtjeva iz iskustva i kvalitativnih geotehnikih

istraivanja - sa zanemarivim rizikom. (15) Postupke geotehnike kategorije 1 treba upotrebljavati samo ako postoji zanemariv rizik u pogledu sveukupne stabilnosti ili pomaka temeljnoga tla te za uvjete u temeljnome tlu za koje se iz usporedivoga iskustva zna da su dovoljno jednostavni. U ovim je sluajevima doputeno da se postupci sastoje od rutinskih metoda za projektiranje i graenje temelja. (16) Postupke geotehnike kategorije 1 treba upotrebljavati samo ako nema iskopa ispod razine podzemne vode ili ako usporedivo lokalno iskustvo ukazuje na to da e predvieni iskop ispod razine podzemne vode biti jednostavan. (17) Geotehnika kategorija 2 treba ukljuivati uobiajene tipove graevina i temelja bez izuzetnog rizika ili tekih uvjeta u tlu i optereenja. (18) Projektiranje graevina geotehnike kategorije 2 obino treba ukljuivati koliinske geotehnike podatke i proraune kako bi se osiguralo zadovoljavanje osnovnih zahtjeva. (19) Rutinski postupci za terensko i laboratorijsko ispitivanje te za proraun i izvedbu smiju se upotrebljavati za projektiranje u geotehnikoj kategoriji 2. NAPOMENA Slijede primjeri uobiajenih graevina ili dijelova graevina koji pripadaju geotehnikoj kategoriji 2: - plitki temelji - temeljne ploe - temelji na pilotima - zidovi i ostale graevine koje pridravaju ili podupiru tlo ili vodu


- iskopi - stupovi i upornjaci mostova - nasipi i zemljane graevine - geotehnika sidra i ostali sustavi zatega - tuneli u tvrdoj, neispucaloj stijenskoj masi, na koje se ne primjenjuje posebna vodonepropusnost ili ostali

zahtjevi (20) Geotehnika kategorija 3 treba ukljuivati graevine ili dijelove graevina koji su izvan granica geotehnikih kategorija 1 i 2. (21) Geotehnika kategorija 3 obino treba ukljuivati koje druge odredbe i pravila, pored onih u ovom propisu. NAPOMENA Geotehnika kategorija 3 sadri sljedee primjere: - vrlo velike i neuobiajene graevine - graevine koje ukljuuju izvanredne rizike, ili neuobiajene ili izuzetno teke uvjete u temeljnome tlu ili

optereenja - graevine u podrujima velike seizminosti - graevine u podrujima s vjerojatnim nestabilnostima lokacije ili stalnim pomacima temeljnoga tla koji

zahtijevaju zasebna istraivanja ili posebne mjere. 2.2 Proraunske okolnosti (1)P Moraju se uzeti u obzir trenutne i trajne proraunske okolnosti. (2) U geotehnikom projektiranju, prema potrebi, treba ukljuiti podroban opis proraunskih okolnosti za: - djelovanja, meudjelovanja i sluajeve optereenja; - opu podobnost temeljnoga tla, na kojemu e graevina biti smjetena, u pogledu sveope stabilnosti i

pomaka temeljnoga tla; - rasprostiranje i razredbu raznih podruja tla i stijene te dijelova graevine koji su ukljueni u svaki

proraunski obrazac; - nagnute meuslojne plohe; - rudnike, pilje ili ostale podzemne graevine; - za graevine na stijeni ili blizu stijene: - naizmjenine tvrde i meke slojeve, - rasjede, pukotine i prsline

- moguu nestabilnost blokova stijenske mase - upljine nastale otapanjem, kao to su ponori ili pukotine s mekom ispunom podlone trajnom otapanju

(stijena) - okoli unutar kojega je projekt smjeten, to ukljuuje slijedee: - uinke podlokavanja, erozije i iskopa, koji vode do promjena geometrijskih odnosa na povrini

temeljnoga tla - uinke kemijske korozije - uinke rastrobe - uinke smrzavanja - uinke dugotrajnih sua - promjene razine podzemne vode, ukljuujui, npr. uinke odvodnje, mogueg plavljenja, zakazivanja

drenanih sustava i koritenja vode - prisutnost plinova koji izlaze iz temeljnoga tla - ostale uinke vremena i okolia na vrstou i ostala svojstva gradiva, npr. uinke otvora nastalih

djelovanjem ivotinja - potrese

- pomake temeljnoga tla prouzroene usjedanjem uslijed rudarenja ili kojih drugih aktivnosti

- osjetljivost graevine na deformiranje

- uinke nove graevine na postojee graevine, instalacije i lokalni okoli.


2.3 Trajnost (1)P U tijeku izrade geotehnikog projekta potrebno je procijeniti i predvidjeti, koji bitni utjecaji okolia mogu djelovati na trajnost i predvidjeti poduzimanje moguih mjera za zatitu ili osiguranje odgovarajue otpornosti gradiva. (2) Pri projektiranju trajnosti gradiva kojie e se rabiti u temeljnome tlu, treba uzeti u obzir sljedee: a) za beton: - agresivna sredstva u podzemnoj vodi, temeljnome tlu ili gradivu ispune, kao to su kiseline ili sulfatne soli b) za elik: - kemijsko djelovanje na dijelove temelja ukopane u temeljno tlo koje je dovoljno propusno da je kroz njega

mogue strujanje podzemne vode i kisika - koroziju na licu murja koje je izloeno slobodnoj vodi, posebno u podruju srednje razine podzemne vode - rupiastu koroziju elika koji je ugraen u ispucali ili porozni beton, posebno za valjani elik gdje varovi, kao

katode, djeluju elektrolitski sa slobodnom povrinom, kao anodom c) za drvo: - gljivice i aerobne bakterije u nazonosti kisika d) za sintetika vlakna: - uinke starenja prouzroene izloenosti ultraljubiastom zraenju ili razgradnjom ozona, ili istovremene

uinke temperature i naprezanja te naknadne uinke prouzroene kemijskom razgradnjom. (3) Upuuje se na odredbe trajnosti iz propisa za graevne materijale. 2.4 Geotehniko projektiranje podrano proraunom 2.4.1 Openito (1)P Projektiranje podrano proraunom mora biti u skladu s osnovnim zahtjevima propisa EN 1990:2002 i s posebnim pravilima ovog propisa. Projektiranje podrano proraunom ukljuuje: - djelovanja, koja mogu biti prisilna optereenja ili prisilni pomaci, npr. prouzroeni pomicanjem temeljnoga

tla - svojstva tala, stijena i ostalih gradiva - geometrijske podatke - granine vrijednosti deformiranja, irine pukotina, vibracije itd. - proraunske obrasce. (2) Treba uzeti u obzir da poznavanje uvjeta u temeljnome tlu ovisi o obimu i kakvoi geotehnikih istraivanja. Ovo je poznavanje, kao i provjera ljudskoga rada, obino vanije za ispunjenje osnovnih zahtjeva od tonosti proraunskih obrazaca i parcijalnih koeficijenata. (3)P Proraunski obrazac mora opisati pretpostavljeno ponaanje temeljnoga tla za razmatrano granino stanje. (4)P Ako za odreeno granino stanje nije dostupan nijedan pouzdan proraunski obrazac, mora se provesti proraun drugog graninog stanja s pomou koeficijenata koji e osigurati da je premaaj tog odreenog razmatranog graninog stanja dovoljno nevjerojatan. U drugoj se mogunosti mora provesti projektiranje propisanim mjerama, ispitivanjima modela i pokusnim optereenjem, ili metodom opaanja. (5) Proraunski obrazac moe se sastojati od bilo kojega od: - analitikoga obrasca - poluempirijskoga obrasca - numerikoga obrasca.


(6)P Svaki proraunski model mora biti toan ili s pogrekom na strani sigurnosti. (7) Proraunski obrazac smije sadravati pojednostavljenja. (8) Ako je potrebno, rezultati obrasca smiju se preinaiti kako bi se osiguralo da je proraun za projekt toan ili je s pogrekom na strani sigurnosti. (9) Ako se koeficijent obrasca upotrebljava za preinaku rezultata, treba uzeti u obzir sljedee: - raspon nesigurnosti u rezultate naina prorauna - svaku sustavnu pogreku za koju se zna da je povezana s nainom prorauna. (10)P Ako se u proraunu rabi empirijski odnos, mora se jasno ustanoviti da je on odgovarajui za prevladavajue uvjete u temeljnome tlu. (11) Granina stanja, koja ukljuuju stvaranje mehanizma u temeljnome tlu, moraju se provjeriti proraunskim obrascem. Za granina stanja, koja su odreena razmatranjem deformiranja, deformiranje treba ocijeniti kao to je opisano u toki 2.4.8 ili na koji drugi nain. NAPOMENA Mnogi se proraunski obrasci zasnivaju na pretpostavci dovoljno duktilnog ponaanja sustava temeljno tlo/ graevina. Meutim, pomanjkanje duktilnosti vodi do graninog stanja nosivosti za koje je svojstveno naglo uruavanje. (12) Numeriki postupci mogu biti prikladni ako se u graninom stanju uzmu u obzir prihvatljive deformacije ili meudjelovanje graevine i tla. (13) U graninom stanju treba uzeti u obzir prihvatljive deformacije. U sluajevima kada se moe dogoditi kombinirani slom dijelova graevine i temeljnoga tla, moda zatreba detaljni proraun u kojem se uzima relativna krutost graevine i temeljnoga tla. Primjeri ukljuuju temeljne ploe, bono optereene pilote i savitljive potporne zidove. Posebnu pozornost treba posvetiti dozvoljenim (prihvatljivim) deformacijama kod krhkih gradiva i onih sa svojstvom omekanja. (14) Za neke graevine, kao to su iskopi pridrani savitljivim zidovima sa sidrima ili razuporama, veliina i raspored tlaka tla, unutarnje sile i momenti savijanja u graevini u velikoj mjeri ovise o krutosti graevine, krutosti i vrstoi temeljnoga tla te o stanju naprezanja u temeljnome tlu. (15) Za meudjelovanja temeljnoga tla i konstrukcije, u proraunima treba rabiti odnose naprezanja i deformacija za temeljno tlo i gradiva te stanje naprezanja u temeljnome tlu, koji su dovoljno znaajni za razmatrano granino stanje, kako bi se dobilo siguran rezultat. 2.4.2 Djelovanja (1)P Definicije djelovanja moraju se uzeti iz propisa EN 1990:2002. Vrijednosti djelovanja moraju se, prema potrebi, uzeti iz propisa EN 1991. (2)P Budui da su vrijednosti geotehnikih djelovanja, koja e se rabiti, poznate prije provedbe prorauna, njih se mora izabrati. Smije ih se mijenjati tijekom toga prorauna. NAPOMENA Vrijednosti geotehnikih djelovanja smiju se mijenjati tijekom prorauna. U tim e sluajevima one biti uvedene s preliminarnim, poznatim vrijednostima, kao prva procjena za poetak prorauna. (3)P Pri odreivanju djelovanja, koja e se usvojiti za projekt, u obzir se mora uzeti svako meudjelovanje konstrukcije i temeljnoga tla. (4) Za geotehniko projektiranje treba razmotriti ukljuivanje sljedeih djelovanja: - teinu tla, stijene i vode - naprezanja u temeljnome tlu - tlak tla5 - tlak slobodne vode, ukljuujui tlak valova 5 Nacionalna biljeka: U izvorniku je naveden i tlak podzemne vode koji se kasnije ponovno navodi te je

ovdje izostavljen


- tlak podzemne vode - sile izazvane teenjem vode kroz tlo - stalni i uporabni teret konstrukcija - dodatna optereenja - sile sidrenja brodova - rastereenje ili iskop temeljnoga tla - optereenje prometa - pomake prouzroene rudarenjem ili kojim drugim aktivnostima speleologije ili tunelogradnje - bujanje i skupljanje prouzroeno vegetacijom, klimatskim promjenama ili promjenama vlage - pomake prouzroene puzanjem ili klizanjnjem, ili taloenjem masa tla - pomake prouzroene razgradnjom, rasprenjem, raspadanjem, samozbijanjem i otapanjem - pomake i ubrzanje prouzroene potresima, eksplozijama, vibracijama i dinamikim optereenjima - uinke temperature, ukljuujui djelovanje mraza - optereenje ledom - uporabno prednapinjanje u geotehnikim sidrima ili razuporama - negativno trenje na platu. (5)P Mora se razmotriti mogunost promjenljivih djelovanja koja se pojavljuju zajedno i odvojeno. (6)P Mora se razmotriti trajanje djelovanja u odnosu na uinak vremena na svojstva tla, posebno na svojstva propusnosti i stiljivosti sitnozrnoga tla. (7)P Moraju se utvrditi i posebno uzeti u obzir djelovanja koja opetovano djeluju i ona promjenljive veliine u pogledu, npr. kontinuiranih pomaka, likvefakcije tla te promjene krutosti i vrstoe temeljnoga tla. (8)P Moraju se utvrditi i posebno uzeti u obzir djelovanja koja proizvode dinamiki odziv konstrukcije i temeljnoga tla. (9)P Moraju se identificirati i posebno uzeti u obzir djelovanja u kojima prevladavaju sile temeljnoga tla i slobodne vode u pogledu deformiranja, raspucanosti, promjenljive propusnosti i erozije. NAPOMENA Za nepovoljna (ili destabilizirajua) i povoljna (ili stabilizirajua) trajna djelovanja, u nekim se okolnostima smije smatrati da proizlaze iz jednog izvora. Ako se tako smatra, smije se primijeniti jedan parcijalni koeficijent na zbroj ovih djelovanja ili na zbroj njihovih uinaka. 2.4.3 Svojstva temeljnoga tla (1)P Svojstva tla i stijenskih masa, koja su kvantificirana geotehnikim parametrima za proraune projekta, moraju se pribaviti iz rezultata ispitivanja, izravno ili iz meuzavisnosti, teorije ili empirije, te iz ostalih odgovarajuih podataka. (2)P Vrijednosti dobivene iz rezultata ispitivanja i ostali podaci moraju se primjereno tumaiti za razmatrano granino stanje. (3)P U obzir se moraju uzeti mogue razlike izmeu svojstava temeljnoga tla i geotehnikih parametara dobivenih iz rezultata ispitivanja s jedne strane i onih koji prevladavaju u ponaanju geotehnike konstrukcije s druge strane. (4) Razlike koje se spominju u toki 2.4.3(3)P mogu biti prouzroene sljedeim imbenicima: - mnogi geotehniki parametri nisu prave konstante ve ovise o razini naprezanja i nainu deformiranja - graa tla i stijene (npr. raspukline, tanka slojevitost ili velika zrna), koja moda ima razliite uloge u

ispitivanju i u geotehnikoj graevini - uinci vremena - omekavajui uinak procjedne vode na vrstou tla ili stijene - omekavajui uinak dinamikih djelovanja - krhkost ili duktilnost ispitivanoga tla i stijene - metoda izvoenja geotehnike konstrukcije - utjecaj ljudskoga rada na umjetno postavljeno ili poboljano temeljno tlo - uinak aktivnosti graenja na svojstva temeljnoga tla. (5) Pri utvrivanju vrijednosti geotehnikih parametara, treba uzeti u obzir sljedee:


- objavljene i priznate podatke koji se odnose na uporabu svakoga tipa ispitivanja u primjerenim uvjetima u temeljnome tlu

- vrijednost svakoga geotehnikog parametra usporeenu s odgovarajuim objavljenim podacima te lokalnim i opim iskustvom

- promjenu geotehnikih parametara koji su vani za projekt - rezultate svih terenskih ispitivanja u velikom mjerilu i mjerenja na susjednim gradnjama - sve meuzavisnosti izmeu rezultata vie od jedne vrste ispitivanja - svako znaajno pogoranje svojstava temeljnoga tla, koje se moda pojavi tijekom ivotnoga vijeka

graevine. (6)P Faktori umjeravanja moraju se primijeniti, ako je potrebno, za pretvaranje rezultata laboratorijskih ili terenskih ispitivanja u skladu s propisom EN 1997-2 u vrijednosti koje predstavljaju ponaanje tla i stijene u temeljnome tlu za aktualno granino stanje, ili za uzimanje u obzir meuzavisnosti koritenih za dobivanje izvedenih vrijednosti iz rezultata ispitivanja. 2.4.4 Geometrijski podaci (1)P Razina i nagib povrine temeljnoga tla, razine vode, razine granica izmeu slojeva, razine iskopa i mjere (veliine) geotehnikih graevina moraju se razmatrati (promatrati), kao geometrijski podaci. 2.4.5 Svojstvene vrijednosti 2.4.5.1 Svojstvene i znaajne vrijednosti djelovanja (1)P Svojstvene i znaajne vrijednosti djelovanja moraju se izvesti u skladu s propisom EN 1990:2002 i raznim dijelovima propisa EN 1991. 2.4.5.2 Svojstvene vrijednosti geotehnikih parametara (1)P Izbor svojstvenih vrijednosti geotehnikih parametara mora se zasnivati na rezultatima i izvedenim vrijednostima iz laboratorijskih i terenskih ispitivanja, nadopunjenima dobro uspostavljenim iskustvom. (2)P Svojstvena vrijednost geotehnikog parametra mora se izabrati kao oprezna procjena vrijednosti koja utjee na pojavu graninoga stanja. (3)P Pri odreivanju svojstvenih vrijednosti c i tg , u obzir se moraju uzeti vee promjene c u odnosu na one tan . (4)P Pri izboru svojstvenih vrijednosti geotehnikih parametara, u obzir se mora uzeti sljedee: - geoloke i ostale podatke iz podloga, kao to su podaci iz prethodnih projekata - promjenljivost mjerenih vrijednosti svojstava i ostalih vanih podataka, npr. iz postojeega znanja - opseg terenskih i laboratorijskih istraivanja - tip i broj uzoraka - opseg podruja temeljnoga tla koje ima prevladavajui utjecaj na ponaanje geotehnike konstrukcije u

razmatranom graninom stanju - mogunost geotehnike konstrukcije da optereenja iz slabih prenese u jaka podruja u temeljnome tlu. (5) Svojstvene vrijednosti mogu biti donje vrijednosti, koje su manje od najvjerojatnijih vrijednosti, ili gornje vrijednosti, koje su od njih vee. (6)P Za svaki se proraun mora upotrijebiti najmanje povoljna kombinacija donjih i gornjih vrijednosti nezavisnih parametara. (7) Podruje temeljnoga tla, koje ima prevladavajui utjecaj na ponaanje geotehnike graevine u graninome stanju, obino je znatno vee od uzorka za ispitivanje ili podruja temeljnoga tla na koje utjee terensko ispitivanje. Radi toga je vrijednost prevladavajueg parametra esto srednja vrijednost raspona vrijednosti koje obuhvaaju veliku povrinu ili obujam temeljnoga tla. Svojstvena vrijednost treba biti oprezna procjena ove srednje vrijednosti.


(8) Ako ponaanjem geotehnike konstrukcije u razmatranom graninom stanju prevladava najmanja ili najvea vrijednost svojstva temeljnoga tla, svojstvena vrijednost treba biti oprezna procjena najmanje ili najvee vrijednosti koja se pojavljuje u podruju koje ima prevladavajui utjecaj na ponaanje. (9) Pri odreivanju podruja temeljnoga tla, koje ima prevladavajui utjecaj na ponaanje geotehnike konstrukcije u graninome stanju, treba uzeti u obzir da ovo granino stanje moda ovisi o ponaanju oslonjene konstrukcije. Primjerice, pri razmatranju graninoga stanja nosivosti za nosivost zgrade na vie temeljnih stopa, prevladavajui parametar treba biti srednja vrijednost vrstoe svakog pojedinog podruja temeljnoga tla ispod temeljne stope, ako se zgrada ne moe oduprijeti lokalnome slomu. Ako je, meutim, zgrada dovoljno kruta i vrsta, prevladavajui parametar treba biti srednja vrijednost ovih srednjih vrijednosti za cijelo podruje ili dio podruja temeljnoga tla ispod zgrade. (10) Ako se za izbor svojstvenih vrijednosti osobina temeljnoga tla upotrebljavaju statistike metode, te metode trebaju razlikovati lokalno i podruno uzorkovanje te trebaju omoguiti uporabu prethodnoga znanja o usporedivim osobinama temeljnoga tla. (11) Ako se upotrebljavaju statistike metode, svojstvena vrijednost treba biti izvedena tako da vjerojatnost pojave najnie vrijednosti koja uzrokuje razmatrano granino stanje, nije vea od 5%. NAPOMENA U ovome pogledu oprezna je procjena srednje vrijednosti izbor srednje vrijednosti ogranienoga skupa vrijednosti geotehnikih parametara, s razinom pouzdanosti od 95%. Ako se radi o lokalnome slomu, oprezna procjena male vrijednosti je 5% fraktila. (12)P Ako se upotrebljavaju standardne tablice svojstvenih vrijednosti, koje se odnose na parametre istraivanja tla, svojstvena vrijednost mora biti izabrana kao vrlo oprezna vrijednost. 2.4.5.3 Svojstvene vrijednosti geometrijskih podataka (1)P Potrebno je izmjeriti svojstvene vrijednosti razina temeljnoga tla i podzemne vode ili slobodne vode i to nazivne ili procijenjene gornje ili donje razine. (2) Svojstvene vrijednosti razina temeljnoga tla i veliine geotehnikih graevina ili njihovih dijelova obino trebaju biti nazivne vrijednosti. 2.4.6 Proraunske vrijednosti 2.4.6.1 Proraunske vrijednosti djelovanja (1)P Proraunska vrijednost djelovanja mora biti odreena u skladu s propisom EN 1990:2002. (2)P Proraunska vrijednost djelovanja (Fd) mora biti izravno odreena ili izvedena iz znaajnih vrijednosti s pomou sljedee jednadbe: Fd = F Frep (2.1a) gdje je: Frep = Fk (2.1b) (3)P Primjerene vrijednosti moraju se uzeti iz proposa EN 1990:2002. (4)P U jednadbi (2.1a) mora se upotrijebiti parcijalni koeficijent F za trajne i privremene okolnosti koji je odreen u dodatku A. NAPOMENA 1 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. NAPOMENA 2 Preporuene vrijednosti u dodatku A ukazuju na primjerenu razinu sigurnosti za uobiajene projekte. (5) Ako se proraunske vrijednosti geotehnikih djelovanja izravno ocjenjuju, vrijednosti parcijalnih koeficijenata, preporuene u dodatku A, treba upotrebljavati kao smjernicu za zahtijevanu razinu sigurnosti.


(6)P Ako se radi o tlaku podzemne vode za granina stanja s ozbiljnim posljedicama (openito su to granina stanja nosivosti), proraunske vrijednosti moraju predstavljati najnepovoljnije vrijednosti koje se mogu pojaviti tijekom projektiranoga vijeka konstrukcije. Za granina stanja s manje ozbiljnim posljedicama (openito su to granina stanja uporabljivosti), proraunske vrijednosti moraju biti najnepovoljnije vrijednosti koje se mogu pojaviti u uobiajenim okolnostima. (7) U nekim sluajevima, ekstremni tlak vode, koji zadovoljava toku 1.5.3.5 propis EN 1990:2002, smije se razmatrati kao izvanredno djelovanje. (8) Proraunske vrijednosti tlaka podzemne vode smiju se izvesti mnoenjem parcijalnih koeficijenata s svojstvenim tlakom vode ili mnoenjem svojstvene razine vode s koeficijentom sigurnosti u skladu s tokama 2.4.4(1)P i 2.4.5.3(1)P. (9) Sljedea obiljeja, koja moda utjeu na tlak vode, moraju se uzeti u obzir: - razina povrine slobodne vode ili razina podzemne vode - povoljni ili nepovoljni uinci dreniranja, prirodnog i umjetnog, uzevi u obzir njegovo budue odravanje - dotok vode od kie, poplave, prsnua vodovodne cijevi ili na koji drugi nain - promjena tlaka vode prouzroena rastom ili odstranjivanjem vegetacije. (10) Treba uzeti u obzir nepovoljne razine vode uzrokovane promjenama na slivu i smanjenjem otjecanja, uzrokovanog zaepljenjem, zamrzavanjem i drugim uzrocima. (11) Ukoliko se ne moe dokazati uinkovitost sustava odvodnje i njegovog odravanja, potrebno je u projektu raunati s najveom moguom razinom podzemne vode koja moe biti i na razini povrine tla. 2.4.6.2 Proraunske vrijednosti geotehnikih parametara (1)P Proraunske vrijednosti geotehnikih parametara (Xd) moraju biti izvedene iz svojstvenih vrijednosti s pomou sljedee jednadbe: Xd = Xk / M (2.2) ili ih se mora izravno ocijeniti. (2)P U jednadbi (2.2) mora se upotrijebiti parcijalni koeficijent M za trajne i privremene okolnosti koji je odreen u dodatku A. NAPOMENA 1 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. NAPOMENA 2 Preporuene vrijednosti u dodatku A ukazuju na najmanju razinu sigurnosti za uobiajene projekte. (3) Ako se proraunske vrijednosti geotehnikih parametara izravno ocjenjuju, vrijednosti parcijalnih koeficijenata, preporuene u dodatku A, treba upotrebljavati kao smjernicu za zahtijevanu razinu sigurnosti. 2.4.6.3 Proraunske vrijednosti geometrijskih podataka (1) Parcijalni koeficijenti za djelovanja i gradiva (F i M) ukljuuju manje promjene geometrijskih podataka i, u takvim sluajevima, ne treba zahtijevati dodatni koeficijent sigurnosti za geometrijske podatke. (2)P U sluajevima kada odstupanja u geometrijskim podacima imaju znatan uinak na pouzdanost konstrukcije, proraunske vrijednosti geometrijskih podataka (ad) moraju biti izravno ocijenjene ili izvedene iz nazivnih vrijednosti s pomou sljedee jednadbe (vidi toku 6.3.4 propisa EN 1990:2002): ad = anom a (2.3) gdje su vrijednosti a dane u tokama 6.5.4(2) i 9.3.2.2. 2.4.6.4 Proraunske vrijednosti svojstava graevine (1)P Proraunsku vrstou svojstava gradiva i proraunske otpornosti dijelova graevine mora se proraunati u skladu s propisima EN 1992 do EN 1996 i propisom EN 1999.


2.4.7 Granina stanja nosivosti 2.4.7.1 Openito (1)P Ako je potrebno, mora se provjeriti da nisu premaena sljedea granina stanja: - gubitak ravnotee graevine ili temeljnoga tla, kao krutoga tijela (kao cjeline), u kojem vrstoe gradiva i

temeljnoga tla neznatno doprinose otpornosti (EQU) - unutarnji slom ili prekomjerno deformiranje graevine ili njezinih dijelova, ukljuujui, npr. temeljne stope,

pilote ili zidove podruma, za koje vrstoa gradiva znatno doprinosi otpornosti (STR) - slom ili prekomjerno deformiranje temeljnoga tla, u kojem vrstoa tla ili stijene znatno doprinosi otpornosti

(GEO) - gubitak ravnotee graevine ili temeljnoga tla prouzroen njihovim izdizanjem uzrokovanim uzgonom

(tlakom vode) ili kojim drugim uspravnim djelovanjem (UPL) - hidrauliki slom, unutarnja erozija i stvaranje erozijskih kanala u temeljnome tlu, koje prouzrokuje teenje u

potencijalnom polju (HYD). NAPOMENA Granino stanje GEO esto je kritino za dimenzioniranje nosivih dijelova temelja ili potpornih graevina, a ponekad i za vrstou nosivih dijelova. (2)P Moraju se upotrebljavati parcijalni koeficijenti za trajne i privremene okolnosti koji su odreeni u dodatku A. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice iz dodatka A daju preporuene vrijednosti. (3) Sve vrijednosti parcijalnih koeficijenata za djelovanja ili uinke djelovanja u izvanrednim okolnostima obino trebaju biti jednake 1,0. Sve vrijednosti parcijalnih koeficijenata za otpornosti tada trebaju biti izabrane u skladu s posebnim prilikama izvanredne okolnosti. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. (4) Stroe vrijednosti od onih koje su preporuene u dodatku A treba upotrebljavati u sluajevima izuzetnog rizika, ili neobinih ili izuzetno tekih uvjeta u temeljnome tlu ili optereenja. (5) Blae vrijednosti od onih koje su preporuene u dodatku A smiju se upotrijebiti za privremene konstrukcije ili privremene proraunske okolnosti, ako ih opravdavaju vjerojatne posljedice. (6) Pri raunanju proraunske vrijednosti otpornosti (Rd), ili proraunske vrijednosti uinka djelovanja (Ed), koeficijenti obrasca (R;d) odnosno (S;d) smiju se uvesti radi osiguranja da su rezultati proraunskog (modela), obrasca za projekt toni ili su s pogrekom na strani sigurnosti. 2.4.7.2 Provjera statike ravnotee (1)P Pri razmatranju graninoga stanja statike ravnotee, sveukupnih pomaka graevine ili temeljnoga tla (EQU), mora se provjeriti da je: Edst;d Estb;d + Td (2.4) gdje je: Edst;d = E{F Frep ; Xk / M ; ad}dst (2.4a) i Estb;d = E{F Frep ; Xk / M ; ad}stb (2.4b) (2)P U jednadbi (2.4) moraju se upotrebljavati parcijalni koeficijenti za stalne i privremene okolnosti koji su odreeni u tokama A.2(1)P i A.2(2)P. NAPOMENA 1 Statika ravnotea EQU uglavnom je vana za proraun graevina. Za geotehniko projektiranje EQU provjera se ograniava na rijetke sluajeve krutih temelj na stijeni, te se, u naelu, razlikuje od sveukupne stabilnosti ili stabilnosti uslijed djelovanja uzgona. Ako je ukljuen otpor na smicanje Td, statika ravnotea (EQU) bi trebala biti od male vanosti.


NAPOMENA 2 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.1 i A.2 daju preporuene vrijednosti. 2.4.7.3 Provjera otpornosti za granina stanja graevine i temeljnoga tla u trajnim i privremenim okolnostima 2.4.7.3.1 Openito (1)P Pri razmatranju graninoga stanja loma ili prekomjernog izoblienja (deformacije) nosivog elementa ili dijela temeljnoga tla (STR i GEO), mora se provjeriti da je: Ed Rd (2.5) 2.4.7.3.2 Proraunski uinci djelovanja (1) Parcijalni koeficijenti za djelovanja smiju se primijeniti na sama djelovanja (Frep) ili na njihove uinke (E): Ed = E{F Frep ; Xk / M ; ad} (2.6a) Ed = E E{Frep ; Xk / M ; ad} (2.6b) (2) U nekim proraunskim okolnostima, primjena parcijalnih koeficijenata na djelovanja koja dolaze iz tla ili kroz njega (kao to je tlak tla ili vode) mogla bi dovesti do proraunskih vrijednosti koje su nerazumne ili ak fizikalno nemogue. U takvim se okolnostima koeficijenti smiju izravno pomnoiti uincima djelovanja izvedenim iz znaajnih vrijednosti djelovanja. (3)P U jednadbama (2.6a) i (2.6b) moraju se upotrijebiti parcijalni koeficijenti koji su odreeni u tokama A.3.1(1)P i A.3.2(1)P. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.3 i A.4 daju preporuene vrijednosti. 2.4.7.3.3 Proraunske otpornosti (1) Parcijalni koeficijenti smiju se primijeniti na svojstva tla (X), na otpornosti (R) ili na sve njih, kao to slijedi: Rd = R{F Frep ; Xk / M ; ad} (2.7a) Rd = R{F Frep ; Xk ; ad} / R (2.7b) Rd = R{F Frep ; Xk / M; ad} / R (2.7c) NAPOMENA U proraunskim postupcima, gdje se koeficijenti primjenjuju na uinke djelovanja, parcijalni koeficijent za djelovanja F = 1,0 (vidi takoer toku B.3(6)) (2)P U jednadbama (2.7a, b i c) moraju se upotrijebiti parcijalni koeficijenti koji su odreeni i u tokama A.3.3.1(1)P, A.3.3.2(1)P, A.3.3.4(1)P, A.3.3.5(1)P i A.3.3.6(1)P. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.5, A.6, A.7, A.8, A.12, A.13 i A.14 daju preporuene vrijednosti. 2.4.7.3.4 Proraunski pristupi 2.4.7.3.4.1 Openito (1)P Nain na koji se primjenjuju jednadbe (2.6) i (2.7) mora se odrediti s pomou jednoga od triju proraunskih pristupa. NAPOMENA 1 Nain primjene jednadbi (2.6) i (2.7) te poseban proraunski pristup, koji e se upotrijebiti, smiju se zadati u nacionalnom dodatku. NAPOMENA 2 Dodatno pojanjenje proraunskih pristupa dano je u dodatku B. NAPOMENA 3 Parcijalni koeficijenti iz dodatka A, koji se moraju upotrijebiti u jednadbama (2.6) i (2.7), grupirani su u skupine oznaene s A (za djelovanja ili uinke djelovanja), M (za parametre tla) i R (za otpornosti). Njih se izabire u skladu s proraunskim pristupom koji se upotrebljava. 2.4.7.3.4.2 Proraunski pristup 1


(1)P Mora se provjeriti da granino stanje loma ili prekomjernog deformiranja, nee nastupiti ni s jednom od sljedeih kombinacija skupina parcijalnih koeficijenata (iznimke za koje to ne vrijedi su proraun osno optereenih pilota i sidara): Kombinacija 1: A1 + M1 + R1 Kombinacija 2: A2 + M2 + R1 gdje + oznaava kombinirano s. NAPOMENA U kombinacijama 1 i 2, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja i parametre vrstoe temeljnoga tla. (2)P Za proraun osno optereenih pilota i sidara, mora se provjeriti da granino stanje loma ili prekomjernog deformiranja nee nastupiti ni s jednom od sljedeih kombinacija skupina parcijalnih koeficijenata: Kombinacija 1: A1 + M1 + R1 Kombinacija 2: A2 + (M1 ili M2) + R4 NAPOMENA 1 U kombinaciji 1, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja i parametre vrstoe temeljnoga tla. U kombinaciji 2, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja, otpornosti temeljnoga tla i ponekad na parametre vrstoe temeljnoga tla. NAPOMENA 2 U kombinaciji 2, skupina M1 se upotrebljava za proraun otpornosti pilota ili sidara, a skupina M2 za proraun nepovoljnih djelovanja na pilote radi, npr. negativnog trenja na platu ili poprenog optereenja. (3) Ako je oito da jedna od dviju kombinacija ima prevladavajui utjecaj na projekt, nije potrebno provoditi proraun za drugu kombinaciju. Meutim, razliite su kombinacije moda kritine za razliite vidove istoga projekta. 2.4.7.3.4.3 Proraunski pristup 2 (1)P Mora se provjeriti da granino stanje loma ili prekomjernog izoblienja (deformiranja) nee nastupiti sa sljedeom kombinacijom skupina parcijalnih koeficijenata: Kombinacija: A1 + M1 + R2 NAPOMENA 1 U ovome pristupu, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja ili na uinke djelovanja i otpornosti temeljnoga tla. NAPOMENA 2 Ako se ovaj pristup upotrebljava za proraune kosina i sveukupne stabilnosti, rezultirajui uinak djelovanja na plohi sloma mnoi se s E, a posmina otpornost du plohe sloma dijeli se s R;e. 2.4.7.3.4.4 Proraunski pristup 3 (1)P Mora se provjeriti da granino stanje loma ili prekomjernog deformiranja nee nastupiti sa sljedeom kombinacijom skupina parcijalnih koeficijenata: Kombinacija: (A1* ili A2) + M2 + R3 * za konstrukcijska djelovanja za geotehnika djelovanja. NAPOMENA 1 U ovome pristupu, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja ili uinke djelovanja od konstrukcije i parametre vrstoe temeljnoga tla. NAPOMENA 2 Za proraune kosina i sveukupne stabilnosti, djelovanja na tlo (npr. konstrukcijska djelovanja, optereenje prometa) tretiraju se kao geotehnika djelovanja uz uporabu skupine koeficijenata optereenja A2. 2.4.7.4 Postupak provjere i parcijalni koeficijenti za izdizanje (djelovanje uzgona) (1)P Provjera za izdizanje (UPL) mora se provesti provjerom da je proraunska vrijednost kombinacije destabilizirajuih stalnih i promjenljivih uspravnih djelovanja (Vdst;d) manja ili jednaka zbroju proraunske vrijednosti stabilizirajuih stalnih uspravnih djelovanja (Gstb;d) i proraunske vrijednosti svake dodatne otpornosti na izdizanje (Rd): Vdst;d Gstb;d + Rd (2.8) gdje je: Vdst;d = Gdst;d + Qdst;d


(2) Dodatna otpornost na izdizanje takoer se smije tretirati kao stabilizirajue stalno uspravno djelovanje (Gstb;d). (3)P U jednadbi (2.8) moraju se, za trajne i privremene situacije, upotrijebiti parcijalni koeficijenti za Gdst;d, Qdst;d, Gstb;d i Rd koji su odreeni u tokama A.4(1)P i A.4(2)P. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.15 i A.16 daju preporuene vrijednosti. 2.4.7.5 Provjera otpornosti na slom hidraulikim izdizanjem tla prouzroenim teenjem vode kroz temeljno tlo (1)P Pri razmatranju graninoga stanja sloma prouzroenog hidraulikim izdizanjem tla (hidrauliki slom) radi teenja vode kroz temeljno tlo (HYD, vidi toku 10.3), za svaki se odgovarajui stupac tla mora provjeriti da je proraunska vrijednost destabilizirajueg ukupnog tlaka vode (udst;d) na podnoju stupca ili proraunska vrijednost sile teenja vode (Sdst;d) u stupcu manja ili jednaka stabilizirajuem ukupnom vertikalnom naprezanju (stb;d) na podnoju stupca ili uronjenoj teini (Gstb;d) istoga stupca: udst;d stb;d (2.9a) Sdst;d Gstb;d (2.9b) (2)P U jednadbama (2.9a) i (2.9b) moraju se za stalne i prolazne situacije upotrijebiti parcijalni koeficijenti za udst;d, stb;d, Sdst;d i Gstb;d koji su odreeni u toki A.5(1)P. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablica A.17 daje preporuene vrijednosti. 2.4.8 Granina stanja uporabljivosti (1)P Provjera graninih stanja uporabljivosti u temeljnome tlu, ili u presjeku, elementu ili spoju konstrukcije, mora se provesti tako da je: Ed Cd (2.10) ili s pomou metode dane u toki 2.4.8(4) . (2) Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za granina stanja uporabljivosti obino se uzimaju da su jednake 1,0. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. (3) Ako se svojstva temeljnoga tla moda promijene tijekom vijeka trajanja graevine, npr. sputanjem razine podzemne vode ili isuivanjem, tada treba primjereno promijeniti svojstvene vrijednosti. (4) Potrebno je utvrditi da je mobiliziran dovoljno mali dio vrstoe temeljnoga tla kako bi se deformacije zadrale unutar traenih granica uporabljivosti, ako je ovaj pojednostavnjeni pristup ogranien na one proraunske situacije gdje: - se vrijednost deformiranja ne zahtijeva za kontrolu graninoga stanja uporabljivosti - postoji uspostavljeno usporedivo iskustvo sa slinim temeljnim tlom, konstrukcijama i metodom primjene. (5)P Granina vrijednost za pojedinu deformaciju je ona vrijednost pri kojoj se procjenjuje da e u oslonjenoj konstrukciji nastupiti granino stanje uporabljivosti, kao to je neprihatljivo pucanje ili blokiranje vrata. Ovu se graninu vrijednost mora usuglasiti prilikom prorauna oslonjene konstrukcije. 2.4.9 Granine vrijednosti pomaka temelja (1)P Za projektiranje temelja moraju se utvrditi granine vrijednosti pomaka temelja. NAPOMENA Doputeni pomaci temelja smiju se zadati u nacionalnom dodatku. (2)P Svaki diferencijalni pomak temelja, koji vodi do deformiranja graevine iznad njega, mora se ograniiti, kako bi se osiguralo da pomak nee dovesti do graninoga stanja u graevini koja na njemu lei. (3)P Pri izboru proraunskih vrijednosti za granine pomake i deformiranje, u obzir se mora uzeti sljedee: - pouzdanost s kojom se mogu zadati prihvatljive vrijednosti pomaka


- pojavu i brzinu pomaka temeljnoga tla - vrsta graevine - vrsta graevnog materijala - vrsta temelja - vrsta temeljnoga tla - nain deformiranja - zadanu namjenu graevine - da ne doe do kvarova na instalacijama koje ulaze u graevinu. (4)P Za proraun diferencijalnih slijeganja, u obzir se mora uzeti: - pojavu i brzinu slijeganja i pomaka temeljnoga tla - sluajne i sustavne promjene svojstava temeljnoga tla - raspodjelu optereenja - metodu graenja (ukljuujui redoslijed optereenja) - krutost konstrukcije tijekom i nakon graenja. NAPOMENA U pomanjkanju zadanih graninih vrijednosti deformiranja gornje konstrukcije, smiju se upotrijebiti vrijednosti deformiranja konstrukcije i pomaka temelja koje su dane u dodatku H. 2.5 Projektiranje propisanim mjerama (1)P U proraunskim okolnostima, gdje proraunski obrasci nisu dostupni ili potrebni, premaaj graninih stanja smije se izbjei uporabom propisanih mjera. One ukljuuju uobiajena i openito konzervativna pravila projektiranja te pozornost pri zadavanju i provjeri gradiva, ljudskoga rada te postupaka zatite i odravanja. NAPOMENA Upuivanje na takva uobiajena i openito konzervativna pravila smije se navesti u nacionalnom dodatku. (2) Projektiranje propisanim mjerama smije se upotrijebiti ako je usporedivo iskustvo, kao to je odreeno u toki 1.5.2.2, takvo da prorauni za projekt nisu nuni. Takoer se smije upotrijebiti za osiguranje trajnosti u pogledu djelovanja mraza te kemijskih i biolokih djelovanja, za koja izravni prorauni obino nisu primjereni. 2.6 Pokusna optereenja i ispitivanja modela (1)P Ako se rezultati pokusnog optereenja ili ispitivanja modela u velikom ili malom mjerilu upotrebljavaju za opravdanje projekta, ili kao dodatak na jednu od ostalih mogunosti navedenih u toki 2.1(4), sljedea se obiljeja moraju uzeti u obzir i ukljuiti u razmatranje: - razlike u uvjetima u temeljnome tlu izmeu ispitivanja i samog graenja - uinke vremena, posebno ako je trajanje ispitivanja znatno krae od trajanja optereenja same gradnje - uinke mjerila, posebno ako se rabe mali modeli. Uinci razina naprezanja u obzir se moraju uzeti zajedno

s uincima veliine zrna. (2) Ispitivanje se smije provesti na uzorku same gradnje, ili na modelima u punom ili manjem mjerilu. 2.7 Metoda opaanja (1) Ako je predvianje geotehnikoga ponaanja teko, moe biti primjereno primijeniti pristup koji je poznat kao "metoda opaanja", gdje se projekt revidira tijekom graenja. (2)P Sljedei zahtjevi moraju biti ispunjeni prije poetka graenja: - moraju se ustanoviti prihvatljive granice ponaanja - mora se ocijeniti raspon mogueg ponaanja te se mora pokazati da postoji prihvatljiva vjerojatnost da e

stvarno ponaanje biti unutar prihvatljivih granica - mora se nainiti plan praenja ponaanja, koji e pokazati je li stvarno ponaanje unutar prihvatljivih

granica. To se praenjem ponaanja mora jasno pokazati u dovoljno ranoj fazi i dovoljno kratkim vremenskim razmacima kako bi se omoguilo uspjeno poduzimanje moguih mjera

- vrijeme odziva ureaja i postupci analize rezultata moraju biti dovoljno brzi u odnosu na mogui razvoj dogaaja u sustavu

- mora se nainiti plan moguih mjera, koje e se moda usvojiti ako praenje ponaanja pokae da je ponaanje izvan prihvatljivih granica.


(3)P Praenje ponaanja se tijekom graenja mora provoditi prema planu. (4)P Rezultati praenja ponaanja moraju se ocjenjivati u primjerenim fazama, a planirane mogue mjere moraju se provesti ako se premae granice ponaanja. (5)P Oprema za praenje ponaanja mora se zamijeniti ili nadopuniti ako ne daje pouzdane podatke primjerenoga tipa ili u dovoljnoj koliini. 2.8 Izvjetaj o geotehnikom projektu (1)P U izvjetaju o geotehnikom projektu moraju se navesti pretpostavke, podaci, metode prorauna i rezultati provjere sigurnosti i uporabljivosti. (2) Razina razrade u izvjetaju o geotehnikom projektu znatno varira ovisno o tipu projekta. Za jednostavne je projekte moda dovoljna jedna stranica. (3) Izvjetaj o geotehnikom projektu obino treba sadravati sljedee stavke s upuivanjem na izvjetaj o istraivanju temeljnoga tla (vidi toku 3.4) i ostale dokumente koji sadre vie pojedinosti: - opis lokacije i okoline - opis uvjeta u temeljnome tlu - opis zadane gradnje, ukljuujui djelovanja - proraunske vrijednosti svojstava tla i stijene, ukljuujui obrazloenje prema potrebi - izjave o primijenjenim pravilima i normama propisima - izjave o prikladnosti lokacije u odnosu na zadanu gradnju i razini prihvatljivih rizika - proraune i crtee za geotehniki projekt - preporuke za projektiranje temelja - popis svih stavaka koje e se kontrolirati tijekom graenja, ili koje zahtijevaju odravanje ili praenje

ponaanja. (4)P Prema potrebi, izvjetaj o geotehnikom projektu mora sadravati plan nadzora i praenja ponaanja. Jasno se moraju utvrditi one stavke koje zahtijevaju kontrolu tijekom graenja ili odravanje nakon izgradnje. Nakon to su zahtijevane kontrole provedene tijekom graenja, njih se mora navesti u dodatku izvjetaja. (5) U pogledu nadzora i praenja ponaanja, u izvjetaju o geotehnikom projektu treba navesti: - svrhu svake skupine opaanja i mjerenja - dijelove konstrukcije ije e se ponaanje pratiti i mjesta koja e se opaati - uestalost oitavanja - nain ocjenjivanja rezultata - raspon vrijednosti unutar kojeg se rezultati oekuju - razdoblje u kojemu treba nastaviti praenje ponaanja nakon zavretka izgradnje - osobe koje su odgovorne za provedbu mjerenja i opaanja, tumaenje dobivenih rezultata i odravanje

instrumenata. (6)P Vlasniku/investitoru se mora dati izvadak iz izvjetaja o geotehnikom projektu koji sadri zahtjeve za nadzor, praenje ponaanja i odravanje zavrene konstrukcije. 3. poglavlje Geotehniki podaci 3.1 Openito (1)P Uvijek se geotehnike podatke mora pozorno prikupljati, biljeiti i tumaiti. Ovi podaci moraju ukljuivati geologiju, geomorfologiju, seizminost, hidrologiju i povijest lokacije. U obzir se moraju uzeti pokazatelji o promjenljivosti temeljnoga tla. (2)P Geotehnika istraivanja moraju se planirati tako da se uzmu u obzir zahtjevi na graenje i ponaanje zadane konstrukcije. Podruje primjene geotehnikih istraivanja stalno se mora revidirati kako tijekom izvedbe radova stiu novi podaci.


(3)P Uobiajena terenska istraivanja i laboratorijska ispitivanja moraju se openito provoditi i prikazivati u skladu s meunarodno priznatim propisima i preporukama. Odstupanja od ovih propisa i dodatni zahtjevi za ispitivanjima moraju se navesti u izvjetaju. (4) Zahtjeve za laboratorijsko i terensko ispitivanje treba preuzeti iz propisa EN 1997-2. 3.2 Geotehniko istraivanje 3.2.1 Openito (1)P Geotehnikim istraivanjem mora se pribaviti dovoljno podataka o uvjetima u temeljnome tlu i podzemnoj vodi na lokaciji i oko nje za ispravan opis osnovnih svojstava temeljnoga tla i pouzdano ocjenjivanje svojstvenih vrijednosti parametara temeljnoga tla za proraune projekta. (2)P Sastav i koliina geotehnikih istraivanja moraju se prilagoditi pojedinoj fazi istraivanja i geotehnikoj kategoriji (vidi 2. poglavlje propisa EN 1997-2). (3) Za vrlo velike ili neuobiajene graevine, za one koje ukljuuju izuzetan rizik, ili neobine ili izuzetno teke uvjete u temeljnome tlu ili optereenja i za graevine u podrujima visoke seizminosti, mogue je da opseg istraivanja naznaen u propisu EN 1997 nee biti dovoljan za zadovoljavanje proraunskih zahtjeva. (4) Ako su vrste i opseg istraivanja povezani s geotehnikom kategorijom graevine, uvjete u temeljnome tlu, koji moda utjeu na izbor geotehnike kategorije, treba odrediti to je mogue ranije tijekom istraivanja. (5) Istraivanje treba ukljuivati vizualni pregled lokacije kako bi se tijekom graenja omoguila provjera projektnih pretpostavki. 3.2.2 Prethodno istraivanje (1)P Prethodno istraivanje mora se provesti radi: - ocjenjivanja ope prikladnosti lokacije - usporedbe s drugim lokacijama, ako je potrebno - procjene promjena koje predviena graevina moda uzrokuje - planiranja istraivanja za projekt i provjeru, ukljuujui utvrivanje rasprostiranja temeljnoga tla koje moda

ima znatan utjecaj na ponaanje graevine - utvrivanja pozajmita, ako je potrebno. 3.2.3 Istraivanje za projekt (1)P Istraivanje za projekt mora se provesti radi: - prikupljanja podataka koji su potrebni za odgovarajue projektiranje privremenih i stalnih graevina - prikupljanja podataka koji su potrebni za planiranje naina graenja - utvrivanja svih tekoa koje mogu nastati tijekom graenja. (2)P Istraivanjem za projekt moraju se pouzdano utvrditi raspored i svojstva cjelokupnoga temeljnog tla koje je vano za zadanu gradnju ili na koje e ona utjecati. (3)P Parametri, koji utjeu na sposobnost graevine da zadovolji kriterije postavljene za njezino ponaanje, moraju se ustanoviti prije poetka izrade konanoga projekta. (4) Kako bi se osiguralo da projektirana istraivanja obuhvate sve slojeve temeljnog tla bitne za projekt, potrebno je posvetiti posebnu pozornost slijedeim geolokim obiljejima: - presjeku temeljnoga tla - prirodnim i umjetnim otvorima (piljama i sl.) - razgradnji stijena, tala ili gradiva za nasipe - hidrogeolokim uincima - rasjedima, pukotinama i ostalim diskontinuitetima - pojavi puzanja tla i stjenske mase - tlu i stijeni koji su podloni bujanju i prolamanju - nazonosti otpadnih ili umjetnih tvari.


(5)P U obzir se mora uzeti povijest lokacije i njezine okoline. (6)P Istraivanje se mora provesti bar kroz one slojeva temeljnog tla za koje je ocijenjeno da su vani za projekt. (7)P Tijekom istraivanja moraju se ustanoviti postojee razine podzemne vode. Moraju se zabiljeiti sve razine slobodne vode koje se uoe tijekom istraivanja (vidi propis EN 1997-2). (8) Treba ustanoviti ekstremne razine vode svih izvora vode koji bi mogli utjecati na tlak podzemne vode. (9)P Mora se ustanoviti poloaj i izdanost svih sustava za odvodnju ili bunara za crpljenje vode u blizini lokacije. 3.3 Ocjenjivanje geotehnikih parametara 3.3.1 Openito (1) U sljedeim zahtjevima, koji se odnose na ocjenjivanje geotehnikih parametara, upuuje se samo na ona laboratorijska i terenska ispitivanja koja se najee upotrebljavaju. Smiju se upotrebljavati i ostala ispitivanja, uz uvjet da se iz usporedivoga iskustva prethodno dokazala njihova prikladnost. 3.3.2 Davanje obiljeja tipu tla i stijene (1)P Svojstva i osnovni sastojci tla i stijene moraju se utvrditi prije tumaenja rezultata ostalih ispitivanja. (2)P Gradivo tla se mora pregledati, utvrditi i opisati u skladu s priznatim nazivljem. Mora se provesti geoloko vrednovanje. (3) Treba provesti razredbu tla, a slojeve tla treba opisati u skladu s priznatom geotehnikom razredbom tla i sustavom opisivanja. (4) Treba provesti razredbu stijene u pogledu kakvoe vrstog gradiva (kamena) i pukotina. Kakvou kamena treba opisati u pogledu rastrobe, rasporeda zrna, prevladavajue veliine zrna minerala te tvrdoe i ilavosti glavnog minerala. Pukotine treba oznaiti prema njihovom tipu, irini, razmaku i kakvoi gradiva ispune. (5) Uz vizualni pregled, smiju se upotrijebiti brojna ispitivanja za razredbu, obiljeavanje i vrednovanje tala i stijena (vidi normu EN 1997-2), kao to su: za tla: - granulometrijski sastav - zapreminska teina - porozitet - vlanost (prirodna) - oblik zrna - hrapavost povrine zrna - relativna zbijenost - Atterbergove granice - bujanje - sadraj karbonata - sadraj organskih tvari. za stijene: - mineraloki sastav - petrografski sastav - vlanost - zapreminska teina - porozitet - brzina zvuka - brzo upijanje vode - bujanje - indeks postojanosti


- jednoosna tlana vrstoa. 3.3.3 Obujamska teina (1)P Prostornu teinu treba odrediti s dovoljnom tonou potrebnom za utvrivanje proraunskih ili svojstvenih vrijednosti djelovanja koja se iz nje izvode. (2) Obujamsku teinu treba odrediti na ispitnim uzorcima tla i stijene uzetim iz neporemeenih uzoraka (vidi propis EN 1997-2). Druga je mogunost da se izvede iz dobro utvrenih ili u literaturi objavljenih meuzavisnosti, na osnovi, primjerice, ispitivanja penetracijama. 3.3.4 Indeks gustoe (Relativna gustoa) (1)P Indeks gustoe (relativna gustoa) mora odraavati stupanj zbijenosti nekoherentnoga tla u odnosu na njegovo najrahlije i najzbijenije stanje, kako je to odreeno propisanim laboratorijskim postupcima. 3.3.5 Stupanj zbijenosti (1)P Stupanj zbijenosti prirodnoga temeljnog tla ili nasipa izraava se kao omjer prostorne teine suhoga prirodnog, temeljnog tla, odnosno nasipa i najvee prostorne teine suhoga tla ili nasipa, koja se odreuje propisanim ispitivanjem zbijenosti. 3.3.6 Posmina vrstoa (1)P Pri ocjenjivanju posmine vrstoe tla, u obzir se mora uzeti utjecaji kako slijedi: - razina radnih naprezanja na tlo, - anizotropija vrstoe, posebno za gline niske plastinosti, - prsline i pukotine, posebno za krute gline, - uinci brzine deformacija, - vrlo velike deformacije, ako do njih moe doi u proraunskoj situaciji, - postojee klizne plohe, - uinci vremena, - osjetljivost koherentnoga tla, - stupanj zasienosti tla vodom. (2) Ako je posmina vrstoa ocijenjena na osnovi rezultata ispitivanja, treba uzeti u obzir razinu pouzdanosti teorije za izvoenje vrijednosti posmine vrstoe te mogui poremeaj i heterogenost uzoraka. (3) U pogledu uinaka vremena treba uzeti u obzir da razdoblje, tijekom kojeg je tlo u potpunosti nedrenirano, ovisi o njegovoj propusnosti, dostupnosti slobodne vode i geometrijskim okolnostima.

(4)P Vrijednosti efektivnih parametara posmine vrstoe c' i tan ' smiju se smatrati konstantnima samo za onaj raspon naprezanja na osnovi kojeg su ocijenjeni. 3.3.7 Krutost tla (1)P Pri ocjenjivanju krutosti tla, u obzir se mora uzeti utjecaj sljedeih obiljeja: - uvjeti dreniranja, - razina srednjeg efektivnog naprezanja, - prirodna ili umjetna prekonsolidacija, - razina nametnutih posminih deformacija ili izazvanih posminih naprezanja, s tim da se posmina

naprezanja esto osrednje s pomou posmine vrstoe pri slomu. (2) esto je vrlo teko iz terenskih ili laboratorijskih ispitivanja dobiti pouzdana mjerenja krutosti temeljnoga tla. Posebno se esto dogaa da, radi poremeaja uzorka i kojih drugih uinaka, mjerenja dobivena iz laboratorijskih ispitnih uzoraka potcjenjuju in-situ krutost tla. Radi toga treba provesti analizu opaanja ponaanja prethodnih gradnji, kada god su ona dostupna. 3.3.8 Kakvoa i svojstva stijena i stijenskih masa


3.3.8.1 Opa ocjena (1)P Pri ocjenjivanju kakvoe i svojstava stijena i stijenskih masa, moraju se razlikovati svojstva stijenskog gradiva izmjerena na neporemeenim uzorcima jezgre i svojstva mnogo veih stijenskih masa koje ukljuuju diskontinuitete, kao to su meuslojne plohe, pukotine, podruja posmika i upljine nastale otapanjem. U obzir se moraju uzeti sljedee znaajke pukotina: - razmaci - smjer pruanja i nagib - irina - postojanost (neprekinutost) - brtvljenje - hrapavost, ukljuujui uinke prethodnih pomaka na pukotinama - ispuna. (2)P Dodatno se mora, ako je potrebno, uzeti u obzir sljedee stavke za ocjenjivanje svojstava stijena i stijenskih masa: - in-situ naprezanja - tlak vode - izraene razlike svojstava u razliitim slojevima. (3) Procjene svojstava stijenske mase, kao to su: - vrstoa i krutost - pukotine, posebno u zdrobljenim (raspucalim) podrujima - propusnost pukotinskog sustava - svojstva deformiranja rastroene stijene smiju se provesti na osnovi razredbe stijenskih masa koja je opisana u propisu EN 1997-2. (4)P Mora se ocijeniti osjetljivost stijenskih masa na, npr. promjene klime ili naprezanja. Takoer se u obzir mora uzeti utjecaj kemijske razgradnje na ponaanje temelja na stijeni. (5) Pri ocjenjivanju kakvoe stijena i stijenskih masa, treba uzeti u obzir sljedea obiljeja: - neke se porozne meke stijene brzo razgrauju u tla male vrstoe, posebno ako su izloene rastrobi

uslijed utjecaja atmosferilija - neke su stijene podlone brzom otapanju prouzroenom djelovanjem podzemne vode radi kojeg se stvaraju

kanali, pilje i vrtae koji se mogu razviti sve do povrine temeljnoga tla - neke su stijene pri rastereenju i izlaganju zraku izrazito podlone bujanju radi toga to minerali gline

upijaju vodu. 3.3.8.2 Jednoosna tlana vrstoa i deformabilnost uzoraka stijene (1)P Pri ocjenjivanju jednoosne tlane vrstoe i deformabilnosti uzoraka stijene, u obzir se mora uzeti utjecaj sljedeih obiljeja: - nagib osi optereenja u odnosu na, primjerice, anizotropnost ispitnog uzorka, meuslojne plohe i

raslojavanje - metodu uzorkovanja, nain pohranjivanja uzoraka i okoli - broj uzoraka koji su ispitani - geometrijski oblik uzoraka koji su ispitani - vlanost i stupanj zasienosti u vrijeme ispitivanja - trajanje ispitivanja i obroci (koraci) poveanja naprezanja - nain za odreivanje (Young-ovog) modula i razina ili razine osnog naprezanja pri kojima je odreen. 3.3.8.3 Posmina vrstoa pukotina (1)P Pri ocjenjivanju posmine vrstoe pukotina uzoraka stijene, u obzir se mora uzeti utjecaj sljedeih obiljeja: - usmjerenje pukotine u okviru ispitivanja stijene u odnosu na pretpostavljen smjer djelovanja


- usmjerenje pri ispitivanju posmikom - broj uzoraka koji su ispitani - veliina posmaknute povrine - uvjeti pornog tlaka - mogunost da progresivni slom ima prevladavajui utjecaj na ponaanje stijene na lokaciji. (2) Ravnine slabih svojstava u stijenskoj masi obino se podudaraju s meuslojnim plohama, sa kriljavosti, kalavosti, ili s granicom izmeu tla i stijene ili betona i stijene. Mjerenja posmine vrstoe na tim ravninama obino se upotrebljavaju za analizu granine ravnotee stijenskih masa. 3.3.9 Parametri propusnosti i konsolidacije tla i stijene 3.3.9.1 Parametri propusnosti i konsolidacije tla (1)P Pri ocjenjivanju parametara propusnosti i konsolidacije, u obzir se moraju uzeti sljedei uinci: - heterogenost - anizotropnost - pukotine ili rasjedi - promjene naprezanja pod predvienim optereenjem. (2) Mjerenja propusnosti, koja se provode na malim laboratorijskim uzorcima, ne moraju biti znaajna za uvjete in-situ. Radi toga, uvijek kada je mogue, treba dati prednost ispitivanjima in-situ, kojima se mjere prosjena svojstva velikoga obujma temeljnog tla. Meutim, treba uzeti u obzir mogue promjene propusnosti s porastom efektivnih naprezanja iznad vrijednosti in-situ. (3) Ponekad se moe propusnost ocijeniti na osnovi granulometrijskog sastava tla. 3.3.9.2 Parametri propusnosti stijene (1)P Budui da propusnost stijenskih masa u najveoj mjeri ovisi o gustoi pukotina i postojanju ostalih diskontinuiteta kao to su lomovi i prsline, mora se mjeriti primjerenim ispitivanjima in situ ili ocijeniti iz lokalnoga iskustva. (2) Propusnost in situ smije se odrediti sustavom crpljenja uz biljeenje protoka, s tim da se u obzir uzmu prostorni hidrogeoloki uvjeti teenja oko graevine uz kartiranje sustava pukotina i ostalih diskontinuiteta. (3) Laboratorijsko ispitivanje propusnosti treba koristiti samo za prouavanje uinka diskontinuiteta, primjerice, u pogledu njihovog promjenljivog otvora. 3.3.10 Geotehniki parametri iz terenskih ispitivanja 3.3.10.1 Ispitivanje statikom penetracijom (1) Pri ocjenjivanju vrijednosti otpornosti iljka, trenja na platu i, mogue, pornoga tlaka tijekom utiskivanja pribora, u obzir se moraju uzeti sljedee: - pojedinosti koje se odnose na oblik iljka i plata, koje moda znatno utjeu na rezultate pa se mora

razmotriti i vrsta iljka - rezultati se mogu pouzdano tumaiti tek nakon to je utvrena uslojenost tla. Radi toga e u mnogim

sluajevima osim ispitivanja utiskivanjem pribora biti potrebne i buotine - uinke podzemne vode i nadslojeva - u heterogenim tlima, u kojima su zabiljeena velika kolebanja rezultata, moraju se izabrati one vrijednosti

utiskivanja (penetracija) koje se odnose na dio tla vanog za graenje - utvrene meuzavisnosti s rezultatima ostalih ispitivanja, kao to je mjerenje gustoe tla i ostalim vrstama

ispitivanja utiskivanjem (penetracijom). 3.3.10.2 Ispitivanje standardnim penetracijskim pokusom i dinamiki pokus (1) Pri ocjenjivanju broja udaraca, u obzir se moraju uzeti sljedea obiljeja: - vrsta ispitivanja - podroban opis postupka ispitivanja


- podzemna voda - utjecaj geostatikog optereenja (tlaka) - priroda temeljnoga tla, posebno ako se naie na oblutke ili krupni ljunak. 3.3.10.3 Ispitivanje krilnom sondom (1)P Pri ocjenjivanju rezultata ispitivanja, u obzir se mora uzeti sljedee: - pojedinosti postupka ispitivanja - je li upotrijebljena propisana oprema za krilnu sondu - jesu li mjerenja uinjena na vie dubina radi dobivanja profila vrstoe u slijedu slojeva tla - trenje na platu du ipke. (2) Ispitivanje krilnom sondom smije se upotrijebiti za utrvrivanje nedrenirane posmine vrstoe, cu, koherentnoga tla. NAPOMENA Ispitivanje krilnom sondom jednostavan je i jeftin nain provjere prohodnosti mekoga temeljnog tla za teku opremu i vozila. (3) Za dobivanje izvede

en 1997-1 prijevod

Documents