elaborat zaŠtite okoliŠa - vusz.hr
TRANSCRIPT
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠAIV-04-007-2017-1495
(zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš)
Nositelj zahvata:
OSIJEK-KOTEKS d.d.Šamačka 11, 31000 Osijek
Naziv zahvata:
Izgradnja gospodarske građevine – postrojenja za proizvodnju betonana k.č.br. 1344/1 k.o. Štitar
(Vukovarsko-srijemska županija)
M.P.
direktor: Ivan Kovačić; dipl.ing.sig.
Čakovec, rujan 2017.
stranica 2
SADRŽAJ
Uvod
Podaci o nositelju zahvata, podaci o izrađivaču Elaborata zaštite okoliša
1. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata
1.1. Opis glavnih obilježja zahvata i tehnološkoga procesa
1.1.1. Postojeće stanje
1.1.2. Opis planirane prenamjene i rekonstrukcije
1.1.3. Opis tehnološkog procesa
1.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces
1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkoga procesa, te emisija u okoliš
1.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata
2. Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata
2.1. Lokacija zahvata
2.1.1 Zemljopisna obilježja
2.2. Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima
2.3. Zahvat u odnosu na područje ekološke mreže i zaštićena područja
2.4. Stanje vodnih tijela
2.5. Klimatske promjene i rizik od poplava
3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
3.1. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša
3.1.1 Utjecaj zahvata na vode i vodna tijela
3.1.2 Utjecaj zahvata na zrak i klimatske promjene
3.1.3 Utjecaj klimatskih promjena
3.1.4 Utjecaj zahvata na tlo
3.1.5 Utjecaj zahvata na biljni i životinjski svijet
3.1.6 Utjecaj otpada
3.1.7 Utjecaj buke
3.1.8 Utjecaj na promet i i infrastrukturu
3.1.9 Utjecaj na kulturnu baštinu
3.1.10 Utjecaj na krajobraz
3.1.11 Utjecaj na ljude i ljudsko zdravlje
3.1.12 Svjetlosno onečišćenje
3.1.13 Kumulativni utjecaji
3.2. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja
3.3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja
3.4. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu
3.5. Opis obilježja utjecaja
4. Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša
5. Izvori podataka i primijenjeni propisi
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 3
Uvod
Nositelj zahvata, Osijek-Koteks dioničko društvo za graditeljstvo, proizvodnju i trgovinu sa
sjedištem u Osijeku, Šamačka 11, jedna je najstarijih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj. Obavlja
različite vrste građevinskih radova, s naglaskom na izgradnju objekata niskogradnje. Za potrebe
proizvodnje betona za vlastita gradilišta te za prodaju drugim izvođačima građevinskih radova
uređuje postrojenje za proizvodnju betona na izdvojenoj lokaciji u Štitaru, Županjska bb, 32274
Štitar (Vukovarsko-srijemska županija), na k.č.br. 1344/1 k.o. Štitar.
Postrojenje je tipsko, stacionarno, kapaciteta proizvodnje svježeg betona 30 m3/sat.
Lokacija zahvata nalazi se u izdvojenom građevinskom području naselja Štitar gospodarske
namjene, na području obuhvaćenom Prostornim planom uređenja općine Štitar (Službeni vjesnik
Vukovarsko-srijemske županije br. 2/15). Zahvat se ne nalazi na područjima Ekološke mreže.
Za planiranu izgradnju je od strane ovlaštenog društva FINCON j.d.o.o. Podgorač izrađeno Idejno
rješenje oznake projekta F-1906/2007-IR i podaci iz projekta korišteni su pri izradi Elaborata.
U Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine br. 61/14, 3/17) navedeno je u
Prilogu III: Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a
za koje je nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, u točki 3.2. Betonare
nazivnog kapaciteta 30m3/sat i više.
Djelatnost nije navedena u Prilogu I Uredbe o okolišnoj dozvoli (Narodne novine br. 08/14): Popis
djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more, stoga
nositelj zahvata nema obaveze ishođenja okolišne dozvole.
Slijedom navedenog, prema čl. 25 stavak 1 Uredbe, nadležnom upravnom tijelu u županiji podnosi
se Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.
Elaborat izrađuje tvrtka Međimurje ZAING d.o.o. Čakovec, Zagrebačka 77, ovlaštena za obavljanje
stručnih poslova izrade dokumentacije za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja
zahvata na okoliš od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode Rješenjem Klasa UP/I 351-02/15-
08/73, UR.broj 517-06-2-2-2-15-2 (preslika Rješenja u nastavku ).
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 4
PODACI O NOSITELJU ZAHVATA
Naziv i sjedište nositelja zahvata:
Osijek-Koteks d.d. OsijekŠamačka 11, 31000 Osijek
telefon: +385 (0)31 22 77 00 OIB: 44610694500
PODACI O IZRAĐIVAČU ELABORATA ZAŠTITE OKOLIŠA
Ovlašteno trgovačko poduzeće:
Međimurje ZAING d.o.o. Čakovec, Zagrebačka 77
Ivan Kovačić dipl.ing.sig.
voditelj
Emil Novak dipl ing.stroj.član
Smiljana Janžek dipl.ing.kem.teh., univ.spec.oecoing.
član
M.P.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 5
Preslika Rješenja o suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša Međimurje ZAING d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 6
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 7
1. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata
Na formiranoj građevinskoj parceli na k.č.br. 1344/1 k.o. Štitar, gospodarske namjene, je uz
postojeće objekte planirana betonara kapaciteta proizvodnje svježeg betona od 30 m3/sat.
Betonara se sastoji od deponija za kameni agregat s pet zvijezdasto postavljenih odjeljaka, dva
silosa za cement zapremina svaki po 50 t, skrepera, vaga s dozatorima, miješalice i prateće opreme
(upravljački prostor, kompresor, transporteri, usipna cijev i dr.).
Postojeće građevine na parceli izgrađene su temeljem Rješenja o izvedenom stanju Klasa: UP/I-
361-03/12-05/301, Ur.broj: 2196/1-14-15-11 izdanog 20.studenog 2015. godine Upravnog odjela
za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije i nastavljaju se
koristiti bez promjena.
Zahvat je naveden u Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine br. 61/14, 3/17) u
Prilogu III: Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a
za koje je nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, u točki 3.2. Betonare
nazivnog kapaciteta 30m3/sat i više.
Lokacija zahvata nalazi se u izdvojenom građevinskom području naselja Štitar gospodarske
namjene, na području obuhvaćenom Prostornim planom uređenja općine Štitar (Službeni vjesnik
Vukovarsko-srijemske županije br. 2/15).
Za planiranu izgradnju je od strane ovlaštenog društva FINCON j.d.o.o. Podgorač izrađeno Idejno
rješenje oznake projekta F-1906/2007-IR. Za zahvat su izdani sljedeći uvjeti, suglasnosti i
očitovanja:
- Vodopravni uvjeti Klasa: UP/I-325-01/17-07/0003551, ur.br. 374-3101-1-17-2 izdano 25.srpnja
2017. godine od Hrvatskih voda, vodnogospodarski odjel za Srednji i Donju Savu,
- Posebni uvjeti građenja br. 022/2017. izdani 20.srpnja 2017.godine od Komunalac d.o.o.
Županja,
- Očitovanje oznake 1105/2017, izdano 14.srpnja 2017. godine od Plinare Istočne Slavonije d.o.o.
Vinkovci,
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 8
- Posebni uvjeti građenja br. 400900-170528-0013 izdani 18.srpnja 2017. godine od HEP-ODS
d.o.o. Elektra Vinkovci,
- Izjava o postojanju infrastrukture izdana od VIP d.o.o. 27.srpnja 2017. godine,
- Izjava o položaju EK infrastrukture u zoni zahvata izdana od OT-Optima Telekom d.d. 26.srpnja
2017. godine,
- Mišljenje Klasa 351-03/17-02/84, Ur.broj izdano od Službe za prostorno uređenje, gradnju i
zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije, Odsjek za zaštitu okoliša i prirode 18.srpnja 2017.
godine.
1.1. Opis glavnih obilježja zahvata i tehnološkog procesa
1.1.1 Opis postojećeg stanja
Izgradnja će se izvršiti na formiranoj parceli, na k.č. 1344/1 k.o. Štitar, površine 30.370 m2.
Postojeće građevine na praceli koriste se temeljem Rješenja o izvedenom stanju Klasa: UP/I-361-
03/12-05/301, Ur.broj: 2196/1-14-15-11 izdanog 20.studenog 2015. godine Upravnog odjela za
prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije.
Uz zapadnu stranu parcele, odmaknute od međa, smještene su sljedeće zgrade:
- upravna zgrada,
- spavaonice za radnike,
- kupaonica i spremište,
- radionica i spremište.
Upravna zgrada je prizemnica, tlocrtnih dimenzija 4,5m x 6,6m i površine 95,85m2, dijelom kosog
jednostrešnog krovišta, a dijelom kosog dvostrešnog krovišta.
Spavaonica je prizemnica kosog dvostrešnog krovišta, tlocrtnih dimenizija 10,64m x 12,40m,
površine 131,94m2.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 9
Kupaonica i spremište nalaze se u zgradi kosog jednosrešnog krovišta, nepravilnog tlocrtnog oblika
dimenzija 4,8m x 5,75m i površine 60,77m2.
Radionica i spremište su u zgradi nepravilnog tlocrtnog oblika dimenzija 6,80m x 7,41m + 2m x
3,49m + 5,25m x 6,00m i površine 88,87m2. Zgrada je prizemnica s kosim jednostrešnim krovištem.
Uz radionicu je izgrađen betonski bazen površine 33,61m2.
Postojeći objekti priključeni su na sljedeću infrastrukturu:
- javnu vodoopskrbnu mrežu,
- niskonaponsku električnu mrežu,
- telekomunikacijsku mrežu,
- interni kanalizacijski sustav.
Za pristup na parcelu uređen je makadamski kolni prilaz sa županijske ceste 4218, koja spaja
županijsku cestu Ž4202 kod Donjih Andrijevaca sa županijskom cestom Ž4170 kod Županje. Dio
parcele koji se ne koristi zasijan je travom i djelomično ozelenjen autohtonim drvećem.
Oborinske vode upuštaju se u cestovni i meloracijske kanale uz parcelu. Sanitarne otpadne vode
skupljaju se u sabirnu jamu i odvoze na pročišćavanje od strane pružatelja usluga javne
vodoopskrbe i odvodnje (Komunalac d.o.o. Županja).
Preslika navedenog Rješenja o izvedenom stanju priložena je u nastavku. U prilogu rješenja
prikazan je smještaj građevina na parceli.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 10
Preslika Rješenja o izvedenom stanju
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 11
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 12
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 13
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 14
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 15
1.1.2. Opis planirane izgradnje
Na formiranoj građevinskoj parceli k.č.br. 1344/1 k.o. Štitar, gospodarske namjene, uz postojeće
objekte postavlja se tipska stacionarna betonara proizvođača GIP Gradis, Slovenija tip 1500/90.
Prema tehničkim podacima proizvođača kapacitet proizvodnje betona uz miješalicu zapremine
punjenja 2,25 m³ iznosi 90 m³ svježeg betona. Betonara je ranije korištena i s obzirom da se koristi
miješalica manje zapremine punjenja (1 m³), stvarni kapacitet postrojenja iznosi 30 m3/sat
proizvodnje svježeg betona.
Betonara se sastoji od :
- odjeljaka za skladištenje kamenog agregata,
- radijalnog skrepera za punjenje kamenog agregata u miješalicu,
- dva silosa za skladištenje cementa s pužnim transporterima za punjenje u miješalicu,
- vaga s dozatorima za cement, kameni agregat i za vodu
- miješalice,
- prateće opreme: dozatori za aditive (menzure i umjerene posude), upravljački prostor, kompresor,
vibracijske rešetke.
Postrojenje se postavlja u sjeveroistočnom dijelu parcele, na udaljenosti 11 m od sjeverne, ulične
međe parcele i 12 m od istočne međe (prema neizgrađenoj parceli gospodarske namjene).
Opis opreme
Postavlja se pet zvijezdasto postavljenih odjeljaka za skladištenje kamenog agregata različite
granulacije. Tlocrtne dimenzije odjeljaka i postrojenja prikazane su na slici 1, na izvodu iz Idejnog
rješenja. Stranice odjeljaka su visine 1 m u najnižem dijelu do 7,5 m u središtu. Pregrade odjeljaka
osiguravaju da se frakcije agregata ne rasipavaju i ne miješaju, a izrađene su od vertikalnih čeličnih
profila sa ispunom od horizontalnih betonskih i metalnih profiliranih platica. U svakom odjeljku
moguće je uskladištiti oko 30 m3 agregata. Odvojeno se skladište kameni agregati granulacija 0-
4mm, 4-8mm, 8-16mm i 16-32mm.
Za punjenje dozirnih uređaja kamenim agregatom u središte odjeljaka postavlja se radijalni skreper
s rešetkastom rukom dometa 15 m.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 16
Mehanizmom skrepera upravlja se ručno iz kabine. Skreper je na pogon elektromotorima (snage 15
kW skrepera i 22kW za korpu).
Slika 1 : Tlocrtne dimenzije postrojenja betonare
Silosi za skladištenje cementa postavljaju se na armiranobetonske temeljne stope i metalne nosače,
na visinu od 8m. Silosi su izrađeni od metalnih ploča, cilindričnog oblika, primjera 2,4 m i visine
11,6 m. Cement se dovozi cisternama. Kapacitet skladištenja cementa je 50 t/silos.
Postavljanjem silosa na uzdignutu površinu omogućuje se lakše punjenje miješalice cementom. Za
tu svrhu koristi se pužni transporter na pogon elektromotorom. Silosi su prikazani na slici 2, na
izvodu iz Idejnog rješenja.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 17
Slika 2 : Silosi za cement
Ovisno o vrsti betona koji se proizvodi i pripadajućoj recepturi, prije punjenja miješalice, sastojci se
izvažu na vagama i postepeno doziraju u miješalicu u zadanim intervalima.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 18
Prostor mješaonice postavlja se na podestu postrojenja, na visini od 4,57m. Ugrađuje se miješalica
volumena punjenja 1m3, namijenjena šaržnom načinu rada. Ukupna visina od tla do vrha
mješaonice iznosi 10,82 m, a skica mješaonice prikazana je na slici 3, na izvodu iz Idejnog rješenja.
Slika 3 : Mješaonica (pogled)
Ugrađuje se mješalica je na pogon elektromotorom snage 60kW. Kako bi se dobila homogena
smjesa betona, miješalica je opremljena s dvije vodoravne osovine s lopaticama, koje se okreću u
suprotnim smjerovima. Izvedena je od obloženog metalnog kućišta s pokrovom i ispustom za
punjenje auto-miješalica. Ispust se zatvara pneumatskim mehanizmom, koji spriječava
nekontrolirano ispuštanje svježeg betona. Miješalica se postavlja iznad uređenog prostora za
punjenje i svježi beton ispušta se direktno u bubanj auto-miješalica i odvozi na radilišta.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 19
Infrastruktura i uređenje okoliša
Do prostora za punjenje urediti će se kružni tok prometa, a interne prometnice i postojeći pristup na
parcelu asfaltirati.
Za skladištenje aditiva koristiti će se skladišni prostori u postojećim objektima na parceli. Aditivi će
se skladištiti u originalnoj ambalaži, zaštićeni od izlijevanja.
Tehnološke otpadne vode (otpadne vode od pranja miješalice i druge opreme, od pranja bubnja
auto-miješalica) skupiti će se u nepropusnu sabirnu jamu, u kojoj će se odvojiti krupni agregat od
vode i cementa, pa će se obje frakcije moći iskoristiti za proizvodnju novih količina betona. Sabirna
jama je od betona, dimenzija 6,5m x 4,0 m, s dvije komore različitih dubina. Opremljena je
transportnom trakom koja odvodi krupni agregat na prostor za sušenje i pumpom za miješanje i
prepumpavanje tekuće frakcije.
Silosi, transporteri za cement, miiješalica i svi pogonski dijelovi postrojenja koji se podmazuju su
zatvoreni i zaštićeni od ispiranja oborinskim vodama. Oborinske vode s prostora betonare otjecati
će čiste u okolno tlo i kanale uz parcelu.
Parcela će se ograditi ogradom visine 1,5 m u uličnom dijelu, a u ostalom dijelu 1,8 m. Nakon
izvođenja radova, neizgrađene površine će se urediti i ozeleniti. Uz betonaru će se urediti 7
parkirnih mjesta.
Oprema se priključuje na postojeći niskonaponski i vodovodni priključak na parceli.
Na postrojenju je predviđen rad 4 radnika, u 8-satnoj dnevnoj smjeni, iznimno do 10 sati/dan. U
izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima i temperaturama negativnog režima građevinski radovi
se ne izvode i nema potreba za proizvodnjom betona, pa se ni postrojenje i tim uvjetima neće
koristiti.
Za sanitarne i druge potrebe radnika koristiti će se postojeći objekti na parceli, bez promjena.
Situacija nakon izgradnje (dio parcele na kojem je planirana izgradnja) prikazana je na slici 4, na
isječku iz Idejnog rješenja.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 20
Slika 4. Situacija (isječak iz Idejnog rješenja)
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 21
Iskaz površina
ISKAZ BRUTO POVRŠINA:
Građevina Bruto površinam2
Upravna zgrada (objekt 1) 95,85
Spavaonice (objekt 2) 131,94
Kupaonica i spremište (objekt 3) 60,77
Radionica i spremište (objekt 4) 88,87
Bazen (sabirna jama) 33,61
Betonara 453,92
Ukupno 864,96
Tlocrtna površina građevina P= 864,96 m²
Površina građevne čestice P= 30.370,00 m²
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) kig=0,029
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 22
1.1.3. Opis tehnološkog procesa
Nositelj zahvata Osijek-Koteks d.d. Osijek proizvodi beton za vlastita gradilišta te za prodaju
drugim izvođačima građevinskih radova. Kako bi se mogle osigurati dovoljne količine svježeg
betona ima potrebu za korištenjem većih stacionarnih betonara koje mogu proizvoditi velike
količine svježeg betona ujednačne kvalitete uz optimalno korištenje energije i radnika. Svježi beton
miješa se na lokaciji betonare i auto-miješalicama odvozi do mjesta ugradnje. Betonara se može
koristiti za potrebe radilišta udaljena i 30-50km, na koja se svježi beton može dopremiti prije
stezanja.
Proizvodni proces započinje nakon preuzimanja narudžbe i definiranja recepture, ovisno o zahtjevu
i traženoj kvaliteti betona. Operater vodi proces pripreme sirovina i miješanja iz upravljačke
prostorije. Sirovine se najprije pune u vage: kameni agregat zahtijevane granulacije puni se
skreperom, cement se iz silosa puni pomoću pužnog transportera, a voda iz priključka na
vodovodnu mrežu. Ukoliko receptura zahtijeva i kemijske dodatke, oni se doziraju menzurom u
vagu za vodu ili kasnije ručno umjerenim posudama u mješalicu (po potrebi se koriste
superplastifikator, usporivač, aerant te kemijski dodaci za zimsko betoniranje).
Pripremljene i izvagane sirovine doziraju se u miješalicu i započinje proces miješanja. Sirovine se
postepeno usipavaju u miješalicu, najprije agregat, a nakon toga cement i voda. Automatsko
doziranje osigurati će istu kvalitetu betona kod svakog ciklusa. Postrojenjem je po potrebi moguće
upravljati i na poluautomatski način (s automatskim doziranjem bez ponavljanja ciklusa) ili ručno.
Nakon zadanog razdoblja miješanja (najmanje 60 sec nakon dodavanja agregata i cementa i 45 sec
nakon dodavanja vode i dodataka) pripremljeni beton usipava se u bubanj auto-miješalice i odvozi
na radilište, a u miješalici može započeti novi ciklus.
Prije svakog prekida u radu i nakon završetka rada očisti se unutrašnjost mješalice. Čišćenje se
obavlja vodom pod tlakom, a voda od pranja skuplja u betonsku sabirnu jamu. Korištenje vode pod
tlakom osigurava učinkovito čišćenje, pa su i sakupljene količine tehnološke otpadne vode male. Na
isti način čisti se i bubanj auto-miješalica.
Sakupljena tehnološka otpadna voda se nakon obrade vraća se u proizvodni proces. U sabirnoj jami
skupljena tehnološka otpadna voda prolazi obradu u dvije komore: u prvoj komori se odvaja isprani
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 23
kameni agregat i pokretnom transportnom trakom odvodi na sušenje i odlaganje do ponovnog
korištenja. Preostala voda i cement prebacuje se u drugu komoru i recirkulacojskom pumpom vraća
u proizvodni proces kroz dozator za vodu. Povremenim miješanjem sprečava se taloženje ostataka
cementa i pijeska.
Kameni agregati za potrebe proizvodnje dopremaju se kamionima, cement se u silose doprema silo-
cisternama s pumpom, a voda koristi iz sustava vodoopskrbe.
Poslovi su organizirani u jednoj smjeni. Planirane su dnevne i povremene kontrole opreme koje će
osigurati pravilan rad betonare.
Tehnološki proces prikazan je shemom na slici 5.
Slika 5. Shema tehnološkog procesa betonare
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
Emisije u zrak (iz vozila, prašina pri usipavanju)
KEMIJSKI DODACI
Otpadna ambalaža(papirna, plastična)
Voda
KAMENI AGREGAT
CEMENT
Vaga s dozatorom
SABIRNA JAMA
MIJEŠANJE
Tehnološke otpadne vode od pranja opreme
Vaga s dozatorom
Vaga s dozatorom
Emisije u zrak (iz vozila)
Odvoz svježegbetona
Kameni agregat za ponovno korištenje
Voda za ponovno korištenje
stranica 24
1.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces
Sirovine:
Potrošnja sirovina ovisi o vrsti i kvaliteti betona koji se proizvodi. Prema prosječnim normativima
potrošnja po sirovinama za 1m3 svježeg betona iznosi:
- kameni agregat (frakcije 0-4, 4-8, 8-16 i 16-32): 1,400-1,800 t/m3 svježeg betona,
- cement: 0,3 t/m3 svježeg betona,
- voda: oko 0,180t/m3 svježeg betona,
- kemijski dodaci (aditivi) dodaju se po potrebi, kod posebnih zahtjeva za posebne vrste cementa i
imaju mali udio u sastavu gotovog proizvoda.
Pri kapacitetu proizvodnje od 30 m3/h svježeg betona, potrošnja sirovina pri maksimalnoj
mogućoj mjesečnoj proizvodnji svježeg betona od 6.000m3/mj iznosi (25 radnih dana po 8 radnih
sati):
- kameni agregat (frakcije 0-4, 4-8, 8-16 i 16-32): 8.400-10.800 t,
- cement: 1.800 t,
- voda: 1.080m3.
Betonare se koriste sezonski, u razdoblju pogodnom za građevinske radove. S obzirom na zahtjeve,
potrebe nositelja zahvata za proizvodnjom svježeg betona biti će značajno manje (do 250 m3/mj), pa
se očekuje i značajno manja potrošnja sirovina.
Energenti
Betonara se priključuje na niskonaponsku električnu mrežu preko postojećeg priključka na parceli
(za potrebe postojećih objekta) prema uvjetima distributera. Ukupna instalirana snaga za potrebe
betonare prema podacima proizvođača iznosi 120kW.
Betonara se priključuje na javnu vodoopskrbnu mrežu preko postojećeg priključka na parceli (za
potrebe postojećih objekata) prema uvjetima distributera.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 25
1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa, te emisijau okoliš
Gotovi proizvodi
Pri sadašnjem stanju opreme kapacitet proizvodnje iznosi 30 m3/h svježeg betona, pa je
maksimalna moguća mjesečna proizvodnja svježeg betona:
30 m3/h x 8 h/dan x 25 radnih dana/mj = 6.000 m3/mj
Betonara se koristi sezonski, u razdoblju pogodnom za građevinske radove. S obzirom na
zahtjeve, potrebe nositelja zahvata za proizvodnjom svježeg betona iznose iznose do 250
m3/mj.
Kruti otpad
Otpadna ambalaža
Kameni agregati i cement se dopremaju neambalažirani. Otpadna ambalaža nastaje pri
korištenju pojedinih kemijskih dodataka (karton i papir, plastična) i skupiti će se odvojeno te
predati ovlaštenim sakupljačima.
Na parceli je uređen prostor za odvojeno skupljanje otpada i osigurani spremnici. Skupljeni
otpad odvozi ovlašteni sakupljač.
Otpadno ulje
Planom održavanja predviđene su zamjene ulja na postrojenju nakon svakih 2000-4000 radnih
sati. Otpadno ulje će se skupiti u spremnike i predavati ovlaštenom sakupljaču.
Ostali otpad
Komunalni otpad skupiti će se u postojeći spremnik na lokaciji. Izgradnjom betonare količine
se neće značajno mijenjati. Skupljeni komunalni otpad odvozi ovlašteni sakupljač.
Otpad od održavanja objekata i opreme nastajati će povremeno, razvrstati će se, skupiti
odvojeno te predavati ovlaštenim sakupljačima.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 26
Emisije o tpadnih voda
U planiranom tehnološkom procesu će nastajati tehnološke i oborinske otpadne vode.
Tehnološke otpadne vode (otpadne vode od pranja miješalice i druge opreme, od pranja bubnja
auto-miješalica) skupiti će se u nepropusnu sabirnu jamu, u kojoj će se odvojiti krupni agregat od
vode i cementa, a obje frakcije će se iskoristiti za proizvodnju novih količina betona, bez ostataka.
Oborinske otpadne vode će se odvoditi u okolno tlo i kanale uz parcelu. Cement se skladišti u
zatvorenim silosima i zaštitna kućišta postrojenja spriječavaju ispiranje cementa, ulja i drugih
onečišćenja oborinskim vodama i onečišćenje oborinskih voda. Skladištenjem kamenog agregata u
uređenim odjeljcima spriječiti će se odnošenje agregata oborinskim vodama u okolni prostor.
Sanitarni prostori koristiti će se u postojećim objektima na lokaciji, bez izmjena.
Emisije u zrak
Skladištenjem kamenog agregata u uređenim odjeljcima spriječiti će podizanje i raznošenje prašine
u okolinu. Kratkotrajne emisije prašine moguće su pri usipavanju agregata u odjeljke te u izrazito
nepovoljnim vremenskim uvjetima (olujni vjetar).
Cement se dovozi silo-cisternama, zatvorenim sistemima puni u silose i transportira do dozatora i
miješalice, bez emisija. Emisije prašine cementa u zrak su moguće samo uslijed neispravnosti
opreme ili pri nezgodama pri manipulacijij cementom.
Emisije ispušnih plinova iz vozila
Tokom rada postrojenja na lokaciji će biti prisutna teretna i osobna vozila.
Sirovine će se dovoziti kamionima (oko 20/dan pri maksimalnoj proizvodnji), a svježi beton
odvoziti auto-miješalicama (oko 25/dan). S obzirom na planirani broj radnika i tehnološki proces,
na parceli će se urediti 7 parkirališnih mjesta za osobna vozila.
Vozila će na lokaciji biti u pogonu kratkotrajno, pri istovaru/utovaru te pri dolasku i odlasku
radnika. Usklađenost emisija ispušnih plinova s propisanim graničnim vrijednostima utvrđuju
vlasnici vozila propisanim tehničkim pregledima.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 27
1.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata
Koristiti će se postojeći priključci na komunalnu infrastrukturu prema uvjetima distributera i
postojeći pristup s državne ceste, pa se druge aktivnosti potrebne za realizaciju zahvata ne
predviđaju.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 28
2. Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata
2.1 Lokacija zahvata
Lokacija zahvata nalazi se u jugozapadnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije, u općini Štitar i
prikazana je na Karti županije u GIS-u (izvor: http://www.vusz.hr/info/osnovni-podaci) na slici 6.
Slika 6. Lokacija zahvata na Karti županije u GIS-u
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
Lokacija zahvata
stranica 29
Vukovarsko-srijemska županija smještena je na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatske. Leži u
međurječju, izmedu Dunava i Save, i zauzima dijelove povijesnih pokrajina istočne Slavonije i
zapadnog Srijema. Površina Vukovarsko-srijemske županije je 2.448 km2.
Na području županije nalaze se važni riječni i kopneni putovi i križaju se međunarodni prometni
pravci od istoka prema zapadu uz rijeku Dunav, te od sjevera preko rijeke Save prema Jadranskom
moru. Tu se dotiču i sučeljavaju civilizacije zapadnoeuropskog i istočnog kulturnog kruga.
Bogata ravnica bila je poprištem brojnih sukoba i seoba naroda. Zahvaljujući izvanredno plodnom
tlu, veoma povoljnim klimatskim uvjetima, prirodnom bogatstvu i dobrom prometnom položaju
područje je naseljeno od davnina.
Veliki dio županije je okupiran 1991. godine i stanovništvo je prognanao, a veliki dio prognanika
nije se vratio. U županiji je prisutan pad broja stanovnika i prema popisu stanovništva koji je
objavljen u 2011. godini, u Vukovarsko-srijemskoj županiji živi 180.117 stanovnika, što čini 4,2%
ukupnog stanovništva Hrvatske.
Vukovarsko-srijemska županija ima 84 naseljena mjesta, od čega 5 grada (Vukovar, Ilok, Vinkovci,
Županja i Otok) i 26 općina. Osobitost ovog kraja jesu mnoga velika sela sa po više tisuća
stanovnika.
Općina Štitar, u kojoj se planiran predmetni zahvat, je najmlađa jedinica lokalne samouprave u
Županiji. Konstituirana je 2006. godine, do kada je naselje Štitar bilo u sastavu grada Županje.
Općina Štitar se nalazi u jugozapadnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije i ima izrazito
povoljan geoprometni položaj. S južne strane obgrljena je rijekom Savom što predstavlja prirodnu
granicu sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, a sa sjeverne strane prolazi autocesta Zagreb -
Lipovac, prometnica važna za državni i međunarodni tranzitni promet.
Općina Štitar prostire se na površini 1012 ha (40,12 km2), a graniči s općinama Babina Greda,
Gradište i gradom Županjom.
U razdoblju 1991.- 2001. godine unatoč ratnim događajima, migracijama i razaranjima, na području
Općine zabilježen je rast broja stanovnika. Domovinski rat na ovom području indirektno je
pokrenuo nove demografske procese i pokrenut je val izbjeglica iz susjedne BiH, koji su našli
privremeni smještaj u županjskom kraju.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 30
Općinu Štitar čini jedno naselje - Štitar. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine ukupan broj
stanovnika bio je 2.108.
Lokacija zahvata nalazi se istočno od naselja Štitar, uz županijsku cestu prema Županji. U
najbližem dijelu udaljena je oko 750 m od obale rijeke Save, granične rijeke prema Bosni i
Hercegovini. Lokacija zahvata na širem području prikazana je na kartografskom prikazu na slici 7
(izvor: geoportal.dgu.hr, 07.rujna 2017., osnova Topografska karta 1:25000).
Slika 7: Lokacija zahvata na širem području
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
LOKACIJA ZAHVATA
stranica 31
Orto-foto snimka lokacije zahvata
Orto-foto snimke lokacije zahvata prikazane su na slici 8 (izvor: geoportal.dgu.hr, 7.rujna 2017.).
Slika 8: Orto-foto snimke okolice zahvata s označenom lokacijom zahvata
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
LOKACIJA ZAHVATA
stranica 32
2.1.1 Zemljopisna obilježja
Geološka obilježja i obilježja reljefa
Na području Vukovarsko-srijemske županije visinske razlike su male, najviša je točka Čukala kod
Iloka (294 m nadmorske visine), a najniža u Posavini - Spačva (78 m). Na istoku se blago spuštaju
obronci Fruške gore i prelaze u vukovarski ravnjak. Sa zapada, s planine Dilja, pruža se
vinkovačko-đakovački ravnjak. Općina Štitar smjestila se u jugozapadnom, ravničarskom dijelu
županije. Teren je po svojim obilježjima ravničarski, s površinama koje su najvećim dijelom pod
šumom i kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu. Naselje se nalazi se na 83 metra nadmorske
visine, na području koje karakterizira jednoličnost nizinskog reljefa.
Poljoprivredno zemljište južnog dijela općine je pretežito meliorirano. Južni dio općine u
hidroekološkom smislu sačinjava aluvijalni nanos šljunka, pijeska, glinovitog pijeska, praha i gline,
koji je uglavnom prekriven glinovito pjeskovitim barskim sedimentom i resedimiranim lesom.
Izdašnost je vrlo dobra kao i provodnost. Na širem području dominiraju hidromorena tla u kojima
prevladavaju pjeskovito šljunkoviti sedimenti pokriveni površinskim slojem glinovitog karaktera. U
dubljim dijelovima nalazimo pomiješan šljunak i pijesak, a neposredno uz vodotok postoji zona
pjeskovito muljevitih nanosa.
Prevladavaju oranice, vinogradi, voćnjaci, šume.
Vukovarsko-srijemska županija ima najplodnije oranice (150.000 ha vrlo plodne zemlje).
Najplodnija je zemlja crnica na vukovarskom ravnjaku.
Tlo, blaga kontinentalna klima i povoljan godišnji raspored oborina ovog podneblja omogućavaju
kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Meliorirane i komasirane ratarske površine omogućuju
strojnu obradu i visoke prinose. Glavni proizvodi su: pšenica, kukuruz, šećerna repa, duhan. Postoje
veliki prerađivački kapaciteti za primarne poljoprivredne proizvode, skladišta, mlinovi, silosi,
hladnjače i tvornice.
Veliko bogatstvo čine sačuvane stare šume koje pokrivaju površinu od 70.000 ha. Naročito su
poznate šume hrasta lužnjaka. U spačvanskom šumskom bazenu dva su zaštićena šumska područja:
Lože kod Županje i Radiševo, zaštićeno šumsko područje blizu naselja Vrbanja.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 33
Hidrološka obilježja
Vukovarsko-srijemska županija smještena je u međurječju, izmedu Dunava na sjeveroistoku i Save
na jugozapadu. Sjeverno od Vinkovaca teče rijeka Vuka koja se ulijeva u Dunav kod Vukovara, a
južnije prema Savi teče Bosut s pritokama Berava, Biđ, Studva i Spačva. Bogate ribom te su rijeke
utjecale na kontinuitet življenja čemu je pridonijela i plodna praporna zemlja. U nekad močvarama
bogatom području južnog dijela Županije nikle su mnogobrojne hrastove šume.
Od visokih voda rijeke Save prostor je zaštićen obrambenim nasipom.
Klima
Prostor Vukovarsko-srijemske županije ima umjereno kontinentalnu klimu. Ljeta su sunčana i
vruća, a zime su hladne i sa snijegom. Srednja godišnja temperatura kreće se oko 11oC sa srednjim
najtoplijim maksimumom od 29,9oC i srednjim minimumom od 12,2oC .
Srednje godišnje padaline kreću se u relativno uskom rasponu. Najniže su u krajnjem istočnom
dijelu gdje iznose oko 650 mm, a idući prema zapadu vrijednost srednjih godišnjih padalina
postupno raste do 800 mm.
Najviše padalina ima u proljeće i sredinom ljeta, što pogoduje usjevima. Srednja relativna vlaga
iznosi 79%.
Klimatske prilike na prostoru Općine odraz su klimatskih karakteristika šireg prostora i položaj
prema panonskom, ravničarskom dijelu šireg područja te otvorenost prema području županje i šire.
Klimatske prilike ovog prostora, uglavnom se odlikuju kontinentalnim karakteristikama, što se
prvenstveno ogleda u prosječnom godišnjoj količini i sezonskom rasporedu oborina. Budući da je
područje Općine uglavnom poljoprivredno područje, od značaja su pojave snijega, mraza i tuče.
Srednji godišnji broj dana sa snijegom za Savu-Štitar iznosi 32,6 dana.
Također je značajna pojava mraza, osobito ranih jesenskih i kasnih proljetnih. Najčešće se mrazevi
javljaju u prosincu, a najopasniji su ako se jave u vegetacijskom periodu.
Srednje godišnje temperature zraka u Općini iznosi 11.3oC. Maksimalna temperatura zraka javlja se
u periodu od V-IX mjeseca, dok je minimum temperatura zraka od XI-IV mjeseca.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 34
Pojave magle vezane su za razdoblje od X-II mjeseca, što znači da su česte u jesenskom i zimskom
razdoblju. Godišnje se u prosjeku javlja magla oko 44 dana.
U godišnjoj ruži vjetrova na ovom prostoru najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog kvadrata na
koje otpada više od jedne petine strujanja godišnjoj raspodijeli struja zraka, a prema izvršenim
mjerenjima, rijetki su jaki vjetrovi, prosječno godišnje 4,9 dana s jakim vjetrom jačine 6 bofora, a
svega 0,4 dana godišnje s olujnim vjetrom jačine 8 bofora.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 35
2.2. Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima
Područje na kojem se nalazi lokacija zahvata je obuhvaćeno Prostornim planom Vukovarsko-
srijemske županije (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 07/02, 08/07, 09/07) i
Prostornim planom uređenja Općine Šitar (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br.
2/15).
Na zahvat se odnose sljedeće odredbe Prostornog plana uređenja Općine Štitar:
Članak 33.
(1) Razmještaj i veličina izdvojenih građevnih područja izvan naselja (I i K), prikazani su na
grafičkom listu br. 1: “Korištenje i namjena prostora” i na grafičkom listu br. 4: “Građevna
područja.
(2) Unutar ovih područja moguća je izgradnja zgrada i građevina poslovne namjene kao i namjena
koje se logično nadopunjavaju na potrebe određene poslovne djelatnosti: manji smještajni
kapaciteti (do 10 ležaja), restoran za zaposlene, rekreacijski sadržaji za zaposlene (otvoreni
sportski tereni, izdvojene građevine sa sportskim sadržajima do 120 m2 ), veće parkirališne
površine (za osobna i teretna vozila kao i kamionskih kontejnera), servisne radionice za vozila,
proizvodnja ultra lakih zrakoplova, postojeća poletno-sletna staza koja se nalazi unutar građevnog
područja izvan naselja, a koristit će se za potrebe testiranja gotovih proizvoda i sl.
(3) Smještaj gospodarskih djelatnosti ovisno o prostoru, na kojem se smještavaju, veličini,
kapacitetu i vrsti djelatnosti odnosno gospodarske jedinice utvrđuje se kroz sljedeće uvjete:
• racionalno korištenje prostora s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg korištenja već
uređenog i izgrađenog prostora te namjene
• prilikom planiranja prostora novih korisnika usklađenje interesa svih korisnika, uz provjeru
i evidentiranje mogućih utjecaja na okoliš sa prijedlogom zaštite okoliša
• energetski i prometno primjerene prostoru u kojem se planiraju te osiguranje potrebnih
količina opskrbe vodom i energijom koja ne smije smanjiti kapacitete za naselja i druge
djelatnosti
• izgradnja odgovarajuće odvodnje s obvezom predtretmana otpadnih voda ovisno o njihovoj
vrsti i količini, odnosno izgradnja vlastitog sustava odvodnje s pročišćavanjem otpadnih
voda ako u susjednom naselju nema odgovarajućega sustava odvodnje.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 36
(4) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja planiranim ovim Planom predviđa se
smještaj:
a) proizvodnih (industrijskih) pogona sa pratećim poslovnim sadržajima, manjih ugostiteljskih
sadržaja sa smještajnim kapacitetima, trgovačko-poslovnih sadržaja, benzinska stanica sa svim
pratećim sadržajima, stanica za tehnički pregled vozila i sl.
b) zanatskih proizvodnih pogona, servisa, većih prodajnih i sličnih prostora i građevina,
komunalnih građevina, garaža i sl., koje zbog prostornih i drugih ograničenja ne mogu biti
smještene u sklopu građevnih područja naselja
c) većih proizvodnih, servisnih i skladišnih pogona, koji bi možebitno zahtijevali poseban pristupni,
proizvodni i korisnički tretman.
(5) Građevine iz stavka 1. ovoga članka trebaju se graditi prema uvjetima da:
a) djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugrožavati okoliš,
b) građevna čestica na kojoj će se zgrada/građevina graditi mora se nalaziti uz već sagrađenu
prometnicu s time da je najmanja širina građevne čestice na regulacijskoj liniji 9,00 m.
Članak 34.
OBLIK I POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE
(1) Najmanja površina građevne čestice za gospodarsku izgradnju može biti 800 m2 .
(2) Oblik građevne čestice za gospodarsku izgradnju poželjno je da bude pravilan, po mogućnosti
usporednih međa, izdužen u dubinu u odnosu 1:2 do 1:6 te najmanje širine 20,00 metara.
(3) Iznimno, novo ustrojena građevinska čestica namijenjena gospodarskoj izgradnju može biti
određena međama postojećih čestica zemljišta, što joj daje nepravilni oblik.
(4) Za građevna područja za gospodarske namjene treba se izraditi urbanistički plan uređenja
(UPU), koji će utvrditi površine i njihov položaj za gradnju građevine, način korištenja i uređenja
preostalog dijela neizgrađenog zemljišta te način priključenja svih planiranih građevina i
sadržaja/namjena na rubnu prometnu i komunalnu infrastrukturu.
Članak 35.
USTROJSTVO (UREĐENJE) GRAĐEVNE ČESTICE
(1) Ustrojstvo (uređenje) građevne čestice treba postaviti u skladu s tehnološkim i organizacijskim
procesom koji se na njoj planira. Načelno uređenje, međutim, treba biti postavljeno tako da:
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 37
(2) U slučaju da dio katastarske čestice koja se nalazi unutar gospodarskog područja nalazi unutar
zaštitnog pojasa neke od infrastrukturnih građevina, isti će se moći zadržati kao dio građevne
čestice i koristiti samo uz posebne uvjete nadležne pravne osobe za tu infrastrukturu.
(3) U slučaju da se cijelo planirano gospodarsko područje želi urediti za jednog korisnika, tada je
potrebno zgradu(e), koja(e) zbog tehnološkog procesa moraju biti velike po svom tlorisnom ili
obrisu, udaljiti od prometnica.
(4) Najmanje 20% građevne čestice treba biti pod nasadima.
(5) Ograda prema javnoj prometnici može biti zidana sa zasađenom živicom ili sličnim autohtonim
grmljem, do najveće visine od 1,80 m. Iznimno može biti i viša kada je to nužno radi zaštite
građevina i načina njihovog korištenja. Ograda prema susjednim građevnim česticama može biti i
žičana s gusto zasađenom živicom ili oblikovanim grmljem s unutrašnje strane ograde. Bočne
grade mogu biti najviše 2,00 m. Gdje god to prostorni uvjeti dozvoljavaju u radnim područjima je
potrebno između kolnika i nogostupa zasaditi drvored.
(6) Najmanja udaljenost regulacijske linije od osi prometnice određuje se prema odgovarajućim
zakonskim propisima, pravilnicima i normama te vrsti prometnice. Potrebno je planirati dovoljnu
širinu ulice u kojoj će se moći zasaditi jednostrani ili obostrani drvored te pješački pločnik.
Odredbe o minimalnim širinama ulica treba primijeniti samo u slučajevima kada iz opravdanih
razloga nije moguća veća širina.
(7) Najmanja udaljenost građevine od međa sa susjednim parcelama treba biti u skladu s važećim
Zakonima i Pravilnicima.
(8) Reklamu / logo znak može se postaviti / napisati na ogradi, samoj čestici, na poslovnoj zgradi ili
na najvišem dijelu zgrade.
Članak 36.
VISINA GRAĐEVINA
(1) Najveću dopuštenu visinu gospodarskih (proizvodnih) zgrada/građevina uz tehnološke zahtjeve
određuje vidljivost sa javnih prometnica i iz samog naselja te visina i obilježja okolnih građevina.
Visinu gradnje uvjetuje i visine proizvodne opreme koja se treba smjestiti unutar gospodarskih
građevina.
(2) Upravna ili proizvodna građevina, kojoj to zahtjeva tehnološki proces, može imati visinu
najviše 13,00 metara mjerenu do visine krovnog vijenca, odnosno 14,50 m do visine krovnog
sljemena. Površina tlorisne projekcije ovako utvrđenog najvišeg dijela građevine ne smije biti veća
od 30% niti manja od 5% tlorisne površine određene gospodarske građevine na parceli. Preostali
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 38
dio građevine smije imati najveću dozvoljenu visinu od 9,00 metara do vijenca, odnosno 10,50 m
do krovnog sljemena. Ovo ograničenje s ne odnosi na silose, dimnjake i građevine sa specifičnim
tehnološkim procesom.
Članak 37.
OBLIKOVANJE
(1) Krovište proizvodnih pogona (hala) može biti nagiba do najviše 12°, pokriveno u skladu s
namjenom i funkcijom građevine. Ne dozvoljava se pokrov na bazi azbestcementa.
Članak 38.
PROMETNI UVJETI
(1) Sve građevne čestice trebaju biti prometno vezane na prometne površine.
(2) Parkiranje treba planirati na građevnim česticama ili u neposrednoj blizini, u skladu s
posebnim Propisima.
(3) Na građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji gospodarske zgrade/građevine potrebno je
osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za osobna vozila. Na 500 m2 bruto razvijene površine
građevine potrebno je osigurati sljedeći broj parkirališta:
a) industrija i skladišta 3 parkirališna mjesta,
b) trgovine 5 parkirališnih mjesta,
c) ostale zgrade za rad 5-10 parkirališnih mjesta.
Članak 55.
ODVODNJA
(1) U Općini je planirana izvedba kanalizacijskog sustava i to većinom unutar pojasa postojećih i
planiranih prometnica. Gradnja magistralnih kolektora odvodnje, zajedno s možebitnim
prečistačima izvan građevnih područja utvrđenih ovim Planom obavljat će se u skladu s posebnim
uvjetima nadležnih institucija. Ako treba izgraditi prečistač unutar građevnog područja ili u
njegovoj neposrednoj blizini treba izraditi odgovarajuću studiju utjecaja na okoliš
(2) Idejno rješenje trasa kanalizacionih vodova prikazano je na grafičkom listu br. 2.C:
“Vodogospodarski sustav” mjerilu 1:25.000.
(3) Oborinske vode će se, do izgradnje sustava za oborinsku odvodnju, odvoditi na dosadašnji
način, putem otvorenih jaraka i stalnih i povremenih vodotoka.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 39
(4) Predviđeni koncept polurazdjelnog sustava dimenzioniran je i na prihvat dijela zagađenih
oborinskih voda koje će biti prihvaćene ovim sustavom na određenim mjestima uz kontrolirani
dotok sa preljevno retencijskih bazena izgrađenih na oborinskom sustavu odvodnje.
Članak 57.
PRAVNA ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA
(1) Zaštićenim građevinama, kod kojih su utvrđena svojstva kulturnog dobra i na koje se obvezano
primjenjuju sve zakonske odredbe, smatraju se sve građevine koje su u ovom Planu popisane kao
kulturna dobra: preventivno zaštićeno kulturno dobro (P), registrirani spomenici (R), oni u
postupku za registraciju (PR). Evidentirane kulturno povijesne vrijednosti štite se odredbama
Prostornog plana (E/ZPP).
(2) Temeljem evidencije (inventarizacije) provedene prilikom izrade ovoga Plana, uz ranije
registrirane (R) ili preventivno zaštićene (P) spomenike, Uprava za zaštitu kulturne baštine –
nadležni Konzervatorski odjel po službenoj dužnosti pokrenut će postupak dokumentiranja te
donošenje eventualnog rješenja o zaštiti za sve vrednije zgrade, područja (zone) i lokalitete koji su
evidentirani (E/ZPP). Do donošenja odgovarajućega rješenja treba primjenjivati odredbe ovoga
Plana.
(3) Sastavni dio odredbi za provođenje je popis kulturnih dobara i drugih vrijednijih kulturno-
povijesnih tvorevina (povijesni dijelovi naselja, građevine i sklopovi, arheološki lokaliteti,
spomenička baština, građevine niskogradnje i područja kultiviranog krajolika, a koji su označeni i
na pratećim kartografskim prilozima Plana) po kojemu je utvrđeno i odgovarajuće spomeničko
stanje (R, PR, E/ZPP) važno za primjenu svih mjera zaštite navedenih u ovim odredbama.
Provedbu obnove i zaštite kao i način korištenja kulturno-povijesne baštine (moguća izgradnja u
područjima zaštite) treba temeljiti odredbama ovog Plana, posebnim uvjetima nadležnog ureda za
zaštitu kulturne baštine i odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 40
(4) Na području općine Štitar registrirana su i evidentirana slijedeća kulturna dobra.
Članak 60.
MJERE ZAŠTITE PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE
(1) Za sve nove graditeljske zahvate ili rekonstrukcije zgrada/građevina u područjima zaštite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti (koji su upisani u registar kulturnih dobara ili u preventivno
zaštićene) potrebno je ishoditi suglasnost od nadležnog Ureda za zaštitu kulturne baštine. U tim
područjima zaštite nije moguća gradnja koja se dopušta izvan građevnih područja.
(2) U osobito vrijednim predjelima prirodnog i kultiviranog krajobraza Općine moguća je
izgradnja isključivo na planiranim građevnim područjima, a u skladu sa odredbama članaka 22-25.
(6) Južni dio Općine, područje uz rijeku Savu(HR 2000431), nalazi se unutar područja NATURA
2000 („Sava nizvodno od Hrušćice HR2001311“).
(7) Za područje ekološke mreže treba provoditi smjernice za mjere zaštite naznačene u tablici.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 41
Članak 61.
MJERE ZAŠTITE UGROŽENIH I RIJETKIH STANIŠTA
(1) Na području općine Štitar slijedeća je zastupljenost stanišnih tipova:
6.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
Članak 73.
(1) Građevno područje naselja podijeljeno je u dva dijela i to na izgrađeno građevno područje na
kojem se direktno primjenjuju odredbe ovoga Plana, i neizgrađena i neuređena građevna područja
za koja je potrebno izraditi planove nižeg reda.
(2) U cilju provođenja ovoga Plana i zaštite prostora neophodna je izrada slijedećih planova nižeg
reda: 1. Urbanistički plan uređenja sportsko rekreacijskog područja SRC „Sjever“ 2. Urbanistički
plan uređenja gospodarskog područja 3. Urbanistički plan uređenja dijela središnjeg općinskog
naselja Štitar 4. Urbanistički plan uređenja proširenja groblja.
(3) U području za koje je ovim Planom planirana izrada detaljnijeg plana, ali on još nije donesen,
za uređenu građevnu česticu moguće je izdavanje lokacijske dozvole za gradnju.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 42
U nastavku je prikazana lokacija zahvata na izvodima iz grafičkog dijela Prostornog plana uređenja
Općine Štitar:
- na isječku iz Kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina; 1A – Prostori za razvoj i
uređenje na slici 9,
- na isječku iz Kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi; 2A – Promet na slici 10,
- na isječku iz Kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi; 2B Pošta, telekomunikacije i
energetski sustavi na slici 11,
- na isječku iz Kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi; 2C Vodnogospodarski sustavi
na slici 12,
- na isječku iz Kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – 3A
Graditeljska baština na slici 13,
- na isječku iz Kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – 3B
Prirodna baština na slici 14,
- na isječku iz Kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – 3C
Područja posebnih ograničenja u korištenju na slici 15,
- na isječku iz Kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – 3D
Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite na slici 16,
- na isječku iz Kartografskog prikaza 4.A – Građevinsko područje naselja Štitar i izdvojena
područja izvan naselja gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene na slici 17.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 43
Slika 9: Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 1 – Korištenje i namjena površina; 1A Prostori za razvoj i uređenje
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
LOKACIJA ZAHVATALOKACIJA ZAHVATA
stranica 44
Slika 10. Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 2 – Infrastrukturni sustavi i mreže; 2A Promet
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
LOKACIJA ZAHVATALOKACIJA ZAHVATA
stranica 45
Slika 11. Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 2 – Infrastrukturni sustavi i mreže; 2B Pošta, telekomunikacije i energetski sustavi
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
LOKACIJA ZAHVATALOKACIJA ZAHVATA
stranica 46
Slika 12. Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 2 – Infrastrukturni sustavi i mreže; 2C Vodnogospodarski sustavi
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
LOKACIJA ZAHVATALOKACIJA ZAHVATA
stranica 47
Slika 13. Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 3 – Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3.A Graditeljska baština
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
LOKACIJA ZAHVATALOKACIJA ZAHVATA
stranica 48
Slika 14. Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 3 – Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3B Prirodna baština
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
LOKACIJA ZAHVATALOKACIJA ZAHVATA
LOKACIJA ZAHVATALOKACIJA ZAHVATA
stranica 49
Slika 15. Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 3 – Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3C Područja posebnih ograničenja u korištenju
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
LOKACIJA ZAHVATALOKACIJA ZAHVATA LOKACIJA ZAHVATALOKACIJA ZAHVATA
stranica 50
Slika 16. Lokacija zahvata na isječku iz Kartografskog prikaza 3 – Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3D Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
LOKACIJALOKACIJA ZAHVATAZAHVATA
stranica 51
Slika 17. Lokacija zahvata na Kartografskom prikazu 4.A – Građevinsko područje naselja Štitar i izdvojena područja izvan naselja gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
LOKACIJA ZAHVATALOKACIJA ZAHVATA
stranica 52
Usklađenost s odredbama prostornog plana i opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao
imati utjecaj
Lokacija zahvata nalazi se u izgrađenom dijelu građevinskog područja izvan naselja Štitar,
prostornim planom određenom za gospodarsku djelatnost, u kojem je predviđen smještaj
proizvodnih pogona sa pratećim poslovnim sadržajima.
Parcela je formirana, zadržavaju se međe postojeće građevne čestice. Građevna čestica ima
postojeći pristup na županijsku cestu Ž4218 s kojom graniči, a njezina površina od 30.370 m2 je
veća od najmanje određene za gospodarsku izgradnju (koja može biti 800 m2).
Površina na kojoj je planirana izgradnja ne nalazi se unutar zaštitnih pojasa infrastrukturnih
građevina.
Visina proizvodne građevine od 10,82 m je manja od dopuštene visine od 14,5 m do visine krovnog
sljemena, osim silosa čija je visina određena zahtjevimna tehnološkog procesa (ograničenje se ne
odnosi na silose).
Sukladno odredbama prostornog plana osigurati će se 7 parkirnih mjesta, naizgrađeni dijelovi
parcele urediti i ozeleniti, a parcela ograditi industrijskom ogradom. Pod zelenim površinama biti
će 11.460 m2 površine parcele (više od 37%).
Do izgradnje sustava oborinske odvodnje, oborinske vode će se odvoditi na dosadašnji način,
putem otvorenih jaraka i kanala, uz prevenciju onečišćenja.
Lokacija zahvata nalazi se na području obavezne izrade urbanističkog plana uređenja. Izdavanje
dozvola za gradnju moguće je i u područjima u kojima još nije donesen.
Građevinska čestica na kojoj je planirana izgradnja s istočne, zapadne i najvećim dijelom južne
međe graniči s područjima gospodarske namjene (planirano). S sjeverne strane graniči sa
županijskom cestom Ž4218. Uz zapadnu među prolazi nerazvrstani put. U okruženju se nalaze
obrađene poljoprivredne površine.
U najbližem dijelu udaljena je 50m od planiranog područja sportsko-rekreacijske namjene
sjeverozapadno od lokacije. Od stambenog područja naselja, zapadno od lokacije, je u najbližem
dijelu udaljena 250m.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 53
Najbliža registrirana i evidentirana kulturna dobra su sljedeća:
- zona zaštite povijesnog naselja seoskih obilježja, oko 600 m zapadno od lokacije
- arheološki lokalitet Šlajs, Poloj, Savica, (oznake R-4.04 u prostornom planu), oko 750 m
jugoistočno od lokacije.
Loakcija zahvata nalazi se na području najvećeg procjenjenog intenziteta potresa (VII stupnjeva
MCS ljestivice).
Nalazi se izvan krajobrazno vrijednih područja.
Nalazi se izvan prostora lovišta i uzgajališta divljači, te izvan zaštićenih područja i područja na
kojima su evidentirana ugrožena i rijetka staništa.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 54
2.3. Stanje vodnih tijela
U nastavku su dane karakteristike i stanje vodnih tijela u okolici zahvata (izvor: Izvadak iz registra
vodnih tijela, Hrvatske vode od 1.rujna 2017., Klasifikacijska oznaka: 008-02/17-02/620,
Urudžbeni broj: 383-17-1).
Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje
zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:
• tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,
• stajaćicama površine veće od 0.5 km2,
• prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.
Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama
odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se
uvjeti zaštite kako slijedi:
• Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja
vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno
tijelo.
• Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu
sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica,
prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.
Opći podaci i stanje vodnih tijela u okolici zahvata navedeni su u tablicama 1-6. Navedena vodna
tijela prikazana su na slikama 18-20.
Stanje podzemne vode navodi se u tablici 7.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 55
Tablica 1. Opći podaci vodnog tijela CSRI0001_003, Sava
OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRI0001_003Šifra vodnog tijela: CSRI0001_003Naziv vodnog tijela SavaKategorija vodnog tijela Tekućica / RiverEkotip Nizinske vrlo velike tekućice - donji tok Save i Drave (5C)Dužina vodnog tijela 37.9 km + 0.0 kmIzmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)Vodno područje: rijeke DunavPodsliv: rijeke SaveEkoregija: PanonskaDržave Međunarodno (HR, BH)Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija, ICPDRTjela podzemne vode CSGI-29 Zaštićena područja HR53010006*, HR2001311*, HRCM_41033000
(* - dio vodnog tijela)Mjerne postaje kakvoće 10004 (uzvodno od utoka Bosne, Sava)
10003 (nizvodno od utoka Bosne, Sava)
Slika 18: Vodno tijelo CSRI0001_003, Sava
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
Lokacija zahvata
stranica 56
Tablica 2. Stanje vodnog tijela CSRI0001_003, Sava
STANJE VODNOG TIJELA CSRI0001_003PARAMETAR UREDBA
NN 73/2013*ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA
STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJECILJEVA OKOLIŠA
Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje
Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi
Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrozoobentos
Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor
Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB)
Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv)
Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon
dobrodobrodobro stanje
dobrodobrodobrovrlo dobrodobro
dobrodobrodobro
dobrodobrodobrodobro
vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro
dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo lošedobro
dobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanje
vrlo loševrlo lošedobro stanje
vrlo lošedobrodobrovrlo dobrovrlo loše
dobrodobrodobro
dobrodobrodobrodobro
vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro
vrlo loševrlo dobrovrlo dobrovrlo lošedobro
dobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanje
vrlo loševrlo lošedobro stanje
vrlo lošenema ocjenedobrovrlo dobrovrlo loše
nema ocjenenema ocjenenema ocjene
dobrovrlo dobrodobrodobro
vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro
vrlo loševrlo dobrovrlo dobrovrlo lošedobro
dobro stanjenema ocjenenema ocjenenema ocjenenema ocjene
vrlo loševrlo lošedobro stanje
vrlo lošenema ocjenedobrovrlo dobrovrlo loše
nema ocjenenema ocjenenema ocjene
dobrovrlo dobrodobrodobro
vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro
vrlo loševrlo dobrovrlo dobrovrlo lošedobro
dobro stanjenema ocjenenema ocjenenema ocjenenema ocjene
ne postiže ciljevene postiže ciljevepostiže ciljeve
ne postiže ciljevenema procjenepostiže ciljevepostiže ciljevene postiže ciljeve
nema procjenenema procjenenema procjene
postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve
postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve
ne postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevene postiže ciljevepostiže ciljeve
postiže ciljevenema procjenenema procjenenema procjenenema procjene
NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustavaNEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, TrifluralinDOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan*prema dostupnim podacima
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 57
Tablica 3. Opći podaci vodnog tijela CSRI0001_002, SavaOPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRI0001_002
Šifra vodnog tijela: CSRI0001_002Naziv vodnog tijela SavaKategorija vodnog tijela Tekućica / RiverEkotip Nizinske vrlo velike tekućice - donji tok Save i Drave (5C)Dužina vodnog tijela 38.6 km + 0.0 kmIzmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)Vodno područje: rijeke DunavPodsliv: rijeke SaveEkoregija: PanonskaDržave Međunarodno (HR, BH)Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija, ICPDRTjela podzemne vode CSGI-29 Zaštićena područja HR53010006*, HR2001311*, HRCM_41033000
(* - dio vodnog tijela)Mjerne postaje kakvoće 10001 (nizvodno od Županje, Sava)
10002 (županja uzv., Sava)10018 (uzv od šećerane-.Županja, Sava)
Slika 19: Vodno tijelo CSRI0001_002, Sava
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
Lokacija zahvata
stranica 58
Tablica 4. Stanje vodnog tijela CSRI0001_002, Sava
STANJE VODNOG TIJELA CSRI0001_002PARAMETAR UREDBA
NN 73/2013*ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA
STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJECILJEVA OKOLIŠA
Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje
Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi
Biološki elementi kakvoće Fitoplankton Fitobentos Makrozoobentos
Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor
Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB)
Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv)
Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon
dobrodobrodobro stanje
dobrodobrodobrovrlo dobrodobro
dobrodobrodobrodobro
dobrodobrodobrodobro
vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro
dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo lošedobro
dobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanje
vrlo loševrlo lošedobro stanje
vrlo lošedobrodobrovrlo dobrovrlo loše
dobrodobrodobrodobro
dobrodobrodobrodobro
vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro
vrlo loševrlo dobrovrlo dobrovrlo lošedobro
dobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanje
vrlo loševrlo lošedobro stanje
vrlo lošenema ocjenedobrovrlo dobrovrlo loše
nema ocjenenema ocjenenema ocjenenema ocjene
dobrodobrodobrodobro
vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro
vrlo loševrlo dobrovrlo dobrovrlo lošedobro
dobro stanjenema ocjenenema ocjenenema ocjenenema ocjene
vrlo loševrlo lošedobro stanje
vrlo lošenema ocjenedobrovrlo dobrovrlo loše
nema ocjenenema ocjenenema ocjenenema ocjene
dobrodobrodobrodobro
vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro
vrlo loševrlo dobrovrlo dobrovrlo lošedobro
dobro stanjenema ocjenenema ocjenenema ocjenenema ocjene
ne postiže ciljevene postiže ciljevepostiže ciljeve
ne postiže ciljevenema procjenepostiže ciljevepostiže ciljevene postiže ciljeve
nema procjenenema procjenenema procjenenema procjene
postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve
postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve
ne postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevene postiže ciljevepostiže ciljeve
postiže ciljevenema procjenenema procjenenema procjenenema procjene
NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustavaNEMA OCJENE: Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, TrifluralinDOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan*prema dostupnim podacima
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 59
Tablica 5. Opći podaci vodnog tijela CSRN0011_007, BosutOPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0011_007
Šifra vodnog tijela: CSRN0011_007Naziv vodnog tijela BosutKategorija vodnog tijela Tekućica / RiverEkotip Nizinske male, srednje velike i velike aluvijalne tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom
(3B)Dužina vodnog tijela 18.0 km + 213 kmIzmjenjenost Prirodno (natural)Vodno područje: rijeke DunavPodsliv: rijeke SaveEkoregija: PanonskaDržave Nacionalno (HR)Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisijaTjela podzemne vode CSGI-29 Zaštićena područja HR53010005, HR2001311*, HRCM_41033000*
(* - dio vodnog tijela)Mjerne postaje kakvoće
Slika 20. Vodno tijelo CSRN0011_007, Bosut
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
Lokacija zahvata
stranica 60
Tablica 6. Stanje vodnog tijela CSRN0011_007, Bosut
STANJE VODNOG TIJELA CSRN0011_007PARAMETAR UREDBA
NN 73/2013*ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA
STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJECILJEVA OKOLIŠA
Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje
Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi
Biološki elementi kakvoće
Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor
Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB)
Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv)
Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon
umjerenoumjerenodobro stanje
umjerenoumjerenovrlo dobrodobro
nema ocjene
umjerenodobroumjerenoumjereno
vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro
dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrodobro
dobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanje
umjerenoumjerenodobro stanje
umjerenoumjerenovrlo dobrodobro
nema ocjene
umjerenodobroumjerenoumjereno
vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro
dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrodobro
dobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanjedobro stanje
umjerenoumjerenodobro stanje
umjerenoumjerenovrlo dobrodobro
nema ocjene
umjerenodobroumjerenoumjereno
vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro
dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrodobro
dobro stanjenema ocjenenema ocjenenema ocjenenema ocjene
umjerenoumjerenodobro stanje
umjerenoumjerenovrlo dobrodobro
nema ocjene
umjerenovrlo dobroumjerenoumjereno
vrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobro
dobrovrlo dobrovrlo dobrovrlo dobrodobro
dobro stanjenema ocjenenema ocjenenema ocjenenema ocjene
procjena nije pouzdanaprocjena nije pouzdanapostiže ciljeve
procjena nije pouzdanaprocjena nije pouzdanapostiže ciljevepostiže ciljeve
nema procjene
procjena nije pouzdanaprocjena nije pouzdanaprocjena nije pouzdanaprocjena nije pouzdana
postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve
postiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljevepostiže ciljeve
postiže ciljevenema procjenenema procjenenema procjenenema procjene
NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, TrifluralinDOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan*prema dostupnim podacima
Tablica 7. Stanje tijela podzemne vode CSGI_29 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV SAVEStanje Procjena stanja
Kemijsko stanje dobro
Količinsko stanje dobro
Ukupno stanje dobro
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 61
2.4. Klimatske promjene i rizik od poplava
Promjena klime
Prema projekciji promjene klime izrađenoj od strane DHMZ (Branković i sur. 2012.), u prvom
razdoblju buduće klime (2011-2040), na predmetnom području zimi se očekuje porast temperature
do 0,6°C, a ljeti do 0,8°C.
Prema istom izvoru, očekuju se povećanje količine oborine u bližoj budućnosti (2011-2040) na
promatranom području od 0,2-0,3 mm/dan.
Navedene projekcije prikazane su grafički na slikama 21 i 22:
Slika 21. Projekcija promjene prizemne temperature u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 62
Slika 22. Projekcija promjene oborina u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040.
Rizik od poplava
Od opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, najveću prijetnju čine poplave. Na
temelju verificirane preliminarne procjene poplavnih rizika identificirana su područja na kojima
postoje značajni rizici od poplava, odnosno određena su tzv. područja s potencijalno značajnim
rizicima od poplava.
Karte opasnosti od poplava su izrađene za sva područja gdje postoje ili bi se vjerojatno mogli
pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava, odnosno za sva područja koja su, u fazi
preliminarne procjene, identificirana kao područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava.
Analiza opasnosti od poplava obuhvaća tri scenarija plavljenja:
- Velike vjerojatnosti pojavljivanja.
- Srednje vjerojatnosti pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina).
- Male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući akcidentne poplave uzrokovane rušenjem nasipa na
većim vodotocima ili rušenjem visokih brana (umjetne poplave), a uz informacije o obuhvatu
analizirane su i dubine.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 63
Karta opasnosti od poplava ukazuje na moguće poplavne scenarije. Lokacija zahvata prikazana je na
slici 23, na izvodu iz karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (Izvor:
http://voda.giscloud.com/, od 08.rujna 2017. godine).
Prema navedenom izvoru lokacija zahvata nalazi se na području gdje postoji mala vjerojatnost
pojavljivanja poplava.
Slika 23. Lokacija zahvata na karti opasnosti od poplava prema vjerojatnosti pojavljivanja
(Izvor: http://voda.giscloud.com/, od 08.rujna 2017. godine)
Na slici 24 prikazane su procijenjene dubine vode u slučaju poplava na lokaciji zahvata i u okolici,
na isječku iz Karte opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja – dubine ((Izvor:
http://voda.giscloud.com/, od 08.rujna 2017. godine). Procijenjene dubine vode u slučaju poplave
(akcidentne poplave uslijed rušenja nasipa s malom vjerojatnošću pojavljivanja) veće su od 2,5m.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
Lokacija zahvataLokacija zahvata
stranica 64
Slika 24. Lokacija zahvata na karti opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja –
dubine (Izvor: http://voda.giscloud.com/, od 08.rujna 2017. godine)
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
Lokacija zahvataLokacija zahvata
stranica 65
2.5. Zahvat u odnosu na područje ekološke mreže i zaštićena područja
Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) definirana je ekološka mreža kao sustav
međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom
biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke
raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za Republiku Hrvatsku, a uključuju i ekološki
značajna područja Europske unije Natura 2000. Izvod iz karte Ekološke mreže prikazan je na slici
25 (izvor: http://www.bioportal.hr/gis/ 08. rujna 2017.)
Slika 25. Lokacija zahvata na karti ekološke mreže RH (izvor: www.bioportal.hr/gis, 08. rujna 2017.godine)
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
Ekološka mreža Natura 2000 – Simbologija
Tip područja Simbol
Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)
Područja očuvanja značajna za ptice (POP)
LOKACIJA ZAHVATA
HR 1000006
HR 2001311
HR 2001414
stranica 66
Prema Uredbi o ekološkoj mreži (Narodne novine br. 124/13, 105/15) i Izvodu iz karte ekološke
mreže najbliže područja Ekološke mreže nalazi se oko 750 km jugoistočno od lokacije zahvata i to
područje:
• HR 2001311 Sava nizvodno od Hrušćice (područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove).
Oko 3,5 km istočno od lokacije zahvata nalaze se područja:
• HR 1000006 Spačvanski bazen (područje očuvanja značajno za ptice) i
• HR 2001414 Spačvanski bazen (područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove).
Prema Uredbi o ekološkoj mreži (Narodne novine br. 124/13, 105/15) područje HR 2001311 Sava
nizvodno od Hrušćice je uvršteno u područja ekološke mreže radi očuvanja sljedećih vrsta i
stanišnih tipova:
• obična lisanka Unio crassus,
• rogati regoč Ophiogomphus cecilia,
• bolen Aspius aspius,
• prugasti balavac Gymnocephalus schraetser,
• veliki vretenac Zingel zingel,
• mali vretenac Zingel streber,
• dunavska paklara Eudontomyzon vladykovi,
• veliki vijun Cobitis elongata,
• vijun Cobitis elongatoides,
• bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi,
• plotica Rutilus virgo,
• Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion ,
• Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.,
• Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae).
Područje HR 2001414 Spačvanski bazen je uvršteno u područja ekološke mreže radi očuvanja
sljedećih vrsta i stanišnih tipova:
• jelenak Lucanus cervus
• hrastova strizibuba Cerambyx cerdo
• crveni mukač Bombina bombina
• barska kornjača Emys orbicularis
• širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 67
• vidra Lutra lutra
• veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus
• Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)
• Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion.
Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR1000006 Spačvanski bazen, temeljem Direktive o
pticama 2009/147/EZ (međunarodno značajne vrste) su očuvanje sljedećih ptica:
• Aquila pomarina, orao kliktaš, gnjezdaric,
• Ciconia nigra crna roda, gnjezdarica,
• Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić, gnjezdarica,
• Dryocopus martius crna žuna, gnjezdarica,
• Ficedula albicollis bjelovrata muharica, gnjezdarica,
• Haliaeetus albicilla štekavac, gnjezdarica,
• Pernis apivorus škanjac osaš, gnjezdarica,
• Picus canus siva žuna, gnjezdarica,
Strogo zaštićene vrste na područjima Ekološke mreže HR 2001311 Sava nizvodno od Hrušćice, HR
1000006 Spačvanski bazen i HR 2001414 Spačvanski bazen su navedene u Pravilniku o strogo
zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13, 73/16), prilog I – strogo zaštićene vrste, prema
kriterijima navedenim u tablici 8.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 68
Tablica 8. Strogo zaštićene vrste na područjima HR 2001311 Sava nizvodno od Hrušćice, HR1000006 Spačvanski bazen i HR 2001414 Spačvanski bazen
Red Porodica Vrsta (znanstveni naziv) Vrsta (hrvatski naziv)
Kriterij uvrštenja na popis*
Ugroženost Međunarodni sporazumi/EU zakonodavstvo
HR 2001311 Sava nizvodno od Hrušćice
Perciformes Percidae Gymnocephalus schraetzer prugasti balavac CR
Zingel zingel veliki vretenac VU
Zingel streber mali vretenac VU
Unionida Unionidae Unio crassus obična lisanka DS4
Odonata Gomphidae Ophiogomphus cecilia rogati regoč VU BE2, DS4
Petromyzontiformes
Petromyzontidae Eudontomyzon vladykovi (=Eudontomyzon danfordi)
dunavska paklara načelo predostrožnosti
Cypriniformes Cobitidae Cobitis elongata veliki vijun VU
Cyprinidae Romanogobio vladykovi (= Gobio albipinnatus)
bjeloperajna krkuša DD, načelo predostrož.
HR 2001414 Spačvanski bazen
Coleoptera Cerambycidae Cerambyx cerdo hrastova strizibuba BE2, DS4
Anura Bombinatoridae Bombina bombina crveni mukač BE2, DS4
Chelonii Emydidae Emys orbicularis barska kornjača BE2, DS4
Chiroptera Vespertilionidae Barbastella barbastellus širokouhi mračnjak DD BE2, DS4
Carnivora Mustelidae Lutra lutra vidra DD BE2, DS4
Caudata Salamandridae Triturus dobrogicus veliki dunavski
vodenjak
BE2, DS4 DA
HR 1000006 Spačvanski bazen
Accipitriformes Accipitridae Aquila pomarina Brehm,
1831
orao kliktaš EN BE2, čl. 5. DP
Accipitriformes Accipitridae Haliaeetus albicilla štekavac VU BE2, BO1, čl.
5. DP
Accipitriformes Accipitridae Pernis apivorus škanjac osaš NT BE2, čl. 5. DP
Ciconiiformes Ciconiidae Ciconia nigra crna roda VU BE2, čl. 5. DP
Piciformes Picidae Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić LC BE2, čl. 5. DP
Dryocopus martius crna žuna LC BE2, čl. 5. DP
Picus canus siva žuna LC BE2, čl. 5. DP
Passeriformes Muscicapidae Ficedula albicollis bjelovrata muharica LC BE2, čl. 5. DP
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 69
Oznake kratica u tablici 8:
*CR - kritično ugrožena vrsta,
DD – nedovoljno poznata,
VU - osjetljiva vrsta
DD - nedovoljna poznata
NT - nisko rizična
LC - najmanje zabrinjavajuća
BE2 - označava da je vrsta navedena u Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa
(Bernska konvencija),
BA2 - označava da je vrsta navedena u Prilogu II Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u
Sredozemlju Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja (Barcelonska konvencija).
BO1 - označava da je vrsta navedena u Dodatku I Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska
konvencija)
DS4 - označava da je vrsta navedena u Prilogu IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i
životinjskih vrsta (SL L 206, 22. 7. 1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU o
prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.).
DP - označava Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica
(kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.).
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 70
Ostala zaštićena područja
Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) utvrđuje devet kategorija zaštićenih područja
nacionalne kategorije zaštite: strogi rezervat, nacionalni park, park prirode, posebni rezervat,
regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park - šuma i spomenik parkovne arhitekture.
Lokacija zahvata ne nalazi se na navedenim područjima niti u njihovoj blizini. Najbliže zaštićeno
područje nacionalne kategorije zaštite je spomenik prirode Stari hrast lužnjak u Županji, oko 4,5 km
istočno (podkategorija rijetki primjerak drveća). Značajni krajobraz Gajna i Posebni rezervat Bara
Dvorina kraj Donje Bebrine udaljeni oko 36km od lokacije zahvata, u smjeru zapada.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 71
Karta staništa
Zahvat se izvodi u izdvojenom građevinskom području izvan naselja. Prema isječku iz karte staništa
RH, prikazanom na slici 26 (izvor: http://www.bioportal.hr/gis, 08.rujna 2017. godine) područje
zahvata se nalazi na stanišnim tipovima: I31 intenzivno obrađivane oranice na komasiranim
površinama.
Zapadno od lokacije na udaljenosti oko 300m evidentirana su stanišni tipovi J11 aktivna seoska
područja i J13 urbanizirana seoska područja.
Oko 800 m jugoistočno evidentirana su staništa D11/E11 vrbici na sprudovima i A2322 Srednji i
donji tokovi sporih vodotoka, odvojeni zaštitnih nasipom.
Staništa I31 intenzivno obrađivane oranice, J11 aktivna seoska područja, J13 urbanizirana seoska
područja Pravilnikom o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima (Narodne novine br. 88/14) ne ubrajaju se u ugrožena i rijetka staništa.
Staništa D11 vrbici na sprudovima navedena su u Prilogu II Pravilnika, u popisu ugroženih i rijetkih
stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja. Staništa E11 poplavne šume vrba navedena su
u Prilogu II i III Pravilnika, u popisima ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i
europskog značaja te značajnih za ekološku mrežu Natura 2000.
Druga staništa evidentirana su na udaljenostima većim od 1 km od lokacije zahvata.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 72
I31 intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama
J11 aktivna seoska područja
J11/J13 Aktivna seoska područja/urbanizirana seoska područja
C24 Vlažni nitrofilni travnjaci i pašnjaci
I81 Javne neproizvodne kultivirane zelene površine
E22 Poplavne šume hrasta lužnjaka
D11/E11 Vrbici na sprudovima/poplavne šume vrba
A2322 Srednji i donji tokovi sporih vodotoka
C22 Vlažne livade Srednje Europe
Slika 26. Lokacija zahvata na Karti staništa RH (izvor: www.bioportal.hr/gis, 08.rujna 2017. godine)
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
LOKACIJA ZAHVATA
stranica 73
3 . Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
3.1. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja
okoliša
3.1.1. Utjecaj zahvata na vode i vodna tijela
Mogući utjecaji tokom izvođenja radova
Radovi su kraćeg trajanja i manjeg opsega. Izvođenjem radova sukladno propisima, uz prevenciju
onečišćenja i sprečavanje akcidenata te pravilnim skupljanjem i zbrinjavanjem otpada i onečišćenih
otpadnih voda nastalih tokom izgradnje, bez ispiranja u podzemne vode ili otjecanja u okolne
kanale, neće biti negativnog utjecaja na vode i vodna tijela.
Mogući utjecaji tokom korištenja zahvata
Skladištenjem u zatvorenim silosima i spremnicima, pravilnim postupanjem i sigurnosnim mjerama
spriječiti će se ispiranje cementa i kemijskih aditiva koji se koriste u proizvodnom procesu u
podzemne vode ili okolne kanale.
Pogonski mehanizmi koji sadrže ulja su zatvoreni kućištem i zaštićeni su od ispiranja oborinskim
vodama.
Manipulativni prostori ispod miješalice i interne prometnice izvesti će se nepropusni, pa će se
eventualna onečišćenja skupiti i zbrinuti bez posljedica.
Tehnološke otpadne vode će se skupiti u nepropusnoj sabirnoj jami i nakon odvajanja krutog dijela
iskoristiti u tehnološkom procesu, bez ispuštanja i bez utjecaja na podzemne vode i vodna tijela u
okolici.
Voda će se koristiti iz postojećeg priključka na javni vodoopskrbni sustav, prema uvjetima
distributera. Postrojenje se priključuje na vodovodu mrežu u postojećim objektima. Javni
vodoopskrbni sustav je dovoljnog kapaciteta s obzirom na potrebe postrojenja.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 74
Radnici će koristiti uređene sanitarne prostore u postojećim objektima na parceli. Količine
sanitarnih otpadnih voda neće se značajno mijenjati. Sanitarne otpadne vode skupljaju se u sabirnu
jamu i odvoze na pročišćavanje putem ovlaštenih osoba uz poštivanje Pravilnika o graničnim
vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine br. 80/13, 43/14, 27/15, 3/16), bez štetnih
utjecaja. Nakon završetka radova na izgradnji kanalizacijskog sustava naselja izvršiti će se
priključenje na javni sustav odvodnje.
Čiste otpadne vode s krova postrojenja i s manipulativnih površina odvode se u okolne kanale, bez
ometanja susjednih parcela i bez negativnih utjecaja.
3.1.2. Utjecaj zahvata na zrak i klimatske promjene
Mogući utjecaji tokom izvođenja radova
Radovi na izgradnji izvoditi će se primjerenom i ispravnom građevinskom mehanizacijom.
Postrojenje je tipsko i postavlja se na betonske temeljne stope. Tokom izvođenja zemljanih radova
na uređenju internih prometnica i manipulativnih površina moguće je podizanje prašine na lokaciji
radova. Radovi će se izvoditi kraćeg trajanja i u povoljnim vremenskim uvjetima, udaljeni od
stambenih područja i na lokaciji okruženoj neizgrađenim površinama. Mogući utjecaj prašine
odnosi se na lokaciju radova i ocjenjuje se vrlo malog značaja te neće utjecati na kvalitetu zraka u
okolici.
Emisije u zrak iz motora s unutarnjim izgaranjem su pri korištenju ispravne građevinske
mehanizacije prihvatljive za okoliš.
Mogući utjecaji tokom korištenja zahvata
Postrojenje je na pogon elektormotorima, čiji rad nema utjecaja na kvalitetu zraka u okolici.
Pri dovozu, usipavanju, skladištenju i manipulaciji kamenim agregatima moguće su emisije prašine
u zrak u okolici postrojenja. Skladištenjem u uređenim odjeljcima s pregradama i redovitim
čišćenjem radnog prostora emisije prašine će biti male i ograničene na lokaciju postrojenja, bez
štetnih utjecaja na okolne prostore. U izrazito nepovoljnim uvjetima moguće ih je spriječiti ili
smanjiti dodatnim mjerama (polijevanjem).
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 75
Cement se dovozi silo-cisternama, prepumpava u silose i zatvorenim transporterom doprema do
miješalice. Manipulacijom na navedeni način spriječene su emisije cementa u zrak, pa na kvalitetu
zraka u okolici nema utjecaja.
Tokom korištenja zahvata na lokaciji će biti povremeno prisutan manji broj osobnih vozila te
teretna vozila na dovozu sirovina i odvozu svježeg betona. Svi vlasnici vozila dužni su ih redovito
održavati, a usklađenost emisija ispušnih plinova s propisanim vrijednostima utvrđuje se redovitim
tehničkim pregledima. Korištenjem ispravnih vozila s emisijama ispušnih plinova ispod propisanih
graničnih vrijednosti utjecaj na zrak u okolici je prihvatljiv i malog značaja.
Tokom korištenja postrojenja nema značajnih izmjena topline s okolinom.
S obzirom na navedeno isključuje se mogućnost značajnog utjecaja na zrak i klimatske promjene.
3.1.3 Utjecaj klimatskih promjena
Prema projekciji promjene klime izrađenoj od strane DHMZ (Branković i sur. 2012.), u prvom
razdoblju buduće klime (2011-2040), na predmetnom području zimi se očekuje porast temperature
do 0,6°C, a ljeti do 0,8°C. Prema istom izvoru, očekuju se povećanje količine oborine u bližoj
budućnosti (2011-2040) na promatranom području od 0,2-0,3 mm/dan.
Navedeni očekivani porast temperature i promjene količina oborina neće utjecati na korištenje i
funkcionalnost planiranog zahvata.
Utjecaj je obrađen sukladno metodologiji opisanoj u smjernicama Europske komisije; Neformalni
dokument Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske
promjene (www.mzoip.hr).
Modul 1: Analiza osjetljivosti
Vrednovanje osjetljivosti projekta za 4 ključne teme (postrojenja i procesi, ulaz, izlaz, transport)
izvršeno je u tablici 9.
Vrednovanje je izvršeno na sljedeći način:
– visoka osjetljivost: klimatske promjene mogu imati značajan utjecaj na projekt/zahvat
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 76
– srednja osjetljivost: klimatske promjene mogu imati umjeren utjecaj na projekt/zahvat
– niska osjetljivost: klimatske promjene mogu imati slabi utjecaj ili nemaju utjecaj na
projekt/zahvat.
Tablica 9. Matrica osjetljivosti zahvata na klimatske promjene
TemaPostrojenja
i procesiUlaz Izlaz Transport
Glavne klimatske promjene
Promjene prosječnih temperatura niska niska niska niska
Povećanje ekstremnih temperatura niska niska niska niska
Povećanje prosječnih oborina niska niska niska niska
Povećanje ekstremnih oborina niska niska niska niska
Maksimalne brzine vjetra niska niska niska niska
Vlažnost niska niska niska niska
Sekundarni efekti/opasnosti od klimatskih promjena
Dostupnost vodnih resursa niska niska niska niska
Oluje niska niska niska niska
Poplave niska niska niska niska
Modul 2: Procjena izloženosti
Izloženost projekta opasnostima koje su vezane uz klimatske uvjete razmatra se za izloženost
opasnostima za koje je zahvat/projekt srednje ili jako osjetljiv. Analizom osjetljivosti zahvata na
klimatske promjene nisu utvrđene opasnosti za koje je zahvat srednje ili jako osjetljiv.
Modul 3: Procjena ranjivosti projekta
Ranjivost projekta/zahvata (V) se procjenjuje prema osjetljivosti (S) vrste projekta na sekundarne
efekte klimatskih promjena (modul 1) i izloženosti lokacije/zahvata (E) tim opasnostima danas i u
budućnosti (modul 2) i to prema sljedećoj formuli:
V=SxE
Dobiveni rezultati imaju sljedeće značenje:
1 – projekt nije ranjiv,
2-4 – projekt je umjereno ranjiv,
6-9 – visoka ranjivost projekta.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 77
Tablica 10. Matrica kategorizacije ranjivosti za klimatske varijable ili opasnosti koje mogu utjecatina zahvat
ranjivost izloženost
niska/ne postoji srednja visoka
osjetljivost niska 1 2 3
srednja 2 4 6
visoka 3 6 9
Procjenom je utvrđeno sljedeće: Za razmatrane promjene i opasnosti utvrđena je niska osjetljivost:
slabi utjecaj na zahvat ili da nemaju utjecaja, pa se poslijedično isključuje visoka ranjivost.
Modul 4: Procjena rizika
Procjena ranjivosti planiranog zahvata nije pokazala visoku ranjivost na moguće opasnosti, pa nije
potrebno provođenje procjene rizika i razmatranje dodatnih mjera zaštite.
3.1.4. Utjecaj zahvata na tlo
Postrojenje se instalira na postojećoj građevinskoj čestici gospodarske namjene, bez zauzimanja
dodatnih površina drugih namjena. Izvođenjem radova sukladno propisima, uz prevenciju
onečišćenja te pravilnim skupljanjem i zbrinjavanjem otpada i onečišćenih otpadnih voda nastalih
tokom izgradnje neće biti negativnog utjecaja na kvalitetu tla.
Cement i kemijski aditivi, koji bi pri rasipanju, istjecanju ili ispiranju mogli onečistiti tlo, skladištiti
će se i primjenivati uz prevenciju ispuštanja. Cement će se skladištiti u silosima, a aditivi u
zatvorenom skladišnom prostoru. Manipulativni prostori i interne prometnice izvesti će se
nepropusni, pa će mogućnost propuštanja onečišćujućih tvari u tlo tokom korištenja zahvata biti
minimalna, a eventualna onečišćenja će se moći skupiti i zbrinuti bez posljedica.
Tehnološke otpadne vode će se skupiti i nakon odvajanja krutog dijela iskoristiti u tehnološkom
procesu, bez utjecaja na tlo.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 78
3.1.5. Utjecaj zahvata na biljni i životinjski svijet
Tehnološki proces će se odvijati na formiranoj i djelom izgrađenoj građevinskoj parceli
gospodarske namjene. Na lokaciji zahvata niti u bližoj okolici nisu evidentirana ugrožena i rijetka
staništa ni druge zaštićene prirodne vrijednosti. Lokacija zahvata okružena je obrađenim
poljoprivrednim područjem.
S obzirom da su mogući samo lokalni i manje značajni utjecaji zahvata, negativni utjecaj na
prirodna staništa i divlje svojte u okolici se ne očekuje.
3.1.6. Utjecaj otpada
Mogući utjecaji tokom izgradnje
Tijekom izvođenja radova neizbježno je nastajanje otpada, ali s obzirom na opseg radova ne
očekuje se u većim količinama.
Očekuje se nastanak različitih vrsta otpada, koji se prema Pravilniku o katalogu otpada (Narodne
novine br. 90/15) mogu svrstati u sljedeće kategorije:
• 15 01 01 ambalaža od papira i kartona, 15 01 02 ambalaža od plastike, 15 01 06 miješana
ambalaža,
• 17 09 04 miješani građevinski otpad i otpad od rušenja koji nije naveden pod 17 09 01, 17
09 02 i 17 09 03,
• 20 03 01 miješani komunalni otpad.
Građevinski otpad skupiti će se odvojeno po vrstama na mjestu nastanka i nakon završetka radova
zbrinuti u skladu s Pravilnikom o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (Narodne novine br.
69/16). Iskopana zemlja sačuvati će se od onečišćenja i iskoristiti za uređenje pracele.
Ostale vrste otpada skupiti će se odvojeno i predti ovlaštenim sakupljačima: komunalni otpad
skupljati će se u postojeći spremnik na lokaciji, a otpadna ambalaža zbrinuti prema uputama
proizvođača.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 79
Mogući utjecaji tokom korištenja zahvata
Tokom korištenja postrojenja, neće nastajati veće količine otpada. Sirovine za proizvodnju, osim
aditiva, koriste se neambalažirane, a ambalaža aditiva će se razvrstavati, skupljati odvojeno i
predavati ovlaštenim sakupljačima na oporabu ili zbrinjavanje sukladno Zakonu o održivom
gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 94/13), Pravilniku o gospodarenju otpadom (Narodne
novine br. 23/14) i Pravilniku o katalogu otpada (Narodne novine br. 90/15):
• 15 01 01 ambalaža od papira i kartona,(15 01 01),
• 15 01 02 ambalaža od plastike (15 01 02).
Komunalni otpad (20 03 01) skupiti će se u postojeći spremnik na parceli i odvoziti od strane
ovlaštenog komunalngo poduzeća.
Ostale vrste otpada koje se povremeno javljaju i nastaju pri održavanju objekata i opreme skupiti će
se odvojeno i predavati ovlaštenim sakupljačima (otpadna hidraulična ulja (13 13 01), otpadna
motorna, strojna i maziva ulja (13 13 02) i dr.).
Pravilnim gospodarenjem otpadom spriječiti će se mogući negativni utjecaji otpada na okoliš.
3.1.7 Utjecaj buke
Mogući utjecaji tokom izvođenja radova
Tokom izvođenja radova na lokaciji će biti povremeno prisutna pojačana buka zbog strojeva i
teretnih vozila. S obzirom na lokaciju zahvata izvan stambenog područja, opseg radova, kratko
trajanje radova te njihovo izvođenje u dnevnoj smjeni, utjecaj je vrlo malog značaja.
Mogući utjecaji tokom korištenja zahvata
Postrojenje se postavlja u dio parcele najudaljeniji od stambenog područja i planirane sportsko
rekreacijske zone. Betonara je 12 m udaljena od granice s planiranom parcelom gospodarske
namjene istočno od lokacije. Koristiti će se tipsko postrojenje, sa kompresorom i pogonskim
dijelovima zatvorenim u zaštitna kućišta i redovito će se održavati, pa dodatne mjere zaštite od buke
nisu planirane.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 80
Usklađenost razine buke sa graničnim vrijednostima utvrđenim Pravilnikom o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine br. 145/04) utvrditi će se
propisanim mjerenjem i u slučaju prekoračenja postaviti dodatna zvučna zaštita na izvorima buke.
Prema Pravilniku na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A).
Razine buke ispod graničnih propisanih vrijednosti ocjenjuju se prihvatljivima, a njihov utjecaj
manje značajnim.
3.1.8 Utjecaj na promet i infrastrukturu
Lokacija zahvata nalazi se blizu mjesta opskrbe agregatom i omogućuje proizvodnju većih količina
svježeg betona za gradilišta u okolici (i do 50 km). Za pristup na parcelu uređuje se postojeći kolni
prilaz sa županijske ceste 4218, koja spaja županijsku cestu Ž4202 kod Donjih Andrijevaca sa
županijskom cestom Ž4170 kod Županje.
Tokom izvođenja radova na lokaciji i pri korištenju betonare koristiti će se teretna vozila većih
nosivosti: pri maksimalnoj proizvodnji oko 20/dan na dovozu materijala i oko 25/dan na odvozu
svježeg betona. Navedena prometnica dimenzionirana je za promet teretnim vozilima. S obzirom na
broj vozila na dovozu i odvozu, zahvat neće značajno utjecati na gustoću prometa na navedenoj
županijskoj cesti.
Postrojenje se priključuje na postojeću komunalnu infrastrukturu na parceli, koja zadovoljava
potrebe zahvata, bez izmjena trasa i bez negativnih utjecaja.
3.1.9 Utjecaj zahvata na kulturnu baštinu
Zahvat se izvodi na postojećoj parceli gospodarske namjene. Na lokaciji zahvata niti u neposrednoj
blizini zahvata ne nalaze se evidentirani ili zaštićeni spomenici kulturne baštine. S obzirom na
karakteristike i lokaciju zahvata, zahvat nema utjecaja na zaštićenu kulturnu baštinu.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 81
3.1.10 Utjecaj zahvata na krajobraz
Postrojenje je tipsko, karakteristike tehnološkog procesa određuju njegove dimenzije i oblikovanje
te zadovoljavaju odredbe prostornog plana. Zahvat se izvodi na postojećoj, djelom izgrađenoj,
parceli gospodarske namjene i izvan područja utvrđenih izuzetno vrijednim krajobraznim
predjelima, pa se utjecaj na krajolik ne ocjenjuje značajnim.
3.1.11 Utjecaji zahvata na ljude i ljudsko zdravlje
Zahvat neće utjecati na ljude i ljudsko zdravlje.
3.1.12 Svjetlosno onečišćenje
Postrojenje će se koristiti samo u dnevnoj smjeni, pa će instalirana rasvjeta biti minimalna, stoga se
ne očekuje značajno svjetlosno onečišćenje.
3.1.13 Kumulativni utjecaj
Na lokaciji zahvata su izgrađeni samo neproizvodni objekti gospodarske namjene: upravna zgrada,
spavaonica i sanitarni prostori, skladišni prostori, radionica održavanja. Površine u neposrednoj
okolici lokacije, planirane za gospodarsku djelatnost, su neizgrađene, pa u okolici zahvata nema
drugih postrojenja s kojima bi zahvat mogao imati kumulativni utjecaj.
3.2. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja
Zahvat je usklađen s važećim propisima Republike Hrvatske, koji su u skladu s prihvaćenim
međunarodnim propisima i konvencijama. Lokacija zahvata udaljena je oko 1 km od granice sa
Bosnom i Hercegovinom, koja prolazi rijekom Savom. S obzirom na moguće lokalne utjecaje
zahvata, malog značaja, nema mogućnosti značajnog prekograničnog utjecaja.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 82
3.3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja
Na području lokacije zahvata niti u neposrednoj blizini nema zaštićenih kulturno povijesnih ni
prirodnih vrijednosti, pa se s obzirom na obilježja zahvata negativni utjecaji na navedena područja
isključuju.
3.4. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu
Planirani zahvat ne nalazi se na područjima ekološke mreže Natura 2000. S obzirom na
karakteristike zahvata, lokalno područje utjecaja i bez utvrđenih značajnih utjecaja na okoliš, zahvat
neće utjecati na provedbu mjera zaštite na područjima ekološke mreže.
3.5. Opis obilježja utjecaja
Izvođenjem radova uz pridržavanje odobrene projektne dokumentacije i u skladu s važećim
propisima mogući negativni utjecaji tokom izgradnje zahvata će se ukloniti ili će biti kratkotrajni i
prihvatljivi, vrlo malog značaja (buka, prašina).
Mogući negativni utjecaji na vode i vodna tijela tokom korištenja betonare spriječeni su
skupljanjem i ponovnim korištenjem tehnoloških otpadnih voda, bez ispuštanja u okoliš.
Oborinske otpadne vode ispuštati će se čiste u okolni prostor i kanale uz parcelu, bez štetnih
utjecaja.
Lokacija zahvata je na izgađenoj parceli gospodarske namjene, bez zauzimanja ostalih površina, pa
se gubitak tla ne ocjenjuje značajnim.
Tokom korištenja postrojenja moguće su emisije prašine u zrak. Skladištenjem kamenog agregata u
uređenim odjeljcima i redovitim čišćenjem okoliša betonare emisije su minimalne, ograničene na
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 83
bližu okolicu. Primjenom silosa za skladištenje i zatvorenih transportera spriječiti će se emisije
cementne prašine.
Korištenjem ispravnih vozila i mehanizacije emisije ispušnih plinova biti će prihvatljive i s obzirom
na broj prisutnih vozila manjeg značaja.
Korištenjem zahvata prisutna je buka od rada postrojenja i vozila na dovozu i odvozu. S obzirom na
lokaciju u zoni gospodarske namjene i razinu buke ispod propisanih vrijednosti, utjecaj je ocjenjen
prihvatljivim i manje značajnim.
Pravilnim gospodarenjem otpadom spriječiti će se mogući negativni utjecaji otpada.
Izvedbom i korištenjem na planirani način zahvat neće utjecati na biljni i životinjski svijet u okolici
niti na zaštićena područja.
Zahvat se ne nalazi na područjima Ekološke mreže i neće utjecati na provedbu propisanih mjera
zaštite za navedena područja.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 84
4. Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša
Izvođenjem radova i korištenjem zahvata na planirani način uz poštivanje važećih propisa, mogući
negativni utjecaji zahvata biti će prihvatljivi, manjeg značaja ili će se potpuno ukloniti. Budući da
zahvat neće značajno utjecati na okoliš, ocijenjen je prihvatljivim i ne propisuju se dodatne mjere
zaštite okoliša.
Zaključak
Budući da se nakon provedene analize i procjene mogućih utjecaja planiranog zahvata na okoliš ne
očekuju značajni utjecaji, zaključujemo da je zahvat, uz primjenu planiranih mjera zaštite
temeljenih na važećim propisima i uz poštivanje uvjeta propisanih na osnovu posebnih propisa
tokom pribavljanja dokumentacije, za okoliš prihvatljiv i da nema potrebe za provedbom procjene
utjecaja zahvata na okoliš.
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 85
5. Izvori podataka i p rimijenjeni propisi
• Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine br. 80/13, 78/15)
• Zakon o vodama (Narodne novine br. 153/09, 130/11, 56/13, 14/14)
• Zakon o zaštiti zraka (Narodne novine br. 130/11, 47/14)
• Zakon o gradnji (Narodne novine br. 152/13)
• Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine br. 153/13)
• Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine br. 92/10)
• Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 23/14)
• Zakon o zaštiti od buke (Narodne novine br. 30/09, 55/13, 153/13)
• Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13)
• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine br. 61/14, 3/17)
• Uredba o ekološkoj mreži (Narodne novine br.124/13, 105/15)
• Uredba o okolišnoj dozvoli (Narodne novine br. 08/14)
• Pravilnik o katalogu otpada (Narodne novine br. 90/15)
• Pravilnik o gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 23/14)
• Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (Narodne novine br. 69/2016)
• Pravilnik graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine br. 80/13, 43/14, 27/15,3/16)
• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novinebr. 145/04)
• Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima(Narodne novine br. 88/14)
• Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13)
• Pravilnik o proglašenju divljih svojti zaštićenima i strogo zaštićenima (Narodne novine br. 99/09)
• Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br.07/02, 08/07, 09/07)
• Prostorni plan uređenja Općine Štitar (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 2/15).
• Strateški razvojni program Općine Štitar za razdoblje od 2015. do 2020. godine
• Idejno rješenje oznake projekta F-1906/2007-IR izrađeno od strane ovlaštenog društva FINCONj.d.o.o. Podgorač
• Rješenje o izvedenom stanju Klasa: UP/I-361-03/12-05/301, Ur.broj: 2196/1-14-15-11 izdanog20.studenog 2015. godine Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okolišaVukovarsko-srijemske županije
• Vodopravni uvjeti Klasa: UP/I-325-01/17-07/0003551, ur.br. 374-3101-1-17-2 izdano 25.srpnja2017. godine od Hrvatskih voda, vodnogospodarski odjel za Srednji i Donju Savu,
• Posebni uvjeti građenja br. 022/2017. izdani 20.srpnja 2017.godine od Komunalac d.o.o. Županja,
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495
stranica 86
• Očitovanje oznake 1105/2017, izdano 14.srpnja 2017. godine od Plinare Istočne Slavonije d.o.o.Vinkovci,
• Posebni uvjeti građenja br. 400900-170528-0013 izdani 18.srpnja 2017. godine od HEP-ODS d.o.o.Elektra Vinkovci,
• Izjava o postojanju infrastrukture izdana od VIP d.o.o. 27.srpnja 2017. godine,
• Izjava o položaju EK infrastrukture u zoni zahvata izdana od OT-Optima Telekom d.d. 26.srpnja2017. godine,
• Mišljenje Klasa 351-03/17-02/84, Ur.broj izdano od Službe za prostorno uređenje, gradnju i zaštituokoliša Vukovarsko-srijemske županije, Odsjek za zaštitu okoliša i prirode 18.srpnja 2017. godine,
• Izvadak iz registra vodnih tijela, Hrvatske vode od 1.rujna 2017., Klasifikacijska oznaka: 008-02/17-02/620, Urudžbeni broj: 383-17-1.
• Bučar,G.: Priručnik za građevinsko poduzetništvo Normativi građevinskih radova, ICG Omišalj,Rijeka, 1999.
• GIP Gradis Tehnički podaci Stabilna betonara SB1500/90
• Upute za rukovanje betonare, Osijek Koteks
• www.geoportal.dgu.hr,
• www.bioportal.hr,
• www.voda.giscloud.com
Elaborat zaštite okoliša: IV-04-007-2017-1495