Egipatsko slikarstvo

slikarstvoEgipatske slike najee prikazuju mitoloke scene, potom scene iz ivota faraona, borbe i prinoenje rtvi, i na kraju scene iz svakodnevnog ivota - radove u polju, lov, ribolov Kao i u skulpturi, slijedi se kanon: pozadina je svijetla, lice je profilu s frontalnim okom koje gleda promatraa, tijelo je frontalno s nogom u profilu, inkarnat mukarca je mnogo tamniji od enskog. Egipatski umjetnik tei jasnoi, a ne iluziji, te zato odabire najjasniji kut prikazivanja.

Boja je bila jako vana u egipatskoj umjetnosti i simbolici, pa se pojavljuje i na najstarijim spomenicima, predmetima, a najbolje ouvani su u unutranjosti grobnica koje su bile potpuno oslikane. Tako je guji friz iz Itetova groba u Medumu (III. dinastija) najstarija zidna slika koja je izbjegla zubu vremena.

Egipatsko slikarstvo je poznato po svojem slikarstvu diranom potivanjem plohe. Poput cmnotvo robova ili vojnika npr.) oni se prevaljuju i niu jedni nad drugima.vjetova u herbariju, iktljudski likovi su pritisnuti uz plohu, i tamo gdje se pojavljuje dubina

SREDNJA DRAVANakon IV dinastije zaredali su politiki nemiri, za razdoblje srednje drave najznaajnije su XI i XII dinastija (2040 1674 g.pr.Kr.). Nemirni duh odraava se i u umjetnosti, portreti dobivaju zamiljen izraz, kod slikarskih prizora uvodi se drugi plan po dubini i skraenje.

Egipatska umjetnost je samosvojna, nikad podlona drugim utjecajima nego nasuprot tome potencijalni osvajai su uzimali Egipatske obiaje. Dakle, tijekom tri tisue godina nije bilo velikih promjena u stilu, u tovanju jedne umjetnosti koja je sebi postavila velike norme: monumentalna arhitektura, vrlo stroge simetrije, stroga skulptura visokog stupnja figuracije i dekorativno, plono slikarstvo strogih pravila. Egipatski umjetnik je slubenik politike i vjerske hijerarhije; bio je puki zanatlija, anoniman, a sva je slava pripadala faraonu koji je djela naruivao i potpisivao.

Iako su egipatski natpisi i slike veinom vezani za arhitekturu, neke od najljepih ouvani su na papirusu, tj. tankim i napetim listovima papirusa koji su se preali i mogli se savijati u svitke i do 40 m duine. Najouvaniji i najljepi svitak je tzv. Knjiga mrtvih koja prikazuje putovanje mrtve due i Ozirusov sud prije prelaska u vjeni ivot

Egipatske slike najee prikazuju mitoloke scene, potom scene iz ivota faraona, borbe i prinoenje rtvi, i na kraju scene iz svakodnevnog ivota - radove u polju, lov, ribolov Kao i u skulpturi, slijedi se kanon: pozadina je svijetla, lice je profilu s frontalnim okom koje gleda promatraa, tijelo je frontalno s nogom u profilu, inkarnat mukarca je mnogo tamniji od enskog. Egipatski umjetnik tei jasnoi, a ne iluziji, te zato odabire najjasniji kut prikazivanja

Egipatska skulptura i slikarstvo bili su namjenjeni hramovima i grobnicama, ali ne kao njihova dekoracija, vec da izraze boansku prirodu faraona i da osiguraju blagostanje njegovoj dui. Zato se egipatskoj umjetnosti nametnula konvencionalnost, zbog koje se ini da se ona u svom dugom trajanju od tri tisue godina skoro i nije razvijala. Statue su stavljene u grobnice kao zamjene za tijelo, one su bile garancija besmrtnosti umrlog i zato, kao i arhitektura, imaju kubine oblike, masivnost i stabilnost. Klesane u jednom bloku kamena, one uvaju njegov oblik. Iako je trebalo da budu portreti odreenih licnosti, statue su vise predstave vjenog i neprolaznog ivota u onostranom, predstave ovjeka izvan prostora i vremena. Sve to je sluajno, prolazno i pojedinano, na njima je ustuknulo pred izrazom opsteg, vjenog i trajnog.

Razvijajui se od paleolitika preko neolitika i helkolitika (kulture Badari, Merimde Faiym I Negade), egipatska umjetnost ve je u Staroj dravi stvorila, bez jaeg utjecaja, drugih, susjednih kultura, svoj vlastiti izraz koji je ostao bitno nepromjenjen vie od dva tisuljea. Ideja o zagrobnom ivotu i kult boanstava i faraona diktirali su od prvih poetaka oblik i sadraj egipatske umjetnosti.

Kao u reljefima i u slikarstvu drevnih Egipana ne postoji jasna razlika izmeu likovne predstave i tekstualnog zapisa. Hijeroglifi, piktografsko (slikovno) pismo kompleksne sloenosti sadri mnogobrojne simbolike predstave i vieznaje pojedinih crtea u zavisnosti od konteksta zapisa. Pa mnogobrojne crtee na papirusu, zidovima hramova i grobnica ili ak tkaninama u koje je umotavana mumija pokojnika, tek uslovno moemo nazvati slikarstvom

Egipatsko pismo (freska)

I u crteima su kanoni predstavljanja naglaeni karakteristinim pozama sa licem u profilu, frontalno okrenutim grudnim koem i bokovima i nogama ponovo u profilu. Dominantna je ikonografska perspektiva koja se karakterie mnogostrukim uveavanjem faraona i bogova u odnosu na obine ljude. Umjetnik ni ne pokuava predstaviti iluziju prostora i trodimenzionalnosti, on se zadovoljava nizanjem dogaaja u vie stu. horizontalnih zona, kao u tek

Slika iz grobnice u Dolini Kraljeva.

Ali tek kada obratimo panju na realistinost predstavljanja biljaka i ivotinja, gdje umjetnik nije sputan pravilima, sreemo se sa izvrsnim posmatraima sposobnim za vrhunska ostvarenja. Egipatski umjetnik vlada linijom i oblikom. Meutim, njemu je vanije predstavljanje ideje (koncepta) od onoga to vidi jer vjeruje da ideje pripadaju vjenosti dok su svi oblici smrtni

EGIPATSKA BOANSTVA

AMON RA, bog sunca sjedinjen sa Tebanskim Amonom (lik s glavom sokola sa suncem)MAT, boica pravdeKHONS, sin Amona i NutNUT, boica nebaHATOR, boica majka, simbol plodnosti (enski lik s kravljom glavom ili rogovima, suncem izmeu rogova)HORUS, simbolizira sunce na vrhuncu puta (lik sokola)HEPRI, sunce na izlasku (lik kotrljana)HNUM, bog ljudskog lika sa ovnovom glavomOZIRIS, vladar u kraljevstvu mrtvih, simbol obnove i ponovnog roenja (ljudski lik zelene boje tijela odjeven u bijelu tuniku i kapu)ANUBIS, uvar i zatitnik mrtvih, vae due i balzamira tijela (lik akala)

boanstva

Khepri

Geb bog stvaralac

bog Ra

Hor- pridruen bogu sunca Ra

Oziris i Anubis

Egipatska boanstva

Kraljica Nila Kleopatra

Nakon osvajakog prodora Aleksandra Makedonskog, Egipat postaje dio helenistikog svijeta obiljeenog mijeanjem antike i istonjake kulture. I nakon Aleksandrove smrti Egiptom vladaju namjesnik Ptolomej i njegovi potomci. Dinastija Ptolemejevia vlada Egiptom od 305. do 30. p.n.e. i smrti posljednje kraljice Kleopatre. U umjetnikom oblikovanju dolazi do prodora helenistikog izraza u djela posljednjeg perioda egipatske umjetnosti. Umjetnici lutaju izmeu tradicije i novih svatanja pa esto na slikama moemo primjetiti uporedo oba stila.

...neke od slika egipatskog slikarstva...

Mnogi mnogi egipatski crtei nisu samo ouvani na zidovima nego i na papiru , kao ova smatra se jednom od najljepih svitaka papirusa .

Ozirisov sud stranica uz knjige mrtvih oko 1295-1186god.pr.Kr London

Egipatski amac

Slika na papirusu XXI dinastija

Slika koja prikazuje svakodnevni ivot LOV

Ozirisov sud, stranica iz Knjige mrtvih, oko. 1295.-1186. god. pr. Kr., London