eko prirucnik

Upload: archibuba

Post on 18-Oct-2015

77 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

eko

TRANSCRIPT

  • Energija je pokreta naeg ivota.

    Koristimo ju da bismo radili. Ona osvjetljava

    nae gradove. Pokree bicikle, vlakove, avione i

    ostala motorna vozila. Grije nae domove,

    omoguava kuhanje hrane i sluanje glazbe, daje

    nam sliku na televizoru. Pokree strojeve u

    tvornicama i traktore na farmama. Energija je

    uzrok svemu to se dogaa oko nas. Danju sa

    Sunca dolazi energija zraenja, a s njom toplina

    i svjetlost. Nou uline svjetiljke rabe elektrinu

    energiju za osvjetljavanje. Auto koji prolazi

    pokraj nas koristi se energijom pohranjenom u

    gorivu (benzinu, plinu, nafti) ili u

    akumulatorskoj bateriji. Hrana koju jedemo

    sadri energiju potrebnu za rad i igranje.

    Rad znai pokretanje neega, grijanje neega,

    osvjetljavanje neega. Sve navedeno samo je dio

    razliitih oblika energije. Energija se pojavljuje

    u razliitim oblicima.

    Energija je definirana kao sposobnost

    obavljanja rada.

    Vano je zapamtiti

    da se energija ne

    moe ponititi ni

    stvoriti, ve samo

    moe promijeniti

    svoj oblik.

  • Oblike energije mogue je svrstati u razliite skupine i

    podijeliti prema razliitim karakteristikama. Jedna od podjela

    je:

    Nagomilani se oblici energije mogu odrati u svojem obliku

    kroz dulje vremensko razdoblje, dok se prijelazni oblici

    javljaju kratkotrajno.

    Prijelazna se energija pojavljuje kad nagomilana energija

    mijena svoj oblik ili kad nagomilana energija prelazi s jednog

    sustava na drugi (s jednog tijela na drugo).

    Nagomilani

    (pohranjeni,

    skupljeni) oblik

    energije

    Prijelazni oblici

    energije

    Nagomilani (

    pohranjeni,

    skupljeni) oblik

    energije

    Unutranja

    energija

    Mehanika

    energija

    Unutranja

    kalorika energija

    Nuklearna

    energija

    Kemijska

    energija

    Elastina

    energija

    Kinetika

    energija

    Potencijalna

    energija Rotacijska

    energija

    Energija

    mirovanja

    Prijelazni oblici

    energije

    Energija

    koja se

    troi zbog

    trenja

    Mehaniki

    rad

    Toplinska

    energija

    Elektrina

    energija

  • Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se dobivaju

    iz prirode te se mogu obnavljati; danas se sve vie koriste zbog svoje nekodljivosti prema okoliu.

    Obnovljiva energijaje dobivena iz prirodnih procesa koji se

    konstantno obnavljaju. U svojim razliitim oblicima, dobiva se direktno iz sunca ili iz topline stvarane duboko u Zemlji.

    To jo ukljuuje elektrinu struju i toplinu dobivenu iz izvora poput suneve svjetlosti, vjetra, oceana, hidroenergije,

    biomase i geotermalne energije te biogoriva i hidrogena

    dobivenog iz obnovljivih izvora.

    Svaki od ovih izvora ima jedinstvene karakteristike koje

    utjeu na to kako i gdje su koriteni.

    obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu

    ulogu u smanjenju emisije ugljinog dioksida

    (CO2) u atmosferu

    poveanje udjela obnovljivih izvora energije

    poveava energetsku odrivost sustava

    oekuje se da e obnovljivi izvori energije

    postati ekonomski konkurentni

    konvencionalnim izvorima energije

  • Od svih izvora energije,

    uporaba energije vjetra danas

    ima jednu od najveih stopa

    rasta. Vjetar je besplatan i

    ima ga u izobilju.

    Energija vjetra, pretvaramo je u

    korisni oblik energije, elektrinu energiju, pomou vjetroelektrana. U

    klasinim vjetrenjaama energiju vjetra pretvaramo u mehaniku te je

    kao takvu direktno koristimo za mljevenje itarica ili pumpanje

    vode.Snaga vjetra u atmosferi je mnogo vea od sadanje svjetske

    potronje.

    Vjetroturbine (popularno

    nazivane vjetrenjaama) su

    sustavi za iskoritavanje energije

    vjetra, iju energiju pretvara u

    rotaciono ili pravocrtno gibanje,

    koja se poslje moe iskoristiti ili

    za pokretanje odreenih ureaja

    poput mlinova i pumpa, za to su

    se koristile kroz povijest, ili za

    pokretanje generatora elektrine

    energije i proizvodnju elektrine

    struje, za to se u najveoj mjeri danas koriste. Dananji sustavi za

    iskoritavanje energije vjetra su preteito vjetrogeneratori.

    Snaga vjetra okree lopatice koje prenose moment na set zupanika.

    Snaga se potom prenosi na elektrini generator koji proizvodi elektrinu

    energiju koja se potom kabelom prenosi do trafostanice. Niz

    vjetrogeneratora ini polje vjetroelektrane.

    Vjetar je bogat, obnovljiv, lako dostupan i

    ist izvor energije.

  • Sunce nama najblia

    zvijezda te, neposredno

    ili posredno, izvor

    gotovo sve raspoloive

    energije na Zemlji.

    Ova se energija u vidu

    svjetlosti i topline iri u

    svemir pa tako jedan njezin

    mali dio dolazi i do Zemlje.

    Energijom Sunca koristimo

    se oduvijek, od kad postoji ljudski rod. Sunce je nebesko tijelo, zvijezda

    najblia Zemlji, bez nje je opstanak ivota na naem planetu nemogu.

    Na razliite naine rabimo Sunevu energiju svakodnevno. U prolosti

    se energija Sunca naveliko

    koristila za zagrijavanje

    vode potrebne u kuanstvu.

    Suneva energija moe se

    iskoristiti i za proizvodnju

    elektrine energije.

    Uporabom Sunevih elija

    energija Suneva zraenja

    izravno se pretvara u

    elektrinu energiju.

    Osnovni principi direktnog iskoritavanja energije Sunca

    su:

    solarni kolektori (pretvorba suneve

    energije u toplinsku)

    fotonaponske elije (direktna

    pretvorba suneve energije u elektrinu

    energiju)

    fokusiranje suneve energije (za

    upotrebu u velikim energetskim postrojenjima)

    Da bi topla voda bila dostupna tijekom itave godine,

    uobiajeno je energiju Sunca koristiti u kombinaciji s nekim

    drugim izvorom energije, koji se koristi kad energija Sunca

    nije dostatna da voda dosegne eljenu temperaturu.

    Time se umanjuju trokovi i neeljeni utjecaji na okoli.

  • Kad pada kia u planinama,

    voda se slijeva u potoke i

    rijeke koji teku prema

    morima. Voda koja se krece

    ili pada moe se iskoristiti

    za razlicite svrhe, pa tako i

    za rad. Energija je, kao to

    znate, sposobnost obavljanja

    rada, a voda u pokretu ima

    kineticku energiju koja se

    moe preobraziti i u mehanicki rad, a time i u elektricnu

    energiju. Ve stotinama godina voda u pokretu okrece drvene

    kotace (vodenicka kola) u mlinovima. To se okretanje prenosi

    na rvanj u kojem se zrna kukuruza i penice drobe u brano.

    Danas se voda u pokretu iskoritava i za proizvodnju

    elektricne energije u hidroelektranama. Hidro znaci voda,

    prema grckoj rijeci hydor to znaci voda. hidroelektrane su

    elektrane koje energiju vode, njezinu potencijalnu i kineticku

    energiju, pretvaraju u elektricnu energiju.

    Brana u hidroelektrani omogucuje kontrolu tijeka rijeke.

    Brana stvara jezero, akumulacijsko jezero, koje slui kao

    pricuva vode. Akumulirati znaci skupljati. Voda iza brane

    tece kroz cjevovod i kroz sapnice (cijevi posebnog oblika)

    meu lopatice rotora turbine koji se zbog toga okrece.

    Turbina je slicna propeleru, iako malo drugacije izgleda jer se

    pokrece vodom koja je znatno guca od zraka.

    Rotor turbine okrece rotor generatora kako bi se proizvela

    elektricna energija.

    Proizvedena elektricna energija prenosi se na velike daljine

    kroz prijenosnu elektroenergetsku mreu do domova,

    tvornica, ureda, kola i drugih mjesta gdje je potrebna.

    Hidroelektrane se obicno nalaze na rijekama u brdovitim

    predjelima, iako se hidroelektrane nekad grade na velikim

    rijekama koje teku kroz ravnije predjele.

    Energija vode (hidroenergija) je najznaajniji obnovljivi

    izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski

    konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji.

  • Od biomase se mogu proizvoditi obnovljivi izvori energije

    kao to su bioplin, biodizel, biobenzin, (etanol) a suha masa

    se moe mljeti u sitne komadie pelete, koji se mogu

    spaljivati u automatiziranim peima za proizvodnju topline i

    elektrine energije.

    Biomasa je vrlo

    prihvatljivo gorivo s

    gledita utjecaja na

    okoli jer sadri vrlo

    malo ili ak uope ne

    sadri brojne tetne tvari

    sumpor, teke kovine i

    sl., koje se nalaze u

    fosilnim gorivima, a koje

    se njihovim izgaranjem

    emitiraju u zrak te

    ugroavaju nae zdravlje

    i okoli. Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je njena

    obnovljivost.

    Biomasa, kao i njezini produkti tekua biogoriva i bioplin,

    nije samo potencijalno obnovljiva, nego i dovoljno slina

    fosilnim gorivima da je mogua izravna zamjena.

    Biomasa je obnovljivi izvor energije, a openito se

    moe podijeliti na drvnu, nedrvnu i ivotinjski

    otpad.

    Neki postupci prerade i uporabe biomase

    kompostiranje (u svrhu dobivanja gnojiva)

    anaerobna digestija (biomasa trune u svrhu dobivanja metana i

    taloga koji se koristi kao gnojivo)

    fermentacija i destilacija (za dobivanje etilnog alkohola)

    destruktivna destilacija (proizvodi metilni alkohol iz otpada

    bogatih celulozom)

    piroliza (zagrijavanje organskog otpada bez prisustva zraka u

    svrhu proizvodnje zapaljivog plina i ugljena)

    spaljivanje u svrhu dobivanja topline i elektrine energije graevinski materijali biorazgradive plastike i papir (koritenje celuloznih vlakana)

    Biomasa je sva organska tvar nastala rastom bilja i

    ivotinja. Od svih obnovljivih izvora energije,

    najvei se doprinos u blioj budunosti oekuje od

    biomase.

  • Zemlja se sastoji od jezgre,

    plata i kore. Plat, sloj izmeu jezgre i kore, sastoji

    se od uarenog tekueg stijenskog materijala koji se

    naziva magma. Kad se magma

    probije kroz povrinu zemlje, kroz vulkan, naziva se lava.

    Na svakih 100 m dubine

    temperatura stijena raste za

    3OC. Kad bi se spustili na

    3000 m dubine, doli bismo do temperature kljuanja

    vode.

    Duboko ispod povrine voda ponekad dospije do vrue stijene i pretvori se u paru. Vrua voda moe dosegnuti temperaturu od preko 150OC, a da se ne pretvori u paru jer se nalazi pod

    visokim tlakom. Kad ta vrua voda dospije na povrinu kroz pukotinu u zemljinoj kori, nazivamo je vrui izvor, ili ako

    eruptira u zrak, gejzir.

    Vrui izvori se irom svijeta koriste kao toplice, u zdravstvene i rekreacijske svrhe. Vruom vodom iz dubine

    Zemlje mogu se grijati staklenici i zgrade. Na Islandu, koji je

    poznat po gejzirima i aktivnim vulkanima, mnoge zgrade i

    bazeni griju se geotermalnom vruom vodom.

    Vrua voda i para iz dubine zemlje mogu se rabiti za proizvodnju elektrine energije. Bue se geotermalne buotine i cijevi sputaju u vruu vodu. Vrua voda ili para (pod niim tlakom vrua voda pretvara se u paru) uspinje se tim cijevima

    na povrinu. Geotermalna elektrana je kao svaka druga elektrana, osim to se para ne proizvodi izgaranjem goriva

    ve se crpi iz zemlje. Daljnji je postupak s parom isti kao kod konvencionalne elektrane: para se dovodi do turbine koja

    pokree rotor elektrinog generatora. Nakon turbine para odlazi u kondenzator, kondenzira se (ukapljuje) da bi se tako

    dobivena voda injektirala natrag u geotermalni izvor.

    Geotermalna energija postoji otkad je stvorena

    Zemlja i predstavlja unutranju energiju Zemlje.

  • Ugljen, nafta i prirodni plin nazivaju se fosilna goriva. Samo ime fosilna goriva govori o njihovom nastanku. Prije mnogo milijuna godina

    ostaci biljaka i ivotinja poeli su se taloiti na dno oceana ili na tlo. S

    vremenom je te ostatke prekrio sloj blata, mulja i pijeska. U tim

    uvjetima razvijale su se ogromne temperature i veliki pritisci, a to su

    idealni uvjeti za pretvorbu ostataka biljaka i ivotinja u fosilna goriva.

    Glavni izvor energije fosilnih goriva je ugljik, pa njihovim

    sagorijevanjem u atmosferu odlazi puno ugljikovog dioksida. To je

    glavni problem iskoritavanja fosilnih goriva gledano s ekolokog

    aspekta.

    Izgaranje fosilnih goriva proizvodi i

    druge zagaivae zraka, kao to su duikovi oksidi, sumporovi dioksidi,

    hlapljivi organski spojevi i teki metali, te sumporne, ugljine i duine kiseline koje padaju na Zemlju u obliku kiselih

    kia te utjeu i na prirodu i na graevine. Spomenici i skulpture od mramora i

    vapnenca su posebno osjetljive jer

    kiselina otapa kalcijev karbonat.

    Fosilna goriva sadre i radioaktivne tvari,

    uglavnom uranij i torij, koji se isputaju u atmosferu. Ovim nainon 2000. godine oko 12.000 tona torija i 5.000 tona urana bilo je otputeno

    u atmosferu.

    Sjea, prerada i distribucija fosilnih goriva takoer je dio brige za okoli. Buenje nafte predstavlja opasnost za vodenu floru i faunu.

    Rafinerije nafte zagauju vodu i zrak. Prijevoz ugljena zahtjeva koritenje vlakova, dok naftu obino prevozimo tankerima, tako da

    svaki nain transportiranja zahtjeva dodatnu potronju fosilnih goriva.

    Neobnovljivi izvori energije su izvori energije koji se ne

    mogu regenerirati ni ponovno proizvesti. To su: ugljen,

    nafta, prirodni plin i nuklearna energija.

  • Nafta je tamna tekuina koja se

    najee nalazi ispod povrine Zemlje

    ili morskog dna. Nafta se najvie

    koristi za pokretanje vozila (obino u

    obliku benzina i drugih derivata) te za

    dobivanje elektrine energije u

    termoelektranama. Takoer je znaajna

    sirovina za mnoge proizvode (plastika,

    umjetno gorivo, razni razrjeivai i

    ostale kemikalije). Industrija koja se

    bavi

    prerado

    m nafte se naziva

    petrokemijska industrija.

    Ugljen je nastao od davnih

    biljaka prije 300 milijuna

    godina. Goleme biljke su se

    taloile u movarama i

    milijunima godina preko tih

    ostataka se taloilo blato

    koje je stvaralo veliku

    toplinu i pritisak. Danas se

    ugljen veinom nalazi

    ispod sloja stijena i blata, a da bi se dolo do njega probijaju

    se rudnici. Od svih fosilnih goriva ugljena ima najvie, a ima i

    najduu povijest upotrebe. Ve u 2. i 3. st. stari Rimljani u

    Engleskoj su koristili ugljen. Godine 1880. ugljen je prvi put

    upotrebljen za proizvodnju elektrine energije.

  • Zemni ili prirodni plin je fosilno gorivo koje se najveim

    dijelom (85% do 95%) sastoji od metana (CH4), koji je

    najjednostavniji ugljikovodik bez mirisa i okusa. Zapaljiv je i

    eksplozivan. Kao fosilno gorivo, prirodni plin ima ograniene

    zalihe. Procjene su da bi zalihe prirodnog plina, uz dananju

    razinu iskoritavanja, mogle

    potrajati jo oko sto godina.

    Plin se upotrebljava u

    kuanstvu, koristi se kao

    sredstvo za grijanje, u industriji

    itd.

    Dva osnovna problema kod neobnovljivih izvora energije su da ih ima u

    ogranienim koliinama i da oneiuju okoli. Sagorijevanjem fosilnih

    goriva oslobaa se velika koliina CO2 koji je staklenini plin.

    Najvjerojatnije je zbog toga dolo do

    globalnog porasta temperature na Zemlji.

    Nuklearna goriva nisu opasna za atmosferu,

    ali tvari nastale kod nuklearne reakcije

    ostaju radioaktivne jo godinama i trebaju

    biti uskladitene u posebnim prostorijama.

    Utjecaj na okoli i spremanje

    radioaktivnog otpada

    Radioaktivni otpad dijeli se na dvije osnovne kategorije: nisko-

    radioaktivni i visoko-radioaktivni otpad. Veina nuklearnog otpada je

    nisko radioaktivni otpad. To su: obino smee, alati, zatitna odjela i

    ostalo. Taj se otpad kontaminirao sa malom razinom radioaktivnog

    praha ili estica, a mora se uvati na nain da ne doe u kontakt sa

    predmetima izvana.

    Pravi problem kod nuklearnih elektrana je ostatak iskoritenog goriva

    koji je visoko-radioaktivni otpad i mora se mora skladititi u specijalnim

    bazenima (voda hladi nuklearno gorivo i ponaa se kao tit od radijacije)

    ili u suhim kontejnerima. Starije i manje radioaktivno gorivo skladiti se

    u suhim skladitima. Tamo se zatvara u specijalne betonske armirane

    kontejnere.

  • Gledano iz ekolokog

    aspekta, ugljen je najopasniji izvor

    energije. Ugljen je, kao i svi

    fosilni izvori energije, najveim

    dijelom sainjen od ugljika i

    vodika. Unutar ugljena zarobljene su i neke neistoe, kao na

    primjer sumpor i duik. Kad ugljen sagorijeva, te neistoe

    otputaju se u atmosferu. U atmosferi se te estice spajaju sa

    parom (na primjer u oblacima) i formiraju kapljice koje padaju

    na zemlju kao slabe sumporne i duine kiseline - kisele kie.

    Kad ugljen sagorijeva ugljik

    se mijea sa kisikom iz

    zraka i na taj nain formira

    ugljini dioksid. Ugljini

    dioksid je plin bez boje i

    mirisa, a u atmosferi je

    jedan od stakleninih

    plinova.

    Usprkos svim

    poboljanjima tehnologije buenja i transporta jo uvijek se

    dogaaju izljevi nafte u more, a to rezultira gotovo potpunim

    unitenjem biljnog i ivotinjskog svijeta u tom dijelu mora. Iako

    je zagaenje mora isticanjem sirove nafte veliko, u usporedbi sa

    zagaenjem zraka koritenjem naftnih derivata je zanemarivo.

    Prilikom sagorijevanja naftnih derivata oslobaaju se velike

    koliine ugljinog dioksida u atmosferu. Ugljini dioksid je

    staklenini plin i njegovim isputanjem u atmosferu utjeemo na

    poveanje globalne temperature na Zemlji.

    Dospije li kisela kia u tlo oslobaaju se teki metali koji mogu

    opteretiti podzemne vode, a time i pitku vodu. Na taj nain se

    ovjek izlae pojaanom unoenju tekih metala u organizam.

    Kisela kia prije svega tetno djeluje

    na oskudne brdske predjele, jer

    kiselina rastvara hranjive tvari, kao

    npr. kalcij, iz tankog sloja humusa. I

    tako stabla ostaju bez kalcija koji im

    je prijeko potreban za izgradnju

    njihovih elija.

    Kiseline takoer otapaju teke metale

    i aluminij u tlu. One oteavaju ili

    direktno korijenje stabala ili vodom dospijevaju u lie ili iglice

    drvea i tamo oteavaju njihova tkiva. Posljedica toga su fleke

    smekaste boje.

    Poveanjem kiselosti tla,

    to znai poveanjem koliine

    H+ iona, se iz tla ispiraju vane

    mineralne tvari kao to su

    magnezij, kalij, kalcij itd. Tako

    moe doi do drastinog

    smanjenja pH vrijednosti. Na

    temelju smanjivanja pH

    vrijednosti kao posljedica

    kemijskih procesa nastaju ioni

    koji imaju tetno djelovanje na korijenje biljki i na tlo.

  • Sve vea briga oko globalnog

    zatopljenja i bezbroj

    istraivanja o tome to sve

    utjee na globalno zatopljenje

    i ekoloku katastrofu koju

    mnogi biolozi najavljuju javila

    se i potreba da svaki pojedinac bude odgovoran za onaj

    dio koji zagauje. Vie nije dovoljno da prstom

    upiremo u kompanije iz kojih se dimi ili bacaju otpad

    tamo gdje ne treba. Svijest o globalnom zatopljenju

    zahtjeva da prvo pogledamo u vlastito domainstvo i

    ponaanje kako bi promjenom svojih navika utjecali i

    na gospodarstvo.

    Ukoliko prije kupovine razmislite i otkrite kakve sve posljedice

    upotreba proizvoda ili otpad koji od njega nastaje, stvarno moete umanjiti utjecaj na okoli. Prilikom kupovine:

    Upitajte se "to trebam?" umjesto "to hou?". Odluite koje su vae potrebe prije nego krenete u kupovinu.

    Nemojte pasti pod utjecaj reklama. Proizvod koji je najskuplji ili

    koji se najee reklamira nije nuno i najbolji. Samo odaberite to je najbolje za vas uzevi pri tome u obzir kako je proizvod napravljen, gdje je napravljen, od ega je napravljen, kako je upakiran pa ak i to kako se tvrtka koja ga je proizvela odnosi

    prema lokalnoj zajednici.

    esto tvrtke grade pogone u siromanijim zemljama pa ih onda uvoze jer je tamo radna snaga i sirovina jeftinija. Razmislite o

    tome kako se tvrtke ponaaju u tim zemljama - plaaju li poteno radnu snagu za njihov rad? Pomau li lokalnu zajednicu?

    Razmislite o tome kakvu hranu kupujete. Za jelovnik koji se

    sastoji veinom od voa, povra i itarica, prosjena je potronja plodnog tla i energije manja nego li za jelovnik koji se sastoji

    veinom od mesne hrane. Kupovina svjee hrane od lokalnih poljoprivrednika i organski uzgojene hrane smanjuje ekoloki

    otisak.

  • Kupujte proizvode koji su bez ili sa to manje pakiranja. Kupujte proizvode koji su izdrljivi. Kupujte hranu koja je uzgojena lokalno, netretirana i sezonska.

    Sami uzgajajte povre i bilje ukoliko imate mogunosti za to. Kupujte samo onoliko koliko vam stvarno treba.

    tedite energiju kod kue. tedite vodu kod kue. Razmislite kako, kada i gdje putujete te pokuajte to vie

    smanjiti vrijeme provedeno u vaem automobilu. Kupujte proizvode koji su izraeni upotrebom obnovljivih

    reusrsa i obnovljivih izvora energije.

    Plastine vreice - plastine vreice iz duana su vrste i moemo ih uvijek nanovo upotrebljavati. Kada zavrimo s upotrebom, moemo ih dati na recikliranje.

    Kartonske kutije - moemo ih iskoristiti za pohranu razliitih stvari.

    Namjetaj - popravljanjem predmeti ostaju dugotrajniji.

    Video i audio vrpce, RW mediji - kada nam se

    vie ne svia sto je snimljeno na njima, vrlo lako to presnimimo.

    Knjige - kada smo gotovi s uenjem iz njih ili njihovim itanjem, vrlo ih lako moemo nekome drugome dati da uiva u njima. uvajte svoje knjige, jer ih netko poslije vas moe iskoristiti.

    Odjea - paljivo se odnosite prema njoj jer moe kruiti unutar obitelji.

    Stare plahte i runici - ak iako su potrgani, moemo ih iskoristiti za brisae ili kod pranja automobila.

    Razliite sitnice i stvarice - vjerojatno postoji mnotvo naina da ih iskoristimo, umjesto da ih bacimo u smee.

    Staklo

    Sa svih flaa skinite poklopce. Posue i sline stvari koje su

    napravljene od porculana,

    keramike i slinih materijala bacajte u ko za smee, a ne u reciklani kontejner.

    Nemojte razbijati flae i staklenke jer je razbijeno staklo

    tee sortirati.

    Papir i karton

    Sljedei papirni i kartonski proizvodi mogu biti reciklirani: novine, asopisi, propagandni leci, pisma, telefonski imenici, karton i kartonske kutije, kutije za jaja i omotnice.

    Papirni i kartonski proizvodi koji ne mogu biti reciklirani: tzv.

    namaeni papir, plastificirane papirnate vreice (npr. kukurznih pahuljica), rupii te termalni papir za fax ureaje.

  • Zapamtite:

    Odvajajte papir od kartona i uvajte ih zasebno od ostalih materijala to se mogu reciklirati.

    Spljotite kartonske kutije Na dan kada tvrtka koja brine o prijevozu otpada odvozi stari

    papir postupite na sljedei nain: svenjeve papira zaveite pagom (ne plastinom!) ili na sveanj stavite neki teak predmet kako vjetar ne bi raznosio papir. Napravite posebne

    svenjeve za papir i posebne za karton. Nemojte odlagati papir koji je uprljan ili ima dijelove hrane,

    metala stakla ili plastike. Novine i asopisi moraju biti isti i suhi za proces recikliranja.

    Plastika

    Veina plastinih materijala moe biti reciklirana, ali zbog cijene kotanja procesa reciklae isplati se reciklirati samo sljedeih pet vrsta plastinih masa:

    PET (Polyethylene terephthalate) - npr. boce za bezalkoholna pia

    HDPE (High density

    polyethylene) - npr. boce u kojima uvamo mlijeko ili sokove

    PVC (Polyvinyl Chloride) - npr. boce za

    sok

    PP (Polypropylene) - npr. posudice za

    sladoled ili margarin

    EPS (Expanded polystyrene) - npr. posudice za voe

    elik

    Veina elinih limenki prikladna je za recikliranje. Ovo ukljuuje: limenke za pie, hranu, kavu, boje, ulje, poklopce za staklenke te aerosolne boice.

    Kako biste eline limenke pripremili za recikliranje odstranite poklopac, provjerite da je limenka prazna te poklopac stavite u

    limenku. Nakon ove procedure, limenka je spremna za

    recikliranje.

  • Aluminij

    Aluminijske limenke prije

    odlaganja isperite i spljotite. Provjerite da unutra nema

    neeljenih objekata poput kamenia ili opuaka cigarete, jer ti objekti mogu smetati u procesu recikliranja.

    Tekstil

    Sve to moemo nositi, ili u emu spavamo, moe biti reciklirano. Ovo ukljuuje svu odjeu, eire, remenje i cipele, zajedno s dekama, zavjesama, runicima i posteljinom. Zapamtite da je tekstil prije odlaganja za recikliranje potrebno

    oprati.

    Provjerite na kontejnerima za tekstil koje sve vrste tekstila

    moete u vaem susjedstvu dati na recikliranje.

    Elektroniki ureaji

    Najvei dio raunala i raunalnog pribora, mobilnih telefona, audio-vizualne opreme te bijele tehnike moe biti recikliran. Provjerite to od tih ureaja moete u vaem kraju dati na recikliranje.

    Vremenom elektronikim ureajima sve vie pada vrijednost - zato ih dajte na recikliranje im ih vie ne trebate.

    Recikliranje guma

    Najbolji nain rjeavanja problema s iskoritenim gumama je recikliranje. Gume se mogu izrezati i reciklirati u nove

    proizvode poput potplata za cipele, podloga za mieve, podloga protiv klizanja za kupaonice ili ak leeih policajaca.

    Recikliranje nije uvijek mogue

    Ne moemo reciklirati sve. Zbog nekih od sljedeih razloga recikliranje je oteano ili nemogue:

    Vie resursa utroimo na recikliranje nego li to ih utedimo. Ne postoji tvornica koja reciklira takve materijale.

    Ne postoji dovoljno materijala za recikliranje.

    Proizvod je sastavljen od vie razliitih dijelova koje ne moemo odvojiti.

    Materijal ne moe biti recikliran. Previe je energije potrebno utroiti na sakupljanje materijala

    (npr. u ruralnim podrujima).

  • tednja energije tedi novac i pomae okoliu. Prvi korak u tednji energije je tednja kod kue. Najjednostavniji nain praenja uteda energije je da pratimo raune za utroenu

    elektrinu energiju ili plin.

    Zatvarati vrata izmeu grijanih i negrijanih soba.

    Grijati sobe na maksimalno 21C. Svaki dodatni 1C poveava raune za priblino 15%.

    Iskljuiti grijanje preko noi ili kad smo odsutni tijekom dana.

    Kod plinskih grijaa ugasiti kontrolni plamiak za vrijeme toplijih mjeseci.

    Korisiti prenosni grija umjesto centralnog grijanja, ukoliko je potrebno zagrijati samo jednu sobu.

    Prilikom kupovine grijaa, birati model koji ima termostat i/ili timer.

    Prilikom kupovine grijaa, birati model kojeg je iskoristivost energije oznaena sa 4 ili 5 zvjezdica.

    Redovito servisirati grijae te ih odravati istima. Zatvoriti prozore i vrata, navui zavjese te spustiti rolete

    prilikom zagrijavanja prostorija.

    Po mogunosti koristiti stropni ventilator za jednolinu cirkulaciju toplog zraka.

    Zasjeniti prozore zastorima, spustiti rolete

    ili saenjem drveta. Otvoriti prozore i pustiti svjei zrak u

    unutranjost kada je vani hladnije nego unutra.

    Redovito odravati i istiti klima ureaje. Ne rashlaivati sobe ispod 24C. Preko noi ili kada smo odsutni iskljuiti klima ureaje. Prilikom kupovine odabrati klima ureaj ija

    iskoristivost energije oznaena s 5 ili 6 zvjezdica. Koristiti ventilatore za stvaranje laganog vjetria.

    Nositi laganu odjeu.

    Gasiti svjetla kada naputamo sobu. Moemo li, u prostorijama gdje je svjetlo ukljueno 4 ili vie sati

    na dan, koristiti fluoroscentne lampe ili tedljive arulje. Koristiti timere il senzore za kontrolu vanjske i sigurnosne

    rasvjete.

    Koristiti arulje najmanje mogue snage potrebne za neku lokaciju.

    Razmaknuti zavjese i to vie koristiti prirodno svjetlo.

    Grijanje zimi

    Hlaenje ljeti

    Osvjetljenje

  • Slavine odravati u dobrom stanju - provjeravati da ne kapaju.

    Provjeriti grija vode je li podeen na pravu temperaturu - ne prevrue.

    Koristiti hladnu vodu za ispiranje odjee ili posua. Iskljuiti grija vode kada odlazimo na godinji odmor. Koristiti tedljivi tu. Prakticirati tuiranje radije nego kupanje. Prilikom kupovine grijaa vode, odabrati model ija je

    iskoristivost energije oznaena s 5 ili 6 zvjezdica.

    Odmrznuti i oistiti unutranjost hladnjaka barem svakih est mjeseci.

    Temperaturu u hladnjaku drati izmeu 3C i 5C. Temperaturu u zamrzivau drati izmeu -18C i -

    15C. Paziti da vrata friidera dobro zaptivaju. Namirnice postavljati na takav nain da hladan zrak

    moe normalno strujati. Hladnjak postaviti na zasijenjenu i hladnu lokaciju.

    Vrata hladnjaka otvarati samo kada stvarno neto trebamo te ih sto krae drati otvorenima.

    Mora postojati dobro strujanje zraka iz hladnjaka.

    Prilikom kupovine hladnjaka, odabrati model ija je iskoristivost energije oznaena s 5 ili 6 zvjezdica (A klasa ureaja).

    Perilicu rublja korisiti samo kada je puna.

    Odjeu sto je mogue ese prati u hladnoj vodi.

    to je mogue vise odjeu susiti "na striku". Ovakav nain uope ne trosi energiju.

    Suilicu koristiti samo kada je puna, a odjeu prije stavljanja dobro oimati.

    Suilicu drati istom i redovno odstranjivati prasinu iz filtera. Suilicu odmah nakon upotrebe iskljuiti. Deblju odjeu susiti odvojeno od tanje odjee. Prilikom kupovine susilice, odabrati model ija je iskoristivost

    energije oznaena s 4 ili 5 zvjezdica.

    Jeste li znali da sve ovo tedi energiju prilikom kuhanja?: koritenje tono onoliko vode koliko nam je potrebno, poklopljeni lonci, lagano vrenje umjesto

    jakog kljuanja te smanjenje vremena kuhanja. Za manje porcije koristiti manje kuanske aparate. Za vrenje vode koristiti elektrini loni umjesto pei. Istovremeno kuhati vise jela u penici. Korisiti timer i termometar za optimiziranje kuhanja.

    Provjeriti zaptiva li dobro poklopac na penici. Penicu otvarati samo kada je potrebno. Smrznutu hranu prije kuhanja otopiti.

    Topla voda

    Hladnjaci

    Kuhanje

    Pranje i suenje odjee

  • Drati ih iskljuenima kada ih ne koristimo.

    Televizore te videorekordere ili

    DVD playere ugasiti do kraja.

    Raunala i printere gasiti do kraja.

    Koristiti tzv. "energy save" mod

    kod svih ureaja koji to mogu. Perilicu sua koristiti samo kada je napunjena do kraja te prati

    na najmanjoj moguoj temperaturi. Koristiti solarne grijae vode. Koristiti timere za ukljuenje i iskljuenje raznih ureaja.

    Kue se mogu graditi na nain da trose manje energije.

    Izolacija zadrava toplinu, a prozori se mogu pozicionirati tako da toplinu zadravaju unutar ili van kue.

    Koristiti solarne grijae vode. Neki dobavljai elektrine energije daju mogunost odabira

    koritenja energije koja je nastala sagorijevanjem fosilnih goriva ili je nastala iz isih izvora energije, kao to je vjetroturbina.

    Ostali kuanski aparati

    Openiti naputci