elaborat zaŠtite okoliŠa za realizaciju pogona za...

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša

d.o.o.

član HEP grupe

Zagreb, prosinac 2010.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA REALIZACIJU POGONA ZA PROIZVODNJU DRVENOG PELETA

(6 t/h) I ELEKTRIČNE ENERGIJE (1 MWel) POSREDSTVOM TOPLINSKE ENERGIJE

(KOGENERACIJA) - stručna podloga za Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš -

APO-OB/0502-01

1998-04-27

Naručitelj: PELET GRUPA d.o.o. Ugovor: 10-10-963/32 Broj dokumenta: 25-10-3103/32 Projekt izradio: A P O d.o.o., usluge zaštite okoliša Vrsta dokumentacije: Elaborat zaštite okoliša – podloga za podnošenje

Zahtjeva za ocjenu utjecaja zahvata na okoliš Naziv projekta: Elaborat zaštite okoliša za realizaciju pogona za

proizvodnju drvenog peleta (6 t/h) i električne energije (1 MWel) posredstvom toplinske energije (kogeneracija)

Voditelji projekta: univ.spec.oec.Boris Firšt, dipl.ing. __________________ Stručni suradnik: Igor Anić, dipl.ing. Suradnici: Sabina Maroš, dipl.ing. Indira Crnkić, dipl.ing.. Odobrio: mr.sc. Damir Subašić, dipl.ing. direktor ______________

Kontrolirani primjerak 1 2 3 Revizija 0

Zagreb, prosinac 2010.

Naručitelj: PELET GRUPA d.o.o. Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša

1

SADRŽAJ:

A UVOD ................................................................................................................................................................. 4

B PODACI O NOSITELJU ZAHVATA.............................................................................................................. 6

C PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA................................................................................ 7

C.1 OPIS LOKACIJE I POSTOJEĆEG STANJA NA LOKACIJI TE OPIS OKOLIŠA ............................ 7 C.1.1 Geografski položaj lokacije zahvata ................................................................................................ 7 C.1.2 Opis postojećeg stanja na lokaciji .................................................................................................... 9 C.1.3 Geološke značajke ........................................................................................................................... 16 C.1.4 Tlo i biljni pokrov ............................................................................................................................... 16 C.1.5 Klimatske značajke........................................................................................................................... 17 C.1.6 Zaštićena područja i područja ekološke mreže ............................................................................ 18 C.1.7 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima ........................................................................ 20

C.2 ANALIZA USKLAðENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREðENJA ........ 20 C.2.1 Strategija i program prostornog ureñenja Republike Hrvatske .................................................. 20 C.2.2 Prostorni plan Sisačko-moslovačke županije ............................................................................... 21 C.2.3 Prostorni plan ureñenja Grada Novske ......................................................................................... 21

D PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ........................................................................... 23

D.1 TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPISE ZAHVATA IZ UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ (NN 64/08 I 67/09) ................................................................................. 23 D.2 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKIH PROCESA .............................................................. 24

D.2.1 Opis namjeravanog zahvata – tehnologija proizvodnje drvenog peleta i električne energije24 D.2.2 Namjena pojedinih objekata i opreme ........................................................................................... 28

D.2.2.1 Vanjsko skladište.....................................................................................................................................29 D.2.2.2 Priprema sirovine.....................................................................................................................................29 D.2.2.3 Silos mokre sječke ..................................................................................................................................30 D.2.2.4 Hidrotermička jedinica – termouljni kotao i sušionica.........................................................................31 D.2.2.5 Generator – sistem ORC........................................................................................................................32 D.2.2.6 Silos suhe sječke.....................................................................................................................................32 D.2.2.7 Mljevenje...................................................................................................................................................33 D.2.2.8 Peletiranje i skladištenje .........................................................................................................................33

D.2.3 Situacija grañevine ........................................................................................................................... 37 D.2.4 Veličina i površina grañevine – smještaj objekata na grañevnoj čestici odnosno unutar zahvata u prostoru .......................................................................................................................................... 37 D.2.5 Oblikovanje grañevine ..................................................................................................................... 37

D.2.5.1 Vanjsko skladište.....................................................................................................................................37 D.2.5.2 Priprema sirovine.....................................................................................................................................38 D.2.5.3 Silos mokre sječke ..................................................................................................................................38 D.2.5.4 Hidrotermička jedinica – termouljni kotao ............................................................................................39 D.2.5.5 Generator – sistem ORC........................................................................................................................40 D.2.5.6 Silos suhe sječke.....................................................................................................................................40 D.2.5.7 Mljevenje, peletiranje i skladištenje ......................................................................................................41 D.2.5.8 Uredski prostori i sanitarni čvor .............................................................................................................42 D.2.5.9 Parkiralište za osobna vozila .................................................................................................................43 D.2.5.10 Interne prometnice ..................................................................................................................................43 D.2.5.11 Objekt trafo postaje .................................................................................................................................44

D.2.6 Ureñenje grañevne čestice ............................................................................................................. 44 D.2.7 Način priključenja grañevne čestice, odnosno grañevine na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu ............................................................................................................................... 45

D.3 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ............................ 46 D.3.1 Energetska bilanca pogona i količine tvari i energenata koji ulaze u proces .......................... 46

D.4 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE

EMISIJA U OKOLIŠ ............................................................................................................................................. 51 D.5 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI POTREBNIH ZA REALIZACIJU ZAHVATA ................................. 52

E VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA ....................................................................................................... 53



2

E.1 TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE VARIJANTE ZAHVATA....................................................................... 53 E.2 MIKROLOKACIJSKE VARIJANTE ZAHVATA .................................................................................. 54

F OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA .................................................................................................. 56

F.1 PREPOZNAVANJE I PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM

PRIPREME, GRAðENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA .................................................................................... 56 F.1.1 Mogući utjecaji na okoliš tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije ..................................................................... 56

F.1.1.1 Mogući utjecaji na tlo i vode...................................................................................................................56 F.1.1.2 Nastajanje otpada ...................................................................................................................................57 F.1.1.3 Mogući utjecaji na zrak ...........................................................................................................................58 F.1.1.4 Mogući utjecaji na floru i faunu ..............................................................................................................58 F.1.1.5 Utjecaji na vizualni identitet krajobraza ................................................................................................58 F.1.1.6 Utjecaji na kulturnu baštinu....................................................................................................................59 F.1.1.7 Mogući utjecaji uslijed buke ...................................................................................................................59

F.1.2 Mogući utjecaji na okoliš tijekom rada postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektirčne energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija)........................................................................... 59

F.1.2.1 Mogući utjecaji na tlo ..............................................................................................................................59 F.1.2.2 Mogući utjecaji na vode ..........................................................................................................................60 F.1.2.3 Nastajanje otpada ...................................................................................................................................60 F.1.2.4 Mogući utjecaji na zrak ...........................................................................................................................61

F.1.2.4.1 Mogući sastav dimnih plinova pri loženju drvne biomase ............................................................61 F.1.2.4.2 Bilanca unosa i potencijalnih emisija pri loženju drvne biomase.................................................62 F.1.2.4.3 Bilanca sumpora.................................................................................................................................62 F.1.2.4.4 Bilanca ugljika - emisija CO i CO2....................................................................................................62 F.1.2.4.5 Bilanca dušika – emisije dušikovih oksida......................................................................................64 F.1.2.4.6 Emisije praškaste tvari.......................................................................................................................65

F.1.2.5 Mogući utjecaji na floru i faunu ..............................................................................................................66 F.1.2.6 Utjecaji na vizualni identitet krajobraza ................................................................................................67 F.1.2.7 Utjecaji na promet ...................................................................................................................................67 F.1.2.8 Mogući utjecaji uslijed buke ...................................................................................................................68

F.1.3 Mogući utjecaji na okoliš po prestanku korištenja ili uklanjanju postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije...................................................... 70 F.1.4 Mogući utjecaji na okoliš u slučaju akcidenta (ekološke nesreće) ............................................ 70

F.2 SKRAĆENI PRIKAZ UTJECAJA I OBILJEŽJA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ................... 70 F.3 USKLAðENOST ZAHVATA S MEðUNARODNIM OBVEZAMA REPUBLIKE HRVATSKE O

SMANJENJU PREKOGRANIČNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ ........................................................................ 72

G MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA .................................................................... 76

G.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM IZVOðENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA, UKLJUČUJUĆI PRIJEDLOG MJERA ZA SPREČAVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA

EKOLOŠKIH NESREĆA..................................................................................................................................... 76 G.1.1 Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija) ........................................... 76

G.1.1.1 Mjere koje je potrebno poduzeti tijekom pripreme projekta, a vezano uz zaštitu od buke............76 G.1.1.2 Mjere zaštite tla i voda ............................................................................................................................77 G.1.1.3 Mjere gospodarenja otpadom ................................................................................................................77 G.1.1.4 Mjere zaštite zraka ..................................................................................................................................78 G.1.1.5 Mjere zaštite od nedopuštenog utjecaja na vizualni identitet krajobraza ......................................78 G.1.1.6 Mjere zaštite od buke..............................................................................................................................78

G.1.2 Mjere zaštite okoliša tijekom rada postrojenja za proizvodnju drvenih peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija)........................................................................... 79

G.1.2.1 Mjere zaštite tla........................................................................................................................................79 G.1.2.2 Mjere zaštite voda ...................................................................................................................................79 G.1.2.3 Mjere gospodarenja s otpadom .............................................................................................................80 G.1.2.4 Mjere zaštite zraka ..................................................................................................................................81 G.1.2.5 Mjere zaštite flore i faune .......................................................................................................................82 G.1.2.6 Mjere za smanjenje utjecaja cestovnog prometa na stanovništvo okolnih naselja ........................82 G.1.2.7 Mjere zaštite od buke..............................................................................................................................82

G.1.3 Mjere zaštite okoliša po prestanku rada ili uklanjanju postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija) ........................................... 82 G.1.4 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće) ............................................................. 83



3

H PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ SA SKRAĆENIM PRIKAZOM UTJECAJA I OBILJEŽJA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ..................................................................... 84

I POPIS TABLICA ............................................................................................................................................ 86

J POPIS SLIKA.................................................................................................................................................. 86

K POPIS PRILOGA............................................................................................................................................ 87



4

A UVOD

Tvrtka PELET GRUPA d.o.o. izradila je studiju izvodljivosti proizvodnje peleta i električne energije iz drvne biomase (drvne sječke). Bogati šumski fond u Republici Hrvatskoj nedovoljno je iskorišten u smislu potpunog korištenja drvne biomase, te se Nositelj zahvata odlučio za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija). Proizvedena toplinska energija bit će iskorištena na lokaciji (koristit će se za sušenje sječke), a električna energija će se isporučivati u elektroenergetsku prijenosnu ili distribucijsku mrežu, sukladno statusu povlaštenog proizvoñača električne energije, za koji će se Nositelj zahvata kandidirati u skladu s odredbama Pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog proizvoña električne energije (NN 67/07). Naime, Republika Hrvatska je donijela niz podzakonskih akata kojima se stvara poticajni okvir za razvoj gospodarskih inicijativa vezanih za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a sve na tragu ostvarenja Strategijom energetskog

razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) postavljenog cilja, „da se udio proizvodnje elektirčne energije iz obnovljivih izvora energije, uključujući velike hidroelektrane, u ukupnoj potrošnji električne energije u razdoblju do 2020. godine održava na razini 35%“. Biomasa je najstariji izvor energije koji je čovjek koristio i predstavlja skupni pojam za brojne, najrazličitije proizvode biljnog i životinjskog svijeta. Drvna biomasa je obnovljivi izvor energije koji uključuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz šumarstva, piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije. Osim prednosti da se korištenjem drvne biomase štede neobnovljivi izvori energije, postoji teza da je drvna biomasa CO2 neutralno gorivo. Naime, CO2 nastaje kao posljedica izgaranja bilo koje vrste goriva, meñutim drveće prilikom svog rasta u procesu fotosinteze troši CO2 i stvara O2, tako da se količina CO2 nastalog izgaranjem drveta djelomično kompenzira potrošnjom CO2 tijekom rasta drveća. Glavna prednost drvne biomase u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i potrajnost1. Da bi se postigla održivost korištenja biomase bitno je imati na umu da količina koja se koristi mora biti manja od prirasta2. Republika Hrvatska postala je 1996. godine stranka Okvirne konvencije o promjeni klime, odnosno Kyoto protokola, iz čega proizlazi obveza smanjenja emisije stakleničkih plinova. Obveza smanjenja emisije iz Kyoto protokola za Hrvatsku će biti vrlo težak zadatak, a korištenje drvne biomase tu može odigrati značajnu ulogu. Sve manje zalihe nafte i plina, uz sve više cijene na svjetskim tržištima dovode malu zemlju ovisnu o uvozu energenata, poput Hrvatske, u tešku situaciju. Korištenjem biomase smanjuje se ovisnost o uvozu energije te tako pridonosi zaštiti gospodarske stabilnosti zemlje, povećanju zaposlenosti i zadržavanju nacionalnog dohotka u zemlji te ukupnom napretku zemlje.

1 POTRAJNOST = izraz potrajnost potječe od pojma POTRAJNO GOSPODARENJE koji je u terminologiji šumarske struke već dugo u upotrebi, a inače je taj pojam danas u sveopćoj upotrebi kao ODRŽIVO GOSPODARENJE. Potrajnim gospodarenjem šumama smatra se gospodarenje pri kojem je sječa, odnosno količina drvne mase koja se koristi manja od prirasta. 2 PRIRAST = prirast je količina biomase nastale rastom biljaka, a izražena u odreñenom vremenskom razdoblju, obično godini dana



5

Lokacija postrojenja je odabrana na području kvalitetne sirovine po biološkoj osnovi i sortimentu, količini i optimalnim transportnim putevima do mjesta prerade. Odabrana lokacija postrojenja smještena je na administrativno-teritorijalnom prostoru Grada Novske, na kojem je zajedno sa susjednim općinama locirano 25 pilana, te 4 velika drvoprerañivača što omogućuje i korištenja pilovine u proizvodnom procesu drvenih peleta. Drveni pelet je namijenjen potrošnji u kućanstvima i vrlo je rasprostranjen energent u Europi, čija je proizvodnja i korištenje puduprijeta raznim fiskalnim i drugim mjerama, kako bi primjena drvenog peleta kao biogoriva što prije pridonijela smanjenju potrošnje fosilnih goriva, što je jedan od strateških ciljeva Kyoto protokola. Predmetno postrojenje je kapaciteta 6 t/h proizvodnje peleta i 1 MWel proizvodnje električne energije. Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) za postrojenja za proizvodnju električne energije, pare i vruće vode manje od 10 MWel uz korištenje obnovljivih izvora energije nije potrebno izraditi studiju o utjecaju na okoliš, niti provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, meñutim kako je instalirani kapacitet predmetnog postrojenja što se tiče proizvodnje peleta 6 t/h (u godini dana moguće je proizvesti oko 50.000 t peleta), isto se nalazi na popisu zahvata iz priloga Prilogu II (točka 2.8. Proizvodnja biogoriva

kapaciteta 20.000 t/god i više) Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) za koje se provodi postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Tvrtka PELET GRUPA d.o.o. podnijet će nadležnom Ministarstvu Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat proizvodnje drvenog peleta i električne energije iz šumske biomase na lokaciji Novska. Stoga je izrañen ovaj Elaborat zaštite okoliša kao stručna podloga za izradu Zahtjeva, prepoznati su mogući utjecaji zahvata na okoliš i propisane mjere zaštite okoliša kojima će se isti eleminirati ili svesti na najmanju moguću mjeru, te je ocijenjeno da je zahvat uz provoñenje mjera propisanih ovim Elaboratom prihvatljiv za okoliš.



6

B PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv gospodarskog subjekta : Tvrtka:

PELET GRUPA d.o.o. za proizvodnju i trgovinu Skraćeni naziv:

PELET GRUPA d.o.o. Pravni oblik gospodarskog subjekta: Društvo s ograničenom odgovornošću Adresa gospodarskog subjekta: Varšavska 4, 10 000 Zagreb Telefon: 01/4830 100 Fax: 01/4830 101 e-mail: [email protected] Odgovorna osoba: Mario Plejić Matični broj gospodarskog subjekta (MBS):

80632586

Izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda:

nalazi se u Prilogu 1 ovog Elaborata koji predstavlja stručnu podlogu Zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš



7

C PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

C.1 OPIS LOKACIJE I POSTOJEĆEG STANJA NA LOKACIJI TE OPIS OKOLIŠA

C.1.1 Geografski položaj lokacije zahvata

Lokacija postrojenja je odabrana na području kvalitetne sirovine po biološkoj osnovi i sortimentu, količini i optimalnim transportnim putevima do mjesta prerade. Odabrana lokacija postrojenja smještena je u Sisačko-moslovačkoj županiji na administrativno-teritorijalnom prostoru Grada Novske u katastarskoj općini Bročice. Položaj Sisačko-moslovačke županije unutar Republike Hrvatske prikazan je na Slici 1, a položaj Grada Novske3 unutar Sisačko-moslovačke županije na Slici 2.

Slika 1. Geografski položaj Sisačko-moslovačke županije unutar Republike Hrvatske

3 Grad Novska = kao jedinica lokalne samouprave (JLS); grad Novska = kao središte JLS



8

Slika 2. Geografski položaj Grada Novske unutar Sisačko-moslovačke županije

Lokacija postrojenja je smještena na južnom ulazu u grad Novska na području naselja Bročice. (Slika 3). Tvrtka PELET GRUPA d.o.o. kupila je postojeći gospodarski kompleks, smješten u prostoru izmeñu ceste Novska-Jasenovac i gradske zaobilaznice, u blizini izlaska na autocestu Zagreb – Lipovac i željezničke postaje.

Slika 3. Geografski položaj naselja Bročice na južnom ulazu u grad Novska



9

Sjeverno od lokacije nalazi se tzv. Bajer, depresija (jezero) nastala kao posljedica nekadašnje eksploatacije ciglarske gline, koja je danas privedena funkciji rekreacije, zapadno od lokacije veliki šumski kompleks gospodarske namjene i stambene kuće, južno se nastavljaju obradiva tla koja su takoñer u vlasništvu nositelja zahvata (vidi Tablicu 1 i Sliku 5), a istočno i jugoistočno stambene kuće. Šire okružje lokacije zahvata vidljivo je na Slici 4.

Slika 4. Ortofoto snimak lokacije zahvata

C.1.2 Opis postojećeg stanja na lokaciji

Prikaz čestica u vlasništvu tvrtke PELET GRUPA d.o.o., Zagreb, Varšavska 4 dan je u Tablici 1. Sve čestice se nalaze u k.o. Bročice. Na lokaciji se nalazi postojeći gospodarski kompleks izgrañen na k.č.br. 3114 i 3116. Izvadci iz zemljišne knjige nalaze se u Prilogu 2. Raspored pojedinih čestica prikazan je na Slici 5.

POSTOJEĆI GOSPODARSKI KOMPLEKS



10

Tablica 1. Pregled pojedinih čestica na lokaciji u vlasništvu tvrtke PELET GRUPA d.o.o.

KATASTARSKA ČESTICA

OZNAKA ZEMLJIŠTA

NAMJENA PREMA PPUG Novske

(Sl. vjesnik Grada Novska br. 07/05)

NAMJENA PREMA Izmjene i dopune

PPUG Novske (Sl. vjesnik Grada Novska br. 42/10)

3114 cesta Zrnovo polje

zgrada Zrnovo polje, zgrade, trafostanica, dvorište:

zgrada Zrnovo polje

zgrada

zgrada

zgrada

zgrada

trafostanica

3116

dvorište

Grañevinsko područje – izgrañeni

dio

PROIZVODNA NAMJENA – novi

obuhvat, I1 – pretežito industrijska

3118 ciglana zrnovo polje

3120/1 ciglana zrnovo polje

3120/2 Neplodno ciglana u Jabukovom polju

3120/3 Oranica ciglana u Jabukovom polju

3121/2 Pašnjak Zrnovo polje

3131/7 Oranica Jabukovo polje

Ostala obradiva tla

UKUPNO

Prema „Izmjenama i dopunama PPUG Novska“ (Sl. vjesnik Grada Novska br. 42/10) lokacija na kojoj se planira realizacija predmetnog zahvata smještena je na već izgrañenom dijelu grañevinskog područja posebne namjene na površini oznake „PROIZVODNA NAMJENA – novi obuhvat, I1 – pretežito industrijska“, koja je izuzeta iz grañevinskog područja naselja.

Nar

učite

lj: P

ELE

T G

RU

PA

d.o

.o.

Zah

tjev

za o

cjen

u o

potr

ebi p

rocj

ene

utje

caja

zah

vata

na

okol

iš

Izra

dio:

AP

O d

.o.o

. us

luge

zaš

tite

okol

iša

11

S

lika 5

. R

asp

ore

d če

stic

a n

a lo

kaci

ji u v

lasn

ištv

u t

vrtk

e P

ELE

T G

RU

PA

d.o

.o.



12

Ovaj poslovni kompleks je tvrtka PELET GRUPA d.o.o. kupila od grañevinske tvrtke Radnik – Novska u stečaju. U sklopu poslovnog kompleksa obavljano je servisiranje i remont velikih kranskih dizalica i raznih grañevinskih strojeva. Na lokaciji postoje sljedeći objekti:

� Proizvodna hala; � Ostali prateći objekti;

- Zgrada I; - Zgrada II; - Garaža s pomoćnim objektom; - Kotlovnica; - Trafostanica.

Položaj objekata na lokaciji vidljiv je na Slici 6.

Slika 6. Položaj postojećih objekata na lokaciji

Hala Objekt je smješten na sjevernom dijelu parcele, pravokutnog je tlocrtnog oblika, katnosti prizemlje + galerija (kat). Nosivu konstrukciju čini sistem AB stubova i greda. Krovna konstrukcija je izvedena od AB dvostrešnih nosača pokrivenih valovitim salonitnim pločama. Pročelja su zatvorena AB montažnim elementima. Prozori su izvedeni od metalnih profila s jednostrukim ostakljenjem, djelomično kopilit staklom. Vrata su metalna, otklopna. U hali su izvedene instalacije vodovoda, kanalizacije, elektirčne energije, telefona i grijanja (plinska kotlovnica).



13

Detalji proizvodne hale prikazani su na Slici 7. Ostali prateći objekti Svi objekti su zidane prizemnice. Objekti kotlovnice i zgrade II natkriveni su dvostrešnim krovištem, dok su krovišta objekata garaže i zgrade I ravni, odnosno u blagom nagibu. Zgrada I je u vrlo lošem stanju i praktički je izvan funkcije. Na lokaciji se, uz zgradu II nalazi objekt trafostanice. Prateći objekti prikazani su na Slici 8. Vanjsko ureñenje Lokacija je ograñena žičanom ogradom na betonskim stupovima. Centralni dio parcele južno od hale je asfaltiran, a ostalo su zelene površine. Vansjko ureñenje lokacije vidljivo je na Slici 9.



14

istočno i južno pročelje

sjeverno pročelje

istočno pročelje

južno pročelje

unutrašnjost hale

unutrašnjost hale

galerijia (kat)

galerijia (kat)

Slika 7. Detalji proizvodne hale



15

kotlovnica

zgrada II

garaža s pomoćnim objektom

zgrada I

Slika 8. Prateći objekti na lokaciji

žičana ograda na betonskim stupovima

asfalitirani centralni dio

Slika 9. Vanjsko ureñenje lokacije



16

C.1.3 Geološke značajke

Velik dio prostora Sisačko-moslovačke županije u geološkom smislu čine područja nastala u holocenu i neogenu (ovdje pripada i prostor lokacije zahvata), manji dio područja nastala u paleogenu, a vrlo mala područja datiraju iz trijasa.

C.1.4 Tlo i biljni pokrov

Pedološke karte Sisačko-moslovačke županije obuhvaćaju pet kategorija tala razvrstanih prema pogodnostima za korištenje i odreñenim uvjetima ograničenja. Lokacija zahvata pripada prostoru III. kategorije tala (bonitetni broj 60-56) koju karakterizira neujednačenost pedokartografskih jedinica. Ova kategorija je disperzno razmještena po cijelom prostoru Županije, ali najviše u nizinskom dijelu. Težak mehanički sastav tla ove kategorije ograničava poljoprivrednu proizvodnju što znači da se ne isplati usmjerenje na intenzivnu proizvodnju pa bi osnovna namjena bila: ekstenzivno poljodjelstvo. Klasifikacija klime moguća je i na osnovi biljnoga svijeta, odnosno njegovih fizionomskih ili fitogeografskih jedinica, polazeći sa stajališta da se u životu bilja najbolje očituje kompleksni utjecaj podneblja. U Hrvatskoj najbolju mogućnost razlikovanja i odreñenja regionalne i lokalne klime pružaju klimatsko-zonske (klimatogene) zajednice i njihova područja i potpodručja rasprostranjenosti – budući da predstavljaju stvaran odraz klimatskih uvjeta, uključujući geografske, reljefne, pedološke i ostale ekološko-biološke prilike pojedinog kraja. Na taj način u klimatološkoj obradi klimazonalne fitocenoze postaju, u odreñenom smislu, pokazatelj odnosno sinonim pojmu fitobioklimata, pod kojim se podrazumijeva „pojas, područje (potpodručje ili geografska varijanta) ili lokalitet s izraženim osobitostima podneblja i s odreñenim, toj klimi prilagoñenim, vegetacijskim tipom“. U smislu takvog bioklimatološkoga shvaćanja i tumačenja, a uvažavajući geografski položaj, makroreljef i zonalni vegetacijski pokrov, mogu se na području Sisačko – moslavačke županije sadržajno i prostorno prepoznati i ograničiti sljedeća podneblja::

� podneblje nižega gorskog pojasa, odnosno fitobioklimat gorske šume bukve (dinarsko i panonsko potpodručje);

� podneblje brdskog pojasa, odnosno fitobioklimat hrasta kitnjaka i običnog graba (južno i središnje potpodručje) i

� podneblje ravnica i riječnih dolina, odnosno fitobioklimat hrasta lužnjaka i drugih hidrofilnih fitocezona unutar klimatskozonskog područja kitnjaka.

Vodotok Veliki strug nalazi se oko 2,4 km zračne linije južno od lokacije, a rijeka Sava oko 5 km južno od lokacije, te se u svijetlu gore navedenog lokacija zahvata nalazi na području na kojem prevladavaju šume hrasta lužnjaka u zajednici s grabom i jasenom.



17

C.1.5 Klimatske značajke

Za područje Sisačko – moslavačke županije osobitosti podneblja opisane su prema dostupnim podacima meteorološke postaje Sisak, pri čemu iz starijeg razdoblja motrenja postoje samo podaci o padalinama (razdoblje 1925. -1940.). Općenite značajke podneblja su ove:

� u smislu Köppenove klasifikacije Županija je u klimatskoj zoni C – tople umjereno kišne klime – s tim da predjeli sjeverno od približne crte Topusko – Zrin pripadaju klimatskom tipu s izrazito kontinentskim odlikama podneblja, a oni južno varijanti s nekim maritimnim odlikama klime;

� prema klasifikaciji Thornthwaitea podneblje cijele regije je humidno (indeks efektivnosti padalina P/E je u granicama od 64 do 127). Vrijednost P/E najmanja je u Sisku i iznosi 78;

� cijela regija, u smislu klasifikacije Waltera pripada glavnom klimatskom tipu VI. Tj. umjereno humidnom području s izrazitim, ali ne vrlo dugim, hladnim razdobljem godine.

Prema raspoloživim podacima, srednja godišnja temperatura zraka u Sisku je 10,9°C, a njezino godišnje kolebanje (amplituda) razmjerno je veliko i iznosi 20,7°C. Apsolutno najviša zabilježena temperatura zraka ubraja se meñu najveće u Hrvatskoj i iznosi u Sisku 39,8°C. Apsolutno najmanja zabilježena temperatura iznosi -25°C. Apsolutna amplituda temperature zraka iznosi dakle 64,8°C. Srednja temperatura zraka za najtopliji mjesec (srpanj) u posavskom dijelu Županije iznosi oko 21°C, a u brdskim krajevima oko 20°C. Poprečno godišnje trajanje sijanja sunca (insolacija), u cijeloj Županiji u granicama je od 1800 do 2000 sati. Godišnji srednjak naoblake u Sisku iznosi 6,0° naoblake. Prosječni godišnji broj oblačnih dana u Sisku iznosi 130,5 dana, a godišnji srednjak broja vedrih dana je 61,7. Relativna vlaga zraka kreće se tijekom godine izmeñu osrednje do jako visoke (po godišnjem srednjaku je 78%). Prosječne sezonske vrijednosti količine padalina prikazane su u Tablici 2. Tablica 2. Prosječne sezonske vrijednosti količine oborina

KOLIČINE OBORINA (mm)

UKUPNO PROSJEČNO GODIŠNJE

PROLJEĆE LJETO JESEN ZIMA IV – IX

MJESEČ

891 194 256 250 191 497

Prema podacima meteorološke postaje Sisak, srednja godišnja razdioba smjerova vjetra (u %) je sljedeća: najučestaliji su pravci puhanja iz NE (15,4%) i N (13,0%) kvadranta, slijede iz W (11,7%), SE (11,6%) i SW (11,3%), E (9,5%), NW (9,4%) i S (4,5%) kvadranta, dok je 13,6% vremena tiho, bez vjetra. Ruža vjetrova za područje meteorološke postaje Sisak prikazana je na Slici 10.



18

Slika 10. Ruža vjetrova za područje meteorološke postaje Sisak

Godišnji srednjaci klimatskih pojava u Sisku:

� dani s kišom: 126,3; � dani sa snijegom: 23,7; � najveća visina snijega: 46 cm (20.02.1956.); � najdulje trajanje snježnog pokrivača: 20 dana.

C.1.6 Zaštićena područja i područja ekološke mreže

Na lokaciji planiranog zahvata nema zaštićenih entiteta koji bi uživali zaštitu sukladno bilo kojoj kategoriji zaštite navedenoj u Zakonu u zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08). Iz kartografskog prikaza zaštićenih područja na prostoru Sisačko-moslovačke (Slika 11) vidljivo je da je najbliže zaštićeno područje Park-prirode Lonjsko polje. Posebni rezervat Krapje ñol koji je smješten unutar Parka prirode Lonjsko polje udaljen je oko 7 km jugoistočno od lokacije zahvata. Lokacija zahvata ne nalazi se unutar područja nacionalne ekološke mreže niti unutar meñunarodno važnog područja za ptice (Slika 12). S obzirom da se se zahvat izvodi unutar izgrañenog dijela grañevisnkog područja, sukladno članku 2. (2) Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) nije potrebno provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.



19

Slika 11. Kartografski prikaz zaštićenih područja Sisačko-moslovačke županije

Slika 12. Odnos lokacije zahvata i područja ekološke mreže



20

C.1.7 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima

Postojeće stanje na lokaciji opisano je u poglavlju C.1.2. ovog elaborata. Rekonstrukcija/prenamjena postojećih objekata i izgradnja novih planirana je na način kako je to opisano u poglavlju D.2. ovog elaborata. Grafički prikaz koji prikazuje uklop planiranog zahvata u postojeće stanje nalazi se u Prilogu 3 ovog Elaborata. U blizini lokacije se ne planiraju gospodarski objekti koji bi s predmetnim zahvatom ostvarivali kumulativni utjecaj na okolni prostor.

C.2 ANALIZA USKLAðENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREðENJA

C.2.1 Strategija i program prostornog ureñenja Republike Hrvatske

Strategija prostornog ureñenja Republike Hrvatske i Program prostornog ureñenja Republike

Hrvatske temeljni su dokumenti prostornog ureñenja države. Njima je odreñeno da prostor i okoliš, sa svim resursima i elementima koji se u njima pojavljuju, predstavljaju prirodni temelj svakog života i razvitka te su ograničeni i vrlo često neobnovljivi. Strategijom prostornog ureñenja Republike Hrvatske se utvrñuje da su mjere zaštite prostora i okoliša, koje se moraju provoditi u interesu kvalitetnog života stanovništva, postale svojevrsna nezaobilazna ekonomska kategorija. Strategija odreñuje okvire unutar kojih se osigurava razvitak s najracionalnijim i najekonomičnijim parametrima gospodarenja prostorom i okolišem. Planiranje i ureñenje prostora obuhvaćaju ne samo funkcionalno ureñenje, već i sve pojave u prostoru (vode i more, zrak i atmosferu, tlo i vegetaciju, mineralne sirovine i rude) te njihovo meñusobno djelovanje u cilju postizanja održivog razvitka kojim će se prostor i okoliš koristiti tako da ne doñe do njegovog oštećivanja, već da se uspostavi racionalno korištenje neobnovljivih i obnovljivih resursa u cilju dugoročnog razvitka za buduće generacije. Strategija upućuje da se provedbom relativno malih zahvata u cilju postizanja bolje organiziranosti lokalnih zajednica, mogu sustavno provoditi i podupirati strateški relevantne aktivnosti poput npr. prilagoñavanja gospodarstva uvjetima i osobitostima prostora te, posebno, mjera za utvrñivanje granica mogućnosti i fleksibilnost prostora, integriranost u ustrojbeni sustav naselja i krajobraza, energetska ograničenja, zaštitu okoliša te stvaranje prihoda iz domicilnih resursa. Oba navedena dokumenta prostornog ureñenja odreñuju da gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti, kao i tamo gdje to infrastruktura omogućava. Pri odabiru lokacije zahvata Nositelj zahvata se rukovodio uputama Strategije i Programa pri čemu je:

� uvažena odrednica prilagoñavanja uvjetima i osobitostima prostora (vidjeti poglavlje C.1. ovog Elaborata);

� odabrana tehnologija koja karositi drvnu sječku kao ekološki prihvatljivo gorivo za proizvodnju električne energije i topline;

� odabrana proizvodnja proizvoda (drvenih peleta) čije korištenje doprinosi globalnom smanjenju emisije CO2;

� kroz odabar lokacije na prostoru na kojem je već prije locirana gospodarska djelatnost (vidjeti poglavlje C.1. ovog Elaborata) uvažene su odrednica Strategije i Programa



21

prostornog ureñenja republike Hrvatske da se gospodarske djelatnosti trebaju locirati u već formiranim zonama i tamo gdje to infrastruktura omogućava.

C.2.2 Prostorni plan Sisačko-moslovačke županije

Pri izradi Prostornog plana ureñenja Grada Novske uzete su u obzir obveze iz dokumenata prostornog ureñenja višeg reda, pa tako i obveze iz Prostornog plana Sisačko-moslovačke

županije, što je i navedeno u članku 5. Izmjena i dopuna PPUG Novska, nacrta konačnog prijedloga plana. Stoga će više riječi o smještaju Tvornice cementa Sveti Juraj biti pri razmatranju usklañenosti zahvata s Prostornim planom ureñenja Grada Novske.

C.2.3 Prostorni plan ureñenja Grada Novske

Prema „Izmjenama i dopunama PPUG Novska“ (Sl. vjesnik Grada Novska br. 42/10) lokacija na kojoj se planira realizacija predmetnog zahvata odnosno k.č.br. 3116, k.o. Bročice smještena je u izgrañenom dijelu grañevinskog područja posebne namjene na površini oznake „PROIZVODNA NAMJENA – novi obuhvat, I1 – pretežito industrijska“. U Prilogu 4 nalazi se

izvadak iz dokumenta „Izmjena i dopune PPUG Novske, nacrt konačnog prijedloga plana“ koji je u meñuvremenu usvojen. Pri realizaciji zahvata bitno je primjeniti odredbe koje se odnose na razvoj i ureñenje površina izvan grañevinskih područja naselja, odnosno na grañevine koje se mogu graditi na površinama izdvojene namjene (Proizvodno-poslovna namjena – I1-pretežito industrijska). Prostorne mogućnosti predmetnog zahvata utvrñene su temeljem odredbi članaka 41, 42, 60, 70, 72, 73, 78 (5), 79 (3), 80 (1), 81 (1) (2), 88 (2), 97 (6) i 99 (1). Na projektirano stanje postavljaju se sljedeći zahtjevi:

� smještaj grañevina na k.č.br. unutar obuhvata gospodarske – pretežito industrijske namjene (I1);

� provedba postupka procjene utjecaja na okoliš, odnosno postupka ocjene o potrebi procjene sukladno Mišljenju nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ureñenja (Klasa: 351-03/10-04/49; Ur.broj: 531-14-1-1-06-10-2 od 01. srpnja 2009. godine) te sukladno odredbama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09);

� minimalna površina grañevne čestice iznosi 2.000 m2; � minimalni/maksimalni koeficijent izgrañenosti Ki iznosi 0,1/0,60; � maksimalna katnost/visina Po/Puk/S+P+Pk 15 m uz mogućnost da ukoliko to zahtjeva

tehnološki proces dio grañevine (do 50 % ukupne tlocrtne površine) može biti i viši (dimnjaci, silosi i sl.), ali ne viši od 25 m;

� minimalna površina prirodnog terena iznosi 20%; � uvjeti priključenja grañevnih čestica na javnu prometnu mrežu dani su u člancima 70. i

72., a uvjeti za rješavanje prometa u mirovanju u članku 73. (15 mjesta/1.000 m2 GBP); � prirodni teren mora biti ureñen kao parkovno ili zaštitno zelenilo. Rubovi grañevne

čestice prema naselju moraju se urediti kao zaštitno zelenilo minimalne širine 5 m; � postojeće grañevine, a koje su sagrañene u skladu s ranije važećim propisima, mogu se

rekonstruirati u postojećim gabaritima;



22

� veći korisnici prostora gospodarske namjene, na grañevnim česticama većim od 5.000 m2, grade zasebne interne vodovodne mreže s ureñajima za protupožarnu zaštitu;

� oborinske vode iz stambenih naselja, zona gospodarske namjene i s prometnih površina sakupljaju se u sustav razdjelne, polurazdjelne ili mješovite kanalizacije i odvode se prema ureñajima za čišćenje (separatori i taložnice) prije ispuštanja u lokalne vodotoke (kod razdjelnih i polurazdjelnih sustava);

� prostornim planom utvrñena je seizmička zona, koju treba uvažavati prilikom proračuna stabilnosti grañevina. Cjelokupno područje Grada Novska pripada zoni jačine 6 i 7o MCS.

Ukupna površina k.č.br. 3116 k.o. Bročice iznosi 19.431,00 m2+ 6.309,00 m2 pri čemu je 17.109,00 m2 evidentirano kao dvorište. Prema dokumentu Procjena vrijednosti nekretnina ZG

4824/2007 za postojeći Poslovni kompleks Bročice, Novska iz studenog 2007. godine NGP svih postojećih objekata iznosi 2.690,00 m2, a BGP 2.916,00 m2. Iz navedenog je vidljivo da na lokaciji planiranog zahvata postoje prostorni uvjeti za ispunjenje zahtjeva uvjeta gradnje i ureñenja prostora.



23

D PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

D.1 TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPISE ZAHVATA IZ UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ (NN 64/08 I 67/09)

Kao što je u Uvodu rečeno Nositelj zahvat planira realizaciju pogona za proizvodnju drvenog peleta kapaciteta 6 t/h i električne energije (1 MWel) posredstvom toplinske energije (kogeneracija). Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) za postrojenja za proizvodnju električne energije, pare i vruće vode manje od 10 MWel uz korištenje obnovljivih izvora energije nije potrebno izraditi studiju o utjecaju na okoliš, niti provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Meñutim kako je instalirani kapacitet predmetnog postrojenja što se tiče proizvodnje peleta 6 t/h (u godini dana moguće je proizvesti oko 50.000 t peleta), a drveni peleti se po definiciji smatraju krutim biogorivom, proizvodnju peleta moguće je svrstati na popis zahvata iz priloga Prilogu II (točka 2.8. Proizvodnja biogoriva kapaciteta

20.000 t/god i više) Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) za koje se provodi postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Pri odreñivanju pripadnosti zahvata navedenoj točki iz Priloga II Uredbe bilo je dilema s obzirom da:

� članak 4. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečiščujućih tvari u zrak iz

stacionarnih izvora (NN 121/07 i 150/08) daje sljedeću definiciju goriva: „gorivo je kruti, tekući ili plinoviti zapaljivi materijal korišten za izgaranje, isključujući otpad“;

� da isti članak navedene Uredbe ne definira pojam biogorivo, već gorivo od biomase; � da članak 3. Uredba o kakvoći biogoriva (NN 141/05), uz naglasak na sintagmu „u

smislu ove Uredbe“ daje sljedeću definiciju biogoriva: „biogoriva su tekuća ili plinska goriva za potrebe prijevoza, proizvedena iz biomase“ što podrazumijeva: bioetanol, boidizel, bioplin, biometanol, biodimetileter, bio-ETBE (etil-terc-butil-eter), bio-MTBE (metil-terc-butil-eter), sintetička biogoriva (sintetički ugljikovodici ili mješavine ugljikovodika koji su proizvedeni od biomase), biovodik i čisto biljno ulje. Time su iz kategorije biogoriva u smislu ove Uredbe isključena kruta biogoriva za potrebe loženja u cilju dobivanja topline;

� da peleti nisu otpad već proizvod, odnosno da se drveni pelet definira kao kruto biogorivo dobiveno postupkom usitnjavanja drvnog materijala (drvne biomase) do

odgovarajuće veličine (sječka), nakon čega se sječka suši te potom dodatno usitnjava i preša čime se postiže sabijanje materijala, odnosno povećanje mase u jedinici volumena, a time i povećanje ogrijevne vrijednosti. Gotov proizvod naziva se drveni pelet koji se kao takav pakira i distribuira na tržište kao kruto biogorivo dobiveno iz obnovljivih izvora (drvne biomase). Ovaj proizvod je široko rasprostranjen u zemljama Europske unije.



24

Sukladno svemu prethodno razmatranom, status proizvodnje peleta nije potpuno jasan u odnosu na odredbe Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09), odnosno istoznačnosti pojma „biogorivo“ u Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) i Uredbi o kakvoći biogoriva (NN 141/05), pa je zatraženo stručno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva kako bi se utvrdilo da li je uopće potrebno i za dio koji se odnosi na proizvodnju peleta provesti postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Mišljenje nadležnog Ministarstva nalazi se u Prilogu 5 ovog Elaborata. Slijedom navedenog izrañen je ovaj Elaborat, kao stručna podloga za izradu Zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a iz kojeg je vidljivo da planirani zahvat neće imati značajne utjecaje na okoliš, te da je uz primjenu odabrane tehnološke opreme renomiranih europskih proizvoñača i primjenu predloženih mjera zaštite, zahvat prihvatljiv za okoliš.

D.2 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKIH PROCESA

D.2.1 Opis namjeravanog zahvata – tehnologija proizvodnje drvenog peleta i električne energije

Kao što je u Uvodu rečeno radi se o dva kompatibilna proizvodna procesa:

� proizvodnji električne energije (1 MWel) posredstvom toplinske energije dobivne iz obnovljivih izvora energije (drvne sječke), pri čemu nastaje višak topline koji se radi ostvarivanja energetske učinkovitosti ne gubi u okolnom prostoru, već se koristi u sušari drvne sječke koja se dovozi na lokaciju i suši na potrebnu vlažnost radi proizvodnje drvenog peleta;

� proizvodnji drvenog peleta kapaciteta 6 t/h. Na zahtjev Nositelja zahvata Idejno tehnološko rješenje pogona za proizvodnju drvnog peleta

kapaciteta 6 t/h i električne energije (1 MWel) posredstvom toplinske energije izradila je tvrtka Drvna industrija pisarovina d.o.o.., a Idejno rješenje za rekonstrukciju poslovne grañevine u

grañevinu za proizvodnju drvenog peleta i elektirčne energije, k.č.br. 3114, 3116 k.o. Bročice (Novska), na kojem se temelji opis u nastavku izradila je tvrtka Arhigrad d.o.o. iz Petrinje. Na lokaciji se planiraju tri tehničko-tehnološka segmenta od kojih je samo za jedan potrebno provesti postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Kako svi niže navedeni segmenti predstavljaju jednu povezanu cjelinu, u ovom Elaboratu je dan kratak opis svih segmenata kako bi se mogao sagledati kumulativni utjecaj na okoliš i propisati sveobuhvatne mjere zaštite okoliša. Tehničko-tehnološki segmenti planirani na lokaciji su:

� linija za proizvodnju drvnog peleta kapaciteta 6 tpeleta /h

PROIZVODNJA PELETA

� visoko-temperaturno kotlovsko postrojenje loženo drvnom biomasom

� ORC sistem s generatorom električne energije 1 MWel

KOGENERACIJA



25

Tlocrt i bokocrt čitavog postrojenja nalazi se u Prilogu 6 ovog Elaborata. Linija za proizvodnju drvnog peleta Predviñena je isporuka komponenti linije za peletiranje renomirane njemačke tvrtke Amandus Kahl GmbG & Co. KG koje je proizvedeno uz primjenu normi i propisa EU. Dijelovi opreme bit će isporučeni od strane hrvatskih Promid d.o.o., Drvna industrija Pisarovina d.o.o., a grupa komponenti za pakiranje peleta od slovenske tvrtke Robotika Kogler d.o.o.. Shematski prikaz ORC sistema s generatorom dan je na Slici 13, a pozicije koje se u daljnjem opisu nalaze u zgradama vidljive se na nacrtu iz Priloga 6 ovo Elaborata.

Sirova sječka se transportira na skladište, gdje pomoću vibracijskog sita ulazi u otvor mokrog mlina. Tako pripremljena sječka u granulometriji „mikro sječke“ putem elevatora ulazi u silos mokre sječke, gdje uz pomoč hidraulike i gurača te pužnice za izuzimanje dozira trakastu sušionicu. Sječka se u sušionicu dozira tripleks pužnicicom iz razloga ravnomjernog nanošenja sječke na traku sušionice. U sušionici na temperaturi od cca 80 oC sječka se suši na konačnu vlagu od 10 +/- 2%. Tako osušena sječka odlazi u silos suhe sirovine. Sušionica se opskrbulje toplinskom energijom iz termouljnog kotla, koji kao energent za dobivanje toplinske energije koristi drvenu sječku, koja se pohranjuje na skladište koje sistemom hidraulike i gurača puni kotao.

Osušena sječka se iz silosa transportira se u dozirni spremnik mlina čekičara. Iz dozirnog spremnika izuzimačem se transportira u mlin čekičar koji usitnjava sječku na konačnu granulaciju od 0,1 do 1 mm.

Adekvatno granulirani drveni ostatak s definiranom granulometrijskom krivuljom iz postojećeg silosa se pužnim izuzimačem dozira u dozirni silos peletirke. Lopatica u dozirnom silosu se okreće tako da je doziranje piljevine uvijek konstantno bez osciliranja što je važno za kvalitetan pelet. Iz dozirnog silosa pilljevina se preko pužnog dozatora prenosi u mješalicu gdje se, ako je piljevina ispod 12% vlažnosti, dodatno navlažuje te sa vlažnošću od 12 – 14% ulazi u otvor peletirke. Piljevina slobodnim padom pada na matricu peletirke po kojoj kruže žrvnji peletirke te piljevinu potiskuju kroz otvore na matrici promjera 6 mm. U otvorima matrice pelet se plastificira zbog utjecaja temperature (90 oC) i pritiska žrvnja. Uslijed pritiska žrvnja i utjecaja temperature, drvena masa se „zgušnjava“ do specifične težine do 1kg/dm3. Na donjem dijelu matrice nalaze se noževi koji dimenzioniraju duljinu peleta.

Tako definiran pelet odlazi na trakasti transporter s kojim dolazi do protustrujnog hladnjaka, gdje

se pelet hladi na sobosuhu temperaturu. Iz hladnjaka pelet pada na vibracijsko sito, prašina se putem pužnog dozatora vraća natrag u peletirku, a dimenzioniran pelet odlazi na kosi trakasti transporter do linije za pakiranje. Na pužnom dozatoru se nalazi dozator štirke koja se po potrebi dozira za bolju kvalitetu peleta. Time se postiže veća otpornost na trošenje. Gotov pelet se pakira u 15 kg PVAC vreće na automatiziranom stroju za pakiranje. Vreće se zatvaraju sistemom varenja i pohranjuju i automatski stavljaju na paletu gdje se omataju strech folijom. Isto tako pelet se pohranjuje u silos za rastresiti kamionski transport (cisterna).



26

Sistem ORC za pogon turbine za proizvodnju električne energije

Predviñena je isporuka ORC sustema s generatorom renomirane talijanske tvrtke Turboden s.r.l. koje je proizvedeno uz primjenu normi i propisa EU. Shematski prikaz ORC sistema s generatorom dan je na Slici 13.

Slika 13. Shematski prikaz ORC sistema s generatorom

Sistem ORC za pogon turbine koristi organske ugljikovodike. Kao izvor topline za isparenje ovih organskih elementa ugljikovodika koristi se termoulje (silikonsko ulje sa većim udjelom organske materije), zagrijavano na temperaturu od cca 300°C. Organski Rankinov ciklus ORC (Organic Rankine Cycle) koristu smjesu organskih spojeva (silikonsko ulje sa većim udjelom organskih spojeva), koje su svojim termodinamičkim osobinama pogodne za iskorištenje u toplinskom procesu. Termoulje temperature T1(cca 300°C) dovodi se u dvostupanjski isparivač gdje prevodi toplinu ulja u sekundarni okrug. Nastale silikonske pare radnog medija se nakon toga razvlače sve do vakuma u sporohodnoj dvostupanjskoj aksijalnoj turbini, koja je direktno spojena sa generatorom električne energije. Pare nakon ohlañivanja u predgrijaču ili rekuperaciji odlaze u kondenzator. Unutar kondenzatora se kondenzacijska toplina predaje u vodu za zagrijavanje trakaste kanalne sušionice u potpunosti na čemu se i temelji ova predložena tehnologija, optimalne kogeneracije s faktorom ENERGETSKE UČINKOVITOSTI η = 0,9.



27

Kotlovsko postrojenje loženo drvnom biomasom

Predviñena je isporuka visoko-temperaturnog kotlovskog postrojenja loženog drvnom biomasom, sistem K12-5140 (varijanta split sistem) renomirane austrijske tvrtke Kohlbach Holding GmbH koje odgovara smjernicama EU 97/23/EG te je sukladno tome ovlašteno i obavezno nositi CE-znak. Shematski prikaz jednog tipskog postrojenja dan je na Slici 14.

Slika 14. Shematski prikaz visoko-temperaturnog kotlovskog postrojenja loženog drvnom

biomasom, sistem K12-5140 (varijanta split sistem)

Izuzimanje goriva (drvne biomase) iz silosa i doziranje u ložište obavljaju hidraulički pokretani, masivni potisni elementi/poluge, bez pomičnih dijelova u njima. Sječka, veći komadi kore i eventualno dopremljeni komadi drva se prerezuju na čvrstim, zamjenjivim noževima pri izlazu iz dozatora. Na taj način se osigurava rad bez zaustavljanja, odnosno bez začepljenja. Ta naprava, koja je ugrañena na dva mjesta, i to kod dijelnog elementa izmeñu silosa i kotlovnice i ispred samog kotla, je opremljena jedinstvenom, od strane Kohlbach-a izumljenom i od Protupožarnog tehničkog Instituta ispitanim sigurnosnim lancem protiv požara. Gorivo dospijeva, preko jedne prisilno prostrujene i kotlovskom vodom grijane uzlazne zone dopreme u ložište. Tako odmrznuto i predgrijano jednakomjerno pokriva roštiljnicu ložišta u punoj širini. Kombinacija roštilja, takoñer vlastiti KOHLBACH izum, osigurava na početku tamponsku zonu. Ista izjednačava promjene toplinskog opterećenja u odnosu na potrebu za gorivom i omogućava sušenje istog putem topline zračenja sadržane u vrućim zidovima ložišta. Naknadno užarena masa prolazi dva meñusobno neovisna hidraulička roštiljna polja. Na njima se, pomiješano sa trozonskim bezstupanjski reguliranim i predgrijanim primarnim zrakom izgaranja, dogaña otplinjavanje i primarno sagorijevanje goriva. Taj postupak se ponavlja na svakom roštiljnom



28

sektoru, dok konačno nije postignuto primarno izgaranje. Iznošenje kroz izgaranje nastalog pepela sa neizgorenim ostacima (zemlja, kamenje, i ostalo) obavlja se sa naizmjeničnim pokretanjima roštilja. Sitni pepeo, koji propada kroz roštilj, se iznosi sa potisnom polugom koja se nalazi ispod istog i dodaje se pepelu na kraju samog roštilja. Tako cjelokupni Automatski menedžment goriva nadgleda pokrivenost roštiljnih kombinacija gorivom i izuzimanje pepela. Na taj način se ne osigurava samo optimalna pokrivenost roštilja gorivom i sprječava transport neizgorijelog materijala u oduzimanje pepela, nego se osiguravaju i preduvjeti za ravnomjerno i ekološki prihvatljivo sagorijevanje. Samo adijabatsko ložište, dobro ozidano i izolirano, od hladne kotlovske površine potpuno odvojeno, se sastoji od dviju meñusobno odvojenih zona. Prva zona, u području roštilja, služi, kao što je i spomenuto, za otplinjavanje i primarno izgaranje. Druga zona, kojoj se dovodi ostatna količina zraka za izgaranje, koncipirana je kao zona dogorijevanja. Na taj način, obzirom da je konstantno vruća i održavana na odreñenom temperaturnom nivou, omogućuje dovoljno dugo dogorijevanje i vrijeme zadržavanja. Zbog te konstrukcije, izvedene kao rezultat mnogobrojnih istraživanja, emisije plinova u dimnim plinovima zadovoljavaju ne samo zakonski propisane vrijednosti, već dijelom vrijednosti sežu do nemjerljivih nivoa. Nakon ventilatora dimnih plinova, koji je, kao i ostali ventilatori postrojenja, bezstupanjski upravljan putem frekventnog pretvarača, se dio struje dimnih plinova odvaja i kao recirkulacijska struja vraća u ložište. Tom mjerom se omogućuje optimalno sagorijevanje pri eventualnom loženju sa suhim gorivom. Cjelokupna tehnologija, od izuzimanja iz silosa do spajanja na dimnjak se upravlja i regulira sa Kohlbach progamabilnom mikroprocesorskom upravljačkom jedinicom. Ista uzima u obzir sve prethodno navedene posebnosti postrojenja, poglavito posebnost dugogorućeg goriva kao što su drvo i kora. Parametri potrebni za potpuno sagorijevanje spomenutog goriva se neprestano mjere, nadziru i reguliraju. Regulacija pokriva i promjenjive stadije opterećenja, te se prilagoñava u sitnim stupnjevima, praktično bezstupanjski, sa dovodom goriva i zraka za izgaranje svakoj situaciji. Vizualizacija upravljanja je izvedena preko osobnog računala, koje, opremljeno sa specijalno za taj prikaz razvijenim software-om, nudi ne samo općenito iskoristiv sistem upravljanja kotlovskim postrojenjem, već i regulaciju, voñenje zapisnika i pohranjivanje podataka.

D.2.2 Namjena pojedinih objekata i opreme

Tehnologija proizvodnje drvenog peleta je prilagoñena gabaritima postojećih objekata uz manje unutarnje i vanjske rekonstrukcije, a koje ne izlaze iz postojećeg tlocrta ni vanjskih gabarita. Tijek proizvodnje definiran je prema tehnološkim podsklopovima. Tehnološki proces proizvodnje električne energije sistemom ORC planira se uz tehnološku liniju proizvodnje peleta te zajedno čine jedinstveni tehnološki proces. Oblikovanje grañevine usklañeno je sa tehnološkim procesom te uobičajenom tehničkom praksom za industrijsko-proizvodne pogone. Na sjeverozapadnom pročelju postojeće hale (vidjeti poglavlje C.1.2. ovog Elaborata) dograñuje se nadstrešnica sa čeličnom konstrukcijom. Postojeći objekt (kotlovnica na plin na Slici 6, poglavlje C.1.2. ovog Elaborata) gdje se nalazi postrojenje za plin se ruši. Na jugozapadnom pročelju uz postojeći objekt gradi se objekt za generator – sistem ORC (poz. 5a). Uz objekt generatora se nadograñuje objekt kotlovnice – kotlovsko postrojenje na biomasu



29

(poz. 5). Potreba za električnom energijom na lokaciji, bila bi 1.500 kW. Trenutna snaga trafostanice na lokaciji iznosi 150 kW, dakle potrebna je nova trafostanica. Nova trafostanica služila bi kako za otkup električne energije, koja bi se koristila za potrebe pogona, tako i za prodaju električne energije. Proizvedena električna energija iz generatora prodavala bi se u mrežu HEP-a, prema propisima i uz nadzor Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Pozicije dograñenih objekata prikazane su na situaciji u grafičkom dijelu Idejnog projekta. S novim objektima (poz. 3, 4, 5, 5a, 6, 10), povećani su tlocrtni gabariti s prijašnjih 1.428,40 m2 sada iznose 1.848,14 m2. U nastavku je shematski prikazan kratki tijek proizvodnog procesa na lokaciji.

1. i 2. VANJSKO SKLADIŠTE DRVENE SIROVINE

↓

3.PRIPREMA SIROVINE

↓

4. SILOS MOKRE SJEČKE

↓

5. HIDROTERMIČKI ČVOR 5a. GENERATOR (kogeneracija) ↓

6. SILOS SUHE SJEČKE

↓

7. PROIZVODNI POGON (MLJEVENJE, PELETIRANJE, PAKIRANJE)

↓

8. SANITARNI ČVOR, GARDEROBA I UREDI

D.2.2.1 Vanjsko skladište

Drvna (šumska) sječka i piljevina iz lokalnih drvnoindustrijskih pogona dopremaju se na lokaciju tvrtke kamionskim prijevozom, te se unutar pogona odlažu na skladište sirovine. U krugu pogona na površini od 1.500 m2 skladišti se osnovna sirovina za daljnju preradu u pelete i toplinsku energiju.

D.2.2.2 Priprema sirovine

Sječka se utovarivačem doprema na vibracijsko sito. Prosijani materijal se transportira do “mokrog” mlina koji granulat sječke G50 (prema EU normi) preradi u granulat “mikro” sječke koja se elevatorom otprema u mokri silos. Vlaga sječke se kreće od 40-60%.



30

Mokri mlin ima nazivnu snagu 250 kW. Transportni putevi imaju nazivnu snagu od P1 = 18 kW Ukupno: 268 kW PROIZVOðAČI OPREME : Mlina za mljevenje mokre sječke proizvode tvrtke Vecoplan, Kahl, Pallman, Rudnik Eners. Tvrtka se odlučila za stroj tvrtke Amandus Kahl, tip 39-1000. Sustav vibracijskog sita, prihvatnog lančang transportera i valjkastih transportera proizvodi tvrtka iz Križevaca, Promid d.o.o. Ukupna snaga elektro motora kod transportnih puteva iznose 18 kW.

MLIN: AMANDUS KAHL TRANSPORTNA OPREMA: TIP PROMID d.o.o.

D.2.2.3 Silos mokre sječke

Ukupan neto volumen silosa iznosi; V=320 m3 odnosno kod faktora rastresitosti od 3,5 cjelokupna skladišna količina iznosi; G=320m3 x 0,78 t/m3 =71,5 t 3,5pm Računato na 8% vlage drvene mase. Pomoću hidrauličnih gurača i pužnog nasuprotnog transportera, sječka se transportira u trakastu kanalnu sušionicu. Snaga hidrauličnog agregata za pokretanje letve gurača Pelek= 16 kW, dok je pogon nasuprotnog puža reguliran preko frekventnog regulatora snage Pelek= 4 kW, odnosno ukupno Pukup=20 kW. PROIZVOðAČI OREME: Hidraulični gurač TIP- 3 x 18000/12 - KIV VRANSKO, KOVINATRADE-Zagreb Nasuprotni pužni izuzimač TIP 300 x 10800/2,5 - PROMID KRIŽEVCI A = 7,50 x 8,00 = 60,00m2



31

D.2.2.4 Hidrotermička jedinica – termouljni kotao i sušionica

TERMOULJNI KOTAO

Drvna biomasa (gorivo) u obliku pripremljenom za doziranje u kotao je uskladištena u betonskom silosu pravokutne osnovice. Uz zrak za sagorijevanje, u ložište se takoder automatski doziraju i recirkulirani dimni plinovi oduzeti nakon izlaska iz kotla (odnosno nakon ventilatora dimnih plinova). Recirkulacijom dimnih plinova se omogućuje kontrola temperature ložišta uz održavanje zadanog pretička zraka, odnosno ostatka O2 u dimnim plinovima (važno zbog stupnja iskorištenja goriva) i redukcije NOx- emisijskih vrijednosti. Kompletan proces automatskog loženja drvnom biomasom, od izuzimanja goriva iz silosa do pročišćavanja dimnih plinova i priključka na dimnjak, upravljan je PLC-om.

izvor topline: zatvoreni sustav s termouljem temperatura termoulja: 315/250 oC toplinska snaga kotla: 5.140 kW temperatura vode: 60/80 oC termička snaga vruće vode: 4.100 kW Pelek= 30 kW PROIZVOðAČI OPREME: KOHLBACH TIP: K12-5140 HTK – split SUŠIONICA

Sirova sječka se transportira u silos, gdje pomoću kosog transportera ili elevatora ulazi u trakastu kanalnu sušionicu. U kanalnoj sušionici na tempraturi od cca 80 oC sječka se suši na konačnu vlagu od 10 +/- 2 %. Tako osušena sječka odlazi u silos suhe sirovine. Za sušenje sječke i piljevine upotrijebiti će se tračna kanalna sušionica, tip «Amandus Kahl» kapaciteta do 6.000 kgsirovine/h. Minimalni i maksimalni kapacitet ovise o ulaznoj vlažnosti sirovine u sušionički kanal.

TEHNIČKI PODACI: - ulazni kapacitet (pri mokrini 55%) 9 t/h - izlazni kapacitet suhe tvari kod 8% vlage 6 t/h - granulacija max 10 x 30 x 5 mm - izlazna mokrina 12 +/- 2% - temperatura sušenja 70 – 90 °C - isparavanje vode cca 3.000 kg/h - sadržaj ostatka prašine u odlaznom zraku ≤ od 10 mg/Nm3 - specifična potrošnja toplinske energije 1,43 kWh/kg voda - potreba toplinske energije 4.300 kW - Pelek= 250 kW



32

D.2.2.5 Generator – sistem ORC

Sistem ORC (Organic Rankine Cycle ili hrv. Organski Rankinov ciklus) za pogon turbine koristi organske ugljikovodike. Kao izvor topline za isparenje ovih organskih elementa ugljikovodika korisi se termoulje (silikonsko ulje sa većim udjelom organske materije), zagrijavan na temperaturu od cca 300°C. Termoulje temperature T1(cca 300°C) dovodi se u dvostupanjski isparivač koji prevodi toplinu ulja u sekundarni krug. Nastale silikonske pare radnog medija se nakon toga razvlače sve do vakuma u sporohodnoj dvostupanjskoj aksijalnoj turbini, koja je direktno spojena sa generatorom ektrične energije. Pare nakon ohlañivanja u predgrijaču ili rekuperaciji odlaze u kondenzator. Unutar kondenzatora se kondenzacijska toplina se u potpunosti predaje u vodu za zagrijavanje trakaste kanalne sušionice, na čemu se i temelji ova predložena tehnologija, optimalne kogeneracije s faktorom ENERGETSKE UČINKOVITOSTI η = 0,9.

brutto dobivena električna energija: 1.050 kW netto dobivena električna energija: 1.000 kW

PROIZVOðAČI OPREME: TURBODEN TIP: T10-CHP-split

D.2.2.6 Silos suhe sječke

Identičan ureñaj kao i kod MOKROG SILOSA. Kapacitet iznosi 320 m3. Težinski kapacitet, ali sada kod realne vlage od 8% iznosi; G= 71,15 t Hidraulični grabuljar kao i nasuprotni pužnui izuzimač s trakastim transporterom do agitatora (meñusilos s kontroliranim doziranjem peletirke). Instalirana snaga SUHOG SILOSA za hidraulični agregat; Pelek = 16 kW Pogon nasuprotnog pužnog transportera; Pelek= 4 kW Pukup = 20 kW PROIZVOðAČI OPREME Hidraulični grabuljar – TIP – 3 X 10800/12 KIV – Vransko, PROMID KRIŽEVCI



33

Nasuprotni pužni izuzimač – TIP 300 x 10800/2,5 PROMID, KRIŽEVCI Gabariti suhog silosa (BRP) su 8m x 7,5m; A = 60 m2

D.2.2.7 Mljevenje

Osušena sječka iz silosa se transportira u dozirni spremnik „suhog“ mlina. Iz dozirnog spremnika izuzimačem se transportira u „suhi“ mlin koji usitnjava sječku na konačnu debljinu od 0,1 do 1 mm. Ovu zadaću izvršava mlin čekičar sa sitom, koji definiraju u zajedničkom radu krivulju prosijavanja koja je od osobite važnosti za uspješno peletiranje sirovine. Rad mlina se predviña u tri smjene. PROIZVOðAČI OPREME: Mlin Amandus Kahl, od P = 200 kW i kapaciteta od 10 m3/h sječke. Uz mlin ide i vibracijsko sito za prosijavanje s površinom od 6 m2 i snagom motora P = 7,5 kW. P1 = 200 kW P2 = 7,5 kW Pelek = 207,5 kW

D.2.2.8 Peletiranje i skladištenje

Adekvatno granulirani drvni materijal s definiranom granulometrijskom krivuljom iz postojećeg silosa se pužnim izuzimačem dozira u dozirni silos peletirke. Lopatica u dozirnom silosu se okreće tako da je doziranje piljevine uvijek konstantno, bez osciliranja, što je važno za kvalitetan pelet. Iz dozirnog silosa pilljevina se preko pužnog dozatora prenosi u mješalicu gdje se, ako je piljevina ispod 12% vlažnosti, dodatno navlažuje te sa vlažnošću od 12 – 14% ulazi u otvor peletirke. Piljevina slobodnim padom pada na matricu peletirke po kojoj kruže žrvnji peletirke te piljevinu potiskuju kroz otvore na matrici promjera 6 mm. U otvorima matrice pelet se „plastificira“ zbog utjecaja temperature (90 oC) i pritiska žrvnja. Uslijed pritiska žrvnja i utjecaja temperature, drvena masa se „zgušnjava“ do specifične težine od 1kg/dm3. Na donjem dijelu matrice nalaze se noževi koji dimenzioniraju duljinu peleta. Tako definiran pelet odlazi na trakasti transporter s kojim dolazi do hladionika, gdje se pelet hladi na sobnu temperaturu. Iz hladionika pelet pada na vibracijsko sito, prašina se putem pužnog dozatora vraća natrag u peletirku, a dimenzioniran pelet odlazi na kosi trakasti transporter do linije za pakiranje. Linija peletiranja predstavlja proizvodnu cjelinu definiranu s dva osnovna stroja za peletiranje (peletirke) s plosnatom horizontalnom matricom s mogučnošću umetanja matrice za industrijski pelet. Tada se kapacitet povećava za cca 25%.



34

Gotov pelet se pakira u 15 kg PVAC vreće na automatiziranom stroju za pakiranje. Vreće se zatvaraju sistemom varenja i pohranjuju i automatski stavljaju na paletu gdje se omataju strech folijom. Isto tako pelet se pohranjuje u silos za rastresiti kamionski transport (cisterna). Tehnološki proizvodni srednji kapacitet iznosi: G = 345 dana x 24h x 6 t/h = 49.680 t/god Pelet preša, tip plosnata matrica Amandus Kahl 2 kom

- kapacitet 2 x 3 t/h - promjer peleta: 6 – 8 mm - voda za navlaživanje do 5% - nasipna težina suhog ostatka: 200-250 kg/m3 - nasipna težina peleta: 600-650 kg/m3 - izlazna temp. iz hladnjaka 10-15 °C - instalirana snaga pelet preše 2 x 315 kW

PROIZVOðAČI OPREME: AMANDUS KAHL, CPM, ANDRITZ, CPI OSTALA OPREMA ZA KOMPLETIRANJE LINIJE PELETIRANJA: Transportna narebrena traka od SUHOG SILOSA do agitatora: PROMID KRIŽEVCI TIP TNP- 600/12000 Pelek= 2,5 kW Agitator kapaciteta 20m3 TIP 20/20 x 200: AMANDUS KAHL, Hamburg Pelek= 15 kW Protustrujni hladnjak TIO GK1500 «KL» Pelek= 10 kW Vibracijsko sito za prosijavanje peleta sa ciklonom i podtlačnim ventilatorom: TIP AMANDUS KAHL – 2 X 800 Pelek= 3,3 kW Transporteri za povezivanje kontinuiranog preradbenog postupka: 4 x 400/8000 PROMID KRIŽEVCI Pelek= 12 kW



35

Ureñaj za punjenje polietilenskih vreća s 15 kg izvagom ROBOTIKA KOGLER, 15-30/3 CD Pelek = 19,5 kW Pukup = 692,30 kW UKUPNA POTREBA ZA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM: Na lokaciji je potrebna trafo postaja nazivne snage 1.500 kW, s time da se prosječna potrošnja elektirčne nergije svodi na 1.100 kW.



36

SHEMA TEHNOLOŠKE LINIJE



37

D.2.3 Situacija grañevine

Razmještaj grañevina na parceli prikazan je u Prilogu 3 ovog Elaborata. Prilikom pripreme stručne podloge za ishoñenje lokacijske dozvole potrebno je pridržavati se odredbi dokumenata prostornog ureñenja navedenih u poglavlju C.2.3. ovog Elaborata.

D.2.4 Veličina i površina grañevine – smještaj objekata na grañevnoj čestici odnosno unutar zahvata u prostoru

Obzirom da se grañevina gradi na dijelu postojećeg gospodarskog kompleksa, koriste se zatečeni sadržaji već postojeće ureñene parcele, a kao što su prilazni kolni, pješački, evakuacijski, protupožarni i interni transportno-manipulacijski putevi. Oblikovanje grañevine omogućuje pristup vozila, pokretne mehanizacije i osoblja u zonu smještaja tehnološke opreme, a sa ciljem povezivanja ostalih slobodnih dijelova gospodarskog kompleksa. Pri rekonstrukciji postojećih i gradnji novih objekata potrebno je pridržavati se odredbi dokumenata prostornog ureñenja navedenih u poglavlju C.2.3. ovog Elaborata.

D.2.5 Oblikovanje grañevine

Grañevine osnovno moraju pratiti tehnološku funkcionalnost i što jednostavniju izvedbu. To bitno utječe na arhitekturu i oblikovanost grañevine, koja je bitno unaprijed definirana preradbenom tehnologičnošću objekta. Racionalna konstrukcija i suzdržana arhitektoničnost objekta važna je značajka predloženih rješenja.

D.2.5.1 Vanjsko skladište

FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRŽAJ PROSTORA

Skladišni prostor s pristupnim prometnicama je mjesto za skladištenje sječke i piljevine. Ukupan skladišni prostor omogućuje skladištenje sječke do 1.500 m3.

KONSTRUKCIJA I MATERIJALI

Skladišta su asfaltirana s površinskom odvodnjom oborinskih voda u betonskim žljebovima. Pristupna prometnica iz iste podloge i presvučene I. slojem asfalta u debljini d=10 cm.

ISKAZ NETTO POVRŠINA

UKUPNO 1.500 m2



38

D.2.5.2 Priprema sirovine

FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRŽAJ PROSTORA Nadstrešnica dimenzija 8,60 x 10,00 je smještena na sjeverozapadnom dijelu proizvodne hale. Namjena prostora je za prosijavanje i mljevenje drvene sječke.


Na samostojećim temeljima ugrañuju se okomiti nosivi čelični rešetkani nosači iz Č.60/40/3 i Č. ø 14 profila. S rešetkanim krovnim nosačem za dvostrešnu krovnu izvedbu povezani su čelni i začelni okomiti nosači, a meñusobno spojeni takoñer rešetkanim nosačem na rasponu od 6,00 m kolika su i statička polja 8,00 x 6,00 m. Vjetrovne zatege krovne i bočne iz Č.Ø14 profila. Pokrov je jednostruk iz trapeznog Fe Zn lima d = 0,8 mm, koji leži na Č. Gredicama 120/60/4 mm. Pod je iz AB-2, d = 15 cm, konstruktivno armiran R-mrežom, na rešetanom šljunku d = 20 cm. Nije potrebna hidroizolacija. Betonska stopa za čelične rešetkane okomite nosače iz betona MB-20.

INSTALACIJE

Od instalacija predviñena su gromobranska instalacija s uzemljenjem vezanim na prsten pogona, kao i kabelski priključak na glavni elektroormar s kabelskim razvodom.

D.2.5.3 Silos mokre sječke

FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRŽAJ PROSTORA «Mokri» silos je na potezu izmeñu mokrog mlina i sušioničke komore. Tlocrtna površina je 6 x 8 m dok je visina h = 7,00 m. Do kote + 7,00 u armirano-betonskoj konstrukciji. Na +- 0,00 koti je sustav hidrauličnih izuzimača s pužnim dozirnim transporterom na koti -0,4. Krovište je dvostrešno s nagibom od 8°. Unutar volumena silosa je i hidraulični agregat s potisno-povratnim cilindrima za evakuaciju sječke, piljevine i blanjevine radi doziranja pužnog sustava doziranja pelet preše.


Donji postroj silosa leži na AB trakastim temeljima do kote -0,8. Pod u AB izvedbi MB – 25 d = 20 cm na rešetanom šljunku i hidroizolacije od 2x polietilenske folije. Do kote +5,00 AB prizma d = 20 cm obostarno armirana R-mrežom. Kruna prizme je postolje za Č. konstrukciju gornjeg postolja silosa do sljemena na koti +10,00. Nosiva konstrukcija krovišta je statički ojačana za set multiciklona koji odvajaju transportno sredstvo zrak od suhe piljevine sječke i blanjevine.



39

INSTALACIJE

Od instalacija unutar silosa suhi protupožarni sustav „sprinkler ureñaja“ kao i ekshautorski ureñaji odnosno elektro instalacije.

D.2.5.4 Hidrotermička jedinica – termouljni kotao

FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRŽAJ PROSTORA Tlocrtna površina radnog prostora iznosi 19,00 x 15,30 m, visina 13,30 m. KONSTRUKCIJA Objekt leži na trakastim betonskim temeljima. Armirano betonski podovi na +/- 0,00 koti objekta leže na rešetanom šljunku u izvedbi s bitumnskom hidroizolacijom. Okomito ziñe je do kote 0,5 u armirano betonskoj izvedbi. Krovna konstrukcija u području kotlovnice, je izvedena iz Č. rešetkanih nosača i gredica, dok je pokrov objekta iz FeZn d = 0,8 mm s izolacijom protiv kondenzacije. ZATVARANJE OBJEKTA Otvori na objektu – prozori su u metalnim okvirima bravarske izvedbe s izo ostakljenjem. Vrata su industrijske izvedbe u metalnoj konstrukciji – dovratnici, a krila (oplata) iz pocinčanog obojenog narebrenog lima. OBRADA POVRŠINA Čelni AB zidovi mokrog i suhog silosa se boje bijelom fasadeks bojom u dva naličja dok su ostale površine FeZn limovi. INSTALACIJE Od instalacije su predviñene gromobranska vanjska i unutarnja-uzemljenje. Razvodi vode za kotao, komprimirani zrak od 7 bara kao i elektroinstalacije te razvodi toplovodnog grijanja 110 oC/90 oC za kalorifere u smislu grijanja radnog mjesta. Vodoravna mreža „sprinkler ureñaja“ za mokri i suhi silos, dimovodni kanali te elektroinstalacije vanjske izvedbe.



40

D.2.5.5 Generator – sistem ORC


Grañevina gdje je smješten generator s popratnom opremom i elektronikom je zatvoreni objekt (poz 5a). Cjelokupna proizvodnja se odvija na +- 0,00 koti. Unutar površine od A1 = 10,0 x 19,00 m. Visina prostorije gdje se nalazi generator iznosi 7,20 m.


Temelji u MB-20 trakasti s podnom konstrukcijom AB - d = 20 cm konstruktivno armirana na rešetanom šljunku s hidroizolacijom. Vanjski zidovi biti će izvedeni iz opeke debljine 20 cm, učvršćeni horizontalnim i vertikalnim AB serklažima 20x20 cm. Krovna nosiva konstrukcija je čelični rešetkasti nosača. Krovni pokrov iz FeZn jednostrukog lima leži na čeličnim gredicama. Na potezu proizvodnje obložen u podgledu s protukondenzacijskom folijom. Na potezu skladišta nije potrebna protukondenzacijska folija. Krovište je dvostrešno s nagibom od 16°. OTVORI Prozorski otvori su izvedeni kao bravarska konstrukcija. U području kotla ostakljeni vučenim staklom. Otvori vratiju su bravarska zaokretna, obložena jednostrukim limom i ostakljena prozirnim poliklorid pločama.

IZOLACIJA Objekt nije potrebno izolirati na prolaz topline termički otpornim materijalima. Hidroizolacija će se izvesti iz 2x bitumenskog sloja izmeñu rešetkanog šljunka i AB poda.

INSTALACIJE

Od instalacije su predviñene gromobranska vanjska i unutarnja-uzemljenje. Razvodi vode za kotao, elektroinstalacije te razvodi toplovodnog grijanja 110 oC/90 oC za kalorifere u smislu grijanja i hlañenja radnog mjesta.

D.2.5.6 Silos suhe sječke

FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRŽAJ PROSTORA «Suhi» silos je na potezu izmeñu termičkog čvora i hale za peletiranje. Tlocrtna površina je 6,0 x 8,0. Od kote +/- 0,00 pa do kote 7,00 je izveden od AB zidova. Na +/- 0,00 koti je sustav hidrauličnih izuzimača s pužnim dozirnim transporterom do kote -0,4. Krovište je dvostrešno s nagibom od 16°. Unutar volumena silosa je i hidraulični agregat s potisno-povratnim cilindrima za evakuaciju sječke, piljevine i blanjevine radi doziranja pužnog sustava pelet preše.



41


Donji postroj silosa od kote +/- 0,00 leži na AB trakastim temeljima do kote -0,8. Pod u AB izvedbi MB – 25 d = 20 cm na rešetanom šljunku i hidroizolacije od 2x polietilenske folije. Do kote +7,00 AB prizma d = 20 cm obostarno armirana R-mrežom. Kruna prizme je postolje za Č. konstrukciju gornjeg postolja silosa do sljemena na koti +10,00. Oplata od kote 7,00 je iz FeZn trapeznog obojenog lima. INSTALACIJE

Od instalacija unutar silosa je suhi protupožarni sustav „sprinkler ureñaja“, elektro instalacije za napajanje potisnog ureñaja. Od hidrauličnog agregata do potisnih cilindra izvlakača suhe drvene sječke, piljevine i blanjevine smješteni su polazni i povratni vodovi hidrauličnog ulja.

D.2.5.7 Mljevenje, peletiranje i skladištenje


Grañevina za proizvodnju i skladištenje drvenih peleta je zatvoreni objekt (postojeći objekt, poz 4). Cjelokupna proizvodnja se odvija na +- 0,00 koti. Unutar površine od A1 = 12 x 35 m je predviñena površina za paletiranje, a površina A2 = 12 x 30 m za skladištenje peleta. Tehnološke cjeline nisu mehanički odvojene već su jedinstvene. KONSTRUKCIJA I MATERIJALI Temelji u MB-20 trakasti s podnom konstrukcijom AB - d = 20 cm konstruktivno armirana na rešetanom šljunku s hidroizolacijom. Nosiva okomita konstrukcija iz č. cjevastih rešetkastih profila 100/100/4. Krovna nosiva konstrukcija iz rešetkastog nosača izvedena iz istog materijala sa Č. štapovima 40/30/3. Krovni pokrov iz FeZn jednostrukog lima leži na gredicama Č 120/60/4. Na potezu proizvodnje obložen u podgledu s protukondenzacijskom folijom. Na potezu skladišta nije potrebna protukondenzacijska folija. Krovište je dvostrešno s nagibom od 16°. OTVORI Prozorski otvori su izvedeni iz bravarske konstrukcije. U području peletiranja ostakljeni vučenim staklom, a u području skladišta nalaze se polikloridne prozirne ploče. Otvori vratiju su bravarska zaokretna obložena jednostrukim limom i ostakljena prozirnim poliklorid pločama. INSTALACIJE Od instalacije su predviñene gromobranska vanjska i unutarnja- uzemljenje.



42

Razvodi vode za navlaživanje smjese prije peletiranja, komprimirani zrak od 7 bara kao i elektroinstalacije te razvodi toplovodnog grijanja 110 oC/90 oC za kalorifere u smislu grijanja radnog mjesta.

D.2.5.8 Uredski prostori i sanitarni čvor

FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRŽAJ PROSTORA Na istočnom dijelu pogona u nastavku skladišta gotovog proizvoda pozicionira se prostor predviñen za uredski prostor i sanitarni čvor. U jednom statičkom polju 3,90 x 11,70 m u etaži prizemlja smještaju se poslovni prostori : pomoćna prostorija za održavanje pogona i opreme, prijamna kancelarija, sanitarni čvor i priručno skladište. U I katu blagovaonica sa čajnom kuhinjom. Sanitarni čvor i uredi uprave. KONSTRUKCIJA Objekt leži na trakastim betonskim temeljima. AB – podovi na rešetanom šljunku. Nosivi i pregradni zidovi izvest će se od blok opeke. AB – prsten kao horizontalni serklaž. Podgled stropa u I. katu iz FeZn vanjskog krovnog pokrova, poliuretanske izolacije d=80 mm i podgled iz knauf ploča. Krovna konstrukcija postojeća, betonski nosači. OBRADA POVRŠINA Obrada površina unutarnjeg zida s knauf pločama obojenih pastelnim fasadeks bojama. Vanjska obrada na rabic mreži i plastična žbuka. Prizemlje u keramičkim pločicama i sanitarni prostori kao i čajna kuhinja. Ostale prostorije hrastov brodski pod. IZOLACIJA Hidroizolacija je iz dvostruke polietilenske folije na sloju betonskog estriha iznad podloge rešetanog šljunka. Krovna (pokrov) izolacija je iz termo – sendvič nosivih ploča debljine 80 mm obloženih FeZn trapeznim limom s vanjske strane, a u podgledu s knauf pločama. Ostakljene površine su iz izo – stakla, a okomito ziñe termoizolirano s 5 cm debelim stiropor pločama. OTVORI Ulazno-izlazna vrata su zaokretna bravarska, a ostala u termopal pločama pastelnih boja. Prozori su takoñer bravarski i ostakljeni izostaklom. INSTALACIJE Od instalacija u upravnoj zgradi su toplovodni razvodi s rebrastim grijačima za toplovodno grijanje 80/500C. Vodoravne instalacije i kanalizacijske. Elektroinstalacija s toplinskim priključcima.



43

GRIJANJE Grijanje je iz kotlovnice preko radijatora i toplovodnog razvoda iz finalne hale.

D.2.5.9 Parkiralište za osobna vozila

FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRŽAJ PROSTORA Uz vanjsku pristupnu cestu (istočna orjentacija) se nalazi 30 parkirnih mjesta, a sukladno Članku 73. Izmjena i dopuna Prostornog plana ureñenja Grada Novske kojim je odreñeno da je za industriju i zanatstvo potrebno osigurati 15 parkirališnih mjesta na 1.000 m2 BRP. Parkirna mjestra se računaju prema formuli:

BRP * 15 = 1.951,10 *15 = 29,26 ≈ 30 parkirna mjesta 1.000 1.000

Pristup parkirnim mjestima je s glavne tangente ceste direktno. Cjelokupna lokacija pogona je ograñena industrijskom ogradom koja jednoznačno definira tretirani zahvat u prostoru pogona, odnosno niskogradnju skladišta sirovine i grañevine.

IZVEDBA I MATERIJALI

Na rešetanom šljunku sa završnim slojem frakcije 0-8 povučen je asfaltni sloj, donji 6-8 cm i gornji debljine 3 cm. Prostor je omeñen betonskim rubnjacima, a parkilarišna mjesta su iscrtana uljanom bojom, trake. Ulaz na parkiralište je s glavnog javnog puta.

D.2.5.10 Interne prometnice

Interne prometnice omogućuju pristup na skladište sječke, ukupnom termičkom čvoru s peletiranjem, skladištu gotove robe kao i upravnoj zgradi. Prometnice su direktno vezane na glavni ulaz i u kružnom toku ne presjecaju interne tijekove manipulacije materijala za preradu (protupožarni uvjeti i itd.). Uz njih je na propisanim mjestima postavljena i protupožarna hidrantska mreža, koja čini prsten oko zaštićenih grañevina. Na rešetanom šljunku ili batudi d= 30 cm postavlja se I. grubi sloj asfalta d= 10-15 cm i II. završni sloj trošenja d= 3-4 cm. Transportni pravci su š = 8 m obrubljeni bet. rubnjacima te vanjskom i uzemnom kanalizacijom s revizijskim oknima.



44

D.2.5.11 Objekt trafo postaje

FUNKCIONALNA DISPOZICIJA I SADRŽAJ PROSTORA Grañevina gdje je smještena trafo postaja je zatvoreni objekt. Cjelokupna proizvodnja se odvija na +- 0,00 koti. Unutar površine od A1 = 10,00 x 7,20 m je predviñena površina za trafo postaju s popratnom opremom i elektronikom. Visina prostorije iznosi 7,20 m. KONSTRUKCIJA I MATERIJALI Temelji u MB-20 trakasti s podnom konstrukcijom AB - d = 20 cm konstruktivno armirana na rešetanom šljunku s hidroizolacijom. Vanjski zidovi biti će izvedeni iz opeke debljine 20 cm, učvršćeni horizontalnim i vertikalnim AB serklažima 20x20 cm. Krovna nosiva konstrukcija je čelični rešetkasti nosač. Krovni pokrov iz FeZn jednostrukog lima leži na čeličnim gredicama. Na potezu proizvodnje obložen u podgledu s protukondenzacijskom folijom. Na potezu skladišta nije potrebna protukondenzacijska folija. Krovište je dvostrešno s nagibom od 16°. OTVORI Prozorski otvori su izvedeni kao bravarska konstrukcija. U području kotla ostakljeni vučenim staklom. Otvori vratiju su bravarska zaokretna obložena jednostrukim limom i ostakljena prozirnim poliklorid pločama. IZOLACIJA Objekt nije potrebno izolirati na prolaz topline termički otpornim materijalima. Hidroizolacija će se izvesti iz 2x bitumenskog sloja izmeñu rešetkanog šljunka i AB poda. INSTALACIJE Od instalacije su predviñene gromobranska vanjska i unutarnja- uzemljenje. Razvodi vode za kotao, elektroinstalacije te razvodi toplovodnog grijanja 110 oC/90 oC za kalorifere u smislu grijanja i hlañenja radnog mjesta.

D.2.6 Ureñenje grañevne čestice

Grañevna čestica je ureñena Prema „Izmjenama i dopunama PPUG Novska“ (Sl. vjesnik Grada Novska br. 42/10) u izgrañenom dijelu grañevinskog područja na površini oznake „PROIZVODNA NAMJENA – novi obuhvat, I1 – pretežito industrijska“. Ograda prema glavnoj prometnici (pristupna cesta) iznosi h1 = 1,5 m, dok je dvorišna ograda predviñena s h2 = 2,0 m. Koeficjent izgrañenosti je manji od 40% ukupne površine, tako da ima dovoljno zelenih površina, odnosno površina predviñenih ukrasnim raslinjem (grmlje i drveće).



45

Ukupne zelene površine premašuju 20% minimalne ozelenjene površine pogona, kao i predviñene rubne zelene površine. Unutarnje prometnice su predviñene s dovoljnim radijusom za okretanje kamiona s prikolicom u kružnom tijeku na skladište oblovine, odnosno skladište gotove robe, ako i kružnom požarnom putu oko objekata. Tehnološki tijekovi sirovine su takoñer riješeni izvedbom grañevina da nema presjecanja tijeka kolanja sirovine od primarnog do finalnog oblika proizvoda. Maksimalna visina objekta (kotlovnica) je 13,30 m što je ispod dopuštene visine.

D.2.7 Način priključenja grañevne čestice, odnosno grañevine na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Grañevina je preko interne komunikacije vezana izravno na gradsku prometnicu u južnoj zoni zapadnog ruba parcele, čime se postiže povoljniji odnos prema glavnom raskršću. Parkiralište osobnih automobila ima vezu s glavnom prometnicom izvan pogona. PRIKLJUČCI INSTALACIJA Uz lokaciju su izgrañeni sljedeći komunalni sustavi: � kanalizacija; � vodovod; � elektroenergetska mreža; � telefon; � javna prometnica.

Priključci na postojeću gradsku infrastrukturu obavit će se sukladno uvjetima nadležnih tijela.



46

D.3 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

D.3.1 Energetska bilanca pogona i količine tvari i energenata koji ulaze u proces

Kao što je vidljivo iz poglavlja D.2.1. ovog Elaborata na lokaciji bi se kao energent koristila drvna (šumska) biomasa, unaprijed pripremljena u obliku drvene sječke. Drvena sječka bi se koristila kao energent u ložištu termouljnog kotla, a u cilju proizvodnje električne energije pri čemu bi se višak topline koristio za sušenje drvne sječke koja se koristi za proizvodnju peleta. Da bi se mogao prikazati sumarni popis vrsta i količina tvari i energenata koji ulaze u proces (Tablice 3 i 4) izrañena je bilanca postrojenja na bazi rada pogona od 345 dana godišnje po 24 sata na dan. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE

Qelek = 345 dana x 24h x 1 MW = 8.280 MWh/god Qtopl = 345 dana x 24h x 4,1 MW* = 33.948 MWh/god *Potrebna snaga kotla u pogonu

Količina ulazne biomase u ložište termouljnog kotla kod vlažnosti sirovine 55%:

godttkWh

kWhkWh

tq

QQG

biomasaORCkotla

toplelekt

sirovine /657.14/300.3*97,0*9,0

000.948.33000.280.8

/**

.

%8=

+=

+=

ηη

0,9 - faktor iskorištenja kotla 0,97 - faktor iskorištenja generatora 3.300 - kWh/t sirovine kod 55% vlažnosti Volumna količina netto drvene mase (kod 55% mokrine):

godmmt

godtV /134.13

/116,1

/657.14 3

3==

KOLIČINA TOPLINSKE ENERGIJE RASPOLOŽIVE ZA SUŠENJE SJEČKE ZA PROIZVODNJU PELETA

U nastavku je dan prikaz izračuna energije potrebne za sušenje drvene sječke koja se koristi za proizvodnju peleta. Drvena sječka dolazi na lokaciju sa oko 55% vlage, a zbog zahtjeva proizvodnog procesa istu je potrebno osušiti na oko 8% vlage. Kao što je vidljivo iz prethodnog izračuna raspoloživa količina topline proizvedena radom termouljnog kotla iznosi 33.948 MWh/god. U nastavku slijedi izračun količine peleta koju je moguće proizvesti uz raspoloživu toplinu za sušenje drvene sječke, kao i izračun količine potrebne ulazne sirovine za proizvodnju peleta.



47

Vlažnost uu = 55% - sadržaj vlage u sirovini uk = 8% - sadržaj vlage koji treba postići prije postupka peletiranja _________ ∆u = 47% - razlika sadržaja vlage ulazne sirovine i sirovine nakon sušenja Volumna težina γ8% = 780 kg/m3 γ55% = 1.116 kg/m3 __________________________ ∆ kg/m3 = 336 kg /m3 – voda koju je potrebno ispariti Potrošna toplina sušionice

OH

sušionie

spec kgkWhkWhq

q2

/43,17,0

1===

η pri čemu je q toplina ispravanja (q = 1 kWh), a η iskorištenje sušionice (ηsušionice = 0,7) Količina ulazne sirovine obzirom na količinu vode u sirovini koja treba ispariti i raspoloživu količinu topline za sušenje drvene sječke, a dobivenu radom ORC modula:

godmkgkWhmkg

godkWhV

vodevode

godm/654.70

/43,1*/336

/000.948,33 3

3/3 ==

pri čemu je Qtopl raspoloživa količina topline za sušenje drvene sječke za proizvodnju peleta dobivena radom ORC modula (Qtopl = 33.948 MWh/god), GH2O specifična količina vode koju treba ispariti (GH2O = 336 kg /m3), a qspec sušionice specifična potrošnja sušionice (qspec sušionice = 1,43 kWh/kg vode). ENERGETSKO STANJE POGONA I KOEFICIJENT ENERGETSKE UČINKOVITOSTI NA RAZINI UNESENE BIOMASE I IZLAZNIH ENERGENATA Tablica 3. Unešeni energetski potencijal u ulaznoj biomasi kod mokrine od 55% i q specifično = 3.300 kWh/t

STAVKA KOLIČINA (t/god) MWh/god

Kogeneracija 14.657 48.368

Proizvodnja peleta 78.850 260.205

UKUPNO 93.507 308.573

Analiza potrošnje energenata na termičke postupke, gubitke proizvodnje električne energije i energetski potencijal proizvedenih peleta. Toplinska energija u kotlu Q ulaz kotla = 14.657t/god x 3,3 MW55%/t = 48.368 MWh/god



48

ηkotla = 0,9 Qkorisno = 47.477 MWh/god * 0,9 = 43.351 MWh//god Qgubitak = 47.477 MWh/god * 0,1 = 4.836 MWh/god ostatak je: 0,18 električne energije 0,78 toplinska energija 0,03 gubitak ORC Qelek. = 7.836 MWh/god Qtopl. = 33.954 MWh/god Qgubit. = 130,6 MWh/god Energetski potencijal proizvedenih peleta: Qpeleti = 6 t/h x 24 h x 345 dana x 4,9 MWt = 243.432 MWh/god Energetski potencijal ulazne sirovine: Qbiomasa= (Gpeleti + Gkotao) x qspec = (78.850 t/god+ 14.657 t/god) x 3,3 MWt = 308.573 MWh/god

KOEFICJENT ENERGETSKE UČINKOVITOSTI OBZIROM NA ULAZNI ENERGETSKI POTENCIJAL

814,0573.308

836.7432.243..=

+=

+=

MWh

MWhMWh

biomasa

enerelpeletk

Od ukupnog unosa energetskog potencijala biomase, korisno je iskorišteno za prodaju 81,4%, dok je gubitak i potrošnja na sušenje 18,6%. Visoki postotak korisnosti ukazuje na uspješan gospodarstveni učin odabrane tehnologije. ZAKLJUČAK

� iz navedenih izračuna je vidljivo da termouljni kotao ima dovoljnu toplinsku snagu za sušenje 70.654 m3/god drvene sječke što je dovoljno za količinu od 55.110 t/god peleta (70.654 m3/god x 0,78 t/m3 = 55.110 t peleta/god);

� s obzirom na nazivni kapacitet postrojenja za proizvodnju peleta od 6 t/h, te ako se uzme u obzir proizvodnja na bazi 8.280 radnih sati (345 dana po 24 sata na dan) omogućuje proizvodnju od 49.680 t peleta/god za što ima dovoljno toplinske energije;

� korištenjem topline proizvedene u termouljnom kotlu za sušenje drvene sječke ostvaruje se maksimalna energetska učinkovitost čitavog postrojenja;

� U Tablici 4 dan je popis vrsta i količina tvari koje ulaze u proces.



49

Tablica 4. Sumarni pregled vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces i pregled vrsta i količina proizvoda (rañeno za proizvodnju na bazi 345 dana u godini po 24 sata i sukladno maksimalnom proizvodnom kapacitetu peleta od 6 t/h)

ULAZ U PROCES PROIZVEDENO U PROCESU

SIROVINE I POMOĆNI

MATERIJALI

GODIŠNJA KOLIČINA

PROIZVOD GODIŠNJA KOLIČINA

Drvena sječka

(55% vlage)

13.134 m3 ili

14.657 t

Električna energija 7.836 MWh/god KOGENERACIJA

Toplinska energija 33.954 MWh/god

Drvena sječka

(55% vlage)

63.692 m3 ili

71.080 t

Vreće za pakiranje

peleta

3.312.000 kom PROIZVODNJA PELETA

Jednokratne

palete

50.181 kom

Drveni pelet 49.680 t/god

Specifikacijom opreme za kotlovsko postrojenje loženo drvnom biomasom odreñeni su zahtjevi za kakvoćom goriva (klasifikacija prema ÖNORM M 7133). Isti su prikazni u Tablici 5.

Tablica 5.Specifikacija goriva za kotlovsko postrojenje loženo drvnom biomasom TIP GORIVA PARAMETAR VELIČINA

Vlažnost (w) 30 – 50 %

Dužina ivera (G) 30 – 100 mm

Nasipna težna (S) 160 – 250 kg/m3 Sječka

Sadržaj pepela (A) 1 – 5 %


Dužina ivera (G) Presjek do 25 cm2, dužina do 80 cm

Nasipna težna (S) 160 – 320 kg/m3 Kora



Dužina ivera (G) 1 – 10 mm

Nasipna težna (S) 160 – 300 kg/m3 Piljevina*


* udio sitne piljevine i praha ne smije preći 50% (težinski)

Ponuñač opreme daje garanciju da će emisije dimnih plinova biti unutar propisanih graničnih vrijednosti emisija ukoliko:

� sadržaj N u gorivu suhe tvari iznosi < 0,4% masenih; � sadržaj Cl u gorivu suhe tvari iznosi < 200 mg/kg (< 0,02% masenih); � sadržaj S u gorivu suhe tvari iznosi < 600 mg/kg (< 0,06% masenih).

Iz Tablice 6 i 7 je vidljivo da će zahtjevi za kakvoćom goriva biti zadovoljeni.



50

KARAKTERISTIKE I KEMIJSKI SASTAV DRVETA Drvna sječka se planira dovoziti na lokaciju već usitnjena, dakle u obliku sječke (Slika 15). Kemijski sastav drveta varira od vrste do vrste. Prosječni kemijski sastav drveta prikazan je u Tablici 6 i 7.

Slika 15. Drvna sječka koju proizvode Hrvatske šume d.o.o.

Tablica 6. Prosječni kemijski sastav drveta prema BIOEN – program korištenja energije biomase: prethodni rezultati i buduće aktivnosti

DRVO ELEMENT MASENI UDIO

(%) ugljik, C: 31,5 vodik, H: 3,9 sumpor, S: 0,01 kisik, O: 28,3 dušik, N: 0,3 klor, Cl: - flor, F: - voda, H2O 35,0 pepeo: 1,0 Izvor: Prosječni kemijski sastav drveta prema BIOEN – program korištenja energije biomase: prethodni rezultati i buduće aktivnosti, Energetski institut „Hrvoje Požar, 1998.

Na raspolaganju su bila i 4 analitička izvješća koja su svojevremeno uzeta za potrebe ispitivanja stvarnih svojstava na tržištu raspoložive drvne biomase, a za razmatranje mogućnosti korištenja



51

iste u rotacijskoj peći tvornice cementa Sveti Juraj u Kaštel Sućurcu. Iako se uzorci odnose većinom na crnogorične vrste, isti se mogu koristiti za komparaciju s prosječnim kemijskim sastavom drveta navedenim u Tablici 6. Uzeti su uzorci kako slijedi:

� uzorak peleta – 70 % bukva, 30 % crnogorica (analitičko izvješće u Prilogu 7); � uzorak sječke – crni bor s korom (analitičko izvješće u Prilogu 8); � uzorak sječke – jelovina, otpad s pilane i okorci (analitičko izvješće u Prilogu 9); � uzorak sječke – alepski bor (analitičko izvješće u Prilogu 10).

Vezano uz maseni udio pojedinih elemenata u drvnom ostatku/drvnoj biomasi uzeta je najviša vrijednost iz analitičkih izvješća za 4 navedena uzorka (Prilozi 7 - 10). Kemijski sastav drveta prikazan je u Tablici 7. Tablica 7. Kemijski sastav drveta prema 4 uzeta uzorka

DRVO ELEMENT MASENI UDIO

(%) sumpor, S: 0,026962 klor, Cl: 0,00001 ugljik, C: 26,702 arsen, As: 0,0000137 kadmij, Cd: 0,0000609 krom, Cr: 0,0057856 bakar, Cu: 0,000008 živa, Hg: 0,00000642 nikal, Ni: 0,0025928 olovo, Pb: 0,0014319 antimon, Sb: 0,000005 kobalt, Co: 0,0002603 mangan: Mn 0,0062477 vanadij, V: 0,000005 flor, F: 0,00005

D.4 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ

U nastavku je dan pregled vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš, a vezano za tehnološke cjeline – kogeneraciju i proizvodnju peleta. Sukladno tome napravljena je procjena količine tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u zrak što je prikazano u Tablici 8. U tablici je prikazan dozvoljeni teret pri čemu je uzeto 8.280 radnih sati godišnje, očekivani protok dimnih plinova prema planu tehnologije i GVE iz Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i150/08). S obzirom da isporučitelj kotlovskog postrojenja Kolbach K12-5140 garantira manje emisije od GVE iz Uredbe u tablici je prikazan i očekivani teret pri čemu je uzeto 8.280 radnih sati godišnje, očekivani protok dimnih plinova prema planu tehnologije (s različitom količinom vlage) i



52

očekivane vrijednosti emisija prema podacima dobivenim od isporučitelja kotlovskog postrojenja. Tablica 8. Procjena vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u zrak pri maksimalnom instaliranom kapacitetu kogeneracije 1 MWel i proizvodnje peleta 6 t/h

VRSTA TVARI

PROTOK DIMNIH

PLINOVA (Nm3/h)

BROJ SATI

RADA (h/god)

GVE (mg/m3)

OČEKIVANA EMISIJA (mg/m3)

DOZVOLJENI TERET (t/god)

OČEKIVANI TERET (t/god)

Krute čestice 150 < 150 8,36 5,82

8,36 5,82

Oksidi

sumpora

izraženi kao

SO2

2.000 s obzirom na

mali postotak s u šumskoj biomasi očekuje se mala

emisija SO2

111,52 77,55

s obzirom na mali postotak s u

šumskoj biomasi očekuje se mala

emisija SO2

Ugljikov

monksid

500 500 27,88 19,39

27,88 19,39

Oksidi dušika

izražni kao

NO2

6.734

4.683

8.280

300 < 250 16,73 11,63

13,94 9,69

za protok pri radnim uvjetima: 15.259 m3/h pri 160°C i 30% vlage

za protok pri radnim uvjetima: 14.885 m3/h pri 160°C i 50% vlage

STAVKA KOLIČINA

(kg/h)

BROJ SAT

RADA (h/god)

TERET (t/god)

Prašina iz

multiciklona 12 8.280 99,36

Pepeo iz kotla 53 8.280 438,84

D.5 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI POTREBNIH ZA REALIZACIJU ZAHVATA Kao što je vidljivo iz poglavlja C.1. i D.2 ovog Elaborata zahvat se planira na lokaciji postojećeg gospodarskog kompleksa na kojoj postoji sva potrebna infrastruktura. Vezano uz spajanje na elektroenergetsku mrežu, odnosno stjecanje statusa povlaštenog proizvoñača električne energije Nositelj zahvata mora ispuniti potrebne uvjete u skladu s Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07). Kao što je opisano u poglavlju D.2.2. ovog Elaborata biti će potrebno izgraditi novu trafostanicu. Potreba za električnom energijom na lokaciji bila bi 1.500 kW. Trenutna snaga trafostanice na lokaciji nije dovoljna. Nova trafostanica služila bi kako za otkup električne energije, koja bi se koristila za potrebe pogona, tako i za prodaju električne energije. Proizvedena električna energija iz generatora prodavala bi se u mrežu HEP-a, prema propisima i uz nadzor Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA).



53

E VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA

E.1 TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE VARIJANTE ZAHVATA

S tehničko-tehnološkog aspekta u samom početku razvoja projekta razmatrane su dvije varijante kogeneracijskih postrojenja na drvnu biomasu:

� postrojenje koje za pogon turbine koristi sistem ORC (Organic Rankine Cycle); � postrojenje koje za pogon turbine koristi paru.

Stručna opservacija je ukazala da prednost treba dati postrojenju koje za pogon turbine koristi sistem ORC, te je u tehničkom smislu izabrana ta varijanta. U nastavku je dana kratka usporedba kogeneracijskog postrojenja na drvnu biomasu korištenjem ORC i parne turbine. Kogeneracija drvnom biomasom je učinkovita i u praksi provjerena tehnologija. Posebno je značajna zbog uštede izvora energije i okoliša. Njezinom primjenom se postiže iskorištenje goriva do 85 %. Smisao i korisnost kogeneracije postiže se samo ako se stalno i tijekom cijele godine koriste koriste i toplina i električna energija (struja). Kogeneracijsko postrojenje moguće je izvesti u više načina obzirom na medij koji se zagrijava u kotlu, tj. koji prenosi toplinsku energiju. Na tržištu su se, prema količini realiziranih postrojenja, izdvojila dva „osnovna“ tipa, gdje se loženjem drvne biomase dobiva toplina i električna energija:

1) parno kogeneracijsko postrojenje

- stupanj iskorištenja od 18-30% - izvedba i regulativa složenija (posude pod tlakom, armatura) - potrebna konstantna prisutnost osoblja;

2) termouljno kogeneracijsko postrojenje na principu ORC-a - stupanj iskorištenja od 15-20%, - bolja iskoristivost u smanjenom režimu rada - visoki stupanj automatizacije - niski pogonski troškovi - postojana i dugovječna tehnologija.

Važna stavka pri pregledu osnovnih razlika je stupanj iskorištenja. Isti je na strani parnog postrojenja, no visina od „30%“ odnosi se na velike energane i ne prikazuje realno stanje u usporedbi dviju tehnologija. Za napomenuti je da se prilikom rada kogeneracijskog postrojenja na principu ORC-a, kada opterećenje padne i ispod 50%, stupanj iskorištenja zadržava još uvijek visokih 85%, što nije slučaj kod parnog postrojenja, gdje već ispod 80% značajno opada. Prema iskustvu takve situacije su česte.



54

Preduvijet ekonomičnosti je minimalno 6.000 radnih sati punog učinka godišnje. U skladu s Hrvatskim tarifnim sustavom vrlo je važno da se u kogeneraciji koriste i toplina i struja, tj. da se toplina ne gubi kao kod velikih elektrana. Vodeći se time, zapravo iskoristivost toplinske energije postaje vodeća regulacijska veličina. ORC tehnologija je prilagodljivija na oscilacije kod potrošača te zadržava stupanj iskorištenja prilikom pada potrošnje topline ispod nazivnog kapaciteta. Prednost sistema ORC u odnosu na parnu turbinu:

� niski radni troškovi, proces ORC je zatvoren i u potpunosti automatski; � kontrolni rad, cjelih 79% dovedene topline termoulja može biti iskorišteno za grijanje i

18% pretvoreno u električnu energiju, samo 3% su gubici. Ova iskoristivost vrijedi gotovo bez promjene u cijelom području regulacije sustava;

� visoku sposobnost, za razliku od pare, ima termoulje za prijenos potrebne topline 300°C bez potrebe za značajnijim povečanjem pritiska, što znači veću sigurnost rada i omogućuje rad bez trajnog nadzora;

� minimalno održavanje, korištenje medija koji se ispariva već kod niske temperature omogućuje korištenje sporohodne turbine sa očuvanjem visoke iskoristivisti i kod djelomičnog opterećenja.

Pri odabiru tehnologije proizvodnje peleta razamatrala se varijanta s mogućnošću dopreme trupaca na lokaciju gdje bi se potom s njih skidala kora i nakon toga obavljalo usitnjavanje istih u drvnu sječku namijenjenju daljnoj proizvodnji peleta. Odabrana je varijanta bez ulaznog skladišta trupaca i to iz sljedećih razloga:

� zahtjeva za velikom površinom skladišta trupaca; � eliminacije dominantnog izvora buke na otvorenom prostoru (skidanje kore, piljenje,

iveranje/sječkanje); � mogućnosti da se drvna biomasa dopremi na lokaciju u obliku drvne sječke.

E.2 MIKROLOKACIJSKE VARIJANTE ZAHVATA

Nakon odabira tehnologije, pri planiranju izgradnje postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) Nositelj zahvata razmatrao je dvije varijante koje se u tehničko-tehnološkom smislu kao niti planiranim kapacitetom ne razlikuju. Razlika je bila u odnosu na mikrolokaciju unutar postojećeg poslovnog kompleksa. Moguće mikrolokacije za obje varijante prikazane su na Slici 16. Iz razloga jednostavnije, učinkovitije i manje bučne izvedbe te zadovoljenja odredbi dokumenata prostornog ureñenja, odabrano je rješenje u kojem je linija za proizvodnju peleta smještena unutar postojeće zgrade (varijanta B). Stoga je upravo to varijantno rješenje detaljno obrañeno u ovom Elaboratu.



55

VARIJANTA A

VARIJANTA B – točan konačni prikaz rasporeda objekata nalazi se u Prilogu 3 i Prilogu 6 ovog Elaborata

Slika 16. Razmatrana varijantna rješenja s obzirom na mikrolokaciju postrojenja unutar

postojećeg tvorničkog kruga



56

F OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA

F.1 PREPOZNAVANJE I PREGLED MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM PRIPREME, GRAðENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA

Promjene koje će nastati izgradnjom postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija), najvećim su dijelom vezane su uz područje neposrednog zahvata. Utjecaji na okoliš mogu se predvidjeti u slijedećim aktivnostima:

1. Pripremi i izgradnji postrojenja; 2. Tijekom rada postrojenja; 3. Prestanku korištenja ili uklanjanju postrojenja; 4. Akcidentu (ekološkoj nesreći).

F.1.1 Mogući utjecaji na okoliš tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije

F.1.1.1 Mogući utjecaji na tlo i vode

Kao što je navedeno u poglavlju C.1.2. izgradnja postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) planira se unutar postojećeg gospodarskog kompleksa, dakle zemljište na kojem je planirana gradnja nalazi se na prostoru proizvodne, pretežito industrijske namjene (oznaka I1) što je vidljivo na kartografskom prikazu koji se nalazi u Prilogu 4 ovog Elaborata. Dakle, u tom smislu nema prenamjene zemljišta. Planirani objekti će koristiti postojeću infrastrukturu, te u tom smislu neće biti nužni dodatni veći zahvati u prostor, budući da:

� je kroz dvorište postojećeg gospodarskog kompleksa, te postojeće glavne i pomoćne ulaze, grañevina povezana sa javnom prometnom mrežom;

� su uz lokaciju izgrañeni sljedeći komunalni sustavi: kanalizacija, vodovod, elektroenergetska mreža, telefon, javna prometnica. Priključci na postojeću gradsku infrastrukturu obavit će se sukladno uvjetima nadležnih tijela;

� u proizvodnom procesu nema tehnološke otpadne vode, a eventualno onečišćene oborinske vode s prometnih i manipulativnih površina sakupljat će se i pročišćavati na separatorima ulja i masti prije ispuštanja u sustav javne odvodnje;

� će se za grañevinu osigurati napajanje planiranih sadržaja električnom energijom priključenjem na postojeću mrežu unutar postojeće trafostanice, a nova trafostanica, koja bi služila kako za otkup električne energije, koja bi se koristila za potrebe pogona, tako i za prodaju električne energije bi bila smještena neposredno uz jugozapadno pročelje zgrade.

Zbog smještaja objekata mora se poduzeti premještanje površinskog plodnog sloja tla.



57

Tijekom dopreme i otpreme materijala, grañenja i montaže tj. korištenjem teretnih vozila i grañevinske mehanizacije može doći do nekontroliranog izlijevanja strojnih ulja ili goriva, otapala i boja u tlo, a potom i u podzemne vode. Veličina utjecaja ovisi o količini istekle tekućine, a najčešći uzrok tome su neodržavana vozila i mehanizacija te ljudska nepažnja.

F.1.1.2 Nastajanje otpada Na svakom gradilištu neizbježno je nastajanje otpada. U slučaju predmetnog zahvata nastajat će odreñene vrste i količine opasnog i neopasnog otpada, i to tijekom izgradnje, ali i uklanjanja postojećih grañevina. Vezano uz aktivnosti grañenja identificirane su osnovne vrste otpada, sukladno Katalogu otpada Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada, (NN 50/05) koja je usklañena s Europskom listom otpada 2000/532/EC, i prikazane su po ključnom broju u Tablici 9. Tablica 9. Vrste otpada za koje se predviña nastajanje tijekom izgradnje i uklanjanja zahvata OPASNI OTPAD KLJUČNI BROJ NAZIV 13 02 05* otpadna ulja

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima

(zauljena, od boja i lakova i drugo)

17 05 06* grañevinski materijali koji sadrže azbest

NEOPASNI OTPAD KLJUČNI BROJ NAZIV 15 01 01 ambalaža od papira i kartona

15 01 06 otpadna ambalaža

17 01 07 otpad od ostataka grañevnog materijala

17 01 01 beton

17 01 02 opeka

17 01 03 crijep/pločice i keramika

17 04 05 željezo i čelik

17 04 07 miješani metali

20 03 01 miješani komunalni otpad

Ukoliko se sa nastalim vrstama otpada (uključujući i eventualne ostale vrste posebice grupe 17 00 00 – grañevisnki otpad i otpad od rušenja objekata) ne osigura gospodarenje sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) i na temelju njega usvojenih podzakonskih propisa koji reguliraju gospodarenje s pojedinim vrstama otpada može doći do negativnog utjecaja na okoliš.



58

F.1.1.3 Mogući utjecaji na zrak

Tijekom grañenja do utjecaja na zrak može doći kao posljedica ispuštanja onečišćujućih tvari u zrak iz vozila koja su Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08) definirana kao pokretni emisijski izvori. U bližoj okolici zahvata, u pogledu utjecaja na zrak, najznačajnija može biti fugitivna emisija prašine koja je dijelom posljedica grañevinskih radova (čišćenje terena, iskopavanje, nasipavanje i dr.), a dijelom nastaje dizanjem prašine s tla uslijed kretanja grañevinskih strojeva i vozila. Emisija prašine zbog grañevinskih radova na lokaciji varirati će iz dana u dan, zavisno od tipa i intenziteta grañevinskih radova, te meteoroloških čimbenika. Uzimajući u obzir da se radi o izgradnji unutar postojećeg gospodarskog kompleksa i to na njegovom zapadnom dijelu koji je najudaljeniji od glavne prometnice naselja Bročice uz koju su smještene naseljene kuće, utjecaj fugitivne emisije prašine uslijed izvoñenja grañevinskih radova neće biti toliko izražen.

F.1.1.4 Mogući utjecaji na floru i faunu

Kao što je već opisano zahvat se planira unutar postojećeg gospodarskog kompleksa, a okolica lokacije se ne nalazi unutar područja ekološke mreže te se utjecaj na floru i faunu neće ostvariti.

F.1.1.5 Utjecaji na vizualni identitet krajobraza

Prostornim planom ureñenja Grada Novske prostor postojećeg gospodarskog kompleksa odreñen je kao prostor za proizvodnu, pretežito industrijsku namjenu (oznaka I1), čime su postavljeni i osnovni kriteriji izgradnje na tom prostoru. S obzirom da se radi o rekonstrukciji i dogradnji veće postojećeg gospodarskog kompleksa, može se zaključiti da je vizualni identitet izvornog krajobraza narušen u ranijem razdoblju. Tipični objekti postojećeg gospodarskog kompleksa prikazani su na Slikama 7 - 9 u sklopu poglavlja C.1.2. ovog Elaborata. Budući da: � se izgradnja odvija unutar postojećeg gospodarskog kompleksa, � te da je za izgradnju odabrano varijantno rješenje odnosno mikrolokacija B (Slika 16) pri

čemu će planirani zahvat proizvodnje peleta praktički biti smješten unutar već postojećeg gospodarskog objekta;

� da će novoplanirani dio postrojenja (kogeneracija) visinom biti unutar zahtjeva prostornog plana pri čemu visina prostorije gdje se nalazi generator iznosi cca. 7 m, visina prostorije gdje se nalazi kotlovsko postrojenje iznosi cca. 13.30 m. Najviša kota postrojenja je dimnjak kotlovskog postrojenja visine 22 m (prostornim planom dozvoljena visina iznosi 25 m – vidjeti poglavlje C.2.3. ovog Elaborata)

utjecaj na postojeći vizualni identitet krajobraza bit će prihvatljiv.



59

F.1.1.6 Utjecaji na kulturnu baštinu

S obzirom da se realizacija zahvata planira na prostoru unutar postojećeg gospodarskog kompleksa unutar kojeg nema spomenika kulture niti arheoloških nalazišta realizacijom zahvata neće se ostvariti utjecaj na kulturnu baštinu.

F.1.1.7 Mogući utjecaji uslijed buke

U krugu postrojenja i izvan njega može doći do pojave buke, i to iz dva izvora: � buka koju proizvodi oprema na gradilištu (buldožeri, rovokopači, mješalice za beton i sl.); � buka koju proizvode transportna sredstva (kamioni-prikoličari, kiperi i sl.) prilikom kretanja i

istovara materijala.

F.1.2 Mogući utjecaji na okoliš tijekom rada postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i elektirčne energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija)

F.1.2.1 Mogući utjecaji na tlo

Tlo je prirodna tvorevina odnosno rastresiti dio Zemljine kore koji je nastao pod utjecajem različitih čimbenika i procesa pedogeneze. Iz navedenoga je moguće zaključiti da je tlo obnovljivi prirodni resurs, iako njegova obnova predstavlja dugotrajan i složen proces koji je rezultat interakcija s okolišem. Prema prijedlogu klasifikacije oštećenja tala s obzirom na njihovu primarnu namjenu stupnjevi oštećenja mogu se opisati kao u Tablici 10. Tablica 10. Klasifikacija oštećenja tala prema namjeni površine

STUPANJ OŠTEĆENJA VRSTA OŠTEĆENJA PROCESI OŠTEĆENJA I. SLABO (lako obnovljivo)

intenzivna poljoprivredna djelatnost

degradacija fizikalnih, bioloških i/ili kemijskih značajki, hidromelioracija

II. OSREDNJE (teško obnovljivo) onečišćenje tla (kontaminacija) teški metali, pesticidi, aromatski ugljikovodici, radionuklidi i sl.

III. TEŠKO (neobnovljivo) premještanje tla (translokacija) erozija, rudarstvo, prekrivanje otpadom, oštećenje u požaru i sl.

IV. NEPOVRATNO (trajni gubitak) prenamjena tla izgradnja urbanih zona, objekata industrije, energetike, hidroakumulacije i sl.

Kao što je opisano u poglavlju C.1.2. i C.2.3. prostor planiranog zahvata nalazi se unutar postojećeg gospodarskog kompleksa koji pripada prostoru proizvodne, pretežito industrijske namjene (oznaka I1), te je u tom kontekstu već ranije ostvareni stupanj oštećenja tla na samoj lokaciji izgradnje IV., odnosno gubitak tla. Naime, izgradnjom gospodarskog kompleksa u ranijem razdoblju došlo je do trajne prenamjene tla, koja su isključena iz poljodjelske proizvodnje.



60

Potencijalni negativni utjecaji na tlo uzrokovani izgradnjom odnosno radom postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) su:

� Onečišćenje tla gorivima i mazivima - korištenjem vozila za dovoz drvne biomase

(drvne sječke, piljevine) može doći do nekontroliranog izlijevanja strojnih ulja ili goriva u tlo, a potom i u podzemne vode. Veličina utjecaja ovisi o količini istekle tekućine, a najčešći uzrok tome su neodržavana vozila i mehanizacija te ljudska nepažnja;

� Sedimentacija emitiranih tvari u tlu – u procesu izgaranja goriva dolazi do emisije

onečiščujućih tvari koje se kroz duži vremenski period nakupljaju u tlu i tako ulaze u hranidbene lance. Koliko onečišćenja suhim i mokrim taloženjem dospije do tla ovisi o količinama oborina, koncentraciji pojedinih štetnih tvari i brojnim meteorološkim čimbenicima. Iz atmosfere se onečešćenja najšečće uklanjaju mokrim taloženjem, čija brzina ovisi o tome da li su onečuščujuće tvari bile u česticama oblaka ili se uklanjaju iz atmosfere prilikom padanja oborina. Tu se prvenstveno misli na teške matale. Smanjenjem unosa onečišćujućih tvari u ložište kotlovskog postrojenja dolazi do smanjenja emisija, a posljedično tome i smanjenja sedimentacije emitiranih tvari u tlu. S obzirom da se radi o drvnoj sječki koja predstavlja „čisto“ gorivo koje nema visok sadržaj niti sumpora niti teških metala, te da u blizini lokacije nama drugih izvora emisja onečiščujućih tvari u zrak koji bi izazivali kumulativni utjecaj, sedimentacija emitiranih tvari u tlu može se smatrati zanemarivom, posebice iz razloga što će se primjeniti suvremeni sustav za pročišćavanje dimnih plinova (elektrofiltar);

� Opterećenje tla otpadom – neadekvatno postupanje s bilo kojom vrstom otpada koji

nastaje radom tvornice može izazvati negativne utjecaje na tlo, a posredno i na podzemne vode. Nastajanje otpada i gospodarenje otpadom obrañeno je u zasebnom poglavlju.

F.1.2.2 Mogući utjecaji na vode

U osnovnim tehnološkim procesima proizvodnje peleta kao niti proizvodnje električne energije, nigdje se direktno ne koristi voda, tako da tehnoloških voda nema.

Eventualno onečišćene oborinske vode s internih prometnica, parkirališta i manipulativnih površina sakupljat će se, te će se prije ispuštanja u sustav javne odvodnje pročišćavati na separatoru ulja i masti. Odvodnja sanitarno-fekalne i oborinske vode mora biti rješena projektnom dokumentacijom sukladno uvjetima nadležnih tijela.

Dakle, ne očekuju se utjecaji na podzemne vode niti površinske vode.

F.1.2.3 Nastajanje otpada

Tijekom korištenja zahvata očekuje se nastajanje otpada koji bi bio posljedica direktnog rada postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija):



61

� prašina iz multiciklona; � pepeo iz kotla; � mješoviti komunalni otpad koji će nastajati kao posljedica boravka radnika na lokaciji

zahvata; � otpad koji će nastajati kao posljedica održavanja objekata i opreme.

Ukoliko se sa nastalim vrstama otpada (uključujući i eventualne ostale vrste) ne osigura gospodarenje sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) i na temelju njega usvojenih podzakonskih propisa koji reguliraju gospodarenje s pojedinim vrstama otpada može doći do negativnog utjecaja na okoliš.

F.1.2.4 Mogući utjecaji na zrak

F.1.2.4.1 Mogući sastav dimnih plinova pri loženju drvne biomase

Člankom 4. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i150/08) definirano je gorivo od biomase kako slijedi: „Gorivo od biomase je gorivo u cijelosti ili djelomice biljnog porijekla iz poljoprivrede ili šumarstva, koji se koristi kao energetski obnovljiva vrsta goriva, kao i sljedeće vrste otpada koje

se koriste kao gorivo: – biljni otpad iz poljoprivrede ili šumarstva;

– biljni otpad iz prehrambene industrije, ako se dobivena toplina koristi; – vlaknasti biljni otpad iz proizvodnje primarne celuloze i papira iz celuloze, ako se spaljuje na

mjestu proizvodnje i ako se dobivena toplina koristi; – otpad od pluta;

– drvni otpad, osim drvnog otpada koji sadrži halogene organske spojeve ili teške metale koji nastaju uporabom proizvoda za zaštitu drveta ili premaza, i koji poglavito uključuje drvni otpad

koji potječe od grañevinskog otpada ili otpada nastalog rušenjem.“ Izgaranjem goriva (drvna sječka) potrebnih za proizvodnju toplinske energije javljaju se emisije dimnih plinova koje mogu utjecati na kakvoću zraka. Glavni spojevi dimnih plinova su:

� dušični oksidi (NOx); � sumpor dioksid (SO2); � ugljikov monoksid (CO); � prašina (krute čestice).

Termouljni kotao planiran na lokaciji svrstava se, sukladno čl. 107, odnosno nazivnoj snazi ureñaja i vrsti goriva koje se koristi u srednje ureñaje za loženje na kruta goriva i goriva iz biomase za koje se pri korištenju goriva iz biomase primjenjuju GVE iz članka 111(2):

Onečiščujuća tvar GVE

Toplinski gubici u otpadnom plinu

17%

Krute čestice 150 mg/m3



62

Oksidi sumpora izraženi kao SO₂

2000 mg/ m3

Ugljikov monoksid 500 mg/m3

Oksidi dušika izraženi kao NO2

500 mg/m3 vrtložno izgaranje:

300 mg/m3

Volumni udio kisika, % 7% (ugljen, vrtložno loženje)

11% (drvo, biomasa)

*GVE su iskazane masenom koncentracijom onečišćujućih tvari u suhom otpadnom plinu temperature

273 K i tlaka 101,3 kPa. Kod malih i srednjih ureñaja za loženje te procesnih peći toplinski gubici u

otpadnim plinovima se ne odreñuju.

Učestalost mjerenja definirana je člankom 123. Uredbe.

F.1.2.4.2 Bilanca unosa i potencijalnih emisija pri loženju drvne biomase

F.1.2.4.3 Bilanca sumpora

Količina SO2 u dimnim plinovima ovisi o sumporu iz goriva. Ponuñač opreme daje garanciju da će emisije dimnih plinova biti unutar propisanih graničnih vrijednosti emisija ukoliko:


Iz Tablica 6 i 7 u poglavlju D.3.1. ovog Elaborata je vidljivo da je zahtjeve za kakvoćom goriva moguće zadovoljiti.

F.1.2.4.4 Bilanca ugljika - emisija CO i CO2

Ugljični monoksid-CO nastaje pri neprikladnim uvjetima sagorijevanja kao što su veličina i raspodjela čestica, prekratko zadržavanje goriva u zoni spaljivanja, nedostatak kisika i preniska temperatura. Iako ne bi trebalo očekivati prekoračenje GVE za CO, ukoliko se praćenjem emisija utvrde problemi, moguće je smanjiti veličinu čestica drvnog materijala koji se suspaljuje i time poboljšati raspodjelu čestica goriva. Emisije CO2

Ugljik (IV) oksid (CO2), nastaje kao posljedica bilo kojeg izgaranja i nije klasična onečiščujuća tvar. CO2 ima globalni utjecaj na okoliš uzrokujući tzv. „efekt staklenika“.



63

Ugljični dioksid - CO2 je staklenički plin koji je proizvod sagorijevanja svakog organskog materijala i ovisi isključivo o količini ugljika u gorivu bez razlike da li je to fosilno ili alternativno gorivo. Meñutim, korištenjem drvne biomase, umjesto primjerice ugljena kao krutog goriva štedi se odgovarajuća količina energije fosilnog goriva koje bi se inače moralo upotrijebiti te se na taj način globalno smanjuje emisija ugljičnog dioksida. Osim toga, mnogi stručnjaci smatraju drvnu biomasu CO2 neutralnim gorivom, odnosno smatraju da je opterećenje atmosfere s CO2 pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo, budući da je količina emitiranog CO2 neutralizirana količinom asimiliranog CO2 tijekom rasta biljke u procesu fotosinteze. Ova teza obrazložena je u nastavku. Kruženje ugljika Na prvi pogled se biomasa i fosilna goriva ne razlikuju, jer se spaljivanjem uvijek oslobaña CO2. Meñutim, rastom šumske sastojine ili neke poljoprivredne kulture veže se CO2 iz atmosfere i ugljik se pohranjuje u biljnu strukturu. Spaljivanjem biomase ugljik će se oslobañati u atmosferu da bi se opet asimilirao s novom generacijom biljaka. Tako korištenjem biomase umjesto fosilnih goriva, ugljik pohranjen u fosilnim gorivima ostaje u tlu, a ne oslobaña se u atmosferu kao CO2, pa se ukupna bilanaca približava neutralnoj točki, odnosno biomasa se prema mišljenjima mnogih stručnjaka može smatrati CO2 neutralnim gorivom (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Šumarski fakultet u Zagrebu, Energetski institut Hrvoje Požar). Shematski primjer korištenja biomase i okoliša prikazan je na Slici 17. Na Slici 18 shematski je prikazan tijek ugljika i energije pri korištenju biomase i fosilnih goriva.

Slika 17. Biomasa i okoliš



64

Slika 18. Biomasa i CO2 – biomasa kao CO2 neutralno gorivo

F.1.2.4.5 Bilanca dušika – emisije dušikovih oksida

Dušikovi oksidi izražavaju se općenitom formulom NOx budući da je to zapravo skupina dušikovih oksida različitih stupnjeva oksidacije. Dušikovi oksidi nastaju u procesu izgaranja goriva i njihov udio u izlaznom dimnom plinu zavisi o obliku plamena, temperaturi, pretičku zraka, vremenu zadržavanja na visokim temperaturama, brzini protoka dimnih plinova, vrsti i reaktivnosti goriva te katalitičkim utjecajima drugih sudionika u procesu izgaranja. Stoga njihove emisije ne ovise o količini dušika u primijenjenom gorivu te je pogrešno procjenjivati emisiju NOx na temelju dušika u gorivu. Prema istraživanjima energetičara emisije NOx iz elektrana na drvo znatno su niže od emisija NOx iz elektrana na ugljen (Slika 19.)



65

Izvor: Biomasa kao izvor energije; mr.sc. Velimir Šegon i dr.sc. Julije Doma – Enegetski institut Hrvoje Požar

Slika 19. Emisije NOx iz elektrana pri korištenju različitih vrsta goriva U planiranom kotlovskom postrojenju predviñena je recirkulacija zraka. Recirkulacija zraka sastavljena je od ventilatora dimnih plinova i sistema kanala za povrat zraka u ložište. Dimovodni kanali su opremljeni sa regulacijskom klapnom. Uz zrak za sagorijevanje se u ložište, takoñer automatski, dozira i recirkulirani dimni plinovi odvojeni nakon izlaska iz kotla, odnosno nakon ventilatora dimnih plinova. Takoñer, planirana je ugradnja predgrijača zraka za izgaranje LUVO. To je izmjenjivač topline dimni plinovi/zrak kojim se snižava temeperatura dimnh plinova nakon kotla i dobivenom toplinom se zagrijava zrak za izgaranje goriva koji se upuhuje u ložište. Predgrijačem zraka se dodatno koristi toplina sadržana u dimnim plinovima i time povećava energetska učinkovitost cijelog postrojenja (viši stupanj iskorištenja) te znatno potpomaže sagorijavanje vlažnog goriva. Pregrijačem zraka se omogućuje primjena vlažnijeg goriva i smanjuje potrošnja goriva. Dakle, recirkulacijom dimnih plinova se omogućuje kontrola temperature ložišta uz održavanje konstantnog pretička zraka, odnosno ostatka O2 u dimnim plinovima (važno zbog stupnja iskorištenja goriva) i redukcije NOx- emisijskih vrijednosti. Ponuñač opreme daje garanciju da će emisije dimnih plinova biti unutar propisanih graničnih vrijednosti emisija ukoliko:


Iz Tablice 6 i 7 u poglavlju D.3.1. ovog Elaborata je vidljivo da je zahtjeve za kakvoćom goriva moguće zadovoljiti.

F.1.2.4.6 Emisije praškaste tvari

Kotlovsko postrojenje je opremljeno dimovodnim kanalima koji idu preko ekonomajzera i multiciklona do dimnjaka. Na hladnjaku peleta bit će postavljen vrečasti centralni filtar visoke učinkovitosti. Svi transportni putovi sječke, piljevine i blanjevine izvode se zatvorenim trakastim transporterima, te zračnim ekshaustorskim ureñajima s ugrañenim filtrima. Multiciklonski pročistač dimnih plinova, se sastoji od odreñenog broja malih ciklonskih

odvajača koji funkcioniraju po principu centrifugalnog odvajanja djelića koji još imaju dovoljnu



66

težinu za centrifugalno odvajanje (garantirano pročišćavanje do ostatka manjeg od 150 mg finog "letećeg" pepela po Nm3 dimnog plina). Leteći pepeo se iz multiciklona odstranjuje zupčastim transporterom i odgovarajućim pužnim transporterom prema automatskom izuzimanju pepela. Kao što je u tekstu navedeno ponuñač opreme garantira emisiju čestica unutar GVE uz primjenu multiciklonskog pročistača dimnih plinova. U slučaju potrebe predviñena je mogućnost naknadne modularne ugradnje elektostatskog filtra (otprašivača), pa je u nastavku dan kratak opis načina rada takvog ureñaja za otprašivanje. Elektrostatski otprašivač se sastoji iz metalnog kućišta u kojem su usporedno emisijske i taložne elektrode, pod visokim naponom istosmjerne električne struje. Pored elektroda prolazi plin onečišćen prašinom. Uslijed električnog naboja čestice prašine se ioniziraju pri svakom prolazu izmeñu elektroda i hvataju se (lijepe) na taložnim elektrodama. Taložne elektrode sa na pogodan mehanički način otresaju, prašina s njih pada u konični dio otprašivača, te se potom odstranjuje. Djelotvornost elektrostatskog otprašivača zavisi o temperaturi plinova, vlažnosti plinova, brzini plinova, naponu izmeñu elektroda, laminarnom strujanju plinova po čitavom presjeku i o stabilnosti napona. Pored navedenih uvjeta za djelotvorno otprašivanje nužan je kontinuirani proizvodni proces. Značajnije promjene tehnološkog režima u procesu rezultiraju pojavom ugljik (II) oksida (CO) u samom otprašivaču što je upravljački signal za isključivanje napona, a zbog opasnosti od eksplozije. U tom slučaju otprašivač radi isključivao kao dimna komora, zapravo kao veoma slabo djelotvorni otprašivač. Upravljački mehanizam u tom momentu isključuje dotok goriva u peć, pa se proces prekida. Napon u otprašivaču se uspostavlja tek nakon stabilizacije tehnološkog režima te kada se udio CO u dimnom plinu pred otprašivačem spusti na minimalnu postavnu vrijednost. Svi drugi tehnološki uvjeti u pogledu kondicioniranja plinova pred ulaskom u elektrostatski otprašivač mogu utjecati na njegovu djelotvornost, odnosno emisiju prašine u pogledu prekoračenja graničnih vrijednosti emisije, ali niti približno tako ni toliko, kao u slučaju kada u njemu nije uključen napon.

F.1.2.5 Mogući utjecaji na floru i faunu

S obzirom da se se zahvat izvodi unutar izgrañenog dijela grañevinskog područja, sukladno članku 2. (2) Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) nije potrebno provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Kao što je već opisano zahvat se planira unutar postojećeg gospodarskog kompleksa, a lokacija se ne nalazi unutar područja ekološke mreže te se u tom smislu utjecaj na floru i faunu neće ostvariti. Takoñer je razvidno da namjeravani zahvat ne predstavlja dodatnu ugrozu postojećih stanišnih tipova niti je potrebno provoditi mjere očuvanja prirodnih i rijetkih stanišnih tipova propisane Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06). U redovnom gospodarenju šumama ostaje velika količina drvne biomase koja do sada nije korištena, već je bila izložena propadanju na mjestu na kojem se obavlja gospodarenje, iako se



67

od iste može proizvesti drvna sječka. Primarni proizvodi šumarstva nastali sječom su trupci (oblovina) i prostorno drvo, a dodatni proizvod je uvjetno rečeno „otpad“ koji kao takav i nije do sada smatran komercijalnim proizvodom. „Otpad“ je razlika izmeñu bruto i neto obujma i on se izračunava iz drvnogromadnih tablica posebno za svaku vrstu drveća. On predstavlja sitno drvo do 7 cm promjera, gule, kvrge i koru čiji postotak varira za pojedine vrste drveća. Kao što je već rečeno glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i potrajnost4. Da bi se postigla održivost korištenja biomase bitno je imati na umu da količina koja se koristi mora biti manja od prirasta5. Dakle, potrebe predmetnog postrojenja kao i drugih gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj moraju se zadovoljiti unutar okvira potrajnog gospodarenja šumama, kako ne bi došlo do prekomjernog utjecaja na šume. O ovome računa vode Hrvatske šume d.o.o. primjenom pravila šumarske struke, a tržišna utakmica će odlučiti kako će se raspodijeliti raspoložive količine šumske biomase izmeñu zainteresiranih gospodarskih subjekata.

F.1.2.6 Utjecaji na vizualni identitet krajobraza

Utjecaji na vizualni identitet krajobraza do kojih će doći izgradnjom postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) obrañeni su u poglavlju F.1.1.5.. Jednom izgrañeni objekti neće tijekom rada ostvarivati dodatani utjecaj na vizualni identitet krajobraza.

F.1.2.7 Utjecaji na promet

Pretpostavljena dobava drvne biomase odvijat će se cestovnim prometom, pri čemu valja naglasiti da se većina drvne sječke planira dopremati prometnicom sa zapadne strane lokacije, kako bi se izbjeglo prometno opterećenje glavne cestovne prometnice kroz naselje Bročice. Doprema na lokaciju Kao što je vidljivo iz Tablice 3 ovog Elaborata, godišnja količna drvne sječke potrebne za rad postrojenja maksimalnim kapacitetom (kogeneracija + proizvodnja peleta) iznosi 93.507 t/god. Ukoliko se uzme u obzir 345 radnih dana godišnje proizlazi da je na lokaciji potrebno dnevno osigurati 271 tonu drvne biomase. Nadalje, ako se uzme u obzir nosivost kamiona od 24 tone proizlazi da će na lokaciju dnevno dolaziti maksimalno 11 kamiona. Otprema s lokacije Tehnološki proizvodni srednji kapacitet iznosi: G = 345 dana x 24h x 6 t/h = 49.680 t/god, odnosno 144 t/dan. Gotovi proizvodi (drveni peleti) odvoze se s lokacije na dva načina:

� kamionima - pakirani u vreće (66 vreća od 15 kg stane na jednu paletu);

4 POTRAJNOST = izraz potrajnost potječe od pojma POTRAJNO GOSPODARENJE koji je u terminologiji šumarske struke već dugo u upotrebi, a inače je taj pojam danas u sveopćoj upotrebi kao ODRŽIVO GOSPODARENJE.



68

� kamionima cisternama – u rastresitom stanju. U slučaju kontinuiranog odovoza gotovih proizvoda se lokacije, a uzevši u obzir nosivost kamiona od 24 tone (90 m3 maksimalna volumna zapremina kamiona) proizlazi da bi s lokacije dnevno odlazilo maksimalno 6 kamiona. Ukupan doprinos prometnom opterećenju Iz gore navedenog proizlazi da bi ukupan doprinos prometnom opterećenju iznosio 17 kamiona. Ukoliko se isti raspredi na dnevno razdoblje od 8.00 do 18.00 sati kako je ono definirano Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) proizlazi da bi na lokaciju dolazilo/odlazilo oko 2 kamiona na sat.

F.1.2.8 Mogući utjecaji uslijed buke

Iz kartografskog prikaza u Prilogu 4 vidljiva je namjena područja same lokacije kao i namjena područja oko lokacije postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija). Lokacija na kojoj se planira realizacija predmetnog zahvata odnosno k.č.br. 3116, k.o. Bročice smještena je u izgrañenom dijelu grañevinskog područja posebne namjene na površini oznake „PROIZVODNA NAMJENA – novi obuhvat, I1 – pretežito industrijska“.

Kao što je opisano u poglavlju C.1.1. ovog Elaborata sa sjeverne strane se nalazi prostor koji je namijenjen sportu i rekreaciji (oznaka R – sportsko-rekreacijska namjena). Sa zapadne, istočne i jugoistočne strane nalaze se dijelom izgrañene, a dijelom neizgrañene površine grañevinskog područja naselja, dok se s južne strane nalaze slobodne poljoprivredne površine (oznaka P3 - ostala obradiva tla) u vlasništvu nositelja zahvata. Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke odreñene su prema namjeni prostora i dane su u tablici 1 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04):

Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije

LR,A,eq [dB(A)]

Zona

Namjena prostora dan noć

1 Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40 2 Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40 3 Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45 4 Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa

stanovanjem 65 50

5 PRIRAST = prirast je količina biomase nastale rastom biljaka, a izražena u odreñenom vremenskom razdoblju, obično godini dana



69

5 Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)

- na granici grañevne čestice unutar ove zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A) - na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

Članak 6. istoga Pravilnika dodatno odreñuje: "Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke jednaka ili viša od dopuštene razine prema Tablici 1, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih, izgrañenih ili rekonstruiranih

odnosno adaptiranih grañevina sa pripadnim izvorima buke ne smije prelaziti dopuštene razine buke iz Tablice 1, umanjene za 5 dB.

Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici 1, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih grañevina sa pripadnim izvorima

buke ne smije povećati postojeće razine buke za više od 1 dB." Prema navedenom Pravilniku postrojenje za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) smješteno je unutar zone gospodarske namjene. Na granici grañevne čestice unutar ove zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A). Prema navedenom Pravilniku prostor u okolici lokacije spada u zonu mješovite, pretežito stambene namjene za koju su najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. S obzirom na navedeno potrebno je opremu vezanu i uz proizvodnju peleta i uz kogeneraciju smjestiti unutar čvrstih objekata, a sve nepotrebne otvore na zgradama zatvoriti. U kasnijoj fazi projektiranja trebat će napraviti projekt zaštite od buke kako bi se na referentnim točkama unutar susjednih zona (lokacije naseljenih kuća zapadno i istočno od lokacije) postigle razine buke uvažavajući kriterije navedene u tablici u nastavku:


LR,A,eq [dB(A)]

Zona


3 Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45 kao i odredbe članka 6. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi

rade i borave (NN 145/04) zbog čega je potrebno obaviti mjerenja nultog stanja buke na lokaciji. Slijedom iskustava sa sličnih postrojenja u Austriji ugradnjom odgovarajuće opreme i primjenom odgovarajućih grañevinskih matarijala postižu se zahtjevane razine buke.



70

F.1.3 Mogući utjecaji na okoliš po prestanku korištenja ili uklanjanju postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije

Gradnja postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) planirana je s namjerom njezinog dugoročnog funkcioniranja. Shodno tome vremenski termin prestanka rada u ovom trenutku nije predviñen. Tijekom uklanjanja grañavina postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) mogu se javiti negativni utjecaji na okoliš uslijed uklanjanja (rušenja) čvrstih objekata – buka, prašina. Takoñer će se javiti i otpad nastao kao posljedica rušenja (Tablica 9). Nepostupanje s tim otpadom na način predviñen zakonskim propisima dovelo bi do negativnih utjecaja na okoliš.

F.1.4 Mogući utjecaji na okoliš u slučaju akcidenta (ekološke nesreće)

Vezano uz rad samog postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija), a u slučaju nepravilog projektiranja postrojenja kao i nepravilnog postupanja moguće je izbijanje požara te istjecanje termoulja iz kotlovskog postrojenja.

F.2 SKRAĆENI PRIKAZ UTJECAJA I OBILJEŽJA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ



Utjecaji na okoliš pri svakoj od navedenih aktivnosti detaljno su razrañeni u Studiji i to:

� utjecaji na tlo; � utjecaji na vode; � nastajanje otpada; � utjecaji na zrak; � utjecaji na floru i faunu; � utjecaji na vizualni identitet krajobraza; � utjecaji na promet; � utjecaji na kulturnu baštinu; � utjecaji uslijed buke.

te su sukladno prepoznatim utjecajima propisane mjere zaštite okoliša za njihovo uklanjanje i/ili smanjenje na prihvatljivu odnosno zakonskim propisima predviñenu razinu. Skraćeni tablični prikaz utjecaja na okoliš te prikaz njihova značaja.



71

UTJECAJ ZNAĆAJAN

DA/NE

RECEPTOR I PUT ILI

OBRAZLOŽENJE ZAŠTO UTJECAJ NIJE ZNAČAJAN

Emisije u zrak NE Izgaranjem bilo koje vrste goriva ostvaruje se izravan utjecaj

na zrak (emisije onečiščujućih tvari) i neizravan utjecaj na tlo i

površinske vode (taloženje onečeiščujućih tvari). S obzirom na

nazivnu snagu termouljnog kotla i planiranu vrstu goriva

utjecaj emisija nije značajan. Pri samoj proizvodnji peleta

nema emisija u zrak, osim vodene pare iz sušare.

Emisije u podzemne i

površinske vode

NE Tehnoloških voda u proizvodnom procesu nema, a odvodnja

oborinskih i sanitarnih otpadnih voda rješena je na

odgovarajući način.

Kontrolom emisija u zrak sprječava se taloženje onečišćujućih

tvari i time spriječava neizravan utjecaj na površinske i

podzemne vode.

Taloženje iz zraka u tlo NE Kontrolom emisija u zrak sprječava se taloženje onečišćujućih

tvari. Ispravnim postupanjem s pepelom iz kotla sprječava se

prekomjeran izravan utjecaj na tlo (pravilnom aplikacijom istog

kao gnojiva ili zbrinjavanje putem ovlaštene osobe).

Buka i vibracije DA/NE S obzirom na karakteristike proizvodnog procesa i kontinuirani

rad postrojenja (postrojenje radi i po danu i po noći) buka

ostvaruje značajan utjecaj na pojedine receptorne točke. Uz

uvažavanje opisa situacije u okolici lokacije i uz primjenu

odgovarajućih mjera zaštite od buke koje je moguće postići

zatvaranjem opreme unutar čvrstih objekata, kao i odabirom

grañevinskih materijala odgovarajućeg indeksa zvučne

izolacije. Potrebno je postići prostornim planom i propisima

predviñene razine rezidualne buke. O ovome valja voditi

računa pri projektiranju.

Miris NE U toku procesa proizvodnje peleta do pojave neugodnih mirisa

može doći uslijed emisije vodene pare prilikom sušenja sječke.

Isti je ograničenog karatera, a s obzirom da se radio

prirodnom mirisu (fermentacija drvne biomase) isti po svojim

karakteristikama ne odstupa od mirisa prisutnih u ruralnom

okolišu lokacije.

Rizik od nesreća i

posljedica nesreća

NE Kao mogući akcident prepoznat je požar i moguće istjecanje

termoulja iz kotla, ali su kroz mjere zaštite okoliša propisani

mehanizmi koji će spriječiti da do akcidenta uopće ne doñe.

Vizualni utjecaj povezan

s realizacijom

postrojenja

NE S obzirom da se radi o rekonstrukciji i dogradnji već

postojećeg gospodarskog kompleksa, može se zaključiti da je

vizualni identitet izvornog krajobraza narušen u ranijem

razdoblju. Rekonstrukcija/ogradnja će se provesti uz

uvažavanje doredbi Prostornog plana ureñenja Grada Novske.

Utjecaj na globalno

zagrijavanje

NE Ugljični dioksid - CO2 je staklenički plin koji je proizvod

sagorijevanja svakog organskog materijala i ovisi isključivo o

količini ugljika u gorivu bez razlike da li je to fosilno ili

alternativno gorivo. Meñutim, korištenjem drvne biomase,

umjesto primjerice ugljena kao krutog goriva štedi se

odgovarajuća količina energije fosilnog goriva koje bi se inače



72

moralo upotrijebiti te se na taj način globalno smanjuje emisija

ugljičnog dioksida. Osim toga, mnogi stručnjaci smatraju drvnu

biomasu CO2 neutralnim gorivom, odnosno smatraju da je

opterećenje atmosfere s CO2 pri korištenju biomase kao

goriva zanemarivo, budući da je količina emitiranog CO2

neutralizirana količinom asimiliranog CO2 tijekom rasta biljke u

procesu fotosinteze.

Promet NE Iz razmatranja u poglavlju F.1.2.7. ovog Elaborata proizlazi da

bi ukupan doprinos prometnom opterećenju u najgorem

mogućem slučaju iznosio 17 kamiona dnevno. Ukoliko se isti

raspredi na dnevno razdoblje od 8.00 do 18.00 sati kako je ono definirano Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama

buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) proizlazi

da bi na lokaciju dolazilo/odlazilo oko 2 kamiona na sat.

Utjecaj otpada koji

nastaje kao posljedica

rada postrojenja

NE Uz poštivanje mjera za postupanje s otpadom koji nastaje kao

poslejdica rada postrojenja, utjecaj istog na okoliš svest će se

na najmanju moguću mjeru.

F.3 USKLAðENOST ZAHVATA S MEðUNARODNIM OBVEZAMA REPUBLIKE HRVATSKE O SMANJENJU PREKOGRANIČNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Karakteristike planiranog zahvata nisu takve da bi isti proizvodio prekogranične utjecaje. Bez obzira na to u nastavku je dan pregled meñunarodnih obveza u zaštiti zraka koje je Republika Hrvatska preuzela, a čijem ostvarenjum pridonosi ovaj zahvat, posebice u vidu globalnog smanjenja emisije CO2. Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (LRTAP Konvencija) - zakonodavni, organizacijski i znanstveni okvir djelovanja kojeg su razvile zemlje članice UNECE-a kao odgovor na prepoznate posljedice prekograničnog onečišćenja zraka. Ujedno je i prvi meñunarodni pravno obvezujući dokument koji se odnosi na problematiku onečišćenja zraka na široj regionalnoj osnovi. Prema Konvenciji, „europska zračna masa“ je zajednički resurs zemalja potpisnica, te zahtijeva koordinaciju mjera suzbijanja onečišćenja i zajedničke standarde emisija. Konvencija je potpisana 1979. godine u Ženevi, a na snagu je stupila 1983. godine. Republika Hrvatska je Konvenciju ratificirala 1992. godine. Konvencija je proširena s osam protokola kojima su utvrñene specifične mjere koje stranke potpisnice LRTAP Konvencije moraju poduzeti radi smanjenja svojih emisija onečišćujućih tvari u zrak. Pripadajući protokoli su sljedeći:

� Protokol o dugoročnom financiranju meñunarodnog programa monitoringa i procjene dalekosežnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku u Europi (EMEP) -

instrument za meñunarodnu raspodjelu troškova programa monitoringa koji čini osnovu za ocjenjivanje i utvrñivanje onečišćenja zraka u Europi, te za pristupanje dogovoru u pogledu smanjivanja emisija. EMEP protokol ima 3 važne komponente: prikupljanje podataka o emisijama SO2, NOx, HOS i drugih onečišćujućih tvari; mjerenje kakvoće



73

zraka i taloženja; te modeliranje atmosferske disperzije. Isti je usvojen 1984. godine u Ženevi, na snagu je stupio 1988., a Republika Hrvatska ga je ratificirala 1992. godine.

� Protokol o smanjenju emisija sumpora ili njihovog prekograničnog strujanja za najmanje 30 % - ima za cilj smanjenje emisija jednog od najvećih onečišćujućih tvari u

zraku. Do 1993. godine emisija istog se smanjila za više od 50 %, a prema zadnjim podacima sve stranke Protokola su dosegle ciljano smanjenje. Protokol je usvojen 1985. godine u Helsinkiju, a na snagu je stupio 1987. godine. Republika Hrvatska nije ratificirala Protokol.

� Protokol o daljnjem smanjenju emisije SO2 - primjenjuje pristup zasnovan na

učincima, konceptu kritičnog opterećenja, najboljim raspoloživim tehnologijama, očuvanju energije, te primjeni brojnih ekonomskih instrumenata, što je u konačnici dovelo do razlika u obvezama redukcije emisija pojedinih stranaka Protokola. Pristup baziran na učincima ujedno postavlja dugoročne ciljeve u pogledu redukcije emisija. Protokol je usvojen 1994. godine u Oslu, stupio je na snagu 1998., a Republika Hrvatska ga je ratificirala 1999. godine.

� Protokol o teškim metalima - ima za cilj nadzirati antropogene emisije teških metala,

koje mogu imati nepovoljni utjecaj na zdravlje ljudi, odnosno okoliš. Protokolom se propisuju temeljne obveze stranaka u pogledu emisija olova (Pb), kadmija (Cd), žive (Hg) i njihovih proizvoda. Stranke su obvezne smanjiti ukupne godišnje emisije u atmosferu navedenih teških metala u odnosu na razinu emisije u početnoj godini primjenjivanja obveze, a to je načelno 1990. ili neka druga izmeñu 1985. i 1995. godine. Granične vrijednosti emisije iz stacionarnih izvora, propisane Protokolom, odnose se na emisije krutih čestica, jer je praćenje emisija čestica jednostavnije, a pridržavanje propisanim ograničenjima doprinosi i smanjivanju emisija teških metala. Protokol je usvojen 1998. godine u Aarhusu, na snagu je stupio 5 godina kasnije, a Republika Hrvatska ga je ratificirala 2007. godine, a stupio je na snagu za Republiku Hrvatsku 5. prosinca 2007. godine.

� Protokol o postojanim organskim onečišćujućim tvarima ima za cilj nadzirati,

smanjiti ili ukloniti ispuštanje, emisiju i gubitke postojanih organskih spojeva. Protokolom se odmah zabranjuje uporaba ili proizvodnja sljedećih tvari: aldrin, klordan, klordekon, dieldrina, endrin, heksabrombifenil, mirex i toksafen, a za druge je predviñena eliminacija u kasnijoj fazi (DDT, heptaklor, heksaklorbenzen, PCB). Za DDT, HCH (uključujući i Lindan) i PCB propisuje se način i uvjeti pod kojim bi se te tvari mogle i dalje upotrebljavati. Za PAU, dioksine i furane propisuje se obveza smanjenja ukupnih godišnjih emisija u usporedbi s razinom emisije u početnoj godini primjenjivanja obveze (načelno 1990. ili neka druga izmeñu 1985. i 1995. godine). Propisuju se dopuštene granične vrijednosti za dioksine i furane za glavne stacionarne izvore, zatim najbolje raspoložive tehnike i tehnologije za smanjenje emisije. Propisuju se i obveze državama strankama da razviju strategije, politike i programe kako bi se provele obveze iz Protokola, a izrada godišnjeg proračuna emisija je neophodni preduvjet. Protokol je usvojen 1998. godine u Aarhusu, a stupio je na snagu 2003. godine. Republika Hrvatska



74

ga je ratificirala 2007. godine, a stupio je na snagu za Republiku Hrvatsku 5. prosinca 2007. godine.

� Protokol o nadzoru emisija dušikovih oksida ili njihovih prekograničnih strujanja - ima za cilj nadzirati i smanjiti antropogene emisije dušikovih oksida (NOx), koje zračna strujanja prenose na velike udaljenosti i atmosferskim taloženjem štetno utječu na sastavnice okoliša i ljudsko zdravlje. Osim što emisija NOx utječe na zakiseljavanje i eutrofikaciju kopnenih i vodenih ekosustava, doprinosi takoñer i stvaranju prizemnog ozona. Protokolom se države obvezuju primjenjivati i unaprjeñivati standarde za emisije dušikovih oksida iz stacionarnih i pokretnih izvora, u svrhu učinkovitog nadzora i smanjivanja nacionalnih godišnjih emisija dušikovih oksida i njihovih prekograničnih strujanja, uzimajući u obzir najbolje raspoložive i ekonomski izvedive tehnologije koje su navedene u Tehničkom dodatku Protokola. Isti je usvojen 1988. godine u Sofiji, na snagu je stupio 1991. godine, a Republika Hrvatska ga je ratificirala 2007. godine.

� Protokol o nadzoru emisija hlapljivih organskih spojeva ili njihovih prekograničnih

strujanja je od velikog značaja budući su dotični spojevi vrlo važni za nastajanje

prizemnog ozona. Protokol je usvojen 1991. godine, na snagu je stupio 1997., a Republika Hrvatska ga je ratificirala 2007. godine.

� Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona (MPME

protokol) - istovremeno se ograničava emisija SO2, NOx, NMHOS i NH3 (multipollutant/multi effect), čime se utječe na zakiseljavanje, eutrofikaciju i prizemni ozon (multi-effect). Potpisnice MPME protokola su obvezne smanjiti godišnju emisiju na razinu koja je odreñena protokolom i održavati je ubuduće na toj razini. Isto tako obvezne su prikupljati i čuvati podatke o nacionalnim godišnjim emisijama onečišćujućih tvari te o njima periodično izvještavati Izvršno Tijelo Konvencije. Smanjenje emisija koje pojedina država treba ostvariti do 2010. godine specifično je za svaku zemlju, a odreñuje se prema smjernicama, koje su date u priručniku koji je izdala Konvencija. Protokolom su propisane i granične vrijednosti emisija navedenih onečišćujućih tvari za stacionarne i pokretne izvore. Protokol je usvojen 1999. godine u Gothenburgu, a na snagu je stupio 2005. godine. Republika Hrvatska se priprema ratificirati ovaj Protokol u 2008. godini.

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) - daje okvir za meñunarodno djelovanje kako bi se odgovorilo izazovu klimatskih promjena na globalnoj razini. Ista prepoznaje klimatski sustav kao zajednički resurs na čiju stabilnost mogu utjecati emisije ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova. Stranke Konvencije, izmeñu ostalog, prikupljaju i razmjenjuju informacije o emisijama stakleničkih plinova, nacionalnoj politici i iskustvima, te surañuju u pripremi za prilagodbu klimatskim promjenama. Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju 1996. godine. Sukladno članku 22.3 Konvencije, Republika Hrvatska je kao zemlja u procesu prelaska na tržišno gospodarstvo preuzela obveze stranke Priloga I. koje se odnose na zadržavanju vlastite emisije stakleničkih plinova na razini iz 1990. godine.

� Kyotski protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime prihvaćen je s ciljem smanjivanja emisije ugljikova dioksida i drugih stakleničkih plinova (metana,



75

didušikova oksida, fluoriranih ugljikovodika, perfluoriranih ugljikovodika i sumporova heksafluorida). Protokol je usvojen 1997. godine, na snagu je stupio 2005., a Republika Hrvatska ga je, nakon pozitivnog ishoda pregovora oko visini emisije u baznoj godini, ratificirala 2007. godine.

Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača - ima za cilj očuvanje ljudskog zdravlja i

okoliša, te podrazumijeva poduzimanje odreñenih mjera koje će spriječiti promjene ozonskog omotača. Njezina zadaća jest i poticanje istraživanja i suradnje meñu državama te razmjena informacija. Važno je napomenuti da je ova Konvencija potvrda usuglašenosti država kako treba pristupiti rješavanju globalnih problema okoliša prije nego se isti znanstveno dokažu. Konvencija je usvojena 1985. godine, na snagu je stupila 1988. godine, a Republika Hrvatska ju je preuzela na temelju notifikacije o sukcesiji 1991. godine.

� Montrealski protokol – utvrñuje obvezu postupnog ukidanja proizvodnje i potrošnje

tvari koje oštećuju ozonski omotač, te predstavlja jedan od najuspješnijih primjera meñunarodne suradnje u borbi s globalnim prijetnjama okolišu. Od usvajanja 1987. godine, države članice su nastavile prilagoñavati sustav koji su formirale kao odgovor na znanstvene dokaze i razvoj tehnologija. Protokol je stupio na snagu 1989. godine, a Republika Hrvatska ga je preuzela na temelju notifikacije o sukcesiji,1991. godine.

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuñu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija) - obvezuje stranke Konvencije da

svakoj fizičkoj i pravnoj osobi osigura pravo pristupa informacijama o okolišu koje čuva javna vlast kod sebe ili kod nekog drugog, bez obveze iskazivanja interesa, te je nužno da javna vlast učini dostupnim i pruža informacije o okolišu široj javnosti u najvećoj mogućoj mjeri, naročito koristeći tehnologije informiranja i komuniciranja. Konvencija se sadržajno može podijeliti na tri osnovna dijela: pristup informacijama, sudjelovanje javnosti, te pristup pravosuñu. Konvencija je usvojena 1998. godine, na snagu je stupila 2001. godine, a Republika Hrvatska ju je ratificirala 2006. godine.

� Protokol o registru ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari - osnovni cilj je poboljšanje pristupa javnosti informacijama putem uspostave jedinstvenog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari u zrak, vodu i tlo u obliku javno dostupne baze podataka. Od Protokola se očekuje da će izvršiti dodatni pritisak na onečišćivače kako bi se smanjile pritisci na sastavnice okoliša. Usvojen je u Kijevu 2003. godine, ali još uvijek nije stupio na snagu.

Stokholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima – meñunarodni

je dokument o zaštiti ljudskog zdravlja i okoliša u pogledu dotičnih spojeva. Isti su vrlo postojani i mogu biti geografski široko rasprostranjeni. Ujedno se talože u masnom tkivu živih organizama, a toksični učinak imaju i na okoliš i na živi svijet. Cilj ove Konvencije jest primjena mjera koje će eliminirati ili smanjiti emisije takvih spojeva. Usvojena je 2001. godine, na snagu je stupila 2004., a Hrvatska ju je ratificirala 2007. godine.



76

Uvoñenjem drvne biomase u proces proizvodnje električne energije očekuje se niža emisija CO2, NOx, SO2 i teških metala u odnosu na konvencionalna postrojenja koje koriste fosilna goriva (ugljen) pa se može zaključiti da planirani zahvat doprinosi lakšem ispunjenju ciljeva za smanjenje prekograničnih utjecaja. Korištenjem drvne biomase kao alternativnog goriva za proizvodnju elektirčne energije utječe se na smanjenje emisije CO2 i pridonosi ostvarenju Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) postavljenog cilja, „da se udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, uključujući velike hidroelektrane, u ukupnoj potrošnji električne energije u razdoblju do 2020. godine održava na razini 35%“.

G MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA

G.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM IZVOðENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA, UKLJUČUJUĆI PRIJEDLOG MJERA ZA SPREČAVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA EKOLOŠKIH NESREĆA

Mjere zaštite okoliša za zahvat izgradnje postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) mogu se sukladno utjecajima prepoznatim u poglavlju F.1. podijeliti na mjere zaštite okoliša:

1. Tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija);

2. Tijekom rada postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija);

3. Po prestanku korištenja ili uklanjanju postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija);

4. Pri akcidentu (ekološkoj nesreći).

G.1.1 Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija)

G.1.1.1 Mjere koje je potrebno poduzeti tijekom pripreme projekta, a vezano uz zaštitu od buke

Za planirani zahvat potrebno je izraditi projekt zaštite od buke kojim treba uzeti u obzir ograničenja postavljena zahtjevima prostorno-planske dokumentacije, a kao posljedica smještaja zahvata u prostoru. Na referentnim točkama unutar susjednih zona (lokacije naseljenih kuća zapadno i istočno od lokacije) valja postići razine buke uvažavajući kriterije navedene u tablici u nastavku:


LR,A,eq [dB(A)]

Zona


3 Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45



77

kao i odredbe članka 6. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) zbog čega je potrebno obaviti mjerenja nultog stanja buke na lokaciji.

G.1.1.2 Mjere zaštite tla i voda

1. Radove na izgradnji izvoditi tehnički ispravnom mehanizacijom, te se pridržavati odobrene projektne dokumentacije i poštivati zakonske odredbe koje reguliraju konkretnu izgradnju.

2. Prilikom projektiranja i izvoñenja radova obratiti pažnju na eventualno križanje sa postojećim instalacijama te se svi radovi moraju obavljati uz prisustvo tehnologa i nadzornog inženjera, a iskopi u blizini instalacija se moraju obavljati ručno.

3. Tlo od iskopa odložiti na stranu i kasnije koristiti u svrhu hortikulturnog ureñenja gospodarskog kompleksa.

4. Eventualno interventno servisiranje mehanizacije mora se obavljati tako da se spriječi nekontrolirano istjecanje, u tlo, a posljedično i u podzemne vode, opasnih tekućina kao što su motorno ulje ili ulje iz hidraulike strojeva. Na gradilištu se moraju osigurati priručno spremna sredstva za brzu intervenciju u slučaju izlijevanja koja imaju vodopravnu dozvolu.

5. Eventualno onečišćene oborinske vode s internih prometnica, parkirališta i manipulativnih površina sakupljati te prije ispuštanja u sustav javne odvodnje pročišćavati na separatoru ulja i masti. Odvodnja sanitarno-fekalne i oborinske vode mora biti riješena projektnom dokumentacijom sukladno uvjetima nadležnih tijela.

6. Odvod vode koja nastaje aktivacijom sprinklera u slučaju požara priključiti na sustav odvodnje oborinske vode na lokaciji.

7. Termouljni kotao nakon ugradnje podvrgnuti tlačnoj probi, a varove na termouljnoj mreži cjevovoda ispitati Röntgen-metodom radi osiguranja propuštanja.

8. Pod prostorije u kojoj je smješten termouljni kotao izvesti vodonepropusno s spremnikom odgovarajućeg volumena za prihvat čitave količine termoulja u slučaju akcidenta.

G.1.1.3 Mjere gospodarenja otpadom

U cilju osiguranja učinkovitog gospodarenja otpadom kako je to propisano člancima 4. do 6. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) tijekom izvoñenja grañevinskih radova potrebno je sa svim vrstama otpada gospodariti sukladno Zakonu i podzakonskim aktima, a posebice Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) i Pravilniku u gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) kako slijedi:

1. Unaprijed odrediti odgovarajuću površinu na kojoj će se odvojeno sakupljati i privremeno skadištiti nastali otpad.

2. Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i oporabiti.



78

3. Gospodarenje svim nastalim vrstama otpada povjeriti ovlaštenoj osobi.

S obzirom da se dio postojećih objekata ruši grañevni otpad i otpad od rušenja zbrinuti putem ovlaštene osobe sukladno Pravilniku o gospodarenju grañevnim otpadom (NN 38/08), a otpad koji sadrži azbest (npr. salonitne ploče) zbrinuti putem ovlaštene osobe sukladno Pravilniku o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07) i Naputku o

postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08).

G.1.1.4 Mjere zaštite zraka

1. Tijekom grañenja koristiti samo ispravna vozila koja, sukladno članku 8. Zakona o zaštiti

zraka (NN 178/04 i 60/08) moraju biti proizvedena, opremljena, rabljena i održavana tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, odnosno da ne ispuštaju/unose u zrak onečišćujuće tvari u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kakvoću življenja i okoliš.

2. Ukoliko doñe do povećane emisije prašine tijekom grañenja, istu je potrebno smanjiti prskanjem vodom što se temelji na iskustvu.

G.1.1.5 Mjere zaštite od nedopuštenog utjecaja na vizualni identitet krajobraza

1. Pridržavati se odobrene projektne dokumentacije koja mora biti u skladu s odredbama Prostornog plana ureñenja Grada Novske koji regulira izgradnju grañevina na području na kojem se planira zahvat.

2. Vanjsku strana plašta čeličnog dimnjaka koja je antikorozivno zaštićena temeljnom bojom, obojati završnom bojom koja se uklapa u okolni prostor (prema ponudi tvrtke Kolbach završna boja isporučuje se po izboru naručitelja).

3. Rubove gospodarskog kompleksa prema naselju urediti kao zaštitno zelenilo minimalne širine 5 m.

G.1.1.6 Mjere zaštite od buke

1. U cilju sprečavanja nastajanja buke tijekom grañevinskih radova, odnosno održavanja razine vanjske buke u granicama propisanim člankom 5. i 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) grañevinske radove se mora izvoditi malobučnim strojevima, ureñajima i sredstvima za rad i transport u smislu članka 4. Zakona o zaštiti od buke (NN 20/2003) te uz ispunjavanje zahtjeva Direktive 2000/14/EZ o emisiji buke u okoliš od opreme za vanjsku upotrebu.

2. Bučne radove treba organizirati na način da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija tijekom noći.

3. Grañevinske radove izvoditi u dnevnim smjenama uz dopuštenu ekvivalentnu razine



79

buke do 70 dB(A). Tijekom dnevnog razdoblja, dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). Naime, u razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB (A) što ukupno iznosi 70 db (A).

4. Pri obavljanju grañevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti iz tablice 1 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB, u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvoñač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u grañevinski dnevnik.

5. Pri projekitranju voditi računa da na referentnim točkama unutar susjednih zona (lokacije naseljenih kuća zapadno i istočno od lokacije) valja postići razine buke uvažavajući kriterije navedene u tablici u nastavku:


LR,A,eq [dB(A)]

Zona


3 Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45 kao i odredbe članka 6. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi

rade i borave (NN 145/04) zbog čega je potrebno obaviti mjerenja nultog stanja buke na lokaciji.

G.1.2 Mjere zaštite okoliša tijekom rada postrojenja za proizvodnju drvenih peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija)

G.1.2.1 Mjere zaštite tla

1. Sve radove i sav transport na lokaciji izvoditi tehnički ispravnom mehanizacijom. 2. Eventualno interventno servisiranje mehanizacije mora se obavljati tako da se spriječi

nekontrolirano istjecanje, u tlo, a posljedično i u podzemne vode, opasnih tekućina kao što su motorno ulje ili ulje iz hidraulike strojeva. Na lokaciji se moraju osigurati priručno spremna sredstva za brzu intervenciju u slučaju izlijevanja koja imaju vodopravnu dozvolu.

3. Upotrebljeno sredstvo za upijanje zbrinuti kao opasan otpad putem ovlaštene tvrtke za zbrinjavanje opasnog otpada.

G.1.2.2 Mjere zaštite voda

Realizacijom predmetnog zahvata ne očekuje se dodatan utjecaj na podzemne i površinske vode. Zaštitom tla štite se i podzemne vode, stoga su mjere zaštite opisane u poglavlju G.1.2.1. ujedno i mjere zaštite voda. Osim tih mjera treba se pridržavati slijedećeg:

1. Sukladno glavi X. točka 3. Državnog plana za zaštitu voda (NN 8/99) Nositelj zahvata obvezan je izraditi/dopuniti Operativni plan za provedbu mjera u slučajevima onečišćenja



80

voda.

2. U slučaju istjecanja termoulja zbrinjavanje sadržaja spremnika povjeriti ovlaštenoj osobi za gospodarenje otpadom.

G.1.2.3 Mjere gospodarenja s otpadom

Tijekom korištenja zahvata očekuje se nastajanje otpada koji bi bio posljedica direktnog rada postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija):

� prašina iz multiciklona; � pepeo iz kotla; � mješoviti komunalni otpad koji će nastajati kao posljedica boravka radnika na lokaciji

zahvata; � otpad koji će nastajati kao posljedica održavanja objekata i opreme.

Slijedom navedenog u poglavlju F.1.2.3. u vezi gospodarenja otpadom potrebno je:

1. Izraditi Plan gospodarenja otpadom pri čemu se gospodarenje otpadom mora provoditi sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) i na temelju njega usvojenih podzakonskih akata uvažavajući slijedeće:

- otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti odvojeno skupljati i oporabiti; - gospodarenje svim nastalim vrstama otpada mora biti povjereno ovlaštenoj

osobi; - uvjete za privremeno skladištenje otpada na mjestu nastanka osigurati u skladu s

člankom 8. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 23/07).

2. Otpadni mulj od čišćenja taložnika i separatora ulja i masti odvojeno sakupljati i predati ovlaštenom sakupljaču.

3. Pepeo iz kotla odvojeno sakupljati u adekvatne zatvorene spremnike i iskoristiti kao sekundarnu sirovinu (proizvodnja cementa, dodatak kompostu kao gnojivo, korištenje za gnojidbu poljoprivrednih površina, cestogradnja i sl.). Ukoliko navedeno nije mogće, isti predati ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje.

4. Prašinu iz hladionika vraćati natrag u peletirku.

5. Prašinu iz otprašivača odvojeno sakupljati, analizirati i ovisno o rezultatima analize razmotriti mogućnost njenog primješavanja pepelu iz kotla. Ukoliko ta mogućnost nije primjnjiva, isti zbrinuti putem ovlaštenog sakupljača.

6. Redovito mijenjati vreće otprašivača vezane uz postrojenje za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) te iste zbrinuti na zakonom propisan način.



81

G.1.2.4 Mjere zaštite zraka

1. Termouljni kotao planiran na lokaciji svrstava se, sukladno čl. 107 Uredbe o graničnim

vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08), odnosno nazivnoj snazi ureñaja i vrsti goriva koje se koristi u srednje ureñaje za loženje na kruta goriva i goriva iz biomase za koje se pri korištenju goriva iz biomase primjenjuju GVE iz članka 111(2):

Onečiščujuća tvar GVE

Toplinski gubici u otpadnom plinu

17%

Krute čestice 150 mg/m3

Oksidi sumpora izraženi kao SO₂

2000 mg/ m3

Ugljikov monoksid 500 mg/m3

Oksidi dušika izraženi kao NO2

500 mg/m3 vrtložno izgaranje:

300 mg/m3

Volumni udio kisika, % 7% (ugljen, vrtložno loženje)

11% (drvo, biomasa)

*GVE su iskazane masenom koncentracijom onečišćujućih tvari u suhom otpadnom plinu temperature

273 K i tlaka 101,3 kPa. Kod malih i srednjih ureñaja za loženje te procesnih peći toplinski gubici u

otpadnim plinovima se ne odreñuju.

2. Drvnu biomasu potrebno je dopremati na lokaciju već usitnjenu odnosno u obliku drvne sječke. Zahtjeve za veličinu čestica, minimalnu ogrijevnu vrijednost i sadržaj vlage potrebno je definirati i ugovoriti sa dobavljačem drvne biomase.

3. Sukladno članku 4. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak

iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08) definirano je gorivo od biomase, te se slijedom istog članka nikako ne smije korisiti drvni otpad koji sadrži halogene organske spojeve ili teške metale koji nastaju uporabom proizvoda za zaštitu drveta ili premaza, i koji poglavito uključuje drvni otpad koji potječe od grañevinskog otpada ili otpada nastalog rušenjem.

4. Uvesti odgovarajuće protokole koji se primjenjuju u slučaju da pristigli drvna biomasa ne odgovara pratećim specifikacijama.

5. Prilikom prihvata drvne biomase na lokaciju osigurati da N u gorivu suhe tvari iznosi < 0,4% masenih, sadržaj Cl u gorivu suhe tvari iznosi < 200 mg/kg (< 0,02% masenih) te sadržaj S u gorivu suhe tvari iznosi < 600 mg/kg (< 0,06% masenih) budući da ponuñač opreme daje garanciju da će emisije dimnih plinova biti unutar propisanih graničnih vrijednosti emisija ukoliko gore navedeni uvjeti budu zadovoljeni.

6. Ukoliko se praćenjem emisija utvrde problemi, moguće je smanjiti veličinu čestica drvnog materijala koji se suspaljuje i time poboljšati raspodjelu čestica goriva.

7. Vrećasti otprašivači postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) moraju zadovoljiti zahtjev za graničnom



82

vrijednošću emisije iz članka 17. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08).

8. Redovitim čišćenjem i održavanjem objekata i internih prometnica smanjiti fugitivnu emisiju prašine.

9. Osigurati ispravnost kamiona kako bi njihove emisije bile u zakonski dozvoljenim granicama.

G.1.2.5 Mjere zaštite flore i faune

1. Držanjem vrijednosti emisija unutar zakonom dozvoljenih okvira sprječavati negativan

utjecaj onečišćujućih tvari na tlo i vode, a time i na biljke i životinje.

G.1.2.6 Mjere za smanjenje utjecaja cestovnog prometa na stanovništvo okolnih naselja

1. Dovoz drvne biomase i manipulaciju biomasom na lokaciji organizirati u dnevnom

razdoblju kako se okolno stanovništvo tijekom noći ne bi dodatno ometalo bukom nastalom kao poljedica prometovanja teretnih vozila i radnih strojeva.

G.1.2.7 Mjere zaštite od buke

1. Dopremu drvne biomase u obliku drvne sječke/piljevine/hoblovine obavljati isključivo

tijekom dnevnog razdoblja.

2. Pri nabavci opreme/ureñaja treba voditi računa o razini zvučne snage, te nabavljati malobučnu opremu u skladu sa zahtjevima EU Direktive za smanjenje emitirane zvučne snage.

3. Po puštanju postrojenja u rad, mjerenjem treba provjeriti utjecaj buke koji se javlja u okolišu kao posljedica rada nove opreme. Ukoliko mjerene vrijednosti buke na referentnim točkama pokažu prekoračenje dozvoljenih vrijednosti poduzeti dodatne mjere smanjenja buke kako bi se kumulativni utjecaj buke koja se širi u okoliš s lokacije sveo na prihvatljivu razinu.

4. Da bi se razine buke održale u dopuštenim granicama tijekom rada zahvata potrebno je redovito pregledavati i održavati postrojenje.

G.1.3 Mjere zaštite okoliša po prestanku rada ili uklanjanju postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogeneracija)

Gradnja postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) planirana je s namjerom njezinog dugoročnog funkcioniranja. Shodno tome vremenski termin prestanka rada u ovom trenutku nije predviñen.



83

Tijekom uklanjanja grañavina postrojenja za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija) mogu se javiti negativni utjecaji na okoliš uslijed uklanjanja (rušenja) čvrstih objekata koje stoga treba obaviti sukladno zakonima i podzakonskim aktima koji će u trenutku rušenja biti na snazi.

G.1.4 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće)

Kao moguće ekološke nesreće do kojih može doći kako tijekom izvoñenja zahvata i/ili tijekom rada prepoznati su požar i istjecanje termoulja.

Mjere za sprečavanje požara

U skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe, te Pravilnikom o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, Glavnim projektom potrebno je utvrditi mjere zaštite od požara za ovu vrstu grañevine. Efikasnost zaštite od požara osigurati odgovarajućom organizacijom prostora, načinom ureñenja i postojećim kolnim površinama za pristup do grañevine. Propisi i pravila tehničke prakse na kojima se zasniva sistem zaštite od požara su:

� Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93); � Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti od požara (NN 33/05); � Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06); � Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94), � Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94); � Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN

142/03); � Pravilnik o razvrstavanju grañevina, grañevinskih dijelova i prostora u kategorije

ugroženosti od požara (NN 62/94); � Pravilnik o izmjenama pravilnika o razvrstavanju grañevina, grañevinskih dijelova i

prostora u kategorije ugroženosti od požara (NN 32/97); � Pravilnik o izboru i održavanju vatrogasnih aparata (NN 35/94); � Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o održanju i izboru vatrogasnih aparata

(NN 103/96); � Pravilnik o izmjeni pravilnika o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za

dojavu i gašenje požara (NN 41/03); � Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN 56/99).

U dijelove postrojenja gdje je moguće izbijanje požara potrebno je instalirati opremu za vatrodojavu i zaštitu od požara (sprinkleri). Osigurati pristup vatrogasnim vozilima. Na odgovarajuća mjesta postaviti aparate s prahom za inicijalno gašenje otvorenog plamena. Pod prostorije u kojoj je smješten termouljni kotao izvesti vodonepropusno sa spremnikom odgovarajućeg volumena za prihvat čitave količine termoulja u slučaju akcidenta. U slučaju



84

istjecanja termoulja zbrinjavanje sadržaja spremnika povjeriti ovlaštenoj osobi za gospodarenje otpadom.

H PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ SA SKRAĆENIM PRIKAZOM UTJECAJA I OBILJEŽJA UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ



Utjecaji na okoliš pri svakoj od navedenih aktivnosti detaljno su razrañeni u ovom Elaboratu i to:

� utjecaji na tlo; � utjecaji na vode; � nastajanje otpada; � utjecaji na zrak; � utjecaji na floru i faunu; � utjecaji na vizualni identitet krajobraza; � utjecaji na promet; � utjecaji na kulturnu baštinu; � utjecaji uslijed buke

te su sukladno prepoznatim utjecajima propisane mjere zaštite okoliša za njihovo uklanjanje i/ili smanjenje na prihvatljivu odnosno zakonskim propisima predviñenu razinu. Skraćeni tablični prikaz utjecaja na okoliš, obilježja utjecaja te prikaz njihova značaja dan je u sklopu poglavlja

F.2. ovog Elaborata. Slijedom navedenog vidljivo je da planirani zahvat neće imati značajne utjecaje na okoliš, te da je uz primjenu odabrane tehnološke opreme renomiranih europskih proizvoñača i primjenu predloženih mjera zaštite, zahvat prihvatljiv za okoliš.

Zahvatom se planiraju postići sljedeći ciljevi: � proizvodnja peleta kao goriva iz obnovljivih izvora energije i proizvodnja „zelene“

električne energije uz primjenu suvremene tehnologije prema standardima EU; � otvaranje novih radnih mjesta pri čemu se uz direktno6 zapošljavanje, utječe i na

indirektno zapošljavanje kod kooperanata i poslovnih partnera što se pri realizaciji ovog projekta pretpostavlja prvenstveno u transportnom, šumarskom i drvno-prerañivačkom sektoru;

6 Pod pojmom direktnog zapošljavanja podrazumijeva se otvaranje radnih mjesta na samoj lokaciji

postrojenja. Pod pojmom indirektnog zapošljavanja podrazumijeva se zapošljavanje u tvrtkama indirektno vezanim za rad postrojenja. U ekonomskoj teoriji je poznato da svako ulaganje u proizvodnju utječe na povećanje zaposlenosti i u uslužnom sektoru.



85

� supstitucija fosilnog goriva drvetom kao obnovljivim izvorom energije, te smanjenje emisija onečiščujućih tvari u zrak iz proizvodnog procesa električne energije i peleta, prvenstveno emisija CO2 zbog poimanja drvne biomase kao CO2 neutralnog goriva;

� Republika Hrvatska postala je 1996. godine stranka Okvirne konvencije o promjeni klime, odnosno Kyoto protokola, iz čega proizlazi obveza smanjenja emisije stakleničkih plinova. Obveza smanjenja emisije iz Kyoto protokola za Hrvatsku će biti vrlo težak zadatak, a korištenje drvne biomase tu može odigrati značajnu ulogu.

� uvoñenjem drvne biomase u proces proizvodnje električne energije očekuje se smanjenje emisija CO2, NOx, SO2 i teških metala u odnosu na konvencionalna postrojenja koje koriste fosilna goriva (ugljen) pa se može zaključiti da planirani zahvat doprinosi lakšem ispunjenju ciljeva za smanjenje prekograničnih utjecaja;

� sve manje zalihe nafte i plina, uz sve više cijene na svjetskim tržištima dovode malu zemlju ovisnu o uvozu energenata, poput Hrvatske, u tešku situaciju. Korištenjem biomase smanjuje se ovisnost o uvozu energije te tako pridonosi zaštiti gospodarske stabilnosti zemlje, povećanju zaposlenosti i zadržavanju nacionalnog dohotka u zemlji te ukupnom napretku zemlje.

Tijekom korištenja u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada postrojenja te prometa teretnih vozila. Izradom kvalitetnog projektnog rješenja s obzirom na izbor fasadnih elemenata greñevina, izbor strojeva/ureñaja i njihov smještaj u prostoru, tijekom korištenja istu je potrebno svesti u propisane okvire.



86

I POPIS TABLICA

1. Pregled pojedinih čestica na lokaciji u vlasništvu tvrtke PELET GRUPA d.o.o. 2. Prosječne sezonske vrijednosti količine oborina 3. Unešeni energetski potencijal u ulaznoj biomasi kod mokrine od 55% i q specifično = 3.300

kWh/t 4. Sumarni pregled vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces i pregled vrsta i

količina proizvoda (rañeno za proizvodnju na bazi 345 dana u godini po 24 sata i sukladno maksimalnom proizvodnom kapacitetu peleta od 6 t/h)

5. Specifikacija goriva za kotlovsko postrojenje loženo drvnom biomasom 6. Prosječni kemijski sastav drveta prema BIOEN – program korištenja energije biomase:

prethodni rezultati i buduće aktivnosti 7. Kemijski sastav drveta prema 4 uzeta uzorka 8. Procjena vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u zrak pri

maksimalnom instaliranom kapacitetu kogeneracije 1 MWel i proizvodnje peleta 6 t/h 9. Vrste otpada za koje se predviña nastajanje tijekom izgradnje i uklanjanja zahvata 10. Klasifikacija oštećenja tala prema namjeni površine

J POPIS SLIKA

1. Geografski položaj Sisačko-moslovačke županije unutar Republike Hrvatske Drvna

sječka koju proizvode Hrvatske šume d.o.o. 2. Geografski položaj Grada Novske unutar Sisačko-moslovačke županije 3. Geografski položaj naselja Bročice na južnom ulazu u grad Novska 4. Ortofoto snimak lokacije zahvata 5. Raspored čestica na lokaciji u vlasništvu tvrtke PELET GRUPA d.o.o. 6. Položaj postojećih objekata na lokaciji 7. Detalji proizvodne hale 8. Prateći objekti na lokaciji 9. Vanjsko ureñenje lokacije 10. Ruža vjetrova za područje meteorološke postaje Sisak 11. Kartografski prikaz zaštićenih područja Sisačko-moslovačke županije 12. Odnos lokacije zahvata i područja ekološke mreže 13. Shematski prikaz ORC sustema s generatorom 14. Shematski prikaz visoko-temperaturnog kotlovskog postrojenja loženog drvnom

biomasom, sistem K12-5140 (varijanta split sistem) 15. Drvna sječka koju proizvode Hrvatske šume d.o.o. 16. Razmatrana varijantna rješenja s obzirom na mikrolokaciju postrojenja unutar

postojećeg tvorničkog kruga 17. Biomasa i okoliš 18. Biomasa i CO2 – biomasa kao CO2 neutralno gorivo 19. Emisije NOx iz elektrana pri korištenju različitih vrsta goriva



87

K POPIS PRILOGA

1. Izvadak iz sudskog registra trgovačkog suda 2. Izvadak iz zemljišnih knjiga 3. Grafički prikaz koji prikazuje uklop planiranog zahvata u postojeće stanje na lokaciji 4. Izvadak iz dokumenta „Izmjena i dopune PPUG Novske, nacrt konačnog prijedloga

plana“ koji je u meñuvremenu usvojen 5. Mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva o potrebi

provedbe Postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš 6. Tlocrt i bokocrt postrojenja 7. Analitičko izvješće O/173 uzoraka drvnih peleta – 70% bukva, 30% crnogorica 8. Analitičko izvješće O/170 uzoraka sječke - crnoi bor s korom koji je odležao 9. Analitičko izvješće O/171 uzoraka sječke – jelovina, ostatak s pilane i okorci 10. Analitičko izvješće O/172 uzoraka sječke – alepski bor



88

Prilog 1. Izvadak iz sudskog registra trgovačkog suda



89

Prilog

2. Izvadak iz zemljišnih knjiga



90

Prilog

3. Grafički prikaz koji prikazuje uklop planiranog zahvata u postojeće stanje na lokaciji



91

Prilog

4. Izvadak iz dokumenta „Izmjena i dopune PPUG Novske, nacrt konačnog prijedloga plana“ koji je u meñuvremenu usvojen



92

Prilog

5. Mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva o potrebi provedbe Postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš



93

Prilog

6. Tlocrt i bokocrt postrojenja



94

Prilog

7. Analitičko izvješće O/173 uzoraka drvnih peleta – 70% bukva, 30% crnogorica



95

Prilog

8. Analitičko izvješće O/170 uzoraka sječke - crnoi bor s korom koji je odležao



96

Prilog

9. Analitičko izvješće O/171 uzoraka sječke – jelovina, ostatak s pilane i okorci



97

Prilog

10. Analitičko izvješće O/172 uzoraka sječke – alepski bor

elaborat zaŠtite okoliŠa za realizaciju pogona za...

Documents