Elementi, oblici i kriterijivrednovanja i ocjenjivanja u

nastavi povijesti

Loranda Miletić, viša savjetnica

Agencija za odgoj i obrazovanje

Koje profesionalne kompetencijetreba imati učitelj/nastavnik danas?U tradicionalnoj nastavi: dobro poznavanje područja, dobre prezentacijske

vještine

U suvremenoj nastavi: dobro poznavanje područja, dobre prezentacijske vještine, interpersonalne vještine, vještine vođenja grupnog rada, vještine upravljanja osobnim resursima, vještine savjetovanja i davanja povratne informacije, vještine organiziranja složenih edukacijskih aktivnosti, vještine praćenja i vrednovanja individualnog i

grupnog rada...

Ključni pojmovi

Vrednovanje (vrjednovanje)

Praćenje Provjeravanje Ocjenjivanje

Elementi ocjenjivanja

Obrazovna postignuća

(ishodi učenja) Kriteriji

ocjenjivanja Oblici ocjenjivanja

Dokumenti

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, 87/2008.)

Nacionalni okvirni kurikulum (MZOŠ,2010.)

Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine,112/2010.)

Nacionalni okvirni kurikulum Učitelj/nastavnik u vrjednovanju učenikova rada i rezultata:

- osmišljava vrijednosna načela (kriterije) i načine (strategiju) ocjenjivanja,

- uključuje sve učenike u procjenjivanje ako je to moguće,- učenicima objašnjava vrijednosna načela (kriterije) ocjenjivanja. Učenici uvijek trebaju znati što se od njih očekuje.

Vrednovanje učenikovih aktivnosti i uspjeha treba služiti osposobljavanju za samoocjenjivanje i samovrednovanje radi razvijanja svijesti o vlastitim znanjima i stečenim kompetencijama te o važnosti stalnoga učenja.

Članak 2. (Pravilnik) Vrednovanje – sustavno prikupljanje podataka u

procesu učenja i postignutoj razini kompetencija u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i elementima.

Sastavnice vrednovanja: praćenje,provjeravanje i ocjenjivanje.

Članak 2. (Pravilnik) Praćenje - sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o

postignutoj razini kompetencija i postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te strukovnim i školskim kurikulumom

Provjeravanje – podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnom predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine

Ocjenjivanje – pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikova rada prema sastavnicama ocjenjivanja

Kompetencije - znanja, vještine, sposobnosti, samostalnost i odgovornost prema radu

Članak 3. (Pravilnik)

Elemente ocjenjivanja određenoga nastavnog predmeta te načine i postupke vrednovanja izrađuje učitelj/nastavnik određenoga nastavnog predmeta s učiteljima/nastavnicima istoga nastavnog predmeta, odnosno odgojno obrazovnog područja na lokalnoj, regionalnoj, odnosno nacionalnoj razini.

ELEMENTI, OBLICI I KRITERIJI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA U NASTAVI POVIJESTI

Radni listić za rad u skupinama

elementi ocjenjivanja

opis (što provjeravate i ocjenjujete)

oblik provjeravanja i ocjenjivanja indikatori ocjenjivanja

1. IZDVOJITE ELEMENTE VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA U NASTAVI POVIJESTI I UPIŠITE IH U PRVI STUPAC TABLICE.2. U DRUGI STUPAC UZ SVAKI ELEMENT UPIŠITE ŠTO PROVJERAVATE I OCJENJUJETE POJEDINIM ELEMENTOM.3. U TREĆI STUPAC UPIŠITE OBLIKE PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA KOJE PRIMIJENJUJETE ZA POJEDINI ELEMENT OCJENJIVANJA.4. U ČETVRTI STUPAC UPIŠITE INDIKATORE PREMA KOJIMA OCJENJUJETE.

Elementi, oblici i kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja

- rezultati rada u skupinama

USPOREDBA REZULTATA RADA

SKUPINA

KOHERENTNOST TEORIJE I PRAKSE(?)

Elementi ocjenjivanja(proizlaze iz ciljeva predmeta) Osnovna škola▪ Usvojenost osnovnih podataka

▪ Uočavanje uzročno – posljedičnih veza

▪ Snalaženje u vremenu i prostoru

▪ ?

Srednja škola▪ Znanje i razumijevanje

događaja, ljudi i promjena u prošlosti

(usvojenost povijesnih događaja, pojava i pojmova)

▪ Kronološko razumijevanje

▪ Snalaženje na zemljovidu

▪ Povijesno istraživanje(rad s povijesnim izvorima)

▪ Povijesne interpretacije▪ ?Problem – nerazlikovanje onog što se promatra i mjeri

(elementi ocjenjivanja) od postupaka kojima se to postiže (pisani rad, usmeno provjeravanje…)

Obrazovna postignuća (ishodi učenja) Promjena s orijentiranosti na sadržaj učenja (što se poučava) na

orijentiranost na ostvarivanje predviđenih postignuća (što će učenik moći napraviti nakon uspješne nastave).

Opisuju što učenik treba znati, razumjeti ili biti osposobljen učiniti nakon završetka procesa učenja. To mora biti nešto što se može promatrati i mjeriti.

Potrebno ih je definirati na razini kognitivnih procesa i vrsta znanja.

Za formuliranje obrazovnih postignuća koriste se ključni glagoli.

Postizanjem odgovarajućih obrazovnih postignuća učenik dokazuje da je stekao neku kompetenciju.

1Usporedi…Raščlani…Komentiraj…Zaključi…Provjeri…

2Prosudi…Procijeni…Zastupaj…Vrednuj…Izaberi…

3Kombiniraj…Reorganiziraj…Poveži…Planiraj…Eksperimentiraj…

4Imenuj…Odredi…Navedi…Označi…Opiši…

5Sažmi…Objasni…Predvidi…Klasificiraj…Navedi primjer…

6Riješi…Izradi…Pokaži…Primijeni…Izaberi…

1. Povežite ključne glagole s dimenzijama kognitivnih procesa(Rad u paru)

1.ANALIZIRANJE

4

2.EVALUIRANJE

5

3. KREIRANJE

6

4.PAMĆENJE

1

5. RAZUMIJEVANJE

2

6.PRIMJENJIVANJE

3

Dimenzije kognitivnih procesaRevidirana Bloomova taksonomija

PAMĆENJE/ZNANJE Sposobnost da se prisjeti prethodno naučenog gradiva, zna specifične činjenice, metode, procedure, zna osnovne koncepte i principe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, ključne ideje, tko, što, kada, (imenuj nabroji, definiraj, odaberi…)

RAZUMIJEVANJE Sposobnost da se razumije značenje materijal, da se pruži primjer, da se predvide buduće posljedice implicirane podacima, da razumiju povijesne procese i objašnjavaju ih, izražavaju se vlastitim riječima, interpretiraju grafikone, tabele i povijesne zemljovide, znaju tijek povijesnih događaja, uzroke i posljedice (poredaj, protumači, razlikuj, grupiraj…)znaju temeljem stat. pokazatelja protumačiti posljedice, reorganiziraju podatke prema kategorijama…

PRIMJENJIVANJE Sposobnost da se koristi naučenim informacijama u novonastalim situacijama, rješavanju problema, rješenjima koja ukazuju na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, osnovne koncepte i teorije, upotrebljavaju pojmove u novim situacijama (revolucija, kolonizacija), rješavaju probleme i objašnjavaju ih na primjerima - revolucija 1848. godine, totalitarni režimi (primjena, klasifikacija, modifikacija, demonstriranje…)

ANALIZIRANJE Sposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logičke postavke u zaključivanju, razlikuje između činjenica i zaključaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalište i pristranost (urediti, zaključiti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove…),razlikuju bitno od nebitnog, sažimaju odlomke, uočavaju sličnosti i razlike između totalitarizma, uspoređuju metode europskih država u kolonizaciji Afrike.

EVALUIRANJE Sposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi svoje mišljenje i stajalište o materijalima, uspoređuje tekst udžbenika s izvorima (npr. vrednuju Atlantsku povelju ili New Deal), poredaj pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog I tehnološkog razvija? (ocijeni, obrazloži, argumentiraj, zaključi…)

KREIRANJE Sposobnost da se nepovezani elementi povežu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove oblike i strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj… ) učenici pišu esej (npr. Ocijenite različita historiografska stajališta o sporazumu Cvetković- Maček)

Dimenzije kognitivnih procesa

Radni listić

Razine znanja Činjenično znanjeTemeljni elementi koje učenici moraju poznavati kako bi se upoznali s

određenom disciplinom ili riješili problem.(datumi, osobe, događaji, tehnički vokabular itd.)

Konceptualno znanjeZnanje kategorija i klasifikacija unutar predmeta, te njihovih međusobnih

odnosa.(objašnjavanje pojmova i primjena znanja u novim situacijama, kronologija,

kauzalnost, promjene i kontinuitet, interpretativni modeli…) Proceduralno znanjeKako uraditi nešto specifično unutar predmeta, metode istraživanja (vještine

za analizu izvora, odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje, uspoređivanje, klasificiranje).

Metakognitivno znanjeZnanje o spoznaji općenito te vlastitoj spoznaji(Strategijsko znanje o tome kako postupati da bi se riješili problemi i

kognitivni zadaci; kontekstualno znanje; svijest o razini vlastitog znanja)

Dimenzije znanja

Dimenzije kognitivnih procesa

1.Pamćenje

2.Razumije

vanje

3.Primjena

4.Analiza

5.Evaluacij

a

6.Kreacija

A. Činjenično znanje temeljni elementi

nabrojatinavesti

prepoznati

sažetirazlikovati

razvrstatiodrediti

analiziratiraščlaniti

poredatievaluirati

povezati

B. Konceptu-alno znanje

opisatioznačiti

objasnititumačiti

upotrijebitipokazati

pojasnitipovezati

ocijenitiprocijenit

i

planiratipostaviti

C. Procedu-ralno znanje

sastavititabeliratiiznijeti

provjeritizaključiti

riješitiprosuditi

sastavitirazlikovat

i

povezatiprosuditi

slagatirazvitistvoriti

D. Metakogni-tivno znanje

primjerena

upotreba termina

riješitiprovesti

konstruirati

reorganizirati

provestiostvariti

djelovatiprimijenit

i

ostvariti

aktualizirati

Prednosti upotrebe obrazovnih postignuća (ishoda učenja)Za učenike: Pružaju jasnu i konkretnu sliku što će morati znati i umjeti na

kraju pojedine teme, cjeline, razreda, odnosno školovanja, jasan okvir koji usmjerava njihovo učenje, jasno oblikovanu osnovu za pripremanje ispita, odnosno

provjere njihovih postignuća.

Za učitelje i nastavnike: određivanje sadržaja koje će poučavati, nastavnih strategija i

metoda koje će primjenjivati, određivanje aktivnosti koje učenici trebaju izvesti, definiranje ispitnih zadataka za vrednovanje učeničkog

uspjeha, vrednovanje ostvarenosti kurikuluma koji primjenjuju.

Za roditelje: Stjecanje jasne slike o tome koju vrstu i dubinu znanja,

vještina i vrijednosti će djeca moći steći u školi.

Podsjetnik za provjeru definiranih obrazovnih postignuća Je li svako postignuće opisano pomoću jednog

glagola? Jesu li izbjegnuti neodređeni i pasivni glagoli

(saznati, postati svjesni, biti izloženi, naučiti)? Jesu li obrazovna postignuća različite razine

njihove složenosti po uzoru na revidiranu Bloomovu taksonomiju?

Do koje razine želimo dovesti naše učenike? Jesu li postignuća mjerljiva i može li se njihova

demonstracija opažati? Jesu li sva postignuća povezana s ciljevima i

sadržajem?

Zajednička tema u svim ciklusima obrazovanja

Hrvatska u prvoj Jugoslaviji

Odrediti vrste znanja za pojedina obrazovna postignuća (ishode učenja) i razine kognitivnih procesa.

Rad u skupinama

Kriteriji vrednovanja “Što očekujemo od učenika da bi postigao

određeni uspjeh (ocjenu)?”

Opisuju koliko dobro su učenici sposobni ostvariti obrazovna postignuća u smislu postizanja odgovarajućeg uspjeha (ocjene).

Kriteriji vrednovanja predviđaju različite razine ponašanja učenika tijekom rada ili provjeravanja.

Obrazovna postignuća opisuju što bi učenik trebao moći uraditi, dok kriteriji vrednovanja opisuju koliko dobro će to moći uraditi.

Kriteriji vrednovanja Pomažu utvrditi je li vrednovanje uspješno (primjenjuju

se jednaki standardi za svakog učenika)

Ako se ponude učenicima daju im čvrsti standard kao cilj – povećava se njihovo povjerenje u pravednost vrednovanja

Omogućuju konstruktivniju raspravu učenikova uspjeha nakon provjeravanja (Sjednice UV,NV ili s roditeljima)

Kriteriji koji nisu izrečeni i napisani omogućuju procjenu ali su podložni brojnim pogreškama ocjenjivanja (formuliranjem kriterija smanjuje se subjektivnost ocjenjivanja)

Obrazovna postignuća - Primjer Snalaženje u vremenu i prostoru

Učenik će moći:

- navesti kronologiju pojedinih događaja; (kojih?)- smjestiti značajna povijesna razdoblja kronološkim redoslijedom; (koja?)- objasniti odnos između određenih datuma i relevantnog stoljeća;- razvrstati ljude, događaje i promjene (koje?) u ispravna vremenska

razdoblja; - upotrebljavati datume i rječnik koji se odnosi na tijek vremena

(primjerice pr. Krista, poslije Krista, stoljeće, desetljeće…);- izraditi crtu vremena s različitim povijesnim aspektima (kojim?) ili

usporednu tablicu zbivanja;

- opisati sadržaj povijesne karte (kartografska pismenost);- objasniti povijesne sadržaje (koje?) uz pomoć povijesne karte;- stvoriti zaključke i predodžbe (kakve?) o prikazanom prostoru;- odrediti povijesne sadržaje (koje?) na slijepoj karti.- …

Primjer - Kriteriji vrednovanjaSnalaženje u vremenu i prostoru Odličan:- Točno i argumentirano razvrstava ljude, događaje i promjene u ispravna

vremenska razdoblja (orijentacija unutar razdoblja i kroz razdoblja). Potpuno samostalno izrađuje točne i cjelovite crte vremena i usporedne tablice zbivanja. Opisuje, objašnjava i vrednuje sva važna obilježja prošlih društava i razdoblja. Ispravno koristi datume i rječnik koji se odnosi na tijek vremena.

- Točno uočava te objašnjava povijesne sadržaje na povijesnoj karti i donosi zaključke. Samostalno i precizno kreira slijepe karte s povijesnim sadržajima.

Vrlo dobar:- Točno razvrstava ljude, događaje i promjene u ispravna vremenska

razdoblja. Izrađuje točne crte vremena. Usporedne tablice zbivanja izrađuje uz pomoć nastavnika. Opisuje i objašnjava sva važna obilježja prošlih društava i razdoblja. Povremeno mu treba postavljati potpitanja. Ispravno koristi datume i rječnik koji se odnosi na tijek vremena.

- Točno uočava te objašnjava povijesne sadržaje na povijesnoj karti. Kreira slijepe karte s povijesnim sadržajima koje su gotovo uvijek točne.

Primjer - Kriteriji vrednovanjaSnalaženje u vremenu i prostoru Dobar:- Većinu ljudi, događaja i promjena razvrstava u ispravna vremenska

razdoblja. Opisuje važna obilježja prošlih društava i razdoblja. Često mu treba postavljati potpitanja. Uz pomoć učitelja/nastavnika izrađuje crte vremena. Ispravno koristi datume i rječnik koji se odnosi na tijek vremena.

- Uočava većinu povijesnih sadržaja na povijesnoj karti i uz pomoć učitelja/nastavnika donosi zaključke. Na slijepe karte unosi većinom polovicu traženog sadržaja..

Dovoljan:- Površno razvrstava ljude, događaje i promjene u vremenska razdoblja.

Uz često postavljanje potpitanja učitelja/nastavnika i navođenja na odgovor, opisuje karakteristična obilježja prošlih društava i razdoblja. Djelomično ispravno koristi datume i rječnik koji se odnosi na tijek vremena.

- Ima poteškoća s orijentacijom u prostoru. Površno i s pogreškama uočava povijesne sadržaje na povijesnoj karti.

Primjer - Kriteriji vrednovanjaSnalaženje u vremenu i prostoru

Nedovoljan:- Unatoč potpitanjima i navođenju od strane

učitelja/nastavnika nije odgovorio na više od polovicu pitanja. Nije usvojio ključne pojmove vezane uz kronologiju. Niti uz veliku pomoć učitelja/nastavnika ne opisuje karakteristična obilježja prošlih društava i razdoblja.

- Pogrešno uočava povijesne sadržaje na povijesnoj karti i nesuvislo analizira kartografske priloge te donosi nelogične zaključke bez razumijevanja.

Načini vrednovanjaSubjektivne metode procjene:- usmeni odgovori, izlaganja i prezentacije,

referati, eseji…- Vršnjačko vrednovanje

Zadaci objektivnog tipa

Samovrednovanje

O čemu još treba voditi računa?

Navesti podatke o broju i vrsti pisanih provjera koje će se provoditi i razrađene kriterije vrednovanja tih provjera, tablice za ocjenjivanje zadataka otvorenoga tipa.

Navesti predviđa li se inicijalno provjeravanje i za koga.

Navesti da se temeljem jednoga usmenoga odgovora mogu donijeti ocjene iz 2 elemenata ocjenjivanja, primjerice usvojenost osnovnih podataka i snalaženje u vremenu i prostoru ili da se temeljem jedne pisane provjere, koja se sastoji od više segmenata, mogu donijeti 2 ocjene.

Afektivno područje u nastavi povijesti Odnosi se na interese, stajališta i vrednovanje učenika, njihov

odnos i osjećaje prema predmetu, pojedincima, okolini i društvu u cjelini jer na rad mogu biti prisiljeni ili rade iz različitih pobuda.

Pretpostavlja emocionalni (subjektivni) aspekt ponašanja pri učenju.

Ima važan utjecaj na izgradnju i razvoj velikog broja generičkih i određenog broja specifičnih kompetencija.

Bilježiti u prostor za praćenje: - Interes za programske sadržaje i sudjelovanje u aktivnostima.- Odnos prema školskim pravilima i izvršavanju obveza, spremnost

na suradnju, odnos prema vršnjacima, učiteljima, roditeljima.- Napredovanje kroz kratke pisane provjere znanja.

Hvala na pozornostiloranda.miletic@azoo.hr