e-pv 3758/3759

of 64/64
privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 17. prosinca 2012. www.privredni.hr 2008 2009 2010 2011 2012 Godina LIX / Broj 3758/3759 Cjelokupna analiza odgovora 408 tvrtki i stavovi 97 čelnika hrvatskih kompanija – samo u Privrednom vjesniku Nadan Vidošević, HGK Pred nama je prijelomna godina: Hrvatskoj se otvara prilika da pronađe svoje mjesto na gospodarskoj karti svijeta STR. 17 Branko Grčić, Vlada RH Cilj nam je preokrenuti negativan trend i uz javne investicije, restrukturiranja i EU fondove potaknuti gospodarski rast STR. 14-15 Dragutin Ranogajec, HOK Lokalna uprava mora znati da zadržavanjem malih obrtničkih trgovina štiti svoje domicilno stanovništvo STR. 18 POSLOVNA OČEKIVANJA 2013. 3758 3759 Snažan pritisak krize i vlastite slabosti istisnule optimizam

Post on 16-Mar-2016

244 views

Category:

Documents

7 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

TRANSCRIPT

  • privredni vjesnikPrvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 17. prosinca 2012.

    www.privredni.hr

    201020102008 20092010 2011

    2012

    Godina LIX / Broj 3758/3759

    Cjelokupna analiza odgovora 408 tvrtki i stavovi 97 elnika

    hrvatskih kompanija samo u Privrednom vjesniku

    Nadan Vidoevi, HGKPred nama je prijelomna godina: Hrvatskoj se otvara prilika da pronae svoje mjesto na gospodarskoj karti svijetaStr. 17

    Branko Gri, Vlada rHCilj nam je preokrenuti negativan trend i uz javne investicije, restrukturiranja i EU fondove potaknuti gospodarski rastStr. 14-15

    Dragutin ranogajec, HOKLokalna uprava mora znati da zadravanjem malih obrtnikih trgovina titi svoje domicilno stanovnitvoStr. 18

    POSLOVNA OEKIVANJA 2013.

    3 7 5 83 7 5 9

    Snaan pritisak krize i vlastite slabosti istisnule optimizam

  • Najuspjenija kompanija u regijiwww.agrokor.hr

    29 milijardi

    kuna prihoda

    40.00

    0

    zapo

    slenik

    a

    65.00

    0

    tona

    mesa

    godi

    nje

    550.0

    00

    m2

    prodajno

    g

    prosto

    ra

    125.000

    pikrinja za

    zamrznutu

    hranu

    38.00

    0

    ha ob

    radivih p

    ovrpiina

    1.250 kiosaka

    460.000

    milijuna

    litara vode i pia

    godinje

    125.000

    tona ulja,

    margarina,

    majoneza

    godinje

    1.000

    prod

    avao

    nica

    1.150.00

    0

    korisn

    ika

    Mult

    iPlus Ca

    rd

    570.0

    00

    tona

    itar

    ica

    godi

    nje

    35zemaljasvijeta

    700.000kupacadnevno

    2.350havinograda

    17 m

    il.

    litara

    vina

    godipi

    nje

    Agrokor koncern najuspjenija je

    kompanija za proizvodnju hrane i pia

    te maloprodaju prehrambenih proizvoda

    u Adria regiji, a ujedno je jedna od

    vodeih u svojoj djelatnosti i na

    tritima sredinje i istone Europe.

    Svojom uspjenom, jasno definiranom

    dugogodinjom strategijom i vizijom,

    prepoznavanjem i predvianjem

    globalnih trendova i gospodarskih

    kretanja te znanjima i vjetinama svoga

    menadmenta, Agrokor je osigurao

    svoje mjesto i na globalnom tritu.

  • 3UVODwww.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

    P red nama je 2013. godina. Godina ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

    Za neke godina preo-kreta, za neke prijelomna godina, za neke samo jed-na od loih godina u nizu, za neke sudbinska. Pred nama je godina koja do-nosi puno nepoznanica u jednadbi budunosti.

    I dok e s jedne stra-ne neki gledati na krizu kao neplanirani proces koji moe donijeti pluse-ve i minuse, drugi e rei kako je to prilika za novi iskorak. Trei pak u po-slovnoj 2013. vide godi-nu nastavka svog rasta, mogueg irenja po-slovanja, osvajanja no-vih trita, potvrivanja uspjeha.

    To smo mi. Sve je to nae gospodarstvo.

    Krizu na ovim prosto-rima proivljavamo goto-vo u jednakim ciklusima. Novija povijest nas ui da jau krizu proivljavamo svakih 10 godina. U tim smo okolnostima s jedne strane radili planove za restrukturiranje, s druge

    pokuavali pronai neke nove strukturne meto-de, a u konanici, kada je svijet zapao u krizu pro-izvodnje, poeli smo go-voriti o globalnoj krizi.

    Pa zapravo danas ni jedan razgovor ne moe proi bez spominjanja recesije i krize, global-ne, lokalne, proizvodne, upravljake...

    Mnogi su pod naziv-nik recesije pokuavali podvesti svoje slabosti. I to se moe jedno vrijeme. No, kad takvo stanje kri-ze potraje, ostaje problem stvaranja. Zatvorimo li puteve stvaranja vlastitih mentalnih mapa rada, do-lazimo do mentalne rece-sije. A ona je najopasnija. Jer ne stvara. Blokira.

    Krize esto nastaju i unutar jedne organizaci-je i nisu svima vidljive. To su, primjerice, loa or-ganizacija rada, narueni meuljudski odnosi, ne-strunost i nemoral upra-ve, korupcija, bolestan ri-valitet...

    Kriza je vrijeme ko-risnih promjena tijekom kojih e nestati oni koji to nisu prepoznali i koji su svoj segment posla do-ivljavali povrinski. Opstat e oni koji su na vrijeme pokrenuli bol-ne promjene, a pojavit e se i neki novi akteri - oni koji dosad nisu bili tu, ali su pratei to se dogaa odluili primijeniti neke nove modele. Vrijeme koje ivimo je vrijeme recesije, ali i katarze i-enja svega loeg.

    Mentalna recesija je najopasnija! Danas, vie nego ikad, svjestan sam tih rijei koje sam upotrije-bio prije nekoliko godina, u vremenu kada se snaga krize, recesije, stagnaci-je i svega to ona nosi nije mogla ni naslutiti.

    I dok nam, primjeri-ce, mentalna mapa slu-i kao sredstvo koje nam pomae da kvalitetno or-ganiziramo neko znanje, a mentalni prikaz omo-guuje nam lake tuma-enje, potie nas na kre-ativnost i na viestrano,

    sveobuhvatno razmilja-nje i vrlo je jednostavan i dobar putokaz pri rje-avanju raznih problema - dotle mentalna recesi-ja daje svemu tome siro-matvo. Bezidejnost. Ne-kreativnost. Neaktivnost.

    Problemi se svlada-vaju odnosno nadomje-taju ingenioznou lju-di kojima je prvi cilj ipak neto to novac ne moe nadomjestiti. Takvi ljudi komuniciraju poslom.

    Jedno je jasno. Na kraju (pre)ivimo sve krize koje nastaju, ive i umiru. Krizno poslovanje i djelovanje posljednjih nekoliko godina, stoga, postaje sve vie strate-kim mjestom u ivotu po-duzea i institucija.

    Konkurentnost se ne gradi parolama i dekla-rativnim zauzimanjem za neto, nego aktivnim pristupom. Naela su-vremenog korporacij-skog upravljanja polaze od pretpostavki poticanja etikog ponaanja u or-ganizaciji, odgovornosti, istinitosti, uinkovitosti, transparentnosti, kvali-tete, postupanja u dobroj vjeri i potovanja dobrih poslovnih obiaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i drutvenom okruenju te vlastitim za-poslenicima.

    Jesmo li spremni po-svetiti se tome? ivot nema reprizu!

    ivot nema reprizuPred nama je godina koja donosi puno nepoznanica u jednadbi budunosti

    Krizno poslovanje i djelovanje posljednjih

    nekoliko godina postaje sve vie

    stratekim mjestom u ivotu poduzea i

    institucija

    IMPRESUM

    GlavnI UREdnIk: Darko Bukovi

    IzvRnE UREdnIcE: Vesna Antoni, Andrea Mari

    novInaRI: dr. Uro Dujin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Luki, Boris Odori, Sanja Pljea, Svetozar Sarkanjac, Kreimir Sokovi, Lada Stipi-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vuki, Drago ivkovi

    TajnIca REdakcIjE: Bruna Ivi BajamiTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]

    lEkTURa: Sandra Baksa, Nina Loli

    Pv GRafIka: Stanislav Bohaek, Tihomir Turinovi, Sinia Pauli

    MaRkETInG I PRoMocIja:Tel: +385 1 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]

    aURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000E-mail: [email protected]

    TISak: Slobodna Dalmacija d.d.Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

    nakladnIk: Privredni vjesnik d.o.o. Kaieva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

    dIREkToR: Nikola Baui

    PoMonIk dIREkToRa: Milan Vukeli

    TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: Ankica orakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: [email protected]

    SADRAJ

    Analiza4-13 Kriza istisnula optimizam

    Prognoze za 2013.14-15 Branko Gri17 Nadan Vidoevi18 Vesna Trnokop Tanta18 Dragutin Ranogajec19 Zrinka ivkovi Matijevi19 eljko Lovrinevi20 Damir Novotny21 Zdeslav anti21 Dubravko Radoevi22-23 Uro Dujin

    Poslovna oekivanja gospodarstvenika24 Agrokor, Pliva25 Pavleti, Hrvatski proizvoai namjetaja, Prima26 Hoteli Bluesun, Raiffeisen mirovinski fond,

    Karolina, Munja27 Vipnet, Vina Trapan28 Zagrebaka burza, Nexe gradnja, Valamar29 Poslovni sustav Vindija, Dialog, Tau on-line30 Belupo, McCann Erickson, Tele2 Hrvatska31 EHN, Sunce osiguranje32 Euroherc, Forenzika prima, Primat RD33 Holcim, Vestibul Palace, Ceh trgovine HOK-a34 Yaba servis, Posao.hr, Analiza 36035 Terme Jezerica, IN2, Nord Produkt36 Erste DMD, Borovo, Salveo37 UHPA, Uniline, Data Link, Wulf sport38 Hrvatski cestovni prijevoznici, 6sync, Gastro

    Grupa39 Vodice, Eurovoe, Combis40 ika, Dental centar Marui, Plamen41 MojKvart.hr, Bilikov nekretnine, Zagrebaka

    pivovara42 Agram, Krauthaker43 Esplanade, Sajam Split, Badel 186244 Zdravi i vitki, HUKA, Ladarice, Jadransko

    osiguranje45 Color emajl, Vinarija Grabovac46 Cemex Hrvatska, OTOS47 Tromont, KupiMe, Erste OMF48 Glazir, Ricardo, Galeb49 Ravli, Trs, Minerva50 Podravka, Matoevi vina, Galko51 Eurocable Group, Zrinski, STP52 Metal Product, Imunoloki zavod53 Lipik-glas, Uhy HB Ekonom54 Enel Split, Tehnograd Novi, AD brodovi55 Luxor, Energy Plus, AGIT56 Poliklinika Analiza, Sense Consulting57 Matuko vina58 Trenton, uro akovi Stan59 Orbico, Hotel Makarska

    Sljedei broj Privrednog vjesnika izlazi 14. sijenja 2013.

    Naela suvremenog korporacijskog upravljanja polaze od pretpostavki poticanja etikog ponaanja

  • 4 Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OEKIVANJA 2013. Privredni vjesnik

    Darko Bukovi Vlado Smud

    S tanje u gospodar-stvu je loije nego godinu prije, a za-brinjava to to taj trend ne jenjava. Gospodarstveni-ci procjenjuju da e se u 2013. godini poveati pri-tisak krize te da e rast biti kao i u 2012., na to su upozoravali i godinu prije istiui nunost do-noenja stratekih odluka koje mogu osigurati nor-malno poslovanje u godi-nama koje slijede. Bude li godina i bez rasta, uz za-

    dravanje osnovnih gos-podarskih pokazatelja rada, ipak e to, prema sadanjim oekivanjima, biti postignue. Posebno zna li se da ulazak Hrvat-ske u Europsku uniju do-nosi brojne probleme koji se jo ni ne mogu predvi-djeti.

    Idua 2013. bit e da-kle teka godina, breme-nita.

    Nastavljajui viego-dinju tradiciju, Privred-ni vjesnik je i ove godine u suradnji s gospodarstve-nicima izradio poslovnu prognozu i oekivanja za

    2013. godinu.U ovogodinjem istra-

    ivanju sudjelovalo je 408 tvrtki koje ine samo 0,4 posto ukupnog broja tvrt-ki koje su predale zavr-

    ni raun za 2011. godi-nu. U ukupnom prihodu te tvrtke sudjeluju s oko 6,2 posto, ostvaruju oko pet posto ukupne dobiti i za-poljavaju oko 6,5 posto

    djelatnika. U ovogodi-njem istraivanju sudje-lovalo je 8,6 posto velikih tvrtki, 26,4 posto srednjih te oko 65 posto preteito malih tvrtki.

    Prilikom obrade svake tvrtke koja je sudjelovala u istraivanju, kao ponder koriteni su njeni financij-ski pokazatelji kojima su vrednovani odgovori na

    Podjela tvrtki prema veliini Podjela tvrtki teritorijalno

    268105

    35

    VELIKIMALI

    SREDNJI101

    307KONTINENTALNA hRVATSKA

    JADRANSKA hRVATSKA

    408ukupno

    Poslovna oekivanja gosPodarstva od 2013.

    Snaan pritisak krize i vlastite slabosti istisnule optimizam Stanje u gospodarstvu je loije nego godinu prije, a zabrinjava to taj trend ne jenjava. Gospodarstvenici procjenjuju da e 2013. biti povean pritisak krize na poslovanje

  • 5Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

    pojedina pitanja te je tako osigurana adekvatna vri-jednost i teina odgovora proporcionalna financij-skoj snazi pojedine tvrtke.

    I ove smo godine na-pravili obradu objedi-njujui tvrtke u vie gru-pa djelatnosti kako bismo to slojevitije prikaza-li stavove gospodarstve-nika. Tvrtke su grupirane i obraene prema veliini i prema grani djelatnosti kojom se bave, a poseb-no su obraene i tvrtke iz nama dobro poznate gru-pe 400 najboljih.

    Od 1. sijenja 2013. godine u Republici Hr-vatskoj poinje se pri-mjenjivati novi statistiki standard za obradu poda-taka odreen novom Na-cionalnom klasifikacijom prostornih jedinica ko-jom se Republika Hrvat-ska na drugoj razini dijeli na dvije statistike pro-storne jedinice - Jadran-sku Hrvatsku, koju ine Primorsko-goranska u-panija, Liko-senjska, Za-darska, ibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovako-neretvanska upanija te Kontinentalnu Hrvatsku u ijem sastavu su Grad Za-greb, Zagrebaka upanija, Krapinsko-zagorska, Va-radinska, Koprivniko-

    krievaka, Meimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitiko-podravska, Poeko-slavonska, Brod-sko-posavska, Osjeko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovaka i Sisako-moslavaka u-panija. Za potrebe ovog istraivanja grupirali smo i obradili tvrtke u ove dvi-je grupe.

    Prosjena ocjena stanja u gospodarstvu 2,09Mrava dvojka. Ocjenju-jui ope stanje gospodar-stva ocjenama od jedan do pet, gospodarstveni-ci su ove godine stanje u gospodarstvu ocijeni-li prosjenom ocjenom od 2,09 stanje to je neto lo-ije nego prole godine kad je prosjena ocjena bila 2,31. Grupirana obra-da pokazala je tek mini-malne otklone, ali najlo-ija prosjena ocjena je 1,89, a pristigla je s pod-ruja Jadranske Hrvatske. Zanimljivo je su da tvrtke iz uslunih djelatnosti sta-nje gospodarstva ocijeni-le najviom prosjenom ocjenom od 2,58.

    Porastao je postotak onih koji smatraju da sta-nje u gospodarstvu za-sluuje istu jedinicu. U odnosu na 2012. taj je

    postotak porastao za ne-koliko postotnih poena, pa sada 10,95 posto gos-podarstvenika smatra da nam stanje u gospodar-stvu ne zasluuje prola-znu ocjenu.

    S jedne strane to se moe tumaiti realno-u i svjesnou trenut-ka u kojem se gospodar-stvo, kao i drutvo, nalazi, ali to mora biti pokaza-telj nositeljima izvrne i zakonodavne vlasti na nunost promjena i pro-voenje reformi koje mo-raju biti usmjerene jaa-

    nju gospodarske klime. Ocjenom stanja u gospo-darstvu koja tek malo pre-lazi ocjenu dovoljan nitko ne moe biti zadovoljan.

    Gospodarski rast manje-vie istiU 2013. godini oeku-je se ukupan gospodar-ski rast priblino jednak ovogodinjem. Dakle, ne oekuje se previe. Goto-vo nita. Takva stagnacija

    optimizma odraz je svje-snosti trenutka, okruja, svih slabosti koje svakod-nevno u radu gospodar-stvo osjea. Mali optimi-zam izrazile su tvrtke iz uslunih djelatnosti gdje njih 58,8 posto, ipak, oe-kuje malo vei gospodar-ski rast ali napominjemo u odnosu na 2012., dok 24,7 posto ne oekuje bit-no drukije stanje. Njima se pridruuje preraiva-ka industrija sa 34,7 posto tvrtki koje takoer oeku-ju malo poveanje i 33,5 posto kompanija koje za

    sljedeu godinu predvia-ju podjednak gospodarski rast. Trgovaka nia izra-ava blagu rezervu u po-gledu gospodarskog rasta, pa uz 48 posto svog lan-stva koje ne oekuje da e doi do bitnih promje-na, njih 35,3 posto predvi-a lagani pad, a 12,5 po-sto najavljuje puno manji gospodarski rast u 2013. godini.

    Gotovo treina gospo-

    darstva smatra da e rast u 2013. biti malo manji.

    Krizu moramo prevladatiKao i prole godine, uku-pni stav 38,3 posto anke-tiranih je optimistian tj. smatraju da e uinke kri-ze pokuati prevladati ili uglavnom uspjeno pre-vladati (38,5 posto). To miljenje dijele tvrtke pre-raivake industrije, one s podruja Grada Zagre-ba, grupa koja objedinja-va gospodarske subjek-te srednje veliine i one s podruja Kontinental-ne Hrvatske. Ostale gru-pe izraavaju umjerenji stav, ali ipak su uvjerene u uspjeh svog pokuaja pre-vladavanja krize. Oko 68 posto graevinskih tvrt-ki s oko 2000 zaposle-nih iskazalo je spremnost da e pokuati prevladati uinke krize na svoje po-slovanje.

    Ipak, 10,7 posto gos-podarstva smatra da e teko prevladati uinke krize, to je zabrinjavaju-e jer je to miljenje gra-evinara i predstavnika industrije.

    Uvjeti poslovanja vjerojatno isti

    Distribucija oekiva-nja s obzirom na uvjete za

    investiranje i poslovanje u 2013. godini pokazuje da poduzetnici ne oeku-ju bitne promjene ili da bi one trebale biti u rasponu od malog pogoranja do malog poboljanja, ovisno o procjeni pojedine gru-pe. Od ukupno 355 tvrtki

    koje su odgovorile na to pitanje njih 38,8 posto (s oko 18.000 zaposlenih) ne oekuje promjene. Malom poboljanju nada se 33,1 posto tvrtki koje zapolja-vaju oko 21.000 radnika, a malo pogoranje predvi-a 23,8 posto tvrtki s oko 12.000 zaposlenih. Tek oko etiri posto kompani-ja s oko 2500 zaposlenih oekuje bitno pogoranje uvjeta za investicije i po-slovanje. Jadranska Hr-vatska je deklarirala dis-tribuciju oekivanja oko sredinje, nepromijenje-ne, ali s malim otklonom prema pogoranju. Tako njih 31,9 posto ne oekuje osjetne promjene, dok se

    populacija vratili u %Broj subjekata 98.530 0,41

    Ukupni prihod 624,81 milijardi kn 6,17

    Broj zaposlenih 851.386 6,50

    Neto dobit 33,11 milijardi kn 4,89

    Reprezentativnost 408

    11,01%

    38,57% 38,32%

    10,70%

    1,39%

    Uinke krize vaa tvrtka e u 2013.:

    spremno i uspjeno savladati

    uglavnom prevladati

    pokuati prevladati

    teko prevladati

    vrlo teko prevladati

    0,12%

    33,14%

    38,80%

    23,81%

    4,13%

    Oekujete da e se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2013.:

    puno poboljati

    malo poboljati

    ostati isti malo pogorati

    puno pogorati

    26,11%

    9,39%

    38,82%

    14,67%11,01%

    Vaa tvrtka e se u 2013. krizi oduprijeti:

    poveanjem plasmana

    promjenom proizvodnog

    programa

    reorganizacijom poslovanja

    smanjenjem trokova

    proizvodnje

    smanjenjem trokova rada

    7,32%

    43,38%

    37,41%

    6,91% 4,97%

    Negativan utjecaj krize na vau tvrtku 2013. godine bit e:

    vrlo velik osjetan prihvatljiv malen zanemariv

    Kojom biste ocjenom od 1 do 5 ocijenili ope stanje gospodarstva u 2012. godini:

    1 2 3 4 5

    10,95%19,31%

    69,57%

    0,10%0,06%

    prosjena ocjena

    2,09

    U 2012. ukupni gospodarski rast e u odnosu na 2012. biti:

    puno vei malo vei priblino jednak

    malo manji puno manji

    0,10%

    37,25%

    26,40%

    6,74%

    29,51%

    Porastao je postotak onih koji smatraju da stanje u gospodarstvu zasluuje istu jedinicu

  • 6 Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OEKIVANJA 2013. Privredni vjesnik

    3,85% 4,42%

    53,45%

    35,17%

    3,11%

    Grana djelatnosti vae tvrtke u 2013. kotirat e:

    puno bolje malo bolje priblino isto

    malo loije puno loije

    7,82%

    33,42%

    44,67%

    13,31%

    0,77%

    Oekujete da e se porezi i doprinosi u 2013.:

    znatno poveati

    malo poveati

    ostati isti malo smanjiti

    znatno smanjiti

    1,34%

    20,25%

    43,01%

    22,54%

    2,86%

    Likvidnost vae tvrtke u 2013. godini bit e:

    puno bolja malo bolja ostat e ista

    malo loija puno loija

    16,72%

    24,22% 24,29%

    20,17%

    14,60%

    IZVOZ

    puno vei malo vei priblino jednak

    malo manji puno manji

    2,83%

    26,66%

    42,66%

    21,98%

    5,87%

    UVOZ

    puno vei malo vei priblino jednak

    malo manji puno manji

    POkrIVenOst UVOZa IZVOZOm

    12,36%16,49%

    57,85%

    9,31%3,99%

    puno veu malo veu priblino jednaku

    malo manju puno manju

    Vaa tvrtka je 2012. u odnosu na 2011. ostvarila:

    malom poboljanju nada njih 29,4 posto za razli-ku od 34,2 posto poduzet-nika koji se pripremaju na malo pogoranje. S pod-ruja Jadranske Hrvatske na ovo pitanje odgovori-lo je 85 tvrtki koje zapo-ljavaju oko 7400 ljudi. Za granu trgovine 2013. godine se uvjeti poslova-nja, po procjeni njih 41,4 posto, nee bitno promije-niti. Ipak, njih 38,9 posto predvia malo pogoranje za sebe i svojih 4900 za-poslenih. Optimizam izra-avaju graevinari od ko-jih oko 64 posto, preteno malih tvrtki s ukupno oko 1900 zaposlenih, oeku-je malo poboljanje uvjeta za investiranje i poslova-nje. Veliki su i dalje u pro-blemima.

    Kako se i idue godine oduprijeti krizi?Za razliku od prole go-dine, kad se veina sudio-nika istraivanja odluila krizi oduprijeti smanje-njem trokova proizvod-nje, 38,8 posto sudionika za sebe i oko 30.500 svo-jih djelatnika u 2013. go-dini rjeenje e potraiti u reorganizaciji poslovanja.

    Poveanje plasmana u

    2013. godini planira oko 26 posto tvrtki koje zapo-ljavaju oko 15.000 ljudi. Na treem mjestu sa 14,6 posto i oko 11.500 djelat-nika odluka je o smanje-nju trokova proizvodnje. Oko 11 posto tvrtki s oko 8200 zaposlenih namje-rava se krizi tijekom idu-e godine oduprijeti sma-

    njenjem trokova rada, a oko 9,4 posto vidi rjeenje za svojih 5000 zaposlenih u promjeni proizvodnog programa. Veina grupa trai izlaz prvenstveno u reorganizaciji poslovanja, a na drugom mjestu je po-veanje plasmana. Indu-strija ponajprije, sa 33,6 posto stavova, namjera-va izlaz pronai u pove-anju plasmana, a oko 30 posto pribjei e smanje-nju trokova poslovanja. Tvrtke iz uslunog sekto-ra koje zapoljavaju oko 13.500 ljudi takoer e prvenstveno pokuati re-

    organizirati svoje poslo-vanje (to planira njih 60,6 posto). Oko 18 posto pru-atelja usluga procjenju-je da e se krizi tijekom 2013. godine uspjeno oduprijeti smanjenjem trokova rada.

    Kriza pritie i daljeZa 2012. godinu progno-za utjecaja krize bila je veinom u podruju pri-hvatljivog. No, prognoza za 2013. godinu najavlju-je poveanje pritiska kri-ze, to za svojih 22.000 zaposlenih oekuje 43,3 posto kompanija koje su odgovorile na ovo pita-nje. Utjecaj krize bit e u prihvatljivim okvirima za 37,4 posto tvrtki i nji-hovih 18.000 djelatnika. Osjetne probleme i nega-tivan utjecaj krize oekuje 43,38 posto gospodarstva.

    S podruja Jadran-ske Hrvatske na ovo pi-tanje odgovorile su 84 tvrtke i njihove procjene utjecaja krize na poslova-nje su: vrlo velik utjecaj - 31,3 posto; osjetan utjecaj - 26,8 posto; prihvatljiv utjecaj - 38,7 posto; ma-len - 2,5 posto; zanemariv utjecaj - 0,4 posto. Gru-pa 400 najboljih je u pro-logodinjem istraivanju

    veinom branila stav da e utjecaj krize na njih u 2012. biti prihvatljiv. Ove godine procjena je njih 46,7 posto (koji zapolja-vaju oko 11.600 ljudi) da e negativan utjecaj krize na njihovo poslovanje biti osjetan. Slina oekivanja ima i veina od oko 56 po-sto trgovakih kompanija od ukupno 109 tvrtki koje su odgovorile na ovo pi-tanje.

    Porezi i doprinosi bez promjenaNa pitanje o oekivanim promjenama poreza i do-prinosa u 2013. godini 44,6 posto tvrtki smatra da se oni nee mijenjati. Zabrinjava da su gospo-darstvenici, bombardirani razliitim najavama, pe-simistino raspoloeni, pa ak treina njih (33,4 po-sto) procjenjuje i mogu-nost malog poveanja po-reznog optereenja. Malo smanjenje poreznog opte-reenja oekuje 13,3 po-sto tvrtki. Znatno povea-nje poreznog optereenja oekuje tek 7,8 posto tvrt-ki koje zapoljavaju oko 4000 ljudi.

    Za razliku od prolo-godinjih oekivanja, kad je veina grupa uvjere-

    nost u priblino isto bu-due porezno optereenje iskazala visokim udjeli-ma od oko 70 do 80 posto, ovogodinje istraivanje pokazuje manje postot-ke kojima tvrtke procje-njuju da e porezi i dopri-nosi u 2013. godini ostati priblino isti: Kontinen-talna Hrvatska - 45,3 po-sto; male tvrtke - 48,5 po-sto; srednje tvrtke - 45,9 posto; velike tvrtke - 43,3 posto; preraivaka indu-strija - 47,3 posto; prua-telji usluga - 62,8 posto; 400 najboljih - 44 posto.

    Iznimka su graevi-nari kod kojih 77,8 posto smatra da e porezna op-tereenja u 2013. godini ostati u granicama dosa-danjih.

    Likvidnost smanjuje optimizamSlino prethodnim godi-nama i ovogodinja pro-cjena je da se likvidnost u 2013. godini nee bitno promijeniti, jedino su po-stoci koji oslikavaju takav stav malo nii. Na ovo pi-tanje veina od 53 po-sto uvjerena je da do bit-nih promjena likvidnosti nee doi (za 2012. godi-nu isto uvjerenje je podu-prto s visokih 76,2 posto).

    Dakle, broj onih koji sma-traju da e biti promjena u likvidnosti porastao je za vie od 23 posto. Nasu-prot tome poveao se po-stotak onih koji oekuju malo poboljanje sa 6,4 na 20,2 posto, kao i po-stotak onih koji su uvjere-ni da e likvidnost njiho-ve tvrtke u 2013. godini biti malo loija (sa 11,9 posto za 2012. godinu na 22,5 posto za 2013. godi-nu). Veina ostalih grupa ima podjednaka oekiva-nja. Iznimka su tvrtke Ja-dranske Hrvatske od kojih 48,3 posto oekuje lagani pad likvidnosti i pruatelji usluga koji se nadaju ma-lom poboljanju likvid-nosti, a taj stav podrava njih 49,6 posto. Ponder-ska struktura pokazuje da se u ovoj grupi pobolja-nju nadaju tvrtke srednje veliine koje zapoljava-ju oko 10.300 osoba, dok preteito male tvrtke sa 39 posto glasova i oko 4700 zaposlenih brane stav da e likvidnost pruatelja usluga u 2013. ostati ista.

    Graevinarima i dalje loeOvogodinja procjena ko-tiranja grane djelatnosti kojom se tvrtka bavi za

    Gotovo treina gospodarstva

    smatra da e rast u 2013. biti malo

    manji

  • 7Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

    sljedeu godinu veinom je isto kao i do sada ili malo loije. Od 355 tvrt-ki koje su odgovorile na ovo pitanje 53,4 posto ne oekuje promjene, a 35,1 posto smatra da e njiho-va grana djelatnosti 2013. kotirati malo loije. vr-e uvjerenje u ouvanje sadanjeg stanja za svojih 15.000 zaposlenih izrazi-le su sa 75,3 posto tvrtke preraivake industrije. Pruatelji usluga s vei-nom od 57,1 posto ne oe-kuju promjene (ovaj stav zagovara vei broj ma-njih tvrtki s oko 5600 za-poslenih), ali od snanijih uslugaa dolazi 22,5 po-sto uvjerenja da e njiho-va grana djelatnosti idu-e godine kotirati ak i puno bolje nego ove go-dine (ovaj stav zagovara mali broj veih tvrtki koje zapoljavaju oko 7000 ljudi). Graevinari, svje-sni situacije u svojoj gra-ni, veinom od 57 posto najavljuju malo pogora-nje u sljedeoj godini. Iz njihove brane na ovo pi-tanje odgovorilo je samo 35 tvrtki. Meu trgovcima prevladavaju slini stavo-vi: 33,9 posto trgovaca s oko 4700 zaposlenih ne oekuje vee promjene,

    dok veina od 61,2 posto glasova i oko 6100 zapo-slenih najavljuje pogora-nje kotizacije trgovake brane u 2013. godini.

    2013. ipak malo bolja... za koga?

    U planovima za 2013. godinu veina grupa pred-via ostvariti pozitivne poslovne pomake u odno-su na poslovnu 2012., po-sebno kada je rije o po-veanju ukupnog prihoda i neto dobiti, ali uz isto-vremeno dosta osjetno smanjenje broja zaposle-nih.

    Od 408 sudionika istraivanja njih oko 87 posto namjerava ostva-riti jednak ili malo vei ukupan prihod te slije-dom toga i malo veu neto dobit. Veina od 39 posto namjerava zadra-ti broj zaposlenih na do-sadanjoj razini, ali e biti i novih otputanja. Tako 18,6 posto kompanija na-mjerava otpustiti mali dio zaposlenih, a u 19 posto tvrtki e smanjenje dosa-danjeg broja zaposlenih biti osjetno. Slino pla-niraju i gospodarstveni-ci Kontinentalne Hrvat-ske, kao i velike tvrtke kod kojih e sve navede-

    no biti jo izraenije. Tako je primjerice njih 74,8 po-sto odluilo poveati svo-ju neto dobit, ali pri tome e ih 17,5 posto malo smanjiti sadanji broj za-poslenih od 5100, dok e 30,6 posto osjetno reduci-rati brojku od 8800 svojih djelatnika.

    Slian scenarij predvi-djele su i tvrtke s podruja Grada Zagreba.

    Kompanije iz uslu-nih grana djelatnosti ta-koer imaju slian cilj u pogledu financija, ali jed-nako tako su spremne i na osjetno smanjenje broja zaposlenih kako je to na-javilo njih 47,9 posto.

    Jednake planove za 2013. godinu imaju i tvrt-

    ke iz grupe 400 - poveati prihode i dobit, a smanjiti broj zaposlenih.

    Uz malo smanjenje dosadanjeg broja ljudi i graevinari namjeravaju popraviti svoje financij-sko stanje u 2013. godini. Trgovci e biti zadovoljni ako odre ukupni prihod i dobit u dosadanjim okvi-rima ili ih malo i povea-ju, ali pri tome namjera-vaju, po stavovima 70,8 posto svojih predstavnika, zadrati podjednako sta-nje zaposlenosti.

    Preraivaka indu-strija takoer namjerava ostvariti poveanje uku-pnog prihoda i neto dobiti u 2013. godini, ali uz stav oko 66 posto svojih lani-ca da e pri tom zadrati isti broj zaposlenih ili e ga ak malo i poveati.

    Ulagaka atmosfera bez pomakaRezultati istraivanja po-kazuju da e u 2013. go-dini ulagaka atmosfera biti manje-vie na razi-ni iz 2012. To apsolutno nije poticajna atmosfera za ulaganje.

    U modernizaciju ka-paciteta veina od 52,4 posto ulagat e podjed-nako kao i ove godine. Oko 13 posto namjera-va za tu namjenu odvo-jiti puno vie sredstava, dok 15,5 posto istovreme-no planira ta sredstva bit-no smanjiti. Istraivanje i razvoj bit e financirani u 46 posto tvrtki na pro-logodinjoj razini, a malo vie sredstava za tu na-mjenu bit e izdvojeno u 30,1 posto poduzea. Ob-razovanje i edukacija bit e financirani u 65,2 po-sto tvrtki na prologodi-njoj razini, dok e 25,3 posto kompanija uloi-ti u taj segment malo vie nego 2012. godine. Preu-zimanja i akvizicije bit e u fokusu investicija 49,3 posto kompanija na pri-blino isti nain kao i ove godine, s time da 17,8 po-sto preteno malih tvrtki namjerava malo reducirati sredstva, a 27,6 posto e i osjetno smanjiti fond za tu namjenu. Vrlo su rijetke i najee je rije o malim tvrtkama koje su najavi-le ikakvo poveanje fonda za ovu vrstu investicija.

    U osjetnu moderni-zaciju vlastitih kapacite-ta odluit e se tijekom 2013. godine i znatno vie u to ulagati 14,6 po-sto tvrtki preraivake in-dustrije, dok e tek malo vie sredstava za tu na-mjenu odvojiti svega 12,3 posto industrijalaca. Ove e investicije 44,1 posto zadrati u prologodi-njem okviru. Istraivanje i

    Prihod ostvaren izvozom

    15,16%

    38,21%

    24,85%

    18,29%

    3,48%

    puno vei malo vei priblino jednak

    malo manji puno manji

    4,54%

    18,70%

    39,00%

    18,69% 19,07%

    BroJ zaPosLenih

    puno vei malo vei priblino jednak

    malo manji puno manji

    7,87%

    49,46%

    27,85%

    13,57%

    1,24%

    neto doBit

    puno veu malo veu priblino jednaku

    malo manju puno manju

    4,99%

    42,81% 44,24%

    6,28%1,70%

    UKUPni Prihod

    puno vei malo vei priblino jednak

    malo manji puno manji

    7,27%

    57,17%

    30,14%

    3,39% 2,03%

    izvoz

    puno vei malo vei priblino jednak

    malo manji puno manji

    0,85%

    35,57%

    55,32%

    6,27%1,99%

    Uvoz

    puno vei malo vei priblino jednak

    malo manji puno manji

    U 2013. u odnosu na 2012. planirate ostvariti:

    Veina grupa trai izlaz iz krize prvenstveno u reorganizaciji poslovanja

  • 9Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

    7,28%

    22,74%

    26,41% 25,36%

    18,21%

    BROJ ZAPOSLENIH

    puno vei malo vei priblino jednak

    malo manji puno manji

    17,97%

    25,78%

    20,26%16,99%

    18,99%

    NETO DOBIT

    puno veu malo veu priblino jednaku

    malo manju puno manju

    8,85%

    31,36%

    27,15% 28,38%

    4,26%

    UKUPNI PRIHOD

    puno vei malo vei priblino jednak

    malo manji puno manji

    Vaa tvrtka je 2012. u odnosu na 2011. ostvarila:

    Procijenite koliko e vaa tvrtka ulagati 2013. u odnosu na 2012. godinu:U modernizaciju kapaciteta

    13,02% 13,19%

    52,42%

    5,85%

    15,52%

    puno vie malo vie priblino jednako

    malo manje puno manje

    U preuzimanja i akvizicije

    0,17%4,97%

    49,34%

    17,88%

    27,64%

    puno vie malo vie priblino jednako

    malo manje puno manje

    U obrazovanje i edukaciju

    1,47%

    25,33%

    65,21%

    4,40% 3,59%

    puno vie malo vie priblino jednako

    malo manje puno manje

    U istraivanje i razvoj

    4,29%

    30,17%

    45,99%

    13,54%

    6,01%

    puno vie malo vie priblino jednako

    malo manje puno manje

    razvoj e u industriji ima-ti podjednak budet u ve-ini od 55,7 posto tvrtki, dok 38,1 posto tvrtki na-mjerava u 2013. godini ta sredstva malo i povea-ti. U fond za obrazovanje i edukaciju svojih 11.700 djelatnika podjednaka sredstva odvojit e 53,9 posto tvrtki, dok e 38,8 posto njih i poveati fond za obrazovanje svojih 6800 zaposlenika. Preuzi-manja i akvizicije u indu-striji e idue godine biti kod veine od 61,8 posto tvrtki financirane na ovo-godinjoj razini, dok e 24,9 posto tvrtki ta sred-stva bitno smanjiti.

    U sektoru usluga, po svemu sudei, nastupa turbulentna godina kad je rije o investicijama, jer 41,2 posto kompani-ja iz ovog sektora namje-rava bitno poveati fond za modernizaciju kapaci-teta, uz grupu od 35,4 po-sto tvrtki koje e i naredne godine priblino jednako uloiti u modernizaciju. Istraivanje i razvoj tako-

    er su u fokusu i za to e u narednoj godini u 24,6 posto tvrtki biti izdvojena bitno vea sredstva, dok e u 21,1 posto poduzea poveanje ovih ulaganja biti malo manje. Razinu investicija iz 2012. na-mjerava i u 2013. zadrati veina od 40,6 kompani-ja uslunog sektora. Kon-tinuitet ulaganja u eduka-ciju djelatnika zadrat e

    i veina od 65,5 uslunih tvrtki, a 21,8 posto ta e sredstva malo i povea-ti. Fond za preuzimanja i akvizicije bit e puno ma-nji u 64,7 posto tvrtki iz ove brane.

    Klub 400 e sljedeu godinu nastaviti uobiaje-nim ritmom investiranja u modernizaciju svojih ka-paciteta, i to s veinom od 57,3 posto u ovogo-dinjim okvirima. Mogui otkloni prema smanjenju ili poveanju ovih sredsta-va bit e zabiljeeni u ma-njem broju tvrtki. Fond za istraivanje i razvoj bit e kod 40,5 posto pripadnika kluba 400 na ovogodinjoj razini, dok e ga 38,1 po-sto tvrtki malo i poveati. Kod 71 posto tvrtki fond za obrazovanje i edukaci-ju bit e na ovogodinjoj razini, a 27,5 posto e pla-nirani iznos malo i pove-ati. Preuzimanja i akvi-zicije kod njih 51,5 posto bit e realizirani u ovogo-dinjim okvirima, 20 po-sto kompanija ta e sred-

    stva malo smanjiti, a 23,7 posto odluilo se na osjet-no smanjenje investicija u tu svrhu.

    Uvoz izvoz pokrivenostU ovogodinjem istrai-vanju od 408 tvrtki uspo-redbu uvozno-izvoznih rezultata s prolom go-dinom dalo je 265 tvrt-ki, koliko ih je odgovo-rilo na ovo pitanje. Njih 42,6 posto sa oko 13.800 zaposlenih ostvarilo je u 2012. uvoz priblino jed-nak lanjskom. Malo vei uvoz ostvarilo je 26,6 po-sto tvrtki sa 8300 zapo-slenih, a malo smanjenje njih 22 posto i 8500 za-poslenih. to se tie izvo-za, 24,3 posto tvrtki s oko 9000 zaposlenih ostvarilo je priblino jednak, a 24,2 posto sa 7300 zaposlenih i malo vei izvoz. Istovre-meno je 20,1 posto izvo-znika sa svojih 7800 rad-nika ostvarilo malo manji izvoz. Slina ravnote-a je i u segmentu veih

    uvozno-izvoznih rezul-tata. Tako je 16,7 posto tvrtki ostvarilo sa svojih 5300 djelatnika puno vei izvoz, dok je istovreme-no njih 14,6 posto sa 4300 ljudi ostvarilo puno manji izvozni rezultat.

    Tijekom 2012. godi-ne kod veine (57,8 posto stavova i sa 17.300 zapo-slenih) od 256 tvrtki koje su odgovorile na ovo pita-nje ostvarena je priblino jednaka pokrivenost uvo-za izvozom kao i prole godine.

    Jadranska Hrvatska je s veinom od 57,4 posto i 2500 zaposlenih ostvarila priblino jednak uvozni i malo loiji izvozni rezul-tat (45,5 posto tvrtki s oko 2100 zaposlenih), pa je na kraju i pokrivenost uvoza izvozom bila neto manja nego 2011. godine, to je kod veine od 40,6 posto tvrtki s oko 1100 zaposle-nih rezultiralo i smanje-njem prihoda od izvoza.

    Kontinentalna Hrvat-ska je sa 39,6 posto tvrtki i 11.200 zaposlenih ostva-rila uvoz slian prolo-godinjem, dok je isto-vremeno njih 28,6 posto imalo malo vei uvoz, a 23,5 posto malo manji uvoz nego prole godine.

    Izvoz je bio kod 15,7 posto puno vei, kod 26,4 posto malo vei, kod 26,1 posto priblino jed-nak prologodinjem, kod 14,8 posto malo ma-nji i kod 16,8 posto puno manji, pa je to na kraju u Kontinentalnoj Hrvatskoj rezultiralo priblino jed-nakom pokrivenou uvo-za izvozom kao i 2011. godine (tako procjenjuje veina od 64,1 posto uvo-zno-izvoznih kompanija). Unato tome ova regija je ostvarila malo vei prihod

    I ovogodinja je procjena da se likvidnost u 2013. godini nee bitno promijeniti

  • 10 Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OEKIVANJA 2013. Privredni vjesnik

    Redoslijed prioriteta se ne mije-nja. Pitanje je slua li izvrna vlast gospodarstvenike u rangiranju pri-oriteta i kljunih odluka koje Vlada treba donijeti za izlazak iz krize.I dok smo u 2012. navodili kao prvi prioritet smanjivanje doprinosa i poreza na radnu snagu, ponderi-rani glasovi za 2013. rezultirali su stavom 22,7 posto tvrtki da je glav-ni problem i prioritetni zadatak rje-avanje nelikvidnosti. To pak uzro-no-posljedino govori o nedostatku novca, sve teim mogunostima osiguravanja novanog toka i li-kvidnih sredstava za normalno po-slovanje. Drugo mjesto sa 19,9 po-sto zauzela je potreba smanjivanja poreza i doprinosa na radnu snagu. Tek na tree mjesto sa 17,9 posto glasova gospodarstvenici su stavi-li privlaenje inozemnih investicija. Znatno smanjenje dravne admini-stracije zauzelo je etvrtu poziciju sa 17,3 posto glasova. Jeftiniji po-duzetniki krediti na listi priorite-

    ta zauzimaju peto mjesto temeljem stava 13,7 posto kompanija. Ogra-nienje trajanja sudskih postupaka kod steaja dobilo je oko 8,2 posto glasova te se nalazi na posljednjem mjestu na listi prioriteta. Kod vei-ne grupa redoslijed prioriteta, kao i pripadajui postotni udjeli, vrlo su bliski navedenima. Bitno se razliku-ju samo stavovi graevinara. Njima je po prioritetima na prvom mjestu privlaenje inozemnih investici-

    ja za to se izjasnilo njih oko 24,3 posto. Drugo, tree i etvrto mjesto po vrlo bliskim postotnim udjelima zauzimaju: znatno smanjivanje dr-avne administracije - 18,7 posto, smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu - 18 posto, rjeavanje nelikvidnosti - 17,8 posto. Posljed-nje mjesto graevinari su dodijelili ogranienju trajanja sudskih postu-paka kod steaja sa 9,1 posto gla-sova.

    Prve stvari prveStruktura financiranja 2012.(u odnosu na 2011.)

    VLASTITA SREDSTVA

    IZ DRUGIH IZVORA

    OBVEZNICE, DIONICE

    KREDITI BANAKA

    FONDOVI EU-a

    70,20%

    60,70%

    19,24%

    21,04%

    67,47%

    59,24%

    41,68%21,68%

    puno vie6,33%

    puno vie9,67%

    puno vie8,96%

    puno vie0%

    puno vie0,86%

    malo vie14,66%

    malo vie8,98%

    malo vie

    malo vie0%

    malo vie21,41%

    priblino jednako

    priblino jednako

    priblino jednako

    priblino jednako

    priblino jednako

    malo manje6,95%

    malo manje2,92%

    malo manje

    malo manje11,49%

    malo manje6,37%

    puno manje1,86%

    puno manje17,74%

    puno manje8,44%

    puno manje

    puno manje12,12%

    Koje odluke po prioritetima treba donijeti za izlazak iz krize u 2013. godini ?

    13,75%

    17,35%19,93%

    22,72%

    8,29%

    17,96%

    jeftiniji poduzetniki

    krediti

    znatno smanjivanje

    dravne administracije

    smanjivanje poreza i doprinosa

    na radnu snagu

    rjeavanje nelikvidnosti

    ogranienje trajanja sudskih postupaka kod

    steaja

    privlaenje inozemnih investicija

    od prodaje u inozemstvu.Graevinari su vei-

    nom od 93 posto potvr-dili ostvarenje priblino jednakog uvoza, sa 93,2 posto priblino jedna-kog izvoza, sa 94,8 posto podjednaku pokrivenost uvoza izvozom, kao i po-datak da je kod njih 93,2 posto i prihod od izvoza u 2012. godini bio priblino jednak onome u 2011.

    2013. blagi optimizamGlede uvozno-izvoznih planova za 2013. godinu oenito prevladava blago optimistian stav da e re-zultati biti isti ili malo bo-lji nego ovogodinji. Tako

    55,3 posto poduzetnika sa 20.000 zaposlenih namje-rava uvoziti otprilike isto kao i ove godine, dok e njih 35,5 posto sa 12.200 zaposlenih svoj uvoz i malo poveati. U izvozu 30,1 posto kompanija sa 11.000 zaposlenih plani-ra ostvariti priblino jed-nake rezultate kao i ove godine, dok njih 57,1 po-sto sa svojih 19.000 za-poslenih namjerava svoj izvoz malo i poveati. Time bi se trebala posti-i jednaka (55,3 posto) ili ak i malo vea (31,2 posto) pokrivenost uvo-za izvozom, kao i malo vei prihod ostvaren izvo-

    zom, emu se nada veina od 55,9 posto tvrtki i nji-hovih 18.400 zaposlenih. Vei dio ostalih (29,6 po-sto sa 11.000 zaposlenih) oekuje prihod od izvoza u granicama onog ostva-renog u ovoj godini. Ja-dranska Hrvatska oeku-je u 2013. godini otprilike podjednak uvoz (stav je to 62,6 posto tvrtki) - jed-nak (45,9 posto) ili malo vei izvoz (34,7 posto). Takoer se oekuje jedna-ka ili malo bolja pokrive-nost uvoza izvozom, kao i ukupan prihod ostvaren izvozom.

    Slina pozitivna oe-kivanja prevladavaju i u

    Kontinentalnoj Hrvatskoj s razlikom to je malo jae izraeno oekivanje ma-log poveanja izvoza kod 61,5 posto tvrtki pa time u konanici i adekvatnog pozitivnog pomaka u pri-padajuem dijelu uku-pnog prihoda to oekuje 60,6 posto tvrtki.

    Graevinarstvo se u segmentu uvozno-izvo-znih oekivanja u 2013. godini nada ostvariti u od-nosu na ovu godinu malo bolje rezultate. To je i ra-zumljivo jer 2012. je bila jedna od gorih godina po rezultatima poslovanja i rada cjelokupne graevin-ske operative.

    ostale djelatnosti

    preraivaka industrija

    graevinarstvo

    trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila

    strune, znanstvene

    i tehnike djelatnosti 35,05%

    29,17% 9,07%

    10,54%

    16,17%

  • 11Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

    Struktura financiranja 2013.(plan u odnosu na 2012.)

    IZ DRUGIH IZVORA

    53,61%

    22,86%18,65%

    puno vie2,12% malo vie

    priblino jednako

    malo manje2,75%

    puno manje

    OBVEZNICE, DIONICE

    25,65% 71,30%

    puno vie0,43%

    malo vie0,13%

    priblino jednako

    malo manje2,50%

    puno manje

    KREDITI BANAKA

    59,33%

    puno vie8,37% malo vie11,43%

    priblino jednako

    malo manje10,67%

    puno manje10,20%

    FONDOVI EU-a

    48,02%

    27,91%

    puno vie8,95%

    malo vie

    priblino jednako

    malo manje0,48%

    puno manje14,64%

    VLASTITA SREDSTVA

    26,87%

    64,71%

    puno vie4,02%

    malo vie

    priblino jednako

    malo manje2,75%

    puno manje1,65%

    Veina tvrtki je svo-ja razmiljanja o elje-nim postignuima izrazi-la sljedeim postocima: jednak uvoz - 87,2 posto, malo vei izvoz - 69,3 po-sto, malo vea pokrive-nost uvoza izvozom - 70 posto i na kraju kao rezul-tanta malo vei prohod od izvoza oekuje 70 posto gospodarstvenika iz pod-ruja graevinarstva.

    Oekivani rezultati poslovanja 2012.Financijski rezultati u 2012. godini trebali bi ukupno pokazati i bla-gi porast ukupnog priho-da i neto dobiti, ali i blago smanjenje broja zaposle-nih. Gospodarstvenici, njih 8,8 posto najavljuje da e poslovnu 2012. zavr-iti s puno veim ukupnim prihodom, s malom veim njih 31,3 posto, priblino jednakim 27,1 posto, malo manjim 28,38 posto, puno manjim 4,2 posto.

    Procjena oekivane neto dobiti u 2012. godi-ni postotno je zastuplje-na tako da je razvidno da e vie od 50 posto gos-podarstva ostvariti do-bit - i to puno veu do-bit njih 17,9 posto, malo veu 25,78 posto, pri-blino jednaku 20,2 po-sto, malo manju 17 po-sto, puno manju 19 posto gospodarstva. Vodei lju-di tvrtki predviaju da e konaan broj zaposle-nih na kraju 2012. godi-ne biti - moramo naglasiti kod njihovih tvrtki - puno vei kod 7,2 posto (kra-jem 2011. su zapoljavali 3800 ljudi), malo vei kod 22,74 posto (11.800 zapo-slenih), priblino jednak kod 26,4 posto (13.800 zaposlenih), malo manji kod 25,3 posto (13.200 zaposlenih), puno manji kod 18,2 posto (9500 za-poslenih). Kako raste ve-liina tvrtke, tako se po-veava postotak odgovora u smjeru smanjenja bro-ja zaposlenih. Dakle mali i srednji poduzetnici, kao okosnica buduih aktiv-nosti, pozicioniraju se kao oni kod kojih je jo uvijek mogue nai posao jer tre-baju strunu radnu snagu.

    Gledano po regija-ma, oekivani rezulta-ti za 2012. godinu za Ja-dransku Hrvatsku polaze od pretpostavke malo ma-njeg ukupnog prihoda

    (45,4 posto), malo vee neto dobiti (48,8 posto), malo manjeg broja broj zaposlenih (42,4 posto). Petina gospodarstvenika iz preraivake industrije (20,9 posto) oekuje puno vei ukupni prihod, njih 31,5 posto ukupno manji prihod, priblino jednak ostvarit e 28,8 posto gos-podarstva. to se pak tie neto dobiti, za 26,7 posto gospodarstva ona bi tre-bala biti puno vea, malo

    vea kod 32,9 posto, broj zaposlenih puno vei kod 10,5 posto (u odnosu na 2300 zaposlenih krajem 2011. godine a rije je o preteito malim tvrtka-ma), broj zaposlenih malo vei kod 30,7 posto (6600 zaposlenih), a priblino jednak broj zaposlenih oekuje se kod etvrti-ne gospodarstvenika 25,9 posto. Za isti postotak se oekuje i malo manji broj zaposlenih, a puno manje kod 7,1 posto tvrtki,

    Graevinari oeku-ju, po stavovima veine od 61,2 posto, zavriti po-slovnu godinu s priblino jednakim ukupnim priho-dom kao i 2011. godine, manjom neto dobiti (malo manjom smatra 46,7 po-sto tvrtki, puno manjom 35,2 posto) i s priblino jednakim brojem zaposle-nih po procjeni 63,8 posto tvrtki i malo manjim bro-jem ljudi po procjeni 24,2 posto graevinskih tvrt-ki. To treba gledati i kroz prizmu ve provedenih smanjenja broja zaposle-nih i smanjenje graevin-ske aktivnosti.

    Trgovci su se podijeli-li u stavovima glede oe-kivanog ukupnog priho-da po zavrnom raunu za 2012. godinu: njih 35 po-sto oekuje malo bolji re-zultat, a 40,9 posto pred-via malo loiji rezultat. Bruto dobit bi trebala biti malo manja po stavu njih 41,6 posto. Broj zaposle-nih e kod 38,6 posto tvrt-ki sa 4200 zaposlenih kra-jem godine biti malo vei,

    kod 33,7 posto (sa 3700 zaposlenih) priblino jed-nak prethodnoj godini, a 17,3 posto onih koji su u 2011. zapoljavali 1900 ljudi oekuje godinu za-vriti s malo manjim bro-jem ljudi.

    Tvrtke uslunog sek-tora najavljuju ukupno neto loije poslovne re-zultate u 2012. godini u odnosu na 2011. Njih 28,4 posto oekuje malo vei ukupan prihod, 31 posto podjednak, a 34,9 posto malo manji ukupni pri-hod. Neto dobit bi kod 33 posto gospodarstveni-ka uslunog sektora tre-bala ostati ista, kod 22,3 posto malo manja, a kod 24,2 posto puno manja. Oekivani broj zaposlenih na kraju poslovne godine trebao bi biti puno manji kod 44,1 posto tvrtki koje su prolu godinu zavrile sa oko 7000 zaposlenih, malo manji kod njih 30,3 posto sa 4900 zaposlenih i priblino jednak kod 13,5 posto kompanija koje su krajem 2011. godine ima-le oko 2100 djelatnika.

    Kod grupe 400 oeki-vanja obuhvaaju sve op-cije osim velikog sma-njenja, pa tako 10,4 posto najavljuje puno bo-lji rezultat u uspored-bi sa 2011. godinom, a malo manji porast uku-pnog prihoda najavljuje njih 34,4 posto. Pribli-no jednak prihod predvia ostvariti 28 posto kompa-nija s oko 10.900 zapo-slenih. Malo manje oe-kuje uprihoditi 27,1 posto tvrtki s oko 6500 zaposle-nih. Puno veu neto dobit za svojih 8200 zaposlenih ostvarit e 25,3 posto tvrt-

    ki, dok e taj porast biti neto manji kod 33 posto tvrtki koje zapoljavaju 7800 ljudi. Priblino jed-naku dobit trebale bi rea-lizirati tvrtke koje uz 3600 djelatnika imaju ponde-rirani udio od 17,6 posto kompanija iz grupe 400. Malo manju dobit oekuje

    8,4 posto tvrtki, a na vee smanjenje dobiti priprema se 15,4 posto kompanija sa 2700 zaposlenih.

    Ove tvrtke su tijekom 2012. i zapoljavale i ot-putale djelatnike, pa tako e njih 10,7 posto doeka-ti kraj godine s puno vie zaposlenih u odnosu na 3000 dosadanjih, dok e malo vei broj zaposlenih imati 26,7 posto kompa-nija koje su krajem 2011. zapoljavale oko 7500 ljudi. Podjednaku zapo-slenost od oko 3800 ljudi odrat e 13,3 posto tvrt-ki. Malo smanjenje broja ljudi bit e kod 23,1 posto poslodavaca koji su zapo-ljavali oko 6500 ljudi, a 25,9 posto najavljuje za-vriti poslovnu godinu sa znatno manjim brojem ljudi u odnosu na dosa-danjih 7300.

    Financiranje 2012.Financiranje gospodar-stva vlastitim sredstvima ove godine u odnosu na prethodnu bilo je kod ve-ine od 70,2 posto pribli-no jednako. Fondovi EU-a bili su kod veine od 60,7 posto koriteni kao i pret-hodne godine, jedino ih je 17,7 posto preteno malih kompanija koristilo u bit-no manjem iznosu. Kredi-tima banaka se 41,6 posto anketiranih gospodarstve-nika koristilo podjedna-ko kao i protekle godine, malo vie ova je sredstva alociralo njih 19,2 po-sto, a puno vie 8,9 posto kompanija. Manje se za kreditima posezalo u 21,6 posto kompanija, a puno manje na taj nain finan-ciranja odluilo se njih 8,4 posto. Obveznice i di-onice podjednako su kori-tene u 67,4 posto tvrtki, dok je kod 11,4 posto ovaj izvor koriten malo ma-nje. Na bitno smanjenje ovih sredstava kao izvora financiranja odluio se 21 posto kompanija.

    I ove godine su se tvrt-ke priblino jednako fi-nancirale iz drugih izvo-ra kao i protekle godine, to potvruju i odgovori 59,2 posto ankete. U 21,4 posto sluajeva ovi izvori koriteni su malo vie, a u 12,1 posto kompanija fi-nanciranje 2012. iz drugih izvora bitno je smanjeno u odnosu na 2011. godinu.

    Tvrtke Jadranske Hr-vatske i ove godine pod-

    Krediti banaka i dalje e biti prisutni u financijskoj konstrukciji kod 59,3 posto kompanija

    I ove godine su se tvrtke priblino jednako financirale iz drugih izvora kao i protekle godine

  • 60 godina u slubi gospodarstva

    Privredni vjesnik d.o.o. A Kaieva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska W www.privredni.hr E [email protected]

    utemeljeno 1953.

    Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

    privredni vjesnik pvinternational

    Englesko izdanje poslovno-financijskog tjednika

    pv+

    BibliotekaPrivrednog vjesnika

    pvTV

    Poslovne televizijske emisije

    zelenimagazin zmzin

    400 najveih i najuspjenijih poduzetnika

    Rang-ljestvice banaka, osiguranja, leasinga i fondova

    Zeleno je IN Magazin o poslovnom ivotnom stilu

    FINANCIJSKAINDUSTRIJA

    d

    20GODINA

    i

    18GODINA

    Barometar gospodarstva Izbor ekonomskog analitiara godine

    Istraivanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

    Web, drutvene mreewww.privredni.hr

    OCEKIVANJAPOSLOVNA pv multimedijacentar za istraivanja

    Dobitnik nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012.

  • 13Broj 3758/3759, 17. prosinca 2012.www.privredni.hr

    Planirate u 2013. u odnosu na 2012. ostvariti izvoz:

    14,01%

    55,13%

    27,92%

    1,98% 0,97%

    puno vei malo vei priblino jednak

    malo manji puno manji

    Preraivaka industrija

    0,00%

    5,96%

    75,39%

    16,61%

    2,04%

    puno bolje malo bolje priblino isto

    malo loije puno loije

    Grana djelatnosti vae tvrtke u 2013. kotirat e:

    trGovina

    0,81%

    23,59%

    68,93%

    4,63% 2,05%

    puno vei malo vei priblino jednak

    malo manji puno manji

    Planirate u 2013. u odnosu na 2012. ostvariti ukupni prihod:

    13,72%

    52,40%

    28,35%

    1,43% 4,09%

    vrlo velik osjetan prihvatljiv malen zanemariv

    negativan utjecaj krize na vau tvrtku 2013. bit e:

    uinke krize, vaa tvrtka e u 2013.:

    5,14%9,58%

    68,18%

    8,33% 8,77%

    spremno i uspjeno savladati

    uglavnom prevladati

    pokuati prevladati

    teko prevladati

    vrlo teko prevladati

    Graevinarstvo

    jednako su koristile razli-ita sredstva financiranja kao i prole, s tom razli-kom to ih se 31,2 po-sto malo manje financi-ralo vlastitim sredstvima i istovremeno 52,3 posto malo vie koristilo kredi-te banaka.

    Tvrtke Kontinental-ne Hrvatske ove su godi-ne vlastita sredstva u vei-ni od 76 posto kompanija koristile za investiranje kao i prole godine, pa ak i malo vie u 13,4 po-sto kompanija. Fondove EU-a koristila je veina od 57,4 posto podjednako kao i 2011. godine, dok se 18,6 posto kompanija od-luilo na bitno reduciranje koritenja ovih sredstava za financiranje poslova-nja. I krediti banaka bili su kod veine od 45,2 po-sto koriteni kao i pro-le godine, dok je jedan dio od 24,9 posto gospo-darstvenika odluio sma-njiti financiranje krediti-ma banaka. Jenako tako je bilo i u sluaju financira-nja obveznicama i dioni-cama. Veina od 65,6 po-sto ovaj izvor koristila je kao i prole godine, 13,3 posto kompanija malo je smanjilo nihovo korite-nje, a 21 posto kompani-ja puno manje je koristi-lo ovaj izvor financiranja.

    Iz drugih izvora 55,2 posto kompanija finan-ciralo se kao i prole go-dine. Dio njih (24,4 po-sto) ova sredstva koristio je ove godine malo vie nego prole, a jedan ma-nji dio (12,1 posto) kori-stio ih je puno manje nego 2011. godine.

    Tvrtke s podruja Grada Zagreba veinom su (njih 79,1 posto) vla-stita sredstva koristile za

    financiranje kao i 2011. godine, ali poveano je koritenje fondova EU-a. Puno vie su ovi fondovi koriteni u 24,4 posto tvrt-ki, malo vie u 19,7 posto, a priblino jednako kao i 2011. godine u 31,7 posto kompanija. Istovremeno je 6,9 posto tvrtki ove go-dine fondove EU-a kori-stilo u malo manjoj kolii-ni, a 17,1 posto kompanija osjetno je smanjio kori-tenje ovih sredstava za financiranje poslovanja.

    Krediti banaka i ove godi-ne kod veine od 51,3 po-sto koriteni su kao i pro-le godine, s tim da se 17,7 posto srednjih tvrtki ovim sredstvima koristilo puno vie nego prole godine, a 17,2 posto preteito malih tvrtki ova sredstva je tije-kom 2012. godine koristi-lo malo manje kao izvor financiranja. Obveznice i dionice su u 51,7 posto kompanija koritene kao i prole godine. Malo ma-nje je ova sredstva u 2012. godini u odnosu na 2011. koristilo 27,5 posto kom-panija, a puno manje njih 20,7 posto.

    ak 43,5 posto kom-panija koje su se finan-cirale iz drugih izvora 2011. godine to su nasta-vile initi i u 2012. godi-ni, a njima se tijekom go-dine pridruilo 35,2 posto kompanija koje su malo

    vie koristile ovaj izvor financiranja.

    Preraivaka indu-strija tijekom 2012. ve-inom je koristila vlasti-te izvore financiranja kao i 2011. godine (64,9 po-sto), s tim da se 10,9 po-sto kompanija puno vie u ovoj godini koristilo vla-stitim sredstvima nego u 2011. Fondovi EU-a bili su u 68,3 posto kompani-ja koriteni kao i protekle godine, ali ih je 17 posto kompanija koristilo puno manje nego prole godi-ne za financiranje poslo-vanja. S kreditima bana-ka je tijekom godine bilo promjena u odnosu na na-in koritenja u 2011. go-dini. Oko 8,2 posto kom-panija koristilo ih je puno vie nego 2011. godine, a 16,6 posto tvrtki malo vie. Podjednako su u us-poredbi sa 2011. godinom krediti koriteni u 38 po-sto kompanija. Oko 28,6 posto kompanija je tije-kom godine smanjilo ko-ritenje kredita za vla-stito financiranje, dok je 11,4 posto kompanija nji-hov udio i bitno reducirao u usporedbi s prolom go-dinom. Obveznice i dioni-ce u 54,7 posto tvrtki ko-ritene su i ove godine kao i prole, no dio kompanija ih je koristio malo manje (25,4 posto) ili puno ma-nje (19,7 posto) za finan-ciranje poslovanja.

    Iz drugih izvora se preraivaka industrija veinom od 69,6 posto fi-nancirala kao i prole go-dine, jedino dio kompani-ja od 13,8 posto je malo smanjio koritenje ovih sredstava, a 14,3 posto kompanija je veoma redu-ciralo koritenje sredstava iz ovih izvora.

    Vlastita sredstva u planu financiranja 2013. godineFinanciranje kompanija u 2013. godini prema rezul-tatima ovogodinjeg istra-ivanja uglavnom podra-zumijeva kod veine od 64,7 posto tvrtki korite-nje vlastitih sredstava pri-blino jednako kao i ove godine s tendencijom po-veanja ovog izvora fi-nanciranja. Fondovi EU-a takoer bi se kod 48 po-sto tvrtki trebali koristiti za financiranje kao i ove godine, s tim da oko 35 posto anketiranih kompa-nija najavljuje njihovo ko-ritenje u veem ili puno veem volumenu. Oko 14,5 posto kompanija na-mjerava bitno smanjiti koritenje ovih sredstava 2013. godine. Krediti ba-naka i dalje e biti prisutni u financijskoj konstrukci-ji kod 59,3 posto kompa-nija. Ostalih etrdesetak posto tvrtki ova e sred-stva koristiti vie ili puno vie, ali priblino isto toli-ko e kredite probati malo ili puno smanjiti u pla-nu financiranja. Obvezni-ce i dionice e kod vei-ne od 71,3 posto odigrati istu ulogu kao i u 2012. godini, a kod dijela kom-panija od oko 25,6 posto njihovo koritenje bit e bitno reducirano. Kori-tenje financija iz drugih izvora nastavit e 53,6 po-sto sudionika ovogodi-njeg istraivanja u 2013. godini podjednako kao i ove godine. Sljedee go-dine 22,8 posto kompa-nija malo vie e se kori-stiti financijama iz drugih izvora, a 18,5 posto kom-panija e ovakav nain za-tvaranja financijske kon-strukcije bitno smanjiti.

    Preraivaka industrija tijekom 2012. veinom je koristila vlastite izvore financiranja kao i 2011. godine

  • 14 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OEKIVANJA 2013.

    Jozo Vrdoljak [email protected]

    S potpreds jedni -kom hrvatske vla-de i ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske uni-je Brankom Griem raz-govarali smo o nainu povlaenja sredstava iz fondova Europske unije te o mjerama kojima Vlada namjerava utjecati na to da se ostvari rast gospo-darskih pokazatelja u idu-oj godini.

    Na elu ste Koordinacije za gospodarstvo Vlade. to planirate promijeni-ti kako bi poeo opora-vak gospodarstva? Vje-rujete li da je mogu rast u iduoj godini i ko-liko?- Za oporavak gospodar-stva kljune su investici-je u javnom i privatnom sektoru. Uz ve pokrenu-te javne investicije, cilj nam je pomoi poduzetni-cima u privatnom sektoru u restrukturiranju njiho-vih tvrtki i novim ulaga-njima. Jako je vano, a za to imamo izvrsnu priliku, povezati domae izvore financiranja i sredstva iz EU fondova. Upravo ula-zak Hrvatske u EU prua nam mogunost da preo-krenemo trend i potakne-mo gospodarski rast una-to tome to nam ne ide na ruku injenica da je i Eu-ropa u treem kvartalu do-segnula novo recesijsko dno, to ima izravan ui-nak na nau zemlju kroz pad izvoza i osobne po-tronje. Vlada oekuje u iduoj godini rast BDP-a od 1,8 posto.

    Vie puta ste izjavili da ne moemo biti zado-voljni dosadanjim po-vlaenjem sredstava iz EU fondova, realizaci-jom i pripremom proje-kata. to se moglo bolje uiniti i to jo moemo uiniti kako bismo bili efikasniji?- Trenutno smo na otpri-like 59 posto ugovore-nih IPA sredstava, te na 68 posto svih ugovorenih sredstava koja su nam na raspolaganju kroz pretpri-

    stupne programe: CAR-DS, PHARE, ISPA, SA-PARD i IPA. IPA sredstva emo ugovarati jo sigur-no dvije godine, a plaa-nja e se obavljati i do 2016. godine, ime se otvara prostor za njihovo poveanje. Klju za dobru apsorpciju sredstava je u ubrzanju procedura pri-preme i odobravanja pro-jekata. U zadnjih nekoliko godina tome se nije pri-stupalo na sustavan nain i posljedice danas osje-amo. Pritom ne mislim samo na pripremu apli-kacija i natjeajne doku-mentacije ve i na rjea-vanje imovinsko-pravnih odnosa, dozvola, prostor-no-planske dokumenta-cije, a sve to koi pripre-mu i provedbu projekata, posebice onih velikih, bez

    obzira radi li se o EU pro-jektima, domaim projek-tima koji se financiraju iz dravnog prorauna ili projektima privatnih inve-stitora.

    Koliko e najavljeno za-poljavanje novih stru-njaka za EU fondove promijeniti situaciju?- Kako bismo promijeni-li situaciju nabolje, ne-ophodni su nam ljudi sa specifinim znanjima i vjetinama, spremni na brze prilagodbe, kon-stantno uenje i usva-janje novih znanja. Uz sva proraunska ogra-nienja Vlada je svje-

    sna potrebe za jaanjem kapaciteta i stoga emo zaposliti 232 strunja-ka na pripremi projeka-ta koji e biti financira-ni iz EU fondova. Nakon ulaska Hrvatske u EU dio njihovih plaa moi e se pokrivati sredstvi-ma strukturnih instru-menata. Svjesni smo da dodatni troak plaa mo-ramo izdrati jo sljede-e godine, ali to je mini-malni troak u odnosu na one iznose koji su nam na raspolaganju a koje moemo izgubiti ukoli-ko ne osiguramo odgo-varajui administrativni kapacitet.

    Koliko e sredstava iz EU fondova biti na ras-polaganju Hrvatskoj u narednom razdoblju?- Hrvatska ulazi u EU na kraju njezinog proraun-skog razdoblja koje tra-je od 2007. do 2013., a za zadnjih est mjeseci tog razdoblja Hrvatskoj je samo za provedbu ko-hezijske politike alocira-no 450 milijuna eura. Taj e se novac troiti na ve-like projekte u sektori-ma zatite okolia i pro-meta, projekte usmjerene na jaanje konkurentno-sti hrvatskih regija, ja-anje poduzetnitva, po-ticanje razvoja znanosti

    i inovacija, jaanja ljud-skih resursa. Pregovori o viegodinjem financij-skom okviru za razdoblje 2014.-2020. su jo u tije-

    ku i u ovom trenutku je jo uvijek nemogue to-no rei koliko e ukupno sredstava biti na raspola-ganju Hrvatskoj. Procje-

    Branko Gri, potpredsjednik Vlade i ministar reGionalnoG razVoja i fondoVa eUrop ske Unije

    Cilj nam je preokrenuti trend i potaknuti rastUz ve pokrenute javne investicije, cilj nam je pomoi poduzetnicima u privatnom sektoru u restrukturiranju njihovih tvrtki i novim ulaganjima. Jako je vano, a za to imamo izvrsnu priliku, povezati domae izvore financiranja i sredstva iz EU fondova

    Trenutno smo na otprilike 59 posto

    ugovorenih IPA sredstava, te na 68

    posto sredstava iz pretpristupnih

    fondova

    Vlada je svjesna potrebe za jaanjem

    kapaciteta i stoga emo zaposliti 232

    strunjaka koji e raditi na pripremi

    projekata

    alocirano Hrvatskoj samo za provedbu kohezijske politike iz EU-a Hrvatskoj u prvih 7 godina lanstva

    450 mil 13,7 mlrd ( (

  • 15www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

    Branko Gri, potpredsjednik Vlade i ministar reGionalnoG razVoja i fondoVa eUrop ske Unije

    Cilj nam je preokrenuti trend i potaknuti rastUz ve pokrenute javne investicije, cilj nam je pomoi poduzetnicima u privatnom sektoru u restrukturiranju njihovih tvrtki i novim ulaganjima. Jako je vano, a za to imamo izvrsnu priliku, povezati domae izvore financiranja i sredstva iz EU fondova

    Hoete li i u kojoj mjeri koristiti usluge pri-vatnih agencija i savjetnika? Na koji im nain Vae ministarstvo moe po-moi?- Naravno da se rauna i na privat-ne agencije i konzultante, pose- bice zbog dosta ogranienih ljud-skih resursa i iznimno kratkog vremena da zavrimo sve pripre-mne radnje prije ulaska Hrvatske u EU. Nakon ulaska emo se suo-iti s itavim nizom novih izazo-va za koje emo takoer treba-

    ti savjete strunjaka iz raznih podruja. Dobar dio poslo-

    va ionako ne elimo za-

    dravati kao obvezu javnog sektora, ve smatramo da znaajan dio sa-vjetodavnih usluga moe ponudi-ti privatni sektor. U ovom trenut-

    ku trite savjetodavnih usluga u Hrvatskoj se tek razvija, a nama je bitno da taj segment trita, prije

    svega domaih tvrtki i konzultana-ta, to vie ojaa i dosegne visoke

    standarde u pruanju usluga u Hr-vatskoj i inozemstvu. S druge strane,

    moramo voditi rauna da naa tijela drav-ne uprave kontroliraju procese u strunom

    dijelu - to se odnosi na sadraj vezan uz pojedino podruje, kao i u tehnikom smi-slu - tu je rije o procedurama i administra-ciji jer jedino s kompetentnom administra-cijom moemo osigurati ostvarenje javnog interesa. Ministarstvo ne treba samo kon-zultantske tvrtke nego i partnere iz aka-demske i poslovne zajednice. Planiramo formirati tematske forume i posebne gru-pe koje mogu pridonijeti daljnjem definira-nju potreba javnosti, kako bi se te iste po-trebe mogle adresirati novim projektima sufinanciranim iz fondova EU-a.

    rauna se i na privatne agencije i konzultante

    njuje se da e ta sredstva iznositi otprilike mili-jardu eura u prvih neko-liko godina lanstva, s

    tendencijom rasta sva-ke godine, to bi moglo narasti i do 1,4 milijar-de eura za zadnju godinu Financijske perspektive 2014.-2020. Ukupno bi Hrvatskoj za sve progra-me na raspolaganju bilo 13,7 milijardi eura u se-dam godina. Iznimno je vano i kako se taj novac troi i kakav je uinak od potroenih sredstava. To znai da nije uvijek poanta potroiti sve to imamo, ve je puno va-nije potroiti pametno i stvarati vrijednosti za za-jednicu.

    Jeste li skupa s Europ-skom komisijom uspje-li uspostaviti jedinstve-no upravljako tijelo za koritenje EU fondova? Zato je ono vano?- Sustav upravljanja fon-dovima EU-a na gene-ralnoj je razini definiran odgovarajuom EU regu-lativom. Nain na koji e koja zemlja organizira-ti sustav, kojoj e institu-ciji dodijeliti koju funk-ciju, koliko e institucija akreditirati kao dio su-stava unutarnja su pita-

    nja svake zemlje lani-ce. Jedan od modela za uinkovito koritenje je sustav s jednim uprav-ljakim tijelom koje je nadleno za ukupno fi-nancijsko upravljanje i kontrolu, pri emu, na-ravno, druga resorna ti-jela ne gube svoje funk-cije, ve dapae ostaju odgovorna za programi-ranje, pripremu projeka-ta, selekciju projekata... U sustavu s jedinstve-nim upravljakim tije-lom i snanim koordina-cijskim tijelom osigurava se jedinstveni standard postupanja, izbjegava se dupliciranje funkcija pa tako i trokova u veem broju odgovornih tijela, a prema iskustvima dru-gih zemalja, nia je stopa pogreaka tijekom finan-cijskog upravljanja. Ta-kav model primjerice da-nas imaju Poljska i Litva koje su se u ovoj finan-cijskoj perspektivi poka-zale kao iznimno uspje-ne korisnice EU fondova. Jedinstveno upravljako tijelo kako ga mi osmi-ljamo zapravo otvara vie prostora linijskim mi-

    nistarstvima da se bave osmiljavanjem politi-ke razvoja svojeg sekto-ra, kriterijima za selekci-ju projekata te da dobiju sredstva iz EU-a za pro-vedbu svojih stratekih projekata. Po ulasku u EU, za potrebe upravlja-nja prvom generacijom strukturnih instrumena-ta Hrvatska e imati e-tiri upravljaka tijela za etiri operativna progra-ma (OP). To su: OP Pro-met, OP Zatita okolia, OP Regionalna konku-rentnost i OP Ljudski re-sursi kao nastavak IPA provedbenog sustava. Za razdoblje 2014.-2020. pi-tanje sustava upravljanja i njegovih sastavnica jo uvijek se razmatra.

    Kako osigurati neop-hodna vlastita sredstva za projekte? Mislite li da e se poduzetnici i in-stitucije usuditi koristiti kreditne linije namije-njene za tu svrhu?- Prije svega je to pita-nje likvidnosti prijavite-lja budui da je dinamika isplata nepovoljna za pri-javitelja jer se prije pr-

    vih isplata EU sredstava mora odraditi dobar dio aktivnosti, to podrazu-mijeva i trokove. Tro-kovi zatim moraju pro-

    i certifikaciju ime se dokazuje da su troko-vi prihvatljivi i suklad-ni projektnom prijedlo-gu. Proces od podnoenja zahtjeva za isplatu sred-stava pa preko certifici-ranja prijavljenih tro-kova moe potrajati vie mjeseci, ponekad i go-dinu dana. Svjesni smo tog problema i radimo na nekoliko instrumena-ta da se pitanje predfi-nanciranja rijei. Je-dan od instrumenata na kojem radimo u surad-nji s HBOR-om su jefti-ne kreditne linije kojima se krajnjim korisnicima

    omoguava da premoste rizine periode. Na naci-onalnoj razini priprema-mo i druge instrumente koji e biti vie usmje-reni na vee projekte. U svakom sluaju vidimo potrebe jedinica lokalne i regionalne samouprave, javnih poduzea i agen-cija, te civilnog dru-tva. Dostupnost novca za pokrivanje trokova je svakako bitan faktor za motivaciju manjih pri-javitelja i preduvjet bez kojeg neemo moi pri-javljivati velike projekte. Bitno je naglasiti da su sredstva iz EU-a sigur-na i da se iz EU prorau-na za projekte osigurava i do 85 posto sufinanci-ranja, to je svakako sti-mulativno za bilo kojeg prijavitelja. Privatni sek-tor e imati neto druga-ije uvjete jer primjerice IPARD nudi do 50 posto sufinanciranja investici-ja, ali je iznimno bitno naglasiti da ukoliko pri-vatni projekt nije finan-cijski odriv i bez tih 50 posto, onda moramo do-bro razmisliti elimo li ga uope financirati.

    Vlada oekuje u iduoj godini

    rast BDP-a od 1,8%(

    Bitno je naglasiti da su sredstva iz EU-a sigurna i da se iz EU prorauna za projekte osigurava i do 85 posto sufinanciranja

  • 17www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

    S vjetska gospodar-ska kriza traje ve pune etiri godine i ne nazire joj se kraj, pa se moe pretpostaviti da e cijelo ovo desetljee proi u traenju novoga global-

    nog ekonomskog mode-la. Paralelno e se uspo-stavljati i novi politiki odnosi ne samo u naem bliem okruju nego i na svjetskoj razini. Hrvatska je dio i bit e dio tih pro-cesa. Uz sve rizike otva-ra joj se prilika pronai

    nezaobilazno mjesto na gospodarskoj karti svije-ta, kao toka komunika-cije najveeg svjetskog trita, Europske unije, s dalekim, brzorastuim gospodarstvima. Hrvat-ska je jedina mediteran-ska zemlja na Dunavu i najbri put velikog dije-la Azije, Oceanije i arap-skog svijeta preko Sueza do Europe i obrnuto.

    Vanost izrade strategije nacionalnog razvojaHrvatska se treba ugle-dati na svoju prolost i vlastito iskustvo Dubro-vake Republike koja je u svoje vrijeme mo-gla egzistirati i prospe-rirati na razmeu civi-lizacija. Njen teritorij mora biti prostor inte-resa velikih kroz ije

    e se interese ostvariva-ti i hrvatski nacionalni interesi. Ona ima odgo-vornost pokuati kanali-zirati te interese i posta-viti se u aktivnu poziciju. U protivnom su mogua jo dva scenarija, jedan da novi ekonomski cen-tri moi preuzmu kon-trolu nad hrvatskim eko-nomskim prostorom kao rezultat ireg dogovora s

    ciljem ostvarivanja me-unarodnih interesa ili krajnje nepovoljna vari-janta da se u nemoguno-sti takvog dogovora Hr-vatska nae u prostoru trajne nestabilnosti.

    U tom je kontekstu ve-lika vanost izrade strate-gije nacionalnog razvoja, izrade politika zasnova-nih na toj opeprihvae-noj strategiji te jaanja in-stitucija koje e provoditi te politike.

    Samo organizirani moemo uspjetiVrlo brzo emo se susre-sti s konkretnim izazo-vima. Raspon koji e se kretati od definicije ulo-ge Hrvatske na energet-skoj karti svijeta (razgo-vori s Katarom, Ruskom Federacijom itd.) do ko-ritenja europskih fon-

    dova ija e nam sred-stva biti dostupna ovisno o sposobnosti strateko-ga planiranja za pojedina podruja i operacionali-zacije dogovorenih stra-tegija.

    Nakon 1102., 1527. i 1918. godine, 2013. pred-stavlja prijelomnu godi-nu i nadam se da e ova generacija bolje iskoristi-ti priliku umanjujui ri-zike ove vane povijesne odluke.

    HGK e kao i do-sad biti vrst oslonac hr-vatskome gospodarstvu i partner kreatorima eko-nomske politike u proce-su pristupanja Europskoj uniji, a pogotovo nakon toga, jer samo organizira-ni moemo uspjeti na za-htjevnom europskom i sve zahtjevnijem svjetskome tritu.

    NadaN VidoeVi, predSjedNik HrVatSke goSpodarSke komore

    2013. predstavlja prijelomnu godinuHrvatskoj se otvara prilika da postane nezaobilazno mjesto na gospodarskoj karti svijeta, kao toka komunikacije najveeg svjetskog trita, Europske unije, s dalekim, brzorastuim gospodarstvima

    HGK e kao i dosad biti vrst

    oslonac hrvatskome gospodarstvu i

    partner kreatorima ekonomske politike Hrvatska se

    treba ugledati na svoju prolost i vlastito iskustvo Dubrovake Republike koja je u svoje vrijeme mogla egzistirati i prosperirati na razmeu civilizacija

  • 18 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OEKIVANJA 2013.

    Z a hrvatske obrtni-ke 2012. godina bila je zaista jako teka. Izgubili smo jo oko 2000 obrta, ali vjerujemo da je taj trend zaustavljen. Veseli nas da je u ovoj go-dini bilo vie zaposlenih u obrtu - otvoreno je ipak preko 6000 novih radnih mjesta, unato padu broja obrtnika.

    Cijele godine trudi-li smo se utjecati na veliki dio zakonskih prijedloga, dajui primjedbe i prijed-loge, sve s ciljem boljit-ka obrtnitva. Poslovna 2013. bit e prijelomna. Uoi ulaska u EU odrat e se lokalni izbori i bojim se da se ne dogodi da pred izbore opet sve stane. To se znalo dogaati. Vjeru-jem da emo ovaj put bar u prva etiri mjeseca zai-sta doekati da Vlada po-ne provoditi svoj program, da konano pokrenu inve-sticije, da tvrtke predvod-nice zaponu s velikim radovima kako bi onda obrtnici, kao kooperanti, odradili sve one dodatne radove koje vrijedne obrt-nike ruke uvijek odrade.

    Za Hrvatsku i sve nas Europska unija je nemi-novna. Dijelom se veseli-mo, ali u dijelu zaista mo-ramo biti oprezni. U prvih est mjeseci jo posto-ji mogunost intervencije drave da raznim poticaj-nim sredstvima pomogne u stvaranju konkurentnosti,

    no nakon ulaska u EU to vie nee biti mogue. Vje-rujemo da emo mi ipak uspjeti u tih est mjeseci dati nova saznanja naim kolegicama i kolegama, a za to smo na razini Hrvat-ske obrtnike komore i for-mirali EU-tim.

    Obrtnici podravaju napore Vlade i uvoenje reda na tritu. Meutim isto tako predlaemo da drava sufinancira troak koji emo pretrpjeti te-meljem provedbe zakona o fiskalizaciji; predlaem da sa 50 posto sufinan-ciraju uvoenje fiskalnih blagajni.

    Za Hrvatsku obrtni-ku komoru i obrtnitvo u cjelini vano je i djelova-nje radne skupine za Za-kon o obrtu, jer elimo ra-zrijeiti neke situacije koje nas mue ve nekoliko go-dina. Prije svega obrazo-vanje, gdje bismo eljeli uvrstiti svoje ovlasti, po-sebno da HOK i obrtnici u svojim licenciranim ra-dionicama primaju nau-nike, ali i da se licencira-ju trgovaka drutva kako bi se otvarala ta naunika mjesta. elimo da po za-vretku kolovanja ueni-ci prime samo jednu svje-dodbu, a ne dvije kao to je sluaj sada. Isto tako, znate i za na problem jamstva svom imovinom. U ovom trenutku prijed-log zakona ide u dobrom smjeru i veselim se to

    smo pronali rjeenje koje e biti prihvatljivo i za dr-avu i za obrtnike. Vjeru-jem da emo zakon doe-kati u iduoj godini. Bar u prvom, najkasnije po-etkom drugog kvartala, kako bismo mogli prila-goditi sve nae druge akte.

    Kao obrtnik mogu rei da trgovini, poseb-no maloj trgovini, ne cva-tu rue. Ona je definitivno ugroena. Lokalna upra-va bi trebala shvatiti da zadravanjem malih obrt-

    nikih lokalnih trgovina u stvari titi svoje domi-cilno stanovnitvo. Na-ravno da veliki trgovaki lanci mogu povoljnije na-baviti robu nego mi u ma-lim trgovinama i da po-stoji nerazmjer u cijeni. Ali vjerujemo da emo i preko obrtnike kartice i VELPRO projekta koji HOK radi sa svojim part-nerima moi ostati konku-rentni i odrati se na tri-tu.

    Kako se bavim i rau-novodstvom i financija-ma, svakodnevno vidim probleme kod obrtnika, kod poduzetnika koji ne mogu naplatiti ono to su odradili i isporuili. I da-lje je u tom dijelu sporo pravosue najvea ko-nica. Ako ne moete na-platiti to to ste isporui-li, ne moete razmiljati o napretku svoje tvrtke. Ne moete razmiljati o otva-ranju novih radnih mjesta.

    Uvjeren sam da e se te stvari poeti rjeavati i da emo krenuti na bo-lji put.

    I duu godinu obilje-it e zasigurno ula-zak Hrvatske u Eu-ropsku uniju. Svi se stoga trebamo koncentrira-ti na promjene koje e se pri tome dogoditi. U ne-kim segmentima, pose-bice u turizmu i malom i srednjem poduzetnitvu, u poslovnoj 2012. godini bilo je pozitivnih iskora-ka. Moramo priznati i da je izostalo ono to su svi

    oekivali veliki i novi investicijski ciklus.

    No, treba biti realan i priznati kako je za veli-ke radove na infrastruktu-ri potrebno vrijeme. Ako su se oni ove godine pri-premali i jo uvijek se pri-premaju, vjerujem da mo-emo biti optimistini barem u procjeni da e se u iduoj godini ti projekti pokrenuti.

    Moram istaknuti i-njenicu da mi veinu rob-ne razmjene sa svijetom ostvarujemo upravo na europskom tritu i vano je da kreatori ekonomske politike u Hrvatskoj vode brigu o tome to se doga-a u eurozoni. Moramo prilagoavati mjere ono-me to se u njoj dogaa.

    No moda situacija i nije zapravo toliko tra-gina koliko nam se to sada ini. I poduzetnici-ma, tvrtkama i cijelom drutvu potrebne su dvije do tri velike investicije da se pokrene val optimizma

    koji sada nedostaje. Svi znamo da velike investici-je koje uglavnom izvode velike tvrtke na sebe veu manje projekte i usluge koje radi malo i srednje poduzetnitvo te se tako pokree cjelokupno gos-

    podarstvo. Mislim da u nas ima dovoljno inicija-tiva, a i mi sami u Hrvat-skoj gospodarskoj komori pokreemo teme zanimlji-ve malim i srednjim podu-zetnicima.

    Mali investicijski pro-jekti oieni od imovin-sko-pravnih problema mogu takoer biti dobra baza da se pokrene postu-pak rasta hrvatskog gos-podarstva.

    No isto tako moramo biti svjesni da samo veli-ke strukturne promjene i reforme mogu dovesti do stvarnih i sigurnih gospo-darskih promjena. Mora-mo se prilagoditi tim pro-mjenama i prihvatiti ih. Ponekad je potrebno na-praviti dva koraka unatrag da bismo napravili pet ko-raka unaprijed.

    Cijelo nae gospodar-stvo mora biti svjesno da informiranost, edukaci-ja i podizanje obrazova-nja kadra, uvoenje ino-vativnih procesa, ak i

    razmiljanje o uvoenju novih tehnologija moe dovesti do pozitivnih re-zultata. Sada se trebamo trgnuti i provesti ove po-sljednje mjesece kako bi-smo se pripremili za pro-jekte koji se financiraju iz

    Europske unije. Potrebno je iskoristiti svaku infor-maciju i edukaciju koja se nudi. I to bilo gdje i bilo kada. Upravo zato pozi-vam sve da iskoriste pri-like to ih prua Hrvat-ska gospodarska komora koja redovito i stalno radi na edukacijama. Mora-mo se fokusirati kako bi-

    smo iskoristili prilike koje nam se pruaju. Poveziva-nje tvrtki i institucija, kao i iskorak u smjeru koji e nam omoguiti iskori-tavanje europskih finan-cijskih izvora, mogu nam donijeti upravo ono to elimo - prosperitet hrvat-skoga gospodarstva.

    DRAGUTIN RANOGAJEC, pREDsJEDNIk HRvATskE OBRTNIkE kOmORE

    vEsNA TRNOkOp TANTA, pOTpREDsJEDNICA HGk-a zA GOspODARsTvO, EUROpskE INTEGRACIJE I pITANJA EU-a

    Obrtnicima stvarno ne cvatu rue

    koncentrirati se na promjene koje donosi EU

    Lokalna uprava bi trebala shvatiti da zadravanjem malih obrtnikih lokalnih trgovina u stvari titi svoje domicilno stanovnitvo

    veinu robne razmjene sa svijetom ostvarujemo upravo na europskom tritu i vano je da kreatori ekonomske politike u Hrvatskoj vode brigu o tome to se dogaa u eurozoni

    znate i za na problem jamstva svom imovinom. U ovom trenutku prijedlog zakona ide u dobrom smjeru

    moramo se fokusirati kako bismo iskoristili

    prilike koje nam se pruaju

    I poduzetnicima, tvrtkama i cijelom drutvu potrebne su dvije do tri velike investicije da se pokrene val optimizma

  • 19www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

    U sljedeoj godi-ni oekujemo minimalan opo-ravak gospodarstva i rea-lan rast BDP-a od svega 0,5 posto koji je uvelike izloen negativnim rizici-ma. Stoga ne treba isklju-iti jo jednu vrlo teku godinu odnosno pad gos-podarstva petu godinu za redom.

    Realan rast od 0,5 po-sto je temeljen dominan-tno na blagom oporavku (javnih) investicija. Javne investicije su ujedno naj-nesigurnija i teko pred-vidiva kategorija. Te-ko je procijeniti hoe li se konano dugo najav-ljivane investicije pokre-nuti te hoe li naposljetku u srednjoronom razdo-blju donijeti vie koristi od trokova, odnosno hoe li pridonijeti odrivom ra-zvoju privrede. Treba na-glasiti da one ne mogu i ne smiju biti srednjoro-

    ni predvodnik rasta s obzi-rom na to da smo taj model ve vidjeli u prolosti kada su se i investicije i potro-nja financirali ogromnim priljevima inozemnog ka-pitala stvarajui privid ra-sta blagostanja. Za pri-vatne investicije ipak je potrebno stvoriti poticaj-no investicijsko okrue-nje kroz uklanjanje niza administrativnih barije-ra, porezno rastereenje, fleksibilizaciju trita rada i reformu javnih usluga

    koje je nuno reformirati s ciljem postizanja vee efi-kasnosti te ih staviti u slu-bu samog trita.

    U listopadu su na sna-gu stupili novi propisi o financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi, kojima se uvodi odgovor-nije financijsko poslova-nje i skrauju rokovi pla-anja izmeu poduzea na 60 dana, a izmeu dra-ve i poduzea na 30 dana. Primjena propisa o pred-steajnoj nagodbi trebala

    bi ubrzati nestanak insol-ventnih poduzea s trita. Pratei negativni uin-ci smanjenja proizvodnje i zaposlenosti u kratkom roku snizit e razinu gos-podarske aktivnosti, ali bi na srednji i dui rok treba-li poboljati investicijsku klimu i omoguiti odri-vi oporavak gospodarstva.

    Domaa potranja nee se oporaviti ni u na-dolazeoj godini budui da e biti optereena dalj-njim razduivanjem pri-vatnog sektora, izrazito slabim tritem rada, pa-dom raspoloivog dohot-ka, sve veim poreznim optereenjem i vrlo viso-kim pesimizmom. Izvoz bi mogao zabiljeiti tek bla-ge stope rasta budui da je priguen niskom konku-rentnou, uskom bazom i nepovoljnim vanjskim okruenjem. Najvaniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske i u sljedeoj go-

    dini mogli bi ili stagnirati ili poput Italije i Sloveni-je zabiljeiti daljnji realan pad gospodarstva.

    Nastavno na trend smanjivanja cijena vanj-skog financiranja zapoe-tog u treem tromjese-ju 2012. isti bi se trebao nastaviti prema sredini sljedee godine, kad Hr-vatska pristupa Europ-skoj uniji (naravno pod

    pretpostavkom zadra-vanja investicijskog rej-tinga). Ipak, prihvaeni proraun za 2013. nago-vjetava daljnji rast jav-nog duga to poveava ra-

    njivost drave na mogue vanjske okove. Sam ula-zak u Uniju zasigurno e donijeti neke pozitivne uinke, ali oni e uveli-ke biti ogranieni posto-jeom situacijom u euro-zoni i visokom averzijom prema riziku. Ulazak na jedinstveno trite osim pozitivnih efekata kroz ja-anje institucionalnih ka-paciteta, daljnju reformu pravosua, jaanje vlada-vine prava, fiskalnu disci-plinu, pristup kohezijskim i strukturnim fondovima donosi niz izazova, kako za privatni sektor tako i za jedinice dravne te lokal-ne uprave i samouprave. Naime, radi se uglavnom o velikom i konkuren-tnom tritu koje e biti nemilosrdno prema tri-nim bolesnicima, a po-vlaenje sredstava ovisi o apsorpcijskom kapacitetu nas samih (pripremljeno-sti projekata).

    O ve godine e hr-vatsko gospodar-stvo imati pad od 1,8 posto, to potvruje i pad u treem tromjeseju od 1,9 posto. ak ni zai-sta dobra turistika sezo-

    na nije uspjela nadoknadi-ti pad industrije i trgovine te posljedice koje je doni-jela sua. U iduoj godini nas oekuje stagnacija ili vrlo mali rast iznad nule. Ministarstvo financija po-jaava fiskalnu disciplinu

    i unato njihovim izjava-ma, pojaava se donekle i porezna presija. Sljedee godine dolaze i nove tro-arine na plin i struju, ra-stu troarine na cigarete i raste nulta stopa PDV-a. Imat emo slian proces kao i ove godine. Porezni-ci pritiu sivu ekonomiju i nastoje je uiniti legal-nom, ali istodobno se po-veava i porezni teret.

    Banke su zaustavile kreditiranje i lagano po-vlae novac izvan Hrvat-ske. Vide da ga je tu tee oploditi nego u drugim zemljama. Sektor kuan-stava je stao u potranji za kreditima. Zbog ope neizvjesnosti, ne ele se

    upustiti u nova zaduenja. Ove je godine standard pao oko pet posto, zbog poskupljenja energenata i drugih okolnosti. Idue godine e se to nastaviti, ali malo blaim tempom i standard e pasti oko dva posto.

    Najveu cijenu mogao bi ipak platiti sektor po-duzea. Plaanje rauna i likvidnost gotovo nikad nisu bili u loijem stanju. Velika veina naih tvrt-ki bila je orijentirana na domae trite pa je sada izloena poreznom priti-sku i padu potranje. Ta poduzea nemaju izvo-znih proizvoda i poma-lo se vrte u krug. Prona-

    laze kratkorona rjeenja u smanjenju broja zapo-slenih, a taj bi trend mo-gao biti nastavljen i idue godine.

    Optimizam se ne moe kreirati ni iz ega. Sigurno bi dobar poticaj poslovnom sektoru bilo bre restrukturiranje jav-nih poduzea i provoe-nje drugih reformi. Vla-da oekuje da e ulazak u EU donijeti neki po-mak i da e recesija u Eu-ropi potkraj idue godine oslabjeti. Pozitivno je to ve tri-etiri godine ima-mo sreu da turizam raste i pomae da se nadoknade manjkovi na izvoznim tr-itima. U iduoj se godi-

    ni opet previe oekuje od javnog sektora. Ako doe do investicija, poveat e se proizvodnost u energet-skom sektoru, ali nee bit-no porasti konkurentnost Hrvatske. Moglo bi nas sve to i mnogo kotati. In-

    vesticijski ciklus u Hrvat-skim vodama dovest e si-gurno do rasta cijene vode u duem roku. Za osam ili 10 godina cijena vode e se udvostruiti. Jesu li graani na to spremni, tek emo vidjeti.

    Zrinka ivkovi Matijevi, direktorica SaMoStalne direkcije ekonoMSkih iStraivanja raiffeiSenBank auStria

    eljko lovrinevi, ekonoMSki inStitut ZagreB

    Za rast je potrebno mnogo vie

    Previe se oekuje od javnih investicija

    izvoz bi mogao zabiljeiti tek blage stope rasta budui da je priguen niskom konkurentnou, uskom bazom i nepovoljnim vanjskim okruenjem

    u iduoj godini nas oekuje stagnacija ili vrlo mali rast iznad nule. najveu cijenu mogao bi platiti sektor poduzea. Plaanje rauna i likvidnost gotovo nikad nisu bili u loijem stanju

    Prihvaeni proraun za 2013. nagovjetava daljnji rast javnog duga to poveava ranjivost drave

    Za osam ili 10 godina cijena vode

    e se udvostruiti

  • 20 Privredni vjesnikBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.POSLOVNA OEKIVANJA 2013.

    U protekloj 2012. godini domi-nirala su oe-kivanja poslovnog sek-tora od najavljenih mjera ekonomske politike u pr-voj godini mandata vlade Zorana Milanovia. Na-javljene kratkorone mje-re, osobito investicije dr-avnih poduzea koje su trebale ponovno pokre-nuti domau potranju od koje ovise mnoga hr-vatska privatna poduze-a, nisu provedene. Vlada je svoju politiku usredo-toila na ouvanje likvid-nosti sredinje drave, to je proglasila najvanijim ciljem prve godine man-data. Iako je kontrakcija agregatne domae potra-nje izazvala pad pore-znih prihoda dravnog sektora, stvarna opasnost za dravni proraun za-pravo nije postojala, po-sebno ne takva s kojom se ne bi moglo upravljati. Is-crpljivanje politikog kre-dita koji je Vlada dobila od birakog tijela koncem

    2011. godine samo na odr-avanju likvidnosti drav-nog prorauna i manjim utedama na rashodovnoj strani, uz istovremeno po-veavanje osnovne sto-pe poreza na dodanu vri-jednost samo je produbilo negativna oekivanja pri-vatnog sektora i pokrenu-la novi recesijski val.

    Konano, dravna po-duzea nisu, zbog stra-

    tekih i operativnih (prije svega kadrovskih i finan-cijskih) deficita, mogla pokrenuti novi investicij-ski ciklus. Privatni sek-tor, kuanstva i poduzea nisu u Vladinim ekonom-sko-politikim mjerama i nervoznom ponaanju Vladinih ministara mogli

    prepoznati dovoljno opti-mizma. Za ovaj sektor su rizici u 2012. godini i da-lje bili vrlo visoki te su znaajnije privatne inve-sticije bile rijetke, dok se s druge strane tednja po-veavala. Zbog nastavka prilagoavanja privatnog sektora i rasta insolven-tnosti nezaposlenost se nastavila poveavati. Ra-cionalni mit turistike po-tronje, koji dominira hr-vatskom ekonomijom desetljeima, ove godi-ne je vjerojatno slomljen. Zahvaljujui dugom i vrlo toplom ljetu turistiki su resursi ove godine bili re-kordno iskoriteni. Ljet-ne vruine mogu pogodo-vati hrvatskom turizmu, utemeljenom na zastar-jelom konceptu sunce i plaa, ali zasigurno nisu pogodovale poljoprivre-di kao drugom vrlo va-nom sektoru hrvatskog gospodarstva. Rezultat je pad aktivnosti preraiva-ke industrije u treem tro-mjeseju ove, ni po emu

    posebne godine. Hrvatska ekonomija, nakon kratko-trajne stabilizacije u 2011. godini, ponovno ulazi u novi ciklus slobodnog pada. Za optimizam Vla-de da e se ekonomija sta-bilizirati u ovoj godini i da e se trend okrenuti pre-ma ekonomskom rastu u 2013. godini u realnoj se ekonomiji ne mogu pro-nai ni naznake.

    Dugorona stagnaci-ja, koja bi samo produbi-la ekonomsku i drut venu eroziju, moe se izbje-i jedino snanim i dubo-kim reformama. Hrvatska

    vlada, ali i politika elita u cjelini, mora se opredi-jeliti za novi ekonomski model radikalno druga-iji od postojeeg. Ako oslonac na dravni kapi-talizam zrcali doktrinar-nu orijentaciju (ili moda konfuziju) gotovo cjelo-kupne politike elite te ako politika elita nije spremna odustati od ta-kvog pristupa upravljanju resursima hrvatske nacio-nalne ekonomije, znaaj-nijeg ekonomskog rasta u srednjem roku nee biti. Sljedea e godina u hr-vatskoj ekonomskoj povi-

    jesti biti zabiljeena kao godina ulaska u Europsku uniju i integraciju s veli-kim europskim tritem, jednim od dva najvea na svijetu. Domai privatni sektor, bez dovoljno ka-pitala i bez politike po-drke, u veini sluajeva nee se moi integrira-ti. Pogledajmo Sloveniju i ubrzani slom njihovog pajtakog kapitalizma. Privatnim poduzeima e se ponuditi povijesna an-sa koritenja instrumena-ta fiskalnog stimulansa iz EU-a namijenjenih Hr-vatskoj, koje ova vjero-jatno nee moi iskoristiti jer su Vladini potencija-li usmjereni na dravna poduzea. Ako kakvim udom ne doe do sna-ne promjene smjera Vla-dinih politika i irokog otvaranja prema privat-nom sektoru, ekonomska e se neizvjesnost unato pozitivnom oku ulaska u EU sredinom 2013. godi-ne vrlo vjerojatno nasta-viti.

    Dr.sc. Damir NovotNy, ekoNomski aNalitiar

    Dugorona stagnacija moe se izbjei jedino snanim i dubokim reformamaako oslonac na dravni kapitalizam zrcali doktrinarnu orijentaciju (ili moda konfuziju) gotovo cjelokupne politike elite te ako politika elita nije spremna odustati od takvog pristupa upravljanju resursima hrvatske nacionalne ekonomije, znaajnijeg ekonomskog rasta u srednjem roku nee biti

    Hrvatska ekonomija, nakon kratkotrajne

    stabilizacije u 2011., ponovno

    ulazi u novi ciklus slobodnog pada

  • 21www.privredni.hrBroj 3758/3759, 17. prosinca 2012.

    P ri kraju iznimno teke godine za domae gospo-darstvo, koja je prije sve-ga obiljeena snanim padom gospodarske ak-tivnosti te zaposlenosti, kao i ubrzanim rastom ci-jena, teko je pronai vr-sto uporite za optimizam za 2013. godinu. Dodatnu zabrinutost generira i ne-dovoljna razina dosljed-nosti u fiskalnoj politici te i dalje zabrinjavajui tem-po implementacije struk-turnih reformi, to nanovo potvruje niske reformske kapacitete u drutvu.

    Po pitanju gospodar-skog rasta, 2012. godi-na trebala bi posluiti kao pouka da sadanja vreme-na nisu pogodna za (ne)utemeljeni optimizam, pogotovo ako znamo da e se recesijsko okruenje zadrati u eurozoni vjero-jatno i tijekom 2013. Ta-koer, stabilnije stanje na

    svjetskim financijskim tr-itima s kraja ove godine potaknuto je prije svega

    nekonvencionalnim i ek-spanzivnim mjerama mo-netarne politike, to uka-zuje na mogunost da bi pozitivnij