Edukacijski bilten SFDH br. 2 / 2015

Download Edukacijski bilten SFDH br. 2 / 2015

Post on 24-Jul-2016

222 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Boje i uzorci kod maaka, EMS kodovi boja kod maaka, Kako make vide svijet oko sebe?, Poznate osobe i njihove make, Egzota make.

TRANSCRIPT

<ul><li><p>Potovani posjetitelji,</p><p>neizmjerno nam je drago zbog vae posjete i zanimanja za Meunarodne izlobe maaka. Pretpostavljamo kako ste vi, ba kao i mi iz Saveza felinolokih drutava Hrvatske prije svega ljubitelji maaka te imate ili elite maku kao kunog ljubimca. Meunarodne izlobe maaka pravo su mjesto za nabavu make bez obzira da li se radi o pasminskoj ili o domaoj maki. SFDH ne promovira samo pasminske make ve je u kontaktu i surauje s mnogim udrugama za zbrinjavanje ivotinja poglavito maaka.SFDH osim svoga rada potie i odgovorno dranje maaka to je prepoznato od dravnih institucija te u suradnji s Gradom Zagrebom uskoro planira veliku manifestaciju pod nazivom PEOPLE FOR CATS prilikom koje e se prikupljati sredstva za izgradnju prvog multifunkcionalnog sklonita za make u Hrvatskoj, upravo u gradu Zagrebu.</p><p>Ukoliko se elite ulaniti u jedno od naih drutava, imate pitanja ili vas zanima neto u vezi maaka slobodno nam se obratite, a mi emo rado odgovoriti na ista. A.L.</p><p>BOJE I UZORCI KOD MAAKAKAKO NASTAJE BOJA MAJEG KRZNA?Boja krzna maaka odreena je s oko 10 razliitih gena. Veina tih gena nalazi se na tjelesnim kromosomima dok se gen za crvenu boju nalazi na X kromosomu (spolni kromosom). Boja oiju make ovisna je o boji krzna. Boja majeg krzna rezultat je akumulacije pigmenta melanina u dlaci i koi make. Melanin se proizvodi u specijaliziranim stanicama zvanim melanociti. Te se stanice nalaze u epidermi i folikulama dlake gdje stvaraju melanocite u malim vreicama zvanim melanosomi. Svaki od melanosoma ugrauje se u dlaku kako ona raste.Melanocit moe proizvesti 2 razliita pigmenta: eumelanin - pigment koji absorbira gotove sve valne duljine svjetlosti te tako daje crnu pigmentaciju sve do svijetlo-smeih nijansi i feomelanin - pigment koji refl ektira crvenu i krem boju. Kod ljudi se eumelanin i feomelanin stvaraju istovremeno za vrijeme rasta i na taj je nain svaka vlas jednolino obojena od korijena do vrha, a njihovi razliiti omjeri daju razliite boje vlasi. </p><p>Nekoliko gena utjee na gustou granula melanina ime nastaju razliite boje. Varijacije se uglavnom viaju na crnim varijacijama odnosno na eumelaninu. Mutacije gena (B) za crnu boju daju okoladnu boju i boju cimeta zbog manje eumelanina u dlaci. Mutacije gena za gustou (D) daju plavu, lila i boju srne (fawn). Plava nastaje razrjeivanjem crne, lila razrjeivanjem okoladne, a boja srne razrjeivanjem cimeta. Gen za razrjeivanje je recesivan u odnosu na tamnu boju.Kod maaka to funkcionira ovako. Prvo nastaje samo po jedan pigment tj. dva proteina nadmeu </p><p>SAVEZ FELINOLOKIH DRUTAVA HRVATSKEEdukacijski bilten SFDH br. 2 / 2015.</p></li><li><p>se za to koji e od njih biti proizveden: eumelanin ili feomelanin. U poetku rasta melanociti stvaraju eumelanin. Kako se razina proteina koji potie stvaranje feomelanina poveava, uzrokovana je promjena u melanocitima koji tada stvaraju feomelanin. Rezultat toga je crna dlaka na vrhu, a uto smea pri korijenu to daje uzorak prugaste (tabby) make. S obzirom da se ova interakcija moe ponavljati, dlaka moe imati vie dijelova crne i svijetle boje. Razliite koliine ovih dijelova mogu se vidjeti na agouti maki to daje dojam da ima tamne pruge na svijetlijem dijelu dlake.</p><p>AGOUTI ILI NON-AGOUTIKod agouti maaka, odnosno maaka s prugama (tabby) agouti gen omoguuje da protein za stvaranje feomelanina proradi i na taj se nain boje na jednoj dlaci izmijenjuju. Kod non-agouti maaka, odnosno jednobojnih (solid) maaka, ne dolazi do izmjene eumelanina i feomelanina. Radi se o mutaciji koja uzrokuje da je dlaka od vrha do korijena jednoline boje, odnosno da se ne izmijenjuju dvije nijanse na njoj. Taj gen ne utjee potpuno na crvene i krem make, pa se na njima esto mogu vidjeti pruge (ghost markings) iako su genotipski jednobojne (solid).S obzirom da je agouti gen dominantan nad nonagouti recesivnim genom, pri parenju dvije agouti make mogu se dobiti potomci koji su i agouti i nonagouti, ali dvije nonagouti make mogu dati iskljuivo nonagouti potomke jer se radi o recesivnim svojstvima.</p><p>OSNOVNE I RAZBLAENE BOJEOsnovna boja svih maaka jest crna boja, a modifi kacijama su tokom godina nastale i okoladna te boja cimeta (cinnamon).No moe doi i do razblaenja boja, odnosno do promjena u pigmentima koje e rezultirati davanjem krzna svijetlije boje. Razblaene (diluted) boje su plava za osnovnu crnu boju, lila za okoladnu, boja srne (fawn) za cimet te krem za crvenu.</p><p>CRVENA I KREM BOJACrvena boja vezana je uz spolne gene smjetene na X kromosomu. Zbog djelovanja tog gena stvara se iskljuivo feomelanin koji daje crvenu, odnosno krem boju kada je razblaena, a eumelanin se ne stvara. Ukoliko X kromosom na sebi nosi gen za crvenu boju, on blokira sve ostale boje i stvarat e se samo crvena. Ako oba X kromosoma nose gen za crvenu boju enka e biti crvena. S obzirom da mujak ima samo jedan X kromosom, dovoljno je da taj kromosom nosi gen za crvenu boju i mujak e biti crven. Ukoliko enka ima jedan X kromosom koji ne nosi gen za crvenu boju i jedan koji nosi, dat e enku koja e biti kornjaevina (tortoiseshell). Kod maaka ija je boja kornjaevina, ravnomjerno su rasporeene dvije boje po cijelom tijelu - crvena, odnosno krem i njena osnovna boja, npr. crno-crvena ili plavo-krem. Dakle, u sluaju da kod mujaka ne doe do neke mutacije, jedino enka moe biti kornjaevina.</p><p>SILVER Silver gen dominantan je gen te e stoga silver biti make bile one homozigoti (nosioci dva ista gena) za dominantan silver gen ili heterozigoti (nosioci dva razliita gena) nosei jedan dominantan, a jedan recesivan gen. Ukoliko maka ima dva recesivna gena za silver boju biti e normalno obojena. Dominantan silver gen uzrokuje povlaenje utog pigmenta na dlaci.Silver dlaka izgleda tako da je samo vrh dlake obojan dok je korijen bijel. Ako imamo nonagouti </p><p>MELANIN OSNOVNAD RAZBLAENAddCRNA(B) CRNA PLAVASMEA(bb) OKOLADNA LILASVJETLOSMEA(b'b') CIMET BOJASRNE</p><p>FEOMELANIN NARANASTA(OO) CRVENA KREM</p><p>EUMELANIN</p><p>CRVENA (OO)</p></li><li><p>maku, koja je ujedno i silver, govorimo o dimastoj (smoke) maki. Ako se radi o agouti maki na prugama nee biti ute boje ve umjesto nje bijela.</p><p>TABBY UZORCI NA KRZNUSve make imaju prugasti uzorak (tabby) samo on nije na svima vidljiv. Ukoliko je maka agouti, uzorak je vidljiv. Kod nonagouti maaka, prugasti uzorak je jo uvijek prisutan, ali je nevidljiv jer ga nonagouti gen iskljuuje. Selektivnim se uzgojem mogu dobiti make odlinih kontrasta i jasnoe uzorka. S obzirom na raspodijelu tamnijih dijelova dlake moemo uoiti sljedee tabby uzorke: mackerel tabby (prugasto tigrasti), blotched tabby (mramorasto tigrasti), spotted tabby (tokasto tigrasti), ticked tabby, shaded (osjenani) i shell.</p><p> Mackerel tabby (prugasto tigrasti) naziva se uzorak kojega karakteriziraju guste vertikalne paralelne pruge po tijelu.</p><p> Blotched tabby (mramorasto tigrasti) naziva se uzorak kod kojega su pruge zavijene i omeuju vea podruja nego kod mackerel tabby. Meckerel tabby dominantan je nad recesivnim blotched tabby, te stoga dvije make sa blotched tabby uzorkom ne mogu dati maie sa mackerel uzorcima.</p><p> Spotted tabby (tokasto tigrasti) uzorak je onaj kod kojega su na tijelu make pruge zapravo postale brojne isprekidane okrugle ili ovalne tamne toke. One su jasno odvojene jedna od druge.</p><p> Ticked tabby je specijalan oblik uzorka jer su pruge na tijelu nevidljive i svaka dlaka sadri jednaku koliinu crne na vrhu.</p><p> Kod shaded maaka otprilike treina dlake na vrhu obojana je u boju make, dok je kod shell maaka samo otprilike osmina dlake na vrhu obojana. Ovakva maka dijeluje puno svijetlije od make koja je shaded.</p><p>BJELINE KOD MAAKA S obzirom na raspodijelu i koliinu bjeline na tijelu, bjeline maaka dijelimo u nekoliko varijateta:van, harlequin, bikolor, mitted, snowshoe i one s neujednaenim udjelom bijele boje.</p><p> Za van su specifi ne dvije mrlje na licu make, te obojan rep od korijena do vrha i evenutualno do tri mrlje na tijelu i nogama. </p><p> Kod harlekina odvojene mrlje prekrivaju barem etvrtinu, ali ne vie od polovice povrine tijela. Kod bikolora je treina do polovice tijela bijele boje, a ostatak krzna u boji. Bjeline se nalaze na </p><p>licu, prsima, trbuhu i apama. Mitted je specifi an samo ragdole. Bjeline se nalaze na bradi, poeljan je bijeli pramen na nosu </p><p>prema elu, ali nije obavezan s tipinom bijelom prugom koja se protee od brade izmeu nogu preko trbuha do korijena repa, s bijelinama na prednjim i zadnjim apama. Na zadnjim nogama bijela boja poeljna je do pete, ali ne smije biti iznad polovice buta.</p><p>U sluaju dominantnog gena za bijelu boju, ona e prekriti sve uzorke i boje na maki i dati potpuno bijelu maku, koja moe imati plave, naranaste ili zelene oi te kombinaciju oiju razliitih boja. S obzirom da je gen za dominantu bijelu boju smijeten na istom kromosomu koji moe uzrokovati gluhou, moe se dogoditi da e bijela maka biti ujedno i gluha.</p><p>DUINA DLAKESamo dva gena odreuju duinu make u sluaju dominantnog gena, imat emo kratkodlaku maku, a u sluaju da je maka homozigot dvaju recesivnih gena, maka e biti dugodlaka ili poludugodlaka. Duina dlake nije iskljuivo pod utjecajem ovih gena ve je i pod utjecajem poligena, gena koji pojedinano imaju vrlo mali utjecaj ali zdrueni mogu znatno utjecati na promatranu karakteristiku. Njihov utjecaj vidi se kod dugodlakih maaka iako su one sve genotipski dugodlake, poligeni utjeu hoe li maka imati dugu dlaku poput perzijanera ili e biti poludugodlaka (npr. maine coon, ragdoll, sveta birma itd.) P.D.</p></li><li><p>EMS KODOVI BOJA KOD MAAKAKako bi se pojednostavio zapis boja kod maaka, koji se esto sastoji od nekoliko rijei, FIFe je uvela jednostavan sustav EMS kodova (Easy Mind System) koji pomou nekoliko slova i brojki daje potpuni fenotipski opis make: pasminu, njezinu boju i eventualno boju oiju, oblik uiju ili repa.</p><p>SOK sokokeSOM somaliSPH sphynx</p><p> KATEGORIJA IV.</p><p>BAL balineka makaOLH orijentalna maka dugodlakaOSH orijentalna maka kratkodlakaPEB peterbaldSIA sijamska makaSYL sejelska maka dugodlakaSYS sejelska maka kratkodlaka</p><p>Drugi dio EMS koda pie se malim slovima i oznaava boju krzna make bez obzira na pasminu:</p><p>a plavab okoladnac lilad crvenae kremf crna kornjaevinag plava kornjaevinah okoladna kornjaevinaj lila kornjaevinan crna; seal (za make koje imaju pointed oznake); ruddy (za abesinske make i somali)o boja cimeta (sorel kod abesinskih maaka)p boja srneq boja cimeta kornjaevinar boja srne kornjaevinas srebrnaw bijelax bilo koja nepriznata bojay zlatnant amber (kod norvekih umskih)at svijetli amber (kod norvekih umskih)</p><p>Prvi dio EMS koda odnosi se na pasminu kojoj maka pripada. Sastoji se od tri velika slova:</p><p> KATEGORIJA I.EXO egzotaPER perzijska maka</p><p> KATEGORIJA II.ACL ameriki kurl dugodlakiACS ameriki kurl kratkodlakiMCO maine coonNEM neva masquerade NFO norveka umska maka RAG ragdolSBI sveta birmaSIB sibirska makaTUA turska angoraTUV turska van</p><p> KATEGORIJA III.ABY abesinska makaBEN bengalska makaBML burmilaBRI britanska kratkodlaka makaBUR burmanska makaCHA kartuzijska makaCRX cornish rexCYM cimricDRX devon rexDSP don sphynxEUR europska makaGRX german rexJBT japanski bobtailKBL kurilski bobtail dugodlakiKBS kurilski bobtail kratkodlakiKOR koratMAN manxMAU egipatski mauOCI ocicatRUS ruska modra makaSIN singapuraSNO snowshoe</p></li><li><p>Brojkama se oznaava udio bijele boje, uzorak krzna koji maka ima i pointed oznake:</p><p> UDIO BIJELE BOJE:01 van02 harlekin03 bikolor04 mitted (samo kod ragdol)05 snowshoe (samo kod snowshoe)09 neodreeni udio bijele boje</p><p> UZORAK KRZNA:11 osjenana12 shell21 neodreeni tigrasti uzorak22 mramorasto tigrasti23 prugasto tigrasti24 tokasto tigrasti25 ticked tigrasti</p><p> POINTED OZNAKE:31 burmanski uzorak32 tonkineki uzorak33 himalajski pointed uzorak</p><p>Odreene pasmine sude se u zasebnim razredima ukoliko se razlikuju prema boji oiju. Priznate boje oiju su sljedee:</p><p>61 plava boja oiju62 naranasta boja oiju63 oi razliitih boja64 zelena boja oiju65 burmanska boja oiju66 tonkineka boja oiju67 sijamska boja oiju</p><p>EMS kod se zapisuje tako da se najprije zapie velikim slovima kod za pasminu kojoj maka pripada, zatim malim slovima boja krzna make, nakon ega slijede brojani kodovi za udio bijele boje, uzorak krzna i pointed oznake te boju oiju (ukoliko ju je potrebno napomenuti). </p><p>Primjerice, perzijska maka ija je boja crna kornjaevina s neodreenim tigrastim uzorkom harlekin pisala bi se PER f 02 21, maine coon koji je plavi silver, bikolor bio bi MCO as 03, a britanska kratkodlaka maka bijele boje i naranastih oiju bila bi BRI w 62. P.D.</p><p>KAKO MAKE VIDE SVIJET OKO SEBE?Make mogu vidjeti svijet oko sebe skoro kao i ljudi, a u ponekim situacijama i bolje. Maji vid dizajniran je prvenstveno za otkrivanje pokreta, to je posebice korisno u lovu. Poput ljudi, make imaju binokularni vid iako ne toliko dobro podeen kao kod ljudi.</p><p>To znai da gotovo sa sigurnou moemo ustvrditi na maka vidi u 3D (3 dimenzije od kojih je binokularni vid zaduen za dubinu) to je vrlo korisno za odmjeravanje udaljenosti izmeu objekata. Make imaju eliptinu zjenicu koja se otvara i zatvara mnogo bre od okrugle zjenice </p><p>u ljudi koja se iri i smanjuje. Eliptina zjenica takoer je vee povrine i omoguuje da u oko ue vie svjetlosti.</p><p>Prouavajui vid i ponaanje maaka u raznim studijama, dolazimo da zakljuka da su sve make kratkovidne, to neposredno ukazuje da je maji vid skrojen za blie objekte/predmete, kao to je plijen koji mogu uhvatiti unutar svoje sposobnosti za tranjem. Mnogo puta u raznim dokumentarnim serijama (koji se uglavnom bave precima domaih rasnih maaka, u ovim sluajevima velikim makama), make vrlo dobro procijene udaljenost plijena i kreu u napad samo ako mogu uhvatiti plijen unutar svog </p></li><li><p>fi zikog dometa, brzine tranja, snage i energije koju moraju uloiti. Kako se make oslanjaju na ekplozivnu snagu koja je na najvioj razini upravo na poetku, tako je i vid upravo skrojen za te kratke udaljenosti izmeu make i plijena. Mnogo puta moemo vidjeti da e maka odustati od plijena ako procijeni da e utroiti vie energije nego to e je nadomjestiti jednim obrokom uhvaenog plijena.</p><p>Maka se u lovu takoer oslanja i na iznimno osjetljivi sluh i mogunost pojedinanog okretanja uiju za 200 stupnjeva to omoguuje locirati opi poloaj plijena, nakon ega slijedi fi ksiranje i hvatanje plijena koristei svoj otar vid.</p><p>Maji vid je prilagoen tako da moe uoiti najmanji pokret u svom vidnom polju (to kod ljudskog oka nije izraena sposobnost) to ini maku jedan od najuspjenijih lovaca na kopnu.</p><p>Kombinacija eliptine zjenice i tapetuma, omoguuje makama da vide izuzetno dobro u mraku. Kad govorimo o mraku, moramo napomenuti da to nije potpuna tama ve se podrazumijeva prisustvo nekog izvora svijetlosti, koliko god on bio malen, poput mjeseine i sl.). Na slici moemo vidjeti razliku izmeu ljudskog i majeg vienja iste scene u gotovo potpunom mraku. U uvjetima slabog osvjetljenja, kao to je no, boje i zasienost boja se ne doivljavaju ve se uoava samo crna, bijela i nijanse sive.</p><p>Make kao i ljudiimaju mrenicu koja se sastoji od fotosenzibilnih ivanih stanica koje su ujedno fotorecept...</p></li></ul>