ekonomski fakultet u osijeku regionalna ekonomija regionalna politika skandinavskih zemalja
DESCRIPTION
Ekonomski fakultet u Osijeku Regionalna ekonomija Regionalna politika skandinavskih zemalja. Bajić Ivona Asistent: Crnković Dragana Nataša Drvenkar, univ.spec.oec. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Ekonomski fakultet u OsijekuEkonomski fakultet u OsijekuRegionalna ekonomijaRegionalna ekonomija
Regionalna politika skandinavskih Regionalna politika skandinavskih zemaljazemalja
Bajić Ivona Asistent:Bajić Ivona Asistent:
Crnković Dragana Crnković Dragana Nataša Drvenkar, univ.spec.oecNataša Drvenkar, univ.spec.oec
Regionalna politikaRegionalna politika
odnosi se na regionalni pristup razvoju cjelokupnog odnosi se na regionalni pristup razvoju cjelokupnog nacionalnog gospodarstva nacionalnog gospodarstva
dva temeljna cilja: povećanja učinkovitosti nacionalnog dva temeljna cilja: povećanja učinkovitosti nacionalnog gospodarstva i uravnoteženog razvoja pojedinih gospodarstva i uravnoteženog razvoja pojedinih područjapodručja
objedinjuje dvije politike – regionalnu i razvojnuobjedinjuje dvije politike – regionalnu i razvojnu danas se politika regionalnog razvoja koncentrira na danas se politika regionalnog razvoja koncentrira na
socijalni kapital, blagostanje i redistribuciju u korist socijalni kapital, blagostanje i redistribuciju u korist slabijih regija, kao i gospodarski rast u svim dijelovima slabijih regija, kao i gospodarski rast u svim dijelovima
neke državeneke države
Peter Maskell navodi četiri preduvjeta Peter Maskell navodi četiri preduvjeta za uspješnu regionalnu razvojnu za uspješnu regionalnu razvojnu politiku:politiku:
uzima u obzir posebnosti gospodarske strukture regije i uzima u obzir posebnosti gospodarske strukture regije i ne-tržišnih institucijane-tržišnih institucija
tržišno je usmjerena, podržavajući aktivnosti koje je tržišno je usmjerena, podržavajući aktivnosti koje je tržište već odabralotržište već odabralo
odgovara na proces globalizacije: (a) usredotočenošću odgovara na proces globalizacije: (a) usredotočenošću na učenje, (b) koncentracijom napora na podržavanje na učenje, (b) koncentracijom napora na podržavanje poduzeća kako bi prebrodila kognitivnu udaljenost, i (c) poduzeća kako bi prebrodila kognitivnu udaljenost, i (c) podrškom akumulaciji i zaštiti socijalnog kapitala podrškom akumulaciji i zaštiti socijalnog kapitala
institucionalni preduvjeti gospodarske globalizacije za institucionalni preduvjeti gospodarske globalizacije za politiku regionalnog razvoja moraju se razlikovatipolitiku regionalnog razvoja moraju se razlikovati
Skandinavija ( Nordijske zemlje)Skandinavija ( Nordijske zemlje)
SkandinavijaSkandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela skandinavskog i Europi koja se sastoji od većeg dijela skandinavskog i jutlandskog poluotokajutlandskog poluotoka
regija obuhvaća tri suverene države:regija obuhvaća tri suverene države: DanskaDanska Norveška Norveška ŠvedskaŠvedska
i skandinavsku periferiju:i skandinavsku periferiju: Finska (suverena republika od 1917) Finska (suverena republika od 1917) Island (suverena republika od 1944) Island (suverena republika od 1944)
Švedska
• visok životni standard, visoko razvijen sustav socijalne skrbi i jedan od najviših prosječnih dohodaka na svijetu
• čuvanje prirode, zaštita okoliša i energetska učinkovitost imaju prioritet kod definiranja svih državnih politika
• značajan je izvoznik željeza, bakra i drvene građe. • bogata je vodnim resursima no ima značajni nedostatak
nafte i ugljena• bogatstva u toj zemlji očituje kroz uređenost
gospodarske i socijalne infrastrukture • gospodarstvo počiva na razvijenoj industriji (primjena
najnovijih, ekološki prihvatljivih tehnologija), prometu, trgovini i vrlo razvijenom uslužnom sektoru
Od prirodnih resursa najznačajniji su: • rude: boksit, željezna rudača, cink, olovo, zlato • mnogobrojni vodeni tokovi pogodni za gradnju
hidrocentrala • šume: više od 50% zemlje pokriveno je vrlo
kvalitetnim šumama • plodno tlo - u južnim i središnjim dijelovima
zemlje - razvijena prometna i telekomunikacijska
infrastruktura - članica je brojnih međunarodnih institucija i
organizacija WTO, OECD, WB, IMF, EU
Norveška
• naziva se "zemljom 1000 fjordova“• najnepristupačnija i najrazvedenija obala na
svijetu • pismenost u Norveškoj je 100%• jedna je od najbogatijih i najrazvijenijih zemalja
svijeta• gospodarstvo je zaosnovano na proizvodnji
nafte, prirodnog plina, drvne industije i energetike
Danska• ima modernu tržišnu privredu
• životni standard je vrlo visok
• privreda zavisi o vanjskoj trgovini i izvozu (najviše se izvozi: svinjetina, riba i žitarice)
Finska
• najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera (ima 187,888 jezera)
• rijeke se koriste za splavarenje drva
• najveće prirodno bogatstvo su šume - glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze
• Regionalna podjela
U regionalizaciji Finske jasno se ističu tri predjelno-fizionomske cjeline:
• Finska Laponija
• Jezerska Finska i
• Finsko primorje
Inos BDP-a po stanovniku 2008.godineInos BDP-a po stanovniku 2008.godine
DRŽAVADRŽAVA
Finska Finska 22,61122,611
ŠvedskaŠvedska 22,50022,500
NorveškaNorveška 34,75034,750
HrvatskaHrvatska 9,7009,700
IZNOS U EURIMA
Nezaposlenos 2009.godineNezaposlenos 2009.godine
DRŽAVA DRŽAVA STOPA STOPA NEZAPOSLENOSTINEZAPOSLENOSTI
DanskaDanska 3,7%3,7%
FinskaFinska 7,3%7,3%
IslandIsland 1,2%1,2%
Norveška Norveška 3,2%3,2%
ŠvedskaŠvedska 8,3%8,3%
DRŽAVADRŽAVA MJESTOMJESTO GLOBAL GENDER GLOBAL GENDER GAP INDEXGAP INDEX
NorveškaNorveška 11 0,8230,823
IslandIsland 44 0,8280,828
FinskaFinska 22 0,8250,825
ŠvedskaŠvedska 33 0,8140,814
DanskaDanska 77 0,7630,763
Skandinavski modelSkandinavski model
postao je sinonim za sustav koji uspješno kombinira postao je sinonim za sustav koji uspješno kombinira ekonomsku efikasnost i rast sa pravednom ekonomsku efikasnost i rast sa pravednom distribucijom prihoda, socijalnim mirom te razvijenim i distribucijom prihoda, socijalnim mirom te razvijenim i
stabilnim tržištem radastabilnim tržištem rada
podrazumijeva samo Dansku, Finsku i Švedsku, jer se podrazumijeva samo Dansku, Finsku i Švedsku, jer se Norveška i Island promatraju zasebno budući da su Norveška i Island promatraju zasebno budući da su
visoko ovisne o nafti i ribarstvu i nisu članice EUvisoko ovisne o nafti i ribarstvu i nisu članice EU
Sličnosti ekonomije i politike:Sličnosti ekonomije i politike: sveobuhvatna socijalna država sa naglaskom na sveobuhvatna socijalna država sa naglaskom na
potporu kućanstvima i jakim programom socijalnih potporu kućanstvima i jakim programom socijalnih davanja koja se financiraju porezima, najviše porezima davanja koja se financiraju porezima, najviše porezima na dohodak i potrošnjuna dohodak i potrošnju
velike državne i privatne investicije u području velike državne i privatne investicije u području edukacije, istraživanja i razvojaedukacije, istraživanja i razvoja
jake institucije na području tržišta rada, sindikati, jake institucije na području tržišta rada, sindikati, udruge zaposlenih, koordinirana visina primanja, udruge zaposlenih, koordinirana visina primanja, izdašna davanja za nezaposleneizdašna davanja za nezaposlene
važnost se pridaje politici aktivnog tržišta rada važnost se pridaje politici aktivnog tržišta rada (perkvalifikacije, dokvalifikacije, konstantno doživotno (perkvalifikacije, dokvalifikacije, konstantno doživotno obrazovanje)obrazovanje)
temelj svega je i ideja prihvaćanja globalizacije temelj svega je i ideja prihvaćanja globalizacije postigle su zadovoljavajući ekonomski rast uz postigle su zadovoljavajući ekonomski rast uz
zadovoljavajući visoke socijalne ambicijezadovoljavajući visoke socijalne ambicije te se države danas svrstavaju u sam vrh po te se države danas svrstavaju u sam vrh po
povoljnoj poslovnoj klimi, lakoći poslovanja, povoljnoj poslovnoj klimi, lakoći poslovanja, makroekonomskoj stabilnosti, inovacijama, makroekonomskoj stabilnosti, inovacijama, maloj nezaposlenosti maloj nezaposlenosti
migracijom i imigracijom došli su do ljudi sa migracijom i imigracijom došli su do ljudi sa specifičnim znanjima i vještinama specifičnim znanjima i vještinama
državni novac ulagao se u ljude, a ne u državni novac ulagao se u ljude, a ne u održavanje zastarjele i neproduktivne održavanje zastarjele i neproduktivne proizvodnje – i tako je uspioproizvodnje – i tako je uspio
model se danas susreće sa mnogim model se danas susreće sa mnogim problemima i potrebna mu je promjenaproblemima i potrebna mu je promjena
globalizacija ima pozitivne učinke na globalizacija ima pozitivne učinke na gospodarski rast, ali i negativne na socijalnu gospodarski rast, ali i negativne na socijalnu državu državu
ZAKLJUČAKZAKLJUČAK
skandinavski model nije ništa savršeno, skandinavski model nije ništa savršeno, ali su uspjeli izvući maksimum s obzirom ali su uspjeli izvući maksimum s obzirom na okolnosti i malo tko bi se iznenadio da na okolnosti i malo tko bi se iznenadio da upravo oni naprave prvi sljedeći korak upravo oni naprave prvi sljedeći korak prema novom svijetuprema novom svijetu
"The scientists of today think deeply "The scientists of today think deeply instead of clearly. One must be sane to instead of clearly. One must be sane to think clearly, but one can think deeply think clearly, but one can think deeply and be quite insane."and be quite insane."
Nikola Tesla Nikola Tesla
LITERATURA:LITERATURA:
http://www.regio-hr.com/politika.phphttp://www.regio-hr.com/politika.php http://bs.wikipedia.org/wiki/Finskahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Finska http://hr.wikipedia.org/wiki/Danskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Danska http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0vedskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0vedska http://hr.wikipedia.org/wiki/Norve%C5%A1kahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Norve%C5%A1ka http://hr.wikipedia.org/wiki/Skandinavijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Skandinavija http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/
skandinavski-drustveni-model.html skandinavski-drustveni-model.html