elektroničko izdavaštvo

7/23/2019 Elektroniko izdavatvo

1/16

Medijsko Sveuilite Koprivnica

Odsjek Medijski dizajn

Seminarski rad

ELEKTRONIKO IZDAVATVO

Kolegij: Multimedija (redovni studij)

Nositelj kolegija: doc. Winton Afri

Voditelj seminara: dr. sc. Petar Miljkovi

Student: Mihael Mikloi

Ak. god: 2012/2013

Koprivnica, Travanj 2013.


2/16

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

2. ELEKTRONIKO IZDAVATVO I E-KNJIGA ............................................................... 2

2.1. KRATKA POVIJEST E-KNJIGA I ELEKTRONIKOG IZDAVATVA ................ 2

2.2. DIGITALNA IZDANJA NOVINA I ASOPISA ........................................................ 3

2.3. FORMATI DATOTEKA KORITENI ZA DISTRIBUCIJU E-PUBLIKACIJA........ 4

2.4. E-ITAI I TABLETI.................................................................................................... 6

2.5. PROCES IZDAVANJA ELEKTRONIKIH IZDANJA ............................................ 9

2.6. ZATITA D IGITALNIH IZDANJA .............................................................................. 9

2.5. PROGRAMSKI ALATI ZA IZRADU E-PUBLIKAC IJA .........................................10

3. PREDNOSTI I MANE DIGITALNOG IZDAVATVA...................................................12

4. ZAKLJUAK .....................................................................................................................13

5. LITERATURA....................................................................................................................14


3/16

Elektroniko izdavatvo 1

1. UVOD

U ovom seminarskom radu nastojat u razjasniti to je to elektroniko izdavatvo , koji se

pojmovi veu uz tu djelatnost i kakva sve izdanja nalazimo kod ove vrste izdavatva. Takoer

u nastojati objasniti koje su to prednosti i mane digitalnog izdavatva nad tradicionalnim.

Obuhvatit u koliko se razlikuju te dvije vrste izdavatva i na kakvim se medijima

reproduciraju, koji su formati koriteni na razliitim ureajima i platformama, kakve

mogunosti distribucije i zatite imaju izdavai i pojedinci. Osvrnut u se i na povijesni aspekt

elektronikog izdavatva, ija je povijest mnogo dua nego to se to najee smatra te u

nastojati istaknuti neke od kljunih trenutaka za svijet digitalnog izdavatva. Osim e-knjiga

koje su temelj elektronikih publikacija, obradit u i magazine koje sve ee nalazimo u

elektronskim izdanjima.

Seminar se temelji na istraivanju raznih akademskih i informativnih lanaka vezanih za

temu, ali i osobnom iskustvu.

U zakljuku seminara nalazi se svojevrsno osobno predvianje budunosti izdavake

industrije temeljno na injenicama koje sam spoznao tijekom pisanja ovog seminarskog rada.

Osvrnuo sam se i na dizajnerku industriju iji sam student i ukazati na utjecaj digitalnog

izdavatva na samu struku.

Kljune rijei:

Elektroniko, izdavatvo, digitalno, mediji, formati, tisak, distribucija, zatita


4/16


2. ELEKTRONIKO IZDAVATVO I E-KNJIGA

Pod pojmom elektroniko (digitalno) izdavatvo podrazumijevamo digitalno izdavanje, tj.

publiciranje prvenstveno knjiga, ali i asopisa, magazina i raznih lanaka. Iako se

elektroniko izdavatvo danas esto povezuje sa sadrajem na internetu (poznatije kao online

izdavatvo ili web izdavatvo ako je u obliku web stranice), postoje i elektronske publikacije

koje se nalaze izvanmreno kao to su enciklopedija i knjige na CD-ima i DVD-ima.

Elektronika knjiga (e-knjiga, digitalna knjiga, e-edicija) je publikacija duine tiskovne knjige

u digitalnom obliku, a sastoji se od teksta ili slika ili kombinacije obojeg. Takva publikacija

ita se na raunalima ili drugim elektronskim ureajima. Prema mnogim rjenicima, e-knjiga

je definirana kao elektronika verzija tiskane knjige, no e-knjiga moe postojati i bez da je

tiskano izdanje izdano. Komercijalne e-knjige su uglavnom namijenjene itanju na zasebnim

e-itaima, no gotovo svaki softificirani ureaj kao to je smartphone ili raunalo moe sluiti

toj svrsi.

2.1. KRATKA POVIJEST E-KNJIGA I ELEKTRONIKOG IZDAVATVA

Poecima elektronikog izdavatva smatra se 1971. Godina, kada Michael S. Hart pokree

Project Gutenberg te prepisuje deklaraciju nezavisnosti u raunalo, a projekt danas sadri

preko 42 000 e-knjiga i sve su besplatne. Jedan od znaajnijih dogaaja za elektroniko

izdavatvo je bio i kada je Sony na trite izbacio ureaj pod imenom Data Discman koji je

mogao itati e-knjige sa CD-a. U poetku su e-knjige bile koritene uglavnom za

specijalizirana i uska podruja kao to je znanost ili kao prirunici za koritenje raznih

raunala i naprava. Sa pojavom interneta rairila se i raspodjela raznih datoteka po mrei,

meu kojima su i e-knjige ime se njihovo koritenje otvara iroj javnosti. Kasnih devedesetih

osnovana je i tvrtka E Ink Corporation koja je kasnije u suradnji sa Sony-em razvila

tehnologiju elektronskog papira. U to doba javlja se i jedan od prvih ureaja dediciran itanju

elektronikih knjiga, pod nazivom Softbook. Imao je dijagonalu 9.5 ina, teio je 1.3kg,

format sa kojim je radio bio je HTML, a mogao je skladititi oko 1500 stranica sadraja.

Punjiva baterija omoguavala je i do 5 sati itanja. Poetkom novog milenija Microsoft na

trite plasira program za itanje e-knjiga, Microsoft Reader koji je bio kompaktibilan sa

veinom njihovih buduih mobilnih i PDA ureaja. Reader je znaajan zbog implementacijeClearType tehnologije koja je omoguavala lake itanje teksta na manjim ekranima. U


5/16


kasnim 2000.-ima javlja se tehnologija e-tinte i e-papira, pionir u tome je Sony, a slijedi ga

Amazon sa svojim Kindleom 2007. Revoluciju na trite digitalnog izdavatva donosi Apple

iPad 2010. godine.

2.2. DIGITALNA IZDANJA NOVINA I MAGAZINA

Zadnjih nekoliko godina sve vie izdavaa klasinih tiskovina kao to su novine i razni

magazini te asopisi uz tiskana izdanja izdaju i ona digitalna ili su se u potpunosti prebacili na

digitalno izdavatvo.

Osim to su tu izdanja u obliku lanaka na web stranicama i blogovima, sve je ea praksa

izrada specijaliziranih aplikacija koje se periodiki obnavljaju te tako donose novi sadraj, a

tu je i naravno distribucija u obliku PDF datoteka putem nekih postojeih sustava ili

nezavisnim kanalima.

Takve aplikacije omoguuju iznimno veliku koliinu interaktivnosti i multimedijalnosti jer

esto koriste napredne mogunosti ureaja na kojima se itaju, pa tako jedan takav magazin

moe sadravati i video te audio datoteke. Mnoge nove mogunosti javile su se i za

oglaivae, a jedna od novijih opcija koje se esto koriste u magazinima za iPad ureaje jestprikaz proizvoda od 360 stupnjeva pomou koritenja prstiju i tehnologije ekrana na dodir.

Neki od popularnijih asopisa koje je mogue pronai u obliku mobilnih aplikacija su Wired,

National Geographic, PC World, People i Cosmopolitan. Sve su to magazini koji postoje ili su

nekad postojala u tiskanom izdanju.

(Slika 1.National Geographic iPad aplikacija)


6/16


Newsweek, ameriki tjedni magazin s novostima 2012. godine je nakon gotovo 80 godina

izlaenja u tiskanom formatu poeo izlaziti iskljuivo u digitalnom obliku.

Jo jedan veliki list, New York Times, bio je pionir uvoenja pretplate na digitalna izdanja.

Prema nekim istraivanjima, gotovo 80% listova danas posjeduje digitalno izdanje barem u

nekom obliku.

2.3. FORMATI DATOTEKA KORITENI ZA DISTRIBUCIJU E-PUBLIKACIJA

Iako na tritu postoji zaista bezbroj datoteka koje se koriste kod elektronikog izdavatva, na

slijedeih nekoliko stranica fokusirat u se na one najvie koritene i standardizirane.

Obina textualna datoteka (ekstenzija .txt)

Postoje brojne e-knjige u obinom txt datoteku, a prednost je prilino velika kompresija

informacija. Naprimjer, Biblija od 800 000 rijei je veliine samo 4mb. ASCII standard

omoguuje itanje na velikom broju ureaja sa raznim operativnim sistemima meu kojima su

i oni stariji kao to je DOS ili UNIX.

HTML datoteke (ekstenzija .html)

HTML je jezik koji se koristi za sve web stranice, a knjige u ovom formatu itaju se pomou

web preglednika, a format je besplatan. HTML je visoko kompresirani format, a temelj je

mnogih vrsta datoteka koritenih kod e-itaa, naprimjer Amazonov .azw sastoji od vie

kompresiranih HTML datoteka i slika, a svaka HTML datoteka oznaava jedno poglavlje.

Amazon Kindle (ekstenzija .azw)

Amazon je za potrebe svoga Kindle itaa kreirao format AZW, baziran na mobipocket

standardu. AZW format posjeduje vlastiti DRM sistem, a datoteke se distribuiraju putem

sustava pod imenom Whispernet. Iako u poetku ekskluzivan za Amazonove itae, format je

sada proiren na mnogo vie ureaja.


7/16


Mobipocket (ekstenzija .prc, .mobi)

Mobipocket e-format je baziran na Open Book standardu koritenjem XHTML datoteka, a

moe ukljuivati i Javascript datoteke. Takoer i koristi neke segmente SQL tehnologije za

baze podataka. Mobipocket je format koji se nalazi na veini Windows, Linux, Mac i Unix

platformama.

Epub ( ekstenzija . epub)

Epub format je razvijen od strane International Digital Publishing foruma. Format je veoma

rairen i trenutno moe biti itan od strane Apple iBook itaa koji ga koristi i kao nativni

format, Barnes and Nobles Nooka, koristi ga i Adobe u svom sustavu elektronskih

publikacija. Sam po sebi, ePUB format ne sadri nikakvu DRM zatitu, no Adobe Digital

Editions prilikom distribucije navedenu zatitu dodaje. Jo jedna od istaknutih znaajki ovog

formata je prilagodljivost teksta razliitim ekranima i rezolucijama.

Portable Document Format ( ekstenzija .pdf)

Format datoteka kreirana od strane Adobe sistema, prvenstveno namijenjen za dokumente za

tisak kod stolnog izdavatva. Mnogo razliitog softvera je uz standardne Adobe alate

sposobno za kreiranje PDF datoteka, a pregledavanje ove vrste datoteka je mogue na

velikom broju ureaja i operativnih sustava te je jedan od najstandardnijih formata. PDF je u

poetku bio namijenjen sadravanju slikovnih datoteka pa se tako nije prilagoavao

rezolucijama, no kasnije sa dolaskom tekstualne komponente ta je kompo nenta omoguena no

i dalje ne funkcionira na svim itaima.


8/16


2.4. E-ITAI I TABLETI

ita e-knjiga je prijenosan ureaj ija je prvenstvena namjena itanje elektronskih

publikacija. Iako kada spominjemo ita e-knjiga najee mislimo na itae koji rade sa

tehnologijom e-papira, za tu namjenu moe sluiti bilo koji ureaj sposoban za itanje

tekstualnih datoteka.

Elektronski papir je tehnologija koristi elektroniku tintu za prikaz sadraja na ekranu, a cilj

mu je imitirati doivljaj tinte na papiru. Za razliku od standardnih ekrana koji se oslanjaju na

pozadinsko osvjetljenje, elektroniki papir reflektira svijetlo kao klasian papir, to ga ini

pogodnijim i ugodnijim za gledanje na naprimjer dnevnom svjetlu. Omjer kontrasta kod e-

papira usporediv je sa onim kakav imamo kod itanja klasinih novina, iako nova tehnologija

pokazuje jo bolje performanse. Baterija ureaja koji ima implementiranu ovu tehnologiju, u

sluaju da ureaj nije spojen na internet, moe potrajati i nekoliko tjedana.

Sa implementacijom tehnologije elektronskog papira prvi je zapoeo Sony u suradnji sa

tvrtkom E-Ink corporation, svoj prvi Sony Reader ureaj su predstavili 2006. Godine, a imao

je internu memoriju od 64mb. Najnoviji model ima ekran na dodir, mogunost wirelessa i

bateriju do 2 mjeseca. Podrani formati su EPUB, PDF, TXT BbeB, RTF, DOC.

Iako je ureaja ovog tipa na tritu veoma mnogo, prema mnogim istraivanjima

najpopularniji jest Kindle proizvaa Amazon. Prvi takav ureaj Amazon je predstavio jo

2007. Godine, a rasprodao se u samo nekoliko sati. Ureaj je imao dijagonalu 6 ina, 4

razinski ekran u sivoj skali i 250 mb interne memorije. Najnoviji ureaj jest Kindle

Paperwhite, predstavljen u listopadu 2012., a karakterizira ga ekran od 6 ina, rezolucija od

758x1028 piksela, 2gb interne melodije. Ureaj takoer dolazi u wifi i wifi+3g varijantama.Jo jedna novost u ovom modelu jest mogunost osvjetljenja, a u najboljim uvjetima baterija

dri do 8 tjedana. Sam ureaj prvenstveno podrava AZW format datoteka koji je

karakteristian iskljuivo za sadraj distribuiran putem Amazona, a ukljuena je i podrka za

PDF, TXT, MOBI format bez zatite i PRC.


9/16


(Slika 2.Razliite generacije Amazon Kindle ureaja)

Jo jedan veoma popularan ureaj je Nook Simple Touch, proizveden od strane izdavake

tvrtke Barnes&Noble. Nook se takoer bazira na tehnologiji elektronskog papira, a baterija

moe izdrati do 2 mjeseca ili 150 sati kontinuiranog itanja sa ukljuenim wirelessom.Ureaj podrava ePub i PDF datoteke.

Sa pojavom prvog iPad tableta tvrtke Apple, trite elektronskog izdavatva potpuno se

mijenja jer korisnici poinju zahtijevati vie od samog itaa knjiga, ele vie multimedijalnih

mogunosti koje je iPad ponudio. Svi iPad ureaji (u ovom trenutku na tritu je dostupna

trea generacija) imaju integriran Apple-ov sustav distribucije digitalnog izdavatva, iBooks

zatien Apple DRM-om, kao i mogunost itanja velikog broja formata putem raznihdostupnih aplikacija. Iako iPad posjeduje klasian LCD display, a ne uinkovit e -papir,

korisnicima to nije zasmetalo, pa tako ubrzo i proizvoai klasinih e-itaa poinju

proizvoditi tablete u boji. Kao jedan od takvih primjera moemo navesti Kindle Fire, 7 inni

Amazonov tablet baziran na Android operativnom sistemu koji sada osim standardnih

mogunosti itanja knjiga moe i surfati internetom, reproducirati filmove zahvaljujui lcd

ekranu, no baterija pod konstantim koritenjem moe izdrati tek 8 sati. Barnes & Noble je

takoer izdao verziju svojeg itaa Nook u boji, pod nazivom Nook Color.


10/16


(Slika 3.Prikaz e-knjige na iPad tabletu)

Putem razliitih aplikacija, danas gotovo svaki tablet ureaj baziran na popularnim

operativnim sistemima kao to je Androd moe sluiti i kao e-ita.

Usporedba najpopularnijih e-itaa i formata podranih na tim ureajima:

ita Formati

Amazon Kindle (svi modeli) AZW, PDF, TXT, MOBI (bez DRM-a), PRC

Nook (svi modeli) EPUB, PDF

Apple iPad EPUB, IBA (iBooks), PDF

Sony Reader PRS-350,650,950 EPUB,PDF,TXT,RTF,DOC,BBeB


11/16


2.5. PROCES IZDAVANJA ELEKTRONSKIH IZDANJA

U poetku su elektronike publikacije nastajale tako da su se skenirala postojea tiskana

izdanja, te se u nekim sluajevima koristio OCR softver koji je skenirani sadraj pretvarao u

tekst .

Danas proces elektronikog izdavatva najee prati tradicionalne izdavake procese, no od

njih se razlikuje u dvije stvari:

Ne ukljuuje tiskanje finalnog proizvoda

Ne distribuira se fiziki

Budui da je sadraj elektroniki i digitalan, moe se distribuirati putem interneta ili putem

elektronskih knjiara. itatelj sadraj moe itati na web stranici, u aplikaciji na tablet ureaju

ili itau knjiga ili u obliku neke od datoteka na raunalu. Neka izdanja tiskaju se na zahtjev.

Digitalni formati esto se baziraju na XML i tehnologijama stilova datoteka ime omoguuju

prilagodljiv sadraj i laku prilagodbu za itanje na raznim ureajima. Promjenile su se i uloge

klasinih dizajnera knjiga koji sada moraju znati poneto o prezentacijskim jezicama

koritenim kod raznih formata, ureajima na kojima se publikacije itaju i na koji nain ih

publika ita. No, pojavom raznih novih programskih alata kao to je Adobe Digital Publishingsuite i Apple iBooks Author, gasi se potreba za znanjem programiranja. Najei formati

datoteka su .epub i PDF, a za distribuciju na iPad ureaje, Adobe Digital Publishing suite

koristi .folio datoteke.

2.6. ZATITA DIGITALNIH IZDANJA

Razni sustavi zatite digitalnih izdanja, DRM (Digital Rights Managment), ograniavaju

korisnikove mogunosti sa koritenjem e-knjige. Naprimjer, kod nekih sluajeva nije mogue

prenesti vlasnitvo e-knjige drugoj osobi kao to je to mogue kod klasinih knjiga. Neki

ureaji mogu komunicirati sa serverom i slati informacije o itateljevim navikama i ponaanju

i zabraniti tiskanje ili ureivanje materijala. Veina izdavaa e-knjiga ne upozorava svoje

korisnike o implementaciji zatita u obliku DRM-a, a uglavnom tvrde da je DRM tu da zatiti

izdavaa od neovlatenog kopiranja knjiga. No upravo zbog toga neki potencijalni kupci

moda odustanu od kupnje odreene knjige. Sa nekim DRM zatitama e-knjiga je vezana

iskljuivo za odreeno raunalno ili ureaj, a u nekim sluajevima doputeno je njenokolinski limitirano koritenje na drugim ureajima. Javlja se i problem kod online DRM


12/16


zatita, naprimjer ako izdavaka tvrtka propadne, korisnici ostaju bez kupljenih e-knjiga.

Najpoznatiji sustavi zatite su Adobe DRM koji omoguava izdavaima koji koriste njihov

Digital Publishing Suite da zatite svoje publikacije, a svoj DRM imaju i Apple i Amazon.

Ove zatite najee ograniavaju koritenje knjige na drugim ureajima.

2.7. PROGRAMSKI ALATI ZA IZRADU E-PUBLIKACIJA

Na tritu raspoznajemo mnotvo razliitih programskih alata i softvera za izradu

elektronikih publikacija, a u to se ubrajaju obini tekstualni editori kao to je Notepad, preko

Microsoft Worda pa sve do naprednih alata kao to je Adobe Indesign.

Osim to se razlikuju u cijenu, razlikuju se i u mogunostima kreiranja i distribucije sadraja.

Obradit u danas najee koritene alate za izradu e-knjiga.

Adobe Digital Publishing Suite (InDesign)

Najpoznatiji i najee koriteni paket alata za izradu i izdavatvo e-knjiga jest Adobe Digital

Publishing Suite. Temelj ovog paketa je industrijski standardan alat InDesign, inae

prvenstveno koriten za potrebe stolnog izdavatva. InDesign omoguava izvoz u nekoliko

popularnih formata datoteka kao to su .PDF, .EPUB, .HTML, a tu je i izvoz u SWF (flash)

format koji omoguuje laki pregled na raunalima. Sa novijim verzijama dodani su

interaktivni elementi kao to su razne forme i animacije, a tu je i podrka za video i audio.

Iako InDesign sam po sebi ne omoguuje izvoz i distribuciju digitalnih izdanja, naprimjer u

obliku tablet aplikacija, u sklopu Digital Publishing Suita dodana je i ta mogunost.

QuarkXPress

Nekad vodei softver za stolno izdavatvo, QuarkXPress u posljednjih nekoliko verzija sadrii neke napredne mogunosti za elektroniko izdavatvo, te tako unutar sebe ima mogunost

kreiranja aplikacija za mobitele, ali i cijelih malih trgovina knjigama. Ovaj alat omoguuje i

distribuciju putem Apple iTunes servisa. Takoer podrava veinu standardnih izvoznih

datoteka koritenih kod elektronikog izdavatva.


13/16


iBook Author

Besplatan softver iBook Author izdao je Apple 2012. godine za potrebe kreiranja

elektronikih publikacija za njihove ureaje kao to je iPad. Aplikacije moe knjigu izvesti u

PDF format ili ga publicirati na njihovu online trgovinu e-knjigama. Alat je veoma

jednostavan, ali i efikasan, a njegove mogunosti sline su standardnim editorima sadraja

kao to je to Microsoft Word.

(Slika 4.Programsko suelje alata InDesign)


14/16


3. PREDNOSTI I MANE DIGITALNOG IZDAVATVA

Prednosti digitalnog izdavatva

Gledajui sa financijske strane, elektroniko izdavatvo isplatljivija je opcija od standardnogtiskanog izdavatva, pogotovo za autora. Budui da nema trokova tiska i trokovi distribucije

znatno su smanjeni, pa tako autoru ide i do 70% dobiti.

Vremenski je ova opcija takoer ispatljivija u usporedbi sa tradicionalnim izdavatvo kod

kojeg je trebalo i do dvije godine da knjiga bude izdana, dok se kod digitalnog taj proces

moe odviti i u 3 tjedna. Takoer je veoma lako nadopunjavati izdanja zbog koritenja nekih

od standardiziranih formata. E-knjiga moe se dostaviti do itatelja na drugom kraju svijeta u

samo nekoliko sekundi, zahvaljujui internetu.

Mjesto je takoer velika prednost ovakvog izdavatva, gotovo neogranieno mjesto na

internetu olakava upravljanje datotetakama. Autor kod e-izdanja zadrava veinu prava na

svoju knjigu.

Mane digitalnog izdavatva

Jako puno promocije i marketinga ovisi o samom autoru. Kod tradicionalnog izdavatva

knjiga moe biti lako zamijeena u knjinicama, knjiarama te se kupac moe lako

zainteresirati.

Iako su cijene produkcije i distribucije manje, izdava esto stavi visoku cijenu koja je

odbojna kupcima.

Neki itatelji tvrde da kvaliteta sadraja pisana iskljuivo za e-izdanja nije kvalitetna kao to

je to kod papirnatih izdanja.

Prodaja e-knjiga nije toliko velika kao to je sa papirnatim izdanjem, autor se smatra

uspjenim ukoliko proda 500 primjeraka knjige. Online publikacije rade recenzije e-knjiga, no

tradicionalni mediji kao to su novine dre se recenzija klasinih tiskovnih izdanja to je jo

jedan razlog zato se autor mora pojaano promovirati.


15/16


4. ZAKLJUAK

Razvoj interneta donio je mnoge promjene u tradicionalim industrijama i revolucionarizirao

nain na koji industrije funkcioniraju, a naravno da je tu zahvaena i izdavaka industrija.

U poetku su elektronika izdanja bila iskljuivo za uska specijalizirana podruja i primjenu,

no pojavom interneta poveala se i olakala distribucija takvih sadraja.

Iako e tradicionalna izdavaka industrija bazirana na tiskovinama svakako i dalje opstati,

brojno e je nadjaati industrija digitalnog izdavatva. Razloga tome je mnogo, a neki od njih

su jednostavnija distribucija i koritenje, vea ekonominost ali i promjena svijesti samih

korisnika koji su sve vie naviknuti na mobilnost, digitalnost i pristupanost u roku sekunde.

Kako su se mijenjali procesi, mijenjale su se i uloge raznih radnih mjesta, pa tako i ono

dizajnersko koje je meni posebno zanimljivo budui da se obrazujem u tom podruju.

Dananji dizajner koji radi u izdavakoj industriji nije dovoljno kompetentan ukoliko je

osposobljen za rad iskljuivo sa tiskanim publikacijama, ve mora znati raditi sa

elektronikim publikacijama u podrujima prerade tradicionalnih izdanja ali i u kreiranju

iskljuivo elektronskih izdanja. Osim toga, jedan dizajner mora znati i nain na koji korisnik

ita ovakvu publikaciju, poznavati procese interakcije izmeu itatelja i sadraja te na temeljutoga sadraj obogaivati interaktivnim i multimedijalnim znaajkama. Multidisciplinarnost je

nuna.

Jo jedno pitanje koje me intigrira jest mogu li tradicionalni mediji (novine i magazini) opstati

u svijetu digitalnog izdavatva i sauvati esenciju svog postojanja. Moja pretpostavka jest da

e mediji ostati i da e se sadraj tog tipa i dalje kreirati, no distribucija e se vriti drugim

kanalima kao to su aplikacije za tablete i formati za e-itae. Pretplate na digitalan sadraj

zasigurnost su jedna od opcija koja e se sve vie pojavljivati.

Jedno je sigurno, digitalno izdavatvo, tableti i internet zauvijek su promjenili nain na koji

konzumiramo sadraj, a nove mogunosti i nove radne pozicije u ovoj industriji tek emo

otkriji. Elektroniko izdavatvo je budunost.


16/16


5. LITERATURA

Cory Doctorw; Ebooks: Neiter E, Nor Books; lanak za O'Reilly konferenciju;

12.02.2004.

http://craphound.com/ebooksneitherenorbooks.txt

Oxford rijenik ameriko-engleskog

http://oxforddict ionaries.com/us/definition/american_english/e-book

Edwin D. Reilly; Milestones in computer science and information technology ;

Greenwood press 2003.

Piotr Kowalczyk; What is Adobe DRM and how to deal with it; lanak za stranicu

Ebook friendly 06.03.2012.

http://ebookfriendly.com/2012/03/06/what-is-adobe-drm-and-how-to-deal-with-it/

Wikipedia: E-book reader; datum pronalaska 30.03.2013.

http://en.wikipedia.org/wiki/E-book_reader

Wikipedia: Comparasion of e-book readers; datum pronalaska 30.03.2013.

http://en.wikipedia.org/wiki/Comparison_of_e-book_readers

Toni ugum: Tableti su budunost izdavatva; Plan B lanak; 02.11.2012.

http://www.planb.hr/tableti-su-buducnost-izdavastva/

Tim Anderson; How Apple is changing DRM; The Guardian lanak; 15.05.2008

http://www.guardian.co.uk/technology/2008/may/15/drm.apple

Lisa Vella; Advantages and disadvantages of e-publishing; Getting it write for you

lanak; 09.03.2011.

http://lisavella.blogspot.com/2011/03/advantages-and-disadvantages-of-e.html
http://craphound.com/ebooksneitherenorbooks.txthttp://craphound.com/ebooksneitherenorbooks.txthttp://oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/e-bookhttp://oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/e-bookhttp://ebookfriendly.com/2012/03/06/what-is-adobe-drm-and-how-to-deal-with-it/http://ebookfriendly.com/2012/03/06/what-is-adobe-drm-and-how-to-deal-with-it/http://en.wikipedia.org/wiki/E-book_readerhttp://en.wikipedia.org/wiki/E-book_readerhttp://en.wikipedia.org/wiki/Comparison_of_e-book_readershttp://en.wikipedia.org/wiki/Comparison_of_e-book_readershttp://www.planb.hr/tableti-su-buducnost-izdavastva/http://www.planb.hr/tableti-su-buducnost-izdavastva/http://www.guardian.co.uk/technology/2008/may/15/drm.applehttp://www.guardian.co.uk/technology/2008/may/15/drm.applehttp://lisavella.blogspot.com/2011/03/advantages-and-disadvantages-of-e.htmlhttp://lisavella.blogspot.com/2011/03/advantages-and-disadvantages-of-e.htmlhttp://lisavella.blogspot.com/2011/03/advantages-and-disadvantages-of-e.htmlhttp://www.guardian.co.uk/technology/2008/may/15/drm.applehttp://www.planb.hr/tableti-su-buducnost-izdavastva/http://en.wikipedia.org/wiki/Comparison_of_e-book_readershttp://en.wikipedia.org/wiki/E-book_readerhttp://ebookfriendly.com/2012/03/06/what-is-adobe-drm-and-how-to-deal-with-it/http://oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/e-bookhttp://craphound.com/ebooksneitherenorbooks.txt

elektroničko izdavaštvo

Documents