elementi precizne mehanike predavanje 1

Elementi precizne mehanike 2015.-2016. 1

Elementi precizne mehanike

Mr. sc. Stjepan Golubić, dipl. ing [email protected]

Visoka tehnička škola u Bjelovaru

Trg Eugena Kvaternika 4,Bjelovar

www.vtsbj.hr [email protected]

http://www.vtsbj.hr/

mailto:[email protected]



Nositelj kolegija mr.sc. Stjepan Golubić

Vježbe crtanja, Božidar Hršak, mag. ing. mech.

- 30 sati predavanja

- 45 sati auditornih vježbi - 35 sati vježbe zadataka

- 10 sati vježbe crtanja elemenata precizne mehanike

Predavanja i vježbe održavati će se prema rasporedu.



Literatura (osnovna):

1. K. H. Decker: Elementi strojeva, Golden marketing Tehnička knjiga, Zagreb, 2006 (1990),

2. B. Kraut: Strojarski priručnik (Krautov strojarski priručnik).



Literatura (dopunska):

1. Tehnička enciklopedija br. 5, 1976. (Elementi strojeva: str. 197 – 307), Finomehanička tehnika (str. 416 – 445).

2. Tehnička enciklopedija br. 12, 1992. (Standardizacija: str. 255 – 261)

3. B. Križan: Osnove proračuna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 1998

4. Katalozi za izbor ležaja: SKF, FAG ili drugi

5. Katalozi i prospektni materijal (pužni i lančani transport, zupčanici...)

6. Norme: HRN, EN, DIN, ISO

7. Praktičar I – strojarski priručnik

8. Praktičar III – strojarski priručnik



Ocjenjivanje:

- Tri kolokvija tijekom semestra,

- Pozitivna ocjena pismenog dijela ispita – 50% i više bodova na svakom kolokviju ili pozitivno ocijenjen pismeni ispit

- Pozitivno ocijenjeni kolokviji (svi) oslobađaju studenta od izlaska na pismeni dio ispita,



Nastavnim programom predviđen je slijedeći sadržaj:

- Osnovni pojmovi,

- Rastavljivi i ne rastavljivi spojevi,

- Elementi za prijenos gibanja,

- Spremnici energije i otpornici,

- Prijenosi i brtve.


Elementi precizne mehanike -Osnovni pojmovi

Osnovni pojmovi – podjela

Svaki stroj ili uređaj sastavljen je od većeg broja dijelova, koji su povezani u skladnu cjelinu i mogu se rastaviti.

Prema stupnju složenosti strojarski proizvodi mogu

se podijeliti na:

- Elemente ( pojedinačne dijelove ili komponente),

- Sklopove – strojevi – pogonski i radni (primarna

zadaća pretvorba energije),

- aparati (primarna zadaća pretvorba

materijala),

- uređaji (primarna zadaća pretvorba

signala).


Osnovni pojmovi - podjela

Svrhovitim spajanjem strojeva, aparata i/ili uređaja dobiva se postrojenje.

U tehničkim sustavima vrši se promjena, prijenos i/ili uskladištenje energije, materijala i signala. Do pretvorbe materijala i signala ne može doći bez dovođenja i potroška energije.

Svaki stroj, aparat ili uređaj ima svoju funkciju, a pod funkcijom proizvoda podrazumijeva se opća zavisnost između ulaznih i izlaznih veličina tehničkog sustava s ciljem ispunjenja određene zadaće.


Osnovni pojmovi

Strojni dio je osnovni dio stroja, koji ima točno određenu ulogu i nije ga moguće rastaviti na jednostavnije sastavne dijelove (vijak, matica zakovica opruga zupčanik, …)

Strojni elemenat je strojni dio ili sklop koji u različitim strojevima obavlja osnovne funkcije (spojka, valjni ležaj i sl.), a može biti i sam strojni dio.

Posebni elementi strojeva (motorna vozila, alatni strojevi, hidraulički strojevi …



Za proučavanje, proračun, oblikovanje, proizvodnju i … elemenata strojeva potrebna su i znanja iz:

- tehničke mehanike,

- nauke o čvrstoći,

- materijalima,

- matematike,

- tehnologije obrade (proizvodni postupci),

- tehničkog crtanja, …

Elementi precizne mehanike – normizacija

• Temeljem zakona o preuzimanju zakona koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni (NN 53/91), ovlaštenost za područje normizacije i mjeriteljstva prenijeta je s bivše države na Republiku Hrvatsku 8. listopada 1991.

• 31. prosinca 1991. osnivanje Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

• 01. srpnja 2005. početak samostalnog rada Državnog zavoda za mjeriteljstvo i Državnog zavoda za norme. 11

Elementi precizne mehanike 2015.-2016.



Na početku razvoja tehnike svaki strojni dio ili elemenat konstruiran je za potrebe samo toga stroja.

S povećanjem broja različitih strojeva uočena je mogućnost izrade jednakih dijelova za veći broj strojeva.



Normizacija ili standardizacija prema općoj definiciji je određeno rješenje nekog problema unutar većeg broja mogućih varijanti.

Normizacija ili standardizacija je djelovanje na sastavljanju odredaba (standarda, normi) za opću i višekratnu upotrebu u stvarnim ili mogućim problemima, radi postizanja optimalne uređenosti u određenom području.



Normizacija (standardizacija) je proces čiji je osnovni cilj sistematsko nastojanje da se uklone raznolikosti između pojedinih predmeta i pojmova koji su inače predviđeni za istu svrhu.

Normizacija pridonosi prikladnosti proizvoda, proizvodnih postupaka i usluga u njihovoj primjeni.


Elementi precizne mehanike –normizacija

Ciljevi normizacije (standardizacije):

- racionalna raznovrsnost

- kompatibilnost i zamjenjivost proizvoda

- sigurnost i zaštita- života, zdravlja, okoliša, imovine i potrošača

- uklanjanje prepreka u trgovini pri razmjeni dobara i usluga

- olakšanje tehnološke suradnje

- bolji gospodarski učinci



U gospodarstvu norma (standard) predstavlja takvo rješenje koje u najvećoj mjeri pogoduje i proizvođaču i potrošaču određene robe, jer određuje upravo one karakteristike nekog proizvoda, materijala, priključnih dimenzija i sl. koji su i za proizvođače i za korisnike najpovoljnije.

Primjenom normi (standarda) stvaraju se uvjeti za veću masovnost u proizvodnji, što znači u konačnici i jeftiniji proizvod.



Primjena normi (standarda) u strojarstvu

- konstrukcija: provrti, upusti, prijelazi, žljebovi i utori, pojednostavljenja, tehničko crtanje...

- materijali: konstrukcioni, alatni i specijalni čelici, obojeni metali, odljevci...

- elementi strojeva: vijci i matice, zakovice, ležaji, brtve, remenice, klinovi...

- proračuni zupčanika, opruga, prirubnica...

- alati: rezni, stezni, kontrolni...

- tehnologije: za zavarivanje metala, obradu površine, ispitivanje alatnih strojeva...

- osnovni standardi: tolerancije, hrapavost metalnih površina, standardni brojevi, formati...



Kao jednu od vrlina normizacije (standardizacije) treba naglasiti i zamjenjivost standardnih elemenata, što omogućuje najbrže popravke dotrajalih strojeva zamjenom dijelova.

Svako šarenilo u području izbora sirovina, tehnoloških postupaka, alata, kontrole itd. otežava mehanizaciju i poskupljuje proizvodnju jer povećava broj potrebnih pomagala.



Osnovne metode normizacije (standardizacije):

- Selektivna,

- Sustavna (sistematska).


Metode normizacije

Selektivna normizacija (standardizacija) polazi od raspoloživog mnoštva karakteristika stvari, stanja i pojava (karakteristične dimenzije, karakteristični parametri i sl.) i njihovih vrsta te se odbiru neke karakteristike ili neki nazivi i to se proglašava normom (standardom).

Takva norma najčešće ima nepravilno stupnjevane karakteristike, a “prednost” je u zadržavanju postojeće karakteristike, odnosno vrste, pa se u pripremi norme lakše postiže sporazum jer u tom radu podjednako sudjeluju i proizvođači i potrošači. Selektivna normizacija (standardizacija) naziva se i naknadnom.


Metode normizacije

Sustavna (sistemska) normizacija (standardizacija) polazi od spoznaje da između većine proizvoda i procesa postoje prirodni ili sustavni (sistemski) odnosi.

Kod sustavne normizacije ne promatra se samo predmet normizacije nego i drugi predmeti koji mogu na njega utjecati, te djelovanja koja bi novi standard mogao imati na druge predmete i normativne dokumente.


Normizacija

Opći nazivi i definicije u normizaciji i srodnim djelatnostima prema ISO/IEC GUIDE 2-1991 jesu:

- Normativni dokumenti,

- Norma (standard),

- Tehnički uvjet ili tehnička specifikacija,

- Propis,

- Tehnički propis,


Normizacija

- Međunarodna (regionalna) norma,

- Nacionalna norma,

- Ostale norme,

- Prednorma,

- Stanje tehnike,

- Priznato tehničko pravilo,

- Normizacijska razina.

Razine normizacije


Normizacijska piramida


Razine normizacije

Međunarodna normizacija

Danas postoje dvije međunarodne organizacije koje su specijalizirane za normizaciju.

1. Međunarodna organizacija za normizaciju ISO (International Organizatio for Standardization, 1946),

2. Međunarodna tehnička komisija IEC (International Electritechnical Commission, 1906).


Razine normizacije

ISO pokriva sva područja osim elektrotehnike i elektronike koju pokriva IEC.

Izrada međunarodnih norma povjerena je tehničkim odborima (Technical Committee, TC). Područje rada tehničkih odbora određuje odbor za koordinaciju, a odobrava izvršni odbor. Tehnički odbori mogu, prema potrebi, osnivati tehničke pododbore, a tehnički odbori i pododbori mogu osnovati radne grupe.


Razine normizacije

Službeni jezici su:

- engleski i francuski,

- a uz posebne uvjete i ruski.

Norme ISO i IEC nisu obvezne i ne postoji statutarna obveza za članice o njihovoj primjeni.

Norme postaju obvezne ako se na njih pozove u propisima ili ako se unesu u ugovore kao osnova za međusobne obveze.


Razine normizacije

Regionalna normizacija

Regionalne normizacijske organizacije okupljaju nacionalne normizacijske organizacije iz zemalja članica koje pripadaju tom geografskom, političkom ili privrednom području.

Cilj je regionalnih normizacijskih organizacija uskladiti postojeće nacionalne norme zemalja članica i razviti nove regionalne norme i tako podržati ciljeve udruživanja zemalja članica. Prednost pred regionalnima, imaju međunarodne norme.


Razine normizacije Europske institucije za normizaciju

(standardizaciju) jesu:

- Europski komitet za normizaciju CEN,

- Europski komitet za elektrotehničku normizaciju CENELEC i

- Europski institut za normizaciju u području telekomunikacija ETSI.

Kod glasovanja za odobravanje europske norme (EN) pojedine zemlje imaju težinu glasovanja prema svojoj gospodarskoj moći. Za odobrenje europske norme potrebna je kvalificirana većina. Tako odobrene norme mogu se neizmijenjene preuzimati u nacionalne zbirke norma.


Razine normizacije

Svaka zemlja članica mora ukinuti sve nacionalne norme koje su u suprotnosti s novom normom, bez obzira kako je glasovala kod usvajanja nove norme

I normizacija je okosnica ostvarivanju i razvoju zajedničkog europskog tržišta.

Ostale svjetske regije imaju svoje regionalne standarde.


Razine normizacije

Nacionalna normizacija obuhvaća normizaciju u okviru jedne zemlje i bavi se normizacijom (standardizacijom) na svim stručnim područjima.

Nacionalna organizacija za normizaciju mora imati status ovlaštene organizacije za izradbu nacionalnih normi i za zastupanje interesa zemlje u svim pitanjima koja se odnose na normizaciju na međunarodnoj i regionalnoj razini.


Razine normizacije

U nacionalnoj organizaciji za normizaciju moraju biti zastupljeni svi zainteresirani za normizaciju (država, stručna udruženja, gospodarstvo, organizacije potrošača, znanstvene i istraživačke organizacije … .

Izrada normi povjerava se stručnim komisijama sastavljenim od eksperata iz organizacija zainteresiranih za izradu norme.


Razine normizacije

Normizacija u Hrvatskoj

Donošenjem Zakona o preuzimanju Zakona o standardizaciji koji se u republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon (Narodne novine RH br. 53/91) Vlada RH ovlašćena je da osnuje organizaciju za obavljanje poslova primjene preuzetog Zakona o standardizaciji i nastavi te poslove ulaskom u tečaj Hrvatskog zakona o normizaciji.

Rad na normizaciji povjeren je Hrvatskom zavodu za normizaciju.


Razine normizacije

Normizacija u Hrvatskoj

• Temeljem zakona o preuzimanju zakona koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni (NN 53/91), ovlaštenost za područje normizacije i mjeriteljstva prenijeta je s bivše države na Republiku Hrvatsku 8. listopada 1991.

• 31. prosinca 1991. osnivanje Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

• 01. srpnja 2005. početak samostalnog rada Državnog zavoda za mjeriteljstvo i Državnog zavoda za norme.


Razine normizacije

Rad na normizaciji obuhvaća donošenje i primjenjivanje norma i propisa, mjera za osiguranje tehničke i konstrukcijske sigurnosti, osiguranje kvalitete proizvoda i usluga, uključujući i nadzor nad njihovim provođenjem.

Odbori za norme nosioci su izrade normi HRN. U tim odborima rade stručnjaci iz zainteresiranih organizacija, a imenuje ih direktor Hrvatskog zavoda za normizaciju na prijedlog spomenutih organizacija.


Razine normizacije

Obavijest o osnivanju Odbora za norme s pozivom na suradnju objavljuje se u HRN glasilu.

Hrvatski zavod za normizaciju objavljuje HRN-glasilo te HRN-katalog s pregledom svih važećih normi i drugih normativnih dokumenata.


Razine normizacije

Hrvatske norme mogu nastati na četiri načina:

- Prihvaćanjem stranih (međunarodnih, europskih, nacionalnih) norma uz prevođenje na hrvatski jezik (pp),

- Prihvaćanjem stranih norma u izvorniku s hrvatskim ovitkom (po),

- Prihvaćanjem stranih norma u izvorniku objavom obavijesti o prihvaćanju (pr),

- Izradbom izvorne hrvatske norme.

Oznaka načina prihvaćanja navodi se uz referencijsku oznaku hrvatske norme.


Razine normizacije

Granska normizacija

Granska normizacija skladno nadopunjuje nacionalnu normizaciju. Granske norme prihvaćaju se na sličnim osnovama kao i nacionalne norme od normizacijskih tijela, npr. od privrednih ili strukovnih udruženja, i dostupne su javnosti.


Razine normizacije

Interna normizacija

Zadatak je interne normizacije da u praksu uvede norme viših razina, naravno uz selekciju prema potrebama radne organizacije, ustanove ili tvrtke.

Ako međutim za neko područje ne postoji norma više razine, može se pokrenuti izrada interne norme ili izrada norme više razine, npr. nacionalne.


Razine normizacije

Svrha je internih norma da se:

- suzi izbor materijala,

- pojednostavi konstrukcijski rad,

- uvede sustavno označavanje predmeta poslovanja,

- izrade pregledi dijelova koji se ponavljaju,

- normira sustav crteža i sastavnica.


Razine normizacije

Odjel za normizaciju u tvrtkama ili ustanovama brine se o:

- nabavi i obradi granskih, nacionalnih, regionalnih i međunarodnih norma,

- prikuplja informacije o traženoj kvaliteti proizvoda,

- unosi informacije o proizvodu u tehničke uvjete za izradu i isporuku.


Normni (standardni) brojevi

U područjima koje zahvaća normizacija postoji potreba da se jedna ili više karakteristika koje se izražavaju brojčanim vrijednostima (dužine, promjeri, tlakovi, itd.) poredaju u redove veličina sređene na određeni način.

Cilj je da se sa što manjim brojem članova tih brojčanih redova zadovolje sve potrebe.


Normni brojevi

Za brojčane vrijednosti po određenim pravilima formiraju se normni (standardni) brojevi (HRN A.A0.001, DIN 323, ISO 3, 17, 497).

Po svim važećim normama, normni (standardni) brojevi razvrstani su u osnovne redove, kojih ima četiri: R5, R 10, R 20, R40, te jedan izuzetni red: R80 (R prema predlagaču Renardu). Pregled normnih brojeva prema HRN A.A0.001 za decimalni interval 1 do 10 prikazan je u slijedećim tablicama.

Normni brojevi

Geometrijski nizovi i faktori porasta normnih brojeva



Normni brojevi Temeljni redovi Iznimni red

R5 R10 R20 R40 R80

1,00 1,00 1,00 1,00 1,00

1,06 1,06 1,03

1,12 1,12 1,12 1,09

1,18 1,18 1,15

1,25 1,25 1,25 1,25 1,22

1,32 1,32 1,28

1,40 1,40 1,40 1,36

1,50 1,50 1,45

1,60 1,60 1,60 1,60 1,60


Normni brojevi Temeljni redovi Iznimni red

R5 R10 R20 R40 R80

1,60 1,60 1,60 1,60 1,60 1,55

1,70 1,70 1,65

1,80 1,80 1,80 1,75

1,90 1,90 1,85

2,00 2,00 2,00 2,00 1,95

2,12 2,12 2,06

2,24 2,24 2,24 2,18

2,36 2,36 2,30

2,50 2,50 2,50 2,50 2,50


Normni brojevi

Temeljni redovi Iznimni red

R5 R10 R20 R40 R80

2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,43

2,65 2,65 2,58

2,80 2,80 2,80 2,72

3,00 3,00 2,90

3,15 3,15 3,15 3,15 3,07

3,35 3,35 3,25

3,55 3,55 3,55 3,45

3,75 3,75 3,65

4,00 4,00 4,00 4,00 4,00


Normni brojevi


R5 R10 R20 R40 R80

4,00 4,00 4,00 4,00 4,00 3,87

4,25 4,25 4,12

4,50 4,50 4,50 4,37

4,75 4,75 4,62

5,00 5,00 5,00 5,00 4,87

5,30 5,30 5,15

5,60 5,60 5,60 5,45

6,00 6,00 5,80

6,30 6,30 6,30 6,30 6,30


Normni brojevi


R5 R10 R20 R40 R80

6,30 6,30 6,30 6,30 6,30 6,15

6,70 6,70 6,50

7,10 7,10 7,10 6,90

7,50 7,50 7,30

8,00 8,00 8,00 8,00 7,75

8,50 8,50 8,25

9,00 9,00 9,00 8,75

9,50 9,50 9,25

10,00 10,00 10,00 10,00 10,00 9,75


Normni brojevi

Ovako odabrani geometrijski redovi objedinjuju prednosti dekadskog sustava i geometrijskog reda. Obuhvaćeni su svi temeljni brojevi dekadskog sustava (1, 10, 100, … ).

U svakoj dekadi ima jednak broj članova, odnosno svaka dekada ima jednaku gustoću članova reda. Jednako položeni članovi pojedinih dekada razlikuju se samo po položaju decimalnog zareza.


Normni (standardni) brojevi

Primjer:

1 1,6 2,5 4 6,3 10

10 16 25 40 63 100

100 160 250 400 630 1000


Normni brojevi

Svaki gušći red sadrži sve članove prethodnog reda koji ima manji broj članova, tj. svaki viši red sadrži dvostruki broj članova nego prethodni red.

Pri odabiru normnih brojeva treba uvijek nastojati upotrebljavati red s najgrubljim skokom (R5), a ako taj ne zadovoljava ide se na finiji red (R10), itd.


Normni brojevi

U inženjerskoj praksi se često proizvode konstruktivni nizovi odnosno serije proizvoda koje su geometrijski slične to jest različitih veličina (tipizacija).

Zahvaljujući zakonitostima normnih brojeva moguće je za samo jedan primjer (original) u tom nizu proizvoda izvršiti detaljno dimenzioniranje i oblikovanje, koje će onda vrijediti za čitav niz.



Tolerancije (dopuštena odstupanja)


Tolerancije

Tolerancije ili dopuštena odstupanja daju nam informaciju o tome koliko smijemo odstupiti od nazivne mjere (zadane mjere).


Tolerancije

Za osiguranje ispravnog funkcioniranja tehničkog sustava, njegove komponente, tj. konstrukcijski elementi, moraju međusobno pristajati na odgovarajući način. U tu svrhu moraju konstrukcijski elementi imati odgovarajuće mjere (izmjerene vrijednosti duljina) i geometrijski oblik.

Apsolutnu točnost mjera i oblika konstrukcijskih elemenata nije moguće postići, a visoka točnost nije uvijek ekonomski opravdana jer izrazito poskupljuje proizvodnju, a često nije ni potrebna.


Tolerancije

Tolerancije (dopuštena odstupanja) dijelimo na:

- Tolerancije mjera,

- Tolerancije oblika,

- Tolerancije orijentacije,

- Tolerancije smještaja,

- Tolerancije vrtnje,

- Tolerancije hrapavosti površine.

. 58

Tolerancije mjera

Koje mjere treba “tolerirati”, odnosno za koje mjere treba propisati dopuštena odstupanja, i koliko ona trebaju iznositi ovisi o:

- Namjeni dijela,

- Funkciji dijela,

- Načinu izrade,

- Točnosti obradnih strojeva, alata i naprava,

- Broju komada koji se izrađuju.

58 Elementi precizne mehanike 2015.-2016.

. 59

Tolerancije mjera

Tolerancije mjera

U pravilu se toleriraju:

1. Funkcionalne mjere (zbog osiguranja funkcije, upotrebljivosti i međusobnih odnosa dvaju ili više dijelova.

2. Montažne mjere (važne za montažu i zamjenjivost dijelova).

3. Tehnološke mjere (važne za proizvodni postupak)

4. Ostale mjere koje imaju utjecaja na kvalitetu proizvoda


. 60

Tolerancije mjera

Osnovu sustava tolerancija čini norma ISO 286.

ISO-sustav tolerancija razrađen je za sve konstrukcijske (strojne) dijelove i sklopve osim za:

- Navoje na vijcima,

- Valjne ležaje,

- Zupčanike,

za koje su propisani posebni sustavi tolerancija.


. 61

Tolerancije mjera

Osnovni pojmovi ISO-sustava tolerancija

ISO-sustav mjera prvenstveno je razrađen za mjere konstrukcijskih elemenata kružnog presjeka, ali se može primijeniti na bilo koje mjere.

Posebne tolerancije predviđene su za vanjske mjere, a posebne za unutarnje mjere.


. 62

Tolerancije mjera


. 63

Tolerancije mjera

Vanjska mjera je mjera između dviju paralelnih površina ili tangencijalnih ravnina koje ograničavaju određenu geometriju konstrukcijskog elementa izvana (mjere označene slovom v ).

Tolerancije koje se odnose na vanjske mjere označavaju se malim slovima abecede.

Karakteristična vanjska mjera je promjer osovine ili rukavca.


. 64

Tolerancije mjera

Unutarnja mjera je mjera između dviju paralelnih površina ili tangencijalnih ravnina koje ograničavaju određenu geometriju konstrukcijskog elementa iznutra (mjere označene slovom u).

Tolerancije koje se odnose na unutarnje mjere označavaju se velikim slovima abecede.

Karakteristična unutarnja mjera je promjer cilindričnog provrta.


. 65

Tolerancije mjera

Mjere koje se ne mogu svrstati ni u vanjske niti u unutarnje (označene slovom n), razvrstavaju se kao vanjske ili kao unutarnje prema svojoj funkciji.


. 66

Tolerancije mjera

Stvarna mjera (I) je mjera ustanovljena mjerenjem na izrađenom konstrukcijskom elementu. U ovoj je mjeri uključena i netočnost mjerenja.

Granične mjere (G) su najveća i najmanja mjera

između kojih se mora nalaziti stvarna mjera ispravno izrađenog konstrukcijskog elementa.

Gornja granična mjera Gg je najveća dopuštena stvarna mjera.

Donja granična mjera Gd je najmanja dopuštena stvarna mjera.


. 67

Tolerancije mjera

Tolerancija mjere (T) je razlika između gornje i donje granične mjere.

T = Gg – Gd

Tolerancijsko polje je područje ograničeno gornjom i donjom graničnom mjerom.

Nazivna (nominalna) mjera (N) je ona mjera koja služi kao osnova za određivanje odstupanja; ona se upisuje u nacrte i ostalu tehničku dokumentaciju. Nazivna mjera može ležati u tolerancijskom polju ili izvan njega.


. 68

Tolerancije mjera

Nul-linija (0-linija) je ravna crta u grafički prikazanom tolerancijskom polju koja odgovara nazivnoj mjeri. Odstupanja se računaju od 0-linije.


. 69

Tolerancije mjera

Kod vanjskih mjera (npr. osovina), odstupanja se definiraju na slijedeći način:

Gornje odstupanje vanjske mjere es je algebarska razlika između gornje granične i nazivne vanjske mjere,

es = Gg – N

Donje odstupanje vanjske mjere ei je algebarska razlika između donje granične i nazivne vanjske mjere

ei = Gd - N


. 70

Tolerancije mjera

Nazivna mjera - N, granične mjere Gd i Gg, gornje odstupanje vanjske mjere es, donje odstupanje vanjske mjere ei


. 71

Tolerancije mjera

Nazivna mjera - N, granične mjere Gg i Gd, gornje odstupanje unutarnje mjere ES, donje odstupanje unutarnje mjere EI


. 72

Tolerancije mjera

Veličina tolerancijskih polja

Kod različitih zahtjeva za točnost mjera treba propisivati različite vrijednosti tolerancija. ISO-sustav tolerancija određuje veličinu tolerancijskog polja, tj. veličinu tolerancije mjere T pomoću dvadeset IT-kvaliteta tolerancije (IT-red tolerancije):

IT01; ITO; IT1; IT2; IT3; do IT18.

Veći broj kvalitete tolerancije znači veće tolerancijsko polje (veću širinu).

Područja mjera podijeljena su u dvije grupe i to 1 do 500 mm i 500 do 3150 mm.


. 73

Tolerancije mjera Područje mjera 1 do 500 mm


. 74

Tolerancije mjera

Područje mjera 1 do 500 mm


. 75

Tolerancije mjera Područje mjera 1 do 500 mm


. 76

Tolerancije mjera

Usporedba veličine tolerancijskih polja


. 77

Tolerancije mjera

Smjernice za izbor kvalitete tolerancije


. 78

Tolerancije mjera Položaj tolerancijskih polja


. 79

Tolerancije mjera

Položaj tolerancijskih polja za vanjske mjere u odnosu na 0-liniju


. 80

Tolerancije mjera Položaj tolerancijskih polja za unutarnje mjere u odnosu na 0-liniju


. 81

Tolerancije mjera


. 82

Tolerancije mjera


. 83

Tolerancije mjera


. 84

Tolerancije mjera


. 85

Tolerancije mjera


. 86

Tolerancije mjera

Označavanje toleriranih mjera na crtežima


. 87

Tolerancije mjera

Označavanje toleriranih mjera na crtežima

Dopuštena se odstupanja mogu upisivati i u milimetrima.


. 88

Tolerancije mjera

Tolerancije slobodnih (netoleriranih) mjera u mm

f - fino m – srednje c – grubo v – vrlo grubo



Dosjedi

Dosjed je odnos dvaju dijelova jednog sklopa – osovine i provrta istih nazivnih mjera, koji proizlaze iz razlike njihovih stvarnih mjera prije sklapanja ili spajanja.

Ovisno o tolerancijama dijelova u sklopu imamo tri vrste dosjeda

- Labavi dosjed,

- Čvrsti dosjed,

- Prijelazni dosjed.

Dosjedi


Labavi dosjed


Dosjedi

Čvrsti dosjed


Dosjedi

Prijelazni dosjed


Dosjedi

ISO sustav predvidio je dva dosjedna sustava:

- Sustav zajedničkog provrta, u kojem sve unutarnje mjere imaju tolerancijska polja s oznakom H, dok su tolerancijska polja vanjskih mjera u različitim položajima, ovisno o željenom dosjedu.

- Sustav zajedničke osovine, u kojem sve vanjske mjere imaju tolerancijsko polje h, dok su tolerancijska polja unutarnjih mjera u različitim položajima, ovisno o željenom dosjedu.


Dosjedi Preporučeni dosjedi

. 95

Dosjedi

Često korišteni dosjedi u strojarstvu



Dosjedi

Često korišteni dosjedi u strojarstvu

. 97

Tolerancije oblika i položaja


. 98


Za ispravnost funkcije konstrukcijskih elemenata ponekad je potrebno odrediti dozvoljena odstupanja (tolerancije) i:

- Oblika konstrukcijskog elementa i

- Međusobnog odnosa pojedinih položaja ili osi konstrukcijskog elementa.

Ako na crtežu nisu propisane nikakve tolerancije oblika i položaja odgovarajuća odstupanja ne smiju izlaziti izvan tolerancijskog prostora određenog tolerancijama mjera.


. 99


Tolerancije oblika i položaja odnose se (određuju) za one površine ili osi koje obavljaju određenu važniju funkciju – npr. oslonci ležaja ili zupčanika, cilindrične plohe na koje ili u koje dolaze ležajevi ... .

Uzroci odstupanja oblika i položaja u osnovi su jednaki uzrocima odstupanja duljinskih mjera, a to je nesavršenost proizvodnog postupka.


. 100


TOLERANCIJE OBLIKA

Kod tolerancija oblika toleriraju se slijedeća svojstva:

- Pravocrtnost,

- Ravnost,

- Kružnost,

- Cilindričnost,

- Oblik crte,

- Oblik plohe 100 Elementi precizne mehanike 2015.-2016.

. 101


a) Pravocrtnost: os cilindričnog dijela svornjaka mora ležati unutar cilindra promjera t= 0,03 mm,

b) Ravnost: tolerirana površina mora ležati između dvije paralelne ravnine razmaka t = 0,05 mm,

c) Kružnost: linija opsega svakog presjeka mora ležati u kružnom prstenu širine t = 0,02 mm,


Tolerancije oblika

. 102

Odstupanja od oblika i položaja

d) Cilindričnost: tolerirana površina mora ležati između dva koaksijalna cilindra radijalnog razmaka t = 0,05 mm,

e) Oblik crte: tolerirani profil mora ležati između dviju ovojnica ograničenih kružnicama promjera t = 0,08 mm,

f) Oblik plohe: tolerirana ploha mora ležati između dviju ovojnih ploha ograničenih kuglama promjera t = 0,03 mm.


Tolerancije oblika

. 103

Tolerancije oblika i položaja Tolerancije oblika

Dozvoljeno odstupanje od pravocrtnosti odnosi se na linijske elemente na površini.


. 104


Tolerancije oblika


. 105


TOLERANCIJE POLOŽAJA

Tolerancije položaja mogu se podijeliti u tri skupine:

- Odstupanja po pravcu,

- Odstupanja po mjestu,

- Odstupanja rotacijskih površina.


106

Tolerancije oblika i položaja Odstupanja po pravcu


107

Tolerancije oblika i položaja Odstupanja po pravcu


. 108


Odstupanja po pravcu


. 109


Odstupanja po mjestu


. 110

Tolerancije oblika i položaja Odstupanja po mjestu

cilindra promjera t 0,03 mm čija se os poklapa s osi referentnog elementa (= lijevi dio osovine).


. 111

Tolerancije oblika i položaja Odstupanja rotacijskih površina


. 112


Označavanje tolerancija oblika i položaja na crtežima


. 113

Tolerancije oblika i položaja Označavanje tolerancija oblika i položaja na crtežima

Izbor referentong elementa

Položaj pokazne crte

Tolerancija položaja

Tolerancija oblika



PITANJA ?

.


HVALA NA PAŽNJI

.

elementi precizne mehanike predavanje 1

Documents