ekonomski razvoj srednjovjekovne europe

111

Ekonomski razvoj u Ekonomski razvoj u srednjovjekovnoj Europisrednjovjekovnoj Europi

22

Politike i gospodarske prilike u Politike i gospodarske prilike u Rimskom CarstvuRimskom Carstvu

Niz problema u Rimskom Carstvu koji su se oitovali i Niz problema u Rimskom Carstvu koji su se oitovali i ranije:ranije:1.1.Nedostatak radne snageNedostatak radne snage (pobune robova) i kolonat (pobune robova) i kolonat

(osobito kad se naseljavaju barbari tijekom III. St.(osobito kad se naseljavaju barbari tijekom III. St.2.2.Napadi barbara Napadi barbara (Germana i Perzijanaca)(Germana i Perzijanaca)3.3.Poveani trokovi obranePoveani trokovi obrane4.4.Provale barbara Provale barbara onemoguuju trgovinuonemoguuju trgovinu, piratstvo uzima , piratstvo uzima

maha, a i vojska ne dobiva redovno plau i pljaka maha, a i vojska ne dobiva redovno plau i pljaka trgovcetrgovce

5.5.Politika krizaPolitika kriza; pojava vojnikih careva i brojni ; pojava vojnikih careva i brojni gragraanski ratovi za vlast dodatno pogoravaju situacijuanski ratovi za vlast dodatno pogoravaju situaciju

6.6.Rastua inflacijaRastua inflacija (vojnih izdaci i devalvacija)(vojnih izdaci i devalvacija)

233


Neke mjere i posljedice:Neke mjere i posljedice:1.1.Intenzivnije oporezivanje; zbog inflacije Dioklecijan Intenzivnije oporezivanje; zbog inflacije Dioklecijan

uvodi poreze u naturiuvodi poreze u naturi2.2.Porezi u naturi demotiviraju proizvodnju Porezi u naturi demotiviraju proizvodnju na imanja na imanja

ljudi izuzetih od poreza povlae se poljoprivredniciljudi izuzetih od poreza povlae se poljoprivrednici3.3.Gubi se potreba za veim gradskim centrima, te imamo Gubi se potreba za veim gradskim centrima, te imamo

vie manjih gradovavie manjih gradova4.4.Dioklecijanov edikt 301. fiksira nadnice i cijene ali bez Dioklecijanov edikt 301. fiksira nadnice i cijene ali bez

veih uspjehaveih uspjeha5.5.Konstantin 332. uvodiKonstantin 332. uvodi obvezu naslje obvezu nasljeivanja zanimanja ivanja zanimanja

za farmere, obrtnike, trgovce pa i dravne slubenikeza farmere, obrtnike, trgovce pa i dravne slubenike

44

355


Kriza nije jednako pogodila dva dijela Rimskog Carstva; Kriza nije jednako pogodila dva dijela Rimskog Carstva; ini se da:ini se da:

1.1.Opadanje broja stanovnika na Istoku nije se toliko Opadanje broja stanovnika na Istoku nije se toliko teko osjealoteko osjealo

2.2.Rasulo gradskog ivota ni privrede nije bilo ni izdaleka Rasulo gradskog ivota ni privrede nije bilo ni izdaleka tako beznadno kao na zapadu.tako beznadno kao na zapadu.

3.3.Opaa se i na Istoku nestaica radne snage i slabljenje Opaa se i na Istoku nestaica radne snage i slabljenje trgovinetrgovine

Propadanje vrijednosti rimskog novca dovodi do izvanredno Propadanje vrijednosti rimskog novca dovodi do izvanredno velikog rasta cijena ali i prijelaza na naturalnu privreduvelikog rasta cijena ali i prijelaza na naturalnu privredu

66


309. godine Konstantin uvodi zlatni 309. godine Konstantin uvodi zlatni solidsolid koji je punih 1000 koji je punih 1000 godina inio osnovu novane privrede istonog dijela godina inio osnovu novane privrede istonog dijela Rimskog CarstvaRimskog Carstva

Na ekonomski jaem Istoku novana privreda ubrzo Na ekonomski jaem Istoku novana privreda ubrzo ponovno stjee prevlast dok se u zapadnom dijelu carstva ponovno stjee prevlast dok se u zapadnom dijelu carstva naturalna privreda i dalje odrala.naturalna privreda i dalje odrala.

Zbog ekonomske snage Istoka ali i zbog vojnih nedaa Zbog ekonomske snage Istoka ali i zbog vojnih nedaa 324.324.--330. god Konstantin gradi novu prijestolnicu Carstva u 330. god Konstantin gradi novu prijestolnicu Carstva u nekadanjem grkom gradu nekadanjem grkom gradu ByzantiumuByzantiumu i naziva ga i naziva ga Novi Novi RimRim (od sredine V. st. susree se pod nazivom (od sredine V. st. susree se pod nazivom Konstantinopolis)Konstantinopolis)

477


Problemi carstva javljaju se sa barbarskim (odnosno Problemi carstva javljaju se sa barbarskim (odnosno germanskim) plemenima germanskim) plemenima

Uzroci barbarskih provala: Uzroci barbarskih provala: 1.1.primarnim uzrokom provala smatra se zahlaprimarnim uzrokom provala smatra se zahlaenje klime enje klime

od Sibira do Skandinavije to smanjuje obradivo tlood Sibira do Skandinavije to smanjuje obradivo tlo2.2.Sekundarni: bogatstvo rimskog svijetaSekundarni: bogatstvo rimskog svijeta

Barbari nisu bili tako nezreli kako se misli:Barbari nisu bili tako nezreli kako se misli:1.1.Mnogo su toga nauili kroz stalno seljenje od drugih Mnogo su toga nauili kroz stalno seljenje od drugih

civilizacijicivilizaciji2.2.Posjedovali su tehnologiju obrade ruda, izrade svile, Posjedovali su tehnologiju obrade ruda, izrade svile,

vjetinu obrade koevjetinu obrade koe3.3.Bili su arijevciBili su arijevci4.4.Potovali su rimsku civilizacijuPotovali su rimsku civilizaciju

88


Neprijatelje carstva eli se pretvoriti u korist carstva, pa Neprijatelje carstva eli se pretvoriti u korist carstva, pa se oni primaju u rimsku vojsku (gdje neki od njih, poput se oni primaju u rimsku vojsku (gdje neki od njih, poput Vandala Vandala StilikonaStilikona dobivaju najvie poloaje u vojsci) ili ih dobivaju najvie poloaje u vojsci) ili ih se naseljava u pograninim krajevima koje su opustjeli se naseljava u pograninim krajevima koje su opustjeli barbari i unutarnji nemiri tijekom III. i IV. st., i s njima barbari i unutarnji nemiri tijekom III. i IV. st., i s njima zasniva zasniva kolonatskikolonatski odnosodnos

Tako npr. Vizigoti naseljavaju Tako npr. Vizigoti naseljavaju TrakijuTrakiju (dananja (dananja Bugarska), a Bugarska), a OstrogotiOstrogoti PanonijuPanoniju

Problemi carstva sa Problemi carstva sa germanskim plemenimagermanskim plemenima (Vizigoti, (Vizigoti, OstrogotiOstrogoti, , SasiSasi, Franci, , Franci, AlemaniAlemani i dr.) dalje se nastavljaju, i dr.) dalje se nastavljaju, ali i unutarnji nemiri ali i unutarnji nemiri

599


395. Rimsko se Carstvo se dijeli na dva dijela: istoni i 395. Rimsko se Carstvo se dijeli na dva dijela: istoni i zapadni, ali ne u dananjem smislu te rijei; zapadni, ali ne u dananjem smislu te rijei;

MeMeutim to nisu bila dva carstva nego samo dva dijela utim to nisu bila dva carstva nego samo dva dijela jednog jedinoga koje je bilo pod upravom dvojice careva; jednog jedinoga koje je bilo pod upravom dvojice careva; nazivi istoni i zapadni su novijeg datuma.nazivi istoni i zapadni su novijeg datuma.

To jedinstvo potvrTo jedinstvo potvruje i injenica da se zakoni koji se uje i injenica da se zakoni koji se proglaavaju esto proglaavaju esto proglaujuproglauju u ime obojice careva, a u ime obojice careva, a zakoni koje donosi jedan od careva imao je pravnu snagu u zakoni koje donosi jedan od careva imao je pravnu snagu u cijelom Carstvu ako je proslijecijelom Carstvu ako je proslijeen carskom kolegien carskom kolegi

Zapadni dio carstva je, u odnosu na istoni, bio pod eim Zapadni dio carstva je, u odnosu na istoni, bio pod eim udarom barbara koji se u veoj mjeri poinju naseljavati na udarom barbara koji se u veoj mjeri poinju naseljavati na njegovom tlu.njegovom tlu.

1010

61111

1212


Naseljavanje barbara popraeno je s Naseljavanje barbara popraeno je s okrutnouokrutnou i razaranjima i razaranjima (npr. 410. Vizigoti pljakaju Rim, a 455. Vandali ga do (npr. 410. Vizigoti pljakaju Rim, a 455. Vandali ga do temelja razaraju)temelja razaraju)

VandaliVandali naseljavaju najprije panjolsku (Andaluzija), a naseljavaju najprije panjolsku (Andaluzija), a potom sele u Tunis, Vizigoti potom sele u Tunis, Vizigoti panjolsku,Anglipanjolsku,Angli i i SasiSasiBritaniju pa se granice zapadnog dijela carstva pomiu Britaniju pa se granice zapadnog dijela carstva pomiu prema Italiji i Dalmacijiprema Italiji i Dalmaciji

Uspostava Atilina Uspostava Atilina hunskoghunskog carstvacarstva donosi nova razaranja i donosi nova razaranja i pljakanja (prva pol. V. st.)pljakanja (prva pol. V. st.)

476. ge476. germanski vormanski voa a OdoakarOdoakar svrgava posljednjeg rimskog svrgava posljednjeg rimskog cara na zapadu i priznaje vrhovnitvo cara u Konstantinopol cara na zapadu i priznaje vrhovnitvo cara u Konstantinopol koji ga priznaje za kralja Italije. koji ga priznaje za kralja Italije.

FranciFranci se uskoro naseljavaju u Galiji, a se uskoro naseljavaju u Galiji, a OstrogoOstrogotiti u Italiji u Italiji gdje rue gdje rue OdoakaraOdoakara

71313

Bizant u ranom srednjem vijekuBizant u ranom srednjem vijeku

Pod Pod srednjim vijekomsrednjim vijekom podrazumijeva se dio ljudske podrazumijeva se dio ljudske povijesti od propasti zapadnog Rimskog Carstva do velikih povijesti od propasti zapadnog Rimskog Carstva do velikih geografskih otkria. geografskih otkria.

Bizant Bizant historiografski naziv za istoni dio Rimskog historiografski naziv za istoni dio Rimskog Carstva u srednjem vijeku, ali to nije slubeni naziv. Carstva u srednjem vijeku, ali to nije slubeni naziv. Njegov slubeni naziv je Rimsko Carstvo i njegovi su Njegov slubeni naziv je Rimsko Carstvo i njegovi su vladari sebe dugo vremena smatrali jedinim carevima. vladari sebe dugo vremena smatrali jedinim carevima.

Ugled Bizanta temeljio se na trgovini i novanom Ugled Bizanta temeljio se na trgovini i novanom bogatstvu, ali je nalije toga dravni bogatstvu, ali je nalije toga dravni fiskalizamfiskalizam i i birokracija koja za posljedicu ima bijedu narodnih masabirokracija koja za posljedicu ima bijedu narodnih masa

1414


Stoga je bizantska politika prema barbarima u poetku bila Stoga je bizantska politika prema barbarima u poetku bila pasivna (do Justinijana); trebalo je plaanjem danka u zlatu pasivna (do Justinijana); trebalo je plaanjem danka u zlatu sprijeiti barbare da zauzmu Konstantinopolis i potaknuti ih sprijeiti barbare da zauzmu Konstantinopolis i potaknuti ih da krenu na zapad; da krenu na zapad;

takva politika osigurala im je miran razvoj tijekom takva politika osigurala im je miran razvoj tijekom slijedeih 60slijedeih 60--akak 7070--akak godinagodina

Justinijan I. (527. Justinijan I. (527. 565.) uspijeva nakratko i uz velike rtve 565.) uspijeva nakratko i uz velike rtve (ratne rtve i danak Perzijancima) obnoviti rimsko carstvo (ratne rtve i danak Perzijancima) obnoviti rimsko carstvo ali ono propada nedugo poslije njegove smrti. ali ono propada nedugo poslije njegove smrti.

Bizant iscrpljen sukobima , a stvar dodatno pogorava i Bizant iscrpljen sukobima , a stvar dodatno pogorava i kuga 543. godine koja je poharala i zapad.kuga 543. godine koja je poharala i zapad.

81515


Justinijanova politika bitnu panju posveuje trgovini sa Justinijanova politika bitnu panju posveuje trgovini sa Kinom i Indijom, te su zbog trgovine svilom bili u Kinom i Indijom, te su zbog trgovine svilom bili u estom sukobu s Perzijom, osobito zbog kontrole estom sukobu s Perzijom, osobito zbog kontrole trgovakih putova u Armeniji.trgovakih putova u Armeniji.

Plaajui danak Perziji Justinijan je kupovao mir da bi se Plaajui danak Perziji Justinijan je kupovao mir da bi se mogao posvetiti rjeavanju pitanja na zapadu.mogao posvetiti rjeavanju pitanja na zapadu.

Prokrijumaren dudov svilac to otvara mogunosti Prokrijumaren dudov svilac to otvara mogunosti proizvodnje svile i u samom Bizantu (proizvodnje svile i u samom Bizantu (AntiohijaAntiohija, , Aleksandrija, Konstantinopolis,)Aleksandrija, Konstantinopolis,)

Nakon Justinijana esti si ratovi s Perzijom zbog Nakon Justinijana esti si ratovi s Perzijom zbog ArmenijeArmenije

1616

91717


Pod pritiskom Avara i Slavena 582.Pod pritiskom Avara i Slavena 582.--584. probijena je 584. probijena je bizantska sjeverna granica na Dunavu i oni postupno bizantska sjeverna granica na Dunavu i oni postupno preplavljuju jugoistonu Europu. preplavljuju jugoistonu Europu.

Najezda Avara i Slavena dovodi Bizant na rub propasti; u Najezda Avara i Slavena dovodi Bizant na rub propasti; u savezu sa Perzijancima 626. opsjedaju Konstantinopolis, ali savezu sa Perzijancima 626. opsjedaju Konstantinopolis, ali bezuspjeno; u bizantskoj protuofenzivi na Istoku skrena je bezuspjeno; u bizantskoj protuofenzivi na Istoku skrena je mo Perzijancimo Perzijanci

Bizant samo po imenu ostaje rimsko carstvo, u svemu Bizant samo po imenu ostaje rimsko carstvo, u svemu ostalom postaje srednjovjekovno grko carstvoostalom postaje srednjovjekovno grko carstvo

Najezda Najezda Arapa: Arapa: Muhamed osnivanjem islama ujedinjuje Muhamed osnivanjem islama ujedinjuje brojna arapska plemena; njegovi nasljednici zagospodarili brojna arapska plemena; njegovi nasljednici zagospodarili sjevernom Afrikom, Bliskim Istokom i Perzijom i sjevernom Afrikom, Bliskim Istokom i Perzijom i Pirenejskim poluotokomPirenejskim poluotokom

1818


Daljnje napredovanje Arapa skrili su Bizant 678. i 711. Daljnje napredovanje Arapa skrili su Bizant 678. i 711. pod Konstantinopolisom (upotreba grke vatre kojom su pod Konstantinopolisom (upotreba grke vatre kojom su se palili neprijateljski brodovi) i Franaka drava 732. se palili neprijateljski brodovi) i Franaka drava 732. godine.godine.

Od svih posjeda u Aziji Bizantu je ostala samo Mala Azija, Od svih posjeda u Aziji Bizantu je ostala samo Mala Azija, ali mu je i ona davala snagu za unutranji oporavak i ali mu je i ona davala snagu za unutranji oporavak i daljnji razvoj. daljnji razvoj.

Ekonomsku mo Bizant e, uz povremene krize imati sve Ekonomsku mo Bizant e, uz povremene krize imati sve do XI. Stoljea.do XI. Stoljea.

10

1919

Zapad u ranom srednjem vijekuZapad u ranom srednjem vijeku

Posljedice provale barbara su bile stravine: Razoreni Posljedice provale barbara su bile stravine: Razoreni ljudski ivoti, spomenici, gospodarski ustroj, demografski ljudski ivoti, spomenici, gospodarski ustroj, demografski pad, unitenje cesta, sustava navodnjavanja, kulturapad, unitenje cesta, sustava navodnjavanja, kultura

Evidentno i tehnoloko nazadovanje: ljudi ne znaju vie Evidentno i tehnoloko nazadovanje: ljudi ne znaju vie vaditi i obravaditi i obraivati kamen, pa se opet vraaju drvetu; nestaje ivati kamen, pa se opet vraaju drvetu; nestaje i obrada staklai obrada stakla

Situaciju dodatno pogorava epidemija kuge 543. godine Situaciju dodatno pogorava epidemija kuge 543. godine koja dolazi sa Istoka i hara dobrim dijelom biveg koja dolazi sa Istoka i hara dobrim dijelom biveg zapadnog Rimskog Carstva; zapadnog Rimskog Carstva;

Jo 2 stoljea nakon ovih dogaaja osjeaju se posljedice Jo 2 stoljea nakon ovih dogaaja osjeaju se posljedice opustjelostiopustjelosti

2020

11

2121


Nastaje niz novih kraljevstava: u dananjoj Francuskoj Nastaje niz novih kraljevstava: u dananjoj Francuskoj franakafranaka, u panjolskoj i Portugalu , u panjolskoj i Portugalu vizigotskovizigotsko, vandalsko u , vandalsko u sjevernoj Africi, sjevernoj Africi, ostrogotskoostrogotsko u Italiji i anglosaksonska u u Italiji i anglosaksonska u BritanijiBritaniji

Franaka najpoznatija od svih ovih drava; utemeljena je u Franaka najpoznatija od svih ovih drava; utemeljena je u sjevernoj Galiji krajem V. St. ali je ve tijekom VI. Stoljea sjevernoj Galiji krajem V. St. ali je ve tijekom VI. Stoljea zagospodarila i Burgundijom i Provansomzagospodarila i Burgundijom i Provansom

Franaka je bez sustava oporezivanja, pa se kraljevsko Franaka je bez sustava oporezivanja, pa se kraljevsko bogatstvo svodi na sanduke zlata i nakita oko kojeg se bogatstvo svodi na sanduke zlata i nakita oko kojeg se otimalo po kraljevoj smrti.otimalo po kraljevoj smrti.

Rastui utjecaj crkve; crkva pokuava upravljati dravom i Rastui utjecaj crkve; crkva pokuava upravljati dravom i kraljevi crkvom i to se nastavljakraljevi crkvom i to se nastavlja

2222


Mo franake bila je najjaa pod Mo franake bila je najjaa pod Karlom Velikim Karlom Velikim ((engeng. . CharlemagneCharlemagne: 768. : 768. 814.); iri se prema sjeveru i Istoku 814.); iri se prema sjeveru i Istoku pokoravajui razliita germanska plemena i avarsku dravu pokoravajui razliita germanska plemena i avarsku dravu u Panonskoj niziniu Panonskoj nizini

800. Karlo Veliki okrunjen za rimskog cara, ali ubrzo nakon 800. Karlo Veliki okrunjen za rimskog cara, ali ubrzo nakon njegove smrti franako carstvo slabi i dijeli se u tri drave: njegove smrti franako carstvo slabi i dijeli se u tri drave: prethodnice triju europskih kraljevina: Francuske, Italije i prethodnice triju europskih kraljevina: Francuske, Italije i Njemake (843.)Njemake (843.)

12

2323

2424

13

2525


Od IX. St. javljaju se i provale Od IX. St. javljaju se i provale NormanaNormana sa sjevera; 1066. sa sjevera; 1066. Osvajaju Englesku, a naseljavaju se i u Normandiji, junoj Osvajaju Englesku, a naseljavaju se i u Normandiji, junoj Italiji i SicilijiItaliji i Siciliji

VII. St. VII. St. BugariBugari se naseljavaju u Trakijise naseljavaju u Trakiji Krajem IX. St. provale i pljakaki pohodi Krajem IX. St. provale i pljakaki pohodi MaMaaraara i a i a

MaMaare 955are 955. p. pobjeobjeuje njemaki kralj uje njemaki kralj OtonOton I.I. Starija historiografija je smatrala da je ovaj poraz primorao Starija historiografija je smatrala da je ovaj poraz primorao

MaMaare na promjenu naina ivota; meutim vei je znaaj are na promjenu naina ivota; meutim vei je znaaj ostalih faktora: ostalih faktora:

2626


1.1. MaMaarski opori ine strane tete ali se nisu mogli arski opori ine strane tete ali se nisu mogli opteretiti znatnim teretom plijenaopteretiti znatnim teretom plijena

2.2. Na opustoenim poljima konji esto ne nalaze hranuNa opustoenim poljima konji esto ne nalaze hranu3.3. esta su gerilska ratovanja ali i bolestiesta su gerilska ratovanja ali i bolesti4.4. Od 93Od 930. 0. Europski se kontinent oslobaEuropski se kontinent oslobaa Normana pa a Normana pa

mogu organizirati otpor Mamogu organizirati otpor Maarimaarima5.5. Pljakaki pothvati donose sve manje i manje Pljakaki pothvati donose sve manje i manje

bogatstvabogatstva MaMaari se naseljavaju u sredinjoj Europi, prihvaaju ari se naseljavaju u sredinjoj Europi, prihvaaju

kranstvo i oko 1000. g formiraju vlastito kraljevstvokranstvo i oko 1000. g formiraju vlastito kraljevstvo

14

2727


DaDa se odupse odupruru napadima napadima Arapa i MaArapa i Maara ara franafranaki kraljevi suki kraljevi sutrebali oklopljene ratnike, ali su takve snage bile nemogue trebali oklopljene ratnike, ali su takve snage bile nemogue bez efektivnog sustava oporezivanja i stvarnog odsustva bez efektivnog sustava oporezivanja i stvarnog odsustva novane privrede novane privrede

KakoKako nije bilo oporezivanja, u zamjenu za vojnu slunije bilo oporezivanja, u zamjenu za vojnu slubu bu uglednim vojskovouglednim vojskovoama su se dijelili veliki zemljiama su se dijelili veliki zemljini ni posjedi koji su oduzeti crkvi i na taj naposjedi koji su oduzeti crkvi i na taj nain oni postaju in oni postaju njegovi vazalinjegovi vazali; takav politiki i vojni ustroj poznat je pod ; takav politiki i vojni ustroj poznat je pod nazivom nazivom feudalizam feudalizam i on se iri i na ostale dijelove Europe.i on se iri i na ostale dijelove Europe.

visoko plemstvovisoko plemstvo (vojvode, grofovi, (vojvode, grofovi, markizimarkizi) je imalo brojna ) je imalo brojna imanja od kojih su neka stavljali na raspolaganje lordovima imanja od kojih su neka stavljali na raspolaganje lordovima ili vitezovima u zamjenu za vojnu zaili vitezovima u zamjenu za vojnu zatitu (vazalni odnostitu (vazalni odnos))

2828


Vazalni odnos ugovor izmeVazalni odnos ugovor izmeu gospodara i vazala u gospodara i vazala (gospodar (gospodar titi vazala, a vazal se obvezuje na odanost)titi vazala, a vazal se obvezuje na odanost)

U pozadini feudalnog sustava nalazio se poseban U pozadini feudalnog sustava nalazio se poseban posjedovni sustav koji se poposjedovni sustav koji se poeo razvijati iz rimskih eo razvijati iz rimskih latifundijalatifundija

Kao administrativnu i organizacijsku jedinica posjed su Kao administrativnu i organizacijsku jedinica posjed su sainjavali zemlja i zgrade; zemlja se dijelila:sainjavali zemlja i zgrade; zemlja se dijelila: prema funkciji (na prema funkciji (na oranice, paoranice, panjak, livade, njak, livade, umauma)) prema zakonu (na prema zakonu (na vlastelinski diovlastelinski dio (oko oranica)(oko oranica), dio koji je , dio koji je

pripadao seljacima i zajednipripadao seljacima i zajedniku dioku dio).).

15

2929


Kmetska zemlja je bila na otvorenim poljima u okolici kue Kmetska zemlja je bila na otvorenim poljima u okolici kue posjednika, dok su posjednika, dok su papanjak, livade, njak, livade, umauma bile zajednike bile zajednike iako je vlastelin nadzirao njihovo koritenjeiako je vlastelin nadzirao njihovo koritenje

Sva zemlja nije preSva zemlja nije prela u feud vela u feud ve je bilo i zemljije bilo i zemljita koja su ta koja su pripadala slobodnim seljacima ili kralju kao slobodan pripadala slobodnim seljacima ili kralju kao slobodan posjedposjed

vlastelini su vlastelini su ivjeli u dvorcima, seljaci u kuivjeli u dvorcima, seljaci u kuama od dvije ama od dvije sobe napravljenim od kamena ili drveta, sa zemljanim sobe napravljenim od kamena ili drveta, sa zemljanim podovima (ponekad su postojale staje, ali su podovima (ponekad su postojale staje, ali su esto zimi esto zimi ivotinje boravile s njima u istom prostoru) ivotinje boravile s njima u istom prostoru)

3030


stvara se stvara se feudalna hijerarhija; feudalna hijerarhija; drudrutvo se dijeli u tri tvo se dijeli u tri skupine: vlasteline (za odrskupine: vlasteline (za odranje mira), sveanje mira), sveenstvo (za enstvo (za duhovno blagostanje druduhovno blagostanje drutva) i seljake (uzdrtva) i seljake (uzdravaju prve avaju prve dvije skupinedvije skupine

VladajuVladajuu skupinu u skupinu ine kraljevi i velikaine kraljevi i velikai koji i koji ine oko 5% ine oko 5% stanovnistanovnitva; velikatva; velikai i esto meesto meusobno ratuju da bi poveusobno ratuju da bi poveali ali svoje posjedesvoje posjede

Za feudalca,uZa feudalca,umjesto njegamjesto njega, zemlju obra, zemlju obraujuuju to su radili to su radili zatezateeni robovi, koloni i starosjedilaeni robovi, koloni i starosjedilako stanovniko stanovnitvo i oni tvo i oni se postupno se postupno izjednaizjednaujuuju i postai postajuju kmetovi. kmetovi.

16

3131


Zahtjevnije poslove na posjedu sZahtjevnije poslove na posjedu seljaci su eljaci su esto esto obavljaju obavljaju zajednikizajedniki (oranje, sijanje, (oranje, sijanje, etva); npr. na teetva); npr. na teoj zemlji oj zemlji oranje je zahtijevalo i do 8 volova, ali su seljaci posjedovalioranje je zahtijevalo i do 8 volova, ali su seljaci posjedovalirijetko virijetko vie od 2 vola (a mnogi i nijednog)e od 2 vola (a mnogi i nijednog)

Pored volova, oPored volova, od ostalih d ostalih ivotinjaivotinja,, pretepreteno se uzgajaju no se uzgajaju konji i mazge konji i mazge jer se jer se hrane sijenom i travomhrane sijenom i travom

U sjevernijim dijelovima Europe uzgoj stoke imao je veu U sjevernijim dijelovima Europe uzgoj stoke imao je veu vanost od ratarstva zbog obilja umskog bogatstva, ali u vanost od ratarstva zbog obilja umskog bogatstva, ali u mediteranskim krajevima nije bio jako znaajan mediteranskim krajevima nije bio jako znaajan (prevladavaju ovce i koze (krda bi prezimila u nizinskim (prevladavaju ovce i koze (krda bi prezimila u nizinskim podrujima i u proljee i ljeto u visinske dijelove) podrujima i u proljee i ljeto u visinske dijelove)

3232

Gospodarske prilike na Zapadu Gospodarske prilike na Zapadu (11. (11. 13. st.)13. st.)

Vladajua klasa nije zainteresirana za napredak, ali je Vladajua klasa nije zainteresirana za napredak, ali je primorana na to zbog davanja koja oekuje od seljatva, primorana na to zbog davanja koja oekuje od seljatva,

Stalno naseljavanje barbara povezano i sa Stalno naseljavanje barbara povezano i sa ispravnijimispravnijimnainom obrade zemljitanainom obrade zemljita

Najznaajnije inovacije u poljoprivredi bile su: Najznaajnije inovacije u poljoprivredi bile su: 1.1. Zamjena dvogodinjeg sa trogodinjim plodoredom (to Zamjena dvogodinjeg sa trogodinjim plodoredom (to

omoguuje poveanje obradivih povrina uz manje iscrpljivanje omoguuje poveanje obradivih povrina uz manje iscrpljivanje tla i vee prinose)tla i vee prinose)

2.2. Asimetrini plug s kotaima i Asimetrini plug s kotaima i odgrnjaomodgrnjaom (koji je omoguio i (koji je omoguio i obradu tee zemlje ilovae i duboko prodiranje u zemlju to je obradu tee zemlje ilovae i duboko prodiranje u zemlju to je povealo koliinu obradive zemlje, povealo koliinu obradive zemlje,

Agrarni sektor

17

3333


3.3. ea primjena eljeza pri izradi poljoprivrednih alatki ea primjena eljeza pri izradi poljoprivrednih alatki omoguuju dublja oranja uz ea ponavljanjaomoguuju dublja oranja uz ea ponavljanja

4.4. Koritenje konja kao teglee ivotinje (mogao je obaviti posla Koritenje konja kao teglee ivotinje (mogao je obaviti posla koliko i etiri vola ali je i toliko vie kotaokoliko i etiri vola ali je i toliko vie kotao

TrogodiTrogodinji plodored omogunji plodored omoguuje raznolikost posijanih uje raznolikost posijanih kultura pa je i borba protiv vremenskih nepogoda kultura pa je i borba protiv vremenskih nepogoda uspjeuspjenijanija

Novije poljoprivredne kulture su ra, Novije poljoprivredne kulture su ra, zobmzobm ria, graak i ria, graak i voe s Mediterana, pa je poboljana i prehrana to jaa voe s Mediterana, pa je poboljana i prehrana to jaa imunoloki sustav, ali i poveava produktivnost radnikaimunoloki sustav, ali i poveava produktivnost radnika

Ove promjene u poljoprivredi nastaju u 10. St. Pa Ove promjene u poljoprivredi nastaju u 10. St. Pa govorimo o periodu renesanse 10. Stoljeagovorimo o periodu renesanse 10. Stoljea

3434


MeMeutim agrarni prinos i dalje je bio nedovoljan pa je bilo utim agrarni prinos i dalje je bio nedovoljan pa je bilo potrebno poveati obradive povrine to je rezultiralo potrebno poveati obradive povrine to je rezultiralo krenjemkrenjem

Proiruju se stare oranice, a smanjuju pojasevi za panjake Proiruju se stare oranice, a smanjuju pojasevi za panjake (potiskuje se ikara a rijetko i visoke ume zbog slabosti (potiskuje se ikara a rijetko i visoke ume zbog slabosti alata i elje vlastele da sauva svoja lovitaalata i elje vlastele da sauva svoja lovita

Rezultat bolje prehrane (bob, lea, graak, grah) i mirnih Rezultat bolje prehrane (bob, lea, graak, grah) i mirnih prilika u X. st. je vei broj stanovnika:prilika u X. st. je vei broj stanovnika: Zapadna Europa 600. ima 14.7 Zapadna Europa 600. ima 14.7 milmil, 950. 22.6 , 950. 22.6 milmil., 1300. 54. ., 1300. 54.

MilijunaMilijunaCijela Europa ima 700. 27. Milijuna, 1000. 42 milijuna i 1300. 7Cijela Europa ima 700. 27. Milijuna, 1000. 42 milijuna i 1300. 73 3

milijunamilijuna

18

3535

Gospodarske prilike na Zapadu Gospodarske prilike na Zapadu (XI. (XI. XIII. st.)XIII. st.)

Urbana tradicija se nastavlja samo u Italiji dok se u ostalim Urbana tradicija se nastavlja samo u Italiji dok se u ostalim dijelovima gradovi iznova razvijaju znatno kasnijedijelovima gradovi iznova razvijaju znatno kasnije

Prije XI. St. Talijanski su gradovi ostvarivali politike, Prije XI. St. Talijanski su gradovi ostvarivali politike, kulturne i ekonomske kontakte sa Bizantskim Carstvom kulturne i ekonomske kontakte sa Bizantskim Carstvom (pod ijom su vlau dugo ostali dijelovi juga Apeninskog (pod ijom su vlau dugo ostali dijelovi juga Apeninskog poluotoka i Sicilije) a nakon VIII. st. i sa arapskim poluotoka i Sicilije) a nakon VIII. st. i sa arapskim kalifatomkalifatom

Takva pozicija omoguila je talijanskim gradovima da budu Takva pozicija omoguila je talijanskim gradovima da budu posrednici izmeposrednici izmeu naprednijeg i mnogo bogatijeg Istoka i u naprednijeg i mnogo bogatijeg Istoka i siromanijeg zapada (razvoj gradova Napulja, siromanijeg zapada (razvoj gradova Napulja, PisePise, , GenoveGenove, , Venecije)Venecije)

Buenje gradova

3636


Urbani rast zapoeo je najprije u lukim gradovima, ali se Urbani rast zapoeo je najprije u lukim gradovima, ali se nije tamo zadrao zadugo; Lombardija i nije tamo zadrao zadugo; Lombardija i ToskanaToskana prirodne prirodne su okoline Venecije, su okoline Venecije, GenoveGenove i i PisePise i predstavljaju i predstavljaju najrazvijenije poljoprivredno podruje Italijenajrazvijenije poljoprivredno podruje Italije

Porast proizvodnosti u poljoprivredi privukao je seljake u Porast proizvodnosti u poljoprivredi privukao je seljake u grad (Milano, Firenca) gdje se poinju baviti trgovinom i grad (Milano, Firenca) gdje se poinju baviti trgovinom i industrijom; intenzivira se interakcija izmeindustrijom; intenzivira se interakcija izmeu grada i u grada i okoline okoline novo gradsko stanovnitvo kreira potranju za novo gradsko stanovnitvo kreira potranju za proizvodima okolineproizvodima okoline

Gradovi za razvoj trebaju povoljno seosko okruenje ali su i sami razvojem utjecali na svoju okolicu

19

3737

3838


Kraljevi nastoje privui gradove kao vazale, ali gradske vlade, elja za slobodom, ne uklapaju se u feudalni ustroj

neki trgovci i aristokrati formiraju dobrovoljne asocijacije dazatite svoje interes i iz njih izviru srednjovjekovne komune, a ponekad i savezi gradova u ratovima pobjeuju vladarske snage.

U ostalim dijelovima Europe gradovi su po veliini znatno manji od talijanskih i poinju se razvijati od XI. St.

U veini sluajeva pretee tih gradova su rimski gradovi; U veini sluajeva pretee tih gradova su rimski gradovi; rijetka su osnivanja gradova iz niega; meutim rije je o rijetka su osnivanja gradova iz niega; meutim rije je o malim rimskim gradovima jer su najpoznatiji propali ili malim rimskim gradovima jer su najpoznatiji propali ili dobili drugorazredno znaenjedobili drugorazredno znaenje

20

3939


Postoje razlike izmePostoje razlike izmeu rimskih pretea i gradova na zapadu u rimskih pretea i gradova na zapadu u ranom srednjem vijeku:u ranom srednjem vijeku:U rimskom periodu oni su politika, upravna i vojna a tek U rimskom periodu oni su politika, upravna i vojna a tek onda gospodarska sredita, dok se srednjovjekovni razvija onda gospodarska sredita, dok se srednjovjekovni razvija na osnovi svoje gospodarske ulogena osnovi svoje gospodarske uloge

Sa talijanskim gradovima, u relativnom smislu, su se mogli Sa talijanskim gradovima, u relativnom smislu, su se mogli usporeusporeivati samo gradovi Flandrije (vojvodstvo na ivati samo gradovi Flandrije (vojvodstvo na teritoriju dananje Belgije, Francuske i Nizozemske( i teritoriju dananje Belgije, Francuske i Nizozemske( i BrabantaBrabanta (vojvodstvo na granici Belgije i Nizozemske)zbog (vojvodstvo na granici Belgije i Nizozemske)zbog treine puanstva koja je ivjela u gradu i razvijene treine puanstva koja je ivjela u gradu i razvijene poljoprivrede. poljoprivrede.

4040


Ekonomska osnova gradova nije dostatna za utemeljenje snane politike i gospodarske sile pa se moderna Europa utemeljuje na dravama, a ne oko gradova

gradsko sredite nije vie odgovarajueg opsega, pa se od kraja 13. st. gradovi se nameu preko dva rjeenja: gradskih konfederacija (Hansa) obuhvaajui i ruralno predgrae (flamansko i talijansko

rjeenje)

21

4141


Hanza (Hanzeatski savez) (stari gornjonjemaki Hansa = skupina, grupa, sljedba) je naziv udruenja trgovakih gildikoja su postojala od polovine 12. stoljea do polovine 17. stoljea

cilj Hanse je bio zastupanje zajednikih gospodarskih interesa naroito prema inozemstvu. Ovakav savez trgovakih cehova razvio se do sredine 14. stoljea u savez gradova, odnosno, u Hanzu ili Hanzeatski savez.

Do njegove pojave trgovina Baltikom bila je zanemariva, da bi se u iduih stotinjak godina znaajno razvila, a kontrolu te trgovine u cijelosti preuzela Hanza. vorite te trgovine postao je Lbeck.

4242

22

4343

Glavni Glavni puteviputevi Hanzeatskog savezaHanzeatskog saveza

4444


Gradnja brojnih crkvenih zdanja: osobito u Italiji i Gradnja brojnih crkvenih zdanja: osobito u Italiji i Francuskoj oko 1000. godine, ali i zgrada gospodarske Francuskoj oko 1000. godine, ali i zgrada gospodarske namjene (mostovi, trnice,)namjene (mostovi, trnice,)

Razvoj graRazvoj graevinarstva povezano je sa proizvodnjom evinarstva povezano je sa proizvodnjom sirovina na veliko (kamen, drvo, eljezo), usavravanjem sirovina na veliko (kamen, drvo, eljezo), usavravanjem tehnologija i alatki za vatehnologija i alatki za vaenje, okupljanje radne snageenje, okupljanje radne snage

Gradilita su bila centar gotovo jedine srednjovjekovne Gradilita su bila centar gotovo jedine srednjovjekovne industrijeindustrije

Graditeljski zamah

23

4545


Postoje naznake obnove trgovine u 8. i 9. Stoljeu, ali ju Postoje naznake obnove trgovine u 8. i 9. Stoljeu, ali ju ugroavaju Normani, Arapi i Maariugroavaju Normani, Arapi i Maari

U ranom srednjem vijeku glavnina trgovaca bila su stranci U ranom srednjem vijeku glavnina trgovaca bila su stranci (Sirijci i idovi), ali od X. st. su istaknutiji i europski (Sirijci i idovi), ali od X. st. su istaknutiji i europski trgovcitrgovci

Gradovi su takoGradovi su takoer i vorita trgovake razmjene, ali er i vorita trgovake razmjene, ali trgovinu na duge staze odravaju jedino luksuzni proizvodi trgovinu na duge staze odravaju jedino luksuzni proizvodi (tkanine, zaini) i oni prijeko potrebni(tkanine, zaini) i oni prijeko potrebni

Bizant doivljava kontinuirano slabljenje nakon smrti Bizant doivljava kontinuirano slabljenje nakon smrti BazilijaBazilija II (1025.) jer vlast polako dolazi u ruke plemstva; II (1025.) jer vlast polako dolazi u ruke plemstva; carevi su se dotad uspjeno borili protiv aristokracijecarevi su se dotad uspjeno borili protiv aristokracije

Obnova trgovine

4646


Venecijanci utemeljuju pravo kolonijalno carstvo na Venecijanci utemeljuju pravo kolonijalno carstvo na Sredozemlju, povlasticama s Bizantom, i irei utjecaj na Sredozemlju, povlasticama s Bizantom, i irei utjecaj na istonoj obali Jadrana i Jonskog moraistonoj obali Jadrana i Jonskog mora

GenovaGenova za gospodarila Malom Azijom i Crnim moremza gospodarila Malom Azijom i Crnim morem irenje kolonijalnog carstva talijanskih gradova na istonom irenje kolonijalnog carstva talijanskih gradova na istonom

Mediteranu i cjelokupnom Bliskom istoku bilo je Mediteranu i cjelokupnom Bliskom istoku bilo je intenzivirano za vrijeme Kriarskih ratova (intenzivirano za vrijeme Kriarskih ratova (engeng. . TheTheCrusadesCrusades borba kranskog i islamskog svijeta kako bi se borba kranskog i islamskog svijeta kako bi se Sveta zemlja oslobodila muslimana)Sveta zemlja oslobodila muslimana)

24

4747

4848


Neuspjeh kriarskih ratova (XIII. St.) nije znaajnije naruio Neuspjeh kriarskih ratova (XIII. St.) nije znaajnije naruio poziciju talijanskih gradova koji sa Arapima i Turcima poziciju talijanskih gradova koji sa Arapima i Turcima SelducimaSelducima nastavljaju poslovati kao i obinonastavljaju poslovati kao i obino

U I. pol. XIII. St. iz Azije u Europu provaljuju U I. pol. XIII. St. iz Azije u Europu provaljuju mongolska mongolska plemena plemena (pod vodstvom (pod vodstvom DingisDingis--kana (kana (engeng. . GhengisGhengis KhanKhan)) )) i stvaraju najvee carstvo u povijesti. i stvaraju najvee carstvo u povijesti.

Pljakanjem i razaranjem Mongoli su ujedinili velik dio Pljakanjem i razaranjem Mongoli su ujedinili velik dio Euroazije stvarajui trgovake putove i komunikacijske Euroazije stvarajui trgovake putove i komunikacijske linije koje su se protezale od Srednjeg istoka do Kine.linije koje su se protezale od Srednjeg istoka do Kine.

25

4949


Talijanski gradovi dravice (naroito Venecija i Talijanski gradovi dravice (naroito Venecija i GenovaGenova) su ) su ve kao pomorske sile gospodarile trgovinom na Bliskom ve kao pomorske sile gospodarile trgovinom na Bliskom istoku ili Levantu (Venecija teritorijem Grke, a istoku ili Levantu (Venecija teritorijem Grke, a GenovaGenovaMalom Azijom), pa su iskoristili nastalu situaciju za Malom Azijom), pa su iskoristili nastalu situaciju za uspostavu trgovakih veza sa Dalekim istokom. uspostavu trgovakih veza sa Dalekim istokom.

Premda su talijanske luke bile najmonije konkurenciju su Premda su talijanske luke bile najmonije konkurenciju su imale meimale meu katalonskim, panjolskim, provansalskim, u katalonskim, panjolskim, provansalskim, narbonskimnarbonskim, pa ak i muslimanskim trgovcima, pa ak i muslimanskim trgovcima

Premda je Mediteran trgovaki bio najjai, tijekom srednjeg Premda je Mediteran trgovaki bio najjai, tijekom srednjeg vijeka stalno je rasla i trgovina na Sjevernom moru (tu su vijeka stalno je rasla i trgovina na Sjevernom moru (tu su prednjaili frizijski trgovci, a kasnije hanzeatski gradovi.prednjaili frizijski trgovci, a kasnije hanzeatski gradovi.

5050


Premda je transport kopnom mnogo skuplji od morskog Premda je transport kopnom mnogo skuplji od morskog postojala je trgovina izmepostojala je trgovina izmeu sjeverne i june Europe, u sjeverne i june Europe, osobito sjeverne Italije sa Njemakom i Nizozemskom osobito sjeverne Italije sa Njemakom i Nizozemskom preko prijevoja preko prijevoja BrennerBrenner, , SimplonSimplon, St. , St. GotthardGotthard) )

Razlog je vrlo jednostavan: prije poboljavanja Razlog je vrlo jednostavan: prije poboljavanja navigacijskih tehnika (kraj XIII. Snavigacijskih tehnika (kraj XIII. St. t. i XIV.i XIV. St St.) pl.) plovidba ovidba izmeizmeu Sjevernog mora i Mediterana je bila opasna pa nije u Sjevernog mora i Mediterana je bila opasna pa nije bila profitabilna, pa su alpski prijevoji imali u tom sluaju bila profitabilna, pa su alpski prijevoji imali u tom sluaju vei znaaj. vei znaaj.

U XIV. St. U XIV. St. inteziviraninteziviran je promet izme je promet izmeu Mediterana i u Mediterana i sjevernog mora sjevernog mora

26

5151


Razvoj trgovine bio je povezan i sa razvojem novarstva. Razvoj trgovine bio je povezan i sa razvojem novarstva. U Veneciji i U Veneciji i GenoviGenovi su ve u XII. St. postojale prve su ve u XII. St. postojale prve

primitivne depozitne banke; u poetku im je namjera bila primitivne depozitne banke; u poetku im je namjera bila osiguranje depozita jer je prijenos novca na daljinu bio osiguranje depozita jer je prijenos novca na daljinu bio opasan, ali su uskoro poele transferirati sredstva sa rauna opasan, ali su uskoro poele transferirati sredstva sa rauna na raun, ee po usmenoj nego po pisanoj naredbi, a na raun, ee po usmenoj nego po pisanoj naredbi, a davajudavaju se i prvi krediti odre se i prvi krediti odreenim enim deponentimadeponentima (mjenini (mjenini krediti)krediti)

Banke se osnivaju u komercijalnim centrima kao to su: Banke se osnivaju u komercijalnim centrima kao to su: talijanski gradovi, talijanski gradovi, barcelonabarcelona, eneva, i London (tonije , eneva, i London (tonije LombardLombard StreetStreet koja je i dobila ima po talijanskim koja je i dobila ima po talijanskim bankarima iz Lombardijebankarima iz Lombardije

5252


Zbog rizika prijevoza veih koliina novca, trgovci su Zbog rizika prijevoza veih koliina novca, trgovci su preferirali prodaju robe na kreditpreferirali prodaju robe na kredit

Kredit se preferirao i zbog veeg broja moneta koje su imale Kredit se preferirao i zbog veeg broja moneta koje su imale razliite vrijednosti (razliite vrijednosti (genovskagenovska lira nije imala istu vrijednost lira nije imala istu vrijednost kao engleska funta, francuska libra ili milanska i kao engleska funta, francuska libra ili milanska i pianskapianskalira)lira)

Zbog toga su se mjenjanice u komercijalnim gradovima Zbog toga su se mjenjanice u komercijalnim gradovima jako preferirale, a iz njih su i potekli prvi bankarijako preferirale, a iz njih su i potekli prvi bankari

Prva stabilna valuta bio je firentinski Prva stabilna valuta bio je firentinski florinflorin iz 1252. (slian iz 1252. (slian je bio i je bio i genovekigenoveki, ali ne i toliko popularan), a potom 1284. , ali ne i toliko popularan), a potom 1284. Venecija kuje dukat, a stabilne valute poinju kovati i Venecija kuje dukat, a stabilne valute poinju kovati i panjolski, francuski i njemaki vladari to je pridonijelo panjolski, francuski i njemaki vladari to je pridonijelo preobrazbi zapadapreobrazbi zapada

27

5353

5454

Tehnike inovacijeTehnike inovacije

Srednjevjekovni svijet bio je osrednje opremljen, ali nije Srednjevjekovni svijet bio je osrednje opremljen, ali nije prihvatljivo govoriti o nerazvijenosti iako ga Bizant nadilazi prihvatljivo govoriti o nerazvijenosti iako ga Bizant nadilazi po novanoj privredi, urbanoj civilizaciji i proizvodnji po novanoj privredi, urbanoj civilizaciji i proizvodnji luksuznih proizvodaluksuznih proizvoda

Najspektakularniji izumi su: primjena Najspektakularniji izumi su: primjena vodenice vodenice i i srednjevjekovnog pluga no poznati su jo i u rimsko dobasrednjevjekovnog pluga no poznati su jo i u rimsko doba

Dobar dio srednjevjekovnih izuma potjee s Istoka: Dobar dio srednjevjekovnih izuma potjee s Istoka: vjetrenjaa iz Kine a meu kranima se javlja tek u 12. vjetrenjaa iz Kine a meu kranima se javlja tek u 12. StSt

28

5555

Tehnike inovacijeTehnike inovacije

Vladajua garnitura u dobroj je mjeri koila tehniki Vladajua garnitura u dobroj je mjeri koila tehniki napredaknapredak

Vaan izum bio je i pojava tkalakog stana (12.st.) za Vaan izum bio je i pojava tkalakog stana (12.st.) za potrebe tekstilne industrije (u Flandriji i Italiji)potrebe tekstilne industrije (u Flandriji i Italiji)

Razvoj metalurgijeRazvoj metalurgije

5656

PitanjaPitanja

1.1. Bizant u ranom srednjem vijekuBizant u ranom srednjem vijeku2.2. Situacija na zapadu nakon provala barbaraSituacija na zapadu nakon provala barbara3.3. Franaka drava Franaka drava 4.4. Nove provale barbara u ranom srednjem vijeku. Da li su Nove provale barbara u ranom srednjem vijeku. Da li su

one imale utjecaj na drutvo postojeih barbarskih one imale utjecaj na drutvo postojeih barbarskih kraljevstava? Objasnite kraljevstava? Objasnite

5.5. Karakteristike feudalnog drutva. Karakteristike feudalnog drutva. 6.6. Napredak poljoprivrednog sektora izmeNapredak poljoprivrednog sektora izmeu X.u X. i XIII i XIII. S. St. t. 7.7. BuBuenje gradova na zapadu. enje gradova na zapadu.

29

5757

PitanjaPitanja

8.8. Hanzeatski gradoviHanzeatski gradovi9.9. Obnova trgovine na zapadu Obnova trgovine na zapadu 10.10. Razvoj novarstva na zapaduRazvoj novarstva na zapadu11.11. Navedite neke inovacije srednjovjekovnog Zapada Navedite neke inovacije srednjovjekovnog Zapada

(tehnike, u agraru)(tehnike, u agraru)

5858

Literatura:Literatura:

1.1. MarcMarc BlochBloch (2001): (2001): Feudalno druFeudalno drutvotvo, , GoldenGoldenMarketing, ZagrebMarketing, Zagreb

2.2. RRondoondo CameronCameron, , LLarryarry NealNeal, (2003) , (2003) A A ConciseConciseEconomicEconomic HistoryHistory ofof thethe World World FromFrom PaleolithicPaleolithicTimesTimes to to thethe PresentPresent, , OxfordOxford UniversityUniversity PressPress, , OxfordOxford

3.3. JacquesJacques LeLe GoffGoff (1998) (1998) Civilizacija srednjovjekovnog Civilizacija srednjovjekovnog zapadazapada, , GoldenGolden Marketing, ZagrebMarketing, Zagreb

4.4. GeorgijeGeorgije OstrogorskiOstrogorski (2002.): (2002.): Povijest BizantaPovijest Bizanta, , GoldenGolden Marketing, ZagrebMarketing, Zagreb

ekonomski razvoj srednjovjekovne europe

Documents