Edukacijski bilten SFDH br. 2 / 2015.

Download Edukacijski bilten SFDH br. 2 / 2015.

Post on 24-Jul-2016

221 views

Category:

Documents

5 download

DESCRIPTION

Boje i uzorci kod maaka, EMS kodovi boja kod maaka, Kako make vide svijet oko sebe?, Poznate osobe i njihove make, Egzota make.

TRANSCRIPT

  • Potovani posjetitelji,

    neizmjerno nam je drago zbog vae posjete i zanimanja za Meunarodne izlobe maaka. Pretpostavljamo kako ste vi, ba kao i mi iz Saveza felinolokih drutava Hrvatske prije svega ljubitelji maaka te imate ili elite maku kao kunog ljubimca. Meunarodne izlobe maaka pravo su mjesto za nabavu make bez obzira da li se radi o pasminskoj ili o domaoj maki. SFDH ne promovira samo pasminske make ve je u kontaktu i surauje s mnogim udrugama za zbrinjavanje ivotinja poglavito maaka.SFDH osim svoga rada potie i odgovorno dranje maaka to je prepoznato od dravnih institucija te u suradnji s Gradom Zagrebom uskoro planira veliku manifestaciju pod nazivom PEOPLE FOR CATS prilikom koje e se prikupljati sredstva za izgradnju prvog multifunkcionalnog sklonita za make u Hrvatskoj, upravo u gradu Zagrebu.

    Ukoliko se elite ulaniti u jedno od naih drutava, imate pitanja ili vas zanima neto u vezi maaka slobodno nam se obratite, a mi emo rado odgovoriti na ista. A.L.

    BOJE I UZORCI KOD MAAKAKAKO NASTAJE BOJA MAJEG KRZNA?Boja krzna maaka odreena je s oko 10 razliitih gena. Veina tih gena nalazi se na tjelesnim kromosomima dok se gen za crvenu boju nalazi na X kromosomu (spolni kromosom). Boja oiju make ovisna je o boji krzna. Boja majeg krzna rezultat je akumulacije pigmenta melanina u dlaci i koi make. Melanin se proizvodi u specijaliziranim stanicama zvanim melanociti. Te se stanice nalaze u epidermi i folikulama dlake gdje stvaraju melanocite u malim vreicama zvanim melanosomi. Svaki od melanosoma ugrauje se u dlaku kako ona raste.Melanocit moe proizvesti 2 razliita pigmenta: eumelanin - pigment koji absorbira gotove sve valne duljine svjetlosti te tako daje crnu pigmentaciju sve do svijetlo-smeih nijansi i feomelanin - pigment koji refl ektira crvenu i krem boju. Kod ljudi se eumelanin i feomelanin stvaraju istovremeno za vrijeme rasta i na taj je nain svaka vlas jednolino obojena od korijena do vrha, a njihovi razliiti omjeri daju razliite boje vlasi.

    Nekoliko gena utjee na gustou granula melanina ime nastaju razliite boje. Varijacije se uglavnom viaju na crnim varijacijama odnosno na eumelaninu. Mutacije gena (B) za crnu boju daju okoladnu boju i boju cimeta zbog manje eumelanina u dlaci. Mutacije gena za gustou (D) daju plavu, lila i boju srne (fawn). Plava nastaje razrjeivanjem crne, lila razrjeivanjem okoladne, a boja srne razrjeivanjem cimeta. Gen za razrjeivanje je recesivan u odnosu na tamnu boju.Kod maaka to funkcionira ovako. Prvo nastaje samo po jedan pigment tj. dva proteina nadmeu

    SAVEZ FELINOLOKIH DRUTAVA HRVATSKEEdukacijski bilten SFDH br. 2 / 2015.

  • se za to koji e od njih biti proizveden: eumelanin ili feomelanin. U poetku rasta melanociti stvaraju eumelanin. Kako se razina proteina koji potie stvaranje feomelanina poveava, uzrokovana je promjena u melanocitima koji tada stvaraju feomelanin. Rezultat toga je crna dlaka na vrhu, a uto smea pri korijenu to daje uzorak prugaste (tabby) make. S obzirom da se ova interakcija moe ponavljati, dlaka moe imati vie dijelova crne i svijetle boje. Razliite koliine ovih dijelova mogu se vidjeti na agouti maki to daje dojam da ima tamne pruge na svijetlijem dijelu dlake.

    AGOUTI ILI NON-AGOUTIKod agouti maaka, odnosno maaka s prugama (tabby) agouti gen omoguuje da protein za stvaranje feomelanina proradi i na taj se nain boje na jednoj dlaci izmijenjuju. Kod non-agouti maaka, odnosno jednobojnih (solid) maaka, ne dolazi do izmjene eumelanina i feomelanina. Radi se o mutaciji koja uzrokuje da je dlaka od vrha do korijena jednoline boje, odnosno da se ne izmijenjuju dvije nijanse na njoj. Taj gen ne utjee potpuno na crvene i krem make, pa se na njima esto mogu vidjeti pruge (ghost markings) iako su genotipski jednobojne (solid).S obzirom da je agouti gen dominantan nad nonagouti recesivnim genom, pri parenju dvije agouti make mogu se dobiti potomci koji su i agouti i nonagouti, ali dvije nonagouti make mogu dati iskljuivo nonagouti potomke jer se radi o recesivnim svojstvima.

    OSNOVNE I RAZBLAENE BOJEOsnovna boja svih maaka jest crna boja, a modifi kacijama su tokom godina nastale i okoladna te boja cimeta (cinnamon).No moe doi i do razblaenja boja, odnosno do promjena u pigmentima koje e rezultirati davanjem krzna svijetlije boje. Razblaene (diluted) boje su plava za osnovnu crnu boju, lila za okoladnu, boja srne (fawn) za cimet te krem za crvenu.

    CRVENA I KREM BOJACrvena boja vezana je uz spolne gene smjetene na X kromosomu. Zbog djelovanja tog gena stvara se iskljuivo feomelanin koji daje crvenu, odnosno krem boju kada je razblaena, a eumelanin se ne stvara. Ukoliko X kromosom na sebi nosi gen za crvenu boju, on blokira sve ostale boje i stvarat e se samo crvena. Ako oba X kromosoma nose gen za crvenu boju enka e biti crvena. S obzirom da mujak ima samo jedan X kromosom, dovoljno je da taj kromosom nosi gen za crvenu boju i mujak e biti crven. Ukoliko enka ima jedan X kromosom koji ne nosi gen za crvenu boju i jedan koji nosi, dat e enku koja e biti kornjaevina (tortoiseshell). Kod maaka ija je boja kornjaevina, ravnomjerno su rasporeene dvije boje po cijelom tijelu - crvena, odnosno krem i njena osnovna boja, npr. crno-crvena ili plavo-krem. Dakle, u sluaju da kod mujaka ne doe do neke mutacije, jedino enka moe biti kornjaevina.

    SILVER Silver gen dominantan je gen te e stoga silver biti make bile one homozigoti (nosioci dva ista gena) za dominantan silver gen ili heterozigoti (nosioci dva razliita gena) nosei jedan dominantan, a jedan recesivan gen. Ukoliko maka ima dva recesivna gena za silver boju biti e normalno obojena. Dominantan silver gen uzrokuje povlaenje utog pigmenta na dlaci.Silver dlaka izgleda tako da je samo vrh dlake obojan dok je korijen bijel. Ako imamo nonagouti

    MELANIN OSNOVNAD RAZBLAENAddCRNA(B) CRNA PLAVASMEA(bb) OKOLADNA LILASVJETLOSMEA(b'b') CIMET BOJASRNE

    FEOMELANIN NARANASTA(OO) CRVENA KREM

    EUMELANIN

    CRVENA (OO)

  • maku, koja je ujedno i silver, govorimo o dimastoj (smoke) maki. Ako se radi o agouti maki na prugama nee biti ute boje ve umjesto nje bijela.

    TABBY UZORCI NA KRZNUSve make imaju prugasti uzorak (tabby) samo on nije na svima vidljiv. Ukoliko je maka agouti, uzorak je vidljiv. Kod nonagouti maaka, prugasti uzorak je jo uvijek prisutan, ali je nevidljiv jer ga nonagouti gen iskljuuje. Selektivnim se uzgojem mogu dobiti make odlinih kontrasta i jasnoe uzorka. S obzirom na raspodijelu tamnijih dijelova dlake moemo uoiti sljedee tabby uzorke: mackerel tabby (prugasto tigrasti), blotched tabby (mramorasto tigrasti), spotted tabby (tokasto tigrasti), ticked tabby, shaded (osjenani) i shell.

    Mackerel tabby (prugasto tigrasti) naziva se uzorak kojega karakteriziraju guste vertikalne paralelne pruge po tijelu.

    Blotched tabby (mramorasto tigrasti) naziva se uzorak kod kojega su pruge zavijene i omeuju vea podruja nego kod mackerel tabby. Meckerel tabby dominantan je nad recesivnim blotched tabby, te stoga dvije make sa blotched tabby uzorkom ne mogu dati maie sa mackerel uzorcima.

    Spotted tabby (tokasto tigrasti) uzorak je onaj kod kojega su na tijelu make pruge zapravo postale brojne isprekidane okrugle ili ovalne tamne toke. One su jasno odvojene jedna od druge.

    Ticked tabby je specijalan oblik uzorka jer su pruge na tijelu nevidljive i svaka dlaka sadri jednaku koliinu crne na vrhu.

    Kod shaded maaka otprilike treina dlake na vrhu obojana je u boju make, dok je kod shell maaka samo otprilike osmina dlake na vrhu obojana. Ovakva maka dijeluje puno svijetlije od make koja je shaded.

    BJELINE KOD MAAKA S obzirom na raspodijelu i koliinu bjeline na tijelu, bjeline maaka dijelimo u nekoliko varijateta:van, harlequin, bikolor, mitted, snowshoe i one s neujednaenim udjelom bijele boje.

    Za van su specifi ne dvije mrlje na licu make, te obojan rep od korijena do vrha i evenutualno do tri mrlje na tijelu i nogama.

    Kod harlekina odvojene mrlje prekrivaju barem etvrtinu, ali ne vie od polovice povrine tijela. Kod bikolora je treina do polovice tijela bijele boje, a ostatak krzna u boji. Bjeline se nalaze na

    licu, prsima, trbuhu i apama. Mitted je specifi an samo ragdole. Bjeline se nalaze na bradi, poeljan je bijeli pramen na nosu

    prema elu, ali nije obavezan s tipinom bijelom prugom koja se protee od brade izmeu nogu preko trbuha do korijena repa, s bijelinama na prednjim i zadnjim apama. Na zadnjim nogama bijela boja poeljna je do pete, ali ne smije biti iznad polovice buta.

    U sluaju dominantnog gena za bijelu boju, ona e prekriti sve uzorke i boje na maki i dati potpuno bijelu maku, koja moe imati plave, naranaste ili zelene oi te kombinaciju oiju razliitih boja. S obzirom da je gen za dominantu bijelu boju smijeten na istom kromosomu koji moe uzrokovati gluhou, moe se dogoditi da e bijela maka biti ujedno i gluha.

    DUINA DLAKESamo dva gena odreuju duinu make u sluaju dominantnog gena, imat emo kratkodlaku maku, a u sluaju da je maka homozigot dvaju recesivnih gena, maka e biti dugodlaka ili poludugodlaka. Duina dlake nije iskljuivo pod utjecajem ovih gena ve je i pod utjecajem poligena, gena koji pojedinano imaju vrlo mali utjecaj ali zdrueni mogu znatno utjecati na promatranu karakteristiku. Njihov utjecaj vidi se kod dugodlakih maaka iako su one sve genotipski dugodlake, poligeni utjeu hoe li maka imati dugu dlaku poput perzijanera ili e biti poludugodlaka (npr. maine coon, ragdoll, sveta birma itd.) P.D.

  • EMS KODOVI BOJA KOD MAAKAKako bi se pojednostavio zapis boja kod maaka, koji se esto sastoji od nekoliko rijei, FIFe je uvela jednostavan sustav EMS kodova (Easy Mind System) koji pomou nekoliko slova i brojki daje potpuni fenotipski opis make: pasminu, njezinu boju i eventualno boju oiju, oblik uiju ili repa.

    SOK sokokeSOM somaliSPH sphynx

    KATEGORIJA IV.

    BAL balineka makaOLH orijentalna maka dugodlakaOSH orijentalna maka kratkodlakaPEB peterbaldSIA sijamska makaSYL sejelska maka dugodlakaSYS sejelska maka kratkodlaka

    Drugi dio EMS koda pie se malim slovima i oznaava boju krzna make bez obzira na pasminu:

    a plavab okoladnac lilad crvenae kremf crna kornjaevinag plava kornjaevinah okoladna kornjaevinaj lila kornjaevinan crna; seal (za make koje imaju pointed oznake); ruddy (za abesinske make i somali)o boja cimeta (sorel kod abesinskih maaka)p boja srneq boja cimeta kornjaevinar boja srne kornjaevinas srebrnaw bijelax bilo koja nepriznata bojay zlatnant amber (kod norvekih umskih)at svijetli amber (kod norvekih umskih)

    Prvi dio EMS koda odnosi se na pasminu kojoj maka pripada. Sastoji se od tri velika slova:

    KATEGORIJA I.EXO egzotaPER perzijska maka

    KATEGORIJA II.ACL ameriki kurl dugodlakiACS ameriki kurl kratkodlakiMCO maine coonNEM neva masquerade NFO norveka umska maka RAG ragdolSBI sveta birmaSIB sibirska makaTUA turska angoraTUV turska van

    KATEGORIJA III.ABY abesinska makaBEN bengalska makaBML burmilaBRI britanska kratkodlaka makaBUR burmanska makaCHA kartuzijska makaCRX cornish rexCYM cimricDRX devon rexDSP don sphynxEUR europska makaGRX german rexJBT japanski bobtailKBL kurilski bobtail dugodlakiKBS kurilski bobtail kratkodlakiKOR koratMAN manxMAU egipatski mauOCI ocicatRUS ruska modra makaSIN singapuraSNO snowshoe

  • Brojkama se oznaava udio bijele boje, uzorak krzna koji maka ima i pointed oznake:

    UDIO BIJELE BOJE:01 van02 harlekin03 bikolor04 mitted (samo kod ragdol)05 snowshoe (samo kod snowshoe)09 neodreeni udio bijele boje

    UZORAK KRZNA:11 osjenana12 shell21 neodreeni tigrasti uzorak22 mramorasto tigrasti23 prugasto tigrasti24 tokasto tigrasti25 ticked tigrasti

    POINTED OZNAKE:31 burmanski uzorak32 tonkineki uzorak33 himalajski pointed uzorak

    Odreene pasmine sude se u zasebnim razredima ukoliko se razlikuju prema boji oiju. Priznate boje oiju su sljedee:

    61 plava boja oiju62 naranasta boja oiju63 oi razliitih boja64 zelena boja oiju65 burmanska boja oiju66 tonkineka boja oiju67 sijamska boja oiju

    EMS kod se zapisuje tako da se najprije zapie velikim slovima kod za pasminu kojoj maka pripada, zatim malim slovima boja krzna make, nakon ega slijede brojani kodovi za udio bijele boje, uzorak krzna i pointed oznake te boju oiju (ukoliko ju je potrebno napomenuti).

    Primjerice, perzijska maka ija je boja crna kornjaevina s neodreenim tigrastim uzorkom harlekin pisala bi se PER f 02 21, maine coon koji je plavi silver, bikolor bio bi MCO as 03, a britanska kratkodlaka maka bijele boje i naranastih oiju bila bi BRI w 62. P.D.

    KAKO MAKE VIDE SVIJET OKO SEBE?Make mogu vidjeti svijet oko sebe skoro kao i ljudi, a u ponekim situacijama i bolje. Maji vid dizajniran je prvenstveno za otkrivanje pokreta, to je posebice korisno u lovu. Poput ljudi, make imaju binokularni vid iako ne toliko dobro podeen kao kod ljudi.

    To znai da gotovo sa sigurnou moemo ustvrditi na maka vidi u 3D (3 dimenzije od kojih je binokularni vid zaduen za dubinu) to je vrlo korisno za odmjeravanje udaljenosti izmeu objekata. Make imaju eliptinu zjenicu koja se otvara i zatvara mnogo bre od okrugle zjenice

    u ljudi koja se iri i smanjuje. Eliptina zjenica takoer je vee povrine i omoguuje da u oko ue vie svjetlosti.

    Prouavajui vid i ponaanje maaka u raznim studijama, dolazimo da zakljuka da su sve make kratkovidne, to neposredno ukazuje da je maji vid skrojen za blie objekte/predmete, kao to je plijen koji mogu uhvatiti unutar svoje sposobnosti za tranjem. Mnogo puta u raznim dokumentarnim serijama (koji se uglavnom bave precima domaih rasnih maaka, u ovim sluajevima velikim makama), make vrlo dobro procijene udaljenost plijena i kreu u napad samo ako mogu uhvatiti plijen unutar svog

  • fi zikog dometa, brzine tranja, snage i energije koju moraju uloiti. Kako se make oslanjaju na ekplozivnu snagu koja je na najvioj razini upravo na poetku, tako je i vid upravo skrojen za te kratke udaljenosti izmeu make i plijena. Mnogo puta moemo vidjeti da e maka odustati od plijena ako procijeni da e utroiti vie energije nego to e je nadomjestiti jednim obrokom uhvaenog plijena.

    Maka se u lovu takoer oslanja i na iznimno osjetljivi sluh i mogunost pojedinanog okretanja uiju za 200 stupnjeva to omoguuje locirati opi poloaj plijena, nakon ega slijedi fi ksiranje i hvatanje plijena koristei svoj otar vid.

    Maji vid je prilagoen tako da moe uoiti najmanji pokret u svom vidnom polju (to kod ljudskog oka nije izraena sposobnost) to ini maku jedan od najuspjenijih lovaca na kopnu.

    Kombinacija eliptine zjenice i tapetuma, omoguuje makama da vide izuzetno dobro u mraku. Kad govorimo o mraku, moramo napomenuti da to nije potpuna tama ve se podrazumijeva prisustvo nekog izvora svijetlosti, koliko god on bio malen, poput mjeseine i sl.). Na slici moemo vidjeti razliku izmeu ljudskog i majeg vienja iste scene u gotovo potpunom mraku. U uvjetima slabog osvjetljenja, kao to je no, boje i zasienost boja se ne doivljavaju ve se uoava samo crna, bijela i nijanse sive.

    Make kao i ljudiimaju mrenicu koja se sastoji od fotosenzibilnih ivanih stanica koje su ujedno fotoreceptorske, a dijelimo ih na tapie i unjie. tapii su fotoreceptorske stanice koje oko upotrebljava za noni vid i nagle pokrete, dok su unjii stanice koje oko upotrebljava za danji vid i informacije o bojama. Kako maje oko ima mnogo vie tapia nego unjia u usporedbi s ljudskim okom, noni vid i detektiranje pokreta ju ini superiornijom u usporedbi s ljudima. S druge strane, danji vid i percepcija boja je kod maaka inferiornija nego u ljudi. Make takoer imaju iza oka opnu koja funkcionira poput ogledala, zovemo ju tapetum, a ona refl ektira svjetlost i drugi put ju vraa natrag u oko. Tek tada slika odlazi u centar za vid unutar mozga.

    Maji vid dobro reagira na ljubiasti, plavu, zelenu i utu boju te boje u tom rasponu. Crvena, naranasta i smea boja izlazi iz raspona boja koja maka prepoznaje i najvjerojatnije ju maje oko zamijenjuje u rasponu tamne boje do srednjih nijansi sive. Stoga moemo zakljuiti da make vide manju zasienost boje i one nisu toliko ivopisne. Ljubiasta, plava i zelena su boje koje maka najbolje percipira, pa stoga u odabiru dragih igraaka, mahalica i slinih majih potreptina moete se voditi ovim injenicama.

  • Do sada smo svladali kako make vide pa se osvrnimo, to vjerojatno veinu vas zanima, na problem kako make vide sliku na televiziji te u kojoj mjeri.

    Kao podsjetnik, svaki tv prijemnik generira sliku na temelju 3 osnovne boje (RGB), crvena, zelena i plava. U sluaju majeg vida, oko make crvenu boju vidi kao sivu. Dakle, sada imamo sivu, zelenu i plavu boju umjesto crvene, zelene i plave. Naravno da se u ovom sluaju pomie ravnotea boja kao kod ljudi koji imaju prilagoenu sliku na tv prijemniku prema zelenoj boji. Na taj nain maskiramo boje i prekrivamo nijanse zelene, smee i ute, to nama predstavlja problem kod gledanja i teko razaznajemo detalje.

    Kod maskiranja u sluaju majeg vida, maskiraju su crvena, smea i siva boja. Kako to izgleda kada u programu za obradu fotografi ja uinimo isto, te usporedimo rezultate moete pogledati na naoj web stranici pod linkom www.fd-zagreb.hr/vidkodmacaka.html ili skeniranjem gornjeg QR koda koji e vas odvesti do web stranice.

    Kako i u kojoj mjeri e make reagirati na fi lmove i serije koje mi gledamo kod kue ne ovisi samo o bojama i prepoznavanju okoline, ve o vrsti gibanja koja izaziva reakciju kod make. Pozadina i promjena scena nije neto to e maku pretjerano odueviti i potaknuti na reakciju odnosno interakciju, ve gibanje koje asocira na gibanje plijena. to e maka jednostavnije uoiti objekt kojeg moe smatrati plijenom, uz odreeno gibanje, vea je vjerojatnost da e maka odreagirati. No ponekad samo uivaju u nekim promjenama boja i njihovog intenziteta bez ikakvog ukljuenog pokreta.

    Nadam se da ste sada malo bolje upoznali s temom majeg vida i da sami sada drugaije gledate kroz maje oi. D.I.

    Edukacijski Bilten Saveza felinolokih drutava Hrvatske izlazi uoi meunarodnih izlobi maaka koje organizira jedno od drutava ili sam savez. Dijeli se posjetiteljima i izlagaima besplatno kao na mali doprinos edukaciji te boljem upoznavanju i razumijevanju naih kunih ljubimaca maaka.

    Kako je tema ove meunarodne izlobe maaka, 12. i 13. rujan 2015., Poznate osobe i njihove make drimo shodno zabiljeiti ovu temu i u biltenu. Umjetnici i poznate osobe esto su kroz povijest upravo inspiraciju pronalazili u svojim makama. U starom Egiptu uzdigli su ih na mjesto boanstva u svojoj religiji, a do danas se nije mnogo toga promijenilo u naem oboavanju maaka. Svatko zna kako upravo make vladaju virtualnim prostorom interneta (sorry psi, ali tako je). Pa tako i na ovoj fotografi ji kako jedan od najveih amerikih pisaca, Ernest Hemingway uiva u drutvu svojih maaka. D.I.

    POZNATE OSOBE I NJIHOVE MAKE

  • EGZOTA MAKE (EXO)Pasmina egzota sudi se i uzgaja pod kategorijom dugodlakih maaka. Egzota je kratkodlaka inaica perzijske make. Nastala je krianjem kratkodlake amerike make s perzijskom makom 1960 godine. Iz tog krianja stvorena je kratkodlaka perzijska maka, nazvana egzota. U uzgojnom programu koristile su se jo ruska plava i burmanska maka. Pasmina egzota priznata je od amerikog udruenja maaka CFA 1966. godine. Od 1987. dozvoljeno je krianje egzote samo sa perzijskom makom. FIFe priznaje pasminu egzota od 1986. godine. U tipu egzota je ista kao i perzijska maka samo kratke i guste dlake.Za ljude koji vole tip i osobitost perzijske make, a ne ele imati mnogo problema s odravanjem duge dlake, egzota je idealna pasmina. Egzota ima kompaktno snano tijelo i vrat, kratke snane noge te kratki debeli rep sa zaobljenim vrhom. Glava je okrugla i masivna s vrlo irokom lubanjom, zaobljenog ela i punih obraza te kratke, snane i zaobljene brade. Nos je kratak i irok sa stopom (udubljenje na prijelazu korijena nosa prema elu). Ui su joj malene, zaobljena vrha, otvorene u bazi i iroko smjetene. Oi su velike, okrugle i izraajne, bakrene, zelene, plave ili ute boje. Dlaka je kratka, gusta i svilenkasta. Priznate su sve boje kao i kod perzijskih maaka.

    Po temperamentu su njene, mirne i dobroudne, ali ujedno i neto ivahnije od perzijskih maaka.Radoznale su i zaigrane, prijateljski se odnose prema ostalim makama i psima. Ne vole samou i trae prisutnost svog vlasnika. Istovremeno su neovisne i imaju izraenu osobnost, ali su ipak zadrale dio karaktera i energije njihovih kratkodalkih amerikih predaka to ih ini dobrim lovcima. Pokazuju vie sklonosti i lojalnosti od veine drugih pasmina, te time predstavljaju izvanrednog ljubimca. Egzota je idealan partner za sve dobi vlasnika. Njihova njenost i stabilnost ini ih idealnim makama za ivot u stanu.

    Premda su manje sklone zapetljavanju dlake od perzijskih maaka, egzote ipak treba redovito iseljavati kako bi se uklonila otpala dlaka i sprijeilo stvaranje grumena. Povremeno ih je dobro okupati kako bi dlaka bila sjajnija. Kao kod svih ivotinja s plosnatom njukicom i kratkim nosom, povremeno im je potrebno istiti lice, oi i nos s navlaenom blazinicom. Mogu se hraniti prilagoenom gotovom suhom i vlanom hranom za perzijske make, uz povremeni dodatak sirovog mesa (goveeg), kuhanog pileeg mesa, svjeeg sira (namaza), uz dodatak vitamina i paste za bolju probavu.

    Egzote doseu punu zrelost nakon dvije godine. Sa svojom slatkom fi zionomijom zadravaju izgled maia pa ih to ini jo ljupkijima. Specifi nost egzota je vezanost za svog vlasnika, a ne za prostor odnosno teritorij te stoga lako podnose putovanja. V.R.R.

    Tekstovi Petra Dimi, Danijel Iveta i Vesna Rinar ReetiBilten pripremili i uredili Amelija Leopoldovi i Danijel IvetaSva prava pridrana / All Right reserved Savez felinolikih drutava Hrvatske, rujan 2015.

    FELINOLOKO DRUTVO KRIEVCIIVE VOJNOVIA 12, KRIEVCI 48260T-F +385 (0)48 68 19 77 info@fd-krizevci.hr | www.fd-krizevci.hr

    FELINOLOKO DRUTVO SPLITVRZOV DOLAC 18, SPLIT 21000T +385 (0)21 48 22 55 | M +385 (0)98 172 47 52ackittens@yahoo.it

    FELINOLOKO DRUTVO ZAGREBVINOGRADSKA 2a, ZAGREB 10000T +385 (0)1 37 76 221 | M +385 (0)91 19 33 000fd-zagreb@gmail.com | www.fd-zagreb.hr

    SAVEZ FELINOLOKIH DRUTAVA HRVATSKEVINOGRADSKA 2a, ZAGREB 10000T +385 (0)1 37 76 221 | F +385 (0)1 88 94 259 | M +385 (0)91 19 33 000sfdh.cats@gmail.com | www.sfdh.hr

    /ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile () /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

    /CreateJDFFile false /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice