ek. principi mjerenje uspješnosti prez

7/27/2019 EK. Principi Mjerenje uspjenosti prez

1/79

MJERILA

USPJENOSTIPOSLOVANJAProf. dr Adil Trgo


2/79

PRODUKTIVNOST

EKONOMINOST

RENTABILNOSTPRODUKTIVNOST, EKONOMINOST I

RENTABILNOST KAO EKONOMSKI PRINCIPI

IZVEDENI SU IZ OPTEG UNIVERZALNOG

PRINCIPA EKONOMIJE KOJI GLASI:OSTVARITI MAKSIMALNE REZULTATE (OUTPUT-e)

UZ MINIMALNO ULAGANJE RESURSA (INPUT-a).

INPUTMIN

OUTPUTMAX

PRINCIPIMAXMIN


3/79

Pojmovno odreenje uspjenostiposlovanja

Uspjenost poslovanja moe se definisati sa razliitihstajalita (ekonomsko, tehniko,umjetniko...), pa zavisi otome moe se vrednovati uspjenost poslovanja. Tako npr.s ekonomskog stajalita, ekonomist e smatrati da jepreduzee ostvarilo cilj svog poslovanja ako je ostvar i lopovol jan ekonom ski u spjeh, tj. odnos izmeu rezultata

reprodukcije i ulaganja koja su bila nuna za njegovoostvarenje.


4/79

Da bi preduzee ostvarilo to vei uspjeh usvom poslovanju, treba poslovati u skladu s

privrednim principima, a da bi ocijenilo tajuspjeh, treba primjeniti prikladne metode

mjerenja.


5/79

Ekonomska mjerila uspjenostiposlovanja

Da bi se osigurala uspjenost poslovanja preduzea, potrebno jeprovoditi i mjerilima pratiti ostvarenje privrednih naela poslovanja,a time i ostvarenje uspjenosti poslovanja

U ekonomskoj literaturi razmatraju se ova ekonomska mjerila

uspjenosti poslovanja:

produktivnost

ekonominostrentabilnost

Mjerenje ostvarenja produktivnosti, ekonominosti i rentabilnostiizraava se kvalitativnim odnosom izmeu uinaka ili poslovnogrezultata te koliine utroenih ili uloenih elemenata radnogprocesa. Tako dobiveni koeficijent pokazuje kvalitet procesareprodukcije i stepen uspjenosti poslovanja preduzea.


6/79

U produktivnosti rada i ekonominosti polazi se od uinaka.Pod uincima podrazumjevamo koliinu proizvodnje ili bilokoju izvedenu veliinu, kao to su norme rada, uslovi koliina,reprezentativni proizvod ili vrijednost izraena u novcu.

Pri mjerenju rentabilnosti u brojniku formule uzima seposlovni rezultat, koji moe biti dobitak ili dio dobitka.

Kao element radnog procesa uzima se :

u produktivnosti rada: ukupan broj zaposlenih ili broj uloenihsati

u ekonominosti: koliina rada, koliinautroka predmeta rada ivrijednost utroka sredstava za rad, ili trokovi

u rentabilnosti: prosjeno koriteni vlasniki kapital, ili

prosjeno uloena sredstva koja su koritene za ostvarenjeposlovnog rezultata.

uspjeno poslovanje ostvaruje se poboljanjem produktivnostirada, ekonominosti i rentabilnosti.


7/79

Metode utvrivanja uspjenostiposlovanja

Da se postigne to bolji poslovni uspjeh preduzea potrebno je:

jasno definirati pojedina mjerila uspjenosti

pronai odgovarajue metode za pojedina mjerila uspjenosti iprovjeriti ih u praksi preduzea

izvritiusporeivanje ostvarenih pokazatelja uspjenosti u odnosuna plan, vrijeme i prostor

istraiti pojedine faktore koji utiu na ostvarenje pojedinih mjerila

uspjenosti


8/79

Kod svakog mjerila moe se pratiti:

efekat pokazuje koliko je ostvareno uinaka na jedinicuelemenata radnog procesa

tedljivost predouje koliko je utroeno elemenata radnogprocesa za ostvarenje jedinice uinka

Pouzdanu ocjenu uspjenosti poslovanja preduzea moe se dobitiako se pokazatelji uspjenostimeusobno usporede.

planskim usporeivanjem usporeuju se ostvareni i unaprijedpredvieni pokazatelji

vremenskim usporeivanjemusporeuju se ostvareni pokazatelji uodreenom razdoblju i ostvareni pokazatelji poslovanja u baznom ilinekom drugom prethodnom razdoblju


9/79

prostornim usporeivanjem usporeuju se ostvareni pokazatelji najednom mjestu i odgovarajui pokazatelji na nekom drugomprostorno odvojenom mjestu.

Poredbe se mogu provoditi usporeivanjem pomou razlike iindeksa:

razlika izmeu ostvarene i usporeene uspjenosti poslovanjaizraunava se tako da se pokazatelji uspjenosti poslovanjameusobno odbijaju. Pozitivan rezultat vea efekat, slabijatedljivost

indeksi se izraunavaju tako da se ostvareni pokazatelj podijeli spokazateljem uspjenosti kojim se usporeuju, pa se pomnoi sa100. Pomou indeksa vidi se koliko je porasla ili opala uspjenostposlovanja u odnosu na plan, neko drugo prethodno razdoblje iliprostorno odvojeni privrednog subjekta. Indeks vei od 100 veiuspjeh u odnosu na pokazatelj uspjenosti s kojim se usporeuje, iobratno.


10/79

PRODUKTIVNOST


11/79

Produktivnost radnika Produktivnost kapitala

Jedinina proizvodnja po

asovima rada

Ukupna proizvodnja po

asovima rada

Dodana vrijednost po asovima

radaVrijednosno izrana proizvodnja

po asovima rada

Isporuka po trokovima rada

Jedinina proizvodnja po

vrijednosno izraenom ulaganju

kapitala

Vrijednosno izraena proizvodnja po

vrijednosno izraenom ulaganju

kapitalaObrt zaliha (vrijednost prodaje po

vrijednosti zaliha)

Produktivnost maine Produktivnost energijeJedinina proizvodnja po

asovima rada maine

Naturalno izraena proizvodnja

po asovima rada maine

Jedinina proizvodnja po kilowatt

satu

Jedinina proizvodnja po trokovima

energije

Vrijednost proizvodnje po litri goriva

ULAZIIPOJEDINACN

IZLAZIFAKTORAIHPOJEDINACNOSTPRODUKTIVN


12/79

PRODUKTIVNOST RADA

Pojam i znaenje produktivnosti rada

Produktivnost se definie kao odnos koliineuinaka i bilo kojegelementa koji uestvuje u procesu proizvodnje. Tako postojiproduktivnost radne snage, produktivnost kapitala, predmeta rada,opreme... Neki razlikuju jo i globalnu ili integralnu produktivnost ineto produktivnoat.

prevladava miljenje prema kojem se produktivnost rada izraunavana temelju tekueg rada, koji se izraava u koliinskim jedinicama

kao to su: radnik sat, radnik sedmica, radnik mjesec, itd.Efekti minulog rada, koji je inkorporiran u sredstvima za rad, moguznaajnopoveati efikasnost tekueg rada


13/79

Dosad ekonomska terija nije mogla naizajednika mjerila za tekui iminuli rad, osim novanog.

produktivnost rada moe se definirati kaojedno od mjerila uspjenosti,koje predouje efikasnost rada izraenu odnosom izmeu ostvarenekoliine uinaka i koliine ljudskog rada upotrebljenog za njeno

ostvarenje.To znai da produktivnost rada predstavlja zapravoefikasnost koritenja ljudskog rada, i na taj nain daje predstavu oproizvodnoj sposobnosti preduzea.

Produktivnost, odnosno efikasnost rada ima veliko znaenje za razvojljudskog drutva, jer od ostvarenja ovog principa zavisi mogunostpodmirenja ljudskih potreba.

Poveanje produktivnosti rada omoguuje mnogobrojne pozitivneuinke, od kojih se tri posebno istiu: predstavlja osnovni nain poveanja linih primanja, to ima bitan

uticaj na kupovnu mostanovnitva


14/79

djeluje protuinflacijski jer smanjuje trokove proizvodnje smanjuje cijenu kotanja po jedinici proizvoda, pa

znaajnoutie na konkurentsku sposobnost na domaem istranom tritu

Danas se poveanju produktivnosti rada u svimzemljama pridaje veliko znaenje. Tim se poveanjemnerazvijene zemlje nastoje izvui iz vjekovne zaostalosti,a razvijene nastoje zadrat svoju konkurentskusposobnost i tako ouvati svoj dominantan poloaj nasvjetskom tritu.

Na poveanje produktivnosti rada djeluje, osim radnika, istepen tehnike opremljenosti. Primjenom visokeamortizacije i koritenjemnumeriki kontroliranih alatnihmaina i industrijskih robota dolo je u posljednje vrijemedo nesluenog porasta produktivnosti tekueg rada.


15/79

Kako na cijenu kotanja utie ne samo cijena tekuegrada nego i minulog rada, koja se prenosi sa sredstavana uinke, porast produktivnosti tekueg rada ima smislaako se pritom vie smanji udio tekueg rada nego se

uvea ulog minuloga rada. Postoji mogunost da preduzee katkad povea

produktivnost rada smanjivanjem proizvodnje, tomoebiti neprihvatljivo sa iregdrutvenog interesa.

Npr. kada se neki rudnik siromaan rudom zatvori iako jeprisutna potreba za dotinom rudom na domaemtrzitu.


16/79

MJERENJE PRODUKTIVNOSTI RADA

Tehnika mjerenja produktivnosti rada zavisi o nivou zakoju produktivnost rada izraunavamo.

Obino se uinci (proizvodnja) za potrebe mjerenjaproduktivnosti rada za privredu kao cjelinu, ili privredne

grane kao njezine sastavne dijelove, svode nadrutveni bruto proizvod, drutveni proizvod inacionalni dohodak.

Drutveni proizvod i nacionalni dohodak precizniji supokazatelji doprinosa tekueg rada nacionalnoj privredi

od bruto proizvoda. Za izraunavanje produktivnosti rada potrebno je

poznavati koliinu uinaka i rada pa se produktivnostrada moe izraunati na dva naina:


17/79

da se stavi u odnos koliina uinaka i rada (efekat)

da se stavi u odnos koliina rada i ostvareni uinci(tedljivost)

Ostvarena koliina uinaka i rada nazivaju seelementima za mjerenje produktivnosti rada, a

koeficijent koji se iz toga dobije predstavlja nivo

produktivnosti rada


18/79

PROIZVODNJA KAO ELEMENT ZA

MJERENJE PRODUKTIVNOSTI

RADA

Proizvodnja poduzeanajee nije sastavljenaod istovrsnih uinaka, pa se oni ne moguzbrajati. To ini jedan od najkrupnijih problema

pri mjerenju produktivnosti rada. Za izraunavanje produktivnosti rada u teoriji i

praksi najee se primjenjuju ove metode:

ista naturalna metoda Naturalno-uslovna metoda Radna metoda

Vrijednosna metoda


19/79

a) ista naturalna metoda

Pri mjerenju produktivnosti rada ovom metodom uinak seiskazuje u naturalnim ili fizikim jedinicama mjere, kao to su:kilogrami, metri, litre, kilovatsati i sl.

Ovom metodom moe se mjeriti produktivnost rada u onimpreduzeima koja proizvode samo jedan homogeni uinak istogkvaliteta (rudnici, fabrika cementa, eljezare i sl.), ili pak u onimpreduzeima gdje glavni proizvod uestvujenajveim dijelom uukupnoj proizvodnji (pivare, mlinovi, eerane)

Q=dnevna proizvodnja

S=broj radnikaDobiveni rezultat izraunat na osnovi ove metode najprikladniji su

izraz produktivnosti rada, pa je takav nain izraunavanjapotrebno primijeniti gdje god je to mogue.

S

Qp


20/79

b) Naturalno-uslovna metoda

Naturalno-uslovnom metodom moe se mjeriti produktivnost

rada preduzea koja proizvode vie istih ili srodnihproizvoda, a oni su meusobno razliiti po kvalitetu,dimenzijama, izgledu, snazi, nosivosti i sl. Za potrbe

izraunavanja produktivnosti rada ostvarena koliinaproizvoda ne moe se jednostavno zbrajati, nego je

potrebno svesti na jedan zajedniki naturalno-uslovni izraz.


21/79

Opravdanost je primjene ove metode u tome to se priizraunavanju fizikog obima ne odstupa od naturalnihmjerila i to se stalno upotrbljavaju isti koeficijentiekvivalencije, pa se moe usporeivati proizvodnja

izvjetajnog i baznog razdoblja

c) Radna metoda

Produktivnost rada izraunva se ovom metodom u

preduzeima, koja zbog sloenosti proizvodnje nisu umogunosti naturalno izraziti ostvarenu proizvodnju.


22/79

d) Vrijednosna (novana) metoda mjerenja produktivnostirada

Ostvareni uinci se mnoe odgovarajuim cijenama, a zatim takodobivene vrijednosti proizvodnje dijele satima rada. Takavnain izraunavanja produktivnosti rada omoguujevrijednosna ili novana metoda.

(s)radasatiili(s)radnikabrQc)(cijeneucinakakolicinap


23/79

Prednost metode: moe se izraziti ukupan uinak svakog preduzea Nedostatak metode: pri istom fizikom opsegu, ako se promijene

cijene na tritu, vrijednost proizvodnje moe se poveati ili smanjiti,pa prema tome i produktivnost rada. Takav pad ili porast

produktivnosti rada rezultat je promjene cijena na tritu, a ne rada izalaganja radnika.

RAD KAO ELEMENT ZA MJERENJE PRODUKTIVNOSTI

RADA

Koliina rada je drugi podatak koji je potreban za izraunavanjeproduktivnosti rada. Pri izraunavanjukoliine rada ne postoje veiproblemi.


24/79

Preduzee mora imati dobru dokumentaciju o koliini rada pomjestima i uincima.

Takoertreba znati:1. koje radnike ukljuiti u obraun mjerenja produktivnosti2. koju jedinicu rada treba uzeti kao osnov za obraun

a) Kategorija radnika koje treba ukljuiti u mjerenju produktivnostirada

U obzir se mogu uzeti direktni i indirektni radnici. Za potrebe mjerenjaproduktivnosti rada, kao koliina rada uglavnom se uzima prosjeanbroj ukupno zaposlenih radnika, a u analitike svrhe treba uzeti ipojedine kategorije radnika.

Svjetske statistike pokazuju da br. inenjera, ekonomista dizajnera itd. rastebre od radnika u neposrednoj proizvodnji.


25/79

-produktivnost rada opada ako se proiruje broj indirektnih radnika

koji se ukljuuje u obraun.

b) Jedinice vremena rada u funkciji mjerenja produktivnosti rada

Jedinice mjere kojima se izraava vrijeme rada su:

Radnik-sat

Radnik-dan

Radnik-sedminca

Radnik-mjesec

Radnik-godina

Satna produktivnost rada- efikasnost po radniku za jedan sat

efektivnog rada. Zavisi o tehnikoj opremljenosti rada i drugimfaktorima.


26/79

Dnevna produktivnost rada- efikasnost po radniku tokom radnog

dana (8 sati). Nivo produktivnosti zavisi o produktivnosti po satu i

stepenu iskoritenosti radnog vremena tijekom smjene.

Mjesena produktivnost rada- prosjena efikasnost po radniku

tokom mjeseca.Nivo mjesene produktivnosti rada < od dnevne iproduktivnosti po satu

Godinja produktivnost rada- prosjena godinja efikasnost poradniku. Jedinica mjere- broj radnika zaposlen u preduzeu uodreenoj godini. Kod obrauna koliine rada uzimaju se svi

doputeni i nedoputeni gubici na radnom vremenu

Zato godinja produktivnost rada znaajno zavisi o stepeniskoritenosti fonda radnog vremena .


27/79

Od svih mjerenja prduktivnost rada po satu najpreciznije izraavaefikasnost rada.

Razlog je to druge jedinice rada obuhvataju vea razdoblja paukljuuju nove gubitke radnog vremena te tako daju nesigurnije

podatke o koliini rada. Preporuuje se mjerenje produktivnosti rada na bazi vie jedinica

radnog vremena.

Gubici radnog vremena po pojedinim jedinicama rada utiu i nadinamiku produktivnosti rada. Indeks porasta produktivnosti na

nivou niih jedinica rada je najee vei nego kod viih.

Razlog tome su novi gubici u radnom vremenu kod veih vremenskihjedinica


28/79

Produktivnost

Zadaci


29/79

Zadatak 1

Proizvodno preduzee sastavlja mjeseni izvjetaj o produktivnostiza svoju Upravu. Iz sljedeih podataka, izraunajte :

a) produktivnost rada

b) produktivnost mainac) multifaktorsku produktivnost kn potroenih na rad, maine,

materijal i energiju

Broj proizvedenih jedinica 100 000

Radni sati 10 000

Sati maina 5 000Troak materijala 35 000 kn

Troak energije 15 000 kn

29


30/79

a)

b)

c)

30

hjedinicamaineradasati

oproizveden

satimainski

outputmainetoduktivnos /5,0

10000

50000Pr


31/79

Zadatak 2

Max Mara je otvorila 4 nove prodavaonice u gradovima irom RS.

Podaci o koliini mjesene prodaje i radnim satima su navedeni utabeli. Koja lokacija prodavaonice ima najveu produktivnost.

Prodavaonica Mostar Sarajevo Konjic Neum

Obim prodaje 40 000 KM 12 000 KM 60 000 KM 25 000 KM

Radni sati 250 60 500 200

31


32/79

Prodavaonica Mostar Sarajevo Konjic Neum

Obim prodaje 40 000 KM 12 000 KM 60 000 KM 25 000 KM

Radni sati 250 60 500 200

Produktivnostrada

160 KM/h 200 KM/h 120 KM/h 125 KM/h

32


33/79

Prodavaonica Banja Luka Gradika Prijedor Bijeljina

Obim prodaje 40 000 kn 12 000 kn 60 000 kn 25 000

Radni sati 250 60 500 200

Cijena rada 6,75 6,5 6 5,5

Ukupna cijena

rada

1687,5 390 3000 1100

Zakupnina 1800 2000 1200 800

Ukupni trokovi 3487,50 2390 4200 1900

Produktivnost 11,47 5,02 14,29 13,16

33


34/79

Zadatak 3

Zavod za statistiku rada prikuplja podatke iz razliitihzemalja u svrhu njihova usporeivanja. Radni sati sustandardna mjera inputa. Izraunajte output po satu izsljedeih podataka. Koja je zemlja najproduktivnija?

Radni sati Jedinice outputa

SAD 89,5 136

Njemaka 83,6 100

Japan 72,7 102

34


35/79

Radni sati Jedinice outputa Produktivnost rada

SAD 89,5 136 1,52

Njemaka 83,6 100 1,20

Japan 72,7 102 1,40

35


36/79

EKONOMINOST


37/79

Pojam i znaenjeekonominosti

Pod ekonominou se obinopodrazumijeva stepen tedljivosti uostvarivanju rezultata, a izraava se krozodnos izmeu outputa i inputa

Ekonominost- mjerilo uspjenostiposlovanja

Izraava se kroz odnos izmeuostvarenih rezultata i koliine rada,predmeta rada, sredstava za rad i tuihusluga potrebnih za njihovo ostvarenje


38/79

Djelovanje ekonomskih zakona prisiljava i

stimulie preduzea da ostvare ciljeveposlovanja uz istovremeno to manje trokove

Ekonominost pokazuje u kojoj se mjeripostiu poslovni ciljevi i u kojoj se mjeri tedepotrebni resursi za njihovo ostvarivanje


39/79

Da bi se moglo uticati na kvalitetekonomije potrebno je mjeriti udiopojedinih elemenata na ekonominost

poslovanjaNajbolji se rezultat postie optimalnomkombinacijom svih elemenataNpr: u praksi se ljudski rad esto zamjenjuje

mainskim, to uslovljava smanjenje trokovarada (plate radnika) i poveanje trokovasredstava za rad (amortizacija, odravanje iosiguranje srestava i sl.)


40/79

O ekonominom poslovanju se moe govoritisamo onda ako je ostvareni uinak rezultatekonominog troenja sredstava za rad,predmeta rada, tuih usluga i racionalnograspolaganja s radnom snagom i ako postoji

mogunost za realizaciju (tj. prodaju ili

stavljanje u upotrebu) ostvarene proizvodnje


41/79

Mjerenje ekonominosti

Ekonominost se moe izraunati nanain da se ostvareni uinak i utroenielementi radnog procesa stave u odnos

E - ekonominost

Q - ostvareni uinci

T- utroeni elementi proizvodnje

T

Qe


42/79

Vei koeficijent ekonominosti znaiveu ekonominost elemenata radnog

procesa

e>1 -poslovanje je ekonomino

e


43/79

Moe se koristiti i formula reciproneekonominosti tj. tedljivosti

Tada izraunati koeficijent znai stepentedljivosti ili prosjeni utroak elemenataradnog procesa po jedinici uinkaT- utroeni elementi radnog procesa

Q- ostavreni uinci

Q

Tre


44/79

Preduzea mogu ekonominost mjeritivrijednosnim pokazateljima

Pri vrijednosnom mjerenju ekonominostipotrebno je naturalno iskazane uinke iutroke elemenata radnog procesapreraunati iz naturalnog u vrijednosni izraz

To se ini odgovarajuim cijenama


45/79

eproizvodnjvrijednost

trokovire

_

trokovi

eproizvodnjvrijednoste

_

Kada se uinci i utroci mnoe sa cijenama,umjesto uinaka se dobije vrijednost

proizvodnje, a umjesto utroaka elemenataradnog procesa- trokovi ostvareni uinci x cijene=vrijednost proizvodnje utroeni elementi rad. procesa x cijena=trokovi


46/79

Poveanje se ekonominosti moe postii:Poveanjem koliine uinaka uznepromijenjene trokoveOstvarenjem veih prodajnih cijenaproizvoda i usluga

Smanjenjem koliine elemenata radnogprocesa (smanjenje kvara, loma, rasipa

materijala, izradi i kontroli normativautroaka sirovina i materijala i sl.)Niim nabavnim cijenama elemenataradnog procesa


47/79

poveanje ekonominosti se temelji nazahtjevu tedljivosti i na zahtjevumaksimizacije profita

Vrijednost uinaka i trokova se moe izrazitipo stvarnim(tekuim) i stalnim cijenama


48/79

Mjerenje ekonominost na

temelju stvarnih cijena

Stvarne, trine ili tekue cijene

Ako se vrijednost uinaka i trokova izrazi ustvarnim cijenama, mjerenje ekonominostiima naglaeno vrijednosno obiljeje jer seekonominost ne mijenje samo zbog uticajapromjene koliine uinaka i utroakaelemenata radnog procesa nego i pod

uticajem promjene cijena


49/79

C=ostvareni uinci x tekue cijeneT=utroeni elementi x tekue cijene

Vrijednosno izraena ekonominostpredstavlja odnos izmeu prihoda i trokovaMjerenje ekonominost na temelju stvarnihcijena predstavlje sveobuhvatno mjerenjeekonominosti, jer postignuti stepen

ekonominosti ne mora biti rezultat samounutranjih napora radnika nego i rezultatuticaja trita

TC

TR

T

Ce


50/79

Mjerenje ekonominosti na osnovu

stalnih cijena

Ako se pri preraunavanju uinaka iutroaka iz naturalnog u vrijednosni izrazuzimaju stalne cijene,mjerenjeekonominosti sadrava oznakukoliinskogmjerenja jer se iskljuuje uticaj bilo kakvepromjene cijena na meusobni odnos

vrijednosti uinaka i trokova


51/79

Izraunat koeficijent ekonominosti moe posluiti kaorealna informacija za sagledavanje stepena unutranjihnapora radnika u ostvarivanju ekonomije poslovanja

preduzea i njegovih organizacijskih dijelova

Takvo mjerenje ekonominosti prua podatke otedljivom (ekonominom) koritenju elemenata radnogprocesa

Tako izraena ekonominost:

prua sliku napora radnika u odnosu na prethodni period

slui za provjeravanje planskih zadataka preduzea

cijeneestaelementiutroeni

cijeneestaukole

_ln_

_ln..

Mj j k i ti j di ih


52/79

Mjerenje ekonominosti pojedinih

elemenata radnog procesa, dijelova

preduzea i uinaka

Posebno znaenje za ostvarenje veeekonominosti ima parcijalno mjerenjeekonominosti

Pritom treba imati u vidu da je ukupnirezultat uinak:

Vie elemenata radnog procesa (rada,predmeta rada, sredstava za rad, tuihusluga),

Vie organizacijskih jedinica (pogoni, sektori,odjeljenja i sl.),

Razliitog asortimana uinaka (razliiteusluge)


53/79

Iz toga slijedi da se ekonominost moe mjeritiparcijalno, i to posebno za:

Troenje pojedinih elemenata radnog procesa

Pojedine organizacijske jedinice, poslovne funkcije,

pogone i sl.

Pojedine uinke


54/79

Mjerenjem djelomine ekonominosti e se dobitidetaljnija obavjetenja o voenju poslovne politike

Dakle, dolazi se do saznanja o ekonominosti

troenja pojedinih elemenata, te o ekonominostipojedinih dijelova i pojedinih uinaka

Na temelju izraunatih koeficijenata ekonominostipreduzee moe na vrijeme preduzeti mjere za

otklanjanje eventualne slabosti

U i j


55/79

Usporeivanjeekonominosti

Na temelju koeficijenata ekonominostimogue je usporeivanjem pouzdanoocijeniti kvalitet ekonomije poslovanja

Mora se ostvarenu ekonominostusporeivati u odnosu na plan u razliitimvremenskim razdobljima, u odnosu nasrodna preduzea, odnosno s prosjekomgrupe preduzea i sl

.Mora se voditi rauna o uticaju koji naekonominost imaju koliinske promjene ipromjene cijena


56/79

Razlikujemo:

Usporeivanje ostvarene i

planirane ekonominostiVremensko usporeivanjeekonominosti poslovanja

Prostorno usporeivanje

ekonominosti


57/79

Usporeivanje ostvarene i

planirane ekonominosti

Ostvarenu ekonominost se moeusporeivati sa planovima

Potrebno je odvojeno posmatrati uticaje koji

dolaze kao posljedica koliinskih promjena iuticaja koji nastaju zbog promjena cijena,

pa se zato izraunava:Planirana ekonominost i

Ostvarena koliinska i vrijednosnaekonominost


58/79

Preduzee na osnovu izraunatekoliinske ekonominosti istrauje ikontrolie izvrenje internih zadataka, dok

se na osnovu vrijednosne ekonominostiocjenjuje kakav je odnos izmeuostvarene koristi i uinjenih rtava, toje zapravo posljedica ne samo zalaganja

radnika ve i uticaja vanjskih uslovaprivreivanja, a naroito promjene trinihcijena


59/79

Vremensko usporeivanje ekonominosti

poslovanja (dinamika ekonominosti)

Vremenskim usporeivanjem ekonominostimoe se dati ocjena dinamike ostvareneekonominosti u preduzeu

U procesu proizvodnje se uinci i utrocimijenjaju pod uticajem raznih faktora (obimproizvodnje, asortiman proizvodnje, cijenainputa i dr.)

Rauna se dinamika ukupne i djelomineekonominosti, ako su rjeenja razliitapreduzee treba pristupiti analizi uzroka tesituacije


60/79

Prostorno usporeivanje ekonominosti

Usporeuje se ekonominost poslovanjarazliitih preduzea

Pomou indeksa ekonominosti poslovanja(koji su iskazani stavljanjem u odnosekonominosti pojedinih preduzea) moese doi do zakljuka kakva je ekonominostpojedinog preduzea u odnosu na ostala

preduzea u odreenoj privrednoj grani

Opis 2004 2005


61/79

Izlazi

Kristali u kg 100.000 150.000

Kristali 3km po kg 300.000 450.000

Ulazi

Direktni sati rada 20.000 28.000

Direktni trokovi rada KM180.000 KM350.000

Energija kWh 350.000 400.000

Trokovi energije KM 5.000 KM 6.000

Sirovi material kg 120.000 185.000

Sirovi material KM 30.000 KM 40.000

136,1000.40000.6000.350

000.450Pr.2005

395,1000.30000.5000.180

000.300Pr.2004

Troskovi

ihodiustekonomicnoUkupna

Troskovi

ihodiustekonomicnoUkupna

e>1 = poslovanje je ekonominoe


62/79

RENTABILNOST

P j i j


63/79

Pojam i znaenjerentabilnosti

Rentabilnost je ekonomsko mjerilo

uspjenosti, koje predstavlja efekatuloenog kapitala u nekom vremenskomrazdoblju, a iskazuje se kroz odnosposlovnog rezultata odnosno profita i

uloenog kapitala


64/79

Za vlasnika preduzea manje je znaajanproizvod koji se proizvodi u preduzeu odposlovnog rezultata, jer je poslovni rezultat zanjega jedina realnost.

PROFIT JE CILJ I SVRHA SVAKOGPREDUZEARentabilnost je razliita od preduzea dopreduzea u okviru iste grane, razliita izmeu

grana i djelatnosti, a i meu nacionalnimprivredama. Te razlike predstavljaju vrlo vaaninstrument poslovne orijentacije.


65/79

Nivo rentabilnosti ima veliki uticaj na alokaciju kapitalai stalno prestruktuiranje poslovanja. Vlasnici kapitalana slobodnom finansijskom tritu kupuju akcije onihpreduzea od kojih se oekuje da e obezbjediti veu

dividendu i tako usmjeravaju postojei i reinvestirajunovostvoreni kapital u rentabilnija preduzea, grane,nacionalne privrede isl.

U tom smislu naelo rentabilnosti predstavlja zahtjevpo kojem treba raspoloivim kapitalom postiimaksimalno mogui poslovni rezutat.


66/79

Mjerenje rentabilnosti

Rentabilnost poslovanja moe se izrazitiovom formulom

Dobiveni koeficijent pokazuje koliko sejedinica poslovnog rezultata ostvari na

jedinicu uloenog kapitala

100kapitaluloeni

profit(r)strentabilno


67/79

Pri mjerenju rentabilnosti, kao uloeni kapital moese uzeti:

Vlastiti kapital preduzea, tj kapital za koji ne postoji

obveza vraanja (drutveni kapital, fond ulagaa i rezerveSredstva preduzea, tj. prosjena vrijednost uloenihsredstava koja su iskoritena za ostvarivanje poslovnogrezultata, a njima pripadaju: osnovna sredstva, obrtna

sredstva te dugorona i kratkorona financijska ulaganja


68/79

Sa stajalita rentabilnosti vlastitog kapitala,kao poslovni rezultat moe se upotrijebiti :

dobitak i

isti dobitak


69/79

Sa stajalita rentabilnosti sredstva preduzea, kaoposlovni rezultat moe se upotrijebiti:

Dobitak uvean za kamate dane drugima za koritenjetueg kapitala

Ostatak dobitka uvean za kamate dane drugima za

kortenje tueg kapitala


70/79

Pri mjerenju rentabilnosti umjesto koeficijentauzima se stopa, jer ona u poreenju sa kamatnomstopom, jasnije predstavlja uspjeno ulaganje

kapitala.Tako je npr. dovoljno usporediti stopu ostvarenerentabilnosti s kamatnom stopom banke da sedobije jasna predstava o uspjenosti poslovanja

preduzeaAko je stopa rentabilnosti preduzea manja odbankovne stope, kapital nije dobro uloen iobratno.


71/79

Prema tome, formule za izraunavanjerentabilnosti su:

a) Za rentabilnost vlastitog kapitala

100K)(kapitalvlastiti

)(Bdobitakisti)(rstrentabilno

100K)(kapitalvlastiti

)(dobitak)(rtretabilnos

%

%

B

b) Za rentabilnost sredsta a pred ea


72/79

b) Za rentabilnost sredstava preduzea

100sredstvaprosjero

kapitalatutukoritenjezadrugimadanekamatedobitaksredstava

strentabilno

100sredstvaprosjero

kapitalatutukoritenjezadrugimadanekamatedobitakistisredstava

strentabilno

TROSKOVIPRIHODISTRENTABILNO


73/79

KAPITAL

TROSKOVIPRIHODISTRENTABILNO

Prihod od prodaje

Direktni trokovi

(cijena kotanja)

- Dobit saamortizacijom

Trokovi

amortizacije

-Dobit poslije

amortizacije

Prihod od prodaje

Marginalna dobit

Sirovine + gotovi

proizvodi +

nedovrena

proizvodnja

Potraivanja

Likvidna sredstva

(gotovina)

+

+

Obrtna sredstva

Sredstva u

postrojenjima

(osnovna

sredstva)

+Angaovani

kapital

Prihod od prodaje

Koeficijentobrtanja kapitala

Stopa

rentabilnosti

angaovanog

kapitala

Prihodi-Tro

kovi

(Bilansauspjeha)

Kapital

(B

ilansastanja)

P t i b i t


74/79

Povezanost i meusobna zavisnostmjerila uspjenosti poslovanja

U mjerenju produktivnosti rada, ekonominosti irentabilnosti mogua su istosmjerna i raznosmjernakretanja tih triju mjerila uspjenosti poslovanja od jednog

do drugog razdobljaTako je mogu porast produktivnosti rada i padekonominosti ako je od jednog do drugog razdobljasmanjen utroak rada po jedinici uinka, ali i jo viepovean utroak ostalih elemenata

Vea produktivnost rada omoguuje i veu ekonominost.Razlog tome je to vea produktivnost rada uslovljavamanju koliinu rada po jedinici proizvoda, a time i manjiutroak jednog od elemenata radnog procesa (uz uslov dase ne povea cijena rada kao i iznos utroka sredstava zarad,predmeta rada...


75/79

Meusobna zavisnost izmeu ekonominosti i rentabilnostiznatno je vea nego izmeu produktivnosti rada iekonominosti. Ekonominost i rentabilnost su pozitivnekada je poslovni rezultat pozitivan. Ako porasteekonominost, uz istu vrijednost uloenih sredstavaporaste i rentabilnost.Mogua su i raznovrsna kretanja izmeu produktivnostirada i rentabilnosti npr. ako se promjene cijene na trituPreduzee u svom poslovanju treba teiti uspjenijem

poslovanju poveanjem produktivnosti rada, ekonominostii rentabilnosti. Nesklad izmeu tih triju principa uposlovanju moe se negativno odraziti na poslovni uspjehpreduzea.

Faktori uspjenosti


76/79

Faktori uspjenostiposlovanja

Na kretanje produktivnosti rada,

ekonominosti i rentabilnosti utiu:

a) faktori produktivnosti rada i

ekonominosti

b) faktori rentabilnosti


77/79

a) Faktori produktivnosti rada i ekonominosti

PRIRODNI FAKTORIdolaze do posebnog izraaja u nekim

podrujima privrede, i to u ribarstvu, proizvodnji elektroenergije,poljoprivredi itd. Uticaj tih faktora dolazi do veeg izraaja uekonominosti, jer osim na rad, utiu i na utroak predmeta isredstava za rad

TEHNIKI FAKTORImanifestiraju se kroz stepen razvoja iprimjene mehanizacije, automatizacije, robotizacije ispecijalizacije u proizvodnji

LJUDSKI FAKTORIsu: kvalifikacijska struktura radnog kolektiva,meuljudski odnosi, intenzitet rada, raspodjela plata radnikaprema rezultatima rada i prema radu, kadrovska politika.


78/79

DRUTVENI FAKTORIsu: trite, proizvodni odnosi,mjere ekonomske politike, organizacija drutva idr.

ORGANIZACIJSKI FAKTORI su: podjela rada,

priprema rada, radni uslovi, zatita na radu. Poslovna

udruivanja mogu takoe uticati na produktivnost radai ekonominost


79/79

b) Faktori rentabilnosti

brzina obrta sredstavaiskoritavanje osnovnih sredstava

dravne kreditne i fiskalne politike

nivo finansijskih i vanrednih prihodanivo finansijskih i vanrednih rashoda

ek. principi mjerenje uspješnosti prez

Documents