Poštovani posjetitelji,

neizmjerno nam je drago zbog vaše posjete i zanimanja za Međunarodne izložbe mačaka.

Pretpostavljamo kako ste vi, baš kao i mi iz Saveza felinoloških društava Hrvatske prije

svega ljubitelji mačaka te imate ili želite mačku kao kućnog ljubimca. Međunarodne

izložbe mačaka pravo su mjesto za nabavu mačke bez obzira da li se radi o pasminskoj ili o

domaćoj mački. SFDH ne promovira samo pasminske mačke već je u kontaktu i surađuje s

mnogim udrugama za zbrinjavanje životinja – poglavito mačaka.

SFDH osim svoga rada potiče i odgovorno držanje mačaka što je prepoznato od državnih

institucija te u suradnji s Gradom Zagrebom uskoro planira veliku manifestaciju pod

nazivom PEOPLE FOR CATS prilikom koje će se prikupljati sredstva za izgradnju prvog

multifunkcionalnog skloništa za mačke u Hrvatskoj, upravo u gradu Zagrebu.

Ukoliko se želite učlaniti u jedno od naših društava, imate pitanja ili vas zanima nešto u vezi

mačaka slobodno nam se obratite, a mi ćemo rado odgovoriti na ista. A.L.

BOJE I UZORCI KOD MAČAKA

KAKO NASTAJE BOJA MAČJEG KRZNA?Boja krzna mačaka određena je s oko 10 različitih gena. Većina tih gena nalazi se na tjelesnim

kromosomima dok se gen za crvenu boju nalazi na X kromosomu (spolni kromosom). Boja očiju

mačke ovisna je o boji krzna. Boja mačjeg krzna rezultat je akumulacije pigmenta melanina u

dlaci i koži mačke. Melanin se proizvodi u specijaliziranim stanicama zvanim melanociti. Te se

stanice nalaze u epidermi i folikulama dlake gdje stvaraju melanocite u malim vrećicama zvanim

melanosomi. Svaki od melanosoma ugrađuje se u dlaku kako ona raste.

Melanocit može proizvesti 2 različita pigmenta: eumelanin - pigment koji absorbira gotove sve

valne duljine svjetlosti te tako daje crnu pigmentaciju sve do svijetlo-smeđih nijansi i feomelanin

- pigment koji refl ektira crvenu i krem boju. Kod ljudi se eumelanin i feomelanin stvaraju

istovremeno za vrijeme rasta i na taj je način svaka vlas jednolično obojena od korijena do vrha, a

njihovi različiti omjeri daju različite boje vlasi.

Nekoliko gena utječe na gustoću granula melanina čime nastaju različite boje. Varijacije se

uglavnom viđaju na crnim varijacijama odnosno na eumelaninu. Mutacije gena (B) za crnu boju

daju čokoladnu boju i boju cimeta zbog manje eumelanina u dlaci. Mutacije gena za gustoću (D)

daju plavu, lila i boju srne (fawn). Plava nastaje razrjeđivanjem crne, lila razrjeđivanjem čokoladne,

a boja srne razrjeđivanjem cimeta. Gen za razrjeđivanje je recesivan u odnosu na tamnu boju.

Kod mačaka to funkcionira ovako. Prvo nastaje samo po jedan pigment tj. dva proteina nadmeću

SAVEZ FELINOLOŠKIH DRUŠTAVA HRVATSKEEdukacijski bilten SFDH br. 2 / 2015.

se za to koji će od njih biti proizveden: eumelanin ili feomelanin. U početku rasta melanociti stvaraju

eumelanin. Kako se razina proteina koji potiče stvaranje feomelanina povećava, uzrokovana je

promjena u melanocitima koji tada stvaraju feomelanin. Rezultat toga je crna dlaka na vrhu, a žuto

smeđa pri korijenu što daje uzorak prugaste (tabby) mačke. S obzirom da se ova interakcija može

ponavljati, dlaka može imati više dijelova crne i svijetle boje. Različite količine ovih dijelova mogu se

vidjeti na agouti mački što daje dojam da ima tamne pruge na svijetlijem dijelu dlake.

AGOUTI ILI NON-AGOUTIKod agouti mačaka, odnosno mačaka s prugama (tabby) agouti gen omogućuje da protein za

stvaranje feomelanina proradi i na taj se način boje na jednoj dlaci izmijenjuju. Kod non-agouti

mačaka, odnosno jednobojnih (solid) mačaka, ne dolazi do izmjene eumelanina i feomelanina.

Radi se o mutaciji koja uzrokuje da je dlaka od vrha do korijena jednolične boje, odnosno da se ne

izmijenjuju dvije nijanse na njoj. Taj gen ne utječe potpuno na crvene i krem mačke, pa se na njima

često mogu vidjeti pruge (ghost markings) iako su genotipski jednobojne (solid).

S obzirom da je agouti gen dominantan nad non–agouti recesivnim genom, pri parenju dvije agouti

mačke mogu se dobiti potomci koji su i agouti i non–agouti, ali dvije non–agouti mačke mogu dati

isključivo non–agouti potomke jer se radi o recesivnim svojstvima.

OSNOVNE I “RAZBLAŽENE BOJE”Osnovna boja svih mačaka jest crna boja, a modifi kacijama su tokom godina nastale i čokoladna te

boja cimeta (cinnamon).

No može doći i do razblaženja boja, odnosno do promjena u pigmentima koje će rezultirati davanjem

krzna svijetlije boje. Razblažene (diluted) boje su plava za osnovnu crnu boju, lila za čokoladnu, boja

srne (fawn) za cimet te krem za crvenu.

CRVENA I KREM BOJACrvena boja vezana je uz spolne gene smještene na X kromosomu. Zbog djelovanja tog gena stvara

se isključivo feomelanin koji daje crvenu, odnosno krem boju kada je razblažena, a eumelanin se

ne stvara. Ukoliko X kromosom na sebi nosi gen za crvenu boju, on blokira sve ostale boje i stvarat

će se samo crvena. Ako oba X kromosoma nose gen za crvenu boju ženka će biti crvena. S obzirom

da mužjak ima samo jedan X kromosom, dovoljno je da taj kromosom nosi gen za crvenu boju i

mužjak će biti crven. Ukoliko ženka ima jedan X kromosom koji ne nosi gen za crvenu boju i jedan

koji nosi, dat će ženku koja će biti kornjačevina (tortoiseshell). Kod mačaka čija je boja kornjačevina,

ravnomjerno su raspoređene dvije boje po cijelom tijelu - crvena, odnosno krem i njena osnovna

boja, npr. crno-crvena ili plavo-krem. Dakle, u slučaju da kod mužjaka ne dođe do neke mutacije,

jedino ženka može biti kornjačevina.

SILVER Silver gen dominantan je gen te će stoga silver biti mačke bile one homozigoti (nosioci dva ista gena)

za dominantan silver gen ili heterozigoti (nosioci dva različita gena) noseći jedan dominantan, a

jedan recesivan gen. Ukoliko mačka ima dva recesivna gena za silver boju biti će normalno obojena.

Dominantan silver gen uzrokuje povlačenje žutog pigmenta na dlaci.

Silver dlaka izgleda tako da je samo vrh dlake obojan dok je korijen bijel. Ako imamo non–agouti

MELANIN OSNOVNA D RAZBLAŽENA dd

CRNA (B ) CRNA PLAVASME A (bb) OKOLADNA LILASVJETLO SME A (b'b') CIMET BOJA SRNE

FEOMELANIN NARAN ASTA (OO) CRVENA KREM

EUMELANIN

CRVENA (OO)

mačku, koja je ujedno i silver, govorimo o dimastoj (smoke) mački. Ako se radi o agouti mački na

prugama neće biti žute boje već umjesto nje bijela.

TABBY UZORCI NA KRZNUSve mačke imaju prugasti uzorak (tabby) samo on nije na svima vidljiv. Ukoliko je mačka agouti,

uzorak je vidljiv. Kod non–agouti mačaka, prugasti uzorak je još uvijek prisutan, ali je nevidljiv jer ga

non–agouti gen isključuje. Selektivnim se uzgojem mogu dobiti mačke odličnih kontrasta i jasnoće

uzorka. S obzirom na raspodijelu tamnijih dijelova dlake možemo uočiti sljedeće tabby uzorke:

mackerel tabby (prugasto tigrasti), blotched tabby (mramorasto tigrasti), spotted tabby (točkasto

tigrasti), ticked tabby, shaded (osjenčani) i shell.

• Mackerel tabby (prugasto tigrasti) naziva se uzorak kojega karakteriziraju guste vertikalne

paralelne pruge po tijelu.

• Blotched tabby (mramorasto tigrasti) naziva se uzorak kod kojega su pruge zavijene i omeđuju

veća područja nego kod mackerel tabby. Meckerel tabby dominantan je nad recesivnim blotched

tabby, te stoga dvije mačke sa blotched tabby uzorkom ne mogu dati mačiće sa mackerel uzorcima.

• Spotted tabby (točkasto tigrasti) uzorak je onaj kod kojega su na tijelu mačke pruge zapravo

postale brojne isprekidane okrugle ili ovalne tamne točke. One su jasno odvojene jedna od druge.

• Ticked tabby je specijalan oblik uzorka jer su pruge na tijelu nevidljive i svaka dlaka sadrži jednaku

količinu crne na vrhu.

• Kod shaded mačaka otprilike trećina dlake na vrhu obojana je u boju mačke, dok je kod shell

mačaka samo otprilike osmina dlake na vrhu obojana. Ovakva mačka dijeluje puno svijetlije od

mačke koja je shaded.

BJELINE KOD MAČAKA S obzirom na raspodijelu i količinu bjeline na tijelu, bjeline mačaka dijelimo u nekoliko varijateta:

van, harlequin, bikolor, mitted, snowshoe i one s neujednačenim udjelom bijele boje.

• Za van su specifi čne dvije mrlje na licu mačke, te obojan rep od korijena do vrha i evenutualno

do tri mrlje na tijelu i nogama.

• Kod harlekina odvojene mrlje prekrivaju barem četvrtinu, ali ne više od polovice površine tijela.

• Kod bikolora je trećina do polovice tijela bijele boje, a ostatak krzna u boji. Bjeline se nalaze na

licu, prsima, trbuhu i šapama.

• Mitted je specifi čan samo ragdole. Bjeline se nalaze na bradi, poželjan je bijeli pramen na nosu

prema čelu, ali nije obavezan s tipičnom bijelom prugom koja se proteže od brade između nogu

preko trbuha do korijena repa, s bijelinama na prednjim i zadnjim šapama. Na zadnjim nogama

bijela boja poželjna je do pete, ali ne smije biti iznad polovice buta.

U slučaju dominantnog gena za bijelu boju, ona će prekriti sve uzorke i boje na mački i dati potpuno

bijelu mačku, koja može imati plave, narančaste ili zelene oči te kombinaciju očiju različitih boja. S

obzirom da je gen za dominantu bijelu boju smiješten na istom kromosomu koji može uzrokovati

gluhoću, može se dogoditi da će bijela mačka biti ujedno i gluha.

DUŽINA DLAKESamo dva gena određuju dužinu mačke – u slučaju dominantnog gena, imat ćemo kratkodlaku mačku,

a u slučaju da je mačka homozigot dvaju recesivnih gena, mačka će biti dugodlaka ili poludugodlaka.

Dužina dlake nije isključivo pod utjecajem ovih gena već je i pod utjecajem poligena, gena koji

pojedinačno imaju vrlo mali utjecaj ali združeni mogu znatno utjecati na promatranu karakteristiku.

Njihov utjecaj vidi se kod dugodlakih mačaka – iako su one sve genotipski dugodlake, poligeni utječu

hoće li mačka imati dugu dlaku poput perzijanera ili će biti poludugodlaka (npr. maine coon, ragdoll,

sveta birma itd.) P.D.

EMS KODOVI BOJA KOD MAČAKA

Kako bi se pojednostavio zapis boja kod mačaka, koji se često sastoji od nekoliko riječi, FIFe je

uvela jednostavan sustav EMS kodova (Easy Mind System) koji pomoću nekoliko slova i brojki daje

potpuni fenotipski opis mačke: pasminu, njezinu boju i eventualno boju očiju, oblik ušiju ili repa.

SOK sokoke

SOM somali

SPH sphynx

KATEGORIJA IV.

BAL balineška mačka

OLH orijentalna mačka dugodlaka

OSH orijentalna mačka kratkodlaka

PEB peterbald

SIA sijamska mačka

SYL sejšelska mačka dugodlaka

SYS sejšelska mačka kratkodlaka

Drugi dio EMS koda piše se malim slovima i

označava boju krzna mačke bez obzira na

pasminu:

a plava

b čokoladna

c lila

d crvena

e krem

f crna kornjačevina

g plava kornjačevina

h čokoladna kornjačevina

j lila kornjačevina

n crna;

seal (za mačke koje imaju pointed oznake);

ruddy (za abesinske mačke i somali)

o boja cimeta (sorel kod abesinskih mačaka)

p boja srne

q boja cimeta kornjačevina

r boja srne kornjačevina

s srebrna

w bijela

x bilo koja nepriznata boja

y zlatna

nt amber (kod norveških šumskih)

at svijetli amber (kod norveških šumskih)

Prvi dio EMS koda odnosi se na pasminu kojoj

mačka pripada. Sastoji se od tri velika slova:

KATEGORIJA I.EXO egzota

PER perzijska mačka

KATEGORIJA II.ACL američki kurl dugodlaki

ACS američki kurl kratkodlaki

MCO maine coon

NEM neva masquerade

NFO norveška šumska mačka

RAG ragdol

SBI sveta birma

SIB sibirska mačka

TUA turska angora

TUV turska van

KATEGORIJA III.ABY abesinska mačka

BEN bengalska mačka

BML burmila

BRI britanska kratkodlaka mačka

BUR burmanska mačka

CHA kartuzijska mačka

CRX cornish rex

CYM cimric

DRX devon rex

DSP don sphynx

EUR europska mačka

GRX german rex

JBT japanski bobtail

KBL kurilski bobtail dugodlaki

KBS kurilski bobtail kratkodlaki

KOR korat

MAN manx

MAU egipatski mau

OCI ocicat

RUS ruska modra mačka

SIN singapura

SNO snowshoe

Brojkama se označava udio bijele boje,

uzorak krzna koji mačka ima i pointed

oznake:

UDIO BIJELE BOJE:01 van

02 harlekin

03 bikolor

04 mitted (samo kod ragdol)

05 snowshoe (samo kod snowshoe)

09 neodređeni udio bijele boje

UZORAK KRZNA:11 osjenčana

12 shell

21 neodređeni tigrasti uzorak

22 mramorasto tigrasti

23 prugasto tigrasti

24 točkasto tigrasti

25 ticked tigrasti

POINTED OZNAKE:31 burmanski uzorak

32 tonkineški uzorak

33 himalajski pointed uzorak

Određene pasmine sude se u zasebnim razredima

ukoliko se razlikuju prema boji očiju. Priznate boje

očiju su sljedeće:

61 plava boja očiju

62 narančasta boja očiju

63 oči različitih boja

64 zelena boja očiju

65 burmanska boja očiju

66 tonkineška boja očiju

67 sijamska boja očiju

EMS kod se zapisuje tako da se najprije zapiše

velikim slovima kod za pasminu kojoj mačka

pripada, zatim malim slovima boja krzna mačke,

nakon čega slijede brojčani kodovi za udio bijele

boje, uzorak krzna i pointed oznake te boju očiju

(ukoliko ju je potrebno napomenuti).

Primjerice, perzijska mačka čija je boja crna

kornjačevina s neodređenim tigrastim uzorkom

harlekin pisala bi se PER f 02 21, maine coon koji

je plavi silver, bikolor bio bi MCO as 03, a britanska

kratkodlaka mačka bijele boje i narančastih očiju

bila bi BRI w 62. P.D.

KAKO MAČKE VIDE SVIJET OKO SEBE?

Mačke mogu vidjeti svijet oko sebe skoro kao i ljudi, a u ponekim situacijama i bolje. Mačji vid

dizajniran je prvenstveno za otkrivanje pokreta, što je posebice korisno u lovu. Poput ljudi, mačke

imaju binokularni vid iako ne toliko dobro podešen kao kod ljudi.

To znači da gotovo sa sigurnošću možemo ustvrditi na mačka vidi u 3D (3 dimenzije od kojih

je binokularni vid zadužen za dubinu) što je vrlo korisno za odmjeravanje udaljenosti između

objekata. Mačke imaju eliptičnu zjenicu koja se otvara i zatvara mnogo brže od okrugle zjenice

u ljudi koja se širi i smanjuje. Eliptična zjenica

također je veće površine i omogućuje da u

oko uđe više svjetlosti.

Proučavajući vid i ponašanje mačaka u raznim

studijama, dolazimo da zaključka da su sve

mačke kratkovidne, što neposredno ukazuje

da je mačji vid skrojen za bliže objekte/

predmete, kao što je plijen koji mogu uhvatiti

unutar svoje sposobnosti za trčanjem.

Mnogo puta u raznim dokumentarnim

serijama (koji se uglavnom bave precima

domaćih rasnih mačaka, u ovim slučajevima

“velikim mačkama”), mačke vrlo dobro

procijene udaljenost plijena i kreću u napad

samo ako mogu uhvatiti plijen unutar svog

fi zičkog dometa, brzine trčanja, snage i energije koju moraju uložiti. Kako se mačke oslanjaju na

ekplozivnu snagu koja je na najvišoj razini upravo na početku, tako je i vid upravo skrojen za te

kratke udaljenosti između mačke i plijena. Mnogo puta možemo vidjeti da će mačka odustati

od plijena ako procijeni da će utrošiti više energije nego što će je nadomjestiti jednim obrokom

uhvaćenog plijena.

Mačka se u lovu također oslanja i na iznimno osjetljivi sluh i mogućnost pojedinačnog okretanja

ušiju za 200 stupnjeva što omogućuje locirati opći položaj plijena, nakon čega slijedi fi ksiranje i

hvatanje plijena koristeći svoj oštar vid.

Mačji vid je prilagođen tako da može uočiti najmanji pokret u svom vidnom polju (što kod ljudskog

oka nije izražena sposobnost) što čini mačku jedan od najuspješnijih lovaca na kopnu.

Kombinacija eliptične zjenice i tapetuma, omogućuje mačkama da vide izuzetno dobro u mraku.

Kad govorimo o mraku, moramo napomenuti da to nije potpuna tama već se podrazumijeva

prisustvo nekog izvora svijetlosti, koliko god on bio malen, poput mjesečine i sl.). Na slici možemo

vidjeti razliku između ljudskog i mačjeg viđenja iste scene u gotovo potpunom mraku. U uvjetima

slabog osvjetljenja, kao što je noć, boje i zasićenost boja se ne doživljavaju već se uočava samo

crna, bijela i nijanse sive.

Mačke kao i ljudiimaju mrežnicu koja se sastoji od fotosenzibilnih živćanih stanica koje su ujedno

fotoreceptorske, a dijelimo ih na štapiće i čunjiće. Štapići su fotoreceptorske stanice koje oko

upotrebljava za noćni vid i nagle pokrete, dok su čunjići stanice koje oko upotrebljava za danji

vid i informacije o bojama. Kako mačje oko ima mnogo više štapića nego čunjića u usporedbi

s ljudskim okom, noćni vid i detektiranje pokreta ju čini superiornijom u usporedbi s ljudima. S

druge strane, danji vid i percepcija boja je kod mačaka inferiornija nego u ljudi. Mačke također

imaju iza oka opnu koja funkcionira poput ogledala, zovemo ju tapetum, a ona refl ektira svjetlost

i drugi put ju vraća natrag u oko. Tek tada slika odlazi u centar za vid unutar mozga.

Mačji vid dobro reagira na ljubičasti, plavu, zelenu i žutu boju te boje u tom rasponu. Crvena,

naranđasta i smeđa boja izlazi iz raspona boja koja mačka prepoznaje i najvjerojatnije ju mačje

oko zamijenjuje u rasponu tamne boje do srednjih nijansi sive. Stoga možemo zaključiti da mačke

vide manju zasićenost boje i one nisu toliko živopisne. Ljubičasta, plava i zelena su boje koje

mačka najbolje percipira, pa stoga u odabiru dragih igračaka, mahalica i sličnih mačjih potrepština

možete se voditi ovim činjenicama.

Do sada smo svladali kako mačke vide pa se osvrnimo, što vjerojatno većinu

vas zanima, na problem kako mačke vide sliku na televiziji te u kojoj mjeri.

Kao podsjetnik, svaki tv prijemnik generira sliku na temelju 3 osnovne boje

(RGB), crvena, zelena i plava. U slučaju mačjeg vida, oko mačke crvenu boju

vidi kao sivu. Dakle, sada imamo sivu, zelenu i plavu boju umjesto crvene,

zelene i plave. Naravno da se u ovom slučaju pomiće ravnoteža boja kao kod

ljudi koji imaju prilagođenu sliku na tv prijemniku prema zelenoj boji. Na taj

način maskiramo boje i prekrivamo nijanse zelene, smeđe i žute, što nama predstavlja problem kod

gledanja i teško razaznajemo detalje.

Kod maskiranja u slučaju mačjeg vida, maskiraju su crvena, smeđa i siva boja. Kako to izgleda kada

u programu za obradu fotografi ja učinimo isto, te usporedimo rezultate možete pogledati na našoj

web stranici pod linkom www.fd-zagreb.hr/vidkodmacaka.html ili skeniranjem gornjeg QR koda koji

će vas odvesti do web stranice.

Kako i u kojoj mjeri će mačke reagirati na fi lmove i serije koje mi gledamo kod kuće ne ovisi samo

o bojama i prepoznavanju okoline, već o vrsti gibanja koja izaziva reakciju kod mačke. Pozadina i

promjena scena nije nešto što će mačku pretjerano oduševiti i potaknuti na reakciju odnosno

interakciju, već gibanje koje asocira na gibanje plijena. Što će mačka jednostavnije uočiti objekt

kojeg može smatrati plijenom, uz određeno gibanje, veća je vjerojatnost da će mačka odreagirati.

No ponekad samo uživaju u nekim promjenama boja i njihovog intenziteta bez ikakvog ukljućenog

pokreta.

Nadam se da ste sada malo bolje upoznali s temom mačjeg vida i da sami sada drugačije gledate kroz

“mačje oči”. D.I.

Edukacijski Bilten Saveza felinoloških društava

Hrvatske izlazi uoči međunarodnih izložbi

mačaka koje organizira jedno od društava ili

sam savez. Dijeli se posjetiteljima i izlagačima

besplatno kao naš mali doprinos edukaciji te

boljem upoznavanju i razumijevanju naših

kućnih ljubimaca mačaka.

Kako je tema ove međunarodne izložbe mačaka,

12. i 13. rujan 2015., Poznate osobe i njihove

mačke držimo shodno zabilježiti ovu temu i

u biltenu. Umjetnici i poznate osobe često su

kroz povijest upravo inspiraciju pronalazili u

svojim mačkama. U starom Egiptu uzdigli su

ih na mjesto božanstva u svojoj religiji, a do

danas se nije mnogo toga promijenilo u našem

obožavanju mačaka. Svatko zna kako upravo

mačke vladaju virtualnim prostorom interneta

(“sorry” psi, ali tako je). Pa tako i na ovoj

fotografi ji kako jedan od najvećih američkih

pisaca, Ernest Hemingway uživa u društvu

svojih mačaka. D.I.

POZNATE OSOBE I NJIHOVE MAČKE

EGZOTA MAČKE (EXO)Pasmina egzota sudi se i uzgaja pod kategorijom dugodlakih

mačaka. Egzota je kratkodlaka inačica perzijske mačke. Nastala

je križanjem kratkodlake američke mačke s perzijskom mačkom

1960 godine. Iz tog križanja stvorena je kratkodlaka perzijska

mačka, nazvana egzota. U uzgojnom programu koristile su se

još ruska plava i burmanska mačka. Pasmina egzota priznata

je od američkog udruženja mačaka CFA 1966. godine. Od 1987.

dozvoljeno je križanje egzote samo sa perzijskom mačkom. FIFe

priznaje pasminu egzota od 1986. godine. U tipu egzota je ista

kao i perzijska mačka samo kratke i guste dlake.

Za ljude koji vole tip i osobitost perzijske mačke, a ne žele imati

mnogo problema s održavanjem duge dlake, egzota je idealna

pasmina. Egzota ima kompaktno snažno tijelo i vrat, kratke

snažne noge te kratki debeli rep sa zaobljenim vrhom. Glava

je okrugla i masivna s vrlo širokom lubanjom, zaobljenog čela i

punih obraza te kratke, snažne i zaobljene brade. Nos je kratak i širok sa stopom (udubljenje na

prijelazu korijena nosa prema čelu). Uši su joj malene, zaobljena vrha, otvorene u bazi i široko

smještene. Oči su velike, okrugle i izražajne, bakrene, zelene, plave ili žute boje. Dlaka je kratka,

gusta i svilenkasta. Priznate su sve boje kao i kod perzijskih mačaka.

Po temperamentu su nježne, mirne i dobročudne, ali ujedno i nešto živahnije od perzijskih mačaka.

Radoznale su i zaigrane, prijateljski se odnose prema ostalim mačkama i psima. Ne vole samoću

i traže prisutnost svog vlasnika. Istovremeno su neovisne i imaju izraženu osobnost, ali su ipak

zadržale dio karaktera i energije njihovih kratkodalkih američkih predaka što ih čini dobrim

lovcima. Pokazuju više sklonosti i lojalnosti od većine drugih pasmina, te time predstavljaju

izvanrednog ljubimca. Egzota je idealan partner za sve dobi vlasnika. Njihova nježnost i stabilnost

čini ih idealnim mačkama za život u stanu.

Premda su manje sklone zapetljavanju dlake od perzijskih mačaka, egzote ipak treba redovito

isčešljavati kako bi se uklonila otpala dlaka i spriječilo stvaranje grumena. Povremeno ih je dobro

okupati kako bi dlaka bila sjajnija. Kao kod svih životinja s plosnatom njuškicom i kratkim nosom,

povremeno im je potrebno čistiti lice, oči i nos s navlaženom blazinicom.

Mogu se hraniti prilagođenom gotovom suhom i vlažnom hranom za perzijske mačke, uz

povremeni dodatak sirovog mesa (goveđeg), kuhanog pilećeg mesa, svježeg sira (namaza), uz

dodatak vitamina i paste za bolju probavu.

Egzote dosežu punu zrelost nakon dvije godine. Sa svojom slatkom fi zionomijom zadržavaju

izgled mačića pa ih to čini još ljupkijima. Specifi čnost egzota je vezanost za svog vlasnika, a ne za

prostor odnosno teritorij te stoga lako podnose putovanja. V.R.R.

Tekstovi Petra Dimić, Danijel Iveta i Vesna Rižnar RešetićBilten pripremili i uredili Amelija Leopoldović i Danijel IvetaSva prava pridržana / All Right reserved © Savez felinoliških društava Hrvatske, rujan 2015.

FELINOLOŠKO DRUŠTVO KRIŽEVCIIVE VOJNOVIĆA 12, KRIŽEVCI 48260T-F +385 (0)48 68 19 77 info@fd-krizevci.hr | www.fd-krizevci.hr

FELINOLOŠKO DRUŠTVO SPLITVRZOV DOLAC 18, SPLIT 21000T +385 (0)21 48 22 55 | M +385 (0)98 172 47 52ackittens@yahoo.it

FELINOLOŠKO DRUŠTVO ZAGREBVINOGRADSKA 2a, ZAGREB 10000T +385 (0)1 37 76 221 | M +385 (0)91 19 33 000fd-zagreb@gmail.com | www.fd-zagreb.hr

SAVEZ FELINOLOŠKIH DRUŠTAVA HRVATSKEVINOGRADSKA 2a, ZAGREB 10000T +385 (0)1 37 76 221 | F +385 (0)1 88 94 259 | M +385 (0)91 19 33 000sfdh.cats@gmail.com | www.sfdh.hr