ecdl modul 3 - obrada teksta

Lanaco ECDL® priručnik

Modul 3: Obrada teksta

Microsoft Word

Lanaco Edukacija

Banja Luka, 2010.

Copyright©

2010

Umnožavanje, reprodukcija ili na drugi način korištenje i objavljivanje tekstova iz ovog priručnika, bez

naknade i bez dozvole autora ili izdavača, kažnjivi su po članu 120. Zakona o autorskom pravu i srodnim

pravima (“Službeni glasnik BiH”, broj 7/02).

Lanaco ECDL priručnik - Modul 3: Obrada teksta Microsoft Word

3

Sadržaj

3 Modul 3 – obrada teksta – MS Word .......................................................................................... 6

3.1 Korištenje aplikacije .......................................................................................................... 6

3.1.1 Rad sa dokumentima .................................................................................................. 6

3.1.1.1 Otvaranje i zatvaranje MS Word-a i njegovih dokumenata ...................................... 6

3.1.1.2 Kreiranje novog dokumenta .................................................................................... 8

3.1.1.3 Spremanje dokumenta ......................................................................................... 12

3.1.1.4 Tipovi datoteka ..................................................................................................... 14

3.1.1.5 Prelazak sa jednog otvorenog dokumenta na drugi ............................................... 14

3.1.2 Poboljšanje produktivnosti ....................................................................................... 16

3.1.2.1 Podešavanje osnovnih parametara ....................................................................... 16

3.1.2.2 Help funkcija ......................................................................................................... 20

3.1.2.3 Povedalo ............................................................................................................... 22

3.1.2.4 Prikaz ostalih traka sa alatima ............................................................................... 23

3.2 Kreiranje dokumenta ....................................................................................................... 26

3.2.1 Unos teksta .............................................................................................................. 26

3.2.1.1 Načini prikaza stranica .......................................................................................... 26

3.2.1.2 Unos teksta u dokument ....................................................................................... 29

3.2.1.3 Unošenje simbola i specijalnih karaktera .............................................................. 30

3.2.2 Označavanje (selektovanje) i uređivanje (editovanje) teksta ..................................... 33

3.2.2.1 Prikaz znakova formatiranja .................................................................................. 33

3.2.2.2 Selektovane dijelova teskta i cijelog teksta............................................................ 34

3.2.2.3 Unos, brisanje i prekucavanje slova i riječi u postojedem tekstu ............................ 36

3.2.2.4 Komanda Find....................................................................................................... 37

3.2.2.5 Komanda Replace ................................................................................................. 38

3.2.2.6 Kopiranje i premještanje teksta unutar dokumenta i između otvorenih dokumenata

40

3.2.2.7 Brisanje teksta ...................................................................................................... 43

3.2.2.8 Undo i Redo komande .......................................................................................... 44

3.3 Formatiranje (oblikovanje) .............................................................................................. 46

3.3.1 Formatiranje teksta .................................................................................................. 46

3.3.1.1 Promjena veličine i tipa fonta ............................................................................... 46

3.3.1.2 Naglašavanje teksta .............................................................................................. 47


4

3.3.1.3 Komande Subscript i Superscript........................................................................... 48

3.3.1.4 Promjena boje teksta ............................................................................................ 48

3.3.1.5 Promjena tipa slova (pisana u štampana i obrnuto)............................................... 49

3.3.1.6 Automatsko oblikovanje crtica (za razdvajanje riječi) kao srednjih crta i crta ......... 50

3.3.2 Paragrafi (pasusi) ...................................................................................................... 53

3.3.2.1 Kreiranje i objedinjavanje (spajanje) jednog ili više pasusa .................................... 53

3.3.2.2 “Meki” prelom teksta (soft line brak) .................................................................... 54

3.3.2.3 Preporuka za poravnanje teksta ............................................................................ 55

3.3.2.4 Poravnanje teksta ................................................................................................. 55

3.3.2.5 Uvlačenje pasusa .................................................................................................. 56

3.3.2.6 Podešavanje, uklanjanje i korištenje tabulatora (tabulatorksih markera)............... 58

3.3.2.7 Preporuka: razmak između pasusa ........................................................................ 62

3.3.2.8 Podešavanje razmaka između pasusa ................................................................... 63

3.3.2.9 Liste nabrajanja (dodavanje i uklanjanje znakova i brojeva u listi nabrajanja) ........ 65

3.3.2.10 Dodavanje ivica i boje/pozadine pasusa ................................................................ 66

3.3.3 Stilovi ....................................................................................................................... 68

3.3.3.1 Primjena postojedeg stila karaktera na označeni tekst .......................................... 69

3.3.3.2 Primjena postojedeg stila pasusa na jedan illi više pasusa ..................................... 71

3.3.3.3 Korištenje alata za kopiranje tipa oblikovanja (formata) – Format Painter alat ...... 72

3.4 Objekti ............................................................................................................................. 74

3.4.1 Kreiranje tabele ........................................................................................................ 74

3.4.1.1 Kreiranje tabele za unos podataka ........................................................................ 75

3.4.1.2 Unos i uređivanje informacija u tabeli ................................................................... 77

3.4.1.3 Selektovanje reda, kolone, delije i cijele tabele ..................................................... 77

3.4.1.4 Umetanje i brisanje redova i kolona ...................................................................... 79

3.4.2 Oblikovanje (formatiranje) tabele ............................................................................. 81

3.4.2.1 Promjena širine kolone i veličine reda ................................................................... 81

3.4.2.2 Promjena stila, širine i boje ivica delije .................................................................. 82

3.4.2.3 Dodavanje boje/pozadine delijama ....................................................................... 83

3.4.3 Grafički objekti ......................................................................................................... 83

3.4.3.1 Umetanje objekta na određenu lokaciju u dokumentu .......................................... 83

3.4.3.2 Označavanje objekata ........................................................................................... 88

3.4.3.3 Kopiranje i premještanje objekta unutar dokumenta i između otvorenih

dokumenata ........................................................................................................................ 89


5

3.4.3.4 Promjena veličine i brisanje objekta ...................................................................... 89

3.5 Cirkularno pismo (Mail Merge) ........................................................................................ 91

3.5.1 Priprema .................................................................................................................. 91

3.5.1.1 Otvaranje i priprema dokumenta kao glavnog dokumenta za cirkularno pismo ..... 91

3.5.1.2 Selektovanje liste adresa ili drugih podataka za korištenje u cirkularnom pismu ... 93

3.5.1.3 Selektovanje liste primaoca .................................................................................. 94

3.5.2 Izlazne opcije .......................................................................................................... 100

3.5.2.1 Objedinjavanje cirkularnog pisma u novi fajl ili fajl za štampanje......................... 100

3.5.2.2 Štampanje cirkularnog pisma .............................................................................. 101

3.6 Priprema za štampanje .................................................................................................. 102

3.6.1 Podešavanje ........................................................................................................... 102

3.6.1.1 Promjena orijentacije dokumenta i veličine papira .............................................. 102

3.6.1.2 Promjena margina .............................................................................................. 104

3.6.1.3 Preporuka: Dodavanje novih stranica .................................................................. 106

3.6.1.4 Dodavanje nove stranice (Page Break) ................................................................ 106

3.6.1.5 Zaglavlja i podnožja (Headers and Footers) – dodavanje i uređivanje teksta ........ 107

3.6.1.6 Dodavanje datuma, broja stranice i imena dokumenta u zaglavlje i podnožje ..... 109

3.6.1.7 Primjena automatskog numerisanja stranica ...................................................... 110

3.6.2 Provjera pravopisa i štampanje ............................................................................... 111

3.6.2.1 Provjera gramatičkih i pravopisnih grešaka ......................................................... 111

3.6.2.2 Dodavanje riječi u ugrađeni rječnik korištenjem provjere pravopisa .................... 113

3.6.2.3 Pregled dokumenta prije štampe ........................................................................ 114

3.6.2.4 Štampanje dokumenta........................................................................................ 115


6

3 Modul 3 – obrada teksta – MS Word

Microsoft Word (u daljem tekstu MS Word) je program namjenjen za obradu teskta i sastavni je dio

programskog paketa Microsoft Office kojeg proizvodi kompanija Microsoft. Pod obradom teksta se

podrazumijeva pisanje i oblikovanje tekstualnih dokumenata, omogudujudi primjenu različitih stilova

oblikovanja. Pored unošenja i obrade teksta, MS Word vam omoguduje i dodavanja razliličitih

objekata: slika, tabela, grafikona, raznih geometrijskih oblika, itd. MS Word je, u suštini, program koji

je najviše zastupljen u svakodnevnom radu, kako poslovnih tako i kudnih korisnika. U ovom modulu

demo vidjeti kako upotrijebiti niz opcija I alata koje vam nudi MS Word prilikom obrade teksta.

Verziju MS Word-a koju demo obrađivati jeste Word 2003, a isto tako demo, radi usporedbe,

pokazati gdje se sve te opcije I alati nalaze u Word 2007 programu.

3.1 Korištenje aplikacije

U ovom poglavlju demo pokazati osnove rada sa dokumentima, kao što su: otvaranje i zatvaranje

dokumenata, kreiranje novog dokumenta, spremanje dokumenta, razne vrste ekstenzija pod kojima

možete sačuvati dokument, kao i prelazak sa jednog otvorenog dokumenta na drugi. Isto tako,

vidjedemo kako podesiti Word 2003 i iskoristiti određene alate u cilju produktivnijeg rada u

programu.

3.1.1 Rad sa dokumentima

3.1.1.1 Otvaranje i zatvaranje MS Word-a i njegovih dokumenata

Da bi ste otvorili Word uradite slijedede:

kliknite na Start All Programs Micorosoft Office Microsft Office Word 2003

Slika 3-1 Otvaranje MS Word-a


7

Takođe, MS Word možete otvoriti tako što dva puta kliknete na ikonicu Microsoft Office Word 2003,

odnosno 2007, koja se može nalaziti na desktop (sl. 3-2), zatim na Word-ov dokument ili na prečicu

(shortcut) Word-ovog dokumenta . Na sl. 3-2 i sl. 3-3 su prikazane ikonice Word-ovih dokumenata

(verzije Word 2003 i Word 2007), odnosno njihove prečice:

Slika 3-2 Ikonice koje predstavljaju različite verzije Word programa:Word 2003 i Word 2007

Slika 3-3 Ikonice koje predstavljajuju prečice od Word-ovih dokumenata

Ako želite da zatvorite dokument, u meniju kliknite na File Close ili klikom na crno „X” dugme od

otvorenog dokumenta:

Slika 3-4 Zatvaranje programa i dokumenta sa ikonicama „X“

Word program možete zatvoriti i ako u meniju kliknete na File Exit.

Ova ikonica

predstavlja Word

2003 dokument Ova ikonica

predstavlja Word

2007 dokument

Ova ikonice

predstavljaju prečice

(shortcuts) od Word-

ovih dokumenata

Sa crnim dugmetom

X zatvrate dokument

Sa crvenim dugmetom X

zatvrate Word program


8

3.1.1.2 Kreiranje novog dokumenta

Kada otvorite MS Word program, automatski de vam se otvoriti i jedan prazan dokument (blank

document) koji nosi naziv Document 1:

Slika 3-5 Prilikom otvaranja MS Word-a otvoride se prazan dokument

Ako želite da otvorite novi prazni dokument, uradite slijedede:

u meniju kliknite na File New

Slika 3-6 Kreiranje novog dokumenta

nakon toga de se sa desne strane prozora pojaviti okvir sa zadacima (Task Pane) New Document

(sl. 3-7):

Novi prazni

dokument – blank

document

Naslovna traka

Okvir sa

zadacima

Trake sa

alatima

Linijari


9

Slika 3-7 Klikom na File New, otvoride se okvir sa zadacima New Document

Kao što vidimo na sl. 3-7, okvir sa zadacima nam nudi da otvorimo slijedede tipove dokumenata:

Blank document

XML document

Web Page

E-mail message

Klikom na Blank document opciju otvoridete novi prazni dokument. Prazni dokument možete

otvoriti i klikom na ikonicu na Standard traci sa alatkama prikazanu na sl. 3-8:

Slika 3-8 Ikonica New Blank Document

Takođe, MS Word vam nudi da kreirate dokumente na osnovu ved unaprijed predefinisanih šablona

(predložaka). Ako u okviru sa zadacima New Document, prikazanom na sl. 3-7, kliknete na opciju On

my computer, u grupi Templates, otvoride vam se sljededi dijalog:

Okvir sa zadacima

New Document


10

Slika 3-9 Dijalog sa predefinisanim šablonima

Kao što vidimo na sl. 3-9, listidi (tabovi) u ovom dijalogu predstavljaju grupe šablona. Radi pokaza, iz

grupe Publications, odabrali smo šablon Brochures i na taj način kreirali sljededi document - brošuru

(sl. 3-10):

Slika 3-10 Šablon Brochure

Napomena: Klikom na opciju Templates on Office Online, u grupi Templates u okviru sa zadacima,

otvoride vam se Microsoft Office web stranica na kojoj možete nadi i spustiti veliki broj gotovih

šablona.

Grupe šablona


11

WORD 2007: Kreiranje novog dokumenta, odnosno otvaranje gotovih šablona, u MS Word-u 2007,

se vrši na sljededi način:

kliknite na Office dugme New

Slika 3-11 Kreiranje novog dokumenta u MS Word-u 2007

otvoride se sljededi dijalog:

Slika 3-12 Dijalog New Document u MS Word-u 2007

Office dugme


12

3.1.1.3 Spremanje dokumenta

Nakon što ste kreirali vaš dokument, trebalo bi da taj dokument sačuvate (spremite) na neku lokaciju

na vašem računaru. To dete uraditi na sljededi način:

u meniju, kliknite na File Save As…

Slika 3-13 Komanda Save As za spremanje dokumenta

otvoride vam se sljededi dijalog:

Slika 3-14 Save As dijalog

Podrazumijevana

lokacija


13

Kao što vidimo na sl. 3-14, podrazumjevana lokacija za spremanje dokumenta je My Documents.

Ako želite da promjenite lokaciju, kliknite na strelicu na desnoj strain polja Save in, pa iz

padajude liste izaberite lokaciju. Takođe, na lijevoj strani dijaloga, u grupi Save In, možete

izabrati neku od ved predefinisanih lokacija.

Isto tako, u polju File name, MS Word de sam automatski odrediti ime dokumenta. Vi možete

promijeniti ovo ime tako što dete kursorom miša kliknuti u polje File name i ukucati željeno ime

(radi pokaza ukucali smo ime Word-vjezba).

na kraju, pritisnite dugme Save. Na ovaj način ste spremili vaš dokument na vaš računar.

Napomena: Kada prvi put spremate neki dokument, klikom na ikonicu Save, u Standard traci sa

alatkama, otvoride vam se Save As dijalog (kao na sl. 3-14). Kad jednom sačuvate dokument, ikonica

Save samo de spremiti promjene koje ste napravili u tom dokumentu.

Slika 3-15 Ikonica Save

WORD 2007: Da bi ste sačuvali (spremili) dokument u Word-u 2007, uradite sljedede:

kliknite na Office dugme Save As...

Slika 3-16 Spremanje dokumenta u MS Word 2007

otvoride vam se dijalog Save As...


14

3.1.1.4 Tipovi datoteka

Prilikom spremanja dokumenta na neku lokaciju, kada vam se otvori dijalog Save As, u polju Save as

type možete odabrati i druge tipove datoteka:

Slika 3-17 Tipovi datoteka

Podrazumijevani tip datoteke je Word Document (.doc). Pored ovog tipa, dokument možete sačuvati

kao običan tekst (Plain Text), predložak-šablon (Document Template), Web stranicu (Web Page,

Single File Web Page, Web Page Filtered), zatim kao dokument sa određenim formatiranjem (Rich

Text Format), kao dokument za ostale verzije Worda (Word 2007, Word XP-2003), itd.

3.1.1.5 Prelazak sa jednog otvorenog dokumenta na drugi

Svakodnevni poslovi de često od vas zahtjevati da radite na više dokumenata odjednom. Ako imate

više otvorenih dokumenata, prelazak sa jednog na drugi mogud je na više načina:

1. način: na Windows traci sa zadacima (taskbar) možete kliknuti na željeni listid koji predstavlja

jedan od dokumenata (sl. 3-18)

Tipovi datoteka


15

Slika 3-18 Prelazak sa jednog dokumenta na drugi klikom na listid dokumenta na traci sa zadacima

2. način: u meniju, kliknite na Window, pa zatim iz liste izaberite dokument na koji želite da pređete

(da bude aktivan). Kvačica pored imena dokumenta označava trenutno aktivni dokument (dokument

na kome radite).

Slika 3-19 Prelazak na drugi dokument pomodu opcije Window

Kao što vidimo na sl. 3-19, u meniju Window postoji opcija Compare Side by Side with. Klikom na

ovu opciju, dva otvorena dokumenta de se, na ekranu, postaviti jedan pored drugog (vertikalno) radi

lakše usporedbe. Ako imate više od dva otvorena dokumenata, klikom na ovu opciju, otvoride vam

se dijalog Compare Side by Side u kome dete označiti jedan od otvorenih dokumenata sa kojim želite

da uporedite dokument na kome se trenutno nalazite.

Word 2007: Prelazak sa jednog dokumenta na drugi u MS Word-u 2007 vrši se na sljededi način:

na Ribbon-u (traci sa komandama), kliknite na listid (tab) View, a u grupi Window, kliknite na Switch

Windows, pa iz liste izaberite document:

Listidi koji predstavljaju

Word dokumente na traci

sa zadacima (Taskbar)


16

Slika 3-20 Prelazak između dokumenata u MS Word-u 2007

3.1.2 Poboljšanje produktivnosti

U cilju što boljeg i produktivnijeg rada u MS Word-u , sam program vam nudi nekoliko opcija I alata

za poboljšanje rada. To su: postavljanje osnovnih parametara (korisničko ime, podrazumijevana

fascikla (folder) za otvaranje i spremanje dokumenata, korištenje Help funkcije, povedalo, prikaz

određenih traka sa alatima.

3.1.2.1 Podešavanje osnovnih parametara

Pod podešavanjem osnovnih parametara se podrazumjeva definisanje korisničkog imena, kao i

podešavanje podrazumijevane lokacije za otvaranje, odnosno spremanje dokumenata.

Podešavanje korisničkog imena se vrši na sljededi način:

u meniju kliknite na Tools Options

otvoride vam se dijalog Options u kome dete kliknuti na listid User Information

Slika 3-21 Listid User Information na kome mijenjate informacije o korisniku

u polje Name unesite vaše ime i prezime

kliknite na dugme OK

1. kliknite na

listid VIew

2. kliknite na

komandu Switch

Windows 3. iz liste izaberite

dokument

Ribbon


17

Inače, korisničko ime je, ustvari ime autora dokumenta. Ako otvorite dokument i u meniiju kliknete

na File Properties, otvoride vam se dijalog (ime dokumenta) Properties (sl. 3-22):

Slika 3-22 Informacije o dokumentu

Na sl. 3-22 vidimo da je u polju Author ispisano ime i prezime osobe koja je kreirala dokument. U

ovom dijalogu možete popuniti i ostala polja tako što dete kursorom miša kliknuti na željeno polje i

unijeti potrebne informacije.

Podešavanje podrazumijevane lokacije za otvaranje, odnosno spremanje dokumenata, se vrši na

sljededi način:

u meniju kliknite na Tools Options

otvoride vam se dijalog Options u kome dete kliknuti na listid File Locations

Slika 3-23 Listid File Locations na kome mijenjate podrazumjevanu lokaciju za otvaranje i spremanje dokumenta


18

u listi File Types klikom označite na Documents, pa zatim pritisnite dugme Modify

otvoride vam se dijalog Modify Location

Slika 3-24 Dijalog Modify Location

kliknite na strelicu pored polja Look In, a zatim iz padajude liste odaberite željenu lokaciju

(primjer, ”Local Disk C:”)

kliknite na dugme OK

kliknite dugme OK u dijalogu Options da potvrdite promjenu

Napomena: Ako vršite promjenu korisničkog imena i podrazumijevane lokacije, a ved ste otvorili neki

postojedi dokument (ranije sačuvan), te promjene nede uticati na taj dokument, nego de uticati na

sve ostale nove dokumente koje budete, poslije podešavanja, kreirali.

WORD 2007: Promjena korisničkog imena u MS Word-u 2007 se vrši na sljededi način:

kliknite na Office dugme Word Options

Slika 3-25 Word Options u MS Word-u 2007

Word Options

dugme


19

u dijalogu Word Options, pod opcijom Popular, u grupi Personalize your copy of Microsoft

Office, u polje User name unesite vaše ime i prezime

Slika 3-26 Podešavanje korisničkog imena u MS Word-u 2007

Ako želite da promijenite podrazumijevanu lokaciju u MS Word-u 2007, uradite sljedede:

kliknite na Office dugme Word Options

u dijalogu Word Options, pod opcijom Save, u grupi Save documents, kliknite na dugme

Browse u polju Default file location, a zatim izaberite lokaciju kao na slici 3-27, pa kliknite na

dugme OK

Slika 3-27 Podešavanje podrazumijevane lokacije u MS Word-u 2007

kliknite na dugme OK na dijalogu Word Options da potvrdite promjene


20

3.1.2.2 Help funkcija

Ako ne znate kako nešto uraditi u programu, tj. zaboravil ste gdje se nalazi neka opcija, pomodu Help

funkcije, na vrlo lak i jednostavan način, možete pronadi odgovor na vaše postavljeno pitanje. Pristup

Help funkciji je mogud na više načina:

klikom na Help ikonicu na traci sa alatima

Slika 3-28 Ikonica Help na Standard traci sa alatkama

u meniju kliknite na Help Micorosft Office Word Help

Slika 3-29 Jedan od načina pristupa Help funkciji

pritiskom na tipku F1 na tastaturi

Nakon što ste primjenili jedan od tri načina pristupa, sa desne strane prozora, otvoride vam se okvir

sa zadacima Word Help

Slika 3-30 Okvir sa zadacima-Word Help

Polje za unos

riječi (fraze) za

pretragu


21

Kao što možete primjetiti na sl. 3-30, u polje Search for unijeli smo frazu “Change default location”

(promjena podrazumijevane lokacije). Na ovaj način želimo da saznamo postupak kako napraviti ovu

promjenu. Klikom na zelenu strelicu (pored polja), Help funckija de započeti pretragu. Nakon što je

program izvršio pretragu, pojavide vam se lista sa rezultatima koja izgleda ovako:

Slika 3-31 Lista rezultata

Iz liste ponuđenih odgovora odaberite naslov koji najpribližnije odgovara vašem postavljenom

pitanju. U primjeru na sl. 3-31, kliknudemo na odgovor “Change the default working folder”. Nakon

što kliknemo na odgovor, otvoride nam se “korak po korak” upustvo za podešavanje (u našem

slučaju za podešavanje podrazumijevanog foldera):

Slika 3-32 Klikom na odgovor otvoride vam se “korak po korak” uputstvo

Upustvo


22

WORD 2007: U MS Word-u 2007 koristite tipku F1 na tastaturi ili Help ikonicu koja se nalazi ispod

znaka “X” za zatvaranje Word programa.

3.1.2.3 Povedalo

Povedalo je alat koji vam pomaže da povedate dokument u cilju boljeg pregleda dokumenta. Isto

tako sa ovim alatom možete umanjiti prikaz dokumenta tako da možete vidjeti više stranica u istom

dokumentu odjednom. Ovaj alat se nalazi na Standardj traci sa alatkama:

Slika 3-33 Povedalo

Klikom na strelicu otvoride vam se padajuda lista iz koje možete da izaberete veličinu prikaza

dokumenta u postotcima.

WORD 2007: U MS Wordu 2007, povedalo se nalazi u dnu prozora:

Slika 3-34 Povedalo u MS Word-u 2007

Pomjeranjem Zoom Slider-a u lijevu ili desnu stranu, smanjujete, odnosno uvedavate prikaz

dokumenta.

Zoom Slider


23

3.1.2.4 Prikaz ostalih traka sa alatima

Trake sa alatima, predstavljaju prečice za određene opcije (komande) koje se nalaze u program.

Trake sa alatima su ustvari, grupa komandi namjenjenih za obavljanje iste radnje (alati za

formatiranje teksta, za kreiranje i obradu tabela, itd.). Koristedi trake sa alatima, prvo što sebi

olakšavate sam rad u programu, a samim tim povedavate i produktivnost u radu sa Word-om 2003.

Kad otvorite Word 2003, standardno de vam se prikazati dvije trake sa alatima: Standard i

Formatting:

Slika 3-35 Standardne trake sa alatima pri otvaranju Word progrma

U Word-u 2003 postoje još nekoliko tipova traka sa alatima. Ako želite da ih prikažete, onda uradite

sljedede:

u meniju kliknite na View Toolbars

Slika 3-36 Prikaz ostalih traka sa alatima

iz liste odaberite željenu traku sa zadacima i kliknite na nju

nakon toga, ta de se traka sa zadacima pojaviti u prozoru

Formatting traka Standard traka


24

Slika 3-37 Prikaz izabrane trake sa alatima

Trake sa alatima dete sakriti tako što dete u meniju kliknuti na View Toolbars, a u listi ponovo

kliknuti na traku koju želite da sakrijete (uklonite). Kvačicia pored imena trake u listi označava da je

ta traka trenutno prikazana.

Napomena: Trake sa alatima možemo prikazati/sakriti i ako kliknemo desnim tasterom miša na

praznu površinu ispod naslovne trake, pa iz padajude liste kliknemo na traku koju želimo da

prikažemo/sakrijemo.

WORD 2007: U MS Word-u 2007 ne postoje trake sa alatima, nego su svi alati smješteni na Ribbon

traku. Ribbon je dizajniran da na brz i jednostavan način nađete željenu komandu za izvršenje

zadatka. Komande su organizovane u logičke grupe (sl. 3-38), a grupe pod tabovima (listidima). Svaki

tab odgovara tipu aktivnosti (Insert, Page Layout,itd...)

Slika 3-38 Ribbon u MS Word-u 2007

Ribbon možete minimizirati tako što dete kliknuti na strelicu označenu na sl. 3-39 i iz liste izabrati

opciju Minimize the Riboon:

Izabrana traka sa

alatima

Logička grupa

komandi

Tab


25

Slika 3-39 Minimiziranje Ribbon-a

Kada minimizirate Ribbon traku, da bi došli do određene komande, kliknite na željeni tab (listid) i

prikazade vam se sve grupe komandi koje se nalaze pod tim tabom.

1. kliknite

na strelicu

2.kliknite na opciju

Minimize the Ribbon


26

3.2 Kreiranje dokumenta

U ovom poglavlju, u prvom dijelu, vidjedemo kako unijeti tekst u dokument, simbole, itd. U drugom

dijelu vidjedemo kako selektovati određeni dio teksta ili cijeli tekst, a isto tako i kako editovati

(urediti) unešeni tekst.

3.2.1 Unos teksta

3.2.1.1 Načini prikaza stranica

U Word-u 2003 postoje pet vrsta prikaza stranica. To su:

Normal View (normalni prikaz) – u ovom prikazu vidjedete stranice dokumenta odvojene

tačkastom linijom, a ono što nedet modi vidjeti u ovom prikazu jesu kolone, grafički objekti,

zaglavlje/podnožje, fusnote/bilješke, komentari.

Web Layout (prikaz rasporeda kao web stranica) - namjenjen da vam prikaže kako bi vaš

dokument izgledao kao web stranica, sa prelamanjem teksta kao što bi to izgledalo na web

stranici. Oblik teksta i pozadina de vam se prikazati u ovom pregledu.

Print Layout (prikaz rasporeda za štampanje) – prikaz dokumenta ili drugog objekta u kome

se vidi kako de on izgledati kada ga odštampate. Na primjer, elementi kao što su zaglavlja

stranice, fusnote, stupci, kolone i okviri za tekst pojavide se na svojim stvarnim pozicijama.

Ovaj izgled je najkompletniji, a inače je i podrazumijevani kada otvarate Word program.

Reading Layout (prikaz rasporeda za čitanje) - ako otvarate dokument prvenstveno da biste

ga pročitali, prikaz u rasporedu za čitanje je najboljji prikaz. Cilj prikaza u rasporedu za čitanje

je da se poveda čitljivost dokumenta. Ovaj izgled automatski podešava vaš dokument tako da

izgleda kao knjiga. Stranice predstavljene u prikazu rasporeda za čitanje su dizajnirane da se

uklope u vaš ekran i nisu predstavljene onako kako biste ih vidjeli na odštampanom

dokumentu.


27

Slika 3-40 Reading Layout prikaz

Outline (pregled dokumenta kao prikaz strukture) – prikaz strukture predstavlja prikaz naslova

u dokumentu i njihovog nivoa u strukturi dokumenta. Simboli prikaza strukture i uvlačenja

pasusa u pregledu prikaza strukture pokazuju kako je dokument organizovan i olakšavaju brzo

prestruktuiranje dokumenta. Da biste pojednostavili pregledanje i reorganizovanje strukture

dokumenta, možete da skupite dokument i tako prikažete samo naslove koje želite.

1. naslov sa podtekstom

2. tijelo teksta

3. siva linija ispod naslova predstavlja skupljeni podtekst

4. naslov bez podteksta

Naslove i tijelo teksta možete da preuredite premještajudi ih nagore ili nadole korišdenjem dugmadi

na traci sa alatkama Outlining.

Actual Page dugme: pritiskom na ovo

dugme prikazade se dokument onako kako

de se pojaviti na odštampanoj stranici


28

Slika 3-41 Outline prikaz

Promjena prikaza stranica se vrši na sljededa dva načina:

1. način - u meniju kliknite na View, a zatim iz liste izaberite tip prikaza

Slika 3-42 Tipovi prikaza

Komande za

prestruktuiranje teksta

Komande za skupljanje

i raširivanje podteksta

Tipovi prikaza


29

2. način - u dnu Word prozora nalaze se ikonice koje predstavljaju tipove prikaza. Klikom na jednu od ikonica promjenide se prikaz. Ako dovedete kursor miša na jednu od ikonica i ne klikate ništa, nego samo zadržite kursor na ikonici, ispisade vam se naziv prikaza:

Slika 3-43 Ikonice u dnu prozora koje predstavljaju tipove prikaza

WORD 2007: u MS Word-u 2007 promjena prikaza stranica se vrši na sljededi način:

na tabu View, u grupi Document Views, kliknite na bilo koju od ikonica koje predstavljaju prikaz stranica:

Slika 3-44 Promjena prikaza stranica u MS Word-u 2007

3.2.1.2 Unos teksta u dokument

Da bi ste unijeli tekst u dokument, kliknite mišem na bijelu podlogu koja predstavlja papir i počnite kucati na tastaturi:

Slika 3-45 Unos teksta u dokument


30

Ako želite da kucate tekst u novom redu, pritisnite tipku ENTER na tastaturi.

Ako želite da kucate tekst na nekom određenom mjestu na papiru, dovedite kursor miša na to

mjesto i dva puta kliknite lijevim klikom. U samom dnu prozora možete vidjeti informacije o položaju

kursora za unos teksta:

Slika 3-46 Informacije o položaju kursorsa za unos teksta

3.2.1.3 Unošenje simbola i specijalnih karaktera

Simboli i specijalni karakteri predstavljaju znakove za koje nemate određenu tipku na tastaturi. Da bi

ste unijeli ove znakove, uradite sljedede:

1. kliknite na mjesto gdje želite da umetnete simbol

2. u meniju kliknite na Insert Symbol

Slika 3-47 Komanda za umetanje simbola

3. otvoride vam se dijalog Symbol . U dijalogu, sa padajude liste Font izaberite font koji želite

4. kliknite dva puta na simbol koji želite da umetnete (ili označite simbol pa kliknite dugme

Insert)

5. kliknite na dugme Close

Ln (linija (red) teksta), At

(koliko je centimetara

udaljena linija od vrha

dokumenta)


31

Slika 3-48 Dijalog Symbol

Ako želite da unesete specijalne znake, u dijalogu Symbol kliknite na listid Special Characters,

označite željeni karatker , a zatim kliknite na dugme Insert:

Slika 3-49 Listid Special Characters

1. izaberite željeni

font 2. Označite simbol

koji želite

3. Kliknite na

dugme Insert


32

Vaš znak koji ste izabrali de se pojaviti u tekstu:

Slika 3-50 Unešeni specijalni znakovi

WORD 2007: U MS Word-u 2007, unošenje simbola i specijalnih karaktera se vrši na sljededi način:

na tabu Insert, u grupi Symbols, kliknite na komandu Symbols, pa iz liste odaberite željeni simbol. Lista koja vam se pojavi, prikazuje samo određeni broj simbola. Ako želite da pregledate sve simbole, kliknite na opciju More Symbols.

Slika 3-51 Umetanje simbola u MS Word-u 2007

Unešeni

specijalni znak


33

3.2.2 Označavanje (selektovanje) i uređivanje (editovanje) teksta

3.2.2.1 Prikaz znakova formatiranja

U znakove formatiranja spadaju: razmak (tipka SPACE), znak prelaska na novi paragraph (Paragraph

Break), znak prelaska na novu liniju (Line Break) (kombinacija tipki SHIFT+ENTER), TAB znak. Ove

znakove, standardno, ne vidite kad unosite tekst u dokument. Prikaz ovih znakova vam može pomodi

da vidite koliki vam je razmak između pasusa (koliko ste puta pritisnuli tipku ENTER), na kojem

mjestu u tesktu ste koristili TAB tipku, koliki je razmak između riječi (koliko ste puta pritisnuli tipku

SPACE), itd. Da bi prikazali ove znakove, uradite sljedede:

na Standard traci sa alatima, kliknite na ikonicu Show/Hide ¶

Slika 3-52 Ikonica Show/Hide¶

nakon toga, u vašem tekstu de se pojaviti znakovi formatiranja

Slika 3-53 Znakovi formatiranja

Znakovi

formatiranja


34

Značenje znakova formatiranja je predstavljeno u sljededoj tabeli:

(¶) Znak novog paragrafa (pritiskom na tipku ENTER)

Znak Novi red (Line Break) (pritiskom na tipke SHIFT+ENTER)

Znak preloma teksta

. Znak tipke SPACE (razmak)

→ Znak tipke TAB

¤ Oznaka delije u tabeli

Tabela 3-1: Znakovi formatiranja

3.2.2.2 Selektovane dijelova teskta i cijelog teksta

Selektovanje ili označavanje upravo služi da bi izdvojili dio teksta koji želite da uredite (editujete), što

znači da, prije samog editovanja morate označiti dio teksta da bi program znao na koje slovo, riječ,

rečenicu ili paragraf se odnosi ta promjena.

Selektovanje slova, riječi ili rečenice se vrši tako što kursor miša dovedete ispred ili iza bilo koje od

navedenih stavki, kliknete i držite lijevi taster miša i povlačite lijevo ili desno, gore ili dole. Prilikom

povlačenja, tekst koji selektujete bide uokviren crnom bojom. Kada ste selektovali ono što ste htjeli,

pustite lijevi taster miša i selektovanje je završeno. Na sl. 3-54 su prikazani primjeri selektovanja

slova, riječi i rečenice:

Slika 3-54 Primjeri označavanja slova, riječi i rečenice

Označavanje

slova

Označavanje

riječi

Označavanje

rečenice


35

Selektovanje cijele linije (reda) teksta se može izvršiti na 2 načina:

1. način je isti kao i kod selektovanja slova, riječi ili rečenice s tim da kursor miša dovedete na

početak linije, kliknete I držite lijevi taster miša i povlačite sve do kraja linije.

2. način je da kursor miša dovedete ispred linije koju želite da selektujete sve dok kursor miša ne

postane strelica okrenuta u desno. Zatim kliknite lijevim tasterom miša i cijela linija teksta je

seletkovana (sl. 3-55):

Slika 3-55 Selektovanje linije (reda) teksta

Ako želite da selektujete cijeli paragraph (pasus), onda uradite sljedede:

kursor miša dovedite ispred početka pasusa koji želite da selektujete sve dok kursor miša

ne postane strelica okrenuta u desno. Zatim kliknite lijevim tasterom miša i držite ga i

povlačite prema dole sve dok ne označite sve linije teksta koje pripadaju istom pasusu

(odnosno cijeli pasus). Pustite taster miša i sa tim ste završili selekotvanje:

Slika 3-56 Seletkovanje paragrafa (pasusa)

Da biste selektovali cijeli tekst koji ste unijeli, najlakši i najbrži način da to uradite jeste da u meniju

kliknete na Edit, pa zatim na Select All (ili pritiskom kombinacije tipki CTRL+A na tastaturi):

Znaci paragrafa vam omogudavaju da

vidite gdje je kraj, odnosno početak

paragrafa koji selektujete


36

Slika 3-57 Selektovanje cijelog unešenog teksta

WORD 2007: U MS Word-u 2007 selektovanje dijelova teksta se vrši na isti način kao i u Word-u

2003. Opcija Select All se nalazi na Home tabu, u grupi Editing:

Slika 3-58 Komanda Select All u MS Word-u 2007

3.2.2.3 Unos, brisanje i prekucavanje slova i riječi u postojedem tekstu

Unijeli ste neki tekst u dokument i primjetili da neke dijelove teksta treba obrisati, dok u nekim

dijelovima treba unijeti još dodatnog teksta.

Unošenje slova i riječi u postojedi tekst se vrši tako što postavite kursor miša ispred ili iza slova ili

riječi gdje tebate unijeti dodatni tekst, kliknete lijevim tasterom na tu poziciju i počnete da kucate na

tastaturi. Isto tako, možete iskoristiti strelice za navigaciju na tastaturi (sl. 3-59) da dovedete kursor

za unos teksta na željenu poziciju:

Slika 3-59 Strelice za navigaciju na tastaturi


37

Brisanje slova i riječi u postojedem tekstu se vrši tako što postavite kursor miša ispred ili iza slova ili

riječi koje želite da obrišete, kliknete lijevim tasterom na tu poziciju i pritišdete tipku DEL (DELETE)

(ako želite da obrišete slova iza kursora) ili pritiskom na tipku BACKSPACE (ako želite da obrišete

slova ispred kursora). Pritiskom na tipke DEL i BACKSPACE brišete slovo po slovo.

U MS Word-u 2003 postoji opcija koja se zove Overtype (prekucavanje). Sa ovom opcijom vrlo lako

možete prekucati dio teksta za koji ste utvrdili da vam nije potreban ili koji niste dobro unijeli. Ako

koristite ovu opciju, ne morate prvo obrisati tekst pa unositi novi. Samo je potrebno da postavite

kursor miša ispred slova ili riječi koje želite da prekucate i počnete da kucate. Sama opcija Overtype

de, prilikom kucanja, zamjeniti ved postojeda slova sa novounešenim slovima.

Da bi ste uključili opciju Overtype u dnu prozora dva puta kliknete na polje OVR ili pritiskom na tipku

INSERT na tastaturi. Na isti način dete I isključiti ovu opciju.

Slika 3-60 Komanda Overtype

3.2.2.4 Komanda Find

U nekom dokumentu sa mnogo unešenog teksta, traženje određene riječi ili fraze, pregledanjem

teksta stranicu po stranicu, bi bio mukotrpan posao. Sa komandom Find vrlo lako možete pronadi

određenu riječ ili frazu u tekstu.

Komandu Find dete pokrenuti tako što dete u meniju kliknuti na Edit Find. Pojavide vam se dijalog

Find and Replace:

Slika 3-61 Dijalog Find and Replace i rezultat pretrage

Polje OVR (komanda

Overtype)

Rezultati

pretrage


38

Kao što vidimo sa sl. 3-61, u polje Find what unijeli smo određenu riječ (ili frazu) (primjer: “tekst”).

Ako označite opciju Highlight all items found in: Main Document, Word de vam kao rezultat

pretrage označiti sve riječi u dokumentu koje su iste kao tražena rječ (ili fraza), odnosno riječi koje

sadrže traženu riječ (ili frazu). Pritiskom na dugme Find All dobidete rezultat pretrage kao na sl. 3-61.

Ako isključite opciju Highlight all items found in: Main Document, kao rezultat pretrage Word de

vam označiti samo jednu riječ u dokmetnu (prvu u nizu) koja sadrži traženu riječ (ili frazu). S toga

morate da svaki put pritisnete dugme Find All da bi pronašli sljededu riječ u tekstu koja sadrži

traženu riječ (ili frazu).

3.2.2.5 Komanda Replace

Uz pomod ove komande na vrlo jedanstavan način možete zamjeniti određenu riječ u cijelom

dokumentu sa nekom drugom rječju. Ovu komandu de te pokrenuti tako što dete u meniju kliknuti

na Edit Replace. Pojavide vam se dijalog Find and Replace:

Slika 3-62 Dijalog Find and Replace

Kao što vidimo na sl. 3-62, u polju Find what unijeli smo riječ (ili frazu) (primjer: “tekst”). U polje

Replace With unesite riječ kojom želite da zamjenite riječi u dokumentu koje su iste ili sadrže

unešenu riječ (ili frazu) u polju Find what (primjer: “TEKST”). Iz ovog primjera na slici možemo

zaključiti da de se zamjeniti riječi “tekst” (pisane malim slovom), koje se nalaze u dokumentu,

zamjeniti sa rječju “TEKST” (pisane velikim slovom). Klikom na dugme Replace, Word de u

dokumentu pronadi prvu u nizu riječ “tekst” i označiti je (sl. 3-63):


39

Slika 3-63 Klikom na komandu Replace, Word de prvo pronadi i označiti riječ

Tek kad drugi put pritisnete dugme Replace, Word de napraviti zamjenu i automatski pronadi i

označiti sljededu traženu riječ u dokumentu:

Slika 3-64 Ponovnim klikom na komandu Replace, Word de napraviti izmjenu i označiti sljededi traženu riječ u dokumentu

Ako neku pronađenu riječ ne želite da promjenite, dovoljno je samo da pritisnete dugme Find Next i

Word de pronadi i označiti sljededu u nizu traženih riječi u dokumentu (sl. 3-65):


40

Slika 3-65 Primjer “preskakanja” zamjene za određene riječi

Ako želite da odmah napravite izmjenu za sve riječi pronađene u tekstu, kliknite na dugme Replace

All.

WORD 2007: U MS Word-u 2007, komande Find i Replace se nalazu na tabu Home, u grupi Editing:

Slika 3-66 Komande Find i Replace u Ms Word-u 2007

3.2.2.6 Kopiranje i premještanje teksta unutar dokumenta i između otvorenih

dokumenata

Nekad dete imati potrebu da na više mijesta u dokumentu, ili čak u više različitih dokumenata, imate

isti dio teksta (riječ, rečenicu, pasus, itd.). Takođe dete, prilikom editovanja (uređivanja) teksta,

premještati određene dijelove sa jedne pozicije na drugu unutar dokumenta, odnosno između više

otvorenih dokumenata.

Da ne biste stalno unosili isti tekst, jednom kad ga unesete možete da iskoristite komande Copy,

Paste i Cut.

komanda Copy (“kopiraj”) kopira označeni dio teksta

komanda Paste (“zaljepi”) lijepi kopirani dio teksta na novu poziciju u tekstu koju ste

prethodno označili (doveli kursor miša)

komanda Cut (“izreži”) de “izrezati” dio teksta (kopirati označeni dio I obrisati ga sa te

pozicije u tekstu). Sa ovom komandom vi, ustvari, radite premještanje dijela teksta sa

jedne pozicije na drugu unutar dokumenta, odnosno u neki drugi otvoreni dokument

Riječ „teksta“ sadrži traženu riječ

(frazu) „tekst“ koju smo definisali u

polju Find what. Zamjenom ove riječi

dobili bi sljededu riječ: „TEKSTa“ (što

ne bi imalo nikakvog smisla). Da bi

smo preskočili zamjenu ovu označene

riječi, dovoljno je da pritisnete dugme

Find Next


41

Da biste kopirali određeni dio teksta, prvo što trebate da uradite jeste da selektujete taj dio, a zatim

da u meniju kliknete na Edit Copy (ili klikom na ikonicu Copy na Standard traci sa altkama):

Slika 3-67 Pristup komandi Copy

Nako što ste izvršili kopiranje, dovedite kursor miša na poziciju u dokumentu gdje želite da zaljepite

kopiran dio teksta. Zatim, u meniju kliknite na Edit Paste (ili kliknite na ikonicu Paste na Standard

traci sa altkama):

Slika 3-68 Komanda Paste

Ako želite da premjestite određeni dio teksta sa jedne pozicije na drugu unutar dokumenta, prvo

dete selektovati taj dio, a zatim u meniju kliknuti na File Cut (ili kliknite na ikonicu Cut na Standard

traci sa altkama) (sl. 3-69):

1. označiti dio

teksta

2. izabrati

komandu Copy

Ikonica Copy na Standard

traci sa alatkama

1. dovedite kursor miša na poziciju u

dokumentu gdje želite da zaljepite

kopiran dio teksta

2. pritisnite komandu Paste

Zaljepljeni dio teksta koji smo

prethodno kopirali

Ikonica Paste na

Standard traci sa

alatkama


42

Slika 3-69 Pristup komandi Cut

Nakon što ste izrezali dio teksta, taj dio de se izbrisati sa te lokacije. Zatim, postavite kursor miša na

određenu poziciju u dokumentu i pritisnite komandu Paste.

Slika 3-70 Ljepljene “izrezanog” dijela teksta

Što se tiče kopiranja i premještanja dijelova teksta između otvorenih dokumenata, na isti način dete

kopirati, odnosno izrezati dio teksta kao što smo prethodno opisali, a zatim de te za prelaz na drugi

dokument koristiti jednu od metoda opisanim u poglavlju 3.1.1.5.. Nakon što ste prešli na drugi

dokument a zatim zaljepite taj dio teksta kao što je prethodno opisano.

1. označiti dio

teksta

2. kliknuti na

komandu Cut

Ikonica Cut na

Standard traci sa

alatkama

Zaljepljeni dio teksta koji

smo prethodno izrezali

Na sl. 3-69 se može primjetiti da se dio teksta, koji smo

izrezali, prethodno nalazio na ovoj poziciji. Nakon komande

Cut, taj dio teksta se obrisao sa ove pozicije.


43

WORD 2007: U MS Word-u 2007, komande Copy, Paste i Cut se nalaze na Home tabu, u grupi

Clipboard:

Slika 3-71 Komande Copy, Paste i Cut u MS Word-u 2007

3.2.2.7 Brisanje teksta

Prije brisanja teksta, morate označiti dio (ili cijeli tekst) na jedan od načina objašnjenih u poglavlju

3.2.2.2., a zatim pritisnuti tipku DEL (DELETE) na tastaturi. Ako želite da obrišete cijeli tekst, najbrži

način da to uradite jeste da u meniju kliknete na Edit Select All ili da pritisnete kombinaciju tipki

CTRL+A na tastaturi, a zaim pritisnete tipku DEL (DELETE).

Slika 3-72 Komanda Select All za označavanje cijelog teksta

WORD 2007: u MS Word-u 2007, komanda Select All se nalazi na Home tabu, u grupi Editing.

Slika 3-73 Komanda Select All u MS Word-u 2007


44

3.2.2.8 Undo i Redo komande

Pretpostavimo da ste uređivali svoj tekst i slučajno ste izbrisali jedan dio koji niste trebali. Da ne biste

ponovo kucali izbrisani tekst, komande Undo i Redo vam pomažu da idete korak ili više unazad,

odnosno unaprijed, tj. da se vratite na prethodno odrađenu akciju. Na sl. 3-74 vidimo primjer Undo

komande:

Slika 3-74 Primjer Undo komande

Na sl. 3-70 možete primjetiti da je posljednja riječ u dokumentu „Copyright©“. Na sl. 3-74 vidimo da

smo izbrisali tu riječ. Ako kliknemo na strelicu pored ikonice Undo dobidete listu prethodnih akcija

koje ste izvršili. Kao što vidite, posljednja prethodna akcija u listi koju smo izvršili jeste „Clear“

(izbrisali smo riječ „Copyright©“). Ako kliknete na tu prethodnu akciju vaš izbrisani tekst de se

ponovo pojaviti u dokumentu (sl. 3-75), tj. vratili smo se jedan korak unazad. Naravno, u listi akcija

možete selektovati njih više i tako se vratiti nekoliko koraka unazad.

Napomena: Klikom na ikonicu Undo (a ne na strelicu pored ikonice) vradate se jedan korak unazad.

Slika 3-75 Izbrisana riječ se pojavila nakon komande Undo

Komanda Undo


45

Ako kliknemo na komandu Redo (sl. 3-76) vratidemo se na akciju koju smo uradili prije nego što smo

kliknuli na komandu Undo (u ovom slučaju ponovo demo izbrisati riječ „Copyright©“). Redo

komanda de biti aktivna samo kada uradite kliknete na komandu Undo.

Slika 3-76 Komanda Redo

WORD 2007: U MS Word-u 2007, komande Undo i Redo se na nalaze na Quick Access traci sa

alatima:

Slika 3-77 Komande Undo i Redo u Ms-Word-u 2007

Komanda Redo

Quick Access traka sa

alatima


46

3.3 Formatiranje (oblikovanje)

Nakon što ste unijeli tekst, ono što slijedi jeste formatiranje (oblikovanje) teksta. Pod formatiranjem

se podrazumijeva podešavanje veličine, boje i tipa fonta, zatim naglašavanje teksta (Bold, Italic i

Underline komande), poravnavanje teskta (Left, Right, Center i Justify), podešavanje tabulatora,

kreiranje listi nabrajanja, itd. U ovom poglavlju vidjedemo osnovne komande za oblikovanje teksta,

kao i rad sa Stilovima.

3.3.1 Formatiranje teksta

3.3.1.1 Promjena veličine i tipa fonta

Promjena veličine i tipa fonta se vrši na sljededi način:

1. selektujte dio teksta koji želite

2. na Standard traci sa alatkama kliknite na strelicu pored polja Font Size

3. iz liste izaberite željenu veličinu fonta

Slika 3-78 Promjena veličine fonta

4. na Standard traci sa alatkama kliknite na strelicu pored polja Font

5. iz liste izaberite željeni tip fonta (sl. 3-79)

1. označiti dio

teksta

2. izabrati veličinu

fonta iz liste Font

Type

Izgled dijela teksta

nakon promjene

veličine fonta


47

Slika 3-79 Promjena tipa fonta

3.3.1.2 Naglašavanje teksta

Postoje tri komande za naglašavanje teksta, a to su:

BOLD (podebljano) - ovom komandom dete podebljati dio teksta (npr. Copyright)

ITALIC (ukoseno - kurziv) - ovom komandom dio teksta de se ukositi (npr. Copyright)

UNDERLINE (podvučeno) - ovom komandom dio teksta de biti podvučen (npr. Copyright)

Ove komande se nalaze na Standard traci sa alatkama. Prije nego što kliknete na komandu,

selektujte dio teksta na koji dete primjeniti jednu od komandi za naglašavanje.

Slika 3-80 Komande Bold (B), Italic (I) i Underline (U)

Slika 3-81 Primjeri primjene sve tri komande za naglašavanje teksta

1. označiti dio

teksta

2. izabrati tip fonta

iz liste Font

Izgled dijela teksta

nakon promjene

tipa fonta


48

3.3.1.3 Komande Subscript i Superscript

Pojam Subscript opsiuje tekst koji je malo spušten u odnosu na ostali tekst u dokumentu, dok pojam

Superscript opisuje tekst koji je malo podignut u odnosu na ostali tekst. Ove komande su izuzetno

pogdodne kada pišete matematičke formule u tekstu. Na primjer, hodemo u tekstu da napišemo

„10-4“. To demo uraditi na sljededi način:

1. unesite tekst u ovoj formi (10-4)

2. selektujte dio teksta „-4“

3. u meniju kliknite na Format Font i otvoride vam se sljededi dijalog:

Slika 3-82 Dijalog Font

4. u dijalogu Font označite komandu Superscript, a zatim pritisnite dugme OK

Isto tako, ako hodete da napišete, npr. „H2O“, prvo napišite tekst u ovoj formi (H2O), zatim označite

broj 2, a u dijalogu Font označite kockicu Subscript.

3.3.1.4 Promjena boje teksta

Da bi ste promjenili boju teksta uradite sljedede:

1. selektujte dio teksta

2. na Standard traci sa alatima kliknite na strelicu pored ikonice Font Color

3. iz ponuđene palete, izaberite i kliknite na željenu boju


49

Slika 3-83 Promjena boje teksta

3.3.1.5 Promjena tipa slova (pisana u štampana i obrnuto)

Pretpostavimo da jedan dio vašeg teksta treba da bude napisan velikim (štampanim slovima). Da ne

biste ponovo unosili tekst, na vrlo jednostavan način možete izmjeniti tip slova. Prije svega, trebate

da označite željeni dio teksta, a zatim u meniju kliknuti na Format Change Case. Otvoride vam se

dijalog Change Case sa sljededim opcijama:

Slika 3-84 Dijalog Change Case

Ako odaberete opciju UPPERCASE, a zatim kliknite na dugme OK, vaš dio teksta koji ste označili de

biti ispisan velikim (štampanim) slovima (sl. 3-85):

2. na Standard traci sa

alatkama, iz palete Font

Color izaberite boju

Primjer

obojenog teksta

1. označite dio

teksta


50

Slika 3-85 Izgled teskta nakon komande UPPERCASE

Komandom lowercase zamjenidete velika slova sa malim slovima.

U dijalogu Font (sl. 3-82) postoje opcije Small Caps i All Caps sa kojima, isto tako, možete napraviti

izmjenu sa pisanih na velika štampana slova i obrnuto.

3.3.1.6 Automatsko oblikovanje crtica (za razdvajanje riječi) kao srednjih crta i crta

Kada otkucate razmak i jednu ili dve crtice (za razdvajanje riječi) između znakova teksta, Word

automatski umede srednju crtu ( – ). Ako otkucate dve crtice, a ne stavite razmak ispred toga,

napravi se crta ( — ).

Da biste automatski oblikovali crte tokom kucanja ili nakon kucanja, izaberite:

Oblikovanje crta tokom kucanja

U meniju kliknite na Tools AutoCorrect Options

Slika 3-86 Pristup AutoCorrect opcijama

Primjer dijela teksta nakon

primjene komande UPPERCASE


51

u dijalogu AutoCorrect: (jezik tastature), pređite na listid AutoFormat As You Type

potvrdite izbor u polju za potvrdu ”Hyphens (--) with dash (—)”

Slika 3-87 AutoCorrect opcija za oblikovanje crta tokom kucanja

Na primjer, ako unesete „Vidi stranice 3 - 10“, automatski postaje „Vidi stranice 3 – 10“.

Oblikovanje crta nakon kucanja

u dijalogu AutoCorrect: (jezik tastature), pređite na listid AutoFormat

potvrdite izbor u polju za potvrdu “Hyphens (--) with dash (—)”

Slika 3-88 AutoCorrect opcija za oblikovanje crta nakon kucanja

1. kliknite na listid

AutoFormat As

You Type

2. označite opciju

Hyphens (--) with

dash (—)

2. označite opciju

Hyphens (--) with

dash (—)

1. kliknite na listid

AutoFormat


52

Na primjer, ako unesete tekst „Mnogi borovi--ponderosa, na primjer--rastu ovde“, automatski de

postati „Mnogi borovi—ponderosa, na primjer—rastu ovde“.

WORD 2007: U MS Word-u 2007 komande za oblikovanje teksta (osim opcije za automatsko

oblikovanje crtica) se nalaze na Home tabu, u grupi Font:

Slika 3-89 Komande za oblikovanje teksta u MS Word-u 2007

Opcije za automatsko oblikovanje crtica dete podesiti na sljededem dijalogu:

kliknite na Office dugme, a zatim na Word Options dugme

u dijalogu Word Options, sa lijeve strane kliknite na opcije Proofing, a zatim na desnoj strani

kliknite na dugme AutoCorrect Options

otvoride vam se AutoCorrect dijalog

Slika 3-90 Podešavanje opcija za automatsko oblikovanje crtica u MS Word-u 2007

Na ova dva listida,

označite opcije Hyphens

(--) with dash (-)


53

3.3.2 Paragrafi (pasusi)

Paragraf (pasus) je samostalna jedinica pisanog tekksta koja je u korelaciji sa temom, idejom,

određenim pojmom ili autorom.

Početak pasusa određen je početkom novog reda i završetkom koji ne prelazi u novi pasus. Ponekad

je novi red uvučen, a dešava se da postoji uvučeni dio i kada se ne počinje novi red. Početak pasusa

se obilježava znakom pilkrou ( ¶ ).

Kada formatirate (oblikujete) pasus, dovoljno je da postavite kursor bilo gdje unutar pasusa i

primjenite komandu.

U ovom dijelu vidjedemo kako se kreiraju pasusi, kao i koje su to komande i opcije za formatiranje

(oblikovanje) pasusa.

3.3.2.1 Kreiranje i objedinjavanje (spajanje) jednog ili više pasusa

Kada počnete da unosite tekst, vi ustvari počinjete kucati pasus. Nakon što ste pritisnuli tipku ENTER

na tastaturi, automatski ste prešli u drugi red i započeli unošenje novog pasusa. Inače, korištenje

tipke ENTER za prelazak u novi red se još naziva “tvrdi prelom teksta”. Ako uključite opciju za prikaz

znakova paragrafa ( ) modi dete vidjeti koji dijelovi teksta predstavljau nove pasuse:

Slika 3-91 Primjeri paragrafa (pasusa)

U vedini slučajeva, dokument se sastoji iz više pasusa. Ako želte da spojite (objedinite) više pasusa u

jedan, najlakši način je da dovedete kursor miša na početak paragrafa (početak paragrafa:

objašnjeno na sl. 3-91), a zatim na tastaturi kliknete tipku DEL (DELETE).

Znak paragrafa predstavlja

početak novog paragrafa

(tipka ENTER)

http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%B8%D0%BB%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%83


54

Slika 3-92 Spajanje dva pasusa u jedan

Ako uporedite sl. 3-91 i 3-92 vidimo da je nestao znak paragrafa za novi pasus, odnosno da su dva

pausa sada postali jedan.

Napomena: Ako iza tačke (tj. na početak nove rečenice), u nekom pasusu, postavite kursor miša i

pritisnete tipku ENTER, automatski dete razdvojiti pasus na dva nezavisna pasusa, tj. kreiradete novi

pasus.

3.3.2.2 “Meki” prelom teksta (soft line brak)

Kad unosite tekst u dokument, i kad dođete do kraja reda (linije), Word de automatski predi u novi

red i nastaviti unos. Taj prelazak se još zove “meki” prelom teksta.

Pretpostavimo da u pasusu trebate napraviti dodatni prazan prostor između dijelova teksta (npr.

prilikom pisanja pjesme treba napraviti prazan prostor između stihova i strofa). Da bi svi ti stihovi i

strofe bile, tako redi, pod jednim pasusom, na kraju svake strofe pritisnite kombinaciju tipki

SHIFT+ENTER (sl. 3-93):

Slika 3-93 Primjer mekog preloma teksta


55

Kad oblikujete ovakav tekst, nedete morati da formatirate stih po stih (strofu po strofu) (npr. da ih

centrirate). Dovoljno je da dovedete kursor miša bilo gdje unutar pasusa (teksta) i kliknete na

komandu Center. Komanda de se primjeniti na čitav tekst.

Dakle, možemo zaključiti da kombinacija tipki SHIFT+ENTER razdvaja tekst u nove redove, ali ne i u

nove pasuse, tako da se formatiranje može obaviti kao da radite na jednom pasusu.

3.3.2.3 Preporuka za poravnanje teksta

Najvedi porok mnogih korisnika Worda jeste što razmaknicu (tipku SPACE) upotrebljavaju za

poravnavanje kolona ili uvlačenje redova. Ovaj način je pogrešan, jer de odštampani dokument

izgledati jako neprofesionalno (npr. uvučeni redovi pasusa nede biti na istom nivou, na istoj poziciji,

pa de sve izgledati neporavnato).

Umjesto razmaknice, za poravnavanje ili uvlačenje teksta koristite tipku TAB na tastaturi, odnosno

komande Allign i Indent. Tipka TAB je najbolji način da organizujete informacije na ekranu. Za razliku

od razmaknice, ipka TAB uvlači tekst na tačno mjesto (koje prethodno definišete) tako da

odštampani dokument bude lijep i uredan.

3.3.2.4 Poravnanje teksta

Kada poravnavate tekst, u Word-u postoji nekoliko komandi kojima to možete uraditi. To su:

Primjeri poravnanja (lijevo, desno i centralno poravnanje)

Left: poravnade tekst na lijevu

stranu dokumenta

Center: centrira tekst na

sredinu dokumenta

Right: poravnade tekst na

desnu stranu dokumenta

Justify: poravnade tekst i sa

lijeve i desne strane dokumenta

Copyright ©(Left)

Copyright ©(Center)

Copyright ©(Right)


56

Slika 3-94 Poravnanje teksta

Prilikom poravnanja teksta, dovoljno je da dovedete kursor miša bilo gdje unutar pasusa i kliknete na

jednu od komandi za poravnanje. Komanda de se primjeniti na čitav pasus.

3.3.2.5 Uvlačenje pasusa

Da bi ste uvukli pasus, na samom linijaru postoje markeri pomodu kojih možete uvlačiti pasuse. Na sl.

3-95 su data objašnjenja šta koji marker predstavlja:

Slika 3-95 Markeri za uvlačenje pasusa

Kako dete uvlačiti pasus pomodu ovih markera?

izaberite pasus na koji želite da primenite uvlačenje

ako ne vidite horizontalni linijar, u meniju kliknite na View Ruler

Kada kliknete na dio teksta u dokumentu, u zavisnosti

od vrste poravnanja tog dijela, jedna od ovih ikonica

de postati obilježena što vam olakašava pregled

oblikovanja

Justify poravnanje (tekst je poravnat sa obe strane)

First Line Indent: uvlačenje prvog reda pasusa

Hanging Indent: uvlačenje svih redova pasusa

osim prvog reda („visedi“ redovi)

Left Indent: uvlačenje svih redova pasusa sa

lijeve strane

Right Indent: uvlačenje svih redova pasusa sa

desne strane


57

na horizontalnom linijaru kliknite na željeni marker i prevucite ga do mjesta na kojem želite

da tekst počne (odnosi se na sve markere osim markera za desno uvlačenje) ili završi (odnosi

se na marke za desno uvlačenje)

Primjer: First Line Indent

Primjer: Hanging Indent

Primjer: Left Indent

Primjer: Right Indent

Slika 3-96 Primjeri uvlačenja pasusa


58

Za preciznije podešavanje svih vrsta uvlačenja, u meniju kliknite na Format Paragraph. Otvoride

se dijalog Paragraph:

Slika 3-97 Dijalog Paragraph

Klikom na strelice pored polja Left i Right, mijenjate vrijednost uvlačenja. Isto tako, možete kliknuti

mišem u polje i ručno upisati vrijednost.

Za povedavanje ili smanjivanje uvlačenja s lijeva za cijeli pasus, na Foramting traci sa alatkama,

kliknite na dugme Increase Indent (Povedaj uvlačenje) ili Decrease Indent (Smanji uvlačenje)

. Microsoft Word povedava uvlačenje za jedan tabulatorski razmak. Ako želite da promjenite

poziciju uvlačenja, morate prvo podesiti drugačiji tabulatorski razmak (poglavlje 3.3.2.6).

3.3.2.6 Podešavanje, uklanjanje i korištenje tabulatora (tabulatorksih markera)

Tabulatorski markeri su mjesta na horizontalnom linijaru koji pokazuju koliko dete uvudi tekst,

odnosno gdje je početak nove kolone teksta. Kada pritisnete tipku TAB na tastaturi, kursor za unos

Lijevo i desno

uvlačenje

Iz padajude liste izaberite First

Line (uvlačenje prvog reda) ili

Hanging („visedi“ redovi). Zatim, u

polju By upišite iznos uvlačenja u

centimetrima

Sve što podešavate, u ovom polju

de vam se prikazati kako de to

izgledati


59

teksta de “skočiti” do onog mjesta gdje je postavljen tabulator u pasusu. Tabulatori vam

omogudavaju da poredate (poravnate) tekst lijevo, desno, centralno ili na decimalne karaktere.

Postoje pet vrsta tabulatorskih markera:

Left Tab , Right Tab , Center Tab , Decimal Tab , Bar Tab .

Da bi ste umetnuli tabulatorski marker, uradite sljdede:

označite pasus u koji želite da umetnete tabulator

u lijevom došku na horizontalnom linijaru, kliknite lijevim tasterom miša onoliko puta dok se

ne pojavi marker koji želite (kada otvorite Word program, podrazumjevani marker je Left

Tab) (sl. 3-98)

nakon toga, kliknite na ono mjesto koje želite, na horizontalnom linijaru

Slika 3-98 Umetanje tabulatora

Da bi ste uklonili tabulator, uradite sljedede:

označite pasus iz kojeg želite da uklonite tabulator

kliknite na tabulator, držite lijevi taster miša i povucite prema dole

Kako koristiti tabulatore?

Na sljededim primjerima vidjedemo kako se koriste tabulatori za kreiranje sadržaja neke knjige,

odnosno lista artikala za primjer decimalnog tabulatora:

Primjer 1: Left Tab (1. postavili smo lijevi tabulator na poziciju; 2. upisali smo riječ “Sadržaj”; 3.

pritisnuli tipku TAB; 4. ukucali broj stranice na kome se nalazi sadržaj; 5. pritisnuli (SHIFT+ENTER – da

se cijeli tekst u sadržaju tretira kao jedan pasus radi lakšeg oblikovanja); pa sve isto ponovili za ostale

riječi (od 2. do 5. koraka)). Kao što vidite, strelicom je označena linija koja pokazuje da su svi brojevi

u ravnini i unešeni s lijeva na desno. (Napomena: ako kliknete lijevim tasterom miša na tabulator, i

zadržite ga, pojavide vam se linija označena strelicom na primjeru 1).

Izaberite željeni

tabulator

Kliknite na linijar da

postavite tabulator


60

Primjer 2: Right Tab (1. postavili smo desni tabulator na poziciju; 2. upisali smo riječ “Sadržaj”; 3.

pritisnuli tipku TAB; 4. ukucali broj stranice na kome se nalazi sadržaj; 5. pritisnuli (SHIFT+ENTER – da

se cijeli tekst u sadržaju tretira kao jedan pasus radi lakšeg oblikovanja); pa sve isto ponovili za ostale

riječi (od 2. do 5. koraka)). Kao što vidite, strelicom je označena linija koja pokazuje da su svi brojevi

u ravnini i unešeni s desna na lijevo.

Primjer 3: Center Tab (1. postavili smo centralni tabulator na poziciju; 2. upisali smo riječ “Sadržaj”;

3. pritisnuli tipku TAB; 4. ukucali broj stranice na kome se nalazi sadržaj; 5. pritisnuli (SHIFT+ENTER –

da se cijeli tekst u sadržaju tretira kao jedan pasus radi lakšeg oblikovanja); pa sve isto ponovili za

ostale riječi (od 2. do 5. koraka)). Kao što vidite, strelicom je označena linija koja pokazuje da su svi

brojevi u ravnini i unešeni i sa desne i sa lijeve strane.

Primjer 4: Decimal Tab (1. postavili smo decimalni tabulator na poziciju; 2. upisali smo artikl “Hljeb”;

3. pritisnuli tipku TAB; 4. ukucali cijenu artikla; 5. pritisnuli (SHIFT+ENTER – da se sadržaj tretira kao

jedan pasus radi lakšeg oblikovanja); pa sve isto ponovili za ostale artikle (od 2. do 5. koraka)). Kao

što vidite, strelicom je označena linija koja pokazuje da su sve cijene u ravnini, odnosno sa lijeve

strane su cijeli brojevi a sa desne decimale.

Kada koristite tabulatore, možete postaviti i tabulator sa vođicama. To dete uraditi na sljededi način

(za primjer demo uzeti ved napravljenu listu artikala):

označite listu artikala u kojem dete postaviti vođice za tabulator

dva puta kliknite na ved postavljeni tabulator (sl. 3-100) i otvoride vam se dijalog Tabs (sl. 3-

99)


61

Slika 3-99 Dijalog Tabs – postavljanje tabulatora sa vođicama

u dijalogu Tabs, u grupi Leader, izaberite tip vođica

pritisnite dugme OK i dobidete izgled kao na slici 3-100:

Slika 3-100 Primjer tabulatora sa vođicama

Tabulatore možete pomjerati desno ili lijevo tako što dete kliknuti mišem na marker, držati taster i

povlačiti u bilo koju stranu dok ne dođete do željene pozicije.

Poziciju tabulatora možete i preciznije podesiti zako što dete koristiti dijalog Tabs. Dijalog Tabs

možete otvoriti i ako u meniju kliknete na Format Tabs.

Vođice

Ako kliknete dva puta na tabulator,

otvoride vam se dijalog Tabs


62

Slika 3-101 Dijalog Tabs

Kao što vidite na sl. 3-101, možete kreirati više tabulatora u jednom pasusu. Kada kreirate novi

tabulator:

1. u polje Tab stop position upišite iznos

2. u grupi Alignment, odaberite vrstu tabulatora (poravnanja)

3. po želji, postavite tip vođica tabulatora

4. pritisnite dugme SET, pa dugme OK

Isto tako, možete primjetiti da je standardna vrijednost tabulatora 1,27 cm (polje Default tab stop).

U ovom dijalogu možete i obrisati tabulator tako što dete u listi tabulatora označiti jedan od

definisanih i kliknuti dugme Clear.

Napomena: Kada radite sa tabulatorima u tekstu, isključivo koristite tipku TAB ili strelice za

navigaciju.

3.3.2.7 Preporuka: razmak između pasusa

Tipku ENTER pritisnite samo na kraju pasusa. Međutim, ako želite da napravite vedi prostor između

dva pasusa, podesite razmak tako da, kada jednom pritisnete tipku ENTER, napravite još vedi prostor

nego što je standardni, prije nego da više puta pritsnete tipku ENTER sa standardnom vrijednošdu

razmaka, iz tog razloga što, podešavanjem razmaka, znate tačno koliki je taj prostor.


63

3.3.2.8 Podešavanje razmaka između pasusa

Razmak između pasusa se podešava na sljededi način:

označite pasus koji hodete da razmaknete

u meniju kliknite na Format Paragraph

otvoride vam se dijalog Paragraph

Slika 3-102 Dijalog Paragraph

Kao što vidimo na sl. 3-102, u grupi Spacing postoje polja Before i After. Polje Before označava

razmak između pasusa koji ste označili i pasusa iznad njega, dok polje After označava razmak između

pasusa koji ste označili i pasusa ispod njega.

Napomena: Kada podesite razmak između pasusa ili bilo koju drugu opciju u dijalogu Paragraph, te

promjene de se primjenjivati na svaki sljededi paragraf (pasus).


64

Slika 3-103 Podešavanje razmaka između pasusa

Takođe, možete da promjenite veličinu prostora između redova teksta (Line Spacing). To dete uraditi

na sljededi način:

1. izaberite tekst (pasus) koji želite da promjenite

2. na Formatting traci sa alatkama kliknite na ikonicu Line Spacing , a zatim izaberite jednu

od sljededih mogudnosti:

da biste primjenili novu postavku, kliknite na strelicu, a zatim izaberite broj koji želite

da biste primenili poslednju korišdenu postavku, kliknite na ikonicu

da biste podesili preciznije mjere, kliknite na strelicu, zatim izaberite stavku More, a

zatim u dijalogu Paragraph, u grupi Spacing, u polju Line Spacing izaberite opcije koje

želite. Tu su sljedede opcije:

o Single (standardan razmak)

o 1.5 lines (razmak se povedava za pola standardnog razmaka)

o Double (razmak se poveda duplo)

o za opcije At least, Exact i Multiple, u polju By morate unijetii vrijednost razmaka

Razmak između

paragrafa prije po

povedanja razmaka

Razmak između

paragrafa poslije

povedanja razmaka


65

3.3.2.9 Liste nabrajanja (dodavanje i uklanjanje znakova i brojeva u listi nabrajanja)

U MS Word-u, listu nabrajanja je vrlo lako kreirati. Primjer je dat na sl. 3-104:

Slika 3-104 Kreiranje liste nabrajanja

Ako želite da promjenite izgled znakova nabrajanja:

selektujte listu nabrajanja

u meniju kliknite na Format Bullets and Numbering. Otvoride vam se dijalog Bullets and

Numbering:

Slika 3-105 Dijalog Bullets and Numbering

kliknite na bilo koji izgled,a zatim na dugme OK

1. ukucajte riječ po

riječ ali ih odvojite

sa tipkom ENTER

2. selektujte

unešene riječi

3. na Formatting traci sa

alatkama, pritisnite jednu

od komandi (Numbering

ili Bullets)

4. dobidete listu

nabrajanja


66

Kada označite izgled u dijalogu, dugme Customize de vam postati aktivno. Kada kliknete ovo dugme,

otvoride vam se dijalog Customize (tip liste). U ovom dijalogu imate još više opcija za detaljnije

podešavanje izgleda liste nabrajanja.

3.3.2.10 Dodavanje ivica i boje/pozadine pasusa

Ako hodete da dodate ivice oko pasusa, uradite sljedede:

označite pasus koji želite

u meniju kliknite na Format Borders and Shadings

otvoride vam se dijalog Borders and Shading:

kliknite na listid Borders

nakon odabira stila, boje i debljine ivice, kliknite na dugme OK

Slika 3-106 Dijalog Borders and Shadings (dodavanje okvira pasusu)

U ovom polju

izaberite tip okvira U ovim poljima

izaberite stil, boju i

debljinu ivica okvira


67

Slika 3-107 Primjer pasusa sa ivicama

Ako hodete da dodate pozadinu/boju pasusu, uradite sljedede:

označite pasus koji želite

u meniju kliknite na Format Borders and Shadings

otvoride vam se dijalog Borders and Shading:

kliknite na listid Shading

nakon odabira boje pozadine, kliknite na dugme OK

Slika 3-108 Dijalog Borders and Shadings (dodavanje pozadine/boje pasusu)

Takođe, na Tables and Borders traci sa alatkama, možete kliknuti na ikonicu Shading Color da

dodate pozadinu/boju pasusu.

Iz palete, izaberite

boju i kliknite

dugme OK


68

WORD 2007: U MS Wordu 2007, alati, komande i opcije za oblikovanje pasusa se nalaze na Home

tabu, u grupi Paragraphs (slika 3-109):

Slika 3-109 Komande, alati i opcije za oblikovanje pasusa u MS Word-u 2007

3.3.3 Stilovi

Stil je skup karakteristika oblikovanja koje možete da primjenite na tekst, tabele i liste u dokumentu

kako biste brzo promenili njihov izgled. Kada primjenite stil, možete da primjenite celu grupu oblika

u jednom jednostavnom koraku.

Na primjer, umjesto da u tri koraka oblikujete naslov tako da bude veličine 16 tačaka, u fontu Arial i

centriran, možete da dobijete isti rezultat u jednom koraku kada primjenite stil “Title” (Naslov).

Tipovi stilova koje možete da kreirate i primjenite su:

stil pasusa kontroliše sve aspekte izgleda pasusa kao što je poravnavanje teksta, tabulatorski

razmaci, prored (prostor između redova) i ivice, a može da sadrži i oblikovanje karaktera

stil karaktera utiče na izabrani tekst u pasusu, na primjer na font i veličinu teksta, i tekst koji

je podebljan (Bold) i u kurzivu (Italic)

stil tabele obezbjeđuje konzistentan izgled ivica, sjenčenja, poravnavanja i fontova u

tabelama

stil liste primjenjuje slično poravnavanje, numerisanje ili znakove za nabrajanje, fontove na

liste

Kada želite da promjenite stil teksta, možete da primjenite postojedi stil, koji je poznat i kao ugrađeni

stil. Ako ne vidite stil sa karakteristikama koje želite, možete da kreirate novi stil, a zatim ga

primjenite.

Ako kliknete na ovu

strelicu , otvoride vam se

dijalog Paragraph u

kome možete preciznije

da postavite vrijednosti


69

3.3.3.1 Primjena postojedeg stila karaktera na označeni tekst

Da bi ste primjenili postojedi stil karaktera, uradite sljedede:

selektujte riječi, pasus, listu ili tabelu koju želite da promjenite

na Formatting traci sa alatkama kliknite na dugme Styles and Formatting (Stilovi i

oblikovanje) i otvoride vam se okvir zadataka Styles and Formatting

Slika 3-110 Styles and Formatting okvir zadataka

ako stil koji tražite nije u listi, u polju Show izaberite opciju All styles (Svi stilovi)

u okviru zadataka Styles and Formatting izaberite željeni stil i klinite na njega

Napomena: Pored svakog stila postoji oznaka koja označava stil karaktera, paragrafa ili liste (sl. 3-

110).

Oznaka za stil

liste

Oznaka za stil

paragrafa

Oznaka za stil

karaktera


70

Na sl. 3-111 prikazan je primjer primjenjenog stila na dio teksta:

Slika 3-111 Primjer primjenjenog stila karaktera na tekst

Takođe, možete da primjenite stil tako što dete u polju Style , na Formatting traci sa

alatkama da izaberete ili otkucate ime stila.

Slika 3-112 Lista stilova u polju Style na Formatting traci sa alatkama

Napomena: Na označeni tekst, kao što je prikazan na sl. 3-111, možete izabrati i stil pasusa koji de se

primjeniti samo na taj označeni tekst. Ako ne označite dio teksta, nego samo kliknete mišem unutar

pasusa, a izaberete stil pasusa, stil de se primjeniti na čitav pasus.

Primjenjeni stil

karaktera „HTML

Cite“


71

3.3.3.2 Primjena postojedeg stila pasusa na jedan illi više pasusa

Da bi ste primjenili stil na jedan pasus, uradite sljedede:

kursorom miša kliknite na bilo koje mjesto unutar pasusa

iz liste stilova na Formatting traci sa alatkama izaberite stil paragrafa (stil sa oznakom ¶), a

zatim kliknite na njega

Na sl. 3-113 prikazan je primjer primjenjenog stila pasusa:

Slika 3-113 Primjena stila pasusa na jedan pasus

Da bi ste primjenili stil na više pasusa, uradite sljedede:

selektujte više pasusa na način prevlačenja mišem (kao na slici 3-114)

iz liste stilova na Formatting traci sa alatkama izaberite stil paragrafa (stil sa oznakom ¶), a

zatim kliknite na njega

Slika 3-114 Primjena stila pasusa na više pasusa

Primjenjeni stil pasusa

„HTML Performatted“

Primjenjeni stil pasusa „Message

Header“ na više pasusa


72

3.3.3.3 Korištenje alata za kopiranje tipa oblikovanja (formata) – Format Painter alat

Ikonicu Format Painter (Četkica za oblikovanje) na Standard traci sa alatkama možete koristiti

da biste primjenili, odnosno kopirali oblikovanje teksta ili objekta, na neki drugi teskt ili objekat.

Da bi ste to uradili uradite sljedede:

selektujte tekst ili objekat sa oblikovanjem koje želite da kopirate

na Standard traci sa alatima kliknite na ikonicu Format Painter (Četkica za oblikovanje)

kursor miša de dobiti izgled četkice

Slika 3-115 Kopiranje tipa oblikovanja sa jednog teksta na drugi

kao što vidimo na sl. 3-115, kopiramo oblikovanje od teksta koji ima veličinu 18 tačaka,

podebljan je i ukošen. Kada se kursor miša pretvori u izgled četkice, dovedite ga na tekst na

koji želite da prekopirate oblikovanje i kliknite lijevi taster

Slika 3-116 Primjer kopiranog oblikovanja

1. selektujte

tekst

2. kliknite na ikonicu

Format Painter

Primjena kopiranog

oblikovanja na drugi

tekst


73

Na sl. 3-116 vidimo da smo oblikovanje kopirali samo na jednu riječ. Ako označite tekst sa kojeg

želite da kopirate oblikovanje, a zatim dva puta kliknete na ikonicu Format Painter, modi dete izvršiti

kopiranje na više riječi sve dok ponovo ne kliknete na ikonicu ili tipku ESC na tastaturi.

Ako želite da primjenite kopirano oblikovanje na jedan ili više redova ili čitav pasus, kad kliknete na

ikonicu Format Painter, postavite kursor miša na početak reda ili pasusa sve dok kursor ne promjeni

oblik na strelicu okrenutu udesno. Selektujte red/redove ili pasus, a kad završite selektovanje pustite

taster miša i pasus de automatski promjeniti svoje oblikovanje.

Slika 3-117 Princip kopiranja oblikovanja na jedan ili više pasusa

Slika 3-118 Primjer kopiranog oblikovanja na cijeli pasus

MS WORD 2007: U MS Word-u 2007, stilovi se nalaze na Home tabu, u grupi Styles:

Slika 3-119 Stilovi u MS Word-u 2007

1. Nakon što ste kliknuli

na ikonicu Format

Painter, postavite

kursor miša tako da

dobije ovakav izgled

2. selektujte pasus, a

zatim pustite taster miša

Izgled pasusa na koji smo kopirali

oblikovanje


74

3.4 Objekti

U ovom poglavlju radidemo sa dva tipa objekata, a to su: tabele i grafički objekti. Što se tiče tabela,

vidjedemo kako se one kreiraju i formatiraju. U radu sa grafičkim objektima, vidjedemo koje sve

tipove ovakvih objekata imamo, zatim umetanje grafičkih objekata, kao i osnovne radnje sa njima

(kopiranje, pomjeranje, promjena veličine, itd.)

3.4.1 Kreiranje tabele

Tabela predstavlja jedan ili više redova delija koje se najčešde koriste za organizovanje i prikazivanje

informacija kada je potrebna preglednost i brza analiza. Tabela se sastoji od redova i kolona koje

možete da popunite tekstom ili grafikom.

Dijelovi tabele

Korisno je da znate kako se nazivaju različiti dijelovi tabele:

Slika 3-120 Dijelovi tabele

Neke dijelove tabele možete da vidite samo ukoliko prikažete sve znakove formatiranja tako što dete

kliknuti na dugme Show/Hide ¶ na Standard traci sa alatkama.

Slika 3-121 Dijelovi tabele koji se standardno ne vide


75

1. Regulator za premještanje tabele

2. Oznaka za kraj reda

3. Regulator za promjenu veličine tabele

4. Oznaka kraja delije

Napomena: 1. i 3. oznaka (regulatori) se vide kada postavite kursor miša u oblast tabele.

3.4.1.1 Kreiranje tabele za unos podataka

Microsoft Word nudi mnogo načina za pravljenje tabele. Najbolji način zavisi od vašeg načina rada i

od toga koliko tabela treba da bude jednostavna ili složena.

I način – korištenje ikonice Insert Table

1. kliknite na mjesto u dokumentu gdje želite da kreirate tabelu 2. na Standard traci sa alatkama kliknite na dugme Insert Table 3. lijevim tasterom miša kliknite na prvu kockicu u padajudoj listi, zadržite taster i prevlačite da

biste izabrali željeni broj redova i kolona

Slika 3-122 Umetanje tabele korištenjem ikonice Insert Table

II način - korištenje komande umetanja tabele

Upotrebite ovu proceduru za pravljenje izbora u vezi sa dimenzijama tabele i oblikujte (formatirajte)

je prije umetanja u dokument:

1. kliknite na mjesto u dokumentu gde želite da kreirate tabelu

2. u meniju kliknite na Table Insert, a zatim izaberite opciju Table

Slika 3-123 Umetanje tabele korištenjem opcije Table

Ikonica Insert Table

Zadržite taster i

prevlačite da biste

izabrali željeni broj

redova i kolona


76

3. otvoride vam se dijalog Insert Table

4. u dijalogu Insert table, u grupi Table Size, izaberite broj kolona i redova

5. u grupi AutoFit behavior izaberite opcije za prilagođavanje veličine tabele

Slika 3-124 Dijalog Insert table

Bilo koji način da ste upotrebili, dobidete izgled tabele kao na slici 3-125:

Slika 3-125 Kreirana tabela spremna za unos podataka

U ovoj grupi podesite

broj kolona i redova

U ovoj grupi podesite

opcije za prilagođavanje

veličine tabele

Klikom na dugme

AutoFormat... otvoride

vam se dijalog Table

AutoFormat u kome

možete izabrati i

upotrebiti neki od

postojedih stilova tabele


77

3.4.1.2 Unos i uređivanje informacija u tabeli

Unos informacija u tabelu se vrši na sljededi način:

1. kliknite na deliju u koju želite da unesete tekst

2. počnite da kucate na tastaturi

3. za prelazak na ostale delije u tabeli koristite tipku TAB ili strelice za navigaciju na tastaturi ili

kliknite mišem na deliju koju želite

Slika 3-126 Unešeni tekst u tabeli

Da bi ste uredili tekst u tabeli, kliknite mišem na deliju koju želite (ili koristite tipku TAB ili strelice za

navigaciju na tastaturi), a zatim tekst uredite na način opisan u poglavljima 3.2.2. i 3.3.1.

Slika 3-127 Primjer uređivanja teksta u tabeli

3.4.1.3 Selektovanje reda, kolone, delije i cijele tabele

Selektovanje reda u tabeli

1. način - dovedite kursor miša ispred reda u tabeli koji želite da selektujete sve dok kursor miša ne

postane strelica okrenuta u desno. Zatim kliknite lijevim tasterom miša i cijeli red je seletkovan:

Slika 3-128 Selektovanje reda - 1.način

Uređeni tekst: promjena

veličine i tipa slova


78

2. način – dovedite kursor miša na početak reda (u prvu deliju u redu) sve dok kursor ne postane

crne boje, pritisnite i zadržite lijevi taster miša, a zatim povlačite u desno sve dok ne označite sve

delije u istom redu:

Slika 3-129 Sselektovanje reda - 2.način

Selektovanje kolone u tabeli

1. način – dovedite kursor miša iznad kolone u tabeli koju želite da selektujete sve dok kursor miša

ne postane strelica okrenuta prema dole i crne boje. Zatim kliknite lijevim tasterom miša i cijeli red je

seletkovan:

Slika 3-130 Selektovanje kolone – 1.način

2. način – sličan kao i 2. način selektovanja reda prethodno opisan, s tom razlikom da kursor miša

povlačite prema dole sve dok ne označite sve delije u istoj koloni.

Selektovanje delije

Dovedite kursor miša na deliju sve dok kursor ne postane crne boje, a zatim kliknite lijevim tasterom

miša:

Slika 3-131 Seletkovanje delije

Kada kursor miša postane

ovakvog oblika, onda možete

seletkovati red, prevlačedi

mišem preko svih delija u istom

redu

Izgled kursora za

selektovanje cijele

kolone

Izgled kurosra

za selektovanje

delije


79

Selektovanje cijele tabele

1. način - kada dovedete kursor miša u oblast tabele pojavide vam se regulator za premještanje

tabele. Dovedite kursor miša na regulator i pritisnite lijevim tasterom miša:

Slika 3-132 Selektovanje cijele tabele

2. način – koristite jedan od 1. načina za selektovanje reda ili kolone, s tim da prvo označite prvi red

ili kolonu u tabeli, a zatim držite i povlačite miša prema dole ili u desno sve dok ne označite sve delije

u tabeli.

3.4.1.4 Umetanje i brisanje redova i kolona

Umetanje redova

Da bi ste umetnuli novi red u postojedu tabelu, uradite sljedede:

1. selektujte red u tabeli ispod ili iznad kojeg želite da postavite novi red

2. u meniju kliknite na Table Insert, a zatim izaberite hodete li umetnuti novi red iznad

(Rows Above) ili ispod (Rows Below) označenog reda:

Slika 3-133 Umetanje novog reda

Slika 3-134 Primjer umetnutog reda u tabeli (Rows Above)

Regulator za

premještanje tabele

Umetnuti novi

red


80

Umetanje kolona

Da bi ste umetnuli novu kolonu u postojedu tabelu, uradite sljedede:

1. označite kolonu u tabeli kod koje želite da postavite novu kolonu

2. u meniju kliknite na Table Insert, a zatim izaberite hodete li umetnuti novu kolonu

lijevo od (Columns to the Left) ili desno od (Columns to the Right) označene kolone:

Slika 3-135 Primjer umetnute kolone u tabeli (Columns to the Right)

Ako hodete da obrišete kolonu ili red, selektujete ih, a zatim u meniju kliknite na Table Delete, pa

izaberite opciju Rows (ako brišete red) ili Columns (ako brišete kolonu):

Slika 3-136 Komande za brisanje kolona i redova

Umetnuta

nova kolona


81

3.4.2 Oblikovanje (formatiranje) tabele

3.4.2.1 Promjena širine kolone i veličine reda

Promjena širine kolone

Širinu kolone možete promjeniti na sljededa 2 načina:

1. način - postavite kursor miša na ivicu kolone koju želite da pomjerite sve dok se ne prikaže

pokazivač za podešavanje veličine . Kliknite lijevi taster miša i držite ga, a zatim prevlačite ivicu sve

dok kolona ne dostigne željenu širinu. Ako držite pritisnut taster ALT dok prevlačite pokazivač, na

linijaru de vam se prikazati mjere za širinu kolone.

2. način - kliknite na deliju u koloni da biste promjenili širinu kolone za određenu vrijednost. U

meniju kliknite na Table Table Properties , a zatim u dijalogu Table Properties, kliknite na listid

Column. Zatim, označite kockicu “Preferred width:”, pa u polje unesite vrijednost (širinu kolone).

Slika 3-137 Listid “Column” u dijalogu Table Properties

Promjena visine reda

1. način - postavite pokazivač na ivicu reda koju želite da pomjerite sve dok se ne prikaže pokazivač

za podešavanje veličine . Kliknite lijevi taster miša i držite ga, a zatim prevucite ivicu sve dok red ne

dostigne željenu visinu. Ako držite pritisnut taster ALT dok prevlačite pokazivač, na linijaru de vam se

prikazati mjere za visinu reda.

2. način - kliknite na deliju u redu da biste promjenili visinu reda za određenu vrijednost. U meniju

kliknite na Table Table Properties , a zatim u dijalogu Table Properties, kliknite na listid Row.

Zatim, označite kockicu “Specify height:”, pa u polje unesite vrijednost (visinu reda).

Slika 3-138 Listid “Row” u dijalogu Table Properties

U ovom polju, iz padajude liste,

možete izabrati da veličina bude

Exactly („tačno toliko“) ili At least

(„najmanje“)


82

Pravljenje više kolona ili redova iste veličine

izaberite kolone i redove čiju veličinu želite da ujednačite

na Tables and Borders traci sa alatkama kliknite na dugme Distribute Columns Evenly

(Podjednako rasporedi kolone) ili Distribute Rows Evenly (Podjednako rasporedi

redove)

3.4.2.2 Promjena stila, širine i boje ivica delije

Prije nego što bilo šta počnete mjenjati u vezi sa delijom ili više njih, prvo ih morate selektovati. Na sl.

3-139 su prikazani alati na Tables and Borders traci sa alatkama koje služe za promjenu stila, širine i

boje ivica delije:

Slika 3-139 Alati koje služe za promjenu stila, širine i boje ivica delije

Slika 3-140 Primjer delije sa izmjenjenim ivicama

Line Style lista

(lista sa

stilovima ivica

delije) Line Weight

lista (lista sa

različitim

debljinama

ivica delije)

Border Color

(paleta boja za

ivice delije)

Izmjenjene ivice

delije


83

Napomena: Kada kliknete na Border Color ikonicu, kursor miša de vam se pretvoriti u olovku. Sa tom

olovkom kliknite na svaku ivicu delije da bi promjenili njihove boje.

3.4.2.3 Dodavanje boje/pozadine delijama

Da bi ste obojili deliju, uradite sljedede:

1. označite deliju (ili samo kliknite unutar delije)

2. na Tables and Borders traci sa alatkama kliknite na strelicu pored ikonice Shading Color , a

zatim iz palete boja izaberite boju pozadine označene delije

Slika 3-141 Popuna delije bojom

3.4.3 Grafički objekti

Pod grafičkim objektima podrazumjevamo slike, pravougaonike, kocke, strelice, zvijezde, itd. U ovom

dijelu vidjedemo kako se dodaju, premještaju, brišu objekti, te kako im se mijenja veličina.

3.4.3.1 Umetanje objekta na određenu lokaciju u dokumentu

Da bi ste umetnuli objekat, uradite sljedede:

1. ako ne vidite Drawing traku sa alatkama, u meniju kliknite na View Toolbars, a zatim

izaberite Drawing

2. na Drawing traci sa alatkama kliknite na željeni objekat (sl. 3-142)

Shading Color alat

Obojena

delija


84

Slika 3-142 Drawing traka sa alatkama

3. nakon što ste kliknuli na objekat, dobidete sljededi izgled u dokumentu:

Slika 3-143 Ovakav izgled na dokumentu dete dobiti kada odaberete i kliknete na objekat za crtanje

4. kliknite mišem i zadržite taster na mjestu u dokumentu gdje želite da kreirate objekat (ne

morate eksplicitno da kliknete unutar kocke “Create your drawing here”)

5. povlačite mišem sve dok ne dobijete željenu veličinu objekta

Slika 3-144 Primjer umetnutog objekta

Sa ove trake

odaberite

objekat

Kursor miša de

se pretvoriti u

krstid

Objekat


85

Umetanje slike

Za umetanje slike sa neke lokacije na računaru, uradite sljedede:

1. postavite kursor miša na neku lokaciju u dokumentu i kliknite dva puta (ili koristite

kombinaciju tipki SHIFT+ENTER ili samo ENTER da pređete na početak nekog drugog reda da

odvojite sliku od postojedeg teksta)

2. u meniju kliknite na Insert Picture, a zatim izaberite opciju From File...

3. otvoride vam se dijalog Insert Picture

Slika 3-145 Dijalog Insert Picture

4. u polju Look in izaberite lokaciju na kojoj se nalaze slike

5. kad ste prešli na lokaciju, iz liste izaberite i označite sliku

6. pritisnite dugme Insert

Slika 3-146 Primjer umetnute slike sa neke lokacije na računaru


86

Kao što možete primjetiti na slici 3-146, nakon umetanja slike pojavide vam se Picture traka sa

alatkama.

U Wordu postoji Clip Art galerija. To je galerija ilustrovanih sličica podjeljenih u grupe. Svaka grupa

predstavlja neku oblast (npr., kompjuteri, zgrade, rad, ljudi, religija, itd...).

Da bi ste umetnuli sličicu iz Clip Art galerije, uradite sljdede:

1. u meniju kliknite na Insert Picture, a zatim izaberite opciju Clip Art...

2. sa desne strane dokumenta, otvoride vam se Clip Art okvir sa zadacima

Slika 3-147 Clip Art galerija (okvir sa zadacima)

3. u okviru, kliknite na polje Search in i označite grupu sličica koja vas zanima (na ovaj način,

Word de, kao rezultat, prikazati samo one sličice koje vas zanimaju što vam olakšava

pretragu) (Napomena: kada otvorite Clip Art galeriju, sve grupe su označene za pretragu –

Search in: All Collections).

Slika 3-148 Filtriranje pretrage


87

4. u polju Results should be možete označiti tipove medija koje de biti u rezultatu

5. nakon filtriranja, pritisnite dugme Go i pojavide vam se sličice:

Slika 3-149 Rezultat pretrage

6. postavite kursor miša na mjesto gdje želite da ubacite sliku i kliknite dva puta (ili koristite


odvojite sličicu od postojedeg teksta)

7. u rezultatu pretrage, postavite kursors miša na sličicu i dobidete strelicu pored (sl. 3-149)

8. kliknite na strelicu, a iz padajude liste izaberite opciju Insert (sl. 3-149)

9. sličica de se pojaviti u dokumentu

Slika 3-150 Primjer umetnute sličice iz Clip Art galerije


88

Umetanje grafikona

Da bi ste umetnuli grafikon u dokument, uradite sljedede:

1. postavite kursors miša na mjeto gdje želite da ubacite grafikon i kliknite dva puta (ili koristite


odvojite grafikon od postojedeg teksta)

2. u meniju kliknite na Insert Picture, a zatim izaberite opciju Chart

3. nakon toga, u dokumentu de vam se pojaviti grafikon

Napomena: Više o grafikonima u Modulu 4 ECDL kursa.

3.4.3.2 Označavanje objekata

Kada ste umetnuli neki objekat u dokument, često dete imati potrebu da prilagođavate njegovu

širinu i visinu. Ali prije samog modifikovanja objekta, trebate ga selektovati (označiti). Da bi

selektovali objekat, uradite sljedede:

1. kursor miša postavite na objekat sve dok se ne pretvori u krstid sa strelicama (sl. 3-151),

a zatim kliknite na njega

Slika 3-151 Selektovani objekat

Napomena: Kada selektujete sliku, postavite kursor miša na sliku i kliknite lijevim tasterom (nedete

dobiti krstid prikazan na slici 3-151).

Oblik kursora miša

za selektovanje i

pomjeranje

objekata

Selektovani objekat de biti označen tačkama na

njegovim krajevima. Te tačke se još zovu

Regulatori za promjenu veličine


89

3.4.3.3 Kopiranje i premještanje objekta unutar dokumenta i između otvorenih

dokumenata

Kopiranje i premještanje objekta unutar dokumenta:

kopiranje – selektujte objekat, a zatim u meniju kliknite na Edit Copy. Označite mjesto u

dokumentu gdje želite da kopirate objekat, a zatim u meniju kliknite na Edit Paste

premještanje – selektujte objekat i zadržite taster miša. Zatim povlačite miša sve dok ne

premjestite objekat na željenu lokaciju

Kopiranje i premještanje objekta između otvorenih dokumenata:

kopiranje - selektujte objekat, a zatim u meniju kliknite na Edit Copy. Pređite na drugi

otvoreni dokument na jedan od načina opisanih u poglavlju 3.1.1.5.. Kad ste prešli, označite

mjesto u dokumentu gdje želite da kopirate objekat, a zatim u meniju kliknite na

Edit Paste

premještanje – selektujte objekat, a zatim u meniju kliknite na Edit Cut. Pređite na drugi

otvoreni dokument na jedan od načina opisanih u poglavlju 3.1.1.5.. Kad ste prešli, označite

mjesto u dokumentu gdje želite da kopirate objekat, a zatim u meniju kliknite na

Edit Paste

3.4.3.4 Promjena veličine i brisanje objekta

Promjena veličine objekta

Da bi ste promjenili veličinu objekta, uradite sljedede:

označite objekat

postavite kursor miša na jedan od regulatora za promjenu veličine sve dok kursor ne dobije

izgled kao na sl. 3-152, kliknite i držite taster i prevlačite dok objekat ne dobije željenu

veličinu

Slika 3-152 Promjena veličine objekta

Izgled kursorsa kada ga

postavite na regulator

promjene veličine

Izgled objekta

prilikom promjene

veličine


90

Brisanje objekta

Da bi ste obrisali objekat, uradite sljedede:

označite objekat, a zatim pritisnite tipku DEL (DELETE) na tastaturi, ili kliknite na ikonicu Cut

na Standard traci sa alatkama

WORD 2007: U MS Word-u 2007, alati za kreiranje tabela i objekata se nalaze na Insert tabu, u

grupama Tables i Illustrations:

Slika 3-153 Alati za kreiranje tabela i objekata u MS Word-u 2007


91

3.5 Cirkularno pismo (Mail Merge)

Cirkularna pisma koristite kada želite napraviti niz dokumenata koji su u osnovi isti, ali ipak svaki

dokument sadrži neke jedinstvene elemente. Na primjer, kada najavljujete novi proizvod, u svakom

de se pismu pojavljivati zaštitni znak vašeg preduzeda i tekst o proizvodu, ali de adrese i pozdravna

poruka biti različita.

Upotrebom cirkularnih pisama možete kreirati, na primjer:

Niz naljepnica ili koverti - povratna adresa de biti ista na svim naljepnicama ili kovertama, ali

odredišne adrese de biti drukčije

Niz pisama obrazaca, e-poruka ili faksova - osnovni je sadržaj isti u svim pismima, porukama

ili faksovima, ali svaki istovremeno sadrži podatke koji se odnose samo na pojedinačnog

primatelja, poput imena, adrese ili nekog drugog ličnog podatka

Niz brojčanih kupona - kuponi su identični osim što svaki sadrži jedinstveni broj

U ovom poglavlju demo vidjeti kako se priprema cirkularno pismo (t.j njegovi elementi) i štampanje

cirkularnog pisma.

3.5.1 Priprema

Na svim cirkularnim pismima radite s tri različita elementa:

glavnim dokumentom sa kojim započinjete

informacijama, kao što su imena i adrese koje želite uklopiti u glavni dokument da biste

stvorili skup jedinstvenih dokumenata (te informacije spremaju se u datoteku kao što je

Microsoft Office Excel - radni list ili popis kontakata programa Microsoft Office Outlook®)

dovršenim skupom dokumenata

3.5.1.1 Otvaranje i priprema dokumenta kao glavnog dokumenta za cirkularno pismo

Glavni dokument je vaš početni dokument. Postavite ga da bude iste veličine i oblika u kojem želite

da budu finalna pisma, poruke e-pošte, koverte, naljepnice, kuponi i drugi dokumenti.

U glavnom dokumentu dodajete informacije koje de biti jednake u svakom primjerku. Na primjer, u

glavnom dokumentu omotnice možete ukucati svoju povratnu adresu ili, u tipsko pismo glavnog

dokumenta možete da umetnete logotip kompanije i otkucate poruku koju želite da pročitaju svi

primaoci.

Glavnom dokumentu dodajete i čuvare mjesta («Address Block»). Čuvari mjesta označavaju gdje de

se te jedinstvene informacije pojaviti i šta de sadržavati. Na primjer, mogli biste glavnom dokumentu


92

koverte dodati čuvare mjesta za adrese isporuke ili biste u glavnom dokumentu tipskog pisma mogli

dodati čuvare mjesta za ime koje slijedi nakon "Poštovani".

Slika 3-154 Glavni dokument

Glavni dokument sadrži:

Informacije koje su identične na svakoj kopiji, na primjer glavno tijelo teksta tipskog pisma. Ovu

informaciju morate da otkucate samo jednom, bez obzira na to koliko pisama namjeravate da

odštampate.

Čuvare mjesta za jedinstvene informacije. Kod tipskih pisama, na primjer, adresni blok i ime za

pozdrav bi trebalo da budu jedinstveni na svakoj kopiji.

Otvaranje glavnog dokumenta

Da biste započeli postupak stvaranja cirkularnog pisma, uradite sljedede (sl. 3-154):

pokrenite Word i otvoride vam se prazan dokument

u meniju kliknite na Tools Letters and Mailings, a zatim kliknite na opciju Mail Merge

otvoride vam se Mail Merge okvir sa zadacima

Slika 3-155 Otvaranje glavnog dokumenta za cirkularno pismo

nakon ovog postupka, aktivni dokument de postati glavni dokument

Opcija Mail

Merge

Okvir zadataka

Mail Merge


93

Priprema glavnog dokumenta

Slika 3-156 Priprema cirkularnog pisma

Kao prvo, unesite informacije u dokumentu koje de biti jedinstvene za sve primaoce (sl. 3-156), a

zatim:

u Mail Merge okviru sa zadacima, izaberite jedan od ponuđenih tipova (za primjer demo

izabrati opciju Letters (pismo))

kliknite na link “Next: Starting Document”, a zatim izaberite jednu od ponuđenih opcija:

o Use the current document – počnite sa trenutno otvorenim dokumentom

o Start from the template - počnite sa nekim predloškom

o Start from existing document - počnite sa postojedim dokumentom

za primjer demo odabrati prvu opciju (trenutni dokument)

zatim klinite na link “Next: Select Recipient” (o ovom koraku demo govoriti u sljededem

poglavlju)

Na ovaj način smo završili pripremu glavnog dokumenta.

3.5.1.2 Selektovanje liste adresa ili drugih podataka za korištenje u cirkularnom pismu

Prije nego što krenemo dalje, vidjedemo kakvi tipovi izvora informacija postoje.

Izvor podataka je datoteka (fajl) — na primjer, popis kontakta iz Microsoft Outlook-a — koja sadrži

podatke koji su različiti u svakom dokumentu u cirkularnom pismu.

Slika 3-157 Primjer izvora podataka (tabela podataka)

“Zapis u zaglavlju”

(Column Header)


94

Zamislite izvor podataka kao jednostavnu tablicu. Svaka kolona u izvoru podataka odgovara jednoj

kategoriji podatka, ili polju podatka — na primjer, ime, prezime, adresa i poštanski broj.

Ime svakog polja sa podacima navedeno je u prvom redu delija koji je nazvan Column Header (zapis

u zaglavlju) (slika 3-157). Svaki sljededi red sadrži zapis podataka koji predstavlja potpuni skup

srodnih informacija - na primjer, ime i adresa jednog primaoca.

Kada dovršite cirkularno pismo, informacije o pojedinačnom primaocu iz izvora podataka de biti

mapirane na čuvare mjesta koja ste uključili u glavni dokument.

Tipovi izvora podataka koje možete koristiti u cirkularnom pismu su:

Microsoft Office Excel Radni list ili imenovani opseg u radnoj svesci (datoteka .xls)

Microsoft Office Word Datoteka dokumenta (.doc) koja sadrži jednu tabelu

Microsoft Office Access Tabela ili upit, dijelovi datoteke baze podataka (.mdb)

Bilo koji HTML uređivač HTML datoteka koja sadrži jednu tabelu

Bilo koji uređivač teksta Tekstualni dokument (.txt) koji uključuje kolone razdvojene zarezima

ili tabulatorima i redove razdvojene pasusima Microsoft Office

Outlook

Lista kontakata

Tabela 3-2: Tipovi izvora podataka za cirkularno pismo

3.5.1.3 Selektovanje liste primaoca

Nakon što smo kliknuli na link “Next: Select Recipient”, predi demo na korak u kom moramo izabrati

izvor podataka (listu primaoca). Tu de nam biti ponuđene tri opcije:

Use an existing list – korištenje postojede liste (npr., baza podataka Microsoft Accessa)

Select from Outlook contacts – da izaberete primaoce iz liste kontakata u Micorosft Outlook

progarmu (program za slanje i primanje pošte)

Type new list – ovom opcijom vi trebate manuelno da kreirate novu listu i unesete podatke

primaoca

U sljededem primjeru vidjedemo kako se vrši selekotvanje kontakata iz MS Outlook programa:

označite opciju Select from Outlook contacts

u polju Select form Outlook contacts kliknite na link “Choose Contacts Folder” i otvoride

vam se dijalog Select Contact List Folder:


95

Slika 3-158 Opcija za selektovanje kontakata iz MS Outlook-a

u dijalogu Select Contact List Folder označite ime liste i kliknite na dugme OK

nakog toga, otvoride se dijalog Mail Merge Recipients u kome možete izabrati i označiti

osobe kojima de te slati pismo

Slika 3-159 Dijalog Mail Merge Recipients

kliknite na dugme OK i sa tim ste izabrali listu primaoca iz MS Outlook-a

nakon toga okvir sa zadacima de izgledati ovako:

2. kliknite na ovaj link da

bi vam se otvorio dijalog

Select Contact List Folder

1. izaberite opciju

Select from Outlook

contacts

Pronađena lista

kontakata


96

Slika 3-160 Izgled okvira sa zadacima nakon odabira liste kontakata

U sljededem primjeru vidjedemo kako se vrši selekotvanje kontakata iz Excel-ovog dokumenta:

kao prvo, u Excel-u 2003, morate napraviti tabelu sa informacijama i spremite je na neku

lokaciju na disku

Slika 3-161 Primjer tabele sa informacijama napravljene u Excel-u 2003

pređite na cirkularno pismo koje kreirate

u koraku 3, u okviru sa zadacima, odaberite opciju Use an existing list

u grupi Use an existing list kliknite na link “Select a different list”

Napomena: Link “Select a different list” dete dobiti samo ako ste prethodno definisali neku drugu

listu primaoca. U suprotnom, dobidete link “Choose Contacts Folder”.

Oznaka koja vam

govori koju listu

primaoca koristite

Zapisi u zaglavljima

(Column Header)


97

Slika 3-162 Link “Select a different list”

zatim de vam se otvoriti dijalog Select Data Source. Pređite na lokaciju gdje ste spremili

Excel-ov dokument i kliknite dugme Open

otvoritde se dijalog Select Table u kome dete morati izabrati list u dokumentu u kojem ste

unijeli informacije

Slika 3-163 Dijalog Select Table

kliknite na dugme OK i otvoride vam se dijalog Mail Merge Recipients u kome možete

izabrati osobe kojima dete slati pismo

Slika 3-164 Dijalog Mail Merge Recipient

Ovu opciju isključite ako

zapisi u zaglavljima nisu u

prvom redu tabele


98

Kao što možete primjetiti na sl. 3-164, pojavide vam se samo ona polja koja ste unijeli u Column

Headers u Excel-ovom dokumentu (Adresa i Ime i prezime).

Napomena: Više o MS Excel-u 2003 u modulu 4 ECDL kursa.

Radi nastavka primjera, koristidemo opciju koju smo prvi put izabrali – Select from Outlook contacts.

Kada smo u koraku 3 izabrali listu primaoca, u dnu okvira sa zadacima klknite na link “Next: Write

your letter” i predidete na korak sređivanja glavnog dokumenta. U ovom koraku, dodavadete polja

(čuvare mjesta) za informacije jedinstvene u svakom dokumentu u cirkulanom pismu. Dodavanje

polja adrese se vrši unošenjem unaprijed dizajniranih polja «Address Block» (Adresni blok). Polje

«Address Block» je kompilacija drugih polja, na primjer polja Ime, Prezime, Adresa, Grad, Država i

Poštanski broj. Da bi ste dodali polja adrese, uradite sljedede:

postavite kursor na mjesto u dokumentu gdje dete postaviti polje adrese (kao prvo, ispod

riječi “Adresa:” u dokumentu)

najbrži način za dodavanje polja adrese je ako kliknete na link “Address block” u okviru

zadataka Mail Merge

otvoride se dijalog Insert Address Block

Slika 3-165 Podešavanje opcija za polje adrese u dijalogu Insert Address Block

1. postavite kursor

2. selektujte ona polja u

dijalogu koja su potreban za

ovo polje adrese

Polje u kome možete vidjeti

kako de vaše polje adrese

izgledati


99

Kao što možete primjetiti na slici 3-165, isključili smo opcije Insert recipient’s name in this

format i Insert company name jer nam nije potrebno da na mjestu u dokumentu gdje smo

mislili da stoji adresa primaoca, stoji i njegovo ime i ime preduzeda.

kliknite na dugme OK i pojavide vam se polje «Address Block» u dokumentu na onom mjestu

gdje ste prethodno postavili kursor miša (sl. 3-166)

zatim, postavite kursor na mjesto iza riječi “Poštovani, ” u dokumentu

opet kliknite na link “Address block”, a sad označite samo opciju Insert recipient’s name in

this format, a sve ostale isključite (jer na tom mjestu želimo da postavimo samo ime

primaoca)

Slika 3-166 Podešavanje opcija za polje adrese u dijalogu Insert Address Block

nakon toga, predidemo na peti korak klikom na link “Next: Preview your letters”

Slika 3-167 Korak 5: pregled cirkularnog pisma

Polje »Address

Block« Iz ove liste

izaberite format

(oblik) imena za

cirkularno pismo


100

Na slici 3-167 možete primjetiti da su se polja «Address Block» zamjenila odgovarajudim

informacijama koje smo označili za ta polja. Isto tako klikom na strelice » « u okviru zadataka Mail

Merge, možete napraviti pregled za sve primaoce koje ste prethodno definisali. Kada kliknete na bilo

koju strelicu, mjenjade se samo ona polja koja ste definisali kao čuvare polja (polja «Address Block»).

3.5.2 Izlazne opcije

Nakon što ste u koraku 5 pregledali vaše cirkularno pismo koje ste kreirali, predidemo na posljednji

korak (korak 6) klikom na link “Next: Complete a merge” (dovrši objedinjavanje).

3.5.2.1 Objedinjavanje cirkularnog pisma u novi fajl ili fajl za štampanje

U koraku 6 možete izabrati jednu od dvije ponuđene opcije za dovršavanje cirkularnog pisma:

Print (štampaj) - ako kliknete na ovu opciju otvara se dijalog Merge to Printer (objedini sa

štampačem). Možete da izaberete da štampate sva pisma, trenutno pismo ili određeni opseg

pisama (unutar cirkularnog pisma). Nakon što kliknete na dugme OK otvoride vam se dijalog

Print.

Slika 3-168 Dijalog Merge to Printer

Klikom na link Print

otvara se dijalog

Merge to Printer


101

Edit individual letters (uredi pisma pojedinačno) – ako se još uvek bojite da odštampate

pisma i želite da imate još jednu priliku za pregled rezultata ili ako želite da prilagodite

određena pisma, možete da kliknete na ovu opciju. Time dete kreirati zaseban sveobuhvatni

dokument koji može da sadrži sva pisma, trenutno pismo ili određeni opseg pisama (unutar

cirkularnog pisma), po jedno na stranici ili odjeljku, u novom Word dokumentu. Klikom na

ovu opciju otvoride se dijalog Merge to New Document (objedini u novi dokument). Nakon

što kliknete na dugme OK cirkularno pismo de vam se otvoriti kao novi dokument sa onoliko

stranica koliko ste definisali primaoca (na svakoj stranici po jedno pismo sa jedinstvenim

informacijama za svakog primaoca plus informacije zajedničke za sve primaoce).

Slika 3-169 Dijalog Merge to New Document

3.5.2.2 Štampanje cirkularnog pisma

Štampanje cirkularnog pisma se vrši na isti način kao i štampanje svakog drugog dokumenta opisano

u poglavlju 3.6.2.4..

WORD 2007: U MS Word-u 2007 opcije za kreiranje cirkularnog pisma se nalaze na Mailings tabu, u

grupama Create, Start Mail Merge, Write & Insert Fields, Preview Results i Finish:

Slika 3-170 Opcje za cirkularno pismo u MS Word-u 2007

Klikom na link Edit

individual letters otvara

se dijalog Merge to New

Document


102

3.6 Priprema za štampanje

U ovom poglavlju vidjedemo kako se dokument priprema i podešava za štampanje, kao i sam proces

štampanja.

3.6.1 Podešavanje

Prije samog štampanja dokumenta, trebadete izvršiti niz priprema, odnosno podešavanja

parametara dokumenta za štampanje. Pod tim se podrazumjeva: promjena orijentacije dokumenta

(horizontalno (Landscape) i vertikalno (Portrait)), veličine papira, položaja margina (graničnika),

dodavanje zaglavlja (Headers) i podnožja (Footers), brojeva stranica, itd.

3.6.1.1 Promjena orijentacije dokumenta i veličine papira

Postoje dva tipa orijentacije dokumenta:

Landscape – horizontalna orijentacija

Portrait – vertikalna orijentacija

Kada otvorite program MS Word, odnosno novi dokument, podrazumjevna orijentacija je Portrait.

Na sl. 3-171 su dati primjeri orijentacija:

Slika 3-171 Primjeri tipova orijentacija dokumenta

Prilikom štampanja, tekst na papiru de biti odštampan kao što je prikazano na sl. 3-171.


103

Promjena orijentacije dokumenta se vrši na sljededi način:

u meniju kliknite na File Page Setup i otvoride vam se dijalog Page Setup:

Slika 3-172 Opcija Page Setup

Slika 3-173 Dijalog Page Setup

u dijalogu Page Setup, kliknite na listid Margins, a u grupi Orientation izaberite tip

orijentacije

Promjena veličine papira

Da bi ste promjenili veličinu papira, uradite sljedede:

u dijalogu Page Setup kliknite na listid Paper

u grupi Paper Size, iz padajude liste, izaberite željenu veličinu papira

Opcije za promjenu

orijentacije


104

Slika 3-174 Promjena veličine papira u dijalogu Page Setup

Napomena: Prije nego što uopšte počnete kucati tekst podesite orijentaciju, veličinu papira i margine

da bi izbjegli eventualne probleme sa rasporedom teksta u dokumentu. Ako poslije unosa teskta

mijenjate ove parametre, može vam se desiti da se čitav tekst raspodesi.

3.6.1.2 Promjena margina

Margine stranice su prazan prostor oko ivica strane (izvan oblasti štampanja). Tekst i grafika se

obično umedu u prostor za štampanje unutar margina. Međutim, neke stavke možete staviti na

margine — na primjer, zaglavlja i podnožja i brojeve stranica.

Savjet: da bi prikazali margine dokumenta, u meniju kliknite na Tools Options, a zatim na listidu

View, u grupi Print and Web Layout options označite opciju Text Boundaries.

Iz padajude

liste odaberite

veličinu papira


105

Slika 3-175 Opcija za prikazivanje margina u dokumentu

Mijenjanje margina stranice se vrši na sljededi način:

u meniju kliknite na File Page setup, a zatim u dijalogu Page Setup kliknite na lisitd

Margine

u grupi Margins izaberite željenu vrijednost za margine klikom na strelice pored polja Top

(margina na vrhu dokumenta), Bottom (margina na dnu dokumenta), Left (lijeva margina) i

Right (desna margina)

Slika 3-176 Mijenjanje margina

Margina

Polja za promjenu

vrijednosti

margina


106

Savjet: Nakon izbora novih postavki za margine, ako kliknite na dugme Default promjenidete

podrazumijevane vrijednosti za margine. Podrazumijevana vrijednost je unaprijed definisana

postavka. Podrazumijevane postavke su sačuvane u predlošku (template-u) na kome je dokument

zasnovan (Normal template). Svaki novi dokument koji je zasnovan na tom predlošku automatski

koristi nove postavke za margine.

3.6.1.3 Preporuka: Dodavanje novih stranica

Umetanje novih stranica preko opcije Page Break se koristiti kada želite da umetnete novu stranicu u

ved postojedi dokument bez promjene rasporeda teksta na ostalim stranicama. To znači da na novoj

stranici možete unijeti tekst ili neki drugi sadržaj pri čemu se ostatak dokumenta nede pomjerati (kao

što bi se desilo ako bi ste koristili tipku ENTER na tastaturi za prelazak na novu stranicu). Ujedno, sa

ovom opcijom dobidete i novu sekciju (dio dokumenta) koja se može formatirati različito od ostalih

sekcija.

3.6.1.4 Dodavanje nove stranice (Page Break)

Na primjer, unijeli ste dio teksta na jednu stranicu dokumenta. Sad želite da se, sljededi dio teksta

koji budete unosili, nalazi na novoj stranici. U ovom slučaju, koritidete opciju Page Break.

Dodavanje nove stranice se vrši na sljededi način:

postavite kursor miša na kraj teksta (kraj posljednjeg reda teksta)

u meniju kliknete na Insert Break, i otvoride vam se dijalog Break

u dijalogu izaberite opciju Page Break i kliknite na dugme OK.

Slika 3-177 Dijalog Break

Opcija za

dodavanje nove

stranice


107

Slika 3-178 Nova stranica dodana opcijom Page Break

Napomena: Ako kursors miša postavite ipred dijela teksta, a zatim odaberete opciju Page Break,

kreiradete novu stranicu, a na nju de se prebaciti sav tekst koji se nalazi iza kursora.

3.6.1.5 Zaglavlja i podnožja (Headers and Footers) – dodavanje i uređivanje teksta

Zaglavlja i podnožja stranica su cjeline na početku i kraju margina svake stranice u dokumentu.

Slika 3-179 Zaglavlja i podnožja

U zaglavlja i podnožja stranice možete da umetnete tekst ili grafiku – na primjer, brojeve stranica,

datum, logotip preduzeda, naziv dokumenta, ime datoteke ili ime autora – koji de biti odštampani na

početku ili na kraju svake stranice dokumenta.

Page Break

Nova stranica

Hedaers

Footers


108

Možete da radite u zaglavlju ili podnožju stranice tako što dete u meniju kliknuti na View Header

and Footer i dobidete sljededi izgled stranica dokumenta:

Slika 3-180 Prikaz stranice sa zaglavljem i podnožjem

Tekst dete unijeti tako što kursorom miša kliknete unutar označenog polja namjenjenog za zaglavlje

ili podnožje i počnete da kucate na tastaturi.

Slika 3-181 Unos teksta u zaglavlje i podnožje

Header

Footer

Header and Footer traka sa

alatkama

Unešeni i editovani

(uređeni) tekst


109

Editovanje (uređivanje) teksta se vrši na isti način opisan u poglavlju 3.3.1..

Kao što možete primjetiti na sl. 3-181, kada unesete tekst u zaglavlje ili podnožje on se automatski

aplicira na sve stranice u dokumentu.

3.6.1.6 Dodavanje datuma, broja stranice i imena dokumenta u zaglavlje i podnožje

Pored teskta, u zagljavlje i podnožje možete dodati niz predefinisanih polja. Mi demo vidjeti kako se

dodaju datum, broj stranice i ime dokumenta.

Kada otvorite Header and Footer pregled, automatksi de vam se pojaviti Header and Footer traka sa

alatkama. Na toj traci postoje polja koja smo spomenuli u prethodnom pasusu.

Da bi ste dodali bilo koje navedeno polje, kliknite kursorom miša unutar označenog polja

namjenjenog za zaglavlje ili podnožje, a zatim kliknite na sljedede ikonice:

Slika 3-182 Alati za dodavanje datuma, broja stranice i imena dokumenta u zaglavlje i podnožje (Header and Footer traka

sa alatkama)

Slika 3-183 Primjer umetnutog datuma u zaglavlje

Umetni broj strane (Insert

page number)

Umetni datum (Insert date)

U listi „Insert AutoText“ se

nalazi opcija Ime datoteke

(File name)

Umetanje datuma

u zaglavlje

Ikonica Insert Date


110

3.6.1.7 Primjena automatskog numerisanja stranica

U Word-u postoji opcija za automatsko numerisanje stranica. Da bi ste je koristili, uradite sljedede:

u meniju kliknite na Insert Page Numbers, i otvoride vam se dijalog Page Numbers

u dijaogu možete izvršiti sljededa podešavanja:

Slika 3-184 Dijalog Page Numbers

o u polju Position (pozicija) možete izabrati hode li se brojevi nalaziti na dnu stranice (u

podnožju) (Bottom of page (Footer)) ili na vrhu stranice (u zaglavlju) ili (Top of page

(Header))

o u polju Allignment (poravnanje) možete izabrati na kojoj de se strani ili sredini nalaziti

broj

o opcija “Show number on first page” prikazade broj na prvoj strani

o ako kliknete na dugme Format možete izvršiti dodatna podešavanja vezana za

numerisanje stranica

o nakon što ste izvršili podešavanje, pritisnite dugme OK i pojavde vam se brojevi na

stranicama

Slika 3-185 Umetanje broja stranica

Umetnuti brojevi stranica


111

WORD 2007: U MS Word-u 2007 opcije za mijenjanje orijentacije dokumenta i mjenjanje margina se

nalaze na Page Layout tabu, u grupi Page Setup:

Slika 3-186 Opcije za mijenjanje orijentacije dokumenta i mjenjanje margina u MS Word-u 2007

Opcije za umetanje nove stranice, zaglavlja i podnožja, za automatsko numerisanje stranica se nalaze

na Insert tabu, u grupi Pages, odnosno Header & Footer:

Slika 3-187 Opcije za umetanje nove stranice, zaglavlja i podnožja, za automatsko numerisanje stranica u MS Word-u 2007

3.6.2 Provjera pravopisa i štampanje

3.6.2.1 Provjera gramatičkih i pravopisnih grešaka

Pravopis i gramatiku možete provjeravati dok kucate ili odjednom. Takođe, možete da koristite

rječnik da biste provjerili sinonime.

Kako radi kontrolor pravopisa, gramatike i rječnik sinonima?

Kada kontrolor pravopisa naiđe na riječ koju ne prepoznaje, on u rječniku pronalazi riječi koje se

slično pišu i prikazuje listu u kojoj je podvučena najsličnija riječ. Sadržina liste je određena

pravopisom, tako da je bilo kakva instanca termina koji se ne slažu sa kontekstom potpuno slučajno.

Rječnik sinonima daje listu sinonima za tekst koji pregledate. Kao i kod kontrolora pravopisa, svaka

instanca termina koji se čine neprikladnim je slučajno.

Kontrolor gramatike provjerava gramatiku „prirodnog jezika" i obilježava mogude probleme vršedi

opsežnu analizu teksta. Kontrolor gramatike može da previdi neke vrste problema; on je napravljen


112

tako da se usredsređuje na one koji su najtipičniji ili najčešdi (npr., početak rečenice malim slovom,

itd.)

Podrazumjeva se da program Microsoft Word provjerava pravopis i gramatiku automatski tokom

kucanja koristedi crvenu talasastu liniju za podvlačenje mogudih pravopisnih grešaka i zelenu

talasastu liniju za podvlačenje mogudih gramatičkih grešaka.

Korektura teksta na drugom jeziku

Tekst možete korigovati na različitim pod uslovom da su instalirane alatke za jezik koji želite da

pregledate. Uz vašu jezičku postavku programa Microsoft Word mogu se instalirati alatke za

korekturu više jezika .

Dodatne alatke za korekturu možete nabaviti kupovinom Microsoft Office Proofing Tools, koje

možete nadi na Web adresi shop.microsoft.com, a izvan Sjedinjenih američkih država kod ovlašdenog

prodavca. Za više informacija o alatkama za korekturu, posjetite Web lokaciju office.microsoft.com.

S tim, dakle, za ispravljanje gramatičkih i pravopisnih grešaka na lokalnom jeziku morate nabaviti

Microsoft Office Proofing Tools ili koristiti lokalnu verziju MS Office 2003.

U sljededim primjeru demo vam prikazati kako ova opcija radi sa riječima iz engleskog jezika.

Za primjer smo uzeli riječ “Spelling”. Napisali smo je kao “Spellnig”. Word nam je automatski

podvukao riječ crvenom linijom što nam ukazuje da smo napravili pravopisnu grešku.

Slika 3-188 Automatska provjera pravopisa

Ako kliknemo desnim klikom na riječ, Word de u rječniku pronadi riječi koje se slično pišu i prikazati

listu u kojoj je podvučena najsličnija riječ (sl. 3-188). Kliknite na riječ iz liste i izvršide se ispravak

podvučene riječi.


113

Isto tako, na Standard traci sa alatima postoji ikonica Spelling and Grammar . Ako kliknete na nju

otvoride se dijalog Spelling and Grammar:(jezik).

Slika 3-189 Dijalog Spelling and Grammar

Kao što vidimo na sl. 3-189, u polju Suggestions vam se automatski prikazuje lista sličnih riječi.

Označite riječ iz liste i pritisnite dugme Change. Ako kliknete dugme AutoCorrect, Word de svaki

sljededi put, kad budete napisali riječ “Spellnig” (ispravka važi samo za ovu kombinaciju slova u

riječi), automatski ispraviti u “Spelling”.

3.6.2.2 Dodavanje riječi u ugrađeni rječnik korištenjem provjere pravopisa

Uzedemo za primjer riječ “Kursevi”. Pošto je to naša riječ, Word de je automatski podvudi crvenom

linijom (kao da ima pravopisnu grešku). Ako želite da ovu riječ dodate u riječnik koji je ved ugrađen u

Word, uradite sljedede:

kliknite na ikonicu Spelling and Grammar i otvoride vam se dijalog Spelling and

Grammar

Slika 3-190 Dijalog Spelling and Grammar


114

klinite na dugme Add to Dictionary da bi dodali novu riječ

Nako toga, Word vam više nede podvlačiti ovu riječ jer de je smatrati da je pravilno unešena, zato što

de je prilikom provjere pronadi u svom rječniku. Čak i ako je nepravilno unesete (npr. “Kursvei”)

Word de vam u listi sličnih riječi sugerisati na riječ “Kursevi” (sl. 3-191).

Slika 3-191 Automatsko ispravljanje dodane riječi u ugrađeni riječnik

3.6.2.3 Pregled dokumenta prije štampe

Da bi ste pregledali dokument prije štampe, na Standard traci sa alatkama kliknite na ikonicu , ili

u meniju kliknite na File Print Preview. Otvoride vam se prozor Print Preview. U ovom prozoru,

dobidete umanjeni pregled vašeg dokumenta koji vam pomaže da na brz i jednostavan način

pregledate raspored teksta i objekata u dokumentu prije samog štampanja.

Slika 3-192 Prozor Print Preview

Ikonica

Multiple Pages


115

Ako kliknete na ikonicu Multiple Pages (sl. 3-192), u listi možete izabrati koliko stranica želite da

vidite u prozoru odjednom (izbor se vrši tako što kliknete mišem na ikonicu i držedi taster povlačite

sve dok ne označite željeni broj strana).

Ako hodete da povedate pregled, koristite padajudu listu Zoom.

Klikom na dugme Close zatvarate prozor Print Preview i vradate se na dokument.

3.6.2.4 Štampanje dokumenta

Na kraju, kad ste unijeli sav tekst u dokument, uredili ga i oblikovali, želite taj dokument da

odštampate. Štampanje se vrši na sljededi način:

u meniju kliknite na File Print i otvoride vam se dijalog Print

u dijalogu postoje niz podešavanja za štampanje. Na sl. 3-193 prikazan je dijalog sa

podrazumjevanim podešavanjima:

Slika 3-193 Dijalog Print

Opcije su sljedede:

u polju Name, klikom na strelicu otvoride vam se padajuda lista, iz koje možete odabrati

štampač na koji dete poslati dokument na štampanje. (Prije toga morate instalirati štampač

na vaš računar)

u grupi Page Range možete izabrati:

o All - da štamapte sve stranice u dokumentu


116

o Current page – da štampate stranicu na kojoj se trenutno nalazite

o Pages – u ovo polje unesite brojeve stranica u dokumentu koje želite da štampate (u

ovom formatu: 1,5,14,52) ili od koje do koje stranice de se izvršiti štampanje (u ovom

foramtu: 2-15)

u grupi Copies, u polju Number of Copies koristite strelice da povedate ili smanjite broj

kopija. Potvrdite izbor Collate da biste prvo odštampali cjelokupnu kopiju dokumenta, a

zatim prvu stranicu sledede kopije (ispočetka). Ako više volite da odštampate sve kopije prve

stranice, a zatim sve kopije slededih stranica dokumenta, opozovite ovaj izbor

klikom na dugme OK posladete dokument na štampanje

Na Standard traci sa alatkama, postoj ikonica Quick Print (brza štampa) . Ako kliknete na ovu

ikonicu, aktivni dokument de odmah biti poslan na podrazumjevani štampač (nede vam se prikazati

dijalog Print).

WORD 2007: U MS Word-u 2007, do komandi Print i Print Preview dete dodi kad kliknete na Office

dugme, a zatim na strelicu pored grupe komandi Print:

Slika 3-194 Komande za štampanje i pregled dokumenta u MS Word-u 2007

Grupa Print

Komande za

štampanje i pregled

dokumenta