emile durkheim- pravila sociološke metode- društvena činjenica

Upload: ivana-brlekovic

Post on 12-Jul-2015

610 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

mile Durkheimto je drutvena injenica; Pravila koja se odnose na promatranje drutvenih injenica

mile Durkheim (1858-1917)

Sociologija- nova znanost, treba empirijski ispitati i razobliiti tradicionalna filozofska pitanja Vjerovao je da drutveni ivot moramo prouavati jednako objektivno kao to znanstvenici prouavaju prirodni svijet Prvo naelo sociologije: Prouavaj drutvene injenice kao stvari! Tri najvanije teme kojima se bavio: vanost sociologije kao empirijske znanosti; uspon individualnosti i oblikovanje novoga drutvenog poretka; te izvori i karakter moralnog autoriteta u drutvu

Glavna intelektualna briga sociologije je prouavati drutvene injenice razine drutvenog ivota koje oblikuju nae akcije kao pojedinaca (ekonomsko stanje, utjecaj religije) Drutva imaju samostalnu realnost Drutvene su injenice naini djelovanja, miljenja ili osjeaja koji su vanjski u odnosu prema pojedincima Mo prisile nad pojedincima Svojstva drutvenih injenica otkrivamo neizravno Prilikom prouavanja drutvenih injenica vano je odbaciti predrasude i ideologiju

to je drutvena injenica?

Nain djelovanja, miljenja i osjeanja koji posjeduje svojstvo da postoji izvan pojedinane svijesti Izvanjski pojedincu, obdaren imperativnom i prisilnom moi kojom se namee Kad se pojedinac dobrovoljno podreuje, ta prinuda se ne osjea ili se gotovo ne osjea; potvruje se im se pojedinac pokua oduprijeti Drutvene injenice se ne odnose na pojedinca, bit im moe biti jedino drutvo

Postoji li drutvena injenica izvan odreenog ureenja?

Postoje i druge injenice koje posjeduju jednaku objektivnost i jednako utjeu na pojedinca Nazivamo ih drutvenim strujama Pojedincu dolaze izvana i kadre su povui ga usprkos njemu samom Takoer je prisutna prinuda, koja je inae neprimjetna, obznanjuje se im se pojedinac pokua boriti protiv nje ak i kada pojedinac dobrovoljno surauje na zajednikom osjeaju, dojam to ga dobiva posve je drukiji od onoga u sluaju da je sam Takoer, kada drutveni utjecaji prestanu djelovati, doivljeni osjeaji se ine stranima

Drutvena injenica vs. Pojedinana posljedica

Pojava ne moe biti kolektivna ako nije zajednika svim lanovima drutva ili barem veini njih Ona je stanje skupine koje se ponavlja u pojedinaca zato to im se namee Drutvena se injenica prepoznaje prema izvanjskoj snazi prinude to je vri ili je moe izvriti nad pojedincima Prisustvo te snage prepoznaje se postojanjem neke utvrene kaznene mjere, ili otporom to ga injenica prua svakom pojedinanom pokuaju da je silom izmijeni Postoji neovisno o pojedinanim oblicima koje poprima irei se

Drutvena injenica kao nain

postojanja

Kolektivni naini postojanja- drutvene injenice anatomske ili morfoloke prirode Naini postojanja su naprosto ustanovljeni naini djelovanja

* Politika struktura nekog drutva tek je nain na koji su

se razliiti segmenti od kojih je ono sastavljeno naviknuli ivjeti jedni pokraj drugih

Zakljuna definicija

Drutvena injenica je svaki, utvren ili ne, nain djelovanja koji je kadar na pojedinca izvriti vanjsku prinudu; ili, koji je openit u cjelokupnom danom drutvu u isti mah posjedujui vlastitu opstojnost, neovisnu o njezinim pojedinanim oitovanjima

Pravila koja se odnose na promatranje drutvenih injenica

Osnovno pravilo:

Drutvene injenice promatraju se kao stvariDrutvene stvari ozbiljuju jedino ljudi; one su proizvod ljudske djelatnosti i kao takve su poput ostvarenja ideja koje nosimo u sebi, kao njihova primjena na razliite okolnosti koje prate odnose meu ljudima Drutvene injenice imaju stvarnost jedino u i preko ideja koje su predmet svojstven sociologiji

Comte- drutvene pojave je proglasio prirodnim injenicama, podreenim prirodnim zakonima time je preutno priznao njihovo svojstvo stvari, jer samo stvari postoje u prirodi No, pri primjeni svog naela, za predmet svog prouavanja uzima ideje; glavni predmet njegove sociologije jest napredak ovjeanstva u vremenu On polazi od ideje da se ljudski rod neprestance razvija, to rezultira sve potpunijim ostvarenjem ljudske prirode; problem koji se on bavi jest ustanoviti red tog razvoja

Spencer- predmetom znanosti proglaava drutva, a ne ovjeanstvo o drutvu je rije jedino onda kad se na postojanje jednog uz drugoga nadovezuje suradnja Suradnja- bit drutvenog ivota; ovisno o prirodi suradnje koja u njima prevladava, razvrstava drutva u dvije klase Spontana suradnja- industrijska drutva; svjesno uspostavljena suradnja- vojnika drutva Drutvo nije i ne moe biti drugo doli ostvarenje neke ideje, ideje suradnje kojom ga Spencer definira

Stuart Mill- predmetom politike ekonomije su injenice koje se uglavnom ili iskljuivo odnose na stjecanje bogatstva Da bi se one nazvale stvarima treba pokazati prema kojemu je znaku mogue prepoznati one koje mogu udovoljiti tom uvjetu Pri svakoj vrsti istraivanja tek jednom kad je objanjenje injenica dovoljno uznapredovalo mogue je utvrditi da one imaju neki cilj i koji je on

Drutvene pojave kao stvari

Drutvene su pojave stvari i s njima valja postupati kao sa stvarima Stvar je sve to je dano, sve to se nudi ili radije namee promatranju Postupati s pojavama kao sa stvarima, znai postupati s njima kao s danostima koje predstavljaju poetnu toku znanosti Drutvene pojave valja promatrati u njima samima, odijeljeno od svjesnih subjekata koji ih predouju; valja ih prouavati izvana kao izvanjske stvari

Stvar prepoznajemo po tome to je nije mogue promijeniti pukom odlukom volje Da bi dolo do promjene valja uloiti vie ili manje radini napor u svladavanju otpora koji ona prua I drutvene injenice posjeduju to obiljeje- nisu proizvod nae volje nego je izvana odreuju; ponaaju se poput kalupa u koji smo prisiljeni uliti svoje djelovanje Promatrajui drutvene pojave kao stvari, naprosto se prilagoavamo njihovoj prirodi

Pravila promatranja drutvenih injenica:

Treba sustavno uklanjati sve predpojmove- pravilno je sluiti se jedino znanstveno propitanim pojmovima, nastalima prema metodi koja se uvodi; sve one pojmove kojima se raspolae iz nekog drugog izvora, valja privremeno odbaciti sociolog mora odbaciti koritenje pojmova koji su nastali izvan znanosti i za potrebe koje u sebi nemaju nieg znanstvenog takoer, treba se ograditi od uplitanja osjeaja; osjeaj jest predmet znanosti, ali nije kriterij znanstvene istine

Odreivanje stvari kojima se sociolog bavi- definiranje, kako bismo znali i kako bi on znao o emu je rije svako znanstveno istraivanje odnosi se na odreenu skupinu pojava koje se mogu svrstati pod jednu te istu definiciju teorija se ne moe nadzirati ukoliko ne znamo raspoznati injenice o kojima ona eli izvijestiti na osnovi te prvotne, objektivne definicije uspostavlja se i sam predmet znanosti

Za predmet istraivanja treba uvijek izabrati samo jednu skupinu pojava unaprijed odreenih nekim izvanjskim svojstvima koja su im zajednika i istim istraivanjem obuhvatiti sve pojave koje odgovaraju ovoj definiciji

U cijelosti valja stvoriti nove pojmove, primjerene potrebama znanosti i izraene pomou posebne terminologije Laiki pojam pri tome znanstveniku slui kao naznaka, no budui da je sirovo oblikovan, prirodno je da se ne podudara u cijelosti sa znanstvenim pojmom U praksi se zapravo uvijek polazi od laikog poimanja i izraza Koliko god bilo vano ovo pravilo, esto ga se sociolozi ne pridravaju, jer se ini beskorisnim ustanoviti prethodnu i strogu definiciju stvarima o kojima govorimo neprestance No, ope poimanje na koje se poziva je esto dvosmisleno; kao posljedicu imamo nerazmrsive pometnje

Budui da nam se izvanjskost stvari daje preko osjeta, zakljuujemo sljedee: da bi znanost bila objektivna, ne smije polaziti od poimanja koja su se oblikovala izvan nje, nego od osjeta Ona mora neposredno od osjetnih datosti preuzeti elemente svoje prvobitne definicije Znanosti su potrebni pojmovi koji primjereno izraavaju stvari, a ne da ih zamiljamo takvima kakvi bi bili korisni za praksu Polazina toka znanosti ili teorijske spoznaje zato moe biti samo polazina toka laike ili praktine spoznaje

Uklanjanje svih ulnih podataka koji bi mogli biti odve osobno promatraevi, i zadravanje jedino onih koji posjeduju dovoljni stupanj objektivnosti izvanjska obiljeja na osnovi kojih sociolog odreuje predmet svojih istraivanja moraju biti to je mogue objektivnija osjet je utoliko objektivniji to je predmet na koji se odnosi stalniji uvjet svake objektivnosti je postojanje stalnog i istovjetnog uporita na koje se predodba moe pozvati i koje omoguuje uklanjanje svega to je promjenjivo, to je u vezi sa subjektivnim

Kada sociolog poinje istraivati bilo koju vrstu drutvenih injenica, mora se prisiliti promatrati ih sa strane na kojoj se one oituju izdvojene od svojih pojedinanih oitovanja!