POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUŽBA

Zaštita u ekološkom vinogradarstvu i

važnost bioraznolikosti

mr. sc. Marija Ševar, dipl. ing. agr.

Zadar, 6. studenoga 2012.

Sadržaj

Ekološko gospodarstvo

Mjere suzbijanja biljnih bolesti i štetočinja

Fitosanitarni informacijski sustav, FIS baza MP

Korisne biljke

Staništa za predatorske kukce

Bioraznolikost

EKOLOŠKO GOSPODARSTVO

je organizirano kao skladna cjelina, u kojoj su međusobno povezani i uravnoteženi svi dijelovi gospodarstva (biljke, životinje i ljudi)

potiče bogatstvo i raznolikost biljnog i životinjskog svijeta

provodi agrotehničke mjere (primjenjuje plodored, zelenu gnojidbu, kompost, organska gnojiva i dr.)

može biti uspješno i dati zadovoljavajuće prinose.

Bioraznolikost u agroekosustavu

Područja najveće raznolikosti na Zemlji

Ekološka proizvodnja

preporuča vrste i sorte

prilagođene lokalnim

pedoklimatskim uvjetima,

otporne na štetočinje.

Pri izboru sorata prednost

treba dati zavičajnim

(autohtonim) sortama.

Izbor biljnih vrsta i sorata

CILJ

zaštite vinove loze od bolesti i štetnika

Uspostavljanje stabilnog sustava gdje ne

dolazi do velikog umnažanja populacija

štetnih organizama.

Ravnoteža između korisnih i štetnih

organizama, gdje korisni organizmi

(predatori, paraziti, antagonisti i dr.)

reguliraju brojnost populacije štetnika i

parazita na razinu, koja se može tolerirati.

Mjere zaštite vinove loze

Agrotehničke mjere (otporne sorte, plodored,

uravnotežena gnojidba, obrada tla, vrijeme sadnje)

Mehaničke mjere

Fizikalne mjere (obojane ljepljive ploče,

temeperatura idr.)

Biotehničke mjere (lovne klopke, mamci i dr.)

Biološke mjere (zaštita predatora prirodnih

neprijatelja štetočinja)

Kemijske mjere zaštite

Održavanje i povećanje plodnosti tla

Sadržaj humusa u tlu > 2 %.

Raznovrsni i aktivni život u

tlu potiče se zatravnjivanjem.

Smjese za zatravnjivanje

trebaju biti bogate vrstama

tipičnim za određeno

područje te leguminozama.

Prognoza i preporuke u zaštiti vinove loze

Predviđa se pojava štetnih

organizama, određuje vrijeme,

način kao i mjere njihovog

suzbijanja.

Službenici PSS

CDA uređaj pomaže pri

određivanju rokova

tretiranja.

Pratiti preporuke PSS.

Bolesti vinove loze i mjere suzbijanja

Pepelnica vinove loze (Uncinula necator),

lug, bijela maća

Suzbijanje pepelnice vinove loze

Agrotehničke mjere:

sadnja manje osjetljivih

sorata

iznošenje rozgve

Pripravci za suzbijanje pepelnice

vinove loze

Sumpor, sumporni

pripravci

Kalijevo vodeno

staklo

Soda bikarbona 2%

Čaj od preslice

Kalijev sapun

Kaliwasserglas

Equisetum Plus

Cocana

HF-Pilzvorsorge®

VitiSan®

Plants protector

Thiofer

Primjena sumpora u prahu

Ograničena

Neugodnosti: peče oči, higroskopan je,

mora se propustiti kroz cijedilo

Kako to izbjeći?

Sumporu dodati talk ili dehidrirano vapno

u prahu u omjeru 70:30

Uporaba uređaja za sumporenje

Uređaji za sumporenje - sumporače

Čarapa, saketi

Motorni atomizer leđni

sa setom za sumporenjeRučni i leđni sumporač

Cilj koji se postiže sumporenjem

Sumpor Sumpor + vapno

Cilj koji se postiže sumporenjem

Sumpor Sumpor + vapno

Uređaj za sumporenje traktorski nošeni

Oštećenja od napravilne uporabe

sumpora

Plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola)

Pepeljasti

mašak

Uljna pjega

Suzbijanje plamenjače vinove loze

Pripravci na osnovi bakra

(6 kg/ha godišnje)

MycoSin®VIN

Equisetum Plus

Frutogard®

AQ 10 - biofungicid na bazi

gljivice Ampelomyces quisqalis

Kvaliteta prskanja?

Utrošak vode ovisi o volumenu vinove loze!

Crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola)

Foto: Gordana Kožarić-Silov

Foto: Gordana Kožarić-Silov

Crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola)

Suzbijanje crne pjegavosti vinove loze

Bakar i pripravci na osnovi bakra

Ekstrakt preslice

Glina, kaolin, bentonit, dolomit

Biljni ekstrakti

Equisetum Plus

Frutogard®

MycoSin®VINFoto: Gordana Kožarić-Silov

Siva plijesan (Botrytis cinerea)

pred cvatnju prema

preporuci PSS

u završetku cvatnje

u zatvaranju grozda

u vrijeme promjene boje

(“šara”)

3 – 4 tjedna pred berbu.

Optimalni rokovi suzbijanja sive plijesni

Suzbijanje sive plijesni vinove loze

Pripravci:

Kalijevo vodeno staklo, Kaliwasserglas

Kalij hidrogen karbonat

Čaj od stolisnika

HF Pilzvorsorge 0,4 %

VitiSan®

Algoplasmin + ekstrakt komorača

3- 4 kg/ha + 2,5 l/ha

Predatorske gljive smanjuju infekciju

sive plijesni vinove loze

Botrytis cinerea

Trichoderma harzianum

– Trichodex WP

Streptomyces griseoviridis

Crvena palež vinove loze

(Pseudopeziza tracheiphila)

Suzbijanje crvene paleži vinove loze

Bakar u periodu mirovanja loze i u

tijekom vegetacije

Glina, kaolin, bentonit, dolomit i

Biljni ekstrakti

MycoSin®VIN

ESCA- apopleksija vinove loze

ESCA- apopleksija vinove loze

Suzbijanje Eske

Preventivne mjere:

Sadnja certificiranog sadnog materijala.

Ponovna sadnja vinograda nakon četiri

godine.

Umjerena gnojidba.

Zaražene trsove orezati, iznijeti i spaliti.

Mjesta reza treba premazati voskom ili

otopinom bakrenog pripravka (2 %).

Dezinfekcija škara i drugog pribora!!!

70 % alkohol, čisti ili uz dodatak kalij-permanganata (KMnO4).

Škare za rezidbu s dezinfekcijskim sredstvom

Fitoplazme

Vektori fitoplazmi su cikade (cvrčci)

Hyalesthes obsoletus

medeći cvrčak

Scaphoideus titanus

američki cvrčak

Mjere zaštite od fitoplazmi

Uništiti izvore zaraze

Koristiti zdravi sadni materijal

Kontrolirati vektore

Saditi tolerantne sorte

Provoditi zakonske mjere

Štetnici vinove loze

Grozdovi moljci

Pepeljasti grozdov

moljac (Lobesia botrana)Žuti grozdov moljac

(Eupoecilia ambiguella)

Pepeljasti grozdov moljac

Leptir

jaje

Pepeljasti grozdov moljac

ličinka oštećene bobice

Žuti grozdov moljac

Leptirličinka

Žuti grozdov moljac

ličinka

kukuljica

Suzbijanje grozdovih moljaca

Feromonski mamci

Mamaci za konfuziju (RAK 1,2)

BT insekticid (Bacillus thuringiensis)

NeemAzal® TS

Lozin trips (Drepanothrips reuteri)

Prezimi ženka na lozi ili drugom bilju

Javlja se vrlo rano u proljeće i siše na mladim izbojima, kasnije na lišću, peteljci i prvim grozdovima

Točkice na mjestu sisanja

Grozdovi rehuljavi

Lozin trips (Drepanothrips reuteri)

Foto: Gordana Kožarić-Silov

Lozin trips

Foto: Gordana Kožarić-Silov

Pipe

Crna vinova pipa

(Otiorrhynchus alutaceus)

Prugasta (šarena) vinova

pipa (O. alutaceus a. vittatus)

Lozina pipa – (Otiorhynchus

sulcatus)

Suzbijanje pipa

Mehaničke

mjere

Sakupljanjem pipa, ručno,

najbolje u sumrak

Postavljanjem mehaničkih

lovki i Rinchotrap lovki

Suzbijanje pipa

Biološke

mjere

Pripravci na bazi entomo-

patogenih nematoda,

Nematop® i dr.

Hrušt, grčice - Melolontha sp.

Melolontha melolontha Ružičar Tropinota hirta

Lipanjski hrušt Amphimallon

solstitialis

Zlatna mara Cetonia aurata

Ličinke hrušta - grčice

Suzbijanje grčica, hrušta

Mehaničke mjere:

- Obrada tla

- Feromonski trap za

mužjake

Biološke mjere

- entomopatogene

nematode

Nemagreen®

Grba korak

(Peribathodes rhomboidaria)

Suzbijanje:

Biotehničke mjere

Feromonski mamci

Kemijske mjere

Zimsko prskanje biljnim ili mineralnim uljima

Biološke mjere

BT insekticid (Bacillus thuringiensis)

Grba korak

Biološke

mjere

Trichogramma brassicae

Trichogramma evanescensPodisus maculiventris

PARAZITNE OSICE PREDATORSKA STJENICA

Imago Oštećeni list

Neem

Lozina zelena cikada, cvrčak

(Empoasca vitis)

Medeći cvrčak (Metcalfa pruinosa)

Suzbijanje

Kemijske mjere

Prskanje biljnim (repičinim) i

mineralnim uljima, u periodu

mirovanja (2-3 %), u vegetaciji (1 %)

NeemAzal®TS

Biološke mjere

Prirodni neprijatelj medećeg cvrčka –

parazitna osica Neodrynus

typhlocibae unesena je u Hrvatsku ali

se još nije udomaćila.

Grinje – pauci – odrasle jedinke

Crveni voćni pauk

-Tetranychus urticae

Koprivina grinja

- Panonychus ulmi

Grinje – pauci - jaja

Crveni voćni pauk

-Tetranychus urticae

Koprivina grinja -

Panonychus ulmi

Biološke

mjere

Phytoseiulus persimilis

GRABEŽLJIVI PAUK

Amblyseius californicus

GRABEŽLJIVI PAUK Feltiella acarisuga

LIČINKA GALIKOLNE MUHE

BIOLOŠKE MJERE

Suzbijanje crvenog voćnog pauka

Tetranychus urticae

Suzbijanje koprivine grinje

Panonychus ulmi

Kemijske mjere:

Bijelo ulje i kalijev sapun

Sumpor 0,2% (2 x u proljeće)

Biološke mjere

Gnojnica od preslice

Pripravak od ljute paprike i papra

Sadnja dragoljuba

Lozine grinjeEryophyes (Colomerus) vitis

Erinoze: Lozina lisna grinja Eryophyes (Colomerus) vitis

Suzbijanje lisnih grinja

Pripravci na osnovi sumpora u kombinaciji s

biljnim i mineralnim uljima početkom vegetacije.

Filoksera – trsov ušenac

(Viteus vitifoliae)

Suzbijanje:

Agrotehničke mjere

Cjepljenje

Štitaste ušiCrna lozina uš (Targionia vitis)

Narančin crvac (Icerya purchasi)

Suzbijanje:

Agrotehničke mjere

Rezidba

Kemijske mjere

Zimsko prskanje biljnim i

mineralnim uljima

Ose (Vespa vulgaris)

i stršljeni (Vespa crabro)

Suzbijanje:

Biotehničke mjere

Lovke s atraktantom (sok,

riba i sl.) - 20 lovki/ha.

Mreže za zaštitu od ptica

SREDSTVA KOJA JAČAJU

OTPORNOST BILJAKA

Biljni pripravci (čajevi i ekstrakti),

Propolis,

Pripravci od algi,

Mlijeko i proizvodi od sirutke,

Homeopatski i biološko-dinamički pripravci.

Na gospodarstvu treba urediti

Na gospodarstvu treba urediti

Putove

Kanale za odvodnju

Kanale za zaštitu od erozije

Živice

Suhozide

Površine za očuvanje

biološke raznolikosti

Prirodni elementi

Živice imaju ulogu u očuvanju stabilnosti

agro-ekosustava.

Suhozidi

Prije sadnje novog nasada vinograda na 5%

planirane površine treba sačuvati ili podići

površine za očuvanje biološke raznolikosti.

Biljke u vinogradu

Usijavanje cvjetnih

traka

Kupina

Divlja ruža

Obična pavitina

Bršljan

Smokva

Maslina

Bajam

Žižula

Šipak

Trava Iva, buhač, lavanda, facelija

Biljke pokrivači tla, leguminoze

Djetelina crvena inkarnatka

Trifolium incarnatum

Sije se 25-30 kg/ha.

Podzemna djetelina

Trifolium subterraneum

Ovisno o željenoj gustini

sije se do 30 kg/ha.

Obogaćuje tlo sa 40-50 kg/ha

dušika.

Prinos zelene mase je 800-

1000 kg/ha.

Ozima grahorica

Vicia villosa

Pogodna je za

zaustavljanje

erozije tla.

Prinos zelene mase

je 3000 kg/ha.

Sije se 30 - 45kg

sjemena /ha.

Konjski bob

Vicia faba minor

Sije se 30 - 40 kg

sjemena po ha.

Obogaćuje tlo sa 50 -

60 kg dušika/ha.

Grašak

Pisum arvense

Sije se 100 – 150 kg

sjemena/ha.

Lupina - Lupinus spp.

Obogaćuje tlo sa 60-70

kg dušika po ha.

Sije se 100 – 200 kg

sjemena/ha.

Sjekirica

Lathyrus sativus

Proizvodnja zelene mase

je ograničena.

Za sjetvu je potrebno 150

kg sjemena po ha.

Raštika

Brassica rapae

Za sjetvu je

potrebno 12 - 14

kg sjemena po ha.

Kupina

Rubus ulmifolius Schott

Engleski naziv: Loganberry

Familija: Rosaceae

Parazitna osica Anagrus atomus neprijatelj je

lozinog zelenog cvrčka Empoasca vitis.

U proljeće obitava na divljoj kupini i hrani se

cikadom Ribautiana tenerrima koja također

obitava na kupini, a u ljeto obitava na vinovoj

lozi i hrani se jajima lozinog zelenog cvrčka

Empoasca vitis.

Divlja ruža, šipak

Rosa canina

Engleski naziv: Dog rose

Familija: Rosaceae

Na grmu divlje ruže rado obitavaju predatorske grinje,koje se hrane crvenim paukom i drugim štetnimkukcima.

Parazitna osica Anagrus atomus rado prezimi na grmu divlje ruže.

Mrežokrilka se rado pari na grmu divlje ruže.

Grinje – red Acarina

Štetne vrste

Voćni crveni pauk

Panonychus ulmi

Koprivina grinja,obični crveni pauk

Tetranychus urticae

Grinje – red AcarinaŠtetne vrste Korisne vrste - predatori

Typhlodromus pyri

Voćni crveni pauk

Panonychus ulmi

Koprivina grinja obični crveni pauk

Tetranychus urticae Euseius finlandicus Zetzellia mali

Korisne vrste - predatori

Amblyseius cucumeris

Phytoseiulus persimilis

A. californicus A. degenerans

Obična pavitina, obična

vinjaga, gužva

Clematis vitalba L.

Engleski naziv: Paul Farges, Summer

Snow, Old Man’s Beard,

Traveller’s joy

Familija: Ranunculaceae

Obična pavitina biljka je domaćin pepeljastog

grozdovog moljca (Lobesia botrana) i žutog

grozdovog moljca (Eupoecilia ambiguella).

Bršljan

Hedera helix L.

Engleski naziv: Ivy

Familija: Araliaceae

Bršljan je domaćin pepeljastog i žutog grozdovog

moljca. Zimsko je stanište za vrste iz roda Orius,

stjenice Anthocoris nemorum, božje ovčice

(Coccinellidae) i mrežokrilke (Chrysopidae).

Bršljan,

zimsko stanište za predatorske stjenice

Stjenice iz porodice Cimacidae (Anthocoridae)

hrane se gusjenicama, ličinkama, lisnim ušima,

crvenim paukom, lisnim buhama i tripsom.

Odrasla stjenica pojede do 100 crvenih pauka/dan.

Orius minutus Orius insidiosus Anthocoris nemorum

Orius - imago i nimfe

Nimfa tijekom svog razvoja uništi 300-600

crvenih pauka ili pak 100-200 ličinki lisnih uš.i

Hrane se lisnim ušima, ličinkama štitastih uši,

jajima cikada, tripsa, leptira, kornjaša i grinja

Ličinke su grabežljivci

Ličinka tijekom razvoja može uništi 500 lisnih

uši, 500 jaja leptira, 12.000 jaja crvenog pauka

ili 11.000 ličinki crvenog pauka

Familija Chrysopidae

Mrežokrilke - zlatooke

Kućica za zlatooke

Božje ovčice - Coccinellidae

Gregarne su vrste

Odrasli i ličinke hrane se lisnim i štitastim ušima,

jajima i ličinkama crvenog pauka

Odrasla bubamara pojede 75 lisnih uši/dan.

Tijekom života pojede do 3000 uši.

Ličinka tijekom svog razvoja (2-4 tj.) pojede 500-

1000 lisnih uši.

Bubamara odlaže jaja na list

Ličinka sedamtočkaste bubamare

Kukuljica bubamare

Preobražaj iz kukuljice u bubamaru

Pravi pauci

Hrane se različitim

vrstama kukaca

Postaviti drvene okvire

Araneae

Drveni okvir za pauke

Drveni okvir za pauke

PTICE

Poticanje razvoja biodiverziteta u

vinogradu

Prirediti skloništa za ptice, mjesta za slijetanje

ptica grabljivica

Lastavica, carić, ptice grabljivice, sova, šišmiš

Primjer: Lastavica za 12 sati pojede 1.000

skakavaca, a carić tijekom popodneva 500 jaja

raznih insekata.

Zaštita korisnih životinja

Gujavice, jež, lastavica, sova, šišmiš, žaba,

zmija, ptice grabljivice

Jež Sove Šišmiš

Umjesto zaključka – pitanje

Da li se doprinos ekološkog

vinogradara zajednici mjeri samo

dobivenim prinosom grožđa i vina?!

Što je s doprinosom u očuvanju

prirodnih resursa Hrvatske (voda, tlo,

zrak) i povećanju kvalitete življenja?!

Hvala na pažnji!

POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA

SLUŽBA

ODSJEK ZA EKOLOŠKU I INTEGRIRANU

POLJOPRIVREDU

Kačićeva 9, Zagreb

Tel.: 01 4882 700; 4882 715

Fax:01 4882 701

www. savjetodavna.hr

e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr