OSNOVE EKOLOGIJE

Doc. dr. sc. Sara Essert

Botanički zavod

Marulićev trg 20/II

E-mail: sara.essert@biol.pmf.hr

I

Što je potrebno da se položi kolegij?

1) Pohađati predavanja

2) Pohađati praktikume (max. 2 minusa u semestru)

3) Položiti 3 kolokvija:

• Kolokvij 1: samostalni zadatak o zadanoj temi

(prezentacija pred kolegama, ili u botaničkom ili u

zoološkom dijelu kolegija, može se dobiti 1 ili 2 boda)

• Kolokvij 2: Iz botaničkog dijela (na kraju botaničkih

predavanja, 20 pitanja, 20 bodova )

• Kolokvij 3: Iz zoološkog dijela (na kraju zooloških

predavanja, 20 pitanja, 20 bodova)

ili

• odraditi Kolokvij 1 i položiti ispit u ispitnom roku

U slučaju da se ispit rješava preko kolokvija:

- Bodovi Kolokvija 1 (1 ili 2 boda) se pridodaju Kolokviju 2 ili

Kolokviju 3, ovisno o tome je li tema bila botanička ili zoološka.

- Ti pridodani bodovi mogu pomoći da se dobije bolja ocjena ili

da se prođe kolokvij.

- Konačna ocjena iz kolegija dobiva se

zbrajanjem svih bodova

Bodovi na ispitu Ocjena

205

19

184

17

16

315

14

13

212

11

U slučaju da se ispit ne riješi preko

kolokvija:

- Kolokvij 1 je ostaje preduvjet za

izlazak na ispit, no bodovi se ne

pridodaju bodovima ispita

- 20 pitanja (10 botaničkih i 10

zooloških), 20 bodovaBodovi ukupno Ocjena

44

5

43

42

41

40

39

438

37

36

35

3

34

33

32

31

30

29

28

227

26

25

24… PAD

KONTINUIRANO PRAĆENJE

Kolokvij 1: (ili Ekologija bilja ili

Ekologija životinja): max 2, min 1

bod

Kolokvij 2: max. 20, min. 11 bodova

Kolokvij 3: max. 20, min. 11 bodova

Vježbe (Ekologija bilja i životinja);

max=min=2 boda )

Tablica bodova

Tablica bodova

Ekologija

- Znanost koja se bavi izučavanjem interakcija živih bića i njihovog prirodnog okoliša

- Ernst Häckel – prvi 1866. godine upotrebljava pojam „ekologija” u svom djelu Sveopća morfologija

organizama

- οίκοσ + λογοσ = oikos - kuća, dom, boravište, stanište + logos - smisao, govor, znanje

- Prvenstveno biološka disciplina, pruža znanstvenu osnovu zaštiti prirode

- Interdisciplinarna (mora dobro poznavati objekt svog proučavanja pa mora koristiti anatomiju,

fiziologiju, genetiku, taksonomiju…) i multidisciplinarna znanost (jer koristi rezultate i drugih znanosti izvan

biologije; kemija, fizika, pedologija, biokemija, meteorologija, klimatologija, matematika…)

Zaštita prirode (Nature conservation)

- Stručno područje zaštite koje podrazumijeva održavanje i njegu

prirodnih krajolika u skladu s ekološkim zakonitostima i prema

društvenim potrebama

- Ekocentričan ili biocentričan pristup

Zaštita okoliša (Eniviromental protection)

- U središtu interesa je čovjek i očuvanje čovjekovog zdravog

životnog okruženja (pitka voda, čisti zrak, obradivo tlo…)

- Obnovljivi izvori energije, problemi sa zbrinjavanjem otpada,

granične vrijednosti onečišćujućih tvari…

- Antropocentričan pristup

Znanost o okolišu (Enviromental science)

- Interdisciplinarna znanost o međusobnoj povezanosti ljudske

populacije, prirodnih resursa i onečišćenja

1) Jedinka

2) Populacija

3) Biocenoza

4) Ekosustav

5) Biosfera

Predmet interesa ekologije

1) Jedinka

- Biljni i životinjski organizam

- Ekologija jedinke ponajviše se koristi kod

istraživanja kultiviranih biljaka, domaćih

životinja, dominantnih vrsta ugroženog

okoliša, vrsta pokazatelji kakvoće okoliša…

2) Populacija

- Skup jedinki iste vrste koji u nekom vremenu

naseljava određeni prostor

- Jedinke neke populacije su međusobno

povezane razmnožavanjem (sličan genotip i

fenotip, isti način prehrane, slično

ponašanje…)

3) Biocenoza (životna zajednica)

- Skup populacija na nekom staništu

- Njihov zajednički život je rezultat dugotrajnog

razvoja organizama i populacija, međusobnih

odnosa nastalih evolucijom te prilagođavanja

abiotičkim čimbenicima staništa

- Sastoji se od fitocenoza (biljne zajednice),

zoocenoza (životinjske zajednice) i mikrobiocenoza

(zajednice mikroorganizama)

4) Ekosustav

- Osnovna prostorna ili organizacijska jedinica

organizama i nežive tvari

- Biocenoza + biotop u vrlo složenom uzajamnom

odnosu gdje su utjecaji obostrani

Biotop ili stanište

- Osnovna topografska jedinica koja je karakterizirana manje ili više

konstantnim kompleksom ekoloških faktora

- prostor na kojem živi određena vrsta (populacija) ili biocenoza

5) Biosfera

- Svi ekološki sustavi zajedno, područje u kojem se odvija

život

- Uključuje hidrosferu, dio litosfere (pedosferu) i dio

atmosfere

Ekološki čimbenici

I Abiotički

Voda i vlažnost

SvjetloTemperatura

Kemijski faktori: čvrste,

otopljene i plinovite tvari u

supstratu, vodi i atmosferi

Mehanički faktori: vjetar,

geološka i geomorfološka

svojstva…

Sekundarno periodički čimbenici

- Mijenjaju se u ovisnosti o primarno

periodičkim ekološkim čimbenicima

- Vlažnost zraka i topljivost metaboličkih

plinova (O2 , CO2…) u vodi

Aperiodički čimbenici

- Ne pokazuju nikakvu pravilnost u pojavljivanju i variranju

- Vulkanske erupcije, poplave, čovjekov utjecaj…

Primarno periodički čimbenici

- Pokazuju izrazito pravilan ritam variranja vezan za

okretanje Zemlje oko svoje osi i oko Sunca

- Temperatura i svjetlo

II Biotički ekološki čimbenici

- Međusobna djelovanja živih organizama

1) Intraspecijski odnosi

- Među jedinkama iste vrste

- Najčešće unutar populacije

2) Interspecijski odnosi

- Između jedinki različitih vrsta

Epifiti

Podjela ekologije

Prema predmetu istraživanja:

1. Autekologija – proučava odnos pojedinačnog organizma i njegove okoline

2. Demekologija – proučava odnos populacije i njene okoline

3. Sinekologija – proučava odnos životnih zajednica i njihove ekologije

Hvala na pozornosti !