Biotehniki fakultet

Hemija

Elektronska struktura atoma

Bohrovi postulati:

(1) atom moe postojati u stanju u kojem ne emitira energiju (stacionarno stanje - elektron se okree oko jezgre u doputenim krunim putanjama)(2) apsorpcija ili emisija energije od atoma zbiva se samo prilikom skoka elektrona s jedne doputene putanje na drugu(3) mogui su elektronski skokovi u bilo koji energetski nivo (putanju)

Krune putanje elektrona u atomu su oznaene, idui od putanje najblie jezgru, slovima K,L,M,N,O,P,Q itd. ili brojevima (n =1,2,3,). Preskakanjem elektrona atoma vodika s viih na nie putanje, nastaje serija linija u emisonom spektru vodika (linijski spektar): Lyman-ova, Balmer-ova, Paschen-ova, Brackett-ova, itd. serija.

Broj energetskih dozvoljenih stanja (putanja), Bohr je nazvao glavnim kvantnim brojem (n).

elektron se vrti oko svoje osiugaoni zamah elektrona iznosi pola Bohrove jedinice

ms = -1/2, +1/2

Adresa elektrona: n-energija l-oblik kue ml-koja kua ms-gdje u kui

Schrdingerova jednainaOslanjajui se na de Broglievu relaciju o dvojnoj prirodi materije, tj. da je kretanje mikroestica valno kretanje, onda se kretanje elektrona moe matematiki predstaviti valnom funkcijom. Karakteristika svakog vala je amplituda i ona je funkcija prostornih koordinata (x,y,z). Jednainu koja opisuje i matematiki kvantificira kretanje elektrona oko jezgre, je postavio austrijski fiziar Schrdinger.

Sama valna funkcija je matematika funkcija i fizikalno znaenje dobiva kvadriranjem. Kvadrat valne funkcije jeste vjerojatnoa nalaenja elektrona u elementu prostora. Valna funkcija koja odgovara kombinaciji kvantnih brojeva se zove orbitala

Schrdingerova valna jednadba

objedinjuje valna i korpuskularna svojstva

m- masa elektronaE -ukupna energija elektronah - Planckova konstanta V - potencijalna energija (V = kze2/r)- amplituda vala

Zakljuci naunika

elektroni imaju osobine valovaelektroni ne krue oko jezgre u odreenim putanjamanemogue je istovremeno odrediti poloaj i brzinu elektrona

Hvala na panji