Ekološki otisak – kalkulator

footprint.wwf.org.uk

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

V. PREDAVANJE, 2014/15.

“Uvijek dijeli, i to na jednake dijelove !”

James M. Barrie, Petar Pan

TEORIJE DISTRIBUTIVNE PRAVDE

Teorija je skup ideja kojima se nešto objašnjava Teorija distributivne pravde (Teorija ekonomske

pravednosti) – kakva je raspodjela bogatstva u društvu moralno ispravna, jesu li imovinske nejednakosti opravdane, te ukoliko jesu, u kojoj se mjeri one mogu tolerirati i iz kojih izvora mogu potjecati.

Teorija je selektivna – u smislu svojih prioriteta, perspektiva i podataka koje definira kao važne. Stoga daje poseban i djelomičan pogled na stvarnost. Iako se na prvi pogled čine proturječnima, te se perspektive nadopunjuju.

Teorije ekonomske pravednosti su komplementarne te nam pružaju potpuniju sliku društva.

TEORIJE DISTRIBUTIVNE PRAVDE

TEORIJE DISTRIBUTIVNE PRAVDE

Pogled odozgo Pogled sa strane Trodimenzionalni pogled

Što sam dužan činiti? Daju popis vrsta djelovanja koja

nam je zabranjeno činiti: 10 božjih zapovjedi npr.

Najpoznatija je teorija I. Kanta tzv. kategorički imperativ:

“Djeluj tako da čovječanstvo, kako u tvojoj osobi tako i u osobi svakoga drugoga, uvijek istodobno koristiš kao svrhu, nikad samo kao sredstvo”

ETIKE MORALNE OBLIGACIJE:1. DEONTOLOŠKA TEORIJA

Postoji samo jedan kriterij određivanja ispravnog/neispravnog djelovanja.

Taj je kriterij često posljedica (svrha) djelovanja pa kažemo da je djelovanje dobro ukoliko su njegove posljedice dobre.

Najpoznatija posljedična teorija je Utilitarizam (dobro=korisno=sreća).

Začetnici utilitarizma su Jeremy Bentham (1748-1832) i John Stuart Mill (1806-1873).

2. TELEOLOŠKE TEORIJE

UTILITARIZAM

Utilitarizmu je zajednički princip korisnosti kojega je formulirao Bentham: “Princip korisnosti je princip koji ne odobrava ili ne odobrava svako djelovanje, prema sklonosti koju (to djelovanje) pokazuje s obzirom na povećanje ili umanjivanje sreće dionika čiji su interesi u pitanju. Ili, što je ista stvar drugim riječima, unapređuje ili priječi tu sreću.”

Se prvenstveno koncentrira na uvećanje društvenog blagostanja.

Zagovara umjerenu imovinsku nejednakost jer se čini da takvo stanje najbolje služi najvećem mogućem blagostanju svih pripadnika onakvih društava kakva poznajemo.

Kritički osvrti tvrde kako utilitarizam jedne pojedince tretira kao sredstva za druge.

Zanemaruje različite doprinose u stvaranju proizvoda koji se raspodjeljuju.

UTILITARIZAM

Dopušta li se osobni suverenitet tj. puno raspolaganje vlastitom osobom?

NE DA

Egalitaristički liberalizam (socijaldemokracija)

Libertarijanizam

Dopušta li se da bar neki osobni faktori imaju utjecaja na različitoj količini?

Dopušta li se prvobitno usvajanje (uloženi napor i rad) vanjskih resursa (world-ownership) u distribuciji?

NE DA NE DA

Striktni Umjereni egalitarizam

Lijevi libertarijanizam

Desni

J. Rawls R. Dworkin Teorija ulaznih vrata ili “Starting gate theory” – H. Steiner

Dopušta li se prvobitno prisvajanje bez ograničenja?

NE DA

Umjereni libertarijanizam(tzv. Lockeov uvjet)

Ekstremni(nema nikakvog uvjeta)

R. Nozick, E. Mack J. Narveson, J. Sanders

Izvor: Krkač, K. (ur.): Uvod i poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost, MATE, Zagreb, 2007., str. 125-169.

Najraniji odgovor utilitarizmu, najutjecajnija u suvremenoj političkoj misli.

Predstavlja varijantu teorije društvenog ugovora kojim se dokazuje sadržaj provedenih normi.

Društvo sa svojim institucijama je pozadina u kojoj se zbiva cjelokupno ljudsko postojanje.

Najvažniji uvjet koji institucije moraju zadovoljiti je da budu PRAVEDNE.

Pravednost je njihova najvažnija vrlina, baš kao što je istina najvažnija vrlina svih vrsta teorija.

EGALITARISTIČKI LIBERALIZAMJOHN RAWLS

Uglavnom slijedi Rawlsovu liniju s ciljem uklanjanja nekih nedostataka njegova pristupa.

Sudbine ljudi određene su njihovim okolnostima i onim što odaberu.

Pravednost traži eliminaciju upliva onih čimbenika na koje pojedinci ne mogu utjecati, a dopušta djelovanje onih koji se nalaze pod njihovom kontrolom

RONALD DWORKIN

Teorijska orijentacija koja brani klasični laissez-faire (neograničeni kapitalizam)

Predlaže da zadovoljavajuća koncepcija raspodjele mora biti povijesna, što se odnosi na pitanje da li je proces bio legitiman?

Ukoliko tijekom raspodjele nije počinjena nikakva nepravda, raspodjela dobara je pravedna ma kakav bio njezin ishod.

LIBERTARIJANIZAM ROBERT NOZICK

U društvu vlada stalna borba za monopolom u području distributivnih sfera: ideologija.

Različite grupe nastoje nametnuti svoj kriterij cijelom društvu.

Rješenje problema distributivne pravde leži u ukidanju dominacije. Treba spriječiti pretvaranje jednog dobra u sva ostala, sačuvati autonomiju svih sfera. Time dobivamo kompleksnu jednakost u kojoj su dozvoljeni monopoli ograničeni na jednu sferu.

Obrazovanje i važni položaji prema sposobnostima, političke funkcije prema odabiru građana, bogatstvo prema tržišnom uspjehu i sl.

PLURALIZAMMICHAEL WALZER

DAVID MILLERTeorija se temelji velikim dijelom na empirijskim istraživanjima o tome što ljudi misle kako bi trebalo pravedno raspodijeliti dobra.

Postoje tri osnovna kriterija raspodjele:-Prema zasluzi-Prema potrebama-Svima jednako

Osim u ekonomskoj sferi, smatra kako bi dobra trebalo dijeliti i u okviru birokratskih, dobrotvornih te sportskih udruga.

Jimminy Cricket etika

ETIKA SAVJESTIPrivatna

moralnost

Calimero etikaETIKA PRAVDEJavna moralnost

MJERILA/NAČINI VREDNOVANJA MORALNE ISPRAVNOSTI

ETIČKI SLUČAJEVI

Koja je odluka bolja? (pod pravnim, poslovnim, moralnim, interesom; interesom radnika, zajednice, okoliša…ostalih interesnih dionika)

TEMELJNI ETIČKI SLUČAJEVI?Najčešći tipovi nemoralnog djelovanja

% ispitanika

Laganje nadređenima 45%

Krivotvorenje dokumentacije 36%

Sukob interesa (podmićivanje) 34%

Pljačka ili krađa 27%

Konstantno primanje darova 26%

Izvor: Ethics Resource Centar (SAD 1997.)

Sukob interesa: povisivanje osobne plaće na uštrb profita vlasnika, prisvajanje dobara tvrtke za osobne interese, podmićivanje i primanje mita

Poštenje i iskrenost: namjerno nanošenje štete kupcima, klijentima, zaposlenicima, konkurentnim tvrtkama pomoću: obmanjivanja, pogrešnog informiranja, iznude, prisile, diskriminacije i sl, stvaranje monopola na tržištu, lažno informiranje o naravi proizvoda ili usluge.

Komunikacija: lažno ili nepotpuno reklamiranje, lažna osobna prodaja proizvoda, nepotpuno obavješćivanje o štetnim učincima (napose lijekovima), nepotpuno informiranje o razlici među proizvodima, označavanje štetnih proizvoda (npr. duhanski proizvodi), razna upozorenja (dobna ograničenja za razne proizvode).

Poslovni odnosi: zlouporaba autoriteta, plagiranje tuđeg rada, odavanje poslovnih tajni, onemogućavanje provedbe plana poslovanja, nesudjelovanje na sastancima tvrtke, prisiljavanje drugih na nemoralne radnje.

Specifičnosti RH: uz sve navedene poteškoće, u Hrvatskoj se svakako u većem stupnju pojavljuju klasične poteškoće u svezi neplaćanja poreza (zbog sporosti i još nekih neželjenih svojstava pravnog sustava), kršenja prava, dužnosti i statusa zaposlenika (zbog visokog stupnja nezaposlenosti) i općeg nepovjerenja prema zamisli “pravednog poslovanja” (Just Business)

Video klipovi – Korupcija; Svaki dan nova afera

TEMELJNI ETIČKI SLUČAJEVI

Postoje li neki ekonomski ili poslovni razlozi koji dovode do mogućnosti izbora nemoralnog načina djelovanja?

Postoje li pravna ograničenja pod koja bi djelovanje moglo potpasti ako bi se izvelo na određen način?

Posjeduje li kompanija etički kodeks s obzirom na ovaj tip djelovanja?

Je li taj način djelovanja uobičajen u Vašoj grani poslovanja (trgovanja, proizvodnje, pružanja usluga)?

Bi li Vaši kolege, podređeni, nadređeni, pa i vlasnici podržali ovaj smjer djelovanja?

U kojem je odnosu taj smjer djelovanja prema Vašim osobnim vrijednostima i stavovima? (Primjena općeg mjerila iz normativnih moralnih teorija)

KAKO DONIJETI ODLUKU U ETIČKOM SLUČAJU?

Temeljni način je izvanjski koji znači postojanje značajnih zakonskih ograničenja, jasnog kodeksa ponašanja s kojim su svi upoznati i prihvaćaju ga.

Kako se nemoralno ponašanje bez obzira na izvanjska ograničenja pojavljuje potrebno je donijeti etičku odluku na koju djeluju tri čimbenika:

1. Individualna moralna mjerila,2. Utjecaj managera i suradnika,3. Prilika da se izvrši moralno neispravan čin.

1+2+3= etička odluka

KAKO ODRŽATI I UNAPRIJEDITI MORALNO ISPRAVNO DJELOVANJE U POSLOVANJU?

Točni odnosi moralnosti i poslovanja

Moralnost

Moralna ispravnost Moralna neispravnost

Poslovanje

Dobro poslovanje

Moralno ispravno poslovanje znači dobro poslovanje

Moralno neispravno poslovanje znači dobro poslovanje

Loše poslovanje

Moralno ispravno poslovanje znači loše poslovanje

Moralno neispravno poslovanje znači loše poslovanje

RELEVANTNI ODNOSI MORALNOSTI I POSLOVANJA

Tipični slučajevi nemoralnog djelovanja u poslovanju

Sukob interesa

Povisivanje vlastite plaće na uštrb profita vlasnika (narav korporacije)

Prisvajanje dobara firme za vlastite interese (narav korporacije)

Podmićivanje i primanje mita ( u smislu primanja ili davanja novca, darova ili posebnih usluga (informacija) s namjerom da se odlučujuće utječe na odluku) (rad u korporaciji)

Poštenje i iskrenost

Namjerno nanošenje štete kupcima, klijentima, zaposlenicima, konkurentnim firmama pomoću: obmanjivanja, pogrešnog informiranja, iznude, prisile, diskriminacije i sl. (korporacija u društvu)

Stvaranje i očuvanje monopola na tržištu

Lažno informiranje o naravi proizvoda ili usluge (korporacija u društvu)

Komunikacija

Lažno ili nepotpuno reklamiranjeLažno osobno prodavanje proizvodaNepotpuno obavješćivanje o štetnim učincima

Nepotpuno informiranje o razlici među proizvodimaOznačavanje štetnih proizvoda (npr. duhanski proizvodi)Razna upozorenja (dobna ograničenja za razne proizvode)

Poslovni odnosi

Zlouporaba autoritetaPlagiranje tuđeg radaOdavanje poslovnih tajni

Onemogućavanje provedbe plana poslovanjaNesudjelovanje na sastancima tvrtkePrisiljavanje drugih na nemoralne radnje

Etička mjerila Osoba Tvrtka Društvo

Egoizam Vlastiti interes Interes tvrtke Učinkovitost

Dobrohotnost Prijateljstvo Interes tima Društvena odgovornost

Načelo Osobni moral Pravila i procedure

Zakoni i etički kodeksi

POSLOVNI PROBLEM

Čitaj: Krkač, K., str. 246. (Primjer 3)

DIMENZIJE ODLUKE

PRIMJER ILI SLUČAJ

Kultura Moć

MORALNA ODLUKA PRAVNA ODLUKA

POSLOVNA ODLUKA

MOGUĆA PRAVILA U KONFLIKTNIM SITUACIJAMA

1. Ako postoji sukob između etike i zakona, učini što nalaže zakon

2. Ako postoji sukob između etike i poslovanja, učini što nalaže profit

3.1. Ako postoji sukob zakona i poslovanja, učini što nalaže zakon

3.2. Ako postoji sukob zakona i poslovanja, učini što nalaže profit

Prema pravilima 1., 2., i 3.1. postoji slijedeća hijerarhija vrijednosti:

1.Zakon 2. profit 3. moral

A prema pravilima 1., 2., i 3.2. postoji drugačija hijerarhija vrijednosti:

1. Profit 2. zakon 3. moral

NO možemo zamisliti i slijedeću hijerarhiju vrijednosti:

1. Moral 2. zakon 3. profitHijerarhija ovih vrijednosti, tj. poslovnih, zakonskih i moralnih nije zadana

i u konfliktnim situacijama nije lako odlučiti.

Ima mnoge dimenzije koje nisu isključivo ekonomske nego: ekonomske, političke, tehnološke, društvene i etičke.

Pravila:1. Identifikacija problema2. Razgraničenje ekonomske od

zakonskih i etičkih dimenzija3. Izdvajanje etičke dimenzije4. Odvagivanje alternativnih odluka i

donošenje moralne odluke5. Djelovanje u skladu s odlukom

POSLOVNA ODLUKA

1. Prepoznati željeni učinak2. Definirati problem3. Ispitati poteškoće i prepreke4. Razviti alternativna rješenja5. Odabrati najbolje rješenje6. Odrediti pojedine korake

rješavanja7. Prepoznati reakcije/dobrobiti

MORALNA (ISPRAVNA) ODLUKA

DONOŠENJE POSLOVNE ODLUKE: VENNOV DIJAGRAM

Etička odgovornost

Ekonomska odgovornost

Pravnaodgovornost

1

2a

2b 3

1 – profitabilno, legalno, moralno: to je pravi smjer djelovanja2a – profitabilno i legalno:djeluj oprezno2b – profitabilno i moralno: djeluju oprezno3 – legalno i moralno: pronađi načine profitabilnosti

Utilitaristički pristup Pristup preko prava Pristup pravde ili pravednosti Pristup putem općeg dobra Pristup preko kreposti

Čitaj Krkač, K., str. 257.

OBRAZAC ZA DONOŠENJE MORALNIH ODLUKA

1. Koje će dobrobiti i koje će štete svaki smjer djelovanja proizvesti, te koja će mogućnost dovesti da u najvećoj mjeri poštuje ta prava?

2. Koja moralna prava imaju uključene strane i koji je smjer djelovanja takav da u najvećoj mjeri poštuje ta prava?

3. Koji smjer djelovanja sve tretira na isti način, osim ukoliko postoji moralno opravdan razlog ne učiniti tako i koji ne pokazuje favoriziranje ili diskriminaciju?

4. Koji smjer djelovanja ostvaruje opće dobro?

5. Koji smjer djelovanja razvija moralne vrline?

Vježba: Jalšenjak, B.; Krkač, K.: Društveno odgovorno poslovanje, str. 44 (10 min)

Etički kodeks je skup općih etičkih pravila koja obvezuju naručitelja i djelatnike naručitelja. Etički kodeks sadrži okvir etičkog ponašanja koji se mora poštivati u provedbi postupaka javnih nabava te onemogućava korupcijske rizike.

Etički kodeks (eng. Code of ethics/codes of conduct/professional codes) - iskazi o idealima ponašanja, upute ili zabrane zajedničke kulturi, religiji, tradicionalnim profesijama, bratskim organizacijama, korporacijama i trgovačkim udruženjima. Kodeksi kombiniraju filozofske iskaze i visoke ideale s primjedbama za izbjegavanje specifičnih ilegalnih aktivnosti i za podržavanje određenih moralnih principa, osobito onih koji povisuju osobno ponašanje i poboljšavaju međuljudske odnose.

ETIČKI KODEKS

Važan prvi korak u uvođenju poslovne etike u svakodnevno poslovanje.

Ne možemo očekivati od naših partnera da se ponašaju etično, ako sami to ne činimo.

Standardi za etično ili društveno odgovorno ponašanje uključeni su u svakog pojedinca kao i u samu organizaciju, njegovi stavovi, norme i uvjerenja, vlastiti etički standard, okvir etičnog odlučivanja i moralni razvoj uvelike utječe na etiku pojedinca.

Etički kodeks utvrđuje osnovne smjernice etičkog ponašanja te

promiče etično i profesionalno ponašanje svih dionika

Prema podacima HGK na 20.09.2012. u RH aktivnih je 183.666 poslovnih subjekata, 695 potpisnica kodeksa etike u poslovanju, što čini 0,41%.

ETIČKI KODEKS

U današnje vrijeme suvremeni trendovi diktiraju uvođenje Etičkih kodeksa u poslovanje, no postavlja se i pitanje kako osigurati da načela etičkog kodeksa postanu kultura življenja poduzeća i šire društvene zajednice, te ne postanu sami sebi svrha.

Izrada ETIČKOG KODEKSA organizacijskih jedinica koje se bave poslovima javnih nabava:

Cijena izrade Etičkog kodeksa 73.800,00 kn(sa PDV-om)

Dostupno na: LTD Savjetovanje:http://www.ltd-savjetovanje.hr/za-narucitelje

,20.09.2012.

ETIČKI KODEKS

ETIČKI KODEKS

Cilj etičkog kodeksa nije do detalja propisati ponašanje u svakoj konkretnoj prilici, nego, na temelju osnovnih vrijednosti poduzeća, pružiti zaposlenicima stupnjeve etičkog razumijevanja, na temelju čega će sami donositi odluke i kada će biti suočeni sa novim izazovima.

Etički kodeks ne služi prvenstveno za nametanje vrijednosti ili stavova zaposlenicima, nego za stvaranje okvira za njihov konstruktivan i kritički odnos prema poslovnoj praksi unutar organizacije i izvan nje. Riječ je o razvoju senzibilnosti i argumentiranog rasuđivanja u etičkim pitanjima.

Etički kodeks ponajprije treba identificirati postojeće vrijednosti koje će se dalje poticati i razvijati.

Uz to, treba djelovati na sprečavanju mogućih problema na temelju tuđih i vlastitih iskustava.

Upravo zbog utemeljenja kodeksa u pozitivnoj praksi i vrijednostima poduzeća, proces kojim se kodeks definira jednako je važan kao i krajnji rezultat.

Poticanje etičkog ponašanja u organizaciji postiže se:

definiranjem i objavom pravila ponašanja, pozitivnim primjerom rukovoditelja, otkrivanjem i rješavanjem potencijalnih

etičkih problema u ranoj fazi, te kažnjavanjem neetičkog ponašanja.

ETIČKI KODEKS

Zašto je i da li je uopće potreban etički kodeks i socijalna revizija?

Svako poduzeće koje razmatra mogućnost donošenja vlastitog etičkog kodeksa ili provedbu socijalne revizije trebalo bi za početak odgovoriti na nekoliko pitanja o vlastitoj motivaciji:

„Da li je vaše poduzeće spremno mijenjati svoju kulturu na temelju onoga što će pokazati socijalna revizija?

Da li su uprava i osoblje poduzeća spremni za takav proces i jesu li voljni uložiti novac i vrijeme koji su potrebni a njihovu provedbu?

Bori li se naše poduzeće trenutno s drugim pitanjima višeg prioriteta?

Zašto moramo smisliti precizniju definiciju etičkog kodeksa našeg poduzeća?

Koje smo korake poduzeli ili ih još poduzimamo, prema razvoju kulture našeg poduzeća?

Kako želimo da naše poduzeće izgleda za pet godina? Koja je dugoročna vizija kulture našeg poduzeća, te položaj koje bi naše društvo trebalo imati u društvu?

Što očekujemo od uvođenja etičkog kodeksa i socijalne revizije? Jesu li naši motivi za provođenje socijalne revizije unutarnji (npr.,

zbog vlastite želje za povećanjem kvalitete organizacije) ili vanjski (npr., u to nas je „gurnuo“ strani ulagač)?“

Nakon odgovora na navedena pitanja trebamo odlučiti na čemu se temelji vrijednosni sustav našeg poduzeća, te definirati etički kodeks.

IZDRADA ETIČKOG KODEKSA

Prilikom izrade etičkog kodeksa moguće je koristiti dva pristupa:

Ključni procesi„Temeljna ideja ovog pristupa je utvrditi ključne

procese i definirati osnovne vrijednosti koje organizacija želi slijediti u tim procesima. Organizacija zatim oblikuje etički kodeks koji definira načela za ključne procese organizacije:“

Dionici„Temeljna ideja ovog pristupa je utvrditi ključne

odnose u okviru organizacije takozvane dionike i definirati osnovne vrijednosti koje organizacija želi slijediti u svojim odnosima s tim dionicima. Organizacija zatim oblikuje etički kodeks koji definira prakse i načela ponašanja prema pojedinim dionicima.“

Oba navedena pristupa su korisna i mnoga poduzeća i organizacije izrađuju svoj etički kodeks kao kombinaciju ova dva pristupa.

IZDRADA ETIČKOG KODEKSA

Pri izradi etičkog kodeksa moguće je koristiti se s 5 koraka. Ti koraci su :

DIONICI - Odrediti glavne skupine dionika u određenoj organizaciji.

VRIJEDNOSTI - Utvrditi vrijednosti prema kojima poduzeće posluje ili bi željelo poslovati

STRATEGIJE - Napraviti strategije koje su važne za ostvarivanje vrijednosti poduzeća u odnosu na dionike.

POKAZATELJI – Ustvrditi pokazatelje sa kojima može utvrditi provođenje strategija i uspješnost ostvarenja

STALNO POBOLJŠANJE

Da bi etički kodeks bio efikasan u sebi mora imati ugrađene kontrolne mehanizme kako bi imao životnu snagu i važnost.

IZDRADA ETIČKOG KODEKSA

Zadatak 1.a) Podjela u radne grupe od po min 2 max 4 članovab) Dogovor oko izrade Etičkog kodeksa konkretnog

poduzeća (postojeće, člana grupe kao zaposlenika). 1. načelo izbora je da kodeks ne postoji u primjeni

(teoriji/praksi) u poduzeću/tvrtki/ustanovi/udruzi koja je odabrana.

2. Svaka grupa mora odabrati drugačiju djelatnost prema NKD-u.

c) Raspodjela dužnosti u grupiZadatak 2.

a) Opis poduzeća i djelatnostib) Izrada Etičkog kodeksa poduzeća prema

metodologiji Zadatak 3. Prijedlog implementacije Etičkog kodeksa u

konkretnu tvrtku/poduzeće/instituciju/udrugu; povratna informacija predavaču do kraja

programa.

IZDRADA ETIČKOG KODEKSA

5 KORAKA IZRADE ETIČKOG KODEKSA

Izvor: Baussard, A.; Markuš, M.;Olejrrovr D.: Etički kodeks i socijalna revizija, Udruga RUKE, Zagreb, 2002., str. 8.

“Najbolji kodeksi su oni koji opisuju način na koji se svi u poduzeću već ponašaju i osjećaju. Najgori su oni u kojima viši izvršni dužnosnici u poduzeću određuju popis načela, osobito ako oni sami “jedno govore a drugo rade”.”

Robert Solomon

ZAKLJUČNO

Etički kodeks- Podijeliti se u grupe (minimalan broj

članova grupe dva; maksimalan broj članova četiri)

- Pronaći tvrtku/poduzeće koja nema izrađen i implementiran etički kodeks

- Dogovoriti/predložiti odgovornoj osobi u tvrtki proceduru izrade (na radionici u okviru nastave 12.11.2014.) i implementacije etičkog kodeksa za konkretnu tvrtku.

- Opcionalno: revizija postojećeg etičkog kodeksa tvrtke

- Potrebno obvezno prikupiti što više detaljnih informacija o tvrtki; te proučiti postojeće etičke kodekse sličnih tvrtki i donijeti ih na radionicu 12.11.2014.

ZADATAK: