dvor na uni - knjiga - prvi dio
DESCRIPTION
DVOR NA UNI OD PRIJESLAVENSKOG DOBA DO NAŠIH DANA Zbornik naučnih i publicističkih radova Izdavač općina Dvor 1991. godinaTRANSCRIPT
II
i
uspgeq\lCxlmrxfl{Ha onhnxe ,{nop xa Vur
Cgusdaaatu:
I/I;ircrwryT 3a cyBpeMeHy nonr'rjecr (pannje I4ncrutyr 3a xr{c-ropujy pagr*rvroD fioKpera Xpaarcxe)
@ong ga tt3AaBal$e 36oprrma ,,ABop Ha ytot" 14 flocrage3aBJd.raj Hor My3eja
PedamtujcKu od6op:
IIyKoBlrI.rK Agaru ,{;rna;ro, npo*. qp Itrerap ,{ypuan, nyxoa-
nr,rx Mr,r.ras J. typllh, renepa;r-uajop Ayuran Jar:/:ptlh'
l@ npo6. Mr'rnan K.nagaP,nap Anre Mr.nunoauh, I4rr>K. CraMo Pajurzh, EyKoBH K Ay-'ian cno.rsenosua, i-ti!-iT!-o'T$@i, up Jaxxo Bact4Jbe-nrh
Crpyvtu gpedtuuu:
npo$. lp Mr4pa Korap-Arulrrprjesrh, npo&. Ap CeelosapIl,rsala, npo$. Eorgan CBlfiroroc, AP tsyPo 3arega.lro
laaettu gpedttttx:
Mra;re Joxa, ny6.nuq.r,rct, 6raaurlr napognra 3acryrrHlzK
Cexperap pedarc4uje:
Mu;ra:r II. Trarulvra, HacrasHr4r
Jluxoeuu u rexHulrKu gPeduux:
AnQpeg IIa;r, 4usajnep r{ cJIlKap, y caPaAI+r{ ca MrIoAParoMJepeMrzheM u Epaurou MrarPecxlru
Jlexroptt:
)Knnxo 9y;re, Mrlan KlagaP
KopeKroW:
JoBaHKa flerponuh r Pagojra Japr{h-Ml4JoureBr'rh
feozpaficxe xapre:
llux<. reorpa$rje Eox<rgap <De;lg6ayep
Illraunapuja:
BeorpaAoKn r,I3Aaaa.rKo-rPa+J,r'{KI,r 3aBqA,BeorpaA, Ey.reap BojBoAe Mr'Irr4ha 1?
Hacnoena crpana:
Al$pe4 IIa;t
ibotozpa$uj a Ha HacJloa\oi crpaHu:Fytqo;r$ Ipmh, flrop r.ra Vnu, 1990. roAr,Ga
I
2 )< r . !' - \7 -
a t .C'
76-,x
1 $€RCEGoY1I*O
AEopcKr{ Kpaj yBatInjn 1991.
Caoeo qafraoqyIlpoutnet :Hauut, cImcKa u xpearcr<a, Huje gdeopcKo,t xpai! Ha npazy 21. croteha uenpo-aasatt sudon odeojetn od caexo,ntnee cadatu-Tbocru - coqujafiG, noJrurtryKe, eKorroJtc^e,xgnrgwe, Textrc)noraKe Tunr eKoJlou,rKe. Cee urroje g xana od nanraeujexa je g uauet 6ufty.y Harna cg nuroJnu u opdoeuru Kpajonn4u, npe-dan+a u nturosu, erpent+e u nnaeenta ue6o,sjery A geujet 6one cgrp., aexrbo n cejernocru,ngdcrcocru u ucrlrH:u,Ilped aota je, dpazu luraoUu, g s6opxurg pa-doea posauturoz re. aro., onceza u cadFncaja,pa3Jrurlnoz urrrepeca u doceza, oxruaJbeH EeJa!:taduo npotu,nxru daopcteoz rpja u zajedmttxecgddune iLeooaux ngdu od npedc,noeena<oz do6ado llt'tuux daua, xt+uza oKpeHgra, dodyute, tu-lrgJtlt efE .eHutta' alu c raxo oonuroeaHucadpxrcdjuia da y runa lre calo da orxyrueatottrnaDrru u dgxoeuu ceujer naute dauaufite g6u-Jbe Heao peggJlTarlr.J#r coUujaLrlux, eKoHo!.tcKux,noJlurltr1cn:x, xlJ.crowjcnJx, zeoJlourK'ux, eKo-Jtoutlatx u dpgzltx ucrTxtTrcuaaha tasupe.no 69-dyhtacr, u Hrnag u rloltoJbel$a u.ro he 6uo-Jlourrcorr teg.mtrxouthy usa nac dohu.36optam je us e ,tacrojdl+,a, san*rercz g WHgj*en 1988. zoduue, da ce orpure od sadopaaadeopcra npolnJlocr u da ce AcqLoc Hent-nrcrowjacuJr' co4ujo.JrLlut, TnJnrrlttlsr u e&o-1$rtclcuJ't w3no31tila 3602 Ko j1rx ie urdgcrpuja-rnrsar$$o, gp6axusa4ujot. u deazpaptsa4ujo.udeopcxu rcpaj ocrao nocrpau4e dpguneeno-eno-lto.t'rclcux rorcoaa, go6,ttu,+u nTmaa cauxa o oeo jzeonoJuurlllwr! eotntoj o6tanu. Ilonn4aj je 6u.nau oKpArHd ucntua da je g odnug ua 7937.
zaduny, xad je g deopoton cpesg (xorapg) xaa-jeno 26.579 xcurerba (Cp6a - 24.453, Xpeara -7.696 u ocraLrux z.at+Ltot1{utvocru - 430) nerdecer.neha noro oeoj xpaj denozpa$acu zoroeoTtpenoJloaJbeH, jep je xa ucron npoctopy od505 Lm'� 6u.no g rceny catto 76.307 craH.aelnrKa(CpOa - 74.542, Xpeara - 1.525 u 240 ocra.rruxHE4ln rnJlHocru). IloceSat je, nat, noru1.4aj 6uJncxaali.at,e da y caepe,xeuo* dpgureeuot u pe-zltoHt rLHoJtr fxt3guTltg Hefia Hu ! gJlcoi Hu gulupo j 3ajedHut6u cgeurrrHux tqtocropa rta dacgaul &H rrpocrop uuje uu deopctcu xpaj (,,69ynrcXpgalw4e'), cnjeutreu ua 45,07 creneHg cjeeepxe(H) zeozpaFcxe ruqnne u Ha 16,7 crgnbA uf-rorHe (E) zeozpaScxe dgmnne.
Padoeu y s6opttttxg, yncnopefiexu no reJnarcru"uu xpoHononrKuJt xpurepruju,ua, ne catto da cg1pojuoutftg nodaraxa, nerodoaozujott uagtue o6-pade, os1uJbnoutftg tajon cy lbllxoau agroryd aeant ay doee o xucropttozp$ctctt #, coVuoJtont-Krui, erHoJrourKuir, KAarypoJtollrflLu. u dpgzu,*Senonanuta !,aop u bezoee o6o.xuUe H.a rE.s7i-1ru xoute rulgrHe &ufJlu Hezo cy cuzgptut oa$aasa 6ydgha ucrry2suaa*a drcad xeorrcpueewxeudoea xueora *gdu oaoz xpaja g epe.neurxoioKoJtru4u Loia ceAe do uajcrapttjttx ape eru.
Kpexere nu c HaKaHori. da g sdopnurcg uafiercoHo rrtro ,rucre 3Hanx! o deopctao'l KpajA, r&daeoc nehe usxeejepunt. Hedocrance xojux sa-arzgpto u a ucftpa.aur he.uo nrcpehu JtTr r ttr ceda ntoxupnan nodgxear He ocraHe Ha oeoirct+usu rcoja -donoctt tuejecxo csjerno rloaoz cd.-sHAtbA U H40e.
ABop Ha yI{ , 15. oKm6pa 1990, roA,rHe.
Pedampjcrcu od6op
Caapxaj
cJroBo q rAorlv - - -
OB'4Jb T(JA .qBOPCKOT KPAJA _
Adolf MaliCFizidko-geografska i socijalno-geografska obi-ljerjs -
JIUka MapuhPyAIIo 6naro TproBcKe rope
Dean Bolkovi.CMineralne sirovine -
Mir a Kotar - Dimitrii eviARudarstvo i talioniaarstvo
Iuo Maroeui€Prostorni razvitak Dvora
Od davnina. Migraciie. Naseliavanje srpskog sta-novniStva
Agneza SzaboStanovnGwo upravnog kotara frvor u 19. stoljeiu
Caerogop Burr.{�uhcraHoBHr4urrBo y 20. Bt{jeKy
IIPI4BPEAHA, IIOJI'ITTqKA 'I PATHA NO-BIJECT _
A.ne*cafldap,4yp.I'rotIlprnor 3a peKoHcrpyKqrjy HajpaHr-rje noBrljecrt
Aflre Munu oauhMroqeHc(o rryAoBrurre ,{3 cera fop'4 rKe - -
Milan KruhekStari gradovi i feudalni posjedi -
Iltdn Mirnik:Kovnica novca u Gvozdanskom
AHre Mutunoauh.Ha yAapy rypcEe eKcnaH3rje
Mutat B.laduhO6aBe3e '' xorBor ABopcKnx KpajuruHnKa - -
Mirko Valenti€Stanovnistvo u posljednjoj etapi povijesti Vojnekr4ine
Iuica ColecDruEtveni
Pavao vukoui'Dioba kuinih zadruga u drugoj polovini 19. sto-ljeda i druge gospodarske prilike Dvora i okoline
Drdgutin PoaliEeuitDvor i okolica u drugoj polovini 19, stoljeda -
Igor KaramanStanovnistvo i privreda od razvojaienja do prvogsvjetskog rata (1881-tg14)
Creeau C. Carrryquia
ABopaIIr y BerersAajnfiqKoM npoqecy 1909. ro-rtHe, -
Muie Ejendid4Ha 6ojr4urrr,rMa IIpBor cBjerc(or para - - -
IZMEDU DVA SVJETSKA RATA _ 2T4
Mird Kolsr-D nitriieuitEkonomski razvitak 1918. do 1929, - - - 214
Mu4afl BAft,eafuoauh.y cacraBy BpOacKe oaHoBrre (1929-
Mu^atr Bgl,raHoeultnontrtr.rKJ.t oAHoct! y BpnjeMe napJraMeHTapqr{xr€6opa 1938. roAhHe - - :- -
Parro [email protected] Kono
Mup a Ko nap - Au.,/ntr puj e e utuCpncKo AplrErrBo,,IIpriBpeAHrrK"
Hutcorta JI. loheua
Apyra clrlcKa 3eMJEopaAHxrrKa 3a,qpyra y JaBop-r6y (1929- 1941.) -
Btrmkucl4e f JruaopuieBuhnortr[.rKe srpatrKe r4 cpncKo-xpBarcKn oArroct
169
1?6
lttt
STANOVNISTVO
Ante Milinoltie
Cpe3 ABop_lo4i t
(1918-1941.)
Aubsruie Jor.a113
KoMym,rc{rqKa je3rpa - 277
Mite J okaDvorska panorama
OJ, SLOBODO, SELE, GRANI ...
lgutofl J ad:d.dpufr I Lguian CfuoJbe\osuhKot{Fnquja HapoAnor ycraHKa -
nupo 3are3a,'LoPa3Boj 14 paA KIIJ r oprasa sapoaHe BJracrr{.tlepKe3oBa.trr{ naprr3aHcKr{ oApeA -
282
292
iivot (1800-1881) 161
Ado, Aata.,to IIojKo Be3, ap'Iepop ,4 rlpr{crr,ruo noKpurraBaile Cp6a 1941-
1942. roAr,rHe - -
Aauat C,ror,e4oauflOpylr<aHe 6op6e
Ljubalt DurieDrugi (dvorski) bataljon (1941 i945.)
neratrt BaKuupoauti36jero8tr - - -
I:,Apo Ocrojuh I A$dpuja 'I:ep a oeufrHa cTparrl.trrr,rMat<prBe ycraruro-abarllrccrr4tlKor repopa
Joia Horuatr i ^k^ L w T lT . r . . r ,
Ada LAna,xoIIpoDIIcB HenprrjareJba, rra(tt t4 3r4Me y IV r,r VHenpujareJbcKoj oqa}{3u Br,iIlpcrurcA no HaceJlttMa
JbA6o nApuhABopcKr HapoAHr.r xepoja -
nepo CTpuxeKafllKo,qcrBo rr [pocBjera y parHtM ycJIoBuMa -
Mu,,rat Tllru aParHa rxrera - ropKo Eacr,ebe
KYJITYPHA EAIIIT14HA
Apa?o,1,A6 llerpoauhO roeopy ,qBopa u or.(o,\r{!e
zruko Blelanourcznadajnije odlike prezimena Dvorskog kraja -
Atte Milinol.)icPori jeklo nekih toponima -
Lu"uu'rpuje JoKaHauI',I HapoAHtl oon.Jajtt -
Ljiljana MarksCarobna svirala (Usmene pripovjetke i predaje)iz okol ice Dvorc na Uni - -
Grozdana MaroieuitFolklor u zapisima 19. i 20. stoljeia
zdrtlDko ztlJKoDrc
Narodno gradi lcl jstvo - -
Map$o Mu,,ba07oauhUpxBeHu cnoMcHr,ruu - -
nJECHI4U'{ U yMJEfH\rU\I
nerap nonoeuhnjecHr4K .4r4Mxrpnje JoKa -
EozdoN C'u,xotaocJbyooMvp Cyr,qr4h, njecHr4K
CraHKo KopahfToereca Je,reHa Byr4Haq -
C.raHko Kopah.flerap ByKMr.rpoBrah, njecHuK r.r npunoBjeAa.l -
.Ilje.rjrr rarcpapHr panoar.r -Po[crBo u oc,'ro6obeBe 3puoBnha 6aHa - - -CpncKr PxHarAr,rHnCTapxHcKe njecMc r43 KocHc - -
KarcpuAa 'fo atueauhJoBaH 6aHAyp, KoMDo3r4Top r.4 Arlpr4rcHT
NAUCNI, JAVNI I POLITIEKI PREGAOCI -
Mune JoKaCTojas Ilpr46!4heB[h o llpnorheBrahrar{a - -
Croja4 npudulieouhEpaha fTpv6 hcBr.lhfi - -
Mupa Ko,xap - Au.tnlTpui e euli.4p PaIc pxotlbcBt{h - -
627627629629
363376
630
632
432
43445r
513
523
Mu.7e JoKaAeMoxpar Ct4 Mo Epop 652
Mile J okaMilan Durman 653
Sreeko BoZiteuiCMineralog Fran Tuian - - - - 654
HuKona EApuhJlrajesHrK BpaHKo Aparfurzh - - 655
O D A B R A N I P R I L O Z I - _ - - - 6 5 7
fuan DtaikouieKako su Podovi dobili ime Dvor - 657
Gjuro SzaboSredovjedni gradovi na dvorskom podrudju 627
nerap MpKoli,uhAI{eBIl 3a[r4crr o 6ocaHcKo-xepqeroBaqKoM yc-aaHky 1875-1876. roAnEe - - - 658
Ilapn UpuiaprIIoAoBrr r!,rr AEop l8?5. roArrHe 662
Mu,7aH KapatostlhycKo.rKo '4 coKoJrcKo rr{e3Ao Ha yHr - - - 668
Mu,xa4 Kapa\oeuhAy)< ,,CyBe Mebe" - 670
Josipa PaoerDvor u arhivima 1919-1920. -- 672
Lu"uurpuje JoKay roropy ,,AaFrrIa" Koa Konpr4BHr.{qe 679
DVOR U POSLIJERATNOM VREMENU - - 683
AHTe MuJluAoeuli3ajeAHr.ru-rrBo ABopa ,4 EocascKor HoBor y IIpollI-Jrosrr{ r caAalrl5ocrli - - - - 683
MuJrall 'Iuru ar{errpr{ ,r no Aeqesr{je xr4Bora - - - - 688
69rAyropr4 14 perdes3esrr4 y 36opHnKy - - - - 6S3OAa6paua Jrr{Teparypa o ABopcKoM Kpajy - - 699Regista! lidnih imena (Ana Beljinac) - - - 701
540
574
619
623
ObiljeZja dvorskog kraja
Adolf Mali6
Fiziiko-geografska i socijalno--geografska obiljeZja
1. Geografeki poloZaj i smje5taj opdinskogteritorija
Op6ina Dvor, prema popisu iz 1981. godrine,spada u red srednje velikih opiina SR Hrvatske,s povr3inom od 505 kmz, a sa 16.30? stanovnikau niz ,rnanjih opdina. Teritorij opiine Dvorkarakteristiinog je oblika: istokradni trokuts hipotenuzom na sjeveru ,u predjelu Zrinskegore i katetama na granicama prema SR Bosnii Horcegovini.
SmjeStaj opiine je u svojevrsnon prirodnomdZepu juZno od Zri,nske gore, okruZenorn prosto-rom Unske krajine sa zapada i istoka.
PoloZaj opcinskog teritorija u odnmu na viSehijerarhijske proatorno-funkcionalne cjeline, Si--.adku regiju, SrediSnju Hrvatsku pa i samuRepubliku Hrvatsku je iztazito perifernog ka-raktera. U odnozu na glarme osi prometnog su-stava Hrvatske i SFRJ, dvorska opiina je peni-ferno poloZena. Naj znadaj nij a regionalna pro-rnetnica >un6ka pruga<, veza za srednji Jatlran,prolazi desnom obalom Une, kroz Bosnu, a tekj ednim manjim dijelom kroz dvorski opiinskileritorij, na njegovom krajnjem sj everoistotnomcij elu kod Volinj e.
Glarme cestovrne komr.rnikacije regionalnog ka-raktera M-14, M-4 i R-2530 prolaze vGe rubrrirndijelovima opiine. To jo6 vi$e potencira peri-fernost teritorija opdine, ali i bitno uJtjeie naprestruktr:riranje Zivotnog teZiSta u samorn pros-tonu opcine, prema kr.ajnjem juinom perifernorndij etru, u vrhu obrnutog istokradnog trolruta, gdjepostoji primjetnije kriZiste prometnih pnavaca.l)
llema su'mnje da je opci,na Dvor zbog karal<te,nis-tidnoeti poloZaja i smjedtaja teritorija normalnoupucena vi6e d,a svoj razvoj i dalj i prosperitetgradi u zaj ednist!'u sa susjedni,m bosanski,m ko-rrunana, 5to ne umarnjuje potrebu suradnje ilazvoj a u okvirru Sisadke i.-egij e i H,rvabske. Pm-rnetne veze dvonske qpfine s regiornalnim cen-trom Siskom i susj edrrim dpcinrskirn centrimaGlinom, Petrinjo,m i Kostajnicom, bolje su iceSde cesto\nim veza[na. Veze Zeljezridkorn pru-gom viSe su obilazne,i rjetle, wim za Kostajnicu.Da ozbiljan smjeStajni henclirkerp ne bi u budtri-nosti poetao tragiinijirn treba uodirti historijske
i su'vremene dinjenice o p,rometnoj vaZnosti 5i-reg regionalnog prostora kojem opdina Dvor pri-pada sa s-.rrhom da se na tim iskustvfuna gradeveze bijega iz izoliranosti i razvojinog zaosdajanja.Proirnehra vainost sisaikog podrudj a traj e vedvi5e od hiljadu godina. Sisadki prostor 6u svoje-t'rsna vrata Pano'nij e sa zapada kao i vr€taevropskog j ugoistokaz). To je prirodno pred-odrealen prometno-vezri kraj u povijesti i sada3-njosti pa slgur.no' i u skoroj i dalj,njoj brrniudncti.Tu su nastale prve ouvrerhenije rproanetrrice,plo,vidba Savon potsncirana tngovinom panon-skog Zita u 18. stoljecu, Zeljeaddka pmga ZidaniMost-Zagreb-Sisak 1862. godine, a kas,rrijeproduiena preko BosanS)cog Novog za Ba:njaLuku (f882. god.). Jedna od prvih pruga unovoj Jugoslaviji izgradma je od BosamskogNovog do Knina kao dimrica najpovoljnije pro*metne veze un'utra$njosti sa srednj,im Prim,qrjern.U planu je i gradnja naj,povoljnije cestovnekomunikaci j e >unskim pravcem< prema srednjernJ a'dranu, koja bi bi[a 'u neposrodnoj blizini teri-torija opdine Dvor.Trenudnu pnostorno-prometrxu izolirranm,t dvrorskeopcine treba postupno prevladati gradnjom pri-kljudnih, kvalitetorijih pravaca prema glavnomprornehlom dvori3tu regije Siska, kao i p,rematan gencij alnirn postojeiim i buduiirn prornetrrirnve?ama u blizirri teritorija opiine.Teritoxij opiine Dvor u historijskc.geografskompo,gledu pripada povijesnoj narodnoj pokrajfuriBaniji, grarridnom pnostoru prema nekada6nje,mturslcom texitoriju u Bocni.
2. Glavna fiziiko-geografska obiljetja
Iako prostorno ograniden, malen prostor, relj efnoje vrlo sloZen kraj na pretrazu iz Panonske nizi-ne u Dixrarsku oblast. U morfostr,u,ktur.nornsrnislu na teritorriji dvorske opCine tri su glavnaoblika reljefa: denudacijsko-tektonski reljef, de-nudacijsko-akumulacijski i akumulacijsko-tekton-
r) Pedfernost se ovdje podrazumijeva u odnosu na regtonar-nl, makroreg:ionalni t republidkt prostor kolem opfinaDvor pripada.
t Zuljlc S., Prostor i elementi njegovog srediSdeg znate-nla, Ceografija SR' Hrvatske, knj. 1, Sredisnre Hrvatsks,ZaEreb 1974, s1.;. n.
A. MalielFizitko-geogroJska i sociialno-geogratska obitjeria
LoY6 |
KOSTAJNIEKA INAs-a-r-:
"L?t1
G..to B o
- ' -4*nL g '
Tocct,
- Oourim I SanlrnrL
s R B iH Grodi.. '
KRUPSKA OPCINA
Podrudjc dvorske opdine 1990. godine
greda s izrazitom >parketnorn< strukturrofir.a)Zrirska gora, iako relativno nisko uzvi,Senje, (vrhPi'ramida svega 616 'm), vrl,o je sloZene morfo-gerrebske struktu,re bez izrai,erijeg sredi3nj eggorskog trupa s j'ade vidljivim sioZenirn struL-turama uzduZnih i poprednih hrptova i dolinakoje se produZuju u p,rustra,ni valoviti podgorstripojas alpskog orcgenog telctonsJ<og boanja.Denudacijsko-akumulacijski reljef breZuljkastogpodrudj a granidi s alpskim orogenom i pred-stavlja vrlo ra5dlanjenu predgorsku ili prigorskuste?enicu, na jugoistoku opCinskog teritorij a.Reljef nizine akumulacijsko-tektonskog oblika,nalazimo na krajnjem istoku i jugoistoku dvor-skog kraja, uz tok rijeke Une. Ta reljefna cjeli-
na predstavlja svojevrsni poloj ili naplarmurav.an, najmlade geneze i vrlo je uravnjenogoblika.
r) Eognar A., Reljef I geomorlototke osobtne Jusoslavtie.velrki geografski aflas Jueoslavire. SNL Liber,- Zagrab198?, str. 13-19.
r) Bognar A., op citat, str. 16.
A. MaliilFizitko-geogrotska i socijalno-geogrofska obiljeZia
Naslage miocena, pliocena i pliokvartara ras-prostranj enij e su na juZnim padinama Zrinj-ske gore. Predstavljene su pjescima, laporima,glinama, vapnovitim pj e5ienj acima, vapnencima,lesovitim naslagama i belvedere Sljuncima. Vrlosu podtroZne eroziji, spiranju i jaruZenju, pa jestvoren rebrasti reljef, a prisutna su i kliziSta.Naslage eocena (stariji stadij tercijara-paleogena)predstavljene su u prostoru dvorske opiine bre-6o-konglomeratima, konglomeratima s valutcima,kvarcitima i pjeiienjacima s proslojcima argi-lita i silitita. Eocenske naslage su vodonep,ropu-sne.Klaslidne stijene paleoaoika najprisutnije su utrupu Trgovske gore. Predstavlj ene su glinovitim3kriljcima, siltitima, granvauknim pjesdenjacima,vapnencirna i ankeritima. Vulka,nogene sedimen-tne formacije jure (mezozoik) rasprostranjene slru 3 krn iirokorn pojasu izmetl;u Shr'pnice i Vrat-nika. Paleozojske i junske formacije su vodo-nepropus,ni sloj evi.Zona trijaskih dolomita i vapnenaca rasprostra-njena je,u Trgorvskoj gori tr,pojasu koji se pno-teZe od Zakope do Gornjeg Zirovca.
Serpentiniti kao zad,nja geolo5ko stratigra,fskaformacij a rasSuusitiru se u dvije zone: juZno odSo,le preko Rudine do Vratniika i sieverrro uzdolinu Stupnice, preko Lj ashovca (zaseoka Zu-bera) do ceste Trgovi-Caviia Brdo. Serpentinitisu nepropusne stijene vrlo podloZne trodenju,eroziii, odr,o'nima 'i kliziStima kao nrPr. klizisteVratnik.U hidrogeolo6kom pogledu na teritoriju opcinerazlikuju se tri cjeline: cj elina klastiBnih nasila-ga, cjelina karbonatnih ,naslaga i cjelina kvar-ta,rnih naslaga.Hidrogeolo$ka cjelina klastidnih naslaga paleozo-ika i rnezozoika je naj'rasprcstranj enij a na ted-torij'u opdhe. Zarz\ma 8010/o prostora opdine Dvor.Vodoneprorpusnorg je sastava i slabijih rnogui-nosti akumuliranja vode veiih razmjera. Obilu-je brojni,m prirodnim vrelima malog kapaciteta,uglavnom do 0,5 litara, rjede do 2 litre u se-kund,i. Ova zoma nenla prirodne rezeryoare vodepogodne za funkciju j avnog vodovoda.
Hidrogeolo$ka cjelina karbonatnih naslaga mezo-zoika (trij as, jura, kreda) dolomitno-vap'nenadkogsastava, relatiwro malog rasprostranj enj a izmeduzakope i Gornjeg Zirovca pogodna j€ za al<u-rnulaciju prirodno zdrave vode s izvorirna kapa-citeta do 8 litara u sekundi.Danas najvodonosnija hidt'ogeoloSka cjelina holo-censkih naslaga u dolini Une s vod nnsnim slo-jevima i preko 10 m debljine sa stari,m i novimcnpili5tem za dvorski vodovod, podloZna je za-gatlenju iz Une i Sane, te otpadnim vodama sa-mog D \r'ora i okolnih prigradskih naselj a.
Graf. 1
I autohioni masivi, borano-rasjedre, navladene iIjuskave strukture, II gromadno gorje, ekshumiranoi lemobilizirano, III alpski orogeni pojas kompleksnetektogeneze (centralni masiv), IV pregradne stepenice
(prigorja i podgorja), V poloji (naplavne ravni).
Tab. 1. Kategorizacija tla opcine Dvor premapogodnosti za agrarno kodstenje u had
I kategorija 1.630 ha Tla vrlo dobrih fizikal-nih i kemijskih svoj-stava, pogodna za tzgojsvih kultura.
II kategorija 8.01? ha Tla dobrih fizikalnih ikemijskih svojstava, iz-bor kulture ogranidenneutralnim vodnim re-Zimom; nakon meliora-cije ova tla su vrlo pro-duktivna.
III kategorija 10.280 ha Tla srednje pogodna zapoljoprivredu, ogranida-vajuci faktori: hetero-gen sastav, neuredenivodni reZim, nepovolj-na kemijska svojstva imehaniiki sastav tla.
1V kategorija 22.442 ha Neujednadena, margi-nakro pogodna tla zapoljoprivredu, bolja suza gumu.
V kategorija 8.131 ha Tla nepovoljna za pe-Ijoprivredu, i;nogu6 uz-goj samo Sume.
UKUPNO: 50.500 ha
U pempektivi kao najp<rgod,nij a hidmgeolodkacjelina za vodovod izdvaja m zona mezozojskihdolomitsko-vapnenadkih stijena na jugozapaduopiinskog teritorija, (Zakopa-Gornji Zimvac).Kompleksngst strukhlre reljefa i mozaiEnoststratigrafsko-geolo3kog porijekla slojeva upu6ujena prvi pogled na potencijalne mogucnos,ti izl"o,-rista mineralnih sirovina - ruda. Povijesno supoznata nalazi5ta obojenih rnetala u Zrinjskojgori. U manufakturnom obliku su se ovdie is,ko"
'l- ,t ̂ ,-
ia' ";il,"G
10
') Prostorni pl&n optlne Doo?, Urbanistiaki instltut SR}{,zagreb 1988, str. 35. i 38.
tt, A. Mali6lFiiitko-geogralsl.a. i socijalno-geograf skti obiljezja
riStavala treiiSta bakrenih, olovnih i cindanih ru-da (do I svjetskog rata). U prostoru Trgovskegore u lokalitetu Be5linac, Zeljezata Sisak je jed-no vrijeme koristila nal,aziSte leLjezrte r.ude. Da-nas je ,u ,iskori,Stavanj'u nalaziSte kerarnidkihglina u Pedlju za rpotrebe ,tvornice keramidkihobloga u Rujevcu. Koriste 6e i dolomitno-vapnenisloj evi kod Dobretina i Zakope kao tehnidki ka-rnen. Potencijalno su .najrperspektivnij a nalaaiStanemetalnih sirovina, posebno cemerntnih laporatufa, keramidko-vatrostalne gline, kvarcnih pije-saka, arhitektonsko-gratlevnog, tortonsko-litotam-nijskog vap,nenca i dr.Sirovinska baza orpcine Dvor nije jo5 dovoljnoistraZena a sloZenost geolo5ko-stratigrafskih for-macij a araeajna su ,pozitirrna predispozicija zadaljnje istraZivadke radove.Klima dvorskog kraja pripada u osnovi umjere-noj kontinentalnoj klimi s tim da su karakteri-stike kontinentalnosti nagla3enije u ilsbodnorn isjevernom dijelu op6ine, a maritimnije na za-padu i jugu. Prosj eina godi5nja temperatura sekreie izmeclu 8 i 11"C, a oborinc u toku godine
Prirodna vegetacija dvor:skog kraja pripada mje-Sovitoj bj€logoridnoj Sumi bukve (Fagetum croa-ticum mo,ntanum ili Fagetum mesiacae), hrasta(kitnj aka i luZnjaka) te kestena. Rjeile se pojav-ljuju javor, joha, vrba i dr.Glar."nina od u,stanovljeni-h 26. vnsta tala u pod-ruej'u op,6ine Dvor pripada kambidnim ili sme-elirn tiima i nerazvijenirn hidrornorfnirn tlima.Skupina snedih tala u prostoru ,opiine je relati-vrro siroma3na humusom, s obzirom na pedograf-sku lpodlogu sa malim sadrZajem hranjivih mi-nerala. Druga skupila tala je predstavljena nae-nim vrstarna glejrnih taia (pseudoglej, serniglej,hurniglej, hipoglej, epiglej i dr.) nastala je nanancima rijeke i jezera. Relativno su s}lbo op-skrbljena humussm. Ako su na ilovastim nano-sirna mogu biti kvalitetnija za ratarske kultureuz uvjet da se rij eii vodni reZim, odnosno regu-lira prisutnoet visoke temeljnice u tlu.Od ostalih tala kao kvalitetnija, ali malog ras-pnootranjenja, mogu ;se sprcrmenuti sirozem, rend-zine, ranker i crnica, i crvenica na vapnencu.
3. Demografske karakteristike
Prema popisu stanovniStva 1981. godine u dvor-skoj opiini je Zivjelo 16.307 stanovnika ili 32,3stanovnika po kmz, 5to je gotovo dvostrukomanje od prosjedne gustode naseljenosti Sisadkeregije od 58,1 stamovnika na km?.
\\."
+@-aIndeksi kretanja stanovnistva dvorskih naselja 1981/1948.
godine.
Razvoj broja stanovnika od 1857. g. do 1981.godine pokazuje tipidne oblike razvoja agrarnozaostalog kraja. Dok je teZi5te bilo na aktivira-nju agrara stanovni5tvo je polagano raslo svedo 1910. g. Nakon I svj. rata zbog ratnog stra-danja broj stanovnika teritorija opiine manji je1921. nego 1910. godine. Izmealu dva svjetskarata dolazi do postupne obnove stanovni5tva, paje 1931. godine gotovo dostignut maksimalni brojiz 1910. godine. Velika stradanja stanovni5tvadvorske opiine u II svj. ratu udinila su da opiinaima preko 4.500 stanovnika manje 1948. nego1931. godine. Nakon neznatnog iporasta brojastanovnika 1953. u odnosu na 1948. g. (za svega794 osobe) 60-tih i 70-tih godina dolazi do snaZ-nog srnanjenja broja stanovnika, osobito izmedu1961. i 1971. godine. U poslijeratnom periodubroj stanovnika opdine Dvor smanjen je za25,9a/o a od 1953. do 1981. godine dak za 28,50/0.U odnosu na maksimalni broj stanovnika iz1910. godine danas u dvorskom kraju Zivi manjeoko 400/o stanormi5tva. Interesantno je da jeprema popi,su 1981. godine Zivjelo manje Zitelj-stva nego daleke prve popisne godine 1857. (v.t a b . 2 ) .Smanjenje broja stanormika u poslijeratnom pe-riodu u dvorskoj opiini rezultat je snainogodseljavanja stanovni5tva. To odselj avanj e nijemogla amortizirati ni snaZnija prirodna repro-dukcija. Odlazak stanovni5tva je doprinijeo pore-meiaju prirodnog ciklusa obnove stanovniStva,tako da zadnjih 10 godina opiina biljeZi i nega-tivno prirodno kretanje stanovniStva.Natalitet je u prostoru opdine u prvim poratnimgodinama bio vrlo visok, 1956. godine dak 27,10/0,a 1980. vei samo 9,89/o i 1986. godine samo8,4010. Mortalitet je istovremeno u blagom po-rastu: 1956. g. je iznosio 10,80/0, 1980. g. 11,50/oi 1986. g. ve6 14,10/0. Shodno takvom toku kreta-
7A. MaLit / Fizttko-geogratska i socijalna-geogratska obilj eZj a
Graf 3.
Udio poljoprivrednog stanovniltva u naseljima opdine1981. godine
nja komponenti prirodnog gibanja stanovnistvauodljiv je rapidan pad stope prirodnog priraStajapopulacije: 1956. g. * 16,30/0, 1980. g. -1,70loi 1986. g. -5,7/0. Teritorij opiine Dvor je od1961, g. izrazito depopulacijsko podrudje na5erepublike.Op6ina Dvor je ,,izgubila" izmedu 1961. i 19?1.g. 4.166 stanovnika, tj. toliki je bio negativniselidbeni (migracij ski) saldo, a izmedu 1971. g.i 1981. g. viSak odseljenih nad prirodnim priras-tajem i doseljenima bio je nesto manji, 2.273osobe. U oba zadanja meclupopisna razdobljadvorska op6ina je najznadajniji prostor Sisadkeregij e po iseljavanju stanovnistva, posebno akousporeilujemo odnos iseljenog i ukupnog stanov-ni5tva po opCinama.oVeliki gubitak stanovniStva u poslijeratnom pe-riodu u opCini Dvor je prije svega odraz opdihdrustveno-ekonomskih promjena u naSem drus-tvu, ubrzane industrijalizacije i urbanizacije iadekvatnih procesa deagrarizacije i deruraliza-cije. S obzirom da jedini gradski centar i ujednojaie industrijsko sredi5te, Dvor, nije moglo dosada, i jo5 uvijek ne moZe, prihvatiti giavninudeagrariziranog stanovniStva zaostale, nedovoljnorazvijene iopeine, prisutan je logidno snaZanodlj ev stanovniStva.Od zavr5etka II svj. rata do 1989. g. teritorijdvorske opiine napustilo je izmeclu 10 i 11.000stanovnika (650/o danainjeg broj a stanovnikaopCine).U strukturnom smislu apsolutno najizrazitiji pro-ces u populaciji opiine Dvor u sada5nj em vre-menu nije odseljavanje stanovni5tva, nego de-agrarizacija, tj. napustanje poljoprivrede kaozanimanja i izvora egzistencije. U poslijeratnomvremenu u dvorskoj opdini je oti3lo iz poljopri-vrede izmeilu 20 i 21.000 ljudi (otprilike cjelo-kupno stanovniStvo opiine s podetka 60-tih go-dina).
Gotovo paralelan proces deagrarizacije u dvor-skoj opiini je proces deruralizacije ili napultanjasela. U poslijeratnom vremenu seoska naselj advorske opiine napustilo je izmetlu 12 i 13.500stanovnika ili oko 850/o danalnjeg broja stanov-nika sela ove qfine.IzraZen proces deagrarizacije i s njime povezanosnaZno iseljavanje stanovniStva temeljno mijenjastrukturnu sliku populacije.Proces iseljavanj a kao i deagrarizacije je speci-fidno selektivnog karaktera. Iseljava uglavnommlade, sposobnije i mu5ko stanovni5tvo. Uslijedtoga danas imamo prisutan manj ak muSkog sta-novni5tva u dvorskom kraju, 1981. g. dolazi927 mu5kih osoba na 1000 Zena. Zatim je vrlo iz-ra-Zeno starenje populacije. Ve6 je dobro prema-Sen >demografski prag< starenja od l2olo udjelastanorrni3tva od 60 i vi3e godina. jGodine 1981.bio je vec taj u rio 170/0. Sliian tome i drugi po-kazatelj starenja populacije, indeks starenja1981. 9., ir dvorskoj op6ini je iznosio 0,656 (prag0,400).Omladinski kontingent stanovni5ha od 0-19godina iznosio je 1981. g. svega 260/0, a normalnavrijednost je inade oko 330/0, pa je i po tomepokazatelju vidljivo da je dvorska populacijave6 dobro naieta i da gubi i vlastitu repro-dukcijsku osnovu.
Tab. 2. Kretanje ukupnog poljoprivrednog starov-ni5tva u dvorskom kraiu od 1953-1981.godinez)
G o d i n a
1961. 19?1. 1981.
Ukupnostanovni5tvoPoljoprivrednostanovnistvo
Udiopoljoprivrednika 84,3 65,2 65,8u postotku {72-73)*
22.808 27.354
19.226 13.929
18.359 16.30?
12.083 5.303
33,6
. Podalak o poljoprivrednom stanovnlltvu 1961. godine jene-loglaan. Prcvjarom prema ctokumentlma Popisa stanovniswalgdl. Sodtne, smatram da ie primjereniii pokazateli od ?2-?S/.nolloprivrednog stsnovniswa,
Poveianje udjela starog, i smanj enj e udjelamladeg stanovnistva srednj e dobi rezultira rela-tivno skmmnim udjelom aktiynog stanovniStvau ukupnom stanovni5tvu (198f. g. samo 43,30/0,a u Sisadkoj regiji je istovremeno udio aktivnogstanovnistva bio 48,*lo). U dvorskoj op6ini je
!) Znanstvene osnove dugorolnog razvoJa SR Hrvatske do2000. godine. Dugorodne promjene u ekonomskoj I soci-
Jalnoj strukturt stanovniswa I zaposlenostl, III dio, Mt-gracija I depopulaclia, IDIS, zegreb 1983, prilozi-tebllce,tebuca 1, st!. III-X.
1t Prostornl rtla'i olttlne Door, Urbanistltkt lnstitut sRIl,zavod za prostomo planlranje, zagreb, veliaea 1988, str.{0-t5.
t2
A. MoliC / Fizi'ko-geograt ska i socij alrro-geogtal ska obitj eijo
Tab. 3. Naselja i broi stanovnika prem.a popisima stanovnistva od 1857. do 1981. godine za op6inu Dvora
Nas,elje BROJ STANOVNIKA1857. 1869. 1880. 1890. J900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.
Ukupno opdina Dvor 7608 19447 19518 22937 24910 2?065 25165 265?9 22074 22809 21354 18359 i6302Brtlani SamaridkiBujiorjaCavlgv'icaCoreDivu6aDonja OraovicaDonja StuprricaDmji DdbretirrDonji JavoranjDonji Zir.ovacDragaDraSkovacDvorGageGlavidardGolubovac DivudkiGoridkaGornda Stu'pnicauornlr zrrovacGrabovicaGrmuBarriGv0zdanskoIlrtiiJavnicaJ avornikKepdij eKobiljakI(ornoraKosnaKotararriKozibrodKulj aniLotineLjeskovacLjubinaMaj danMatij evi6iOstoji6iPaukovacPedaljRijeCani BujinjskiRoguljeRudeZiRujevacSoCanicaStrusa Banska;aKa'nlrl eSegestin.svraKancaTrgoviUdetinUnEaniVolinj aVrpolje BalskoZakopaZamla.EaZrin
489 460 512 555 604 625 602 621 528 570 507 3?8 288248 263 292 343 380 223 199 277 197 194 1?0 131 120276 310 273 300 260 340 318 340 324 30? 314 249 169287 279 254 358 346 361 333 377 271 315 300 286 304116 105 158 161 r74 2t4 198 215 2t9 2r5 198 1?0 184367 47r 514 55? 598 563 561 615 235 255 235 205 185356 375 378 479 495 524 549 558 248 248 225 186 165499 587 539 622 769 763 774 763 484 495 452 349 265929 920 969 1191 1321 7354 1427 950 7U 767 663 510 451
423 482 468 405 459 335 333 306 222 196226 212 2r2 241 238 237 240 U9 204 250 223 1?0 137181 169 207 266 272 315 303 318 267 261 234 198 173644 718 729 826 1048 1098 1019 1152 ,tL2 808 1089 1629 2054134 475 474 44'7 422 423 666 336 27O 308 296 2O3 185191 191 169 28 282 326 285 268 797 18? 144 119 90r4r 159 145 165 792 266 249 252 258 261 2tB 210 198686 831 823 ?38 832 893 1011 1032 759 794 ?56 619 506
2053 2122 2106 1268 1361257 178 183 272 223135 165 152 204 2r2329 390 406 483 474
287 325 255 201 163i432 1158 7269 7077 704s 880 6?5 558232 234 239 151 153 140 108 93221 204 260 257 256 255 228 220487 449 486 418 64 378 287 239
562350530
861225
72t 841206 278
392 426221 270360 356
159 169183 194148 194606 757621 6s3120 178t32 103
J-
r
868454239606286254
2472U124303
tg?661370
9s0 1032 1184 1130350 340 394 3?1
347 370 364 308 270485 424 392 352 298 271415 278 263 253 225 2r3
423 51S266 313363 454
149 185148 167225 237698 766659 742t76 283103 155
587
227 269
360 405
224 253268 38S24r 239768 858802 927274 274160 219594 497202 208322 304
194445 437
902 992 1048 172540 524 602 634245 301 314 342623 745 770 887307 382 44t 423243 301 339 406
115 l4 299258 328 349 3s1292 330 345 40138 229 274 404285 347 398 471279 309 312 344191 232 272 328541 633 710 78r396 485 5s4 618
349 368 343 288 242521 500 278 263 268 221 186397 432 3M 350 254 223 188438 363 323 330 285 228 1?3
680 630 631 605 445 309255 252 293 274 250 189 163368 40& 249 309 308 327 284236 240 220 240 255 193 150836 972 804 804 723 514 313815 823 592 606 s99 487 357218 277 228 254 224 187 725232 225 295 320 412 581 129404 505 4r7 434 379 325 260
272 232 191 121 121357 359 316 254 216163 t?r 138 133 105321 355 331 25t 188111 111 85 100 76929 1033 925 725 697462 484 467 358 315356 31s 257 290 277814 88? 806 677 605293 377 318 248 187232 246 240 777 143297 321 299 305 28224r 237 240 r72 120495 490 444 407 407265 286 286 272 249420 396 364 274 277251 279 274 243 189294 313 309 286 2374 4 5 9 ? 2 6 5 6 0
390 413 367 285 191
558337447
2i 2i265 317
320 362169 185403 385
477226221
2'101844382303r5110301268t't4620330
963 1061595 605365 3?3808 855381 386388 411
320327 34r450 490292 35148 489303 310308 304684 697616 600
r, M. KorenatC, Naselja I stanovnstvo sR Ilrvatske 185?-1y?1, zagreb 19?9.,rI
13
A, MatiC/ Fiziiko-geograjska i socijali.lo.�geografskd obitieiia
poveian i udio lica s osobnim primanjima (pen_zionera) kojih je 1981. g. bilo 12,10/0 (i_l Sisa?t<ojregiji 9,60/o).
4. Ekonomsko-geografska struktura
Tab. 4. Stmktura poljoprivrednih povrsina u oD6iniDvor prema kategorijama iskoriStavania isektorima vlasniStva 199?. god. u hgri
Obradivo zemljiSte
Sektorvlasnistva
. 1
, 4r0UkupnoDruftvene
21 376 14266 11 313 463 _
IndividualnovlasniEtvo 17 487 1.4146 11 193 463 _ 2 4s0
Trgovina i ugostiteljstvo su organizirane u sklo_pu RO.>Sloboda< Dvor. Obje djelatnosti su vrlosKromnln razmJera sa svega 38 prodavaonica ijednim hotelom 1984. godine.
)f#:1T_it te$li"Jak
sR Hnatske, 1e88. s. zasreb 1e88.t't MaUt .A., Obllcl I prosrornt rasporect poljoprivredne Dro-'#1i"il..
,!*:i"::Ttskoi, Geostaphica -
.r risiiiravict--u[' i.") statistickl godisnjek sR' Ilrvatske 1988, zagreb 1988, str. 422.
proizvodneorganizacije 349
3 540
t4
A. MalE lFizitko-geograf skd. i socijatno-geografskd ob jerla
Osnovno obrazovanje je imalo 1986./1987. god! slu su djelovale dvije srednje Skole s 280 uie-ne matidne osnovne Skole u D_voru, !"ujevcg, Jav- nika i 20 nastavnika, u okviru scuo >25. maj<nici, DivuSi, D. Zirovcu, D. Javorniku i Bidani- u Dvoru.ma Samaridkima i jo5 19 podru6nih Skola sa 1330 Od kulturnih ustanova opiina Dvor ima Narod-tlaka i.108 nastavnika. To je Skolstvo vrlo ne- no sveudiliste, knjiznicu i kinematograf s 350racionalno organizirano, pa i ne dude najveCi sjedi5ta.ra9lodi po jednom udeniku (258.787 din.) u si- u zdravstvu djeluje Dom zdravlj a u Dvoru ssadkoj regiji. Istovremeno u organizacijskom smi- ambulantama u pvoru i Donjem
- Zirovcu.
Tab. 5. StanovnGtvo i doma6instva 1948, 19?1 i i981. i ;poljoprivrsdnog etanormigtva 1981. godine ,ponaseljima opiine Dvodr)
Naselja Stanovnici Douraiinstva Indeks rhretanjastanoraniStva
1981. 1981.
Broj i o/o udjelapoljoprivr.)ftiqg
€rtanovniStv{1981. godi,ne
Brtlani SamariikiBujinjaCavlovicaCoreDonja OraovicaDonja StupnicaDonji DobretinDonii JavoraniLronlt zlrovacDragaDralkovacDvorGageGlavidaniGolubovac DivuikiGoridkaGornja OraovicaGornja StupnicaGornji JavoranjLrornlr ZrrOVaCGrabovicaGrmuianiGvozdanskoHrti6JavnicaJavornikKepeijeKobiljakKomoraKosnaKotaraniKozibrodKuljaniLotineLjeskovacLjubinaMajdanMatijevi6iOstoji6.iPaukovacPedaljRijeCani BujinjskiRoguljeRudeZi
188O J
t 1 l2A94
173151717432
11049
3972893AU
3504512
772I Ct-,
561381554323
16122
1041 1 1rat764
2775742
t4437
t7724
728
91,667,9
106,390,288,7t E o
88,488,380,6R 7 4
126,791,175,694,387,791,581,191,382,786,196,583,387,7o o o94,784,084,284,8'15,969,486,286,8
60,973,366,8
125,580,095,385,078,974,976,0
528 378797 131324 24927t 286235 203248 186484 349784 510335 222204 170267 198712 1629270 203197 119258 270759 619243 153287 201232 185
t0't7 675151 108251 228418 287347 308424 298278 225349 288278 22734 223323 228630 445293 189288 327220 197804 514592 487228 78'r295 581417 325212 t2'1357 254163 13332t 251111 100929 725
288120169304185I O J
265451196137173
205418590
19850614016316955893
22023927027L213
18618817330916328415031335?125'7292601272t6tua188?6
697
90l a4187l484 776
140604049
508493152
t J J
48
:32
78816552734750529250?244
1 1 310947
i87
38J D
34603 1
199
88t+398544
6913458a l
647522750
130384256
130
:]t)
8272547440455 t835277449499J O
27970
56e t
6022
204
65,3?z,e65,79,2
50,8224oa,Jq l E
36,254,0IU,J0,4
59,554427,87U,520,0a 7 , l34,962,148A5,4
46,95,5
2t,026,357,083,322,9t e a
52,rI ? E
JO,O
74,O49,54 5 q
3,760,434,?oo,735,262,231,6
53,060,952,2
172,r78,766,554,757,555,267,764,7
288,5oo,a45,776,766,757,656,842,851,8OI,D
8?,657,211,863,97O,D69,366,952,353,649,0ac,o98,668,238,960,354,8
247 ,762,357,160,5at a.58,668,5
t, M. Kot'eitit, Naseua I stanovniStvo SR l{rvetske l8s7-tg7l, Zagreb, l9?9.
15
A. MaliC/Fiziiko-geogralska i socijalno - geograJska /obilje2jo
81j-u ..pg i teritorij Hrvatske. I glamina nasihvaznrJtn prometnica zaobilazi dvorski kraj, a tan..gira je ZeljezniCka pruga iz unutrafnlosdi fremasreonJem J adranu,Pnirodna osnova teritorija opcine vrlo ie sloZenoskaraktera sa. centralnim mjestom goiskog pro-_stora Zriniske gore i prostranim
-izbraidanim
podgorJem koje se pruza gotovo do une.
LITERATURA I IZVORI
1. Zutjid S., Prostor i elementi njegova sredisnjegznadenja, ceografi ja SR Hrvatske, knj. t, Sredi6;j;Hrvatska, OpCi dio, Zagreb I9?4, str.- 5_33.
2. M_alii_ A., Sisaeka posavina i Banija, CeografijaSR. Hrvatske, knj. 2, Sreditnja Hrvatika, regi-onatiriprikaz, Zagreb lgZ4, str. 155-t?7.
3. Friganovii M., pavii R., Uzroci i posljedicc demo_gralskrh promjena u SR Hrvatskoj tg61_19?I. knj.I, IDIS, Zagreb 19?3.
4. Znanstvene osnove dugoroanog razvoja SR Hrvatskcdo 200-0. godine. Dugoiotne piomjend u etonornJi<o_-soclJalnoJ strukturi stanovnistva i zaposlenosti,III dio, Migracija i depopulacija, Zaereb 1'9gJ.
5. Malii A., -Oblici i prostorni raepored poljoprivredneproizv_odnje u SR Hrvatskoj, Geographiia- Iugosla-vica, br. VI, Maribor 1985.,
-str. ?3_84.
6. Znanstv^ene osnove dugorodnog razvoja SR Hrvatskeo.o zuuu. godlne. knj. Z, Dugorodne promjene ueKo_nomsko-socijal noj strukturi stanovniStva i za_poslenosti, Zagreb 1984.
Hrvatske s 35o/o poljoprivrednog stanovni5tva1981. godine.No, time su zapravo gotovo ispraZnjeni fondoviproizvodnog poljoprivrednog stanovni5tva opiine.Ustalo le samo staro, za proizvodnju vrlo dubio-zno stanovnistvo.Prirodna reprodukcija populacije dvorskog krajavei ne postoji nekoliko godina, a direktnom ieposljedicom negativne selekcije u procesima de-agrarizacij e i depopulacij e.Industrijska proizvodnja kao druga grana po vaZ-nosti u opiini Dvor je preslaba da snaZnije po-vude razvojni pravac dvorskog kraia ka pozitiv-nrm promJ enama.Razvojne perspektive ovog kraja treba vei danasvidjeti u prevladavanju prometnc izolacije i di-rektnije povezanosti s privredom vlastite regije.pa i izvan nje. Ulog dvorskog kraja u tim veza-m-a je prije svega slobodan prostor za razvojodgovarajuiih djelatnosti na domaku najznada;-nije proizvodne i demografske koncentracije ShHrvatske u sredi5njoj regiji republike oko Za-8reDa.
7. V-eliki geografski atlas Jugoslavije, SNL, Zagreb1987.
8. Prostorni plan opiine Dvof, Urbanistidki institutSR Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje, Za-greb 1988.
L Staqi^slidki godignjak SFR Jugoslavijc t968, I978.i 1988, Beoglad.
10. Statistidki godisnjak SR Hrvatske 19?4, 19?8. i 1988,Zagreb.
11. Popis stanovnistva, domaiinstava i stanova 1981. e.Stanovnistvo po optinama i zajednicama opiini,Dokumentacija 501, Zagreb, Za$eb 1982.
12. P,gpis poljoprivrede 1960., knj. t, Osnovni podaci in-dividualnih gazdinstava po naseljima, Beograd 19M
13. Popis stanovnistva, domaiinstava i stanova u 1981.godini, Domaiinstva, poljoprivredno stanovnistvo ipoljoprivredni fondovi domaCinstava fSFRJ. SRi SAP, op!1ine i naselja), Beograd lg84.
14. Korendii M., Naselja i stanovnistvo SR Hrvatske1857-1971, Zasreb 1929.
15. Hrzeqjak. J, Drustvena struktura naselja u SRHrvatskoj, Zagreb 1983,
r7
g.ll, p" i teritorij Hrvatske. I glavnina nasihysilijih. prometnica zaobilazi dvorski kraj, a tan-gira je Zeljeznidka pruga iz unutra5njosti premasrednJem J adranu,
-Pnirodna osnova teritorija opdine vrlo je sloZenogkaraktera sa centralnim- mjestom goiskog pro"-stora Zrinjske gore i prostranim izbrazdanimpodgorJem kole se pruza gotovo do Une.Prirodni resursi raznih ruda, od metalnih do ne-
LITERATURA I IZVORI
1, Zuljid S., Prostor i elementi njegova sredisnjegznadenja, ceografija SR Hrvatske, knj. 1, SredG;j;Hrvatska, Opii dio, Zagteb 1974, str. b-33.
2. M_ali_i_ A.,, Sisalka posavina i Banija, GeografijaSR- Hrvatske, knj. 2, Sredisnja Hrvatska, regionaliriprikaz, Zagreb 1974, str. 155-l??.
3. Friga_novid M., Pavii R., Uzroci i postjedice demo_gralskih promjena u SR Hrvatskoj t96l_lg7l, kDj.I, IDIS, Zagreb 1973.
4. Znanstvene osnove dugorotnog razvoja SR Hrvatskedo 2000, godine. Dugoroene promjene u ekonomsko--socijalnoj strukturi stanovnistva i zaposlenosti.III dio. Migracija i depopulacija, Zagreb l-983,
5. Malii A., Oblici i prostorni r.aspored poljoprivredneproizv_odqie u SR Hrvatskoj. Geographiia tugosla-vica, br, VI, Maribor 1985., str. Z3-A4.
6. Znanstvene osnove dugorodnog razvoja SR Hrvatsked_o 2000. godine. knj. 2. Dugorodne promjene uekonomsko-socijalnoj strukturi stanovnistva i za_poslenosti, Zagreb 1984.
A, Malit/Fizitko-geogrtska i socii aLno - geograf ska /obiti etia
Hrvatske s 35tr/o poljoprivrednog stanovni5tva1981. godine.No, time su zapravo gotovo ispraznjeni fondoviproizvodnog poljoprivrednog stanovni5tva opiine.Ostalo je samo staro, za proizvodnju vrlo dubio-zno stanovnistvo.Prirodna reprodukcija populacije dvorskog krajavei ne postoji nekoliko godina, a direktnom jeposljedicom negativne selekcije u procesima de-agrarizacije i depopulacije.Industrijska proizvodnja kao druga grana po vaZ-nosti u opdini Dvor je preslaba da snaZnije po-vude razvojni pravac dvorskog kraia ka pozitiv-nim promj enama.Razvojne perspektive ovog kraja treba vei danasvidjeti u prevladavanju prometne izolacije i di-rektnije povezanosti s privredom vlastite regije,pa i izvan nje. Ulog dvorskog kraja u tim veza-ma je prije svega slobodan prostor za razvojodgovarajuiih djelatnosti na domaku najznadaj-nije proizvodne i demografske koncentracije SRHrvatske u sredi5njoj regiji republike oko Za-greDa.
7. Veliki geografski atlas Jugoslavije, SNL, Zagreb1987.
8. Prostorni plan opiine Dvor, Urbanistidki institutSR Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje, Za-greb 1988.
9. Statisti€ki godisnjak SFR Jugoslavije t968, 1978.r rvud, beograd.
10. Statistiiki godisnjak SR Hrvatske 19?4, 19?8. i. 1989.Zagreb.
11. Popis stanovniBtva, domaiinstava i stalova 1981. g.Stanovnistvo po opiinama i zajednicama opiina,Dokumentacija 501, Zagreb, Zagreb 1982.
12. Popis poljoprivrede 1960., knj. 1, Osnovni podaci in-dividualnih gazdinstava po naseljima, Beograd 1964
13, Popis stanovnistva, domadinstava i stanova u 1981.godini, Domadinstva, poljoprivredno stanovnistvo ipoljoprivredni fondovi domadinstava (SFRJ. SRi SAP, opstine i naselja), Beograd tg84.
14. Korendid M., Naselja i stanovniStvo SR Hrvatske1857-1971, Zagreb 1979.
15. Hrzeiak J., Drustvena struktura naselia u SRHrvatskoj, Zagreb 1983.
17
7-
Jlyxa Mapr,rh*
PyAuo 6.rraro TproncKe rope
V jyroracro.ruom no4pyvjy o4 ropcxe roce .{.XfurpoBr{a z M. PyAzne ca KoroM 546 m, noepxIaoigaxcxor, npocrltpe ce rasue$y Cyee ueler4 rroroKa )tlpoeqa cee go pr.rj exe yHe pyAHac6.nacr Tproncre rope, rro3nara oA AaBHI{Ha rro6axapnr,rlr, cpe6pnocur.rlr, oJIoBHKM r4 )KeJbe3Ht{Mcy.nQugur,rrrr MruepaJrr{Ma y Kpajy Tproea z Ko-cHa, 14 rro cpe6pnocHolu oJIoBHoM cy;r$v4y, ra-renvrry r'r jy>KHI4je oAaBJIe y crrrlBy noroKa Ao-6perrana, neganexo Yne.I4rrreua Maj4an n Majgaucxrz noroK, IBo3AaH-cxo u fnosgenoraq, na Cpe6pemar geh navr xa-)Ky,4a ce onAje pagn o pyAaMa rno>rla r.r cpe-6pa y pygHr{rlvMa, Kao u jyrorcrovno o4aene,npexo prjexe yHe, y BerI4Koj pyAHoi o6racrrprjexe CaHe, c rJIacoBr4TI,lM rBo3AeHI4M pyAHr'I-qrnra Jby6uje, ganac uely najeehnr py4nru6aceHuMa rBo3AeHI,Ix py4a y uauroj selr.rl'I.TproBcKa ropa je nosnata neh og noroBl4He 15.Fr,rjeKa, npBo rro fBo3AeHI4M pyAaMa, 3arl,lxr I4 no6axapnr.ru, r.r cpe6pouocnoj Ia oroBHoj pyn ra-reillTy, Koje ce x{aJla3e Ha MrIOIo MjeCTa BehI4 Ha IIOBPIIIIHI,LIIpeMa r,{croptrjcxl.rm rasnopraua, Marzja Kop-BI4II, yIapcKI4 KpaJl' AaO Je AO3BOJIy BJIaCTeJIT{-
Hwra 3prHcxNM {a y 3plcrcroj r'r Tproecxojropr,f BaAe rBo3geHy r oJIoBIIy pyny ca cpeDpoM.I'aAa je y Inosgaucrou carpalena yrBpAa 3asarrrTr{ry pala y pyAHI4IIr{Ma, t'l rroAr'IrHyTa KoB-H'{NA HOEIIA.
O roue nltte Haru no3Harl4 reoJlor Ap Bacr'r.nzjeCnmuh y cnojoj xlrusrl ,,tr'Icrop*jcxz pasnojH;uxer py,qapcrsa" ono: ,.fnoagancxo je r'Ina.nor,rcropr{jy c;ruvuy Honom Bpgy (no,q Kouaonlt-KoM Ha Kocony, on. nncqa). flo;roarnou 16.rjeKa oHo je Kao pyAHuK rra BpxyHI{y pyAapcKecJraBe, a;rt Kao r4 HoBo 6p4o cro ro,4r4Ha pa-nuje, rreuy rpo3l4 oroMarrcKa onacnocr. Iletrlpu
nyra y3aJryA noKyuaBajy TypIII4 Aa ce Ao-MorHy rproBcKldx pyAoKona (1561, 1574, 1576,1577) AoK 13. janyapa 1578. rogvue r.ercy yc'rleJrtt Aa r,rx 3ay3My, norrrro cy nooI4JlI4 cBynocaAy y repfaar. Typcxr sanore4ur'r @epxarna[ra, r{r,rM je sayseo rapbaey, napeguo je, gace nopyue cBI4 pyAoKonr{".lBrzrxe ce nr.rje pagrt'ro y Tprowrua, pyAapcrBoje saup.no, KoBarbe HoBrIa npecraJlo.Iporexno je 6.nrr:y gea eujera fioc.r je roraAo ogJryKe rlapcxc ,qBopcl(e KoMope y Eevy
ga ce pagoaz y TproBcKoj ropl4 HasraBe, aJrrl rrptl-je rora rrocJraJla je rouopa y TlpmBe IrapcKor ABoP-cKor Mr4HepaJrora, reoJlora, reorpaQa I4 erHo-rrpaQa Baltazara Hacqueta, ylonor @pa:r,qysa,xojr je Bpur4o ldcrpatKl,{Barba y Ctoneuvia uI{a Kpasy, Aa llpoyqr r TproEcIrY ruPY'
uralen sa npoQecopa M HeParorr'Ije J4 reoJlo-wie, aJrei Hr4je rana ycnjero HI4 orBapa6e pyA-Iir4Ka y Tproecroj ropr'I, Kao Ht{ CroBeHaqKor)/Hr{Bep3r.rrera y Jby1lbali^fi, flPeMa,,npocBjer-Hoj noJr4Tr4r{r4" ra4arre 6e.rre KaHl{eJraplje.
Tex bro rroJroBrHe 19. erj exa nprlrxJro ce orBa-parby pyAHr.IKa y Tproncroj ropr'I, o qeMy Ap.B. CtlMr4h nrflre oBo: ,,foAuHe 1840. oreapamyrproBcKr{x pyAnr4Ka npncr]ma Ap)KaBa. ABero,4une goquuje, noAl,Irsyra je neh 3a rorrJbelsetiaxpa. flpenaa jeguoj ercnepu.{3l4 6e'{Kor reo-.nora Jfrno.nga r43 1855. roAr{Ee, PyAl4rrrre Ay-rycr y fpaAcKoM floroxy 6u.ro je orBopeHo nonpy)Kalsy 300 xBarr{ a IIo naAy 50. Ilpeuaay6unu uvje 6ra;ra gocrrarnyra rpaHll{a opyA-rrema. Pesepne cy raAa oqeEeHe sa 24.000rlerrr 6axpa, ,'I ,To caMo oA 6orarlax pyAa,orBopenr,rx Ha AyxrttHl4 oA ?2 xBara. fIPeMaM[rrrJbersy Jlrtro.nga, TproBcKa ropa je 1855. rE-Ar{He Kao pyA},rruTe npyx(aJla noBoJbHt{ly cJIrKyHero Ma rojr,r py*uar 6axpa y Aycrpujra.
Ao 1855. roArHe, pyAHI4rIt y TproBuMa 6vry cy.qp)r(aBuo BJracHr{rrrrBo. flocre rora fiperxJlr{ cyy pyKe 6evxor rpronrla, Eenrrjanqa ,{ecupalu;reua, xojr je KyrMo pyAHrff sa 16.000$opuaur. Ilpegy:ehe ce 3Barlo ,,Pynuvx u ra-.trrrorrrflIa Tproer g. 9,".Harxro ce MaJro caqyBaH]4x trIoAaraKa o KoJII4-.rttntt r Bp j eAHocrI4 ussa\euux py4a, arv 3agnraje rogzne, 1858. lr 1859. or nmre: ,,1858.roArHe 15.966 IIeHrr{ pyAe y npe4nocrr 31.932
1) AKaaeMr{K JIy(a Maprh ([a[rhr-r Ha Easttil4, 1899 - 3arp€6l9?9), :{Jra[ JyrocnoBeHcKe aKAAeMr{Je 3rrasocrt t{ yM]er-HocTr,r ,4 cpncxe aKaa€Mt-rJe HayKa tt yMJsrHocTt, Mr-t_Heporror ,{ nerporor cBlercKor yrneAa Hanucao le [pr{JecMpr oBaj npltnor ra MoHorpa+ttly Koc a ! Tpzoau(Hxie o6las,Be a) Kojy je npxnpeMuo Mr ' tne JoKa - san.Pelr.
1l Ip. Eacrrrrr4je C r M ,( h, l4croptic(i pa3Doi Iqauer pv-,AapcrBa, EeorPaA, 1951.
1 8
&opr{Hre, 1859. roAr.rne 15.781 qexru pyAe ydpe,qnocrr 30.143 Qopnnre". Ap. B. CrrMrrF, us-I{OCr4 BpJrO 3aHr{MJLr4Be nOAaTXe o AaJbeM paAy ypyAHr{qrMa TproBcKa ropa, cBe go 1913. rognne.On o rome nraue: ,,V ro BpeMe, y npegysehyje pa4rno 6 vranoeuzxa,9 uajcropa t4 HaATJIeA-lafilra tt 277 cralrHr4x paAHI,rKa, pyAapa, ronlo-Hr{qapa 14 ocraJrr4x. EaKpeHapa y Tpronrua jeycxopo obycrau4Jra pan, a 3arnM ce nperuJroHa [POr{3BO,qrby oJIOBa, rra KaA ce H]4 Oeaj nocaor:uje ucn.rahrnao, I{eJro nocrpojer+e je npenna-lreHo ra nPoLr3BoArsy rnox<!a, xoja y oKoJIr'IHl4nraxaxo nraje rr.I npecrajala.Yovz npoor cBercKor para 6axapnz pyAHt{K yl'pronr.rva, saje4uo ca rorrl{oHl4lraM 6axpa, npn-nagao je nexoj aHrJro-aMepuqKoj 6anqn r,rsXau6ypra. Pygapcxr paAoBI4 y Tproer,rua 4eQu-riwruBr;'o cy o6yctae;reHu oKro6pa 1913. roArne.
ogarara o npor{3BoAl5tr cKopo I4 HeMa, noro-TOBO 3a OJTOBO".Ilo4arxe 3a oJroBo, lroryhno je, a;raenr.rqr pyg-Hr4Ka Hr4cy o6jan.rr,rea.nz s6or cpe6pa, rao raHa ApyrrrM ujecrraua e6or s.nara, jep ry owrrureMeHI4TL MeraJrr4 rrPr4naAaru Ap)KaBIa, rAjecy c'ry>Kn t4 Kao rroAJrora 3a [aJrr{Prrr4 HoBaIL a4prxaea je KoBaJra 14 cnoj cpe6prv v slraruunoBarl ,{3 raxo go6zuenlrx nJreMeH TI,rx Mertula,Cavyea;ro ce tlnaK HeKoJIr4Ko [oAaraKa aHaJrr4gacpe6ponocrror ouroano,r cynQu4a u raJrerrr4ra '{gpy4HrdKa y Tproscxoj ropz. Br,rhe KoplrcHo Ha-eecrra g6or ynopeleea Aa trr{cr cpe6ponocauraJregffT IlMa Herrrro Bl4rrre oA 860/o oJroBa r4 Ao13,50/o cyunopa. Cpe6pa cagpx<anajy raJIeHIlr ,raxo rojlr, r{ ca pa3H},Ix Halra3rdrrrra HajveurheoA 0,1-10/0. V cpe6porocuzu ra;ranurr.rlvra Tp-roBcKe rope yrep$eno je KeMrjcRoM aHaJrr,I3oMy ner pa3Jrr4rrr{Tr{x y3opaKa:
y3o,paK
Orosa / 32,{lo, 70,tr10, 50,10/0, 31,?o/o, 57,30/oQpe1pa / 760 c,/t, 286 c,/1, 250 e/t, 160 s/t, 280 eltt)
,{ax.ne, y cBaKr4x 1000 kg o;rona 6roro je nsuely150 go 280 rpalaa cpe6pa. To HI4cy MaJre KoJrI4-trr4He, aKo ,rx )mopeAtMo ca oJIoBoM r43 Tpen'{ena Kocony AaHac ca [pocje.{Ho 100 rpaMa cpe6pay roHr4 oJroBa, unn y Cpe6pex"qr{ y EocHt{, r,4jenua o.q 80-100 rpaMa cpeopa y ioHra o.noaa.IlorKpaj nporxJror r.ujexa vr y noqerKy oBora,lo npBor cBjercKor para, BprnJ{Jrr,r cy }rcrpDKI4-Barba Mr4Hepa!'ra u crrajeHa EaHuje r4 KopAyHa taIraur{ crpJrurr,aqr{, npBeHcrBeuo Mrjo Kzlrnaruhu @pan Tyhan.(Dpan Tyhan rojn je pofeu y fiuzynw na Ynr,r,o'6pahao j e liapotrr4ry naxlBy Iln:noxoj ropr.r,rpajy oxo Beur.nunqa, Tprona, Kocre u leos-AarrcKor. na y jegHon oA cBojr{x paAoBa rrrrue:,,Ty cy eeh MHora pyAapcKa nogyseha y BeJrvKo
paAr,rJra, r{BaJIa 14 hpofiaAara, a HajBt4rrre paAr4c.na6rax xouynltraqr'rja r topr.rea". Ha gpyrouujecry AoAaje: ,,V Tproazua caMo 3ao€raqJ{)KeJbe3He rpocKe Ha rujenoj o6a.nr noroKa )Kr'r-poBqa ,4 pyrrreBttHe 3I{AoBa crapor raJll4oHrqKorypefaja norasyjy, Aa ce ,a Ha roMe Miecrypannje nptrrz,ro npepalr'rnan e )KeJbe3Ht'IX py-4ava".2)JI. Maprh nnure raxole ga ,,ua najnrrue Mjecran y najnehr.ru KoJIr.rtIr.IHaMa nojannyjy ce yEaHnjr4 :KeJbe3He pyAaqe. To cy y nPBoM peAyoKcr,I,qHe >KeJr,e3He pyAaqe, Jrr{MoHJ{T I4 XeMa-rr{r, :(yra n cuefex<yra I4 IIpBeHa )KeJbe3Hapy4ava. Ha;rasri ce v )<eJI'e3Hot Kap6ouara,cr.rAepr4ra. V Tproncxoj ropff npoMtjeHtro cec\r4ep T y BeIt{Kr,IM MaCaMa y Jr MoHr{T, aJrJ,Icr{Aepr,rr caApx<aBa joru apro Kopr{cHl4x I{ no'r'pe6Hr.rx pyAa, Kao luro cy pyAe 6axpa u cpe-dponocror o;rona. I.ragrre ce pyAHe Mace HaJIa:]ey nogpy.rjy MajAaHcKor rroroKa t{ Jaunzqe. Ba-I{aI}Hr4 >KeJbegHt cynfup, utttt 6axapna naKoBI,rHa,o.lroanr cjajnnx, rryua I,uI[4 )KeJbesr$4 cyJrap]rrn,na rrr{HKoB 6.nracranaq, HaJIa3e ce Kao craJrHe;rpr,rujece y cJ4AepI4Ty J4rr )(eJbe3HoM KaP6o-Hary y Tproncroj ropr.t." Cnolrnrse, Aa raMarauo jour u 6apvra, sarr,ru 6rje.nux rI4Ha, Kojece Mory 'f.opr4cTl4lt Kao cr{poB},IHe 3a KepaMI4qKyrmgycrprjy.s),{pyrr,r cBjercKx par [peKr4Hyo je cBa Harxa t{c-rpaKrBarba, jep je oA IIpBr{x AaHa para HapoA-nooc;ro6o4u,ndvxa 6op6a nolena y Bauulw trKop,qyHy t4. ,rrlrara ceoj vepcrra ocJroHaq, y cBa-KoM norJreAy, y roMe Iro,qpyqjy Harre 3eMJbe.flocnr.rje oc.lo6olerra noireJro ce xorBo c reo-.'rorxK',IM 14 pyAapcKr{M rrcrp Kr BarbeM y cBuMnpajeazua na[re seMJBe, na raKo w y Eauujuir na Kopgyny.Haru reonourrct rr pyAapcKr4 nogMJragaK npl,(-crrasao je y cne neheu 6pojy, ruxo;roaau y rra-IrrI4M rlKOJraMa r{ Ha yHr4Bep3r,ITeTI4Ma, C HOBI4MnoMaraJrr{Ma r,t lrucrpylrenraqrajou, Kojr{ cygHarno oJraKrrraJrr{ r{crpa)KHe pagore. He cuv-jeMo 3a6opaBr,rrr4, Aa cy pyAH},rqu nocrajrr{ 14HaponHoM cBojrrHoM, rrrro HaM je Heo6I,r'{Ho no-rlorJro y Inrpel5y pyAaPcKrx r4cTp nr4Bar6a ,{paAoBa, caAa 6es nprsarur,rx xouqecrja ra nolLr,rMa orpaHr{qeHor rrpr4cTyrra Harxr4M cTp)rrr-ItaI$'lMa.
Caapevenuu Mr{HepaJrorxKr,rM t{ [erpoJrorxKl4M(oflheHraro reoJrorrrKr,rM u pygapcx.ru) paAoBr4Ma,r r4crp Kr4Bar+,,rua y Eauujtr, noce6no y yx<eMnogpyvjy Tproecxe rope, mKprBene cy n He-xoje crrjene ,r Mr4HepaJrld, Koje parr,rj e Hr,rcMorio3lraBaJrr,r y rolre nogpyvjy.
!) <DpaI{ T y h a H, IIaEe pyaEo 6ra!o, 3arpe6, 1919,!) IyKa Mapr{h, Py[apcrBo r rarrosrrurBo y UerpoBoj
fopn ,r 3prorcxoj lopr, y EaHoBr,lrJrf, [prfpoAa, roa. )<XVIII3arye6, 1937.
1 9
JI. Mapuh/PUdflo 6,'La?o Tpzooae zope
j
j
flopeg eeh panzje rerpuxeH x u nosHarr4xcrr.rjena Hafenv cy vr reoJrotrrKrd Hajcrap jrlrnajcenra u Snlall'urovnue crrjene, ca pj efurlMr4Heparr{Ma, na r3B. yJr rpaM a$mru u o$uotnrv,xoje nparrzuo ug Eocse xpos qraj e;ry Eaxzjy(rierAj e T panzje nosnare) cee go 3arpe6a.rxerope, KoJ€ cy oA t3BaHpeAHe HayqHe, aJrr4 oAivrJ ecTa ,qo MJecTa 14 eKoHoMcKe B KHOCTT4.Mrz heuo ce caAa 3aApx<arr4 Ha (opI4cHr4M r43a Hac HoBUM u pjebr4M MrzHepaJrr4Ma r.r xetvrr,ri -cKr4M eJreMeHTfiMa y rsr4Ma, Ko.ir cy orKp BeHr,lcaBpreHrajrrM Mr4KpocKorrcKr,rM l,r xeuujcru,nr
oMaraJrr4Ma y pyAaMa y Tproecxoj ropu.a)flopeg :re.re:xlrx Mr*repaJra, cr44eprrra c Jrr4-MoHIzToM x xeMarr4ToM, sarrau 6ar<apnux x<e-.'be3Hr,rx [o6r4'.rHo s;raronocHrax) Mr,rHepaJra.xaJrJlorDl}flll4Ta I,r Trrfpwta, Te oJIoBHor ope6po-Bocuor raJreHr4ra, nalenz cy pjelr MuHeparuca Hr4KJroM u xo6a.nrou, xoje paHuje nr,rcruooBAje no3HaBarr. To cy HI4KaJrHr4 9t IJvKaJrIJt,....apceHcrr{ n xo6atrnu cy.rQz4nn M HepaJru,HaJBI4IIIe repcoAotr)Qr{Tr{ MnJrepr4r, pacflprxeHl4 yrroMeHyrr,rM cyrQr,tAHuM Mr4Hep:urr4Ma 6aKpa ra>r(eJbe3a, oAaK.rre r4x je Moryhe r,rsgeajarr,r no-ce6nrnn rexnouorxKr,rM nocryrrKoM.V lpa4cror,r umoxy, rgje ce Hajra3r,ro Ao npBorcBjercKor para rro3Harr4 6axapHr,r pyAHr,rK rMa yKBapTIHO-C,{AepI4TCK,{M pyAHr{M )Kr{JraMa nopeAOBJ,IX lrtrH€paJla n4 HaIiaJItHO apcelrcKol Cyr+rf4alapcgoptprara, r,r ca ro6a.nrorvr !a ca xo6a;r'rnulrcyJr!pr.rAoM.l' Kocnr, Ipa4rzrllr r,r KoA PecaHoBrha raua cr-AeptrcKttx )Kr,rqa r4 ca 7-2e/o cy.nSu4nzx nar-uepala, rrajerrue rulptlTa r,r xaJrxorrr4pr4Ta, ,qaKJre>KeJbegHrdx ra 6axapnr,rx cy;lSNga, y rojuua 6uTpeDaJro BpIIIT{TI4 r4crrtTl4Barsa Ha noMeHyTepjele rr.rrznepaue ravr.ra u ro6a.rra.V no,qpyvjy Majgancror r JaircKor rroroKa, naCpe6penaxa, HaJragr ce )KeJbesHn rap6onar cr-IepI4T ca JmpcKaHr,rM xaJrrorrrpr4ToM ll cpe6po-HocHrM raJreHr,rroM, 3arr4M HtKarHo-Ko6arrH Mr4-HepEUrr4 tlcTor KeM}{3Ma KaO rope [oMeHyTr4, uHaj3a.q 6ap r, qecr Mr4HepaJr xao ra cjcnepnooAaBJre cBe 4o flerpoae rope.Kog leosgancxora, 3arra,qHo og Pyjeeqa, noauarje 6apr.rr neh o4 gaenrane, saje4no ca rrr4pr4roM,r xautKo[r,rpr4ToM, xao ,1 raJreHr4rou, rgje cy go-AyIIre BprxeHa r4cTpa>KtBarsa u noBprnr4HcKa 3a-KorraBarba, alryr, To je cne ocra;ro HeuogHaro,6ea cavysanrzx nprzujepaxa pyAa, Kao v fitrcanvxAOKyMeHaTa.V Joxvnoru nmoxy J4 Merepl.r3aMa ,{Ma r4croBpc-r:ux cyn$u4ttux Mlruepa;ra 6axpa, x<e.resa vOJIOBa, UOpeA BI,ICOKOIpOI{eHTHI,IX )KeJbe3H},rx OK-c Aa u xvr4porcuAa, xeMaTI4Ta U llr:laOttVra, xojunpegcramajy t4 BeJrr4Ku HaJr.rHr4 3Ha.raj. [ope.qeKoHorrcKe rplrje4uocrra JrI,tMol.rrrcKtrx nojaBa.
Ilpeua roue y Tprorcxoj roprl, nopeA eeh uo-3Harr4x pyAHr4x Mr,HepaJra, Hafeuu cy pjelrMr(xepaJrr4 l:trK a tr xo6a,rra, zs xojux ce go6vt-BaJy oBr,r ToJITIKO Ba>KHI4 Me.raIV, U y lJayulf tl'IexHtt rlr4,Caapeuena Mr{HepaJloruKa, nerpoJrornKa, reoJrorn.Ka 14 reoKeMr4jcKa t4crpar${Barta MarMarcKr{xcrujena y Eanr,rjr noraea fir cy Aa cy yJrrpa-Ma+trcKe, oAHocHo, KaKo r4x je M. KlnunaT},rh3Bao,,cepneHTr,rHcKe", crrljeHe orKprdBeHe HaMHoro Mjecra, [oqeBrxr4 og 3arpe6avxe rope AoCyne naele x yHe, npeMa roMe ,{ y tnr{peMnoApy.{jy TllroBcKe rope.1-o cy one crujene y nauroj seu.rln (ynrpaua-$I4TcKe, oAHocHo cepneurrncre) xoje, xaro pe-KocMo, Hara3r{tto eeh y 3arpe6aqKoj ropfi,oAar<Jre ce nacrae.rajy y Eanujy, Eocuy, Cp6ujyr Maxegonttjy, na AaJbe y lpsxy, TypcKy raCupujy, I/In4vjy u Ma;resrjy, nperlra Aycrpa;rrjr.One crr,rjene, aKo ce flo reAa r:a r,no6yc, npore>Kyce- oA cjeBepo3arraAa rrpeMa jyrozcroxy, yxaey-lyht{ Ha orpoMHy nyKoTr{Hy rrJraHerapHe Ay)KnHey rauonoj 3eu.rurloj Koprl, .[y;r xoje cy oneus6r,r.ne go noBprrrtge 3eMJbr{He, zs gy6una, r4jece HaJrasr{ y Hayrlrd (reoQrsuqll) no3uara ,,Moxo-poarahena 4rcxonruuyurera".Ta, cxpaheno Ha3BaHa MOXO-gucxoaruHy rera,jep crpaura Ha) rur{ paAr*rqu, reorostl, reo$uslr-qapI4, MI4HepaJIOsI,l ],I neTpOJIO3Il nopeA OCTaJrOratt reru(o rd3roBapajy r{r4jero flpe3vMe Harueraurannor reo{rmnvapa Aq4puje MoxoporuhanpoQecopa 3arpe6a.ror cBeytrtrJrr4rxra J4 qJraHaJyroc.noe excre aKa,qeM je 3aaHocrr,r r,r yujer-Hocrr4, oua,,MOXO-gl,rcronruuyurera", HaJra3r4 ce,.rcnoA JyrocraBnje y 4y6nyn vs]r',.eby 23,5 ,r 28,5n ga 45 KrJroMerapa, ,{ ero oHa je ra ry, Iacno,qnarue BaH,,rje, ca cBojr{M gy6r.rucxzrrl crrajenalray.nrpauaQrzrr,rua u o$uotturv*ra Ha noBprxr.rHr4.One gy6raucxe MarMarcKe ctrjene y Bauujr,IJocxz, Cp6ujr z Maxegonuju, npo)rqaBa AaHacHarrra MJra,qa reHepaqvja MnHepaJrora rr rrerpo-.rora, teoJrora r,r reoQuorauapa, r,r3Hocl,r cBojerJleAl4rxre t4 gaKJbytlKe c t4craKHyrtM ycnjectMaHa MebyHapoAHr4M reoJrorrrKr,rM KoHrpectrMa 14craunosrajzua o rsn. y.rrpa6asylTuMa tr oQro.iin-rralra, ra Eanuje, xao grje.na qBperor nojaca oar,rxcTr,rJeHa Ay>It qr,rJ eJlor JyrocJloBeHcKol leoJrornKor[pocrop_a ra Ha rlxjeroM EarKaHcKoM no,'ry-ocrPBy.')
. ) t {BaH JypKoBrh, Pe3ynrarr r rayqsr{x , rcrparKrBaEa pyA-Hrx nerKr{rnra y Hp XpaarcKoj. reorouBr BJecsr{K iF_rr{Tyra 3a reonourRa rcrpa)KrBaBa y 3arpe6y. li/I. 3arpe6,1962.
' ) B"raArMrp MaJep, CreBaB Kaparrara. Rocks ot per iodo-tlte- Gabbro Complexes ln Yugoslevta and thelr ortgtnlrotn the Railth' s Mantle. JyrocraBeHcxa aKaAeMrtla 3fa_Hocrtr ,,r yMJerHocM, 3arpe6, l9?2. 3ejeAno '{3 Beorpaza(C. KapaMara, M. PoR.aHArrh. C. ByrarxqHoBr,rh) , ! r3 Ca-pajeBa (J. PaMrh). x3 3arpe6a (8. Maiep).
20
Dean Boikovii
Mineralne sirovine
Pregled geoloSke graile
Podrudje o,piine Dvor izgradeno je od stijenapaleozoika, mezozoika, tercijara i kvartara. Sti-
devonu, a najrnla.tle permu. U seriji klastitaulodene su rekristalizirane ankeritizirane, akatkada i sideritizirane karbonatne stijene. Me'zozojske naslage izgraduju podruEje uz jugoistoi-ni rub Opiine Dvor, te dijelove terena izmetlupotoka Zirovac i Shrpnica sve do Kokrine,Vratr:rika i Donjeg Zirwca. Dominantno supredstavljene karbonatnim stijenama, vapnenci-
ma, dolomitidnirn vapnencima i dolomitima tri-jaske starosti. Osim karbonatnih stijena u Siro-kom poj asu od Stupnice do Vratnika, nalaae sestijene vulka4qgeno-sedimentnog postanka jurskestarosti s izmjenom klastita razlidite velidinezrna, i spilita, spil. dijabaza i spilit keratofira.Osim njih kao intruz. mag. varijeteti nalaze senajdesie potpuno serpent. lercoliti.Kredne naslage otkrivene su u dolini Stupnice,gdje su razvijene u facijesu plodastih i tanko-slojevitih raznobojnih vapnenaca.Razvoj tercij arnih naslaga moZe se praktidkikontinuirano pratiti od eocena do kvartara.Eocenske naslage predstavljene su klastidnimsedimentima koji izgrailuju najviSe predjeleZrinj ske gore. Oligomiocenske naslage su tako-der klastidne i sastoje se od Sljunaka i konglo-
1. i - . . "
l- r".'
D thrrEe
I kro!'
5. Ltll\ja
9. Rd6U
15. zrlnj
2t. Zrjt€�ti
A. Kobil.jak
25. rdubirs
!'r.)
I1 . . ;
il:
O luf,a FeUUi
lt 1:2OO.OOO
Mineralne sirovine opdine Dvor na Unj (prema J. Jurkovidu i K. Braunu)
2 l
rIII
D. Bo'kouiC / Mineralne siroi.,ine
merata, pijesaka i pjeskovitih lapora te glina iugljevitih glina. Tortonske naslage leZe trans-gresivno na starijim stijenama, a sastoje se odlitotamnijskih vapnenaca, pje3denj aka i lapora.Prmtiru se od Stupnice preko Zrinj a do iza Ko-sijerskog brda, gdje tonr.r pod kvartarni nanosdol,ine Une.Sarmatski sedimenti se preteZno sastoje odpjeskovitih lapora, glina, plodastih lapora i pi-jesaka, a zauzimaju priliCno veliko prostranstvood Pedlja preko brda Palanka do Popova mcstai DivuSe. U Zrinjsko-dvorskoj zavali na sarmat-ske naslage taloZe se sedimeti panona, preteZnopjeskoviti i vapnoviti lapori. ProteZu se odStupnice preko Pedlj a i Javornja do Dvora.Pliocenske naslage se sastoje od nevezanih sedi-menata, kvarcnih pij esaka, Eljunaka, pj eskovitihglina i glina, zauzimaju prostore oko Stupnice,Pedlja, Udetina i Grmuiana.Kvartarne naslage izgratluju aluvijalni settrimentirecentnih vodotoka, te na morfolo5ki manje iz-raZenim oblicima pseudolesne tvorevine zastup-ljene ilovadama i pjeskovitim glinama.
Rude olova, bakra i cinka
U paleozojskim stijenama Trgovske gore, opisa-nim u prvom dijelu ovog napisa, nalaze sebrojne poj ave olovnih, bakarnih i Zeljeznih ruda.To su stratiformne mineralizacije, koj e tvore nizmanj ih leZista, a zastupljene su sideritom s hal-kopiritom, srebrnonosnim galenitom i sfaleritom.Eksploatacija srebrnonos,nih galenita iz kojih seproizvodilo srebro poanata je jos iz ilirskih irimskih vremena. Novija geoloBka istraZivanjautvrdila su jo5 niz istih mineralizacija, metlutimniti jedna nije imala ekonomski znadaj. S as-pekta rudarske djelatnosti vrijedno je istaknutii opisati tri osnorma podrueja, i to: Zrin, Catr-nja, Srebrenjak.i Gradski potok (prilog 1).
Podruije Zrin
Ovo podrudje zahvaia dijelove Malog Majdan-skog potoka, Ograda potoka, Rudarskog potoka,Simonovog potoka i potoka Dragi5evac. IstraZi-vanja i eksploatacija vrgena je na 15 rudarskihobjekata, od kojih je najznadajnija i najbogatijabila rudna zona po pruZanju duga oko 250 m ipresjedena potokom Zrinj. Dominantni mineralje siderit uz koji se nalaze pirit, galenit, tetrae-dirit, sfalerit, halkopirit, gersdorfit; od nerudnihje dominantan kvarc, a od sekundarnih su utvr-tleni getit, lepidokrokit i anglezit, i u cementa-cionoi zoni kovelin i halkozin.
Podruije Catrnja
Nalazi se u izvoriSnim dijelovima Velebitslrogpotoka i predstavlja nastavak rudnog podruijaZrin. Rudarska aktivnost zabiljeZena je na 12objekata, a rudna zona bila je u duZini od 250 m.Rudna masa je u obliku leia, a dominantnirudni ,rninerali su: galenit, tetraedrit, halkopirit,sfalerit, gersdorfit i pirit.
PodruEje Srebrenjak
Nalazi se uz istoimeni potok, pritok rijeke Une.Rudarenje poznato joB iz srednjeg vijeka, aeksploatirao se srebrnonosni galenit i vadilosrebro. Na Sest rudarskih objekata utvrdene surudne pojave stratiformnog tipa duZine od 10 do100 metara. Od rudnih minerala dominira side-rit, pirit, sfalerit i srebrnonosni galenit. Glavnijalovinski mineral je kvarc.
PodruCje Gradski potok
Ovo podrutje Trgovske gore bilo je centax eks-ploatacije bakarnih ruda, a ogranideno je na juguVelebitskim potokom, na zapadu i sjeveru padi-narrna Hasanovog groba, a na istoku potokomStambolije. Poznato je 16 rudarskih objekata,a prvobitna eksploatacija je zapodeta dnevnimkopovima na Zeljeznu rudu limonit. U kasnijojeksploataciji je otkrivena zona stratiformnih rud-nih tijela sa sideritom i halkopiritom i tadapoiinje vatlenje bal<arnih ruda. Rudna tijela subiia u gornjim horizontima dosta pravilna i po-stojana po pruzanju, debljine od nekoliko centi-metara do 1 m sa lokalnim zadeblj anj ima i do3 m, dok su prema dubini postojala sve nepra-vilnij a i tanja, a u najdubljim dijelovima rudiSteposve istanjuje. Dominantni mineral ovog pod-rudj a je siderit uz koji se nalazi halkopirit,pirit, galenit, gersdorfit, elementafno srebro, sfa-lerit, milerit i tetraeddt. Osnovni mineral jalo-vine je kvarc, a utvrdeni su i ostali sekundarniminerali oksidacione i cementacione zone.
Rude Zeljeza
Na veiem dijelu Trgovske gore Opiine Dvor naUni, nalaze se u paleozojskim stijenama brojnastratiformna leZi5ta sideritskih Zeljeznih rudakao i sedimentna leZi5ta ankerita. Oksidiranidijelovi ovih leZi5ta kao kompaktna limonitnaieljezna ruda bili su predmet dugogodi5njeeksploatacije, koja je trajala sve do 1965. godine.NajznaEajnija leZiSta ovog tipa bila su Resano-viii, Kosna i Toma5ica (prilog 1).U srednj otrij askim crvenim Skriliavcima u pod-rudju Donje Komore i Kokirne nadene su pojave
22
D. BOSKODTC/ twrnef4lne Stfotltne
hematitne i,eljezne rude koje su vezane na prsli-ne u stijenama i oolite stijene. Debljine tih prsli-na s hematitima ne prelaze viSe od nekolil<ocentimetara.Uz kontakt paleozojskih i pliocenskih stijena, aliu pliocenskim sedimentima, nalaze se leZi,Stapizolitskih Zeljeznih ruda koje se jo5 nazivaju>brand<. NajveCi rudnici su bil,i u Meterizamai Jokin potoku (prilog 1), gdje su i ostale bilan-cirane rezerve od oko 135.000 tona. Od ostalihleZiSta istog tipa treba spomenuti leZiSta Kosna,Stikina re$na, Vujdida rov, Gubavac i dr. Sveove Zeljezne rude >branda<< imaju i svojstvaprirodnih pigmenata koji se mogu koristiti ukemijskoj industriji i industriji boja.
PodruCje Kosna
Podrudje Kosna ogranideno je na sjeveru i istokutercijarnim naslagama, na zapadu podrudjemGradskog potoka, a na istoku i jugu Velebitskimpotokom. U ovom podrudju je poznato 8 rudar-skih objekata, dija je eksploatacija poznata jo5iz 18. stoljeia. Rudne pojave su stratigorrnnogtipa, a debljina rudnih tijela varira od nekolikocentimetara pa i do 3 metra. U primarnoj zoninalazile su se sideritske Zice koje su u povr5in-skom dijelu oksidirane. Iz tog oksidacijskog ru-diSta pridobivao se dvrsti kompaktni limonit kaoieljezna ruda.
Podrudje Tomalica
Podrudje se nalazi u okolini istoimenog potokai Radii brda. Rudarenje je vr5eno u Toma5ici,Stanii Poljani, potoku Matinovid, Gornjem i Do-njem Dobretinu, a poznato je jo! iz srednjegvijeka. Pojave Zeljeznih ruda su stratiformnogtipa i konkordantno uloZene u glinove Skriljavce.Minerali ovih rudnih pojava su siderit, kvarc,barit, pirit, halkopirit, galenit, sfalerit, tetrae-drit, getit i lepidokrokit. Rudarska eksploatacijase izvodila na olovne, bakarne i ieljezne rude.
PodruCje Besanovidi
Ovo podrudje omeala,no je potocima RedZepovac,Majdanskog i Burazovca, S istoimenim rudar-skim objektima. I u ovom podrudju rudarskaeksploatacij a poznata je iz 18. stoljeia. Rudnepoj ave su stratiformnog tipa, s rudnim tijelimadebljine i do 3,5 metara. Primarna ruda je bilasiderit sa sulfidima, ali je vrlo duboko oksidira-na u vrlo kompaktni limonit, koji se eksploati-rao i do dubine od 85 metara.
PodruIje Meterize
Ovo podrudje je ometleno potocima Zirovac, Sid-manovac, Serbule, Sredorak i VelebitsJri. Rudar-ska djelatnost na ovom podrudju poznata je ipnje L772. godine, a eksploatacija je vriena naSestinoj Klupici, Si5manovcu, Brdu, Mautneru,Vudjaku i Sredoraku. Ovim radovima zahvaCenesu rudne pojave stratiformnog tipa sa sideritomi sulfidima, koje su u gornjim dijelovima oksidirane u limonit, koji je bio predmet rudarskeeksploatacije sve do II svjetskog rata. Debljinanrdnih tijela je bila vrlo varijabilna, a bila sttuloZena konkordantno u glinovite Skriljavce.U istonr podrudju nalazi se leZiSte pizolitskih Ze'ljeznih ruda (>brand-a<) koje je eksploatiranosve do 1965. godine. LeZiSta su nastala taloZe-njem Fe-hidroksida u zatvorenim pliocenskimsedimentacijskim bazenima, na paleomorfolo5kojpodlozi izgraelenoj od maceriziranih glinovitihSkriljavaca i ankeritizirarih vapnenaca i vapne-naca. Rudno tijelo je leiastog obli,ka, maksimalnedebljine oko 6 metara, a bilo je razvijeno napovrSini od 20 hektara. Iz IeZiSta Meterize prido'biveno je ukupno oko 100.000 t Zeljezne rude;sa srednjim sadrZajem Fe od 430/0, koja se pre-railivala t Zeljezari Sisak. Istog tipa je i leZidteJokin potok u kojem je ostalo jog oko 100.000 trezervi pirolitsko Zeljezne rude B * Cr katego-rije, sa srednj.im sadrZajem Fe od oko 37ol0.
Baritne rude
U okolini Gvozdanskog na Iijevoj obali potokaZirovac (prilog 1) pronatlena je u paleozojskimkonglorneratima Zica barita, koja se unatod po-znate trokacije do danas nije geolo5ki istraZila.
KeramiEke gline
U pliocenskim naslagama koje prekrivaju OpiinuDvor na Uni nalazi se vise leiista i pojava kera-midkih glina. To su Pedalj, Meterize, Beke i Ma-la Kosna (prilog 1). Najznaiajnije leZi5te je sva-kako Pedalj, dok su ostala danas van rudarskeeksploatacij e.
PodruEje Pedalj
LeZiSte keramiikih glina Pedalj nalazi se oko14 km SZ od Dvora na Uni kod sela Stupnicenedaleko ceste koja vodi od Trgova preko Su-marice u Petrinju. UZa lokacij a leZi3ta je izmetlusela Udetin i Donja Stupnica na 250 m nad-morske visine. Eks,ploataciono polje je pravo-kutnog oblika, povr5ine 0,678 km2.Detaljna geoloika i rudarska istraZivanja ovog:leZiSta vrSena su u ra2doblju od 1968-1972. go-
z5
D. Bo'kovi. / Mineralne sirouine
dine i pri tome su utvrdene eksploatacijske rud-ne rezerve u kolidini od 2 milijuna tona. Geo-loike perspektivne rezerve ocjenjuju se na dalj-njih 5 milijuna tona. Glina se javlja u oblikuprostrane, gotovo horizontalne leie sa blagomtenderrcijom pada prema istok-jugoistoku, a Jtra-tigrafski spada u naslage srednjeg rl,o gornjegpliocena i kvartara. Debljina leie iznosi 6,5
-do
SK iznosi od 20-30, a dvrstoda na lom u siro-vim stanju je 20 kp/cm2. Na keramiikoj glinislijedi sloj kvarcnog pijeska debljine oko i m,a na tome leZi 15 m pjeskovitih i siltoznihgl,ina. Upotretrljivost gline je vrlo razliCita. Mo-gu se u,potrijebiti u proizvodnji kiselootpornihproizvoda, te saritarne keramike i kamenstine.Kao primarna sirovina za proizvodnju keramid-kih plodica potakla je izgradnj,u tvornice u Ru-jevcu, koja i danas vrlo dobro posluje.
PodruEje Meterize
Keramidke gline leZi6ta Meterize nalazi se ki-lometar zapadno od Be3linca. Gline su pliocen-ske starosti i treZe na paleozojskim Sejlovima kaoerozioni ostatak. Oduvanje tih mladih sedime-nata unutar paleozojskog masiva uvjetovalo jetektonsko spustanje blokova. Mineralofki, glinapripada ilitno-kaolinitnom tipu i pogodna je zakeramidku industriju. Najnovija geolo5ka i rlr-darska istraZivanja dokazala su postojanje ma-njeg leZi5ta, oblika nepravilne leie s pijeskomu krovini, a Zutim Sljuncima, ugljevitom glinomi rgljenom u podini. Glina je dobre kvaliteteza kiselootpoine proizvode kao i dodatna kom-ponenta kod izrade podnih i fasadnih plodica.Glina se pali u sivobijelirn tonovima, vatrostal-nost SK je 19, a dvrstoca na lom u sirovom sta-nju iznosi 19,1 lcp/cmr. Iako je sirovina vrlodobre kvalitete, smatra se nerentabilnom zbostektonske poremeienmti i j amskog naeina ekslploatacije sa tekudim pijeskom u krovini leZista.Rudnik je za sada poplavljen i napu$ten.
Opekareke gline
LeZiSla opekarskih glina nalaze se na mnogimlokalitetima, a narodito u okolini pedlia. Javor-nja, Grmudana, Trgova i dr. (prilog 1). tako dase sirovinska baza za opekarsku industriiu mo-
Ze_ lako_ osigul'ati. Najvede kolidine opekarskegl,ine nalaze se u leiiEtu Pedalj, gdje se dio glfne koja ne odgovara za keramidke proizvodemoZe upotrijebiti u opekarskoj industrij i.
Kvarcni pijesci
^Lez.i5ta I pojave kvarcnih pijesaka na podruijuOpdine Dvor na Uni nalaze se na vise lbkalitetai to Udetin, Beke, Vododerine, Meterize i Kos-na. Meclutim, naj znaEaj nij e je svako leZi5teUdetin (prilog 1), koje moZe u perspektivi pred-slavljati sirovinu za eksploataciju u gratl-evin-skoj industriji. Sva leZiSta i pojave su siediment-nog porijekla, nastala u jezerskim, lagunarnimi marinskim s,redinama sedimentaciie. Oblik za-lijeganja, rasprostranjenost i debijina slojevaovisna su o paleoreljefu, brzini i karakteru tokakod prijenosa materijala i osobinama taloZnogDazena.
Podruije Udetin
Podrudje kvarcnitr pijesaka leZiSta Udetin nala-
Ovaj kvarcni pijesak moZe se koristiti u grade-virnskoj industriji. KrupnoCa zrna se kreie od0,1 do 0,5 mm sa prosj,einim kemijskim sasta-vom:SiOz 80,S/0, AlzOr 0,10/0, FezOa 0,89/0, CaO 0,2010,MgO 0,10/0, Na:O f KzO 0,10/o gub. Zarenjem1,8!/o i vlaga 16,30/0.Od svih pojava kva.rcnih pijesaka, ovo leZGtepredstavlja sirovinsku bazu za eventualni dalj-nji razvoj industrije gratlevinskih materijala napodrudju Opiine Dvor na Uni.
Dolomitni pije8ak
S,nja geolo5ka i rudarska istraZivanja su utvrdilarezerve od oko 8,000.000 tona, koje bi bile vrlokorisne za razvoj graalevinske industrije opdine.
Vapnenci
Podrudje Opiine Dvor na Uni prema svom geo-loskom sastavu obiluje tehniikim kamenom, na-rodito pojavama vapnenaca koji imaju Siroki
D, BolkouiC / Mineralne sirouine
spektar upotrebe u gradevinarstvu. Glavna ma-sa vapnenjadkih stijena nalazi se u srednjetri-jaskirn i gornj otrij askim naslagama, koje se na-laze svoj im najveiim dijelom u podrudjuDobretina te u tercijarnim naslagama kod Zrinai Crnobrnja (prilog 1). Prema svojim fizidko--rnehanidkim karakteristikama trijaski vapnencipred,stavlj aj u korisnu mineralnu sirovinu zagradevinsku industriju, a tortonski litotamnijskivapnenci mogli bi se moZda koristiti i kao arhi-tektonslko-graalevni kamen neophodan za resta,u-ralorske radove, posebno na podrudju gradaZagreba, te u poljqprivrodi. Osim spomenutihlokaliteta, pojave litotamnijskih vapnenaca poz-naite su i kod NoZiniia, Lotina, Dabiia, Vuke-lrida, i dr.
PodruEje Dobretin
Nalazi se u juZnom dijelu Opcine Dvor na Uni,koje je s istoine strane omedeno dolinom Une,a s juZne granice SR Bwnom i Hercegovinom.Vapnenjadke stij ene su uglavnom trijaske sta-rosti, a litologki su to dolomiti, dolomitidni vap-nenci, vapnoviti dolomiti i rijetle vapnenci. Naj-perspektivnije leZi5te u ovom podrudju je ka-menolom u Gornj em Dobretinu i to zbog prven-stveno kvalitete sirovine i postojecih prometni-ca. Ove stijen€ zu determinirane kao konr,paklnidolomitidni vapnenac, a tehnidke analize poka-zuju da je kamen vrlo povoljnih fizidko-meha-nidkih svojstava za upotrebu u gradevinarstl'ui to kao sirovina za proizvodnju agregata zabetone, kao i drobljenog kamena za izradu de.njih nosivih slojeva i kamme sitneZi pri izgrad-nji prom€tni.ca.
Podruije Zrin
Na.laai se 9,5 km sjeverozapadno od Divuie ipredstavlja poznato nalazilte sipkog litotamnij-skog vapnenca. U tom podrudju vise nema kom-paktnih vapnenaca, ali rezuitati ispitivanj a sip-kih litotamnijskih vapnenaca pokazuju da ovestijene imaju primjenu u graalevinarstvu i agri-kulturi.
PodruEje Crnobrnje
U podrudju Crnobrnjskog brda nalazi se pojavalitotaElnijskih vapnenaca dija debljina otvore-nog profila iznosi 6-7 metara. Stijene su jakoizlomljene, no cijelo podrudje je wakako inte-resantno s aspekta daljnjih istraZivanja zbogeventualno mogude upotrebe sirovine kao arhi-tektoilsko-grailevnog kamena za potrebe restau-ratomkih radova i dr.
Dolomiti
Isto kao i vapnenci podrudja Opcine Dvor naUni, dolorniti takoiler predrstavljaju sirovinu zaupotrebu u grailevinskoj indmstriji, sa povoljnimfizidko-mehaniikim karakteristikama. Te poja-ve su relativno malih dimenzija, ali i nedovolj-no istraZene. U perspektivne lokalitete moZemoubrojiti podrudje Zakope i Kokrine (prilog 1).
Podruije Zakope
U ovom podruiju zona dolomita trij aske starostiproteze se od Matijevida na istoku pa sve doCvetojeviia na zapadu, gdje je prekinuta doli-nom potoka Zirovnice i Javnice. S juZne straneova je zona cgranidena dolinom potoka Svinjice.Najinteresantnije pojave nalaze se izmetlu Ma-tijevida i Zakope u podrudju Varde, koje mogupredstavljati pote,ncijalnu sirovinsku bazu teh-nidkog kamena ovog podrudja.
PodruCja Kokirne
Nalazi se jugozapadno od Komore, te se prote-Ze preko Zirovca do najzapadnijeg podrudja Op-iine Dvor na Uni. Podrudje je izgra.aleno vecimilijelom iz dolornitnih stijena trij aske starosti,no irna i pojava dolomitidnih vapnenaca. Naj-perspektivniji lokalitet nalazi se na sjeverozapa-dnom rubu brda Kokirne. To je vrlo dvrsta sti-jena koja prema svojim fizidko-mehanidkimsvojstvima zadovoljava sve zahtjeve za upo,trebuu gratlevinarstvu, i to kao sirovina za proizvod-nju agregata za beton, drobljeni kamen za izradudonjih nosivih slojeva na cestama, kao i kamenesitneZi. U jugozapadnom dijelu brda Kokirnenalazi se perspektivna lokacija ,sjeverno od Spa-noviia, koja takotler predstavlja potencijalno na-laziSte dolomita u ovom podruiju. Poznate su ipojave sjeverno od Kokirne, u blizini Komore,gde je poznat kamenolom dolomitnih breda kojiie bio u eksploataciji i u novije doba. VeCi brojizdanaka dolomita i dolomitidnih vapnenaca na-lazi se zapadno od Kokirne prema BoZiCima idalje prema Mickovidima.
Lapor
U podruiju neogenske zavale Dvora na Uni, unovije doba su pronatlene i vrlo znadajne koli-iine sirovina za industriju cementa, i to lapora,zaglinjenih lapora i laporovitih vapnenaca. Re-zerve se ocjenjuju na nekoliko stotina milijunatona, a nalaze se u podrudju Javornja, Sv. Kate,Kepdija, Korizme, Garanovac-Madkovo brdo,Segestina, Vuiana i Popova mosta (prilog f).
25
D. BoEkovic/ Miner( ne sirouine
Najznadajnije istraZno IeZiSte nalazi se sjevernood Divu5e na povrSini od 120 ha sa rezervamaA + B + Cr kategorije u kolidini od 32,500.000tona. Ovi lapori sadrZe niski postotak CaCOr,pa je u upotrebi za cementnu industriju potreb-na dodatna karbonatna sirovina koiom ovo po-drudje obiluje u dovoljnim kolidinama.
Vulkanske stijene
Glavni miaerali ovih stijena su albit, klorit smagnetitom i pimksen.
Serpentiniti
U zapadnim podrudjima Opiine Dvor na Uninalaze se dvije zone seryentinita. JuZna zona seproteze od podruCja sjeverno od Gvozdanskogpreko Gole Rudine prema istoku. Sjeverna zonise proteZe uz dolinu potoka Stupnice od Ljes-kovca preko Zubera do ceete Trgovi-Cavii brdo(prilog 1). Serpentiniti su nastaii autohidrataci-onim alteracijama peridotita i lercolita, od kojihje nepotpuno alteriran lercolit pronacle,n sjever-no od Gvo'zda,nskog u malom lokalnom kameno-Iomu. Od svih ispitanih uzoraka samo uzoraklercolita ima Siroku primjenu u gratlevinarstrar,Sto bi trebalo biti predmet daljnjih istraZivanja.
LIlERATURA
Braun, K. (1977): Regionalna istrarivanja bakronosnogpodrudja Trgovske gore. Arhiv fonda dokumeriati
S-erpentirdti Stupnice i Zubera nemaju industrij-ske-primjene u gratlevinalstvu, no mogu se k6-riatiti za nasipavanje lokalnih putova.
Tuf
Peliti
Zakljuiak
Gabrii, A. (1985): Istrazivanja keramidkih i vatrostalnihglina te- kvarcnih pijesaka podrudja Banije i Kor_duna. Arhiv fonda dqkum. Inst. za geol. istraz.u Zagrebu, br. 125.
Jurkov-id, I. i ]Iedela-Devidc, D. 0953): Rudno podrutjeBeslinac. Dio I. sa geolofkom kartom i tirmaterir.Arhiv fonda dokum. Inst. za geol. istraz. u Zqgrebu,b r . 2 0 8 0 .
Jur-koiid, I. (1988): Hercinska metalogelreza rudnih le-zista Trgovske gore u Hrvatskoj. ceol. vjesnik 41,zagreb.
26
D. Ba'koui ' I Mine|ulne siaDine
l-ukSii , B. (1979): Istrazivanje za cemenlnu rndustl i juDvora na Uni - Iezi!1e DivuBa. Arhiv fonda dokum.Inst. za geol. istraz 1r Zagrebu, br. 7271
l{agdaleni i , Z (1972): Rezerve ke."amiake gl ine PedaljfD ru r r r a U rL i ) . A r l r i ' f ond r dok r . . n . I n . t . r . gco l .istraz. u Zagfebu, b,: 5221.
Majcr ' . V. i Jurkovi i . I (1962): StLrcl i ja metalogene ob-last i ' l rgovske gore (poclruaje 14 al j dern- Gradski potok)-D i o L l . J L r ' l ( o \ j c , l . l s l r ' . r i v i n j c r u d n i h p o j r v i . A rhiv foncLa dokuneData Insl. za geo1. islral- rr Za-g rebu , b r ' . 3533 .
Siki i , L, Jovi i , B, Milanovi i , I i , Magclaleni i . 2.. Si-rnuni i . A. (1969): Regionalna istraZivanja minero-genog podrui ja Banija-KorcluD. Godisnj i iz\r jestaj zalC03 eod in r l . n r h i v I ond r , - l oku rn l ns r r . r goo l .istraz. u Z grebLl, bt 4t;61/2.
S nkov (c . B . 1960 ) : T " l . i ZD i r . r do \ i t . a .Zc l Jcznu t r l ( l l r n tpoclruaju 'Irgovskc i Petrove gor-e u 1959 god Arhi\,l on . l r ( l okL r r r . I nc t z r gco l . : s t r az l r Z rg rcb | l , b r ' .3280.
ADop na Yrr ' l 1990 ro.q]4He.
27
Mira Kolar - Dimitrijevid
Rudarstvo i talioniEarstvoPrilog povijesti Be5linca, Donjih Trgova i drugibrudnika ieljeza i bakra na podruCju Dvora
l .
Hrvatska je, koliko se zna, siromaSna u rudnomblagu, pa je i njena povijest rudarstva veomaskromna. Glavni centri rudarske aktivnosti nala-zili su se u srednjoj Hrvatskoj u Zrinjskoj gori,Trgovskoj gori, Petrovoj gori, Zagrebadkoj gorii u Rudama kod Samobora.l Rudnici Trgovi, Be-Slinac i Gradski potok na Trgovskoj gori imali suznadajnu ulogu u pokrivanju potreba za sirovimZeljezom na Sirem prostor.u, pa su stoga znaiajnii za osvjetljavanje razvoja proizvodnje Zeljezana podrudju Habsbur5ke monarhije, odnosno kas-nije Austro-Ugarske monarhije a i u suvremeno-sti Jugoslavije.Od malenih rudarckih jama Gvozdansko, a kas-nije Trgovi i Be5linac prerasli su u dosta zna-Cajne rudnidke i topionidke pothvate o kojtna surudarske drZavne vlasti vodile stalno raEuna,pa ovoj brizi i zahvaljujemo da je saCuvana is-crpna dokumentacij a koja nam omoguiava rekon-strukciju razvoja rudnika na dvorskom podruC-ju, a dopunskim istraZivanjima u Ljubljani, Bedui Budimpe5ti ova bi se slika mogla vjerovatnojos bolje upotpuniti.
2-
Na rudarske radove u podrudju Trgovske gorejo$ u ilirsko i rimsko doba ukazuju brojni tra-govi, Iako nemamo podataka o eksploataciji rud-nog blaga u postrimsko vrijeme moZemo pretpo-staviti da su i Sasi, krajem desetog i na poietku'jedanaestog stoljeia vr6ili rudarska istraZivanja.Zasigurno je, da su rudna nalaziSta bakarne,L,eljezne i olovne rude privedena intenzivnijojeksploataciji kada je kralj Matija Korvin dao 3.marta 1463. grofu Petru Zrinskom rudarsku po-vlasticu za rudarenje na banijskom podrudju. Udva decenija Zrinski su otvorili vise kopova.Prvo su otvoreni rudnici u Maj danu i Ljeskovcu,a onda su po odobrenju cara Zrinski podeli ko-vati i novac. Radi obrane rada u rudnicima Zrin-ski su 1488. godine podigli kod dana3njeg Ru-jevca tvrtlavu Gvozdansko, a u Novigradu na UnidrZali su dosta jaku vojnidku posadu radi obra-ne od Turaka. Za onovrernene pnil,ike md.niciZrindke gore pokazali su se vrlo izdaSninna. U1526. prihodi Zrinjskog od rudnika iznosili su
30.000 dukata. Tokom 1529. u rudnicima ie isko-pano 600 tona olovne rude iz koje je d'obij eno50 tona olova i 19,65 kg srebra, pa su 1530. Zrin-ski izdali i posebne propise o rudarenju, i o radukovnice novca u Gvozdanskom. Gvozdansko imaslidnu povijest kao srpski rudnik u Novom Brdu.Cetiri puta su Turci poku5avali zauzeti trgovskerudokope (1561, 1574, 7576, 1577), te su ih 13.januara 1578. i zauzeli, i pobili svu posadu u tvr-tlavi Gvozdansko. Turski zapovjednik Ferhad pa-5a, dim je zauzeo tvralavu naredio je da se poru-5e svi rudokopi.zPad Gvozdan6kog u turske ruke 15?8. prekinuoje svaku rudarsku aktivnost, te gotovo dva sto-ljeda nemamo nikakvih podataka o eksploatacijirude u ratom opustoSenom podrudju.
3.
Gvozdansko je ostalo u turskim rukama i nakonprimirja s Turcima 1635. godine, ali se o gvoz-danskim rudama ipak vodilo odretlenog raduna, ina karti koju je historidar Ivan Luii6 dodao svomedjelu >De regno Dalmatiae< naziva se 1666. grofPetar Zrinski >slobodni,rn gospodinom... srebre-nitr ruda gvozdanskih< (argenti fod inarum Gos-dansis et Costhanizza libero domino),8 O obnav-ljanju gvozdanskih rudokopa mislilo se i kasnije.Nadzornik komonskih imanja u Hrvatskoj i Sla-voniji Martin Zemljak izvjestio je 16. septembra1696. iz PoZege bedku dvorsku komoru da se uGvozdanskom nalaze glasoviti ru.dnici obiteljiZrinskih koje bi se moglo dobro iskoristiti.Nakon sto su u junu 1?03. ua6eni ,Tlrvatskojpredjeli izmetlu Kupe i Une, do5lo je i Gvozdan-sko pod vlast hrvatskog bana, t.j. pod gratlanskui vojnidku vlast kraljevine Hrvatske. Medptimrudarctvo je bilo kraljevski regal pa su se sviugovori o eksploataciji morali sklapati uz potvrdukralja. U ovim smirenijim vremenima TalijaniFranjo Rugier Rastelli i Ivan Chineti sklopilisu s Dvorskom kancelarijom 23. aprila 1705. ugo-vor o preuzimanju gvozdanskih ruda. Kopat iezlato, srebm i olovo, a nakon deset godina eks-
r) vasture S4mt6, Istorlr6kt razvoj naseg rudar€tva, Beo-glaal 1951, 59,
I Isto, 10&.) Emlllj Laszovrs&1, Ruda$tvo u Eryatskor, sv. IIt Zs-
greb r9(. Izd Nakl. odjela Ervatske drza\4re tlskamestr, 80.
I
I
l
l
I
28
M. K olar - Di mi I ri j elr i( / Rudar st uo i talionitarcI u o
Talionoca u Be5lincu. Snimljeno1935, godine.
plotacije vratit ie gvozdansku gospoitiju sa svimpoboljsanjima koje ie udiniti, pri eemu u samomGvozdanskom gradu neie niita graditi kako ne biizazvali. intervenciju Turaka. Zalimljiva je od-redba ugovora da gvozdansko stanovnistvo neieprisiljavati na rudarski rad >i ako budu Sto radi-li, pladat ie ih<.4Medutim Chinetti i Rastelli nisu mogli preuzetirudi5ta bez vojne pomoii, te je Dvorska kancela-rija zamolila pomoi karlovadkog generalata ihrva{skog bana. Ban Ivan Palfy je pitanj a gvoz-danskih rudnika iznio pred hrvatski sabor, kojije 15. novembra 1?06. imenovao povjerenstvokoje'ie ispitati pitanje zakupa u odnosu na poli-tidke i privredne prilike Hrvatske. Povjerenstvo,sastavljeno od grofova Petra i Adama Kegleviia,prepoita Pavla ee5kovi6a, protonotara kraljevi-ne Jurja Plemi6a, zagrebadkog podiupana JakobaIlijaBiia i biljeZnika zagrebadke Zupanije JurjaCinderija zakljudilo je, nakon velikog dopisivanjas bedkim Dvorskim ratnim vijedem, da se za-kupnici moraju obavezati da ie poStivati pravakraljevstva, te da neie dovesti u Gvozdansko>>inovjerce.<< Primopredaju je obavio grof PetarKeglevii te je zakupnicima predao u posjedgvozdanske rude uz tok potoka Male Gvozdnedo utoka ovoga u potok Veliku Gvozdnu, tj. cije-lu dolinu zajedno s obim gorskim bokovima.Zakup je bio besplatan, ali su zakupnici moralipodiii potrebne stanove, radnidke mlinove i ob-noviti stare talionice. Morali su popraviti i gradGvozdansko i oko grada izgraditi zgrade za sta-novanje radnika.Osim ovog ugovora i Dvorska kancelarija se jeosigurala za svoja prava, te je Josip I postaviou Gvozdanskom za svog upravitelja Lorenca Jo-sipa Groszhaupta koji se u svemu morao drZatinaputka od 29. avgusta 1706. Prema istomu,svojhn Zivotom Groszhaupt je morao prednjaditinarodu i rudarima i savjesno upravljati kraljev-
skim imanjem Gvozdanskim, te kontrolirati dase ugovor sa zakupnicima Rastellijem i Chinetii-jem todno izvrsava. Groszhaupt je morao svakimjesec Dvorskoj kancelariji slati ,izvj e5taj, a kra-jem svakog marta i financijski obraiun. PosebnupaZnju ovaj upravitelj Gvozdanskog, kao drZavnogimanja, imao je posvetiti unapreclivanju rada urudnicima zlata, srebra i olova.5Novi ugovor izmeclu Dvorske kancelarije i rudar-skih udrugara Ivaaa Krstitelja Chinettija, Iva-na Krste Pregela, Kornelija Contriera i Sigis-munda Stephanija skloplj en je 3. decembra 1722.I ovaj puta Groszhaupt je dobio naredbu od Dvor-ske kancelarije da mora nadzirati rad rudnika,i to po odredbama Maksimilijanovog rudarskogreda iz 1573. godine. Ugovor je vaiio deset godinanakon dega je trebalo zlato i srebro predavati naotkup gradadkoj kovnici novca (u austrijskom gra-du Grazu)- Bududi da je Groszhaupt bio rudar-ski sudac i nadzornik ruda za Hrvatsku, Slavo-niju I Dalmaciju jo5 1726. godine moramo pret-postaviti da je eksploatacija imala povoljan trend.Metlutim nakon 1726. nema dugo vremena spo-mena o gvozdanskim rudnicima. Polovinom sto-ljeia posvojio ih je bespravno pukorrnik FranjoKubevii, ali iz izvje5taja KuSeviia vidi se, dasu u Gvozdanskom rudnici posve napusteni i dasu samo dva rudara bila sposobna za rad.Dvorska kancelarija je oko 1765. podela gvozdan-skim rudama posveiivati opet veiu paZnju. Ru-darsko satniStvo iz Semnice spominie rovove >Sv.Ivana Krstitelja<. >Sv. Ferdinanda,i i rSv. Mar!je<, a 1768. je nadinjena i posebna mapa rudistai istraZivadkih mjesta.6PaZnju gvozdanskim rudnicima posvetila je icarica Marija Terezija koja je 1769. naredilada se pomno iuvaju Sume oko Gvozdanskog i oko
I Isto, 21.i) tsto, 22.'i) Isto, 24-5. za tudom se tragalo na lokalitetlma ,Sertind,
,Popozova(, )Putnizka(, rBazina(, u luzavac(, ,capi tanova( i
29
M. Kolar -Dimiftijetit /Rud.arstlJo i talionitarstuo
rudnika, jer de one u buduie mnogo koristitirudarstvu. Ova je odredba upuiena na Hrvatskovijede, a ovo je ovu odredbu saopiilo hrvatskombanu. O radu rudarskog upravitelja u Gvozdan-skom Majdanu, koji je trebao laditi. na unapretle-nju rudarstva znademo vrlo malo, jer su po na-Iogu Dvorske kancelarije od 15. septembra 1819.spaljeni dokumenti koji su se odnosili na radrudnika u razdobliu od 1765. do 1770. sodine.?Cini se, da je r,,rclarsko udruZerrje Ctinetti idrug primilo metlu zakupnike i nekog IgnacijaHoffmanna, te se odito intenzivno radilo, jer su1771. otkniveni debeli slojevi bakrene rude nazemljiStu zvanom >Redorek<.Gvozdanski rudnici su i dalje bili potdinjenibedkoj dvorskoj komori, a rje5enjem carice od20. avgusta 1774. i fiskalni dio gvozdanskog ima-nja, koji je imao svoje sjediSte u GvozdanskomMajdanu, prikljuden je krajiskoj upravi, tj. Pr-voj i Drugoj Banskoj pukovniji kojom je uprav-ljao hrvatski ban sve do razvojadenja Banskekrajine. Carica je naime smatrala da je zbogblizine turske granice najsigurnije da se o rud-nicima brine kraji5ka vojna uprava. Sto se daljedogatlalo s Gvozdanskim do Napoleona saznaje-mo iz oduvanih izvora.Dozvole za pravo rudarenja na ovom podrudjumoglo je izdati samo rudarsko satni3tvo u Sem-nici. Poduzetan kapetan Gudemar Neulinger, po-taknut predajom o bogatstvu gvozdanskih rudo-kopa uspio si je 1781. isposlovati potrebnu do-zvoiu. U nedostatku potrebnog kapitala on se po-vezuje s tr56anskim veletrgovcima Josipom ple-menitim Fustenbergom i Ignj atom Godollom, kojisu investirali potrebna sredstva i unajmili TadijuRauschera, koji je rudarsko iskustvo stekao ukoru5kim rudnicima L,eljeza, da aktivira pro-izvodnju. Medutim vojne vlasti zabranile su is-pitivanje i kopanje rude i Neulingera zatvorile.Medutim vrijeme se nije moglo zaustaviti. Pra-yo ru$gr91ja" {obio
je- od^ Rudarskog satnistva uSemnrci 13. Iebruara f778. i Mihalj Czek, vojniintendant. On je dobio tri dozvole. Prva se od-nosila na vatlenje olova i srebra na terenu Ja-marski potok na brdu Kozajevcu i Dragidevcu.Druga mu je trebala omoguditi vadenje Zeljeznerude u Starom Rujevcu, a treda mu je dalapravo obnavljanja zaruSenog Cornellijevog rovau Velebedkoj Reki. Zbog prava kraljevskog fis-ka na gvozdanske rude nijedna od ove tri dozvo-le za okolinu Gvozdanskog Majdana nije bilarealizirana.8lOno 5to nije uspjevalo pojedincima uspjelo jedionidkom >Tr5ianskom udruzenju< (>TriesterCompagnie<), koje je 20. septembra 1795. sklo-pilo u Dvoru rudarski ugovor s vojnim erarom.U ovo dru5tvo u51i su Josip v. Fustenberg sa 130,Ignacij Godolla s 10 i kapetan Gundemar Neulin-ger s tri dionice.
AIi i opet se umijeialo u rad novoosnovanogpoduzeia Dvorsko ratno vijeie, koje je zabra-nilo Neulingeru svako udestvovanje u tom rudar-skom poduhvatu, te je o toj odluci obavjestenoi Rudansko satniStvo i dionidarsko druStvo. Neu-lingerov udio imao je pripasti vojnom eraru, arudokop u Gvozdanskom i Gvozdanskom Majda-nu imao se urediti sa 128 kuksa (udjela), od kojihje Fustenberg dobio pravo na 96 kuksa, Godollana 32, a vojni erar dva. Rjelenje pitanja vlas-ni3tva dionica otegnulo se do 1802. godine kadaFustenberg definitivno preuzima i tri Neulinge-rova udjela. To, a i ratovi s Francuzima, spri-jeiili su intenzivniju eksploataciju i obustavilidalja istraZivanja, pa se dini da na prijelazu sto-ljeia >Trldansko udruZenje< koje je do 1799.utroiilo na rudarenje u gvozdanskom kraju viSeod 12.000 forinti, ne radi, a Rauscher piSe da>priroda nije bila sklona da pomogne tome siro-mainorrn i neo,braalenom krajiu< na koje.m jeudruZenje imalo namjeru investirati jo5 50.000forinti. Da se u rudnicima ne radi na prijelazuiz 18. u 19. stoljeie pi3e i Francuz Hacquet, kojije u to vrijeme posjetio Trgove.e)Rauscher, kao strudnjak za kopanje i taljenjeieljezne rudade, ima o nalazima Zeljezne rudadena Zrinskoj gori najbolje mi3ljenje. On pi5e>...svagdje se nadolazi na rudu na povrSini ipod zemljom brdina. Cini se, da je priroda ovekrajeve osobito obskrbila rud.om Zeljeza. Vallsvake je dvojbe, da 6e se mo6i ovaj rudnik Zeljeza,pod vje5tom upravom ovjekovjeiiti, i od toga dedrZava i zemlja imati osobitu korist. Vei sadaima tu izgleda za mnogo godina. Sva brda togakraja imadu se smatrati kao Zilno gorje. Svagdjese izvana nalazi obilna ruda, i prema dosada3-njem istraZivanju sadrZaja i utrobe oma5ne Zi-
ljak, na kojem bi se mogla podiii pei, na bre-Zuljku je opet zaravanak, koji leZi neobrarlen,rijedko oran i zasijan i malo rodi ploda, jerse 1o5e obraduje, neguje i ne dubri, UZivateljitoga tla su uru daleko i malo se brinu za obra-tlivanje toga polja. KrajiSnici nisu vlastnici ovezemlje, samo su uZivatelji. Vlastnik je >car<< podvorskom ratnom vieiu. Ova zemljiSta moieGeneralkomanda uzeti. podieliti ih i zamieniti.<
;) Isto. 26.r) Isto. 28-30.t ) Is to, 33; Slmi6, n.d. , 102. I Godol la je Fustenbergu pre-
pust io svole d lonice za Kosnu. B. Eacquet, Abbl lduneund Beschreibung der sUdwest - und iistlichen Werden,Illyrier und Slaven..., Letpzig 1804.
r r ) L a s z o w s k l , I I . 3 5 .
30
M. Kolaf -Dimitrijeuii/Rtldarstlro i tslionitarstuo
Prijedlog Rauschera, iako dobro dokumentirani potpuno opravdan, nije odobren od Dvorskogratnog vijeea ni do 1803. godine jer da se takovepovlastice i obzirom na uredbu Krajine o duvanju5uma, j avnu sigurnost i mj esne prilike, kao izbog odnosa prema susjednoj Bosni, ne mogudati.l1) Upornost >Tr5Canskog udruZenja<, po-najvi.Se Rauschera, ua izgradnju jedne pe6i zatalenje, Sest vala iekiia (Wallaschhammer), de-tiri Cekiia za pruZanje (Streckhammer), jedandekii za delik (Stahlhammer), detiri dekiia zaSipke (Zainhammer), ognjiSte za kovade iavala(Nagelschmiedfeuer), ognji5te za kovanje kosa(Sensenschmiedfeuer), ognji5te za kovanje tava(Pfannenschmiederei), dvije naprave za izvlale-nje Zice (Drahtzieherei), dvije kovadnice za sid-ra (Ankerschmitten) bila je konadno nagradenaodobrenjem vojne vlasti i rudarskog satniStva.l2)Povjerenstvo, koje je vodio rudarski sudac An-drija Jendrassick 16. aprila 1804. dalo je, nakonpregleda cijelog poslovanja u Kosni, Gvozdan-skom, Gradskom potoku i Gvozdanskom Majdanu,takotler povoljno mi5ljenje, a osobito je pohva-ljeno plaianje rudara po pogodbi. Dvorska kan-celarija takotler je s velikim zadovoljstvom pri-mila izvjeitaj, naglasivii da budu6nost rudnikaleZi u eksploataciji Zeljezne rudade i da se netreba obazirati na tragove bakra i olova te srebra,jer da niti privatna druStva niti drZavni erarnisu imali korist od ove eksploatacije. Upuiuje
Rauscher je 12. decembra 1804. u ime svojeg>Tr5ianskog udruZenja< najavio izgradnju visokepeii na potoku Zirovcu u Donjim Trgovima, teradionu s tri ognji5ta i dva dekiia na istom po-toku kod Podova, kao i jednu radionu kod Rav-ne gore. Medutim vei 5. aprila 1805. Tadija Rau-scher je umro u Celovcu, te je to bio teZak gu-bitak za trgovske rudokope. Gradnja je ipak na-stavljena, i rudarski me5tar Jendrassick prili-kom putovanja po podrudju Banske pukovnijedolazi 10. juna 1805. u Trgove, i nalazi niz pogre-iaka kod gradnje, te daje upute kako da sedalje radi. Iz njegovog izvje5taja saznajemo dasu rudari dobivali mjesedno 10 do 12 forinti zamarljiv rad, ali i da je radno vrijeme od pet satiujutro do sedam ili osam sati uvede s odmoromod sat i pol u podne. PoloZaj rudara i graditeljapeii bio je vrlo teZak, pa su dva tesara, LeonhardScheer i Josip Hirnstreit, pobjegli s gradnje ta-lionice, a kako to ne bi udinili i ostali, bile suim oduzete putnice. Kod rudokopa Kosna-Gvoz-dansko-Trgovi nalazimo 20. decembra 1806. u po-slu dva dinovnika, detiri namje5tenika i 82 slugui radnika.la)
>Tr5iansko rudarsko druitvo<< (Triester Berg-werkschaft) dobilo je na upotrebu ne samo 250jutara zemlje za rudarske radove, ved i drvo zaizradu ugljena, te potrebito graclevno drvo. Dru-
i Josip Fustenberg. Na osnovu zadnjeg ugovora>Tr5iansko rudarsko druitvo< obavezalo se u imeregala davati pukovniji deseti dio sirovog Zeljeza,le prodavati Zeljezo po trZnoj cijeni.r5) Prvabanska pr:kovnija je - kako se dini - za svojradun takoder iiskapala Zeljeznu rudu na ovompodludju, te ju je slala na preradbu u Fusten-bergovu visoku pei. U apriiu 1808. Toma Fusten-
su neprestano vr5ena pobolj5anja po savjetimaJendrassicka, a radilo se po priruinlku Michera>Eisenhiitenkunde<. Bilo je poteskoia i sa strue-nim,radnicima, pa je dolazak Dominika Kugleraiz talionice grofa Auerspergera iz Kranjske 1908.registriran kao veliki dobitak. U februaru 1802.
rudnike, peii i ostale sadrZaje 175.4?8 forintii 58 krajcara, Sto je za ono vrijeme bila golemasvota.16)U septembru 1809. nesretnim sludajem smrtno jestradao Josip Fustenberg, te su rudokope u Trgo-vima naslijedila njegova djeca Toma i Katarina.Oni su 6. jula 1810. u Trgovima sklopili ugovoro zajedniekom nastavku rada i jednakoj podjelidobitka, pri demu je ravnatelj rudnika bio Franjopl. Scheuchenstull. Svakako su ratovi s Francu-zima utjecali i na trgovsku rudarsku proizvodnju,pa- je vei u proljeie 1808. proizvodnja sirovogZeljeza zastala, te su se proizvodile samo plo{e ine5to lij evane Zeljezne robe.l7)
1,) Isto, 34, 36.rr) Isto, 37 i 38.rr) Isto, 39.tr) Isto. 40-42.F) Isto, 60. Konaani ugovor je naptsan u clint 10. VIIM05.
a potpisnik od vojnidke strane je nadporudntk Xelleri br igadtr _major Jagodl6. Uaovor le poivrdi to Dvorskoratno vlJeCe 15, XI 1805. s potpisom bana Ivana srolaErdtidua kao glavara Bar)ske g€neralkomande.
s) rsto, 65
3 1
M. KolaFDimitriieoie / Rudarstl|o i talionitarstto
4.
Beikim mirom od 4. oktobra 1809. Austrija jeustupila Francuskoj hrvatske krajeve sve do Sa-ve. Francuzi su 28. novembra zaposjeli podrud-je Karlovca, a ne5to prije vjerojatno i BanskuKrajinu s Fustenbergovim rudnicima u Trgovi-ma. Na temelju sadanjih saznanja moZemo samonasluiivati da su i trgovski rudnici slabo poslo-vali, iako je Auguste Marmont 1810. iznio svojemi5ljenje da Petrova gora, a mislio je vj erojatnoi na Trgovsku goru, pruZa moguincti za razvojmetalurgije, osobito uzimajuii u obzir i Sumskobogatstvo obje Hrvatske. U prepisci s Marmon-tom bio je i Gallois, koji je imao istraZiti rudnobogatstvo i Ilirskih pokrajina i Vojne Hrvatske, paje posj etio i Trgove 1810. godine. Ljevaonicai carska manufaktura mjedi u Lienzu, dini se, daje koristila bakrenu rudu iz Trgova.rs)U kasno ljeto 1813. austrijska je vojska u5la uVojnu Hrvatsku. Rudarski meStar JendrassickzaduZen je vet 22. oktobra 1813. od generalaGyurkovi6a za nadzor na rudnicima oslobodeneHrvatske i Primorja, pa je i Fustenberg pozvanda podnese izvjeitaj o radu rudnika i visoke pe€iza vrijeme okupacije. Razumljivo je da je TomaFustenberg izvjestio da su i narod i rudari sret-ni 5to su opet dobili staru austrijsku upravu,jer da su pod francuskom vojnom upravom biliizvrgnuti skupoii i iznutlivanjima svake vrsti.Navodi da su ,i rudnik i talionice i dekii mnogonazadovali pod francuskom upravom, te da sadau jamama rade samo detiri rudara, a visokapei neie moii raditi do juna 1814. godine. Kla-diva, kako >Grossharnmer<<, tako i >Streckham-mer< rade, i ima dovoljno potrebnih radnika,ali do pote5koda dolazi radi previsokih cijena ug-ljenu.le) Pote5koie su i dalje pratile rad rudni-ka Trgove i Kosna, udaljene jedan i pol kilo-metara. U izvjeStaju od 8. juna 1816. Fustenbergje naveo da je od 1807. do 1815. proizveo za po-trebe rudnika 532.861 centi sirovog Zeljeza, a zaprodaju 18.642 centi. U velikom kladivu izraclenoje od 1807. do 1815. samo 325,40 centi sirovogZeljeza (Flossen), s time da za vrijeme francuskeokupacije ovog Zeljeza nije ni5ta proizvedeno.Ploia (Platten) proizvedeno je 4.822,97 centi, tene5to drugih vrsta Zeljeza. Zanimljivi podaciodnose se na rad visoke peii. U martu 1807. is-taljeno je 260,25 centi sirovog Zeljeza, u febru-aru 1808. god,ine 840 centi, u oktobm 1809. go-dine 188,36 centi sirovog Zeljeza i 1000 centi plo-da, a u decembru 1810. 194 centi sirovog Zeljeza(Groloch), 1300 centi ploda i 97 centi lijevanogZeljeza (Gusseisen). U aprilu 1813. istaljeno je104 centi sirovog Zeljeza i 1405 centi ploia. U1814. nema proizvodnje, a u decembru 1815.istaljeno je 72,36 centi sirovog i,eljeza, 72!6,62centi ploda i 14 centi lijevanog Zeljeza. Fusten-
berg donosi i troskove, i iz njih se vidi da se od1811. rudnik nalazi u degradaciji i da su troS-kovi reducirani na detvrtinu onih iz 1810., od-nosno da je ze toliko opala i proizvodnja.s0) Po-teskode u radu rudnika odrazile su se i u veli-kim zaostacima plaianja regalne daie, pa je istutrebalo uvij ek urgirati.Od januara 1817. Fustenbergov rudnik je potpaopod upravu Vrhovnog ureda i rudarskog suda uCelovcu, pa je 10. maja 1817. unesen u knjiguodevidnosti i rudnik Tome i Katarine Fustenbergudate von Hochkoffler. U prvom izvje5taju ovomuredu Fustenberg navodi da je rudarsko naseljevei selo naseljeno kranjskim i nj emadkim tvor-nidkim radnicima, i da se rudnik sastoji od petrudnih jama od kojih detiri u Kosni i jednau Gvozdanskoj gori. Tvornica je na vodeni pogon,te je na potoku Zirovcu podignuta brana. Vodapokreie i mijehove. Visoka ped je visoka 29stopa a potpiruje se mijehom od gest bubnjeva.Tvornica ima i skladiSte za sirovo Zeljezo, velikusuiu za ugljen, >valaS<< kladivo s tri ognjista,kladivo za pruzanje Zeljeza s jednim ognjistem,pilanu i mlin, zanatske radionice, stanove zaradnike, te niz pomodnih zgrada. U Kosni-Gvoz-danskom izradivali su se davli i kose, tavei sidra, pa se zapravo radilo o jednom metalur-Skom i metalopreradivadkom poduzeiu s razno-likim asortimanom robe, i b nizom povr5inskibkopova u raznoj fazi. eksploatacij e.'1)
D.
U 1821. zavladale su u Trgovima te5ke prilike-Fustenberg je traZio polovinom godine pomoi,jer da je disciplina medu rudarima popustila,pa se broj rudara podeo naglo smanjivati. To seje odrazilo i na proizvodnji, koja jako varirai ima vrlo velike oscilacije. U 1828. prvi putase spominje >be5linadki rov<< (>Beschinaer Stol-len<) dug 112 hvati.a)Neprilike s rudnikom su se i dalje nastavile,i 15. novembra 1829. pristupilo se draZbi Fusten-bergovih rudnika, a draZba je bila ogladena uIntelligenzblatt zur Agramer Zeihmg, br. 70, teu celovadldm i gradadkim novinama. Iako draZbanije uspjela ipak se je naSao kupac. Bio je tcJakob Jakl, vlasnik rudnika cinka u Dollachuu Koruikoj, koji je na temelju kupoprodajnogugovora od 11. januara 1830. za 8.800 forintipostao vlasnik rudnika, kojemu je za upraviteljapostavio Aleksandra Pirkera.2s)
t) rsto, 66.r3) Drago r ioksandlC, vojna l l rvatska: La Crcat ie mi-
litaire. Krajisko drustvo u Francuskom Carstvu (1809-l8rg),lr, zagl�eb 1988. Izd. skolske knjige i stvarnosti, 99--r0r.
: r ) L a s z o w s k l , I I , n . d . , 6 S .:o) Isti. ?0-?1.rr) lstl. ?2-?4.,) Isti, 76. Otvoren le i rov ,Karlovac(.r) Isti. ?0.
32
M. Kolor -Dimitriieuit / Rudcffstao i talioniEarstuo
Jakl nije dugo zadrZao trgovske rudnike. Ugo,votom u Celovcu 24. septembra 1832. prodao jerudnike Duri Plenkeru iz Celovca, koje je uzeoza kompanjona Antuna Jagera i osnovao rudnik>Plenker i Jdger<, preuzev5i i sve obaveze Jalrl:rprema Fustenbergu, odnosno nasljednicima ne-kadainjega upravitelja Tadije Rauschera. Zaupravitelja u Trgovima postavili su SebastianaMeiszlingera, ali je ovaj iznevjerio povjerenjesvojih poslodavaca i pobjegao u Ugarsku. U toku1832. i 1833. u trgovskim rudnicima se vrloslabo radi, ali je proizvodnja od 851,50 centisirovog Zeljeza u vrijednosti od 2.128 forintijoS uvijek dobra prema 1834. kada je proizve-deno svega 37,7 centi sirovog Zeljeza. Te je godinedo5lo naime do odrona brda i do o5teienia visokepeii. pa je novi upravitelj Antun Floriiniii tek1835. mogao poveiati produkciju na 1.575,89 centisirovog Zeljeza i platiii dug eraru, a broj zaposle-nih poveian je od ranijih 40 na 253 radnika,tri nadglednika i tri dinovnika. Medutim Florian-iii je vei 2. septembra 1836. umro u Vojniiu,a novi upravitelj Mayr se nikako ne snalazi, pase radi vrlo slabo, a talcnie rude obavlialurudari, pri iemu nesta5ica vode u potoku Ziiov-cu onemoguiava veiu proizvodnju. Gotovo pre-suBeni potok spredava aktiviranje rada i novogupravitelja Jakoba Schwarza 1838, odnosno Antu-nu Jacopinu 1842.Slaba rentabilnost poduzeia prisiljava Plenkerau novembru 1838. da proda svoj dio rudnikaJosipu Steinaueru iz Koruike. Ovaj je investiraou rudnik do kraja 1841. godine 28.039 forintji nakon smrti Antuna Jiigera 1841. postao samo-vlasnik ditavog rudnika.2{)
6.
Nakon niza godina vrlo ncuspjeinog i slabog po-slovarnja rad u trgovskim rudnioima ponovno s1842. ulazi u povoljnu fazu. Steinauer od 1842. do1848. vrii istraZivanja i procjenjivanje rudarskihlokaliteta _u Drugoj banskoj pukovniji Zele6i pro-srntl svoJ e poslovanjc na nova rudarska okna.Tako se javljaju rudista Jokino Letiste s Josipovimrovom i Marijinom rovom, Jokin potok s rovomVincent, Dolnja Kosna s rovovima oGliicksbau<i Stefanov rov, te Barbarin rov, Gornja Kosnas Antunovim, Terezijinim i Ferdinandovim ro-vom, Turski Potok kod Grmu5ana s Jurievimrovom, Potok Likarevac kod Grmu5ana sa" Ani-nim rovom, Gvozdansko sa Klementovim rovom,Baslinovac sa Morgensternovim rovom, Kalinovacsa Abendsternovim rovom, gora Vidorija u oko-lini Ljubine s Aninim rovom, te Likarevac sFrancuskinim rovom. Ovaj popis se je i daljeupotpunj avao sve do 15. marta 1858. kada ieupravitelj Aleksandar Mulley postupio po odrei-bi Ministarstva financija 6a- Z. j 'anrrira tAS6.
kojim je rudarski zakon iz 1854. bio protegnuti na podrudje Vojne krajine.2s)Uslijed Steinauerove aktivnosti zaustavljen je iodliv rudara s tog podrudja, pa su podeli dolazitii novi strudnjaci iz samoborskih, kranjskih, ko-ruSkih i Stajerskih rudnika. Medutim kolonizira-nje rudara izazivalo je uvijek velike sporove spukovnijom koja je traZila i ubirala razne daiei poreze (za javne radove kuluk ili 20 krajcarapo osobi, prirezi na meso itd.). Dolazi i do udesta-lih sukoba izmedu Steinauera i Cesarsko kr..a-ljevskog ispitivaladkog povjerenstva oko nekih
lacije proizvodnje (g. 1844. proizvedeno 5.231cenli sirovog Zeljeza, u drugoj detvrtini 184?.go,cline 4541.80 centi, u prvom detvrtgodi5tu184?/8 godine 3494 centi). einilo se, kao di vojnevlasti hoie unistiti trgovske rudnike, i ova ne-povoljna kretanj a trajala su sve do protegnuianovog rudarskog zakona iz 1854. i na podrudjeVojne krajine.:6) Bilo jc krajnjc vrijemc za ovupromjenu, jer su revolucionarne promjene 1848.otvorile _ nove perspektive oslobotlenoj radnojsnazi, iako je krajiSki sistem sve do osamdesetih
se uglavnom obavlja sa sezonskom radnom sna-gom, i stalnih radnika je samo desetak, a dinov-nika dva do tri, a rudaii s njemadkim prezimeni-ma uglavnom su napustili ovo podrudje.Sve je veiih problema i s visokom peii zbognjene istro5enosti nakon pola stoljeia rada. Siro-vo Zelj^.zo se otprema Savom do Graaluse, paSavom do Zidanog mosta, i onda vlakovima Ju2-
,) rsti, ?9-J2.!1 Isti, 83-86.a) ls1i. 8?---89. Upravirelj trgovskog rudokopa oct 18{5_t850.
schonbuchner 1 Josip Rak OgEo) kao upravt_lerJ.pogona i Edu-ard Mul ley kao glavni upr iv et j od rSEo.vrsekratno su pokusaval i orkton i nesporazume 1 voJnim
,1 rsti. 90-91.
J J
lrl KoI(t -Dimitrij el.)it / Rudarstl|o i talioniE.trstoo
Kao vlasnik viSe ljevaonica Steinauer je nakonnovog rudarskog zakona odludio modernizirati itrgovski rudnik. Nabavio je tri parna strojaCime je rad kladiva znatnim dijelom udinio ne-ovisnim o vodostaju. Pripremajuii se za bogatijuprodukciju Steinauer poveiava broj radnika na64, te je 1855. izvatleno 20.305 centi rudade i pro-izvedeno 8.122 centi sirovog Zeljeza u vrijednostiod 17.560 forinti.2s) Metlutim sve do kraja 1857.glavnu paZnju usmjerava na izgradnju nove vi-soke peii.U meduvremenu je rudarska statistika postalaobavezna. Iz,izvjeitaja rr-ldnika Trgove, kako seonda pi5u danainji Trgovi, za 1857-1858. do-znajemo da rtrdokop ima 45 rudi5ta iz kojibvadi bakar, olovo i srebro, i 24 rudista iz kojihvadi ieljezo. Izvadeno je 15.966 centa bakarnerude u vrijednosti od 31.932 forinti, i na tomposlu je radilo 277 radnika, i 27659 centi Zeljez-ne rude iz koje je proizvedeno 6.185 centi siro-vog Zeljeza radom 64 radnika, detiri Zene i iet-vero djece. U pogonu su bile dvije polupedii dvije male pedi, a izdaci rudnika iznosili su50.210 forinti. Sagradena je nova talionica zabakar s jednim strojem i 11 stanbenih i drugibzgrada, a u Bratinskoj blagajni bili su osiguranisvi radnici, i njena imovina iznosila je 155 fo-rinti i 1295 forinti u efektima.2e)Nova visoka pei pu5tena je u pogon 31. oktobra1857. pa se sada radilo sedam mjeseci u godini,ali je ogranidavajuii faktor i dalje bio vodostajpotoka Zirovca, radi Ldega kladivo nije mogloraditi vi5e od detiri mjeseca. Steinauerov poku5ajda sirovo Zeljezo preratluje u svojim Zeljezaramau Oplonitzu i Weitensteinu pokazao se presku-pim, pa je i dalje sirovo Zeljezo otpremano uStorc kod Celja, a ne5to i u ljevaonice Kdrdsiu Grazu.Metlutim povezivanje svijeta Zeljeznidkim pru-gama dovelo je do krize u Zeljeznoj indus'trijiAustrije zbog konkurencije stranog Ze1jeza. Ovajrazvoj i5ao je mimo Trgova, jer izg.radnj a Zeljez-nidke pruge kroz Baniju prema moru nije nika-da realizirana. Iako je nova visoka pei u Trgo-vima od 36 stopa imala kapacitet od sto centiza 24 sata, sto je bilo gotovo jedanput vileu odnosu na pei iz 1807. te da su i najveCepeCi u monarhiji imale kapacitet od 120-140centi, njena saobraiajna nepovezanost i smje5taju Krajini oduzeli su joi veiinu prednosti.so)Neke vrste Zeljeza nalazile su produ u Glini,Petrinji, Kostajnici i Jasenovcu, a i u vlastitoitvornici izrailivani su predmeti od ieljeza radom32 radnika s 50 tlanova obitelii.
7.DrZavni erar je uvijek polagao izvjesno pravo nakonove Zelieza u Baniji. Za ove je kopovepokazao veliki interes vlasnik rudnika i Zelje-
zara Lr Kranjskoj i Gorici Karlo Kanitz, alibuduii da po Maksimilijanovom rudarskom zako-nu Zidovi nisu smjcli posjedovati rudnike uHrvatskoj trebalo je iekati novi rudarski zakon,te je 1855. bedki trgovac Desire Gilain, koji jeimao i tvornicu strojeva u Brnu, za 160.000forinti kupio drZavne kopove i rudiSta, i ognovaou BeSlincu dionidko dru5tvo >Trgovski rudnicii talionca< koje je imalo sjediSte u Bedu, i udijem upravnom odboru se naiao i Kanitz, drHeinrich Kern, Ignjat Mauttner i kao predsjed-nik druitva grof Breda. Gilainovo udruZenje oso-bito je za5tiiivala Hrvatsko-slavonska vlada uka-zujuCi na velike moguinosti ovog poduzeda kojeje 1858. imalo potpuno uplaien kapital od1,050.000 forinti i dije su dionice dobro kotiralena bedkoj burzi. Po kapitalu ovo je poduzeiebilo jedno od najveiih u atrstrijskom carstvu,a za 1858. predvidalo se dobiti 60.000 centaZeljezne rude, koja bi se na mjestu proizvodnjeprodavala po 12 krajcara cent.8l) Iako je raspo-lagalo sa 33 samostalna jamna polja za bakar,olovo i Zeljezo, pripremni radovi i istraZivanjavr5eni su viSe godina, pa je druStvo sve do polo-vine 1862. bilo opro5teno plaianja erarskog po-reza. Ipak 1858. je izvadeno 15.966 centi bakarnerude u vrijednosti od 31.932 forinti, a u drugompolugodistu je izvadeno 15.784 centi ieljeznerude u vrijednosti od 1.104 forinte i 68 kraj-cara.8z) Prema izvjeStaju, 31. oktobra rr-ldnik jeimao 300 stalno zaposlenih radnika, a poslove suvodili barun Antun von Leitner. AleksansadSchtinbuchnc;, Anton Hiirner von Roithbers kaorudarski mjcrnik i viSe tlrugih Cinovnika. Udru-Zenje je imalo koncesije na 45.525 hvati na viSemjesta. Ovako razvijena organizacija imala jei dobro uredenu Bratinsku blagajnu, u koju surudari uplaiivali dnevno dva krajcara. Po Sta-tutu blagajne iz 1858. godine iz prikupljenogfonda mogla se je dobiti potpora koja nije moglagodiSnje prema5iti svotu od 20 forinti za aktiv-
*) Isti. 92, 99.') Isti, 9H.'q Isti. 9?-101.' I ) Is t i , 145.r) Isti, 1118. Udruzenje ie bllo u posjedu jamnih porja )Aroiss,
Kamenstci polok, Surl Rujevac, Ruda glavlca, jarak To-masiei, Debretin. Sestlna glavica, Gomla Rosna, cvozdan-sko itd. U ime Cilaina poslove su vodilt Voyt, a kasnijeJostp Oblak i Aleksandar Blscltoff, te Auonz pl. Laszunskii Antun barun Leitner. Udruzenie je bilo v.lo agresivnou dobijanju novih povlastica.
! ) J . Laszowski , Ruda6tvo u Ervatstro j , sv. r , zagreb1942. t{?_ l?l-1?4_
M, Kolar-Dituitrijeuit/Ruda1-stuo i talionitarctuo
sredstva iz blagajne rudari su sticali pod odre-alenim vremenskim uslovima, a sva su pravagubili u sludaju svojevoljnog istupa iz posla iliako je bio otpuiten od uprave zbog neke kriv-nje. Dobrim ulaganjima glavnice imovina Bra-tinske blagajne mogla se znatno povedati.Krajem 1857. njezina je imovina iznosila 1.087forinti od dega je upravitelj Karl Ebermannpolovinu >koristonosno< ulozio. Krajem 1859.vrijednost Bratinske blagajne u Trgovima na-rasla je na 40.09 forinti i 27 krajcara.s)
8.
Za zamiSljenu eksploataciju rudnih bogatstavanije bilo potrebnih preduslova, pa su se uskoropokazali nerentabilni ne samo kopovi bakra veii nalaziSta Zeljezne rude. Medutim >Rudnici Zelje-zovca u Trgovima nasljednika Josipa Steinauera<<ipak se odrZavaju, ma da je produkcija izvan-redno nestabilna i neredovita. Po j ednom po-datku obustavljeni su 1870. radovi u GradskomPotoku zbog prepolovljene cijene bakra naevropskom trZistu.Ba)Drugi rudnik, koji je nastao 1855. kao dionidkodruitvo takoaler vegetira i vise puta mijenjavlasnike, te prema uloZenom kapitalu i interesutriiSta ima i veoma oscilirajuCu produkciju.Anglo-njemadka banka iz Hamburga prei.rzela jesedamdesetih godina ovaj rudnik, ali ga je 1878.napustila, te ga novi vlasnik Gustav vitez Schle-singer prodaje vee godinu dana kasnije Vjeko-slavu Frohmu.86)Na osnovu odlidne rudarske statistike Kraliev-skog zcmaljskog statistiikog ureda u Zagr6bu,koju je objavio Vrbanid za period od 1874. do1881. godine, saznajemo da se je od pet poduzeiau civilnoj Hrvatskoj i na podrudju bivSe hrvat-sko-slavonske krajine, koja su se bavila eksploa-tacijom Zeljezne rudade, iskopalo svega 345.123metriinih centi Zeljezovca, dakle prosjeino go-di5nje 43.140 centi. Najmanja kolidina izvatlenaje 18?6. kada je Anglo-njemadka banka napustilaeksploataciju, da bi tada produkcija rasla, te daje 1881. produkcija bila veia za l720lo u odnosuna 1874. Samo iz beSlinadkog rudnika izvezenoje od 1874. do 1881. godine 41olo ukupne vrijed-nosti cjelokupne Zeljezne rudaie u Hrvatskoj(tabela 1i 2), te je to poduzeCe bilo mnogoznadajnije od rudnika Steinauerovih baStinika uTrgovima.so) Tabele nam pruZaju mnogo zanimlji-vih podataka za usporedbu i zakljudke. Poku5ajida se banijska ruda u6ini konkurentnim naevropskom trZi5tu imali su za posljedicu sniZa-vanje zarada i intenziviranje rada, pri demu jerudnik u Trgovima mogao bolje plaiati radnike,orijentiran viSe na bakrenu nego na Zeljeznurudu. Metlutim, buduii da je u ditavoj Hwatskojod 1874-1881. proizvedeno 77.225.112 kg livenog
Tabela 1.
Statistika rudarske produkcije u Beslincu1874-1881. godine*
d
u , r - Ed b! I .9 ! i :6
: 5 q P 9 E H r to ; i i 0 E z d e
1?997654859845252
.- (! cJ -= ,O9 6 € 9 >
4 ! - r . t > a
.ooo
d
IB'141875iB?6187718?8187918801881
1.6802.315
600938
1.4001.8002.9674.568
6.0008.3002.4004.6924.2003.9605.9365.936
35,840,050,030,022,020,020,0
9472060-13060-13050-12050-15050-10045-125
Ukupno 16.268 41.424
. rra'l' Vrbanlt, Rudalska produkciia u Irrvatskoj i Slovenijir8?4-r981, Zagrcb 1883, 5t.
Tabela 2.
Statistika rudalske produkcije u Trgovima1874-1881 godine*
F
187 418?518?6i81718?B18791880i881
4.4653.6001,.434
?83456
1.0112.9522.185
45,644,651,050,030,030,030,025,0
759750-805t)-8050---8065-12060-10060--100
97780628r156_tc r3369848?3
Ukupno 4.564 16.886
+ VrboniC, Rudarska produkclja, n.d., 54-55,
i sirovog Zeljeza, od Eega 52,74/o u Topuskom,34,080/o u BeSlincu i 13,170/o u Trgovima, Be5li.-nac je zaposljavao veii broj radnika, pa se toodrazilo na rastu broja stanovnika i na stan-dardu Sireg podrudja. Ipak sva produkcija Zelje-za u Hrvatskoj je mala prema produkciji Mo-
i r ) Savi6, n.d. 103. Bi lo je to prot ivno nalazima geotogaEauera kojt je 18?0. istrazio rudne lokalitete na podrufjuTrgovske gore te utvrdio rudu na 1? mjesta, istakavsi dakop Vidonje ima rude do t0 rnetara, Jokin Potok do Imetara, Kosna do l2 metara, Kosna Vinogradina do tdmetra, a sliano da je i s Be3lincem, Sestinom Kosomi Burazovcem (savid, n. d.. 103.
r ; ) I ' ran Vrbani6, Rudarska produkci ja u ErvatskoJ iSloveniji 18?4-1811, Zagreb l88it, 32-33.
s) Isto, 54. Vibanid je prema rukopisu koji mu je ustuptodr Gjuro Pilar nsveo da u Trgovima ima azurita, bornita.chalkopyrita, malachlta i siderita, a cupruma I hematltau Beslincu, te da se radi o miiesanoi rudi iz kole semote vaditi Zerjezo, bakar, clnk l olovo (str. 6).
tr4. Kolar -Dimitrij etit /Rudcl'stuo i l(llioltiearstuo
narhije. Na primjer 1874. izliveno je na podrudjuHrvatske 15.316 met. centi Zeljeza, a u Austrij i3,32L.570, u eegkoj 441.999 met. centi, u Ko-ruSkoj 593.730, a u Kranjskoj 61.437 met. centi,pri demu se zbog osciliranja produkcije i cijenenije moglo dugotrajnije planirati niti razvijatidomaia metalopreradvadka industrija zbog raz-vij enog bescarinskog uvoza Zeljeza iz razvij enij ilrdijelova Monarhij e (Tabela 3). Najpovoljnija go-dina prema Vrbaniievoj statistici je 1880. godina,ali su se i tada visoke peii Trgova i BeBlincaslabo iskori5tavale, pa dak i u odnosu na Topuskou kojem se preradivala ruda iz Petrove gore(Tabela 4).3?)Vrbanii je indirektno ukazao i na razloge zaitose Zeljezna produkcija finalizirala u Kranjskoj,a ne na naiem podrudju. Ljevad je zaratlivao728 forinti godisnje, a rudar samo 171 forintu,pri demu su u banijskim rudnicima 5,8{,io radne
.labela 3.
Produkcija i cijena Zeljeza u Trgovima i Be3lincu1874-1881. g.*
Godina
snage iinile Zene i djeca.B8) Rudarska statistikaje oduvala i niz podataka o rudarskim pomo6ni-cama, kako se tada zovu rudarske bratinskeblagajne (Tabele 5-6).U odnosu na raniju Bratinsku blagajnu uplatase je poveiala u Trgovima na 4 noveica, odnosnoprilikom Zenidbe rudari su odjednom moraliuplatiti pet forinti. Ova je institucija bila izvan-redno vaZna za jadanje shvaianja o prednostimaudruZivanja nad individualnom borbom za pre-Zivljavanje. Rudari su imali pravo na lijeEni6kupomoi, na bolesnidku potporu u trajanju od 26tjedana, na zajam i na pripomoi u sludajevimasmrti, pa dak i odreclena primanja u sludajunezaposlenosti. Beslinadka rudarska pomocnicabila je jada od trgovske, jer je takav bio i odnosradne snage. Ona je 1874. raspolagala s imetkomod 17.300 forinti, a pomoinica u Trgovima sa2.267 forinti. Suma, koju su godi5nje unosilirudari u rudarsku l<asu bila je velika, ali suvelike bile i isplate. Da bi se mogle davati tolikepomoii glavnica se investirala uz visoke kamate,a dio sredstava davale su i uprave rudnika, kojesu u upravljanju financijama rudarske pomoeni-ce imale znatnog udjela i rukovodeiu funkciju.BeSlinaEka pomoinica je >najviie odgovorilasvom zadatku<< dajuii za udovice vi5e nego To-pu6ko i Trgovi zajedno, odnosno dva puta vi5enego drugi za sirote. Prosj ek godi5nj e pomoiiu Be5lincu za period od 1874-1881. iznosio jeu Be5lincu 898 forinti, u ivanedkom rudnikuugljena 640, u Rudama kod Samobora 423, uTrgovima 297, u radobojskom rudniku sumpora264, u rudniku ugljena Sokolovac 232 i u Topus-kom 93 forinti. Prema ukupnom prihodu izdanoje za potporu radnika u Be5lincu od 1875 do1879 - 146,70/o sredstava u odnosu na godisnjiunos, u Trgovima L23,20/0, u Topuskom B1,40l0,a najniZe stope iznosile su u BeSlincu 21,10/o(1875) u Trgovima 30,30/o (1881) i u Topuskom4,7010 (1880), pa se po svemu dini da je Rudarskapomofnica u Beslincu bila prua i najbolja po-moinrica u tom vremenu u Hrvatskoj.se)Eksploatacija ruda u dvorskom kotaru nije pre-stala ni do prvog svjetskog rata, iako se nijemaogo ni poveiala, jer nije imala prikljudak naZeljeznidku prugu. Prema podacima Trgovinsko-obrtnidke komore u Zagrebu iz 1887. samou poduzedu A. Frohma radilo je 78 radnika, i tou BeSlincu 30, Trgovima 20, Ljubini 8, Gvoz-danskom 6, Kosni 4, Majdanu 2, Rujevcu (Pro-kopu) 2, a nakon otvaranja kopova u Grmu5antna,Javnici i Javorniku zaposlenje je na5lo jor
t) u Beslincu le od 18?4. do 1881. prolzvedeno samo tona Il-venog slrovog aelleza I to 1875 - 16 tona, 18?6 godine -9 tona, 1880 godlne - 6 tona i 1879 godlne - 2 tone.( v r b a n i C , n . d . , 5 4 , 5 ? ) .
q r . V r b a n l e , n d , 6 ? .:,) Isti, ?1, ?5,
Trgovi2 3
BeBIinac2 3
1874i875r8?618??18?Bi87918801881
545.440 4,91 26.?8529!.984 4,28 12.514 7,247.736 4,54 56.683297.114 3,60 10.696 375.863 3,41 12.833124.661 3,60 4.488183.900 3,20 5.885 955.114 3,70 35.339262.407 3,20 8.397 592.104 3,72 22.025373.538 4,00 14.942 7.633.042 4,07 65.567209.727 4,00 8.365 1,145.000 4,00 4s.800
iB7+- 2,288.L71 - 92.072 5,948.859 - 238.247
. F. vrbatui[, Produkcua ruda$tva, n, d., 5?.1. Proizvodnia slrovog I Uvnog Zeljeza.2. Popretna cijena Zelieza.3. Ukupna vrijednost prolzvedenog Zeljeza.
Tabela 4.
Iskori.$tenost visokih pe6i u Baniji 1874-1881.*u tjedlima
Godiia Topusko Trgovi Be5linac Ukupno
i87418?518761877i87818?918801881
26481 1
44
3830
48903525
269380
301 1
,t
1 343
2212-tJ
8I
13L27
a vtboniC, Produkcija rudarstva, n. d., 58.
J O
M. Kol(t1'-Dimitl ijeuie / Rudarstuo i lalionitarstto
pE
Tabela 5.
Uplate i potpore Rudarske pomocnice u BeSlincu18?4-1881. godine* u forintama
Potpore
mines, et for€ts en Croatie - Trgove - Be5li-nac.<, uloZiv5i kapital od 2,500.000 franaka.al Onoje u Be5lincu izgradilo novti visoku pei, a obno-vilo i eksploataciju bakra, te je 1906. proizve-deno 546 tona, 1907 - 743 tone, 1908 - 2740.1909 - 2088. 1910 - 4237. 1912 - 230 i 1913.do oktobra 277 tona. Proizvodnja bakra je obus-tavljena zbog spora sa Sumskim drZavnim era-rom, koji je polagao pravo na ove povr5ine.preferirajuii izvoz drva rudarskoj proizvodnji.a?)
9.
Mi5ljenje geologa I(arla Reutera iz 1910. da rezer-ve Zeljezne rudade u Trgovskoj gori iznose2,200.000 tona bilo je i pored eksploatacije rud-nika Ljubije s one strane Une presudno da seproizvodnja u BeSlincu nastojala odrZati, i daje poduzeie stavljeno pod sekvestar austro-ugar-skih vlasti.Medutim zbog pomorske blokade rudadu je sveteZe bilo otpremiti do Hamburga pomorskim pu-tem, pa je 1917. radi izvoza drva za potrebe si-saike Tvornice tanina, diji su pryi vlasnici biliHeinrich. Teodor. Emanuel i Victor Schnabeliz BeEa, ali i radi izvoza ruda iz Be5linca izgra-dena Sumska Zeljeznica Bosanski Novi - BeS-linac s odvojkom Zeljeznidke pruge za Ljubinu iGradski Potok u Kosni. Pruga je omoguiila dase rudada iz Trgovske gore pridruZi u Siskurudadi koja je dolazila iz Ljubije kod Prijedo-ra na putu za velike delidane industrijski raz-vijenog dijela Monarhije.at)
10.
Banijski rudnici Zeljeza i bakra nisu nakon prvogsvjetskog rata bili zaboravljeni, ali im prilikenisu bile sklone ne samo stoga sto je potraznja zaZeljeznom i bakrenom rudadom od te5ke njema-dke industrije zaustavljena na viSe godina, veC istoga sto su Bor i Ljubija imali tako velikekapacitete da su banijska nalazista, iako brojna,zbog malih kolidina rudade, bila dosta nerenta-bilna za eksploataciju. Dr Fran Tuian mislio jeda ie se rudnicima Trgovske gore posvetiti veiapaZnja, pa je odmah nakon rata obj avio knjigu ukojoj je upozorio da se glavna masa siderita raz-
E -
U H> ; :
r.q't418?51876181718?818?918801881 417
125908583296455241
?60
52624t
242510980
130
1 1 0t291 1 9311
303234267408320
334
959539523
94911681016751
'Jkupno 4.501 40?8 2243 863 ,?184
. v fbanic, n.d. , 72 i 73.
8 radni.ka.ao) Na odrZanje ovih rudnika dini se daje djelovao vrlo dobar kvalitet rudade, pa je ing'teodor Zloch 1897. izvr5io procjenu rezerviZeljezne rudaie u Trgovinskoj gori, te je naveo112 rudna polja i tri povrBinska kopa s ukupnompovrd inom od 5 ,162.000 m' � i ko l id inom od4i0.4?5 tona. Bakarnu i olovnu rudadu utvrdio
Tabela 6.
Uplate i potpore Rudarske pomo6nice u Trgovima18?4-1881. g* u forintama
E; a
Fr6tnorp
H ! q
E ( E
t2 205t2 23322 287t2 31336 33?48 34036 35648 310
96 9798 123
133 132169 t32205 96205 87204 116204 58
187418?5i8?6$77i8?B18?918801881
473295200160151135L54t42
Ukupno 1.?10 1.314 841
.) statistiIko lzvjesde TrSovinskotobrtnidke komore u zagrebu,z a $ e b \ a 4 7 , 7 3 .
n) Compass, r913-rgl4, 603. Zastupnik drultva u Beslincu bioje Maxlmilian Poldczek. Odlazirk rudara u emigraciju nai-vidljivtji je kod Besltnca. kojt je 1869. imao 808 stanov-nika, 1880 - 902. a 1890 - 807 (Korenie, Nasel ja i s ta-novnistvo sR urvatske 185?-19U, zagreb, Statistiaki zavod,19?9.
alsavi6! n.d. i Jozo LakatoS, Der Bergbau JugoslawiensBeograal 1931, 38.
4) Eistortlski arhiv Sisak, Tvornlca tenlna, fasc. l/3 I uV6.Prucu su izgradile Juzne zeljeznice. a oauvan je operatiz lanuara r9l?. kojl je arhlvu poklonila zlata Pod!'rsaniz Dvora, Pruga Je iSIa paralelno sa cestom poduzeea,Irauts fourneaux... Trgovi-Bealinac".. V$anie, n. d., ?2 i ?4.
2.381
rI
M. Koldr-Dimitriietid / Rudarctuo i talionitarstuo
nog stepena distode nalazi na istoku Trgova iBeSlinca izmedu Majdanskog potoka i potokaJamnice, te da prelazi potok Zirovac i ulazi uZrinsku goru. Tu6an je iznio detalje o najpozna-tijim leZajevima, misledi da de upute biti odpraktidne koristi.aaU podetku se tako dinilo i najperspektivnijimpoduze6ima na polju ekstrakcije rudnih bogat-stava. Fuzijom >Hauts foumeaux, mines et foretsen Croatie<, >Zagorskog ugljenidnog druitva< i>Concordie< formirano je druStvo >Udruienirudnici i talionice d.d.< Ovo dru5tvo mislilo jeobnoviti talionicu bakra u BeSlincu na jednojSiroj osnovi, i uz pomoi koksa kojeg je misliodobivati iz svojeg rudnika ugljena u Konjicini.Izvr5eni su pripremni radovi, a podetkom jeseni1923. nabavljen i novi uretlaj za preradu bakraod firme >Elmore< da bi se tada zbog krizekredita odustalo i od bakrene i od koksane, tenastavilo starim sistemom nestalnog rada i vade-nja malih kolidina Zeljezne rudade.a5) Drzava jeforsirala svoje rudnike bakra, Zeljeza i ugljena,pa visoka ped u Donjim trgovima nije ni obnov-ljena, nisu proradili ni rudnici bakra u GradskomPotoku, a L,eljezna rudala u Jokinom potokui Meterizama vadila se u manjim kolidinama.ao)Uzalud su odrealene grupe privrednika ukazivalena brojnost i vrijednost rudi5ta u Trgovskoj iPetrovoj gori, kao i na tradiciju eksploatacijekoja da se na ovim prostorima od >vajkada<vr5i radi dobre kvalitete rudaEe.aT) Veliki kapital nije pokazivao interes za ova nalazi5ta, amali, u dije su ruke preSle koncesije za eksploa-taciju, nije imao ni umijeia ni snage za veiueksploataciju.Cini se, da je nakon odretlenog prekida poduze-ie u Be5lilcu do3lo u rul<e Narodnog industrij-skog poduzeia d.d. (NIPAD) iz Zagreba, koje jevadilo Zeljeznu rudadu, te ju nakon prerade upo-trebljavalo za izradu noZeva u gnaloj tvornici.Metlutim NIPAD, koji vodi dr Vladimir Markuliniz Zagreba, dolazi za vrijeme velike svjetske kri-ze pod stedaj, pa su i tinovnici (Alois Frohm,Vladimir DragiSiC, Karlo Harford i Elsa Mlacker,te jedan inZinjer) i radnici uzaludno poku5ali na-platiti svoje zarade za viSe mjeseci. Na inter-venciju zagrebadke Radnidke komore novi zakup-nik Tvornice noZeva tvrtka Braia Kronfeld d.d.,koji su u Zagrebu u Nikoliievoj ulici 3. drZaliveliku trgovinu drva i ugljena, obeiali su nami-riti radnike, a1i je upravitelj stedajne mase drMarkulin otklonio mijeSanje Radnilke komoreizjavivli na sudu 1"1. septembra 1932. da stedajnipostupak tede prema zakonskim propisima. Rad-nici u Rujevadkom BeSlincu (tako se tada zvaodana3nji BeSlinac) nisu u vrijeme spora bilisindikalno organizirani, pa Eak nisu znali ni podiiju nadleZnost pripadaju, pa su se prvo obrati-li za intervenciju na Radniiku komoru u Banja
Luci, koja je predmet proslijedila zagrebadkojRadnidkoj komori.a8)Po zavrsetku krize obnovljen je rad i u rudnici-ma i u tvornici jedaieg pribora, diji vlasnik jeu jesen 1935. A. Spitzer. Buduii da od polovinejula 1935. nisu primili pla6e radnici tvornicesu 14. septembra obustavili posao i zamolili zaposredovanje sreskog nadelnika. Nakon dvokrat-nih pregovora Spitzer se je napismeno obavezaoda 6e isplatiti radnike, ali nije dao kopiju spo-razuma radnicima, pa je i opet zatezao s ispla-tom. Zamoljena je pomod zagrebadke Radnidkekomore, pa je ekspert Adolf Kundii krajem sep-tembra posjetio Rujevac, te mu je MiloB Papricaiz Grmubana rekao u gostionici da >...su Ruje-vac i Beslinec jedina njesta u ovom kraju gdjemogu makar ne5to zaraditi, svaki iuva svojemj esto, a poslodavci to plodno iskorii6uju<,te ako ne5to poduzmu radi poboljianja plada iliradnih uvj eta odmah ih se >tretira kao buntov-nike, te su na razne nadine proganjani, otpusta-ni, globlj eni i dak i zgonjeni.< Iz Kundiievog iz-vje5taja vidimo kakove 6u bile prilike u tvor-nici: >U tvornici je sada zaposleno 40 radnikai rade u pet odjeljenja i rto: u kovadnici 4, u bru-sioni 3, u polireraju 8, u mohtiraju 10, u pake-raju 3, a ostali rade vani na neodreilenim poslo-vima. Ranije radilo je u tvornici preko 120 rad-nika, dok je tvornica radila u tri smjene. Radnovrijeme je od 6-12 i od 13-17, dakle 10 sati.Radnicima se ne plati 500/o-tni nadoplatak zaprekovremeni rad. U vedini radnici rade akord,a zarade se kreiu od 12 do 25 dinara dnevno, bezobzira rade li u akordu ili nadnicu..Inade higi-jenski uretlaj nije u okviru propisa. Nema niumivaonika, 5to je fatalno jer je posao zamazan,pa se nemaju gdje oprati. O garderobama nitigovora. Brusionica je pod vedrim nebom bezkrova. U sludaju ki5c radnici se zaogrnjuju ustare vreie. Kako ie biti po zimi pitanje je,jer se na kamenim brusevima radi vodom, paprema tome neie radnici modi radi studeni datamo rade. Ventilacije nema ni u jednoj pro-storiji. Akordni cjenovnici nisu izvjeiani i stal-no se mijenjaju. Radnidkih povjerenika nema.
{) Dr rran :t u 6 a n, NaSe ruatno blago, Matica qrvatska,zagreb 1919, str. 56.
s) Alhanah Kralj. SES, ZaE\eb 1942, 2 svez, V-92: JosoL a k e t o S, Industdja Hruatske. Naklada JuBoslov. Lloyda,Zagreb 1942, lSH.
r.) Mile J o k a. O neklm kaEktenistianim momentima raz-vora druStveno-polltltkih prillka u Dvoru na Uni 1918-1941.zbornik sisak i Banija u revoluclonarnom iadnilkom po-kretu t ustanku 19{1, Muzel sisak i Instltut ?a historljuradrrllkog potrcta HNatske, Zagreb, 19?4, 39?.
17) J. LakatoS, Jugoslovenska pr ivreda, izd. Jug. L loyda,zagreb, 1g$, ro2.
9 Arhlv Insdtuta za hlstolUu ladniakog pokreta Hrvatske,lond Radntake komore (darje: RK), {453 od ?. VI1932. F1r-m6 NIPAD le doSla pod steEaj odlukom kr. sudbenogstola u zagrebu br. {6161 gr. st. 45 od 6. v 1932. AlolsFrohm ie oaito blo potomsk nekadalnjih vlasnika rud-nika i zbog neisplate zarade pdjetilo mu je izbacivanjenjeeove obtterjt iz lednog stana u Madboru, te je oeitoFotpuno osiromaSio.
J d
M. Kolar-Dimitriieoie / Rudarctuo i talionitsrstto
tlskotradnom prugom od Be5linca do Boganskog Novogprevozeni su ptoizvodi talionice i ruda.
Inade je raspored posla takav, da desto radnicikoji pjeSade i po 6 km na rad, dobe posla tekposlije podne, pa ima sluiajeva da toga danazarade samo Din 3.-< Kundii zakljuduie da seiz ovog opisa vidi da je poloZaj tih radnika >oda-jan<, a da nije bolje niti u Be5lincu, nedaleko
Kraljevina Jugoslavija kao rudarska zemlja vodi-Ia je dosta detaljnu statistiku rudnika, konce-sija i proizvodnje. Iz nje saznajemo da je NIpADsve do 1935. - kada je zavr5en stedajni postu-pak - eksploatirao rudokope u okolini Beilinca,te da su 1935. godine 53 rudara izvadila 2.508 to-na Zeljezne rudade, te da je radom 6B radnika utalionici BeSlinac izraaleno 2.425 tona sirovoei,eljeza.5o OZivljavanje rada u BeSlincu treba doblrim dijelom zahvaliti ing. Miroslavu Tomcu, (Ba-
nja Luka 1897-1941) koji jc zavrsio visoku me-taluriku Skolu u Ldbenu, te koji je tada stekaopraktiCno iskustvo na viSe metalurikih centara,a osam godina je radio i u talionici u Vareiu.Tomac je uspio osposobiti za rad staru kamenupei za talenje, koju su belgijski strudnjaci ot-
Metlutim ing. Tomac nije mogao aktivirati sve
prvom mjestu, pa Tomac 1938. radi nekolikomjeseci kod Kranjske industrijske druZbe Jese-nice, a onda se uz pomod kapitala zakupnika
s) RK, 8361 od 1935.;')
_KoncesiJa je glasila na 5og ha za Zetjezo, glha za ba-karnu r.udu i na 1t{ha za bakamu i oloinu rudu. Eks_ploatiEla- se je meduttm samo Zeljezna rudaia (Rudarskai topioniaka statistika za 1913-1932, s.l, 6l: i za 1936, {4J.
ri) Rudarska- I _topionilka staris ka Kr. Jugostavije za 1986--?,s iuzb. lzdanje Ministar tstva suma i ruda, samjevo 19{0, 63.
39
M, Kolar-Dimitrijeuie / Rudarstuo i t.tlionitarctuo
soli Vladimira Radana i uz pomoi Svedskog ka-pitala, svim snagama posveiuje gradnji Zeljezareu Capragu kod Siska, planirajuii da se u njojpreraduje prvenstveno Zeljezna rudada Trgovskegore.52)
Tabela ?.
Statistika talionica (Topusko i Be.$linac)1919-1937. g.*
Godina Preradeno tona Vriiednost BTj .," zaDoslenln
Radi favoriziranja >Jugodelika< za ito je biodirektno zainteresiran Treii Reich i Gciringwerke,poieo se poslije 1936. koditi rad ne samo be6li-
l l .
U 1941. u Be5lincu radi tvornica >Majstor d.d.<kao afili jacija tvornice cipela i guma >Bata< izBorova, te se ovdje od Zeljeza izrattuju davli izakovice za cipele.Poslije okupacije u ovom poduzeiu ubrzo je
Kavga.Vei 2. decembra 1941. partizani su izvrsili diver-ziju na induatrijskoj pruzi Bosanski Novi - BeS-linac - Majdan, te su se usta6e iz 16. usta5kesatnije povukle iz Beslinca u Dvor bojeii se dane budu odsjedene. Kada je 31. ustagkoj satnijibilo naloZeno da ode u Be5linac, jer je produk-cija i najmanjih kolidina Zeljeza bila izvanredno\raZna za vodenje rata, radi Eega su sva poduzeiaove vrsti stavljena pod vojnu kontrolu i duvanje,partizani su ljevaonicu spalili, i tako definitivnoprekinuli _svaku namjeru neprijatelja da obnovjrao u besllncu.Kasnije, -na dijelu oslobodenog teritorija, u BeS-lincu je formirana partizanski tehnidki radionicau kojoj je pop_ravljano oruzje i orudc za potre-be narodnooslobodilaikc vojske i naroda.ir.;
1 9 1 91920i921192219231924192519261927i9281931i9321933/341935
r 937
1.2203.7727.4272.7623.8203.876
9182.5401.5164.1014.6824.5424.959
10.0356.530
L04.620192.230737.2t0205.002235.266248.035
136.281??
510.909655.445245.835
602.495567.616
84578912325?
3577
149149 ,147
9 12.1 0
P_oslijc drugog svjctskog rata rad je u Beslincuobnovljen tek 1948. kada su proradili >Kordunskirudnici metala i nemetala Topusko<. U 1g49. ra-dovi su izvedeni u reZiji rudnika iz Lju,bije, alis) z latko c e p o. zel jezara s isak 1938_19?8. s jsak. t9?8. 51
!,"y3*fj*i"j]" 4.xrre4r _ Dr Mikorji. u spomcD Miro-
51) U Hrvatskoj je 1936-3?. iskopano ukupno 43.626 tona ze_rJezne rudace u vruednosu od 2,686.1?8 dinara. a iueo_slavenska se prolzvodnja kretala a4{.500 rona u vr i iad;o_st i od 36,459.282 dthara, pa je ovakav st :u prema "mi io i1 _skromnoj produkcili Hrvatske bio za opravdari (Rud.' topionieka stat ls t ika. n,d, . r3) ,
Plestala je poslijeratna proizvodnja u talioniciu Beslincu. (Snimljeno 1964)
* stotlstika ,ud,arstta }<r. JugosLaoije 7979-1CZa, 2t, \927-\930,1931-1932, tt, 1933-34, r0, 1935, 10, 1936-37, 13.
40
je ova vei 1950. napustila eksploataciju orijenti-ravsi se na mnogo bogatije Zile Zeljezne rudade.Od 1952. sistematska istraZivanja zapodela je Ze-ljezara u Sisku. Ona je 1955. uloZila u gradevin-ske radove u Beilincu iz investicionoe kredita15,000.000 dinara, a 5,000.000 dinara u opremuZtJ-3u radnrka. U 1957. vadio se limonit kvaliteta35-500/o Fe i N{n i g-190,/o SiOi na lokalitetimaMeterize i Jokinog Potoka. Dru5tvenim planomZeljezarc bilo je predvideno da se izvadi- 10.000tona limonita radom 59 radnika, a radilo je 69radnika, pa je iskopano 11.416 tona, dime je go-diSnji plan bio prema5en za ll4o/0. Od ove ruda-de u Zeljezaru Sisak je otpremljeno 9.414 tonaIimonita, a u azotanu GoraZde 513 tona. Za po-trebe Zeljezare izvadeno je i 1?1 tona gline. Za-nimljivo je napomenuti, da je kao >ratna tradi-cija< u to vrijeme joi uvijek postojala u Beslincustrojobravarska radionica u koj oj su radila petradnika i tri naudnika (Segrta) za potrebe rudni-ka i naroda. Kao vlasniStvo Sumskog industrij-skog poduzeia Dvor postojala je tada i industrij-
M. KoI(r - DinLitri j euit /Rudarctuo i talionit(lrstto
ska pruga do ovog rudnog podrudja, te je 195?.prevczcno 151.011 tona raznog malcr i ja lar ,s)
13.
U povijesti rudnika na Trgovskoj gori bilo jeuspona i padova, prekida i obnavljanja rada,mijenjali su se vlasnici i radnici raznih nacional-nosti, a sve to dini vaZan dio povijesti rudarstvai Zeljeznopreratlivadke proizvodnje u Hrvatskoj.Od kovnice novca grofova Zrinjskih u Gvozdan-skom pa do capra5ke ieljezare ing. MiroslavaTomca i partizanske radionice u Beilincu trebaloje mnogo rada i znoja radnika, mnogo iskustvai vje5tine rudara i talionidara i mnogo solidarno-sti kao vitalne oznake rudarskog Zivota i nj ihovihukr5tenih iekiia. Bez toga ne bi bilo bogate po-vijesti rudnika dvorskog podrudja o kojima bise dala napisati ditava knjiga, pa je ovo tek pre-sjek tih zbivanja suZen na najvciu moguiu mjeru.
5t) Izve;taj o posrovaniu rudnika Zeljezare Sisak za 195?.godinu (Kopija doplsa u arhivt Mile Joke). Izvestaj ing.Ante Ferenaiea od 20. X 1955. (Arhiva Mile Joke).
Ni visoka pei u Besl incu ni je zasti iena (1989)
47
Ivo Maroevid
Prostorni razvitak Dyora
Uvod
Dvor na Uni dana6 je opiinsko sredi5te jedneod naj nerazvij enij ih banijskih opiina, na samojgranici SR Hrvatske prema SR Bosni i Her-cegoviBi. Podrudje opiine Dvor je periferno pod-ruaje SR Hrvatske kome su demografska obi-ljeZja konstantno smanjivanje broja stanovnikaod 1857. do danas, i:seljavanje i niski natalitet(Vid,i: A. Malii). SmjeBteno unutar pojasa neg-claSnj e Vojne krajine, mjesto Dvor pokazujeprosto.me specifidnosti biv5eg granidnog pojasaizmetlu Au,srtrije i Ttrrske, tim viSe 5to su seu stratigrafij,i njegova smjestaja odraZavala raz-lidita povijesna stanja, koja sL1 tokom vremenastubokom rnijenjala prostornu vaZnost i upo-rabivost temeljnih geografskih obiljeZj a dvor-skog kraja.Dvor se smje-sfio na malom uzvi5enom platotri na nj egovu podnoZju, uz cestu na lijevoj oba-Ii Une, neposred.no nakon 5to se je kraj Bo-sanskog Novog zdruiila Sana sa Unom. Ta jeprirodna uzvisina duvala mjesto od visokih vodaUne, a istovremeno mu je pruZala nesluienuslikovitost u prinodnom ambijentu tog dijelaPounja. Ono se stjecajem povijesnih okolnostinaslo gotovo kao dvojnik mnogo veiem Bosan-skom Novom, smj e5tenom na desnoj obali Unena njezinu sutoku sa Sanom, koji je zauzimaoprirodni poloZaj grada na vodi. Ta dvojnost ipovij es,na povezanost ovih dvaju mjesta njihovaje temeljna prostorna odrednica, a knoz povi-j esni razvitak pratimo nerazdvojivu nit speci-fidnog trajanja ovih mjesta, koja odreduje nji-hovu povijesnu i prostornu zudbinu.
Povijesni okvir
Jedinstveni geografski prostor na kojem se su-ereiu Barfja i. Bosanska Krajina, u kojemu sespaja nekoliko vaZnih trgovadkih puteva, prostorje koji zatvara i otvara doli:au Une, koja pakznadi lrata Panonije prema evropskom jugo-istoku. Taj prostor ima u lokalnim a i Sirimokvdrima izuzetno vazno znadenje, buduii da sui tim putem kretale povijesne migracije stanov-niStva od istoka prema zapadu (Virli: A. MaliC),a trgovaca i ratnika u oba smjera. Gledamoli ovaj prostor s povijesnog aspekta, zamijetit
iemo da on doZivljava razliditu sudbinu. Po-vij esno je nedvojbeno da je taj prostor, kojije danas admilistrativno podijeljen rijekomUnom na dvij e republike, jo5 od 18. st. graniinopodrudje izmetlu Turske i Austrije, da je do-Zivljavao deste i izrazito velike promjene u sa-stavu stanovni6tva, uzrokovane razliditim mi-graoijskim procesima i velikim i dugotrajnimratnim operacija.ma, koje su.se na njegovu pod-rudju zbivale, i da je sve do sredrine 16. st.funkcionirao kao jedinstveni geopolitidki pro-stor.Zahvaljujuii suvremenim istraZivanjima znamoda se kod naseljavanja ovog podrudja od davni-na vodilo raduna o geografskim uvjetima pro-stora. Tako su najranije nastambe i gradevinenastajale upravo na mjestima, gdje se zahva-ljujuii odlikama reljefa dodiruju brdo i dolinarijeke i to najprije juZno od utoka Sane u Unu.Istovremeno, odnosno u malim vremenskim raz-macima, na prostonima istodno i sjwemzapadnood te dvorne todke sutoka Sane i Une nicalesu graclevine, toje su nam poznate iz arheolo-Skih nalaza ili saduvanih topo,nima. Bile su tomanje srednjovjekovne utvide, il i ekonomijesrednjwjekovnih samostana, kao 5to wjedodi sa-6uvani toponim Granda, sto dolazi od Zitnica,dakle gospodarstvo ili ekonomija (Vidi: A. Mi-linovii, 4), smjebten na lokali.tetu Crkvine izme-du Dvora i Bosa,nskog Novog ,u Novskom polju-Utvrdeni srednjovjekovni gradovi gracl,ili su sena poviSenim terenima, na teZe pristupadnim uz-viSenjima i to najprije juZno od u5ia Sane, a za-tim se u 13. st. nakon provale Tatara gradi Novi-gradl) na Kulskom brdu, hridini sj everoistodnood u5ia Sane u Unu (Vidi: A. Milinovii, 4).Prema torne, gospodarstva, samostani i crkve svjerojatno manjim naseljima pored sebe, na-Iazili zu se u dolinri rijeke Une, a utvrtleni gra-dovi na breZuljcima, na mjestima koj a su teZedostupna i odakle se mogao kontrolirati prolazkroz ove vaZne rijedne doline (sl. 1.).Tek dolaskom Turaka podinju se graditi nizin-ske tvrtlave, od kojih je najznadajnija tvrdavaNovi Novi (sl. 3), koja je nastala u prvoj po-
42
,) Taj 6e se Novigrad spominjati kao Novigradecz, CastrumNovum. Novi V€tus. Alt Novi. Stari Novi ili Vteux Novt
(A. I t i l inoviC 3. 4, 6) (sI .3) .
l'1,5 l. Marceui€ / Prostoni rszuitak Duora
turs,ke provalne v,ojske i vojske hrvatskog banaMatije Gereba u kojoj je tur,ska vojska pora-zena upravo na mjestu prijelaza preko Une, kodmjesta, kao 5to suvremenik Ivan Tomadit rede>na rijeci Uni u Grandi koju sada zovu Novi-grad< (V,idi: GUP, Pregled historijskih zbivanja,43). Nakon te bitke, a podetkom 16. st., Zrinslcigrade na tome mjestu Brodski grad, kojemu se1534. mijenja naziv u Novi na Grandi, zato 5tose Novigrad nalazio na brdaicu istodno od no-voga grada. Taj Novl na Grandi je ve6 rene-sarxna utvrda, sagraderra u nizini, uza samuobalu rijeke Une i on Ce biti jedan od gradovakoji znade uporiSte hrvatske i austrijake feudalnedriave u obrani pnotiv nadiru6e turske sile.Medutirn, vei potrovicom 16. st. taj grad osvaj ajuTurci i oni ie na tome mjestu razvij ati svojutvrtlavu Novi, koju sporninj e i Evlija eelebija usvom putopizu, nazivajuii je veoma tvrdim gra-dom kojem s j edne strane tede rijeka Una, asa ostale tri strane ima opkop (Viidi: E. eele-bija). Ta ie tvrdava, pod razliditim imenimapoput Novi Novi, Novi Croatiae, Novi Nol'um iliNouveau Novi Zivjeti sve do poietka 18. st. kadju je usldjed odredaba Karlovadkog rnira 1699.g. izmedu T\rrske i Austrije trebalo iseliti isruSiti (Vidi: A. M,ilinovii, 6; GUP, Pregledhistorijskih zbivanja, 44)r). Zanimljiva je ta si-tuacija s kraja 17. st. u kojoj se vidi kako is-tovremeno u prostoru Zive Stari Novl na desnoiobal'i Une podno kule Novigrada, Novi Novlna lijevoj obali Une za koji se kaZe da ie sesruiiti i prepustiti Turcima i tvrdava Novi, namjestu dana$njeg Bosanskog Novog (s1. 5)3. Nakarti terena iz 1806. god. (s1. 16) nazire ee uvelikim zemlji5nim desticama uz Unu lokacijaNovog Novog, pa dak i obrisi dij ela zemljanihutvrrlenja (usp. sa sl. 4). Mje,sto tvrdave na te-renu duva se u toponimu Gradina, gdje se idanas raspoznaju trase negda5njih bedema, od-nosno jaraka koj i su okrulivali gradske bedeme(Vidi: A. Milinovii, 6).Tek nakon ru5enj a Novog Novog, podetkom 18.st. dolazi do velikih migracija stanovnistva, Mu-slimana na desnu, a Srba i Itrrvata na lii el'uobalu Unc i tek se tada na mjcstu dana5njegBosanskog Novog razvija tvrtlava Novi (sl. 13),koja ie kao granidna utvrda funkcionirati svedo kraja 19. st. kad nakon austnijske aneksijeBosne i Hercegovine, nakon bosansko-hercegova-ikog ustanka, prestaje njezina vainost (Vidi:GUP Pregled histonijskih zbivanja, 44, 45).Ova Setnja kroz povijesni prostor tog dijela Pou-nja pokazuje nam da su povijesni uvjeti diktirali
Sl, 1. Karta lokaliteta na podruiju srednjovjekovnogNovigrada
e) Na s l . ? Beometar B. Franyevrch, u skic i pounia nakonmira u Pozarevcu. iscrtava Novl Novi crtkano uz' naznaku,nouveau Novy demoti(.
t'l{"It ,'.,
P,:,#
+J
L Maroeuit/Prostorni razoitak Duore
Sl. 2. Skica grada Neu Novi na lijevoj obali Une, uz kartu iz 1699. - Sesti crtez detalja u podnozju karte
I
I
prostorima dolazilo do vel,ikih i oStrih okr5aja,tako da se o tone u dokumentima 6uva dostapodataka. U prvoj polovici 18. st. ovo porlrudjemijenja gospodara, tako da je nakon mira uSremskim Karlovcima 1699. god. opet vraienoTurskoj, da bi nakon mira u PoZarevcu 1718.god. nanovo pripalo Austriji, s time da pograni-dna pitanja nizu bila rij e5ena sve do 1742. god.(Vidi: GUP, Pregled h storijskih zbivanja, 44),kad se praktidki granica uspostavlja na rijeciUni. Tek od tada, kad se granica fiksira na ri-jeci Uni, ta ie dvojnost, diktirana politiekimrazlozima, oetati prisutna sve do danainjeg dana,jer de podrudja na desnoj obali Une i daljeostajati u okrilju turske carevine, a zatim Bosnei Hercegovine sve do danas, kad job uvijekadm,inistratirma granica izmectru dvije republikeunutar Jugoslavije prolazi rijekom Unom. Li-jeva obala Une ostat ie dio Banske kraj'ine ipostati administrativni rub i granidno podrudje
Hrvatske. Tek kada su fj,ksirane granice kojesu vi5e ili imanje, unatoi niza promjena politi-dkih i druStvenih sustava, koje su se u me-duvremenu zbivale, ostale i do danas, tek setada podinju na lijevoj obali Une razvijati nekanova mjesta, koja dobivaju znadenje, koje po-iinje zamjenjivati dotada5nje znadenje utvrdai naselja koja su se razvijala i nestajala u tomdijelu doline Une. Unatod njihove kasne po-vijesne pojave, ona ne mogu pobjeci od zate-denog povijesnog kontinuiteta prostora i. za-konitosti koje su se u njemu stvorile.
Tako se oko 7742. god. na mjestu Podovi, kojekao lokalitet vuee porijeklo i ime iz starogsrednjovjekovnog naselja (Podovi ili Podovljani(Pundunlan), Vidi: A. Mdlinovii, 6) i koje jesmj e5teno na uzvisini, podalje od rijeke Une,tako da vi5e ne uspostavlja direktni kontakts rijekom kakav su imale tvrdave i naselja od16. do 18. st., uspostavlj a komanda jedne po-grarddne kompanije i to je zadetak naselj a Dvor
"P::-'*; "".- A : , / t t t 9 :
44
l. M@ oeuiC/Prosto|:ni raztitak Dtota
(Vidi: GUP, Pregled historijskih zbivanja, 44).Mjesto Podovi smjestilo se na raskr3iu p,utevakoji vode s jedne strane prema Kostajnici i Bo-sanskom Novom, a s desne strane prema Glini iunutrainj osti Zrinske gore. Ono ie kao vrlo malomjesto, spominje se tek lekoliko kuia, promijeni-ti iime u Dvora (sl. 17) nakon sto je 1775. god.tadafnji austrij ski car Josip II posjetio granicui nocio u kuii na uzvisini, imajuii prekrasanpogled na Bosnu i dolinu Une5. Od tada pa dodanas, irne Dvor postaj e sve dominantnijim,da bi za vrijeme Kraljevine Jugoslavije mjestodopunilo naziv u Dvor na Uni (Vidi: GUP, Dvori okolina u proilosti), kako bi se raztrikovalood nekih drugih naselja u Jugoslaviji koja sunosila i.me Dvor. Na saduvanim kartama iz kra-ja 18. st. (s1. 10-13), pa i u prvom katastar-skom premjeru (sl. 18) paralelno se spominjuimena Dvo,r i Podove (u razliditim varijantamaPodovi, Podove, Bodove), dime gotovo ditavostoljeie za mjesto Dvor ravnopravno egzistirajudva naziva, o demu ie vi5e rijedi biti u analizipmstornog razvitkao).Mjesto Dvor Ce s vremenom postati najvece na-selje na ovom dijelu lij eve obale Une i jednood rijetkih unutar opiine Dvor koje biljeZistaknl po,rast broja stanovnikaT), da bi danasto bilo mj esto s najvecim brojem stanovnika napodrudju opdne (5. A. Malii). Ne 'ulaze6i u ana-lizu odnosa mjesta Dvor prema opdini Dvori prema znadenju drugih mj esta tog podrudjakao sto su Zirovac, Goddka, D. Javoranj, Javni-ca ili Rujevac (s1. 17), koja su po broju sta-normika sve tamo do 1953. god. nadma5ivalaDvor kao opeinsko srediSte, demografski su po-daci ipak odredene indikacije koje pokazuju,da je Dvor, kolikogod je bio prostorno dornina,n-tan, tok u eri 6ocij aiistidke izgradnje, s inter-vencijom jakog drustvenog kapitala i potaknu-tim dntenzitetffn rasta, rrlrogao postati najvedemjesto i steii takvo znadenje kakvo ima danas.Povij esni okvir pnostornog razvitka mjesta Dvorpokazuje zakonitoet povijmnog kontimriteta, ko-ii nije ograniien na jednu prostornu vertikalu,sto se inade ie5ie dogaala i primjereno je po-vijesnim gradovima, ved pokazuje Povij esnustratigrafiju s vi5e limitiranih prostornih vertikala,
r) Prema skoku, koji u prtmle.ha ne spominje Dvor naUnt, znaaenJe rtieti potvrduje povijesni navoal. Skok kazedoslovce ,3 (u knJtZevnom tezlku) vladarev nastan, pre-vedenlca njem. Hof: lr. cour( (P. skok, {65).
!) O tom njegovom posjetu seEuvana le spomen ploaa, danasu zbtrci Osnovne skole ,Prvt majr u Dvoru (GUP, Prc-gled historrjskth zbrvanla, {4). Tekst plode kola ,e bllaugradena na zgradu komande alssl: JoSEPEUS SDCUNDUSROMANORI'M IMPERATOR F'INES CROATIAE ILUSTRANSXXV APRIL 17?5. }IIC LOCI:I ERAT (3 M. Karsnovi6).
.) U najnovrjoj OsnovnoJ drZavnoj kartl 12 198?. god. naprostoru mlesta Dvor nd Unl lralaze se I toponimi Podove,Majur i Tukovi (sl. l9).
t) zbog velikih zrtava u u svjetskoh ratu, prema popisimaiz 1931. 11918. vidi se osjetnl pad ltroja stanovnika u tomEzdoblju (5 A. Malte).
Sl. 17. Ploda s bivie zgrade kotarskog predstojnistvau Dvoru na kojoj je upisano da je njemadko-rimskicar Josip II bio 25. aprila 1775. godine u Dvoru
prilikom obilaska granice
11,.,.G
51. 4. Detalj karte M. Jessicha iz kraja 17. st. B firAa-vom Novi Novi, koja nosi naziv Novi Croatiae
Sl. 3, Novi Novi i Stari Novi na karti iz 1696. sodine
+J
L Maf oeuie / Prostorni ratzuitak Duorct.
t . t.f;',.,.lt.i nr.n"t,
' r tat. , elc' l ' inl J..,u (,t.t.r., 7i'."
'TA-^r, eclr. /,.uy'ot 6f,"o .frru .t'ilq , r,rc/cA..,uo^,oLn,t'ir./rLAr,., /r1rt*t,,t
E. un t d'^' lh. " ^y'31r'1, .,,,Jr ^o,,t,a. n,, uorl n o.n. Ji
frn, n,'r^*A ^"At) cnn, c!r.o, C.Acn, &/rr*rt rpo,-dcqu.
n 3;,:L'd,.^t,-uI c!u. fu J- !.Vorn- l^, u,r, ,.9to"!t ott ./","r., ̂,"tJr.,at,ctt) s.i\ciKA4r, uon, "l"n) fi^J;ftril enfort.i-.L,, ..a..,.h,r A,/n/c4*t, Joot ;noroi.rr/g-',. 1,
, " ' , n . ' - r / t , - Ju^J arl loru^i-("aM 3 c.xtlcXntl, traaaTorlt',tt t.,crrlon-.
V. &;, .t"A&kiLl* ^;.aat flhatu', ^t..a c,it &/,".ar , t{/""t's ""t"u W.,r,.^t7 cLc g.grnt-r,,i.ti ge o/7'i oLtt>, tul.,.ffonutt^;--V *.r!?)p, r"IL"nl,,nl Jrofu;)"t,{,1,!,o n',zulyn,r.,i*\.
.9^o ,i,rt ("fu,, ocy'"l,co, n.,c,,r,,uLr "",V Oii-#g anytcnaal tn.*l,r;^, n^rr|"rt", hCtk,
S1.5. Dio karte utvrda izmealu Une-i Kupe-M, Jakssekovicha, kraj 1?. st. s opisom gradova _ dwena palisadas oznakom III. u obliku elipse, oznadava Novi
-Novi "
46
I. Mdroeuia/ Prostorni Tazuitak Duor.a
Prostorni razvitak
nwim Sancem (Vidi: GUP, Pregled histodiskihzbivanja, 45; s\. 74), da bi preuzela funkcijustrategke utvrde nasuprot utvrde u BosanskomNovom, tek tada je mjesto Dvor moglo postupnopre zimati funkciju koju ima i danas. Iz togsu se, Laudonovog vre,mena, saduvali projektiza jednu veliku Sesterokutnu tvrd,avu vaubanov-srog tipa koja je trebala nositi ime Novi (s1. 15),ali koja je trebala biti nizinska i smjeitena niz-yodno uz Unu, neito sjevernLij e od Dvora, namjestu gdje Una dini dosta velikih rijeinih oto-ka. Tvrdava nije izgratlena, ali sama ideja po-kazuje, da je u tom prostoru ravnidarska utvrdas vodorn u jarcima gotovo smatrana nuZnom po-trebom. Zanimljivo je napomenuti da se na mno-gim kartama iz kraja 18. st. oznadava mostpreko Une na mjestu srednj ovjekovnog prijela-za tj. na mj estu gdje se do poeetka 18. st.nalazila utvrda Novi Novi (s1. 10-13). Ta setradicija prijelaza preko Une polako gubi tekkad Bosanski Novi preuzi,rna znadenje centra.Iako lokalitet Podovi ima dugu ali ne i zna-iajnu povijesnu tradiciju, iako je povijesno ire-levantan do polovice 18. st., ipak treba naglasi-ti, da se prostorno gledano, Podovi nalaze nazarftnlj ivoj poziciji, na raskrsnici vaznrih puteva.Glavni je put, usporedan s rijekom Unorr:- i vodiod Bihaia prema Hrvatskoj Kostajnici, dok sedrugi od njega raivaju i to prerna unutra6njostiZrinske gore (pre,ko brda Krdi) i Hrtiiu, kao i
Sl. 6/a. Tvrdava i rnjesto Novi Novi na podetku 18. st.
Sl. 6/b. Tvrdava i mjesto (Bosanski) Novi, 1?13. god.
47
I . MarocDiafProslorni razuitak Duora
.:Nr 9/ir
- it -lovici 19. st., kad dolazi do prvog jadeg ekonom-skog prowata, kad i u Dvor, koji zbog aneksij eBosne i Hercegovine prestaje biti sarno rubnopogranieno mj esto, ulazi zna6ajniji kapital, po-din-j e se javljatl tipidna arhitektura historijskihstilova,.koja je ovdje, zbog poloZaja, dosta niskoprovrncrJ alnog ranga.Medutim, lokalitet od kojega je krenuo, koji jezadrZao i po kojemu je cijelo mj esto dobilo imeDvor, smj e5ten je na platou iznad raskr5iSa. Nanajstarijim kartama iz 18. st. vidljivo je da up-ravo preko platoa prolazi pui koji Ce se kasnijespojiti s putem za Glinu (sl. 10-13), da ie pla-to relatirrno dist i neizgratlen, i da se pojedi-nadne izgradene zgrade pojavljuju na nj egovojnadne izgradene zgrade pojavzapadnoj i sjevernoj strani. To je bila arhitek-fura uglavnorn vojnih i upravnih zgrada, a samje plato u tradiciji zadrZao naziv Linije (Vidi:
S1.7. Dio karte Pounja B. Franyevicha iz prve polovice18. st. na kojoj je crtkano oznaEena sruiena negclasn5a
tvrdava Novi Novi
skoro kvadratan. Zapadnu rnu stranu obrubljujeput koji sakuplj,a sve puteve sa zapada i sjeve-rozapada,i samo jednome dopu5ta da dijagonal-no prede preko platoa i poveZe se s cestom zaKostajnicu, s Podovima. Izgradnj a rubova trgaje sukcesivna, a tek ie se kasnije, krajem 19.pojaviti dva jaka urbana naglaska na trgu i todana5nj a pravoslavna crkva sv. Dorda 1880. (Vi-di: M. Karanovii) i katolidka crkva sv. petra1872. (Vidi: cUP, Dvor i okol,ina u pro5losti)na suprotnoj strani trga. Pravoslarma crkva na-
Sl. 8. Dio zemljopisne kafte iz 1776. i 1?84. god. nakojoj su naznaieni Dvor, Hertich i podo:vc
jezgre koja se razvila uz raskr5ie puteva u pod-gradu ispod pla,toa, gradnjom trgovadkih zgrada,
,,
48
I. Maroel)it / Prostotni raztitak Doora
koje su na d'ijelu najbliZern platou trga istovre-meno zatvarale detverokut trga s istodne strane,uz stanovitu prostornu denivelaciju.Taj je trg bio inspiriran detverokutnim kraji5-kim trgovima (Vidi: Pnostorni plan - 6.2. Gra-diteljska baitina), kakvi su vidljivi i u drugimkraji5kirn gradovima sjeverne ltrrvatske, no onje tu poziciju, taj urbani naglasak dob.io tekkrajern 19. st. 5'to je bilo suviSe kasno, da biznaiajnij e djelovao na centralni razvitak mjestai da bi trg u njernu zaZiivio na nadin na kojitakvi trgovi Zive, primjerice u Petrinji, Bjelo-varu ili Novoj GradiSki.Sve karte iz kraja 18. st. (s1. 8-13) veomajasno razdvajaju Podove od Dvora, gdje seDvor i Hertii uglavnorn spominju s jednom ilidvije zgrade na zapadnom rubu platoa, povezandputwirna koji wi obilaze plato, a samo jdanprolazi preko njega, po,vezujuii zapadni dio na-selja s Podovima, koji su se nalazili na sj eci-Stuputeva. Tek karta iz 1806. god. (sl. 16) dajenam moguinost malo bolje sagledati prostornufizionornriju mjesta. Tu se prvi puta susrede sa-mo naziv Dorf Dvor, bez ,spominj anj a lokalitetaPodovi, 5to znadi da je do5lo do njihove pro-storne integracije. V,idi se mreZa puteva, koja jeuz neke manje promjene saduvana i do danas.Ona slij edi povij e,snu orijentaciju glarme pro-meb:lice u pravcu istok zapad, odnosno jugoza-pad /sjeveroistok, koja u pravcu sjeveroisto-ka vodi prema Kostajnici, aupravcu jugozapadapreirna Bosanskom Novom. Uz nju se nanizalovi5e lcuia s izrazitim naglaskom na sredi3njojpoziciji, gdje se od glarme ceste odvajaju, sjedne strane put prema zrinskoj gori, a s dru-ge strane odvojak koji se o3trim usponom pre-ko trga na platou usmj erava na sjeverozapad.Time on povezuj e sa srediStem rnjesta naizgledplanirane dijelove naselj a koji su se smjestiliuz puteve kojri se slijedeci nagibe terena blagospu5taju zapa nim padinama platoa prema do-lini potoka Zirovca. Prometnica koja ide ru-bom doline potoka Zirovca i brijega platoaDvora nije izrazito nagla3ena.NajveCu g,ustodrr izgradnje nalazimo na mjestugdje se prostorno dodiruju spomenuto raskr5iei dewerokut trga na platou. U tom su povij es-nom trenutku na trgu na platou izgradeni ug-lavnom sjeveroistotni rubovi, tj. ona stranaplatoa koja je u neposrednoj vezi s najgu5ie iz-graalenim donjim dijelom mjesta, dok su ostalestrane platoa retratirmo neizgraclene, tafto da sene moZe govoriti o definiranorn gradskom trgu,iako se iz saduvanoga plana rnoZe vidjeti da sesrediSnji prostor trga ne izgrailuje i da se pro-storno duva, vjenojatno i dalje kao podesnomjesto za vjeZbali5te vojske.
Ova se prostorna situaoij a bitno ne mijenja nitido izrade prvog katastra polovicom prodlog sto-ljeCa (sl. 17). Na nj emu se mnogo preciznijcpoj avljuj e situacija, gotovo tirdentidna onoj rani-joj iz podetka 19. st. Okosnicu mjesta i daljedi,ni odnos glarrne ceste i trga na platou. Najve-ia gu,stoca izgradnje je i dalje na raskridugla!.ne ceste i odvoj aka za Zrinsku goru i trgna platou. Trg zadrZava pravilni detverokutnioblik kojri zavzima ditav plato. Obrubljen je ar-hitekturorn i to najveiim zgradama na istodnoji zapadnoj s'trani, itrok su na sjevernoj stranima,nje zgrade iz ranijeg razcloblja. JuZna jestrana jo6 uvijek relatirmo nedefini'rana. Crkava,danaBnjih gabarita i oblikovanja, jos nema, iakoje pravoslarma, hoja postoji od ranrij e (Vidi: M.Karanovii), ubiljeZena na lokaciji na kojoj se
Sl. 9. Dio karte II banske pukovnije iz 1?82. god. nakojoj su oznadeni D. Bodove, a na mjestu Dvora na-
pisano je Exercier Platz
kasnije gradi crkva sv. Eortla. Na toj je kartiprvi puta odit naglaierri pnoiireni lijevak mogu-6eg rnanjeg organidkog gradskog trga u pod-gradu ispod platoa, na raskriirr puteva premaZrinskoj gori i Kostajnici. Put koji prelazi
Zt,,iiiJjJ.-
49
I. Maroeuit/ Prostorni raaJitok Duora
prelno trga na platou i koji se do platoa uspinjes glavne ceste nasuprst v€d spomenutom I'ijev-kastwu pro5irenju raskrgda prema Zrinskoj go-ri ima ne6to izrnijenjenu trasu u odnosu na po-eetak stoljeca; on sada simetriino sijede trg nadva relatir.'no pravil,na dijela.Uodena dvojnost suproGtavljenih raskria, u ko-j,ima se spoledni putevli odvajaju od glarme ce-'ste
na mjestirna gclje ona malim lomovima mi-
tou nikad, pa ni danas, nije preuzeo tu funkciju,osim Sto je zed.Ii,ao srediSnje admirdstrativne,vjerske, a nekod i vojne funkcije. Urbana funk-cija sredista mjesta ostala je uz Zivost trgov,inai komesanje Livota Ez cestu i na raskrseima,dok je trgu na ptratou ostavljeno da .i dalje nosiprosborne sirnbolidke rnaglaske tornjeva crkava,visolnog zelenila parka i znadenja koncentracijeuDravn€ vtrasti.
t
Sl. 12. Dio situacionog plana okolice Turskog Novogza Laudonovih ratova iz 1788, gpd. na kojoj su nazna-
deni Dvor i Bodowe
jenja pravac, oblrikuje izduZeno slovo X, 3toovom detalju daje izuzetnu urbanistidko razvoj-mr za,nimljivost, naglasava orgarddnost rasta iistide ga unuta,r naselja. Priflrtne razli:ke u nri-vofuna, postivanje zakonitosti terena i slikovitostkoja se time stvonila u toj arhitekturi i ambi-jentu, praktidki je ovom dijelu Dvora odreclilafunkciju centra mjesta (s1. 20), dok trg na pla-
Sl. 14. Dio plana tvralave Lewernitza iz 1788. god. Irabrdu kraj Dvora (tlocrt unutar situacije)
Iako je ovakva podjela prizutna ponegdje i udrugim krajis,laim mjesti,ma, ovdje je u Dvorudhuzeho zanirnljiva, jer navedena dva urbaraeadrZaja nisu n'i,kad potpuro srasla, pa ni danasnakon rriza dntervanoija i planslrih povezivanjanije tloslo do orgamkog spajanja adrninistra;tiv-nih sadrraja na trgu i onih Zivotnih koji se na-laae u podnoZju platoa.
J U
t. Maroeuicf Proslorni razuilak Duora
Gledamo li urbanristiCku situaciju Dvora danas,
vidjet iemo da je ona rezul,tat odreden:ih plan-
skih zahvata temeljenih na dokumentirna koii
nisu raspoznali we povijesno razvojne kvali-tete mjesta DvoC). Vidirno da je doBlo 'upravo
tlo stanovite clestrukcije osnovnog urbanog kon-cepta povijesnog razvitka Dvora. Na mjestu_ sre-di8njeg gradskog punlrta, kontrapunkta dvajuraskrida, dakle osnovnih trgovaikih 'i Zivotnih
1955. grod. (Vridi: GUP), ali se danas vegetacij arazrasla talno da je prerasla mjenilo trga. Prak-ti6ki, o€,im 5to je i dalje zadrZao tunkciju ad-mtdstrativ,nog srediita, ier se na njernu nalazesve vaZnije upravne i administrativne zgxa'det),nikada nije zaZivio kao srediste Dvona, jer je idalje ostao prostorno izoliran.Na raskriiu cesta prerna Kostajnici i Glini for-mi,ralo se novo srediste, koje zbog blizine pro-
,g
Sl. 13. Dio karte terena uz Turski Novi iz doba Laudonovih ratova na koioj 9u naznadeni Dvor i Podove;-- "iai se most preko Une na starom mjestu i tvrdava Novi na mjestu danalnjeg Bosanskog Novog
metnica i nekih vitalnih grarl,skih sadrZaj aro) '
J I
I. Mtoevi( / Prostorni razvitdk Duora
dualnu stambenu izgradnju ostavljsna su onamjesta, koja su i na ranijim katas'trima odita-va,na kao pogdna za taklrr izgradnju. Znaii za-
Sl. 15. Projekt Ea tvrata!'u Novi, iz vremena Laudonovihratova, uzvodno od Dvora i tvralave Novi Novi
padno i sjeverno od trga na platou (sl. 16 i 19).Od starih prometnica, ona koja je iila od raskr5dana glavnoj cesti prema Zrinslnoj gori (KrCima iSuSkalu), ostala je relativno zanemarena, dok jeona prema Hrtidu probijanjem nove ulice dobilana zndenju. MoZda je najsa€uvanij a ona povi-jesna koja ide dolinom potoka Zirovca premasj everozapadar.
Zaklju{ak
Gledamo li Dvor danas, moiemo redi da je re-spektirao nerke od povijesnih elemenata svojegproslornog razvitka. Poitivao je neke osnovneIinije razvoja, medutim nije urspio saduvati onajd,io povijes,ne jezgre mje6ta, kojri je uz saduvanitrg na platou bio najznaiajniji. Prorahlivii za-teienu povijesnu graclerrnu stru,kturu otvorio jepmdore, koji zu mu oduzeli jedan dio povijes-nog identiteta 5to ga je mogao saduvati, a to jeravnoteZa izmedu velikog trga na platou i pod-grada uz raskrida na cesti. Sam gradski trg binor,malnirn odrZavanjem parka i dovr6avaLnjemobodne izgradnje, koja bi mu dala gradsku fizionornriju, mogao i dalje nositi one funkcij ekoje zu mu povijesno bile namijenjene i kojeje on nastavio ob,na5ati. Povijesna arhitekturapodgrada uz cestu, obzirom da je cje[na povijesnog dijeia mjssta uglavnom zapu$tena i raz-rahljena, tako d,a viSe nema onu cjelovitost ur-banog poteza izmealu dva raskrsda, ofito je osu-dena na dalje propadanje. Mogli bi se eventual-no saduvatri pojedifli potezi u koj irna bi ta ar-hitektura pojedinatno pokazivala neko ranijevrijeme, kad je Dvor rastao i kad se od tipid-nog vojnog uporiSta sa seoskim znadajkamastambene arhitekture (s1. 22) pretvorio u malotrgoviSte, a kasnije i industrijski gradiC.Steta je 5to urbanristidki planovi, pa ni Gene-ralni urbanistitki plan (Vidi: GUP) nisu uspo-stavlj ali onu koherentnu vezu izmetlu stanja naterenu ,i tlovijesnog razvitka mjesta, koj a biomog,Lriila da identite,t takvog malog mjestanastavi Zivjeti bez prekida s proiloiiu, iako sene moZe re6i da po$tivanjern sredi5njeg trga naplatou i nj egovih urbanih naglasaka i osnovneprometne mreZe nije u6injeno rnakar ne5to, 5tobi u nekakvom iduiern ili buduiem obli,kovanjupojedinih dijelova mj esta valjalo vise po5tivatii naglasiti suvremenom izgradnjom. Ona bi moglabiti oJ<vir za poneki mali povijesni ugodaj kojibi dao naslutiti, makar u fragrnentirna, neke o'dosobina prostorinog razvitka mjesta. U tom prav-su bi odredeni kontinui.tet na Novskom polju,u okvinirna mogucih natraza na.arheoloBkim 1o-kalitetima, valj alo takoder ugratlivati u prostori u svijest ljudi.Sigumo je da se Dvor ne moZe razvijati naordm pravoima kojd su izgubili svoj prostorni
Sl. 16. Dio geodetske karte Billecka iz 1803-1806. god.,na kojo! je naznadeno samo Dorf Dvor
52
I . Mu roc oit f Proslorni rdzDitok Doora
Sl. 20. Raskr5ie u sredidtuDvora kod danasnjeg
hotela, stanje prijeTT sv ia+cL^d re+ '
Sl.2l. Izgled trga Linije uDvoru prije rusenja starih
zgrada
Sl. 22. Ulica bratstva ijedinstva, prema
Kostajnici, stanje prijerusenja starih kuia
L Mdroeuit /Prostomi razuitak Dtora
Sl. 18. Dio prve katastarske izmjere 1841-1861 na kojoj su naznadeni podove i Dvor
lsontinuitet, kao 3to su pravci prerna sjeveru. Tosu pravci koje treba prepustiti individualnojstambenroj rizgradnji, dok indu,striju i dalje trebarazvijati u nizinama rijeka. Urbanitet Dvoratreba graditi kvalitetnorn novom arhitekturornkoja se nastavlja na onaj d,io povijesrnog isku-stva koji je mogude sagledati i shvatiti kaostvaranje no'eog identitsta. U tome je perspek-tiva suvrememog prosto'rnog razvitka koji bi setrebao temeljiti na spoanaji povijesnog prostorai svijesti o neprekidivosti idmtiteta u prostoru.
LITERATURA
Evlija Celebi, Putopis, Odlomci o jugoslovenskimzemljama, Veselin Maslc5a, Sarajevo, 1973.Generalni urbanistidki plan naselja Dvor, AR 59,Zagleb, 19?6.Milan Karanovid, Uskodko i sokolsko gnezdo naUni, Dvor na Uni pre i posle rata, Politika, 6. ll. 1936.llilan Kruhek, Obrambena arhitektura hrvatske islavonske Vojne krajine u Hrvatskoj u 16. st., doktor-ska disertacija, Zagreb, 1989.Dr Adolf Malii, Fizidko-geografska i socijalno-geo-glafska obiljerja dvorskog kraja, rukopis, 25. 07. 1989.
Ante Mllinovii, Prilozi za identif ikaciju i ubika-ciju, srediovjekovnog grada Novog na Uni, Zbornikkrdiskih muzeja, VII, Banjaluka, 1982, str. 1-7.
Prostorni plan opiine Dvor, br. plana 575, Urbanistidkiinstitut SRH, Zagreb, veljada 1988.Petar Skok, Etimologijski rjednik hrvatskoga ili srp-skoga jezika, Knjags I. 1'-1, JAZIJ, Zagreb, 1971.str. 46S-46?. Natu*nica: Dvor.Popis povijesne grafidke dokumentacije s podacimagdje se Cuva, poznatim signaturama, izvornim legenda-ma i literaturom u kojoj se spominje. Broj objavljeneiiustracije odgovara broju u ovom popisu:
1. Karta lokdltteta na podrudju srednjovjekovnogNovigraala (6. A. Milinovii, 4),
) urbanlsulki zevod Hrvatske je l9{8. god. izradio ldejniprojekt naselja. God 1953. nepravlj€n Je plan proslrenogpodruaJa (2 GUP - Dvor I okollna u prcslosti). Generalniurbanlstlaki plan dovden Je 19?6. goal. a Prostornt planopehe 1988.
) Dominantne zgrade izgradene su na trgu u razdoblju iz-medu 19{t. I 1953. god. i to zgreda Narodne rrllicije, I(otar-skog suda, Narodnog odbora kotore i velika sEmbenazgrada (2 GUP - Dvor I okollna u proglostl).
t.) Giod. 116r. uredena su raskrlca i skverovi u IJl. bratstvai Jedlnswa I v. strlneke 11, maJe, a 1g�l2. god. je sa-gtaden novl Autobusnl kolodvor u neposrednoj blizlnl no-vog reskrlea (GUP - Dvor I okollFa u proglostl).
54
I. MaroeoiC/Prostotni Tazoitak Duora
. \ i
t \: \
2. Karta hrvatskih krajeva, Ch. Weigl, 1699, U: Pan-dzii: Stare karte i atlasi, zagreb, 1987. - SkicaNeu Novi na lijevoi obali Une (4. M. Kruhek, VI.),
3. carte particullCre des environs de NOVI depuis leVillage de Ravenitza jusqu'au Ruisseau de Suivitza,zbirka Marsigli, Bologne 1696. (2. GUP, Dvor),
4. Novi Croatie i Palanka, Michael Jessich, geometr.,Arhiv Hrvatske zagreb, Spisi Like i Krbave, No20-31,
5. Utvrde izmetlu Une i Kupe, krai 17. st,, MichaelJakssekovich, geometr", Arhiv Hrvatske Zagreb, SpisiLike i Krbave II, Nro 20--29 - drvena palisada soznakom III. u obliku elipse preko puta Novoga(4. M. Kruhek, X. i XI),
6. Novy Novun, (pod. 18. st.) Marsigli, Cod. 21, nr.14 i Wrdava Novi (Bosanski Novi), Croatica, u13.(4. M. Kruhek, XXIV.),
?. Karta Pounja na lijevoj obali Une, Blassias Fra-nyevich, geometr., Arhiv Hrvatske zagreb, SpisiLike i Krbave, Nro. 20-1it. C-26 - oznaka neg-dasnje tvrdave rnouveau Now demoli(,
L Nacrtak geografitke karte I. i II. banske pukovnije(1??6 i 1784).), odieljak xxv., Arhiv Hrvatskezagreb,218 B III 23 - naznadetti su Dvor, Hertichi Podove,
L Karta II banske pukovnije (1782.), odjeljak Podovi,Arhiv Hrvatske zagteb, 456 B V 1?7 - oznaEelisu D. Bodove, a na tnjestu Dvora Exercier Plafz,
10. Plan aler gegend bey Turkisch Novi (8. 9. 1788.),Kriegsarchiv Bei, H III e 3009 - naznadeni Dvori Bodove,
,t,:,.:.I,!" /-'
11. Plan der Einschlies6ung und Belagerung von Noviunter Comando des Feldmarschal Frih von Laudonvom 8-ten Sept bis 3-teD Octobr ?88, Kriegsarchiv,Bet, H III e 3011 - naznaleni Padove i Hertichff. Dvor,
12. No 25 Situations Plan von Turkisch Novi nebst deILPositionen waehrend der Belagerung unter Comandodes F M Laudo& Anno 1?88, Kriegsarchiv, Bed,.H III e 3010 - naznaCeni su Dvor I Bodowe,
li. Plan Der Gegenal bey Turkiech Novi nebst DerPosition wehreD der Belagerung (bez godine, dobaFM Laudona), Kriegsarhiv, Bet, H UI e 3008 -naznadeni su Dvor i Podove,
14, Plan und Ansicht - Lewernitza 1?88, Kriegs-archiv. Bea. H III e 3067-1 - ivrdava na brdukraj Dvora,
15. Projet pour Novi (doba FM Laudona), K VII 1176 (2. GUP Dvor) - situacija i projekt utvrdeuzvodno od Dvora.
16. Il-tes Banal Regiment, Dworer Compagrtie, Geo-metrische Grunal Aufnahme der Militair GemeindeDWOR samt allen eigenen und fremden Gruendenim Monathe May und Juny 1803 bearbeitet durchden HerrD Veberleutenant Biueck unal im MonatheNowember 1806 copiert durch gefertigten, Mirkowich,Arhiv Hrvatske Zagreb, 301 B V 35 - naznadenoramo Dorf Dvor,
1?. Plan von der DVORER COMPAG. (1822), ArhivHrvatske Zagreb, 431 B V 154 - naznaCen Dwor,
18. Prvi katastarski premjer 1841-1861 (2. GUP Dvor)- naznadeni su Podove i Dvor,
19. Osnovna drzavna karta iz 1987. god. - naznadenomjesto Dvor na Uni i lokalitet Podove.
i:lN,
Sl. 19. Detalj Osnovne drzavne karte iz 198?. goal s mleston Dvor na Uni; oznaien je lokalitet Podove
55
Ante Milinovi6
Od davnina. Migracije.Naseljavanje srpskog stanovniStva
StanovniStvo
I
Dvorski kraj je u pro5losti bio pozornica mno-gih ratnih pusto5enja, destih rn:igracij a i velikihpno,rnjena etnidke strukture stanovniStva, kaodirektnim posljedicama svog vrlo znadajnoggeopolitidkog i vojnostrategkog poloZaja, te po-voljnih uvjeta za Livot. Irna dokaza da su vedu prethistonij'i u dvorsl<orm kraju Zivjela pleme-na srodna stanovniStvu tada5nje Slavonije i Sri-jema, iijim kulturama su i pnipadala, a namtitovudedolskoj. Kasnije, u bakarnom dobu ovdjesu se doselila panonska plemena Kolapijani iMezeji, koje su podetkom naEe ere pokorili rim-s,ki osvaj adi i drZali u ropstl'u preko Sest sto-ljeia, sve do doseljenja nalih predaka na ovotlo. Metlutim, i oni ubrzo dolaze pod franadkuvlast, koj a se smjenjuje s dorninacijom Bizantai pokuBajima Bugara da proEire svoju interesnusferu na zapad. To je vrijeme kada poiinju po-vjeane podjele jugoslavenskih naroda u religij-skom, politidkom i civilizacijslcom pogledu, dijese tragidne posljedice osjedaju i danas. Znatnostabilnija demografska sittracija u ovom krajuje u doba narodnih vladara, ka.da starohrvatskapopulacija dostiZe optimum, a Pounje doZivlja-va svoj puni ekonomski procvat, zahvaljujudidugom pe,riodm rnirnog razvoja. U 12. stoljedupodnju razni obl,ici ugarske infiltracije u ovopodruije kao posljedica ugarsko-hrvatske perso-nalne unije, ali velike demografske promjenepoiinju tek poslije pada Bosrne pod tursku vlast,ne gubedi na intenzitetu preko detiri stotine go-drina. Njihov rezultat je dana3nja struktura sta-novni5tva dvorskog kraja s vrlo niskim udeBiemstarosjediladke populaoijc, jer se ona nije nrimoglo odrZati u erkstremno nepovoljnim histo-rijskim uvjetima. Meclutim, mnogi njeni potom-ci Zive danas u Metli,rnurju, Sloveniji, Zagorju,Gradidiu, Slovadkoj ili Madarskoj, a da o svompqnijekiu malo tko od njih ne5to zna.Danas dvorsko podrudje u velikoj veiini nasta-njuje srpsko stanovnd5tvo, 6iji su preci, pod pri-tiskom sloZenih psvj esnih okolnosti i tutlinskognaeilja, prije vi5e stoljeia krenuli iz Ra5ke, Ma-kedonije, Crne Gore ri Hercegovine, pomjerajuiise etapno u veiim ili manjim migraoionim tala-sima preko Bosne, Dalmacije ili Like. Oni sunadli u pitomom Pounju prije 350---400 godina
svoj e trajno boraviste, a neki dijelovi i znatnokasnije. Ta gruba skica migracija je ujednoi temelj periodizacije naseljavanja dvorskogKraJa.
Prastanovnici dvorskog podrudja
Tragovi prethistorijskih kultura na podnudjudana5nje opdine Dvor na Uni do danas niiuobirnnije istraZivani, ali se s pravom moZe pret-postaviti da zu i ovdje Zivjeli pripadnici onihprastarih populacija [<oje su znanstveno verifi-cirane u susjecl,ni,m podrudjima, od Like do Sla-vronij e, od Banj aluke do Bihada, ier bi bilokrajnje nelogiino da upravo na ovorn spojnomprostoru tih regij a bude nelci arheolo6ki va-
Prastanovnicima dvor:skog podrudia mogle suposebno pogodovati prostrane rijedne tenase uzUnu i njene pritoke, koje zu bj"le izvan doma-Saja diluvijalnih poplava, a obilovale su litidkimmaterijalom za izradu alatki i oruZja. Zbog to-ga su dragocjeni preliminarni rezultati arheolod-kih iskopavanja dr Aleksandra Durmana, teren-ska rekognosciranja profesora Pavla Vukoviiai velika arheoloska zbirka uditelja Drage Seidlaiz Goridke. Oni potvrtluju ekspanziju vudedol-ske kulture u ovo podrudje na prelazu iz ba-karnog u brondano doba, a njena csnova je bilou bogatim mjesnim nalaai5tima bakarnih sulfid-nih ruda i resursa kalaja, koja su u bmndanomdobu omoguiila dvorskorn kraju joi propulziv-niji razvoj, zahvaljujudi proizvodnji i plasmanubrondanog alata i onuZja, Taj postlr:dedolskiprosperitet u Pounju dokazuju broncom bogatcnekropole iz tog doba, kao i,skrivnice tadainjegalata i oruZj a (depoi).Rudno bogatstvo dvorskog podrudja bilo je pre-sudno i za lokove njegovog povjesnog razvoja uZeljeznom dobu, koje je trajalo oko 800 godinai zavr$lo rirnskom okupacijom u prvom stolje6unov€ ere. Ono je u petom stoljedu prije n. e.izazvalo plemenske sukobe i prekid koegzisten-cije dzmetlu dvije velike susjedne etnidke sku-!) Duro Basler, Pmistorlja Jugoslavije, r. Sarajevo, 19?9. BA4.
ao
A. Milinouit /Od daunina
Antiika populacija dvorskog podruija
Rimska okupacija u dvorskom kraju trajala jeod podetka prvog do kraja Sestog vijeka noveere i donijela visoki stupanj romanizacije ilir-sko-panonskog epihorskog stanovnistva, tako dase etnidki sastav, socijalni status i kulturni nivoantidkog etanovni5tva postepeno mijenjao, prijesvega zbog doselj avanj a administrativnih i teh-nidkih strudnjaka iz dmgih dijelova Rimskogcarstva (Sirije, Grdke, Italije i dr), a zatim izbog brojne grupe veterana rimskih legija, kojisu bili raznolikog etnidkog porijekla.s) Tusu odludan dinilac bili i aktivni lesionari rim-skih posada, bez kojih se pacitikaciji buntovnihstarosjedilaca nije mogla ni postiii ni odrZavati.Medutim, tokom vi3e stoljeia asimilaoije mnogisx se autohtoni Zitelji ovog kraja toliko roma-nizirali, da zu sasvim prihvatili rimsku religiju,obidaje i nadin Zivota. Medu njima je vjerovit-no bio i slavni pisac Euzebije Sofronije Hijero-nimus (poznatiji l<ao sveti Jeronim), za kogabrojni autori tvrde da je roclen i odrastao uStridonu - dana5njem Zrir,lrt, a slavan je zbogprevoda Biblije. Svoj tragidni kraj ova popula-cija je doZivjela u vrijeme prwala nomadskihplemena u V i VI vijeku, kada je veii diodomaieg stanovnistva izginuo u borbama, a os-tatak se asimilirao s doseljenim Slavenima a)
Doseljavanje slavenskog stanovni5tva
Sla.rlgnsku kolor,izaciju ,iz stare zakarpatske po-stojbine na balkanske prostore inicirali su sriaZ-na- migraciona kretanja velike seobe naroda podpritiskom ratobornih hunsko-avarskih hordi uvise prostorno ,i vreme,n$ki odvojenih etapa. pr_ve vijesti o prodonima slavensko-avarskih deta
nij'i Avari uspostavili dominaciiu nad slavenskimplemenima. Meclutim, kada je oko 630. godineiz okol,ine Krakova u Poljskoj krenuo kf jugujo5 jedan val slavenske seobe, doseljeni Slaveni
Franaika i bizantska dorninacija
na prostoru danaSnje Hrvatske i Jugoslavije.Zbog toga se u posavskim krajevima tek sredi
dugo upotrebljavani kao sinonimi, da bi u kas-nij im _ stolj eiima prema dominantnoj plemenskojpripadnosti na zapadu prevladalo hrvatsko, a niistoku srpsko naoionalno ime, a sama hn atskateritorija pod franadkom a kasnije ugarskomvla5iu, u diji sastav je kontinuirano ulaziilo -
i donje Pounje, sve do XV vijeka na-zivalo se Slovinjem, Slavonijom, Sklavinijom, a
:) Zdravko Mari6, Donja Dotina, CZM xr1<, Sarajevo, ls6l 583) Esad Pasal ic . Sabrano dJero. Sarajevo. t966, 2J6, 402.{) E., Pasali6,- Antiaka naselja 1 komunikacije B i H, Sa_ratevo. 1960. 12,i) Nada Miletid, Kultura tstodja EiH, saraievo. 1966. 380.
A. Milinooit /Od, d.atnin t
njeni Zitelji Slovincima.0) Metlutim, zbog tutlin-skih podjela na intereffre sfere nepovratno jepmpala i sjajna prilika za korEolidasiju slaven-skih doseljenika na Balkar koj,u je stvordlo ma-sovno pokrStavanje Slavena u drugoj poloviniIX stoljeda, kada su sljedbenici >xlavenskih apo-stola< GiriJa ri Metodiia u tom ciliu koristilizajednidki starosiavenslii jezik, religijske kulto-ve i pismo glagoljicu. Sve to je bila izvanrednaosnova za razvoj zajednioke slavenske kulturei drZavnosti, ali zbog politike tada5njih velesilai crkvenog raskola irzmedu Rima i Carigrada odtoga nije bilo nrista, iako su se glagoljicom kaozajednidkim pisrnom u Pounju s,luZili boEanskii hrvatski feudalci sve do XVIU vijeka.
Dvorski kraju starohrvatsko doba
Podetkorn X vijeka dvorsJ<o podrudje je u geo-grafskom sred,istu drzavne tenitonije hrvatskogkralja Tomislava, ali povremeno trpi nasrtajeagrerdvnih istoinih susrjeda - Bugarske i Bizanta. Unatod nerazvije,noj driavnoj organrizacijiru. ovo[n kraju, To.mislav i nasljednici uspje5noodbijaju bugarske, madarske ri bizantske nasrta-je, tako da u Pounju nema znatn'ijih demograf-skih prornjena. Meduthr, kaila je 1089. godineu Hrvatskoj zbi.la unutrainj a kriza i u,bijenkralj Zvodmir, ne ostaviv5i muikog nasljednikaprijestola, Matlari,rna se ukazala pril,ika da naosnovu pensonarlne unije prisajedine Hrvatsku .iostvare svoje ekspanzionistidke planove da doli-nom Une prodru na Jadran. U tome su i usrpjeli1097. godine likvidacijom Fetra Svadi,ia na Pe-trovoj gori i sklapanjern komprornrisnog spora-zurna s hrvatskim velikagima. To je u Hrvat-skoj donijelo 445 godina dugu rnadansku dorni-naaiju, ali i epohu mirnog razvoja, koja je na-ru5ena samo priliko,m ponovne bizantske ekspan-zije 1167-1180. godine, zatim u vrijeme mon-golske najezde 1241/42 godtne, te za vrijemeofmzive Hrvoja Vukdiia u Pounju 1398-1404.godine. Nije bilo vedih migr,aoija starohrvatskogstanovni^sha niti doseljavanja sve do 1480. go-diime, kada je ugarsko-hrvatski kralj MatijaSKo,rvin u Kostajniau i l(omogovinu naselio oko800 porodica srpskih ratnika posljednjeg smede-revsrkog despota Vuka II Grgureviia-Branko-viCa. Zahvaljujudi despotovoj toleranciji i ju-nagtvu ovo naseljavaDje rezultiralo je vojnimuspjesirna u borbi protiv Turaka i v,isokinstupnjem suradnje sa starosjediocirna, a,li susumnje i parnice nekih feudalaca zbog Kostaj-nrice i Komogovine pokvari,le ovu sliku rane hr-vatsko-srpske integracije,T)Prerna podaoima iz stanih }lstina i povelja dvor-sko Pounje je u to doba bil'o najbolje naseljenopodrudje cijele Slavonije, dije stanovniStvo u
srednjem vijeku iesto desetknju epidemije, ra-tovi i gladne godine. U strukturi tada6njeg dru-Stva u Pounju najmasovrxijri sloj je bi o seoskostanovniStvo; do kraj,a XIII stoljeca su to uveein'i bili slobodni ljudi (liberi horxines) raznihslobodrnih bratstava i plemenskih opdina, tj. ino-koeni selj,aci i jednodvorci ili >nobiles unius see-sionis<. Druga grupacija su bili kmetovi (coloni,ma.rturinarii, praediales), a tleda neslobodni se-ljaci (servi, sebri), koji zu mogli biti prodavanikao roblje.Varo6ko starovnistvo su dlnili sloMni gratlani,uglavnom trgovci i zanatlije, slobodnjaci, elugei robovi. Vladajudi sloj je iinilo plemstvo, do-maie,i strano, doseljeno po osnovri kraljevskihdarovrnica, koje se prema velidirri pcjeda i bro-ju kmetova dijelilo na krupno i niZe plemstvo.Najvece posjede u dvorskom kraju imali zuknezovi Zrinski i Blagajski, a od niZe vlastelespominju se Farka$idi, Radoslavi6i, Horvati, Aj-ti6i, Toth, Residi, Kastnjoloviii, Sladojeviii, Po-zobec i drugi. Oni su tokom tursko-hrvatskihratova,nja izginuli ili iselili u druge krajeve Ev-rope, a knezove Zrinske istrijebili zu habsbur-Ski vlastodr5ci do zadnjeg dovjeka 1703. godineza osvetu zbog polrudaja zbacivanja njihovogjarma 1671. godine.DomaCi feudalni silnioi, Zninski i Baboniii, po-del,i su u XIV vijeku, uz pomo6 tuilinskih v1a-dara, podjarmljivati doma6e slobodne plemenskeopiine i prisiljavati ih na status kmetova, daki u vrijeme najvedih opasno,sti od turskih pro-vala. To nasilje nije prolazilo bez Zestokog ot-pora, brojnih Zrtava i seoba u druge krajeve,ukljudujudi i prebjegavanje preko turske gra-nice, odnosno irslamizaciju iz inata, kao 3to jeudinilo pleme MeniCa.Mletadki poslanik Pietro Paequaligo, koji je ujesen 1509- godine isao kroz Pounje za Budim,i bio sveiano dodekan i bogato ugoEden na dvo-rovima domadih plemida Iva,na Karloviia, Ni-kole Zrins,l<og i Ante Blagajskog i njihovih 450vitezova pratnje, potvrduje u svom izvjestajuda je Pounje Dnajljep5a dolina, najnaseljenijri,najkultiviraniji i najblagosloveniji knaj Kmaci-je(, s rnno3tvom sela, varo5i-trgova i tvrdih gra-dova, sa mnogo samostana i crkava, u kojimasu u to doba odrlavani kapituli crkvenih redovapa i zasjedanja hwatskog sabora.s)
.) Nada Klaid, Povljest Elvata u ranom $edntem vijeku,Zagreb, 19?5, 30.rerdo 51:16, Plegled povuestl hrvatskog lraroda, zagreb,1962, 88.
:) Joan Rata, Istorlje Se.bov, Vlena, 1?91, 285.nlstonije naroda Jugosle!'lje, I, Prosvreta zagr€b. 1953,\gtt-ua,
,) Srme Ljubi6, Cornmlslones et reletionea venetse, I, za-greb, 1890, 109.Augustinus tteiner, Monumenta Slavorum Merldlonsllum,II, Zagr€b, 18?5, ?5.Radoslav Lopasie, Blhac I Blhacka klajlna, zagleb, 1890, 49.
58
A. MilirlotiC / Od daunina
Egzodus iz spaljene zernlje
Poslije uspostavljanja osmanlijskog mostobranaprema zapadu u bosanskoj kraljevini na red jedo51a ugarsko-hrvatsha dvojna drZava sa ma-lobrojnom i deorganiziranom obranom, tako daturskim brzim Eetama nije bilo te3ko nebroienomnogo puta ponavljati upade u Hrvatsktr uvi-jek po istom scenariju: dekati povoljrnu priliktrobzi'rom na vodostaj rij eka i odsustvo banslaihdeta, brzom konjicom upasti u Hrvatsku, po-paliti i opljaikati sve 5to se stigne, i sa plije-nom se brzo vratiti natrag u Bosnu. Odobrenjeza ,akin (tur. navala, upad, iuriS) po pravilu jesultan davao bosanskom sandZakbegu a kasnijebeglerbegu, odredujuii za cilj napada hrvatskuzemlju (tur. llirvat vilaeti) ,i unistenje neprija-teljske vjere (gAur dini) odnosno katolidke vjere(frengi dini), od dega dolazi i danas ra5ireninaziv Kauri za Prekounje, tj. dvonski kraj injegove stanovnike.e)Zbog uiestalih prodora turskih ahjrndZija ditavoPounje je vei u drugoj polovini XV stoljecapostalo ugrozenra zona stalnog straha od otmicaratara i stodara izvan naselja, prepada na tr-govce i rudare, tako da je privredni Zivot podeozamirati, a Zitelji bjeZati na zapad i sjever, uzastidenije oblasti. Meduti,rn, osmanlijski prodo-ri su svoju kulrninaciju dostigli tek polovinomXVI vijeka (i po Sezdeset na godinu), 5to je cl,o-velo do masovnog egzodr.lsa hrvatskog stanov-ni5tva u susj edne pokrajine, a time i do brzogopadanj a broja stanov'nika dvorskog kraja, jersu turske dete mnoge Zitelje odvodile u roblje,a drugi su ginuld pokuiavajuii dati otpor. T\rsu i epidemije i gladne godine, kao Pratioci rat-nog kaosa, snaZno doprinosile dePoPulaciji 1o-kalnog stanormistva, tako da vei oko 1520. go-dine opr.Gtjeli dvorski kraj nije mogao hranitipa ni davati ljudstvo za posade tvrdava i ka5-tela, zbog iega ih vojne vlasti dij elom razarajua dijelom popunj avaju kraljevskim posadama.Najbolje se oduvala populacija naselja okruZe-nih Surnarna i gudurarna u koje se stanovni-Stvo moglo sakriti prilikom turskih provala, alisu stradale njihove njive, kuie i imovina, pa jenj,ihov egzodus hi,o neizbjeian.Veiina preZivjelog stanovniStva potraZila je spasu susjednim regijama - karlovadkoj, zagorskoj,meilimurskoj, a zatim i u onim udaljenijim -Stajerskoj, dalmatinskoj, kranjskoj i drugim.Mnoge su lcnetove iz Pounja organizirano iselilinjihovi feudalni gospodari - sa zrinskih po-sjeda u Metlimurje, a sa blagajskih imanja nasvoje poejede u juZnu Stajersku oko Brezica,ali je bilo i feudalaca koji su koristifi anarhidnusituaciju 'i laZnim obecanjfuna mamili i odvodild
Migracije stanovniitva dvorskog kraja od 15. do18. vijeka.
tude krnetove na svoja irnanja u Sloveniju, ie-mu se 1535. godine o6tro usprotivio sabor uTopuskom.lo)Mnogi pounjski kmetovi odselili su u stlanezemlje, na slidan nadin kao i oni hoji su odabraliobliZnje oblasti, ali i vecu sigurnost od turskihakindZija. Prema nekim podaoinna samo u XVIstoljecu takvih Zitelja je bilo preko 200.000,iz oko 200 sela, a saduvan je i podatak iz 1580.godine da se tada u Gradisiu (Burgenland) na-lazilo oko 40.000 izbjeglica iz Pounj a, od Kos-stajnice do Krupe, koji >ni5ta vatrenije od Bogane Zele nego da se vrate i Zive u svojoj domo-vini i svojoj vjerk, ali su se uzalud nadaliprolaznoj turskoj agresivnosti, jer je ona po-trajala joS tni stoljeca. . .ZabiljeZeno je, da je car Karlo V naselio 1540.godine jednu grupu izbjeglica kod grada Diin-kirchena (Denkerka) i Slavenburga u Nizozem-skoj, a seoba u Slovatku i Austriju je bilatako masovna, da je kralj Ferdinand 1537. doz-volio da se na Muri kod Legrada uredi poeebanprelaz (brod) za prevoz )nevoljnih bjegunacakoji iz straha pred Turcirna bjeZe zajedno sastokom i stvarirna<.r1) Oni koji su naselili uSenkvice i Pezinok oko Bratislave i danas du-vaju dokumente i stvari iz doba te seobe, aWasser-Kroaten u Burgenlandu znaju, da su toime dobili po staroj postojhini izmetlu rijekaUne, Sane, Kupe i Save, dakle bogatoj vodenimtokovima.
r) clisa Elezovid, Turski spomenici, SKA, Beograd, l9{0-MUhimme delte lz BBA Istanbul, ANUBIH, saralevo, 156.
!o) Ii. Lopa:i6, Oko Lupe i oko Korane, zagreb, 1895, 5?.vjekoslav Klat6. Povljest Ervata, v, zagreb, MIi, r9?4,141, 303.Mllan Karanovic. Srcdnje Pounje, Naselia sKA, kni. 20,Beograd, 1925, 292.
,') Mate ujevit, Gradladanski Hrveti, zaSreb. 193{, F9, ?7.Nikola Lasvanin. Ljetopls, Sarajevo. 1916 53.
59
A. Milinouia/Od. daunitw
Posebno je interesantno da u nekirn od dija-spora iselj enog stanovnistva pored hrvatskihjavljaju ri srpska naselja kao ona u okoliniBratislave, 5to otvara mogudnost istovremeneseobe onih erpskih doseljenika iz Srbije u Pou-nje oko 1528-30. godine, ako se ipak ne radrio nekoj znatrro kasnije dislooiranoj vojnoj je-dinici iz doba unutra5njih ratova u srednjojEvropi.
Doseljavanje srpskog i hrvatskog stanovniStvaod 16. do 19. vijeka
II
Za dana5nje stanovni5tl,o dvorskog kraja, koje jeu ogromnoj veiini srpcrke nacionalnosti, najva-Znija etarpa doselj avanj a na Baniju zapoiela jeu 16. vij eku, kada ovaj kraj dolazi u Zari5teveliilcih ratnih zbivaqja s tim u vezi - ude-stalim migracij ama njegovih zitelj a. Veliki do-prinos ubrzanom kovitlanju i nestabilnosti pri-lika dala je izmjeEanost reiigija, nacija i poli-tidkih ambicija na strateSki znadajnorn pro-storu Pounj a. Dok je u predturskom periodudvorskim pod,rudj em i cijelim Pounjem domi-nirao hrvatski etnrikum, dotle u novoj etapi tudominaintnu ulogu postupno preuzima srpskinarod doseljen posrdno ili neposredno iz istod-nih i jugoistodnih dijelova Jugoslavije, preteznoiz Hercegovime, Crne Gore i juZne Srbije (Ra-5ke). Na te dugotrajne i pogibeljne seobe mo-tivirala ga je ne sarno vojna obaveza prematul's,korn feudalnom go€podaJu, nego i borba zaiivotni prootor i o,psta,nak usljed kontra-priitiskapopulacijske eksplozije i ratnih razaraxrja, a na-rodito borbe za oduvanje svog nacionalnog iden-titeta.Arhivska graila o ovoj tematici je relativnoobima, ali je malo istraZivada posvetilo veiupaznju onom dijelu te gratte koji se odnosi nadvorsko podrudj e, izuzev mr Vojina DabiCa idr Drag.utina PavliieviCa, a u starijem perioal,u- Manojla Grbida. Metlutim, uglavnom se radio 5irim, globalnim istraZivanjirna a ne o spe-cijaliziranom i strpljivom radu na regionalnoj(zavidajnoj) prodtcsti" bez dega nema ni kvali-tetnih sinteza na nivou zemlje ili nacije. Gotovoda nije potrebno ni naglasavati srr'u mrozinu ja-dih i slabijih migraoionih tatrasa koii su zapliu-snuli dvorsko Pounje, kao ni bogatstvo povjesnihzbivanja koja zu ih pratila.ll)
Tureka kolonizacij a dvorskog kraja
Dj elomidna turska ok rpacij a dvorskog podrudj azapoCeta je u ijeto 1556. godine osvajanjemutvrde Novigrad Zrinski, ali ie obnova te tvr-dave potrajala 'nekoliko godina, tako da prve
vijesti o njenom naseljavanju i stavljanju ufunkcija.r irnarno iz 1560. godine, prsi saeuvarikatastarski popis iz 1563. godine, a prve sluZbe-ne podatke o jadini turske posade u Novigraduiz 1577. godine.Kako je preko 20 godina - sve do pada zrinai Gvozdanskog, tvrdava Novigrad (Novi Novi)na lij evoj obali Une blizu utoka Zirovca u Unubila najisturenija turska fortifikacija prema Hr-vatskoj, u nju je stavlima jaka posada od 300vojnika, da bi poslije vetrike bitke na Novskompolju u ljeto 1566. godine bila pojadana na 400vojnika, koji su se dijelili na dZemate (dete),a ovi na buljuke (odjele) razliditih specijal-nosti. Pripadnici svih rodova turske vojske uNovigradu bilri su iskljudivo .muslimani, izuzevmartolosa kojii su bili pravoslavci i katolici.Kada je poslrije 1578. godine tursko-hrvatskagranica pomaknuta na Kupu, u Novigradu jeposada smanjena na 150 vojnika, ali su zatojade posade dobili Gvozdansko (220 ljudi) iZringrad (200 vojnika) o dernu svjedoii satu-vani turski popis posadra iz 1586. godine s poi-menidntirn sastavom jedinica i njihovim dlev-nicama.12)Prema turskom katastarskom defteru (popisu) iz1563. godine u to doba dolazi do radikalnihdemografskih promjena u Pounju, jer je staro-hrvatsko stanovnistvo izginulo u stogodisnjemratovariju s Turcima iIi je izbjeglo iz ra.tnogpakla, a turske vlasti dwode na o,pustjela se-lista no\u populaoiju mjeSovitog etnidkog sa-stava ali s dominantrxim udeSdem srpskog sto-darskog (tur. eflaklar) pa zato lako pokretlji-vos stanovniStva.Diirga specifiinost ove kolonizacije je u djelo-midnoj turskoj okupaciji dvorskog podrudj a iz-medu 1556. i 1578. godhe, tako da ta turskanahija Novigrad na dvorskoj strani Pounia imasa,mo varoska naselja Irisnicu i Novigrad, a 13
imala samo 257 dsmaiinstava oko 2.500 stanov-
taljenim pravcima kol'onizacije dolinama Spreie,
',) Aclem llandzid, Prilog lslorili starih Sradova u Bos. i Slav.kraiinl kmiem xvl \,'ijeke, Godilnjak DI Bilr XIII, sa-rajevo, 1962, 329.TaDu delteri iz BBA No T? i 203. strana 203 I 355. fotoko-pua u Arhlvskoj zblrcl Zavidajnog muzeia Bosanski Novibrevod hr ESreIa Kovaaevtaa,
60
A. Milinoltit /Od. daunina
fJ."irdiT;jt""t""a u nahiji Novi (sada Dvor) na Uni u periodu od 1563. do 1604. godine po Tapu Defterima
Naeelja Hrv,ati1563. 1604.
Srbi1563. 1604.
Mruslimani1563. 1604.
Ukupno1563. 1604.
VarcS Novi (banij.)Varo5 LiS,nicaRavan @avnice)CersvicaDobrlj inMekisko Polje (?)Stari Novi (Kuia)Dragothra na SarriVarod BlagajJutmgodtaMrda,nica (?)OrlovciPuharska (Vas)Omarska (Vas)Bistrica
101
6
2I8
3
.
;1'72 l6
3023162l392326
1 1
I1 q
1 4l 01 729t 11 a
t'7
;
o
;
4
8
5
I
1I
82213
q
^
22
34t716
23l830382l3 13l23'la
4l25271 l
419
10
517o
20
7219
10l q
311 I13Radmavska (Vao)
Vodica (Vodidevo)(ranije bilo u nahiii
l'[alqlgta: S-elo Celovica u popisu z_a 1563. godinu iskazana je ]ao dio sela Ravan. Etnidka identifikacijaje pribliZna (po imenu i prezimenu .kucnog starje5ine). - Prevod s turskog *" fSi"f -fio"-"c""t
Krivaje, ukrine i vrbasa prema dolini une. Na6vii, pavel Vilarii, BoZo Radinii i GrgurTunske vlasti su sti.rnulinale ove seobe maniim NavariEki.rs)po":.!i1, opterecenjima i pogranienim nahijam-a, Na prilozenoj tabeli su komparativni podaci osvodeei ih uglavnom na porez >filuriju< od 100 broju i nacionalnoj strukturi stanovnika svihakdi. naselja nahije po d6fterinrra za 1563. i 1604. go_Longitudinalni raspored svih 16 naselj a ove na- dinu iz kojih se vidi da brZe opada ude5de hr-hije duZ komu,nikacije Gvozdansko-Novigrad- vatskog, a brZe raste ude3de srpskog stanovnistvaBanjaluka ukazuje na jo5 nesretlene ratne pri- u ukupnoj populaciji nahije, kojoj je pripojenolike u Pounju, a etnidka struktura naselia svie- i selo Vodica (Vodidevo).droEi o povladenju hrvatskog etnosa u'pravcu Postavlja se pitanj e o razlozirna zbog kojihzapada, jer ga nalazirqo na okupu u zapadnoj turske vlasti nisu ni 50 godina poslije osvaja-polovini nahije - u Li5nrici, Novigradu, Dobr- nja (tur. feta) Novi.grada i Li5nice naselili krae-ljinu, Dragotini i varo5i tvrdave Blagaj. Tako tove po okolnim seli3tima, a jedini logiCan od-su u varosi tvrttave Novigrad bila 33 hrvatska gol"or je da to ne bi rimalo smisla u eksponira-domacinstva i to: Ivan Grgurii (knez), Antun noj ratnoj zorni prerna hrvatskim pograniinimRado5ii, Mihal Vukii, Matija Vukovid, Nrikola utvrdama u Gvozdanskorm i Zrinu, i-ei ti aose-Ponf"ie,PoZina Matindid, Petar Svirtii, Mar- ljenici i njihovi posjedi bili stalna meta napada$o Qntanid, Nikola Mijovdii, Petar Martid, Ma- i pljaEki hrvatskih knaj iSnika. U oba popisa upi-li5a Vukovii, Ivan Pindin. Matija SuSterii, Ma- sano je viSe posjeda u rejonu Struge, Zamlade,tija Cumil,ovii, Pavao Markovid, Ivan M,i$elii, doline JavoSnice i Stupnice kao rezervisana se-Stipan Sorii, Matija Despotovii, Nesuh Ribarii, liSta (tur. mevkuf mezrea) za kolonizaciiu u dru-Petar 1'dihnii, Antun Sarkotid, Marko Budinii, gpj etapi, kad se granioa pomjeri na zapad, aPavao Damjenkovii, Ivan Rusulin, Martin Pe- to ujedno znadi da se olekivala dalia lurskarenid, MaliSa Malosav'id, Ivan Pavelid, Stipan ofanziva.Dobromilii, Matija Komitovii, Barhrl Mihdlii,Tomica Bavardii i Toma5 Barii. Slitna situacija Islamizacija na dvorskom poilrulju (f556_l?lg)je bila i u varosi raz)rene tvrtlave LiSnica (LeS-nica) u da,na5njom selu Matiievidi, koia ie te fvolsko podrudje je 162 godine bilo u sastavugodine imrala sarmo deset ao-aCitr"iav"." ,rri fr"- Turske carevin€, od 9ug" 27 prvih godina samoiatskog porijekla: Marko S;kli6- ?k;;: l;;; svojom istoenom polovinom (i556-1593), dokMarg'itii (primidur), Stipan Vitninii,
-Nikola Ba- :=-:-
ni6, Petrid Navaridki, Luka Jankovii, petar '', H,Y"",iJn1i:ua"otiXtio},i DfBti?ijiui, J;:31i5:i*5:.jj*,,r:
o L
A. MilinouiC / Od. d aunino,
t^,tr
'*:* a.
T{.6:P, i'}r !i.
*,{ :r.r. e.
T' td ,F vr: #i
, f , r r y ( , f t
.n.- .,.- ..-z ,,-/ tte4^. 474 ;F... 1... ..4.
t':Y)",r .y+
a4!:-3L
n F f o . 1 4 2 .
"t:€ttllcrLllll,t:rztt€
Turski popisni defter za naliju Novi (banijski) iz i563.
je u preostalom 135 godina dugom periodu bilau cjelmti pod vlageu T\:raka; u oba ta periodatekao je s razliditim intenzitetom proaes pos-tupne ,islarnizacije jednog dijela lokalne popu-lacije, odnosno doselj avanj a muslimanskog sta-no\mi5tva razliditog etnidkog porijekla. Iz sa-duvanih po,pisa turskih poeada u Novigradu,Gvozdanskom i Zringradu vidi se, da eu pripad-nici svih rodova vojske izuzeu martolosa bili.iskljudivo muslimad,sto znadi da je uz pet-Seststotina vojnika u tvrtlav,anra bilo jos najmanjepet puta vi5e dlanova njihovih porodica. Sude-di prema imenima, veCinu zu sadinjavali Musli-mani iz Bos,ne i domaci islarnizirani Srbi i Hr-vati, ali je bilo i Sirijaca, Cerkeza, Anadolaca,Albanaca i Arapa.Medutim, za demografske prilike daleko je vai-niji obfun islarnizacije domaCeg stanovnistva ovepogranidne nahije, koji pod turskom upravomnikad nije prestajao, ali je tekao lagano i pro-til'no ustaljenim predrasuda,rna, po pravilu ni-
kad nije bio naellan, vec je to bila stvar indi-vidualne (ponekad i koiekti\r.ne) motivacije i od-luke. Na to j€ radunao okupacioni sistem, paje kroz niz povlastica za musl'irnane i jo5 duZiniz ogranitenja i zabrana za krSdane, vrlo vje-5to navodio ljude da se sami odlude za prelazna islam. NaroCito privlaina su bila prava nanasljedoe posjede (timare) za ratne zasluge, akao teZa ogranidenja za kriCane treba znati dai,rn je bila zabranjena upotreba svih kvalitetnihmateri.j,ala podev od kamenih nadgrobnih krsto-va pa do izgradnje boljih kuCa i crkava, no5enjaodjece atraktivnijih boj a i ukrasa, odrZavanjacrkvenih procesij a i litij,a, zvonjave zvona, jav-nih bogooluZenja i td., a to su doista jaki eko-nomski, druStveni i psiholo3ki razlozi za isla-mizaciju.Uvidmn u popise Zitelja ove nahije iz 1563. od-nosno 1604. godine nalazino pouzdane podatkeo vrlo ranoj pojavi dobrovoljnog prel'aska naielam kod dvades€t porodica u prvom defteru, akod 44 porodice u drugom popisu; mnogi od njihuz svoje musli,rnansko ,ime imaju upisano kr5-6ansko ime svog oca, na pr. Mahrnud sin Rado-sava, DZafer sin Ostoje, Ferhad sin Rada,ka, Ili-jas sin Tomaia i td. Na taj naein, zajedno sposadalna tvrdava, Muslimani su dinili, preko350/o lokalnog stanovnistya, a obzirom na rela-tivno kratak vremenski per-iod turske okupacije,efekti procesa islamizacije ovog podrueja su jogznadajniji. Vrlo je indikativno, da su na islampr€lazili i visoki crkveni uglednici ili njihovabra6a i rotlaci katolidk€ konfesije, o demu susaduvani podaci, a ikavski govor ,muslima,na uPounju najdirektniji je trag njih vog etniCkogporijekla. Mnogo godina kasrdje, u ljeto 1700.godine, kada je mettudrZavna komisij'a razgna-nidavala dvije imperije u Pounju, muslimanskiposjednici iz Starog Novog lako zu dokazali dasu njihovi preci >od pamtivijeka< imali na Ii-jevoj obali Une 6voje zemlje, ba5t€, pojate i5tale, 5to takotle potvreluje islamizaciju stari-nadkog stanovniitva.l{)Dalj'im pornicanjem turoke granice prema Kupistvarao se novi prostor za naselja\nanje, a na-rodito poslije velike ofenzive bosanskog begler-bega Hasanpa5e Predojevida i pada Bihada 1592.godine, kada je mnogo starosjedilaca, pa daki dlanova kranjsko-njemadkih p6ada nekih za-uzetih tvrdava, pre5lo na islarn. Kada je 1606.godine utanaden Zitvadoro5ki mir, dogovorenoje, da napuStene ut\rrde i posjed,i u medurjedjuUne. Kupe i Save od Gvozdanskoe i Zrina na
'9 Branlslav Durdev, O udcaju tursk€ vlsdavine na raz-vitak naslh naroda, Godjlnlak DI BltI, II, Saralevo. 1950,t0-55.ESreI Kov.aevi6, Grahlce Bosanskog paaeluka, Sarsjevo,r9?t, 84.
J^.rl:,gi-
€t't;ti
i'""2f
$. tY $'. i7'
i? lF ;<'r-?b
6 tir. iir,w Ffi,i:f. d g. ti. {.v
4;.K'& n'' ' i'fuuzist-Q'
€ { 1 /
"\
F rd r( r{*
62
r.lA. Milinol.tit /Od, itolrflbw
zapad ostanu pusta, neutralna tampon-zona, alived 1625. godine Turci su podeli zaposjedati topodr'udje i popravljati s.tare utvrde. Tako suTurci 1637. godine uprrkos miru posjeli i po-pravili toranj Goridka, i uz njega >naseli5emnogo kuia muslimana i vlaha<. Uzalud jeaustrijski ambasador u Carigradu traZio od Por-te da taj i joi 37 pogranidnih gradova napusti.Medutirn, priblilavao se veliki austroturski lat1683-1699. godine, a s njim i konadni egzodusMuslimana sa dvorskog podrudja.ls)
Naseljavanje dvorskog podruija u XVII stoljedu
narodnog siroma5tva, nego i odraz ogranidenjaturske drZave prema nemuslimanima. Ta do-puna granidarskih naselja bila je nuZna i zbogpusto$i koja je ostala iza pohoda hrvatskog ba-na Tome Erdeda u ljeto 1584. godine kada je sasvojirn detama provalio u Tursku i razorio ipopalio sela oko Zrina i sva sela do Une. Toje bio dio >pritiska< na pravoslavne i hrvatskemartolooe da prekinu sluZenje turskom zavo-jevadu i prebjegnu preko granice u Hrvatsku,l0)
litiirgenze). Takvih pokuSaja bilo je i na dvor-skom podludju jo5 1580. godirne, kada je prilfksm turske opsade tvrtlave Gvozdansko oko hi-ljadu prevoslarmih opkopara (pornocnih jedinica)poku5alo prebje€.i u Hrvatsku, ali ih je sprijedio
Ferhadbeg Sokolovii. Ne$to sliEno se ponovilo,i 1596. godine su >vlagki knezovi< iz NovskogPotkozanja polruSali prevesti srpski narod iz tur-ske Bosne i ukljuCiti ga u hrvatsku Vojnu kra-jinu, ali je taj pokuSaj doiivio istu sudbirlr kaoi neuspjeli ratni pohod vojske generala Herbet-steina protiv Turaka.Shvativsi, da je preotimanje krgdanskih vlaha--martolosa i njihovo prevotlenje iz Turske uHrvatsku dvostruki uspjeh, jer se time slabiturska vojska a jaia vlastita obrana, hrv,atskilcrajiSki generali su udestali s pokuSajima davelikim obecanjima naggvore sr,psko stanovnistvou turskom Pounju na prelaz u Hrvatsku, i utome su mnogo puta uspjeli, iesto oruZjem Sti-teci tu operaciju. Turci su na joi o3triji nadinnastojali sprijediti to >otimanje vlaha< i oStrimkaznarna nad uhvaienim prebjezima zaplalitip'ripadnike svojih pomodnih ieta, jer zu im onebile potrebnije nego ikad za posade pogranidnihutvrda i straZarskih karaula.lT)Poslije primirja 1635. godine do6lo je do konso-lidacije tursko-hrvatske granice po grebenuZrinske gore, Samarice i Trgovske gore, sto jezahtijevalo izgradnju pogran'idnih katunskih na,selja i velikog broja straZarnica u blizini gra-nice. Zbog toga turski komandanti dovode novepravoslavne doseljeni,ke iz Bqte i rasporedujuih duZ granice po vojnim naseljima od koi,ih sukasnije postala dana.Snja sela: Volinja - Kiri-Snica - Jovac - Sakanliie sa nekoliko odvoie-nih zaselaka - Buinjski nileeani - Lotine'-Dabi6i - Vukeliii - Rogulje - Zrin - Sa-mariEki Brtlani s nekoliko zaseoka - Swaka-rica - Grabovioa - Gori.dka - Malikovidi -Cavii Brdo - Ljeskovac s nelnoliko diielova -Zlatoviii, Banjanci, Suinjari, DZajiei, Kovaaevi-ci i Zuberi ,na Kopdida kosi - Kuli5te, juZnakapija prema Gvozda,nskom - Rujevac (Prokop)- Cavlovica s nekolil<o zasebnih diielova - Do-nji Zirovac (Cukur) - Ostojiii - Kobiljak -Prosinja.Slidan raspored ima i druga linija sela koja 6aki po starim nazivima ulrazuje na staru turskugranicu: Cukur - Velegnja - Babina Rijeka -Prevrsac - Lovia - PastuSa - Begovidi -Tremuinj ak - Madkovo Selo - Karajice - Gra-dac - Trnovac - Kozaperovica - Klasn'ii -Bruqno - Buzeta - Obljaj - Staro Selo - Boj-
't) Vladlslav Skari6, Porijeklo plavoslavnog stanovniStva izBosne. Glasnik ZM. XXX, Sareievo, 1918, 238.R. Lopaa,C, Spisi hrvatske klajine. U, MSHSM XV, Za-creb, 1885, 243.
,.) Ivan Kukuljevlt, Zrin-grad I njegovi go€podad, Zag.eb,1883. 8(F86.ManoJlo Grbie, I(arloveako vladidanstvo, I, Itarlov.c, 1891,83-05.
') M. Grble, isto djelo, I, Ol; lII, t.n. LopaBl6, Biha6 i Blhe{ka k}ajina, Zeareb, !OSO, 31,130, l9r-208.
DJ
A Milinouitlod dau na
Mcri
:*:Yj6-'�'*., ry+
LROATIA.i-.n,,'rii ?td'i fr,fu .a-*,*) Md &Nah". ':
n".verendi(- in ihri4o 9r.tn rc D6. D, I.{.vrxo.IbnrtNTro, EpilzbpoAntr.erpidti. 66.\?tufulinn. G-,1;. l, LL; o.t.
Karta Hrvatske, Antwerpen, oko 1594. godine.
na i td. sa destim torponimirna: Kuli5te, StarastraZa, Komanda, Kapija i slieno. Sjedi5te tur-
s furskom vla5du. Medu ostalim, zabiljeZena suuspjdna iseljenja Srba u Hrvatsku 1640. go-cline preko Gvozdanskog na inicij ativu hrvatskogbana Petra Kegleviia, koji je kod sela Javnicerazbi'o potjernu jedinicu turske vojske na delus odabasom, a jednako urspjeBan b[o je i poku-5aj hrvatskog ba,na Nikole Erdeda 1680. godine,kada je iz Turske omoguCio prebjegavanje 120srpekih porodica pod vojvodom Braticem, kojesu nas€ljene u okolini Petrinje.ls)
Proces odvajanja martolosa od turske vlastiimao je ogroman znaeaj za slabljonje udarnemodi osrrar ijske vojske, a jos viSe za bri:uintegraciju srpskog i hrvatskog naroda u Hrrat-skoj.
Egzodus Muelimana sa dvorskog podruija
Autohtoni i doseljerri Muslimani na dvorskompodrudju postupno su brojno jadali sve do 1670.godine, uporedo s tursl<om ekspanzijom na teri-toriju Hrvatske. Pri tom nisu po5tovani mirov-ni sporazumi o poja,su >nidije zemlje<, pa suturske vlasti naselile ve6inu starih napuStenihgradova ri eelista u toj pogranidnoj tamponzoni,
9 n. I-orpasi6, Spisi hrvstske krajtn€, I, MSHSl1t '.V, Za-gteD, 18{15, No CCXDK.v. I(lal6, Povlest HNata, v, MH, zrgrcb, ly�|{, 382, 4:tl.
64
A, Milinouit /Od dalrninctti
iukljudujudi Pedaljgrad, Goriiku, Cetingrad, Pod-zvizd i druge.Metlutim, poslije turskog poraza pod zidinamaBeea 1683. godhe nastao je dugotrajni Sesna-estogodGnji oslobodi adki rat za ru5enje turskeokupacije, u kome je, poslije niza krvavih bi-taka, do5lo ne samo do velikih politidkih pro-mjena, nego i do velikih etnidkih gibanja, kojasu izmijenila demografsku 61i,ku dvorskog krajad Pounja. Najveda pro,mjena odnosi se na eg-zodus Mueli,mana - njihov definitivarn i tota-lan prisilni odlazak iz ovog kraja, mada uzZe€tok qtpor i velike ljudske i materijalne Zrtve.U toku ratnih dejstava banske ,i granidarskeCete u suradnji s narodnom banderijalnom voj-skorrn primijenili su oprobanu tursku taktiku>spaljene zemlje<, haraju€i i paleCi mnogo putasva naselja u Pounju pet sati hoda duboko odUne u tursku teritoriju, pri demu je izginulopreko 20.000 kraji.Skih Mr.rslimana, od dega dvi-je do tri hiljade na dvorskom podruCju. Borbeu Pournju su potele 1685. godine, da bi 1688.godine bile oElobodene i tvrdave Novigrad ,iKoctajnica, dok su preZivjeli Muslimani izbjegliu Bosnu. U jednoj od turskih l<ontraofanzivaNovi i Kostajnica su ponovo pali u turske ruke,da bi posl,ije niza bitaka opet bili oslobotleni.t0)Sa Mr:slirnanima se u Bosnu iselio i dio krSia-na kojd su ostali lojalni turskoj vlasti ili su sebojali osvete za svoju kolaboraciju prije i utoku rata, te su se naselili u Kulen Vakufu,
a'r':.qi;".
Bo€anskom Petrovcu, Otoci, Krupi, Sanskorn Mo-stu i Banjaluci. Tada su napr. muslimanske po-rodice Podidi iz Podova (Dvor) naselile u Otoku,a Dedidi u Kulen Vakuf.
5i oslobotlenje Banij e od Turaka.
Migracije srpskog stanovniStva u vrijeme velikogbedkog rata 1683-1699. godine
,]) Jo6dp Buturac, Ketoliaka crkve u Slavonlji za tuGkogvladauja, zsg*b, lg?0, 205-20?.Mllan l<aranovid, isto di€lo, 3z{, 436.R. Lopasie, Spisl hrvatske kraiine, III, 52---55.
6G".t;
.i,')bc,,/4akoitl "z-:e--,
Turska kalta razgrarddenja u Pounju 1699,godine (BeC, Kriegsarchiv, B. IXC 835).
65
A, Milinolrit/ Od da!fina
lje dva, te jedno u Podgrmed. Z,nadajan je ikronoloSki red s@ba:Godine 1687 - odseljavaju u Bosnu iz ztinop-lja i Novskog pdlja zajedno s Muslimanima oniSrbi koji su s njima suratlivali;codin€ 1688 - doseljavaju iz Potkozarja srpskii hrvatski ustanicl protiv tunske okupacije; skla-njaju se pred turskoGr osvetom;Godine 1689 - doseli,o je drugi talas Srba iHrvata sa Kozare zbog terora muslimanskih iz-bjeglica iz Novog i Kostajnice, Zrrlra i Gvozclan-skog (do5l,o je do neke vrste raamj,ene stanovni-Stva);Godine 1690 - pred turskom kontraofanzivomna dvoNko Pounje izbjeglo je mlogo srpskognaroda u Pokuplje;Godine 169? - treCa seoba srpskog naroda sKozare i iz doline Sane u dvoreki kraj zbogrevan5izma turskih ,izbjeglica iz Like i Banije;Godine 1703 - povladenje Srba i Hrvata iz Nov-skog polj a i olcohine u gornje porjedje Zirovcazbog odluke komisije za razgranidenie da dvor-ski dio Pounja pripadne Turskoj.20)Zbog izvjesnih sumnji austrijs,kih vlasti u lo-jalnost i pouzdanost izbjeglica iz Bosanske kra-jine, doseljeni Srbi naseljavani zu podalje odmecludrZavne granice i tvrdava, najviSe u Gor-nji Zirovac, Klasni6, Sakanlije, Zrinsku Dragu,Prekovriac, Gradtrsu, Rausovac, Svinjicu, Ba-binu Rijeku, Kornogovinu i druga sela. Dobrintdijelom je to bio i odraz stare vjerske netoleran-cije i nacionalne diskriminacije hrvatskog plem-stva premra doseljmirn Srbima, zbog dugogodi5-nje frustriranosti njihovom ulogom u starijimfazarna turskih osvajanja, zaboravivBi da je uredovi.ma vla5kih mertolosa bilo vojnika svihnacionalnosti pa i Hrvata. U novtn povjesnimokolnGtima ti najbliii sroakdci hrvatskog na-Foda desto su uz veliki rizik prebjeg'avali u Hr-vatsku i ukljudivali se wim svojirn sposobnos-tima u borbu protiv Turaka, dajudi veliki dopri-nos odbrani Hrvatske i Evmpe od osmanlijske
prebjega iz Bosne, ali su 1718. godine te pro-valne iete uepjeino suzbijane na samoj granici.Meilutim, kako je lokallno stanorrniSWo dobropoznavalo pogranidno zemljtiste i svuda imalosvoje rotlale i zna,nce, pojedinadni prelazi srp-skih i hrvatskih graniiara desto se nisu moglisprijeti,ti, jer su mnogi bili raaoiarani >dodekom<banskih ljucii, strogodom vojnidldih propi€a habs-burike carevine i s,rrjeBtajnim uvjetima, o kojima zvanidni izvjeStaj ,iz 1697. godine kaZe, cla sekude predega u Zrinopolju >pre mogu zvati ne-voljniikirn koli'bama, jer su rnnoge Siroke 4 aduge 6 koraka<. Cjelokupno stanowditvo novo-osnov{rne Zrtinopoljsko.novske kapetanije brojaloje 1000 takvih kuCa sa oko 10.000 stanovnika, neradunajudi ve6u grupu srpskih prebjega iz tur-skog Novog, kojri su 1703. godine nas€lili okolinuGvozd,anskog, dok je gtad posjela posada zagre-badkog biskupa.zl)
Spor oko statusa srpskih doseljenika
Dok je trajala osmanlijska ekspanzija na sje-vero-zapad obje tada5nje velesile sukobljene uPounju oti,male su s€ za vlagke $anidare (veoi-norn Srbe, dijelorn Hwate), i naseljavale ih duisvoje strane granice bez feudalnih obaveza, ustatusu vojnika-granidara, koji su od vojnihvlasti dobili posjede, obraalivali zemlju i Zivjeliod nje hoz decenije i generacije. Ali - kadaje ta opasnost minula poslije 1683. godine, neka-daSnji feudalni vlasnici te zemlje, plemstvo icrkva, svim silama su doseljenike nastojali pre-tvoniti u svoje hnstove, stavliajudi u prvi planne naoironalni obrambeni ,intere6, niti povjesnupravdu i istinu, vei woje klasne privilegije biv-Sih eksploatatora, prirkrivajuii ih velom nacio-nai::e oigurnosti. Tako je spor dobijao nacional-ne i. nacionalistiEke boje, iako to nije bio sporizmetlu Srba i Hrvata, vei klas'nih apetitazemljoposjednika i dweljenog naroda.Taj je spor imao posebno o,p5te forme na pod-ruCju dana5nje dvoroke orpdine, jer su ban ivelika$ svojatali zatedene i doseljene granidareSrbe i Hrvate, htjela'ih je i carska vojna vlast,ali i pokrajina Stajerska, pozivajuii se na svojavelika ulaganja u vojnu krajinu oko Une. Me-tlutim, iz izvjeEtaja generala Galera 1695. godinesaznajemo, da granidani >ostaju postojani jedinonjegovorn veteanstvu caru,<( a Zele da budu po-Stedeni od svih na,rneta i nasilja i da imaju
!0) Arhlv llrvatske, Acta banaUa, z$agreb, \llll - 19, 23 I Actaconflnla. III. 20$.R. Lopalt6, Karlovac, 147-U9.
{) Enrll Laszorn skl, Ervatske povjesne gradevine, I, Za-greb, 1001, 133.Guslav Bodenstein, Povljest naselja u Posavini, GzM, xlx,Samjevo 1907, 581,Acta coflfinia, Arhiv Hrvatske, zagreb, lv, 37, 44.
IIi
IIjj
ljlIII
I
OD
A. Milinotid /Od. daunina
Karta podrudja zrinske h:ajine, s nazxratenim gr€nicana spornog podr'uija oko Novog Novog (1?03,) i novomgranidnom llnijom uh/rdenom 1?1B, gbd. (Crrai, L. F. Marsili, KA; Wten, B IX C, 829-833
samo carslcu ratnu sluZbu i niSta drugo: inade deoti6i (u Bosnu), jer su vedinom doSli s kozarskogpodrudja. Saeuvano je Cirilsko pismo doceljeniladz Zrinopolja zagrebaCkom biskupu Mikulidu ipodbanu Jeladidu iz istog vremena u kojem seZale na svog plemi6a-vicekapetana, da od njihtrali novac, piliCe, janjce i drugo, a u zadnjevrijeme >brave velile i vole<. Potpisani suvla3ki &nezorr'i iz Javornja, Brclana, Oraovice,Lotine ,i Goridke - Stanivuk ZuniC, Radoi Kiuk,neki Popovid, Dobredevii i FaSiC.
Bilo je dosta sludajwa oficirske diskriminacijeprema srpskim granriiarima zbog sumnji u vezes T\rrcirna i vjerske netrpeljivosti, a u tome jeprsdnjatio gmf Ferdinando Marsigli 1699-1701.godine, koji je batinao i mrcvario krajiBnike zamale grebke ili bez razloga.Na greiu, jod vi3e je bilo primjera ljudske Sirinei vjerske tolerancije metlu granidarima, koji suduh saradnje prenijeli iz Potkozarja, zajednidkikoristeci crkvene gbjekte i usluge popova, anamtito tamo gdje je malobrojnija konfesija bila
67
A. Milinouia/Od. daunino
razasuta medu ve6inom druge konfesije, pa sernanj ila priklanjala vjerskorn obredu veiine, ada se to nije smatralo razlogom za sukobe unarodu. Ista prszirnena u dvije ili tri konfesijepokazujru da su takve pojave bile vrlo ieste:Abramovici, Babiii, Begidi, Bujiii, Begoviii, B a-Zevidi, Boriii, Deii6i, Durici, Iki6i, Jugovi6i, Ka-ranovi6i, Knezevi6i, Kulci6i, Lotine, Mlatlenovi6i,Obudine, Perliii, Radidi, Slijepdeviii, Staniii,Skorici, Tadiii, Tomidi, Vtidakoviii, Vukoviii,Za(h)iroviii i mnogi drugi. Na Za ost v€iine na-roda, ratne tragoilije isle su na ruku najek-stremnijim pojedincima svih etnidkih grupa, paje bilo i dosta primjera vjerske-nacionalne ne-trpeljivosti, mrZnje i te3kog primitivizma, ali seoni ne mogu poistovj ecivati sa cijelim naro-.dima.2)
Migracije hrvatskih graniCara u dvorskomPounju 1683-1718. godine
U toku austro-turskog rata 1683-1699. godine izNovskog Potkozarja, cloline Sane i okoline Lju-bije digla se na urstanak protiv Turaka i iselilave6ina hrvatskog stanovni5tva u Prekounje, anajvi5e u podrudje Novog Novog. Zrina, Divu5e,Kostajnice i Hrastovice, pa we do Cuntiia, Ko-mareva. MadZara i Siska. Bila su tri velika ta-lasa migracija, ved opi,sana kod seoba Srba udvorski kraj, s tom razlikom sto su austrijske ibanske vojne vlasti hrvatske izbjeglice naselilebliZe granice, nadajuii se veioj sigurnosti gra-nice i oitrijem odnosu prema Turcima, koji su,za osvetu zbog udestvovanja u udanku te pri-druZivanju vojsci Eugena Savojskog, popalili iuniStitri sva katoliika sela na podrudju Kozareu jesen 1697;.godine. Iz tih godina saduvan je
Ostali su se poslije odluke bedkog ratnog savjetaod 22,7.1703. da vrati Turskoj sporno dvorskopodrudje (koje se tada po banijskom Novom No-vom nalazilo u iat. spisima >territorium Noven-se<), morali jog jednom seiiti prema sjeveru,nizvodno uz Unu od uBCa rjeiice Divuie premaKostainici i Sisku, kada su u Kostajnici od tihprebj;ga naseljeni kvartovi Novljani i Majdan-ci.?J)
Znatan dio tih naseljenika naselio se oko eun-ti6a i u selu koje je po njihovom nadimku >Ma-dZari<< turske provenijencije dobilo ime; manjidio naselio se oko Gvozdanskog, bave6i se rudar-stvom i metalurgijmn, 5to je bio njihov posaoi u Bosni oko Starog Majdana i Ljubije. U pro-
leie 1706. godine rudarski preduzimadi Chinettii Rastelli uzeli su pod zakup od bedke dvorskekomore gvozdanske mde olova, srebra i zlata,te sredinom 1707. godine obnovili rudarsku dje-latnost uz Dotoke Mala i Velika Gvozna, doksu za stanovanje svojih rudara obnovili dio sta-rog grada Gvozdanskog.Uodi tog tzv. beikog rata u Novskom PotkozarjuZivjelo je oko 2.500 dobm situiranih Hrvata,koje su pastorizirali fratri iz fojnidkog samo-stana i godiSnje ubirali desetak hiljada jaspricrkvenog poreza lemozine, a velik prihod suimale dvije prastare zavjetne crkve u Vodidevu- Sveta Kata i Sveti KriZ, kojima su hododastiiii donosili zavjetne darove pripadnici sve tri kon-fesije. Kada je poieo rat i Zupnik fra AndrijaVojnovid digao svoju p€stvu na ustanak, podrui-je Vodideva je tesko postradalo u toku borbi,narod je ,izbjegao preko Une, prenijevBi,i wepokretne crkvene stvari, pa dak i dio grade, tesagradio novu omanju crkvu svete Kate u Go-lubovsu na brdu Metla. Medutim, vei slijededel?00. godine nastao je viSegocli$nji spor izmedubosanskog i zagrebadkog biskupa oko upravlj a-nja tom Zupom, zabranjeno je njeno osvedivanjei koristenje, i baiena biskupska anatenla na pre-krsioce, pa su vje,rnici izdejstvovali izgradnjunove crkve u Divuii, i u nju prenijeli crkvenestvad.Zbog takvih i sliinih stvari jedan dio hr-
vatskih doseljenika vratio se poslije poZarevad-kog mira 1718. god,ine u Potkozarj e na svoj astara ognji5ta, i tu Zivjeli sve do 1739. godinekada je Novsko Potkozarje ponovo vradeno Tur-skoj. Tadu su ve6inom preSli u Baniju i od voj-nih vtrasti bili rasporedeni duZ unske granice.%)Inverzne seobe su tokom godina dobrano pro-rijedile redove srpskih i hrvatskih graniiara udvorskorn kraju, tako da ih vojne vl,asti sukce-sirmo dovode u nepotpune granidarske formacijeiz starih lidkih pogranidnih naselja, favorizujuiipri tome katolidke granidare i vojne starjeSine inaseljavaju ih u Dvoru, Zamladi, Struzi, Undarri-ma, Golubovcu, Divu5i, Kozibrodu, Volinji i Ku-ljanima.
Naseljavanje dvorskog kraja u 18. stoljedu
Paralelno s migracijama na pravcu od istokaprema zapadu, vee u toku velikog (bedkog) rata1683-1699. godine doBlo je i do migracionih
n) Milan Radeka, Gornja krajtna, Zagreb, 19?5, 108-110.R, Lopa5t6, Iftrlovac, 15(F$r.
s) M, crbi6, Karlovadko vladiaanstvo, r, 92-93.r) Durdica cvitsnovlc, rranjevaaki samostanl na Baniji, tsul_
tetin VII odiela za likovne umjetnosti ttzv, l--4, zagrett,l9a7-74, 8l-1rx'.Joslp Matasovt6, rojntlka regesta, Beogmd 1930, 1577158.Acta congregafionls, Arhiv Hrvatske, zagrcb, u0, No 26.Vjenceslav Betlni6, Djelovanle franievaca u B\8, rr, za-gr€tr, 1886, 100.
68
>pouzdanije< vojnike i oficire katolidke konfe-
disto srpska sela kao napr. Brkljadioi u Gage iTlgove, Boziii u Beslinac i dr,Sto je bitno uti-calo na formiranje sada5nje demografske struk-t r r r p f i h n o c a l i r
U toku tursl<G.austrijskog rata l?16-1?18. go-dine na dvorskom podrudju bilo je migracijag oba slnjera, s tim 5to su riz Bosne prebjegle
-u
Barriju desetine srpskih porodica, a kada'se ratzavr5io i Austrij a dobila pogranidni pojas udesnom Pounju i Posav,ini, neke hrvatske poro-dice koje su ranije izbjegle na Baniju, viatilesu se na svoja stara ognjiSta u Vodidevo i okolnasela, da b'i tu prolivjele dvadesEt godina i do-dekale jo5 jedan razoran austro-turski rat, kadaje Novsko Potkozarje opet pripalo Turskoj, ahrvatski Zitelji definitivno iselili iz zavidaja, ukome je od 2.500 stanovnika Hrvata 1?44. go-dine ostalo tek sedamdesetak porodica.zs)
gama s nrnogo dlanova, zauzimajudi obradive
povr6ine ne samo za rata$ke kulture, vei i za
1751. godine. Una, Sava i Dunav zu po oclluka-ma beogradskog mira 1739. godine postale slo-bodne. za. plovidbu. pa je oZivjeli trgovina,dozvotJcn Je slobodan uvoz robe, a na uscu Sancu Unu otvoren rastel Korlat kao neka vlsta po-granidnog prelaza i trgovadke zone. U podovirna
zborniku!), valjda po epskoj narodnoj tradiciji{a sv{a uglednija li inost ima svoje ,bijeledvore<.26)Pren-ra saiuvanom popisu srpskog stanovniitva unaseljima Vojne krajine iz 1?68. godine na dvor-skom podruiju je bilo 869 kuii srpskih grani-dara s orko 9.000 stanovnika ili po selima:
-
Prema istim pro$jednim veliiiaama moZe se pro-raiunati da je u 15 hrvatskih i mi eiovitih ielabilo i oko 430 kuia Hrvata granidari s oko 5.000stanovnika, pa dobijamo brojku od oko 14.000
A. Mil inouit / Od daxain@
:5) Stjepgn -Pavrli6, S€obe i naseua u Lici, Zbornik JAZUza narodni tvot. knj. 41, zaAreb, rs62,262_268.
i.) safvetbea Bas4gt6. Kratka upura u pmstost BiH 1163_1850.Sarajevo, r90!, 102.rvIr.jlan Prelog. Povllest Bosne u doba osmanliJske vtade, I,Sarajevo, 1910. 123-125,
,) M. Grbi6, tsto djelo, I, l0g-r08.
bv
A. MilinouiC/od daunina
Podgrmeda, ali kada je Austrija po odredbamasvistovskog mira 4.8. 1791. gocl,ine sve to iz-gubila, ponovo je doslo do masovnog prelaskakrlCanskog stanovni5tva na Baniju. Sta vi5e,zbog vrlo lodeg iskustva iz ranijih ratova, mnogoporodica iz PodgrmeEa i Potkozarja iselilo se ubanijske zbjegove vei na samsm poietku rata,da bi .izbjegli turske represal,ije i mobilizaciju uvojsku. J,edan takav zbjeg je bio u Podovima(danas Dvor), gdje je wjedtenik Trifun Kulj anindoveo stotinu srpskih porodica iz Zuljevice uNovskom Potkozarju, kao i drugi westenici spodrueja Kozare; drugi, daleko najvedi zbjegbio je u rejonu danaSnjeg sela Matijeviia, gdjese sa wojfin pastvom sklonilo Sest podgrrnenkihpravosiavnih sveStenika i to: pop Dorale Gak sa120 por.odica iz Rui5ke, pop Stevan Skrobo sa 55porodica iz Suhate, pop Marko MajkiC €a 22poroalice iz Hrvadana, pop Stojan Dragisii sa 60porod,ica ,iz Zivoakupa u dolini Japre, pop ll.ij aGojic sa 100 poroilica iz Svinjuhe,.a i pop JovanPuzavac doveo je svoje vjernike iz dolineJaDre. . .Po zavrdetku rata veiina izbjeglica se vratiia nasvoja ognjiSta, ali dobar dio njih je za tri €palineboravka na Baniji stvorio prijateljske i rotladkeodnose, nasao sluZbu u vojsci ili se szeni,o iostao, pa tako nastade i samo selo Matijevi6iod grupe podgmedkih prebjega - Vudetiia,Majlciia, DragiSiia, Vejnoviia, CariCa, PuvaCa i
uglavnorrn stagnirao ili bio u manjem Porastu,udestvuju6i sa-oko 30/0 u ukupnoi populacij i odoko 15.000 stanovrrika dvorskog podrudja.?8)
Porijeklo porodica ilvorskog kraja
zeja.Od starinaikog hrvatskog stanormiStva u Pounjuvedini su zatrle trag darme seobe, ratovi 'i epide-mije, a tek ptrIesto se razaznaje u irdirektnim
ili islarniziranim .izdancfuna starih Dorodica. Novahrvatska populacija doseljavala s-e istovremenosa sr'.psldm etnosom, podev5i od kraja XV vijeka,mada ou im pravoi, ritam i obirn seoba bili znat-no reduciraniji i umjereniji. Starinci bi moglibiti: Mrikidiai, Zairovici, SpaniiCi, Tka.ldevi6i, Pa-leZac, Sd:guri i drugi, a iz okoline Bihaia su po-rijeklom Augustinoviii, Bariii, Grgi6i, Juriii,Juriiidi, Karanovici, Paviovidi, Tomiii, Zigmu-niii i drugi.Iz nekih granidarskih prekomandi i pojedinad-nih seoba iz Like i Hrvatsko,g Primorj a su Anidi,Abrarnovidi, Budaoi, Bartolovi6i, Eliije, Jarici,Katididi, Londarri, Matekovifi, Obucine, Pu5ka-riei, Vlahoviei, Zilajkovifi i drugi, dok su po-rijeklom iiz Posanj a i Povrbasja: Beriii, Grabare-vidi, Bosniii, BlaZesiCi, Dernbiii, Gavranovici,Jeledanin, MutavdZije, Vidakoviii, Vukorepi idrugi.Iz Dalnaoije kao etapne stanice doselili su Bo-Zici, Brkljadiii, Bunjevci, Oipridi, Ivkovid, Kas-teliii, KulundZiii, Lueiii, PerbiCi, Perkovidi id,rugi, a iz Novskog Potkozarj a su naselili: Bu-jiii, Brki€i, Brdaridi, DuriCi, Dakoviii, Drndelici,Ikiii, Ivankoviii, IdZakoviCi, Ju&idi, Jugovifi,KneZevidi, Krivo3iei. Martinkovi6i. Mlattenoviii.Pilipovici, Radi6i, Staniii, Stipiii, Slijepdeviii,Solomuni, Stankovioi, Tadi6i, VukoviCi, Zulj+.vidi, Zunidi i drugi.'�e)Srpsko stanovni5tvo je doseljavalo u dvorsko Po-unje iz pet poznatih glavnih matidnih oblastiSrbije, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Her-cegovine, ali po pravilu ne direktno vei prekoviEe glavnih etapnih migracionih stanica u Bosni,Dalmaciji, Lici i Kordunu, ali najdeBie prekonovih etapnih stanica u Podgrmeeu i Potkozarju,6emu je po,godovala unska grarrica u neposred-noj blizini. Neka se prezimena javlj aju u vi5emigracionih talasa i pravaca kao posljedica ve-Iike demografske disperzije pravoslavnih vlaha--stoCara pod pritiskom turskih voj,nih vlasti.Vedina srpskog naroda u dvorsl<om kraju je po-tekla s dalekog juga, kako konstatuj e VladimirSkarid, ali se obidno pamti .i spominjc samozadnja etapa seobe. ViSe podataka o seobi izRa5ke, Crne Gore i Hercegovine rimarno za Ada-movi6e, Gluice, Drobnjake, Kovadevide, Medi6e,Novakovide, Puvade, Obradov'i6e, Opaeiie, Saie,Sumonje, Stule, Strpce, Vukovi6€, Vueetiie. Vu-diniie i druge.Preko Dalmacije, gornjeg toka Une i Unca do-selili zu: Crnobrnje, Euri6i, Eurasinoviii, Dragi-5idi, Drte, Dobni6i, Calidi, Grubori i Joviii, Lu-kadi, Londari, Matijevidi, Plavljaniii, RadiSidi.SamardZije, Zoriii i dnrgi.
70
I 16. xaranovi6, lsto djelo, 433, a83---491.rr) Spbt tupe Vodi;evo, Arhiv Zavldajnog muzeja, Bosanski
Novi, I< 108.{) M. Laranovie. isto djelo, 33?, 363-36t.
!. A. Milinovii/Od. dduninc
Vrlo brojne su srpske porodice koje su u dvorskikraj doselile preko Like i Korrduna - desto izLike preko Bosanske krajine: Basraci, Batno-Zidi, Bajiii, Baiidi, Babiii, Beke, Bekidi, Bodlo-vi6i, Brdari, Beri6i, Bordioi, Bijeliii, Borote, Bo-
FT9,. Bgidi,..F*g"je. Crljenice, Copici, C,ulibrci,uallct, uavlcl, uancl, ulclcl, uuDre, uucKovlcr.Dabi6i, Draie, DobriCi, Drljade, Dobredeviii, Du-pale, Durmani, Dustebeci, Dzajiii, Gagiii, Gr-dici, Gaieie, GrabundZije, Ivanidi, Jagetiii, Ja-riii, JajiCi, Joke, Jova5eviii, Korctiii, Kovadevidi,Kepiije, Kladari, Kosij eri, Krbavci, Krnjajidi,Krnete, Kukiii, LekiCi, Lidire, Loniarevi6i, Ljilj-ci, Matiii, Marj anoviii, Mrkobrade, Male5evidi,Malivuci, Maljkovi6i, NenadiCi, Nesvanulice, No-fini6i, Ostojiii, Ovuke, Ognjenovidi, ParipoviCi,Panteliii, Panjkoviii, Pejnoviii, Preradwiii, Pri-bideviCi, Puvade, Raj5ici, Rubljenoviii, Rakasi,Radoj6i6i, RurltiCi, Resanoviii, Roge, Rogulje, Stu-pari, Sanaderi, SamardZije, SundaCi, Seku1iii,JEmDOITJe, t'utare, SrJam, sase, SusnJarr, Iep-3i6i, Tesle, Tintori, Toma5evi6i, Vani6i, Vajagi6i.Vladici, Vindi6i, Vukeli6i, Vujaklije, Vurune, Vuj-di6i, Zastavnikovi6i, Zuberi, Zlatoviti, Zi1i6:, 2u-ni6i i dr. Na pojedinadne prebjege iz razliditih voj-ski u Liku, Kordun i Baniju ukazuju romanska igermanska . pTezimc,na. {rbutina, Akik, Kiuk,Eror, Dustebek, Serbula, Durman, Korizma, Dun-ger, Kelebuda, Sigur, Sanader, Sutara i drugi.3o)Preko Pogrmeda na dvsrsko podrudje su doseliliBlagojeviii, Cariii, De5ioi, Ercezi, Karani, Kosi-Ci, Li6ine, Majkioi, Railenovid.i, Slarrrlji, Stupari,Vasiii.. VidoviCi,.. Vasiljevidi, Vajagiii, Vuiasini,Ztlclari, Zivkovioi i drugi, a preko doline Sanei Japre: Davirlovidi, Gadiii, clu5ci, Milinkovidi,OiloviCi i drugi.Vrlo znadaj an dio srpskog stanovniitva u dvor-skffn kraju doselio se u desetak migracionihtalasa sa podrudja Kozare, a prije svega iz Nov-skog Potkozarja: Borojeviii, BoZi6i, Brdari, Bje.lajci, Bjelobrci, Bome5tri, Banj(an)ci, Crnobrnjc,Covidi, Cuglji, Curdije, Devetaci, Derete, Deniii,Dermanovidi, Duniii, Gajidi, carade, calijaii, cr-biii, Goronje, Iliba5i6i, IvkoviCi, Jandriii, Jugo-vidi, Jovaniii, Kasapi, KneZevidi, Komljenoviii,Krstini6i, Krnjete, Lazi|i, LazateviCi, Landupi,Lukiii, Lovriii, LjubiSiCi, Maridi, Meiave, Mile.ti6i, Milidevi6ri, Ni5evi6i, Obradovidi, Orlovi6i,Pasidi, Popovidi, Putnici, Popovidi, Rajliii, Rada-novidi, Radi5iCi, Rado5evidi, Racimovidi, Stojano-vidi, Stanari, Stojakovidi, Suziii, Slijep'ieviii, Sr-bljani, Tadiii, Trniniii, Trubiii, Vilidi, Vra.nese-vidi, Vasiljevidi, Vudetiii, VukojeviCi, Zecovi idrugr.Detaljniji podaci o porijeklu pojedinih porodicanisu tema ove studije, ali nema sumnje da nad-
leZni kulturno.prowjetni organi moraju imati uyidu vrlo izraZen interea stanovniStva op6ineDvor, kao i sl.uda u civiliziranom Bvijetu. dasazna svoje korijene i upozna svoju pro6lost,svakako ne zbog iracionaLrog politiziranja i. raz-loga povjesnog >prestiZa<, vet zbog potreba du-hovne radoznalosli, boljeg samopoznavanja isamokritianosti. Plod tih istraZivania mode bitikrupan doprinos jadanju duha medunacionalnetolerancije i osjecanja zajedrri5tva.
Beskrajni niz patnji i stradanja naroda
Velika udestalost migracija na dvorskom podru-iju u datom vremenskom rasponu sama po sebiwjectrodi o dramatiinosti fwljenja u vjeditoeksponiranom Pounju, mada je u neka >strnutna-ja<< vremena bilo pokuSaj a ideal.izacije i epskeglorifikacij e granidarskog Avota u dvorskomkraju kao kolijevci dojstva, junaStva i ratne slave.Suita je istina da je srpaka i hrvatska pogrard-dna populacija iz dvorskog kraja dala veliki do-prinos obrani granice i mnogo primjera vrato-lomne vojnidke hrabrosti i Zilave izdrZljivostipo ratiStirna Sirom Evrope, ukljudujuCi Napoleo-novo Borodinsko polje, ali je od te slave predai strasnija istina o nadasve nesretnqn Zivotutog destitog naroda, koji zbog tutlih imperij al-nih ratova i obraduna nije imao ni vremena nipr rike da se bavi idim pametnijirn i korisnijimod ratnih ubijanj a i pogibij a u nepreliidnnirnvojevanj ima pod tutlinskim zastavama, a naj-manje graditeljstvom, obrazovanjem, gospodar-stvom, kulturom i umj etno3fu. Zbog toga jenjegov Zivot bio beskrajn'i niz patnji i strada-nja, pogihija, sakadenja, zbjegova i seoba, na-silja, paleZa i pljadki, gladi i bole5tina, a to sruslabi argumenti za sretnu i slavnu pro5lost, nitise itko razuman moie bez goriine u srcu pono-siti duboko istinitom pjesmom:
>Oj, Krajino, krvava haljino,s tebe vazda zapodilju kavge;s krvlju rudak, s krvlju i veEera,svak krvave Zvade zalogaje...<
Taj narod koji je stoljecima bio do guge u jadui nevolji, pa,tnji i stradanju, stalna irtva tutlihmegalorna,nekih ambicija i zlih manipulacija,nepnirodno suprotstavljen braii i podijeljen tu-alin'skim granidnirn lidjama, puikama i topovima,tim viSe je zasluZio dugadku epohu mira, slobo-de i opdeg razvoj a u duhu dernokratije i tole-rancije, bez opteredenja i gre5aka iz prollosti,odnosno s kritidkom analizorn tih zabluda idvnstom odlukom da se viSe nikada ne Donove.
Aeneza Sza.bo
Stanovni5tvo upraynog kotara Dvoru 19. stoljedu
I
Sve do ukidanja vojne Hrvatske i Slavonije, na-lazilo se podrudj e upravnog kotara Dvor, zajed-no sa kasn"ije pripojedm upravnim opiinama,na podrudju Druge banske pukovnije. Uslijedzapodetog procesa razvojadenja vojne Hrvatskei Slavonije, a koji je sluZbeno zapoieo promul-giranim razvojaEenjem tlurdevaike,i krZevadkepukovnije 8. li,pnja 1871. godine, Promijonie-ne su i administrativno.teritorijalne granice os-talih pukovnij a. Podruija Prve i Druge banskepukovnij e preureclena su sada u Bansko okruZje,kojernu je takotler pripojen i upravni kotarDvor. Nakon def,initivnog ukidanj a vojne Hr-vatske i Slavonije. kao i njenog pripajanja >ma-teri zemlji<, tj. civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji15. srpnia 1881. godine, upravni kotar Dvorpripojen je u administrativnom pogledu zagre-badkoj Zupanji.Od podetka 19. stoljeia, pa sve do sp,ornenutograzvoj adenj a vojne Krajine sredinom 1881. go-dine, kao i nj enog pripajanja Banskoj Hrvatskoj,cjelokupni javni Zivot u Krajini temeljio se naOsnovnom kraji3kom zakonu koji je pnomulgiran7. kolovoza 1807. godine. Prema ovom temelj-lom zakonu opCine su u Krajini bile veoma jed-rostavno ureilene. Svi kuCe gospodari jedne op-iine imali su pravo birati starje5ine. Broj star-je5ina odretlivao se prema velidini sela, a nji-hov izbor potvrtl valo je zapoviednistvo satnije.Ovi starj eiine djelovali su pod nadzorom za-povj edni5tva satnije, to jest upravljali su.itrnut-kom opdine, pazili su na javni red i mir, teobj avljiva:li administrativne naredbe satnije.r)Ne5to slobodnije uredenje opiina garantirao jehrvatsko-6lavonskoj i banatsko-srpskoj vojnojKrajini Osnouni krajiEki zakon oc1 7. suibnia1850. godine,2) na temelju koj ega je promul-gira,n novi Op1inski zakon od 7. studenoga 1860.,kao i njegove daljnje dopr.ue na temelju aus-trijskog opiinskog zakona od 5. oZujka 1862.'�)Prema ovim zakonima, opcine su samostalne uinternim op6inskim poslovima, ali i obaveznena izvr*avanje nekojdh j avnih poslova kao 5tozu: Oglaiavanje zakona i oPiih naredaba, ru-kovanje mjesno,g redarrstva, sudjelovanje kodpopisa stanovniStva i novadenja, ukoladivanjevojske i davanje predprega, ubiranje poreza itd'
Opiinski nadelnici bili su osim toga duZni, dadonose presude u manjdm eporovima, te da sebrinu o jarrnom redu i miruSvaka kraji5ka opeina i nadalje je podretlenazapovjedniku saturije. Na delu opdine stoji gla-var ili nadelnik. On je u znak svoje dasti nGsio smetlu batinu, okovanu u iutu mjed naoba kraja. Na svorne gornjem dijelu >batina< jeima,la >jabudicu< s dvoglavim orlom.Uz opdinskog nadelnika djelovao je opdinski ilistarje5inski odbor, kojega je birala svaka op-6ina. Mealutim njihov je izbor ovisio o potvrdi za-povjednika pukovnije. NadleZni op6inski organibili su izuzeti od obaveza ukonaffvanja vojnika,davanja predprega, kao i davanja teZaka za jav-nu tlaku. Ako zu >uspjeino< sluZili, dobivali suod opdine i nagradu.a)Nakon promulgiranog razvojadenja vojne Hrvat-ske i Slavonije sred,inom 1881. godine, vrijedioje za kraji5ke opdine vei ranije progla5eni Redza obiine u c. kr. hrvatsko-slavonskoj vojnojKrajini od 8. lipnj a 1871. godine.s) I premaovom zakonu, seoske su opiine podredene kotar-skirn oblastima, pukovnijskom zapovjedni6tl'u iglavnom (vojnom) zapovjednistvu (dl. 1). Ak-tivno i pa$ivno pravo glasa, imaju jednako kaoi u Banskoj Hrvatskoj >svi punoljetni muSkidlanovi opdine, koji u opiini pladaju izravni po-rez< (Cl. 3). Ovaj zakon ostao je na snazi svedo pred kraj 19. stoljeda! Tek Zakonom od 15.travnja 1897. godine pnomulgirana je valjanostznatno modernijeg zakonskog dlanka XVI:1870.o urerlenju opdina i trgoviSta u civilnoj Hrvat-skoj i Slavoniji i za podruija bivie Hrvatsko--slavonske vojne Krajine.6) Uz mnogo preciznijeprarme formulacije u pogtredu opiih, ali i jed-
! )M, smr€kar, P ruanik za pol i t icku upravnu s luzbu ukraljevinah srvatskoj i slavonijl, zagreb 1809. Seoskeobetne, 334.
i) Isto, 335i No,foalne tuooLne, 28. VI1850, 429---431., ) M. Smrekar, n.d. , 335; Is t t , Ustavno zakonosrovt je, za-
grcb 1888.r) M. Smrekar. Pr i ruEnik 2a pol i t iaku upmvnu s luzbu . ,
8&ti J. rtostlnek, Dle K. K. Mtlltltrgrenze, ihre organisatlonund verfassung, Wien 1861.
t) Previsnjl proglas, c. kr. naledba o EzrJeieniu varazdin-ske Krajine, grada Senia l voine opeine SlsEa. Izvedbenipropisl. kollm se utirc put razdes€nju ukupne volne Kra-jine, Zagreb l8?1, Red za obttne u c, kr. hrvatsko-slavon-skoj vojnoj Krajlni, lo4-120.
r)M. Smrekar, Pfruanik za pol i t iaku upravnu s luzbu. . .33?---330.
A. Szabo /StanotniEt'o uprainog kotora Duor u 19. stoliedu
nakih prava i duznosti za sve stanovnike opdi-ne, ukljuiujuii i modernije uretlenje opcinskogvijeca, i ovaj je zakon ogranidio aktivno i pa-sivno pravo glasa >opdinara< na >punoljetne,samostalne i neporodne opiilare muikog spo'la<(dl. 29). A u zadr,ugama upravo citirano pravoimao je u ime cijele zadruge >zadruZni gospo-dar< (takoder i]. 29).
I I
Prema relevantnom popisu stanovnistva iz kraja1857. godine, kao i kasnije provedenim terito-rijalno-administrativnim korekcijama, zaprernalaje povr5ina upravnog kotara Dvor 468,90 km,, ajednaka povriina je za,biljeZena i u popizu sta-niovni5tva iz kraja 1869. godine. Pri tom je uku-pan broj prisutnih stanovnika bio 16.524 oso-be.?) Nakon pripaj anja vojne Hrvatske i Sla-vonije Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji, kao i iz-vr5enih korekcij a u pog edu teritorij alno-admi-nistrativnih podrudja Zupanija i njima pripada-ju6ih upravnih kotara, zapremao je upravni kotarDvor 504,88 km2, a ta je povr5ina ostala bezpromjena sve do sloma Monarhije 1918. godine.8)Upravni kotar Dvor sastojao se u navedenomrazdoblju od pet upravnih opiina: Dil'uia, Dvor,Rujevac, Zrin i Zirovac. Istovremcno jc na ci-jelom podrudju upravnog kotara Dvor zajednosa spomenutim upravnim opiinama bilo takoder45 sela i Sest zaselaka, 5to znadi 51 mjesto.e)Prerna ispravljenom i kasnije objavlj enom po-pisu stanovnistva iz kraja 1880. godine, bilo jena progirerrom podrudju upravnog kotara Dvor19.518 prisutnih stanovnika, a prema popisu izkraja 1910. godine 27.033 osobe.l0) Ukupan brojprisutnih stanovnika poveiao se dakle tijekomprotekla td desetljeia za svega 7.515 osoba ili38,500/0. Drugim rijedima, prosjedni porast sta-novni.Stva iznosio je u prosj eku 250 osoba go-diSnje ili svega 1,280/o! Pri tome najpovoljnijiporast stanovniStva imaju upravne op€ine Di-!'uSa (1,800/0 prema 1880. godini) i Dvor, 1,640/0.Najslabiji intenzitet porasta stanovniStva u is-tom razdoblju imaju upravne opiine Rujevac(1,18P/o), zatim Zrin (0,810/o), te Zirovac, svega0,630/o!11) Valja takotler spomenuti, da na cje-Iokupnom podrudj'u upravnog kotara Dvor pro-sjedna gustoia naseljenosti Ziteljstva iznosi kra-jem 1880. godine svega 39 osoba na 1kme, akrajem 1910. godine 53 osobe. Metlutim na pod-rudju Dvora utvrdene su vrijednosti jedne odnajniZih na podrudju tadanje Hrvatske i Sla-vonije!1'�) Kako sam rnogla utvrditi, uzroci sla-bog porasta stanormistva su kronidni, a svimanjirna je u pozadini stoljeCima slabi privrednirazvoj. Sve do sloma Monarhije, ovim podru-djima uveliho nedostaje minimum razvijenihprometnica, te akumulacija kapitala. Na podru-
dju prirodne regeneracije stanovni5tva neposred-ne posljedice takova stanja su veoma visokestope mortaliteta, koje istovremeno prate i veo-ma visoke stope nataliteta. Joi kmjem 19. sto-ljeia plosjedne stope smrtnosti kod djece ispodEetvrte godine Zivota iznose 101,37 (na 1000 oso-ba!), a kod djece izmeclu pete i tievete godineZivota 6,61 (takoder na 1000 osoba!).l8) Istovre-meno prosjeine stope smrtnosti kod djece iomladine izmectu 10. i 19. godine iivota iznose7,79 (na 1000 osoba). Kod dobnih skupina izme-tlu 20. i 50. godine Zivota navedene se kvanti-tativne vrijednosti kredu od 10,64 do maksimal-no 16,08.1a) Navedene dinjenice takoder su raz-lozi, da u dobnoj strukturi prisutnog stanovni-Stva na podrueju upravnog kotara Dvor, kon-stantno prevladavaju pripadnici mlade i najmla-de generacije, dok su s druge strane veoma de-ficitarni pripadnici srednje generacije, sto znadi>radne Zivotne dobi<. Krajem stoljeda bilo jena podrudju upravrlog kotara Dvor viSe od 42oloSkolske i predSkolske djece, a navedene su vni-jednosti na snazi i tij ekom slijedeieg desetlje-ia! Svega 3rl0/o prisutnih stanovnika pripadni-ci su srednje generacije, to jest dobnih skupinaizmedu 25 i 60 godina Zivota, dok je omladineu dobi izmedu 15 i 24 godina Zivota bilo u PrG'sjeku 210/o! Zbog ve(. navedenih problema, pro-sjedni Zivotni vijek stanovni5tva bio je veomakratak. Zato je pripadnika dobnih skupina iz-nad 60 godina Zivota bilo u prosj eku manje od50/0.r5)
Niske stope prirodne regeneracije stanovniitvakao i visoke deficitarnosti pripadnika radnih dob-nih skupina, uzrokovane su takoder ii sve in-tenzivniiim odlaskom naroda na rad u Ame-riku i
'ostale evropske zemlje. Krajem 1890.
godbe bilo je na radu u spomenutim zemlja-ma 139 osoba iz podruija upravnog katara Dvor,Sto iznosi 0,600/o prema ostalirn prisutnim sta-normicima. Krajem 1900. godine evidentiranoje svega 30 osoba na radu u inozemstvu ili0,7N/0. Metlutim, intenzivirani odljev radnesnage kulminirao je izmetlu 1900. i 1910. godi-ne. Tako su primjerice krajem 1906. godine oti-
') Neke znamenitlje posljedice narodnoga popisa polag sta-nja od 3r, prosinca 1869. zagreb 1869, 4-5; Nekoji rczullatipopisa Ziteljstva od 31. proslnca 1880. Publikacue statisti-ckog ureda kr. hrv. slavon dalm. zemaliske vlade vul. za-sreb 1882.7. (Dalie: NRPZ, 1880, PSI' Vtl/1882)
r) Statlstiaki godisnjak Klarjevlne lrrvatske i SlavoniJe II.1906--$10, zagreb 19t?, l. (Dalje: sG II, 1906-1910).
'r statistidki godisnjak Kraljevine I{Ivatske i slavoniie I1005, j ' �
r) NR'PZ 1880, PSU VUVI882; Sb. Ir, 1S06-1910, 8.,) Popis Zitellstva od 31. XII 1910. u kErj€vinama Hrvatskoj
I slavoniji. Publikacile kr. zemaliskog statistiakog uredau zagrebu LxIlI, zagreb 1914, 368. (Dalje: Popis Zitelistval9r0) .
,') Izmaunato na temerju Popisa ziteljstva 19t0, 968, 37,!s) statistiaki godisnjak Kraljevine srvatske i slavonije I,
1905, zagreb 1913 (Dalje: sG I, 1905,) 20?, 210r') rsto. 20?,
73
A. Szabo/Stanouniltuo uptatnog kotara Duor u 19. stotjeCu
Sle na >zaradu u Ameriku< 1432 osobe ili 5,52oloprema ostalim prisutnim stanovnicima. Godine1908. oti5lo je na rad u Ameriku 711 osoba ili2,70/o pnisutnih stanovnika, a tijekom 1910. godi-ne 318 osoba ili 1,170h. Zbog sve lo5ij h uvjetazaposlmja i u samoj Americi odlazak u tu ze-mlju znatno je smanjen u godinama neposrednoprije izbijanja Prvog svjetskog rata. Ipak sujoS 1914. godine otiSle na rad u Ameriku 53osobe ili 0,190/o pnisutnih stanovnika.ro)Daljnje neposredne posljedice drustvenih i eko-nornskih problema bile su takotler i sve manjibroj prigutnih muSkaraca, sve vedi broj prisutnihZena, i konaino sve manji broj sklopijenih bra-kova, osobito u razdoblju izmetlu 1900. i 1910.godrine. Tijekom druge polovice 19. stolj eda do-lazilo je u prosjeku 1000 mu5karaca prema 940Zena. U desetljeeu izmedu 1900. i 1910. godineradi se o obrnutim prosjednim vrijednosttna:1000 muikaraca prema 1083 Zene!1?) U socijal-nom sastavu stanovni5tva bilo je kraj em sto-ljeCa svega 37,180/o odenjenih mu5karaca i uda-tih Zena, a navedene vrijedncti ostale su nasnazi i kraj em slijedeceg desetljeCa! Zato se uovih posljednjih deset godina broj neudatih Ze-na iznad 14. godine iivota pove6ao za 20,94ololVrijedno je takotler spomenuti, da su razvede-ni brakovi jo3 krajem stoljeia prava rijetkost.Krajern 1910. g,odine evidentirano ie svega pet>>zakonski< razvedenih brakova.l8)
III
Soomerl:ti druitveni i ekonornski problemi ta-kotler su negativno utjecali na staije opde ho-nizontalne pokretljivosti stanorrniStva unutar vla-stite regije, zatim na nivo opde kulture Zivlje-nja, ukljudujuCi pri torne i nivo opie obrazova-nosti (pismen6ti) stanovnistva.Kvantitativna istrazivanja o regionalnom pori-jeklu prisubrog stanovniStva na podrudju up-ravnog kotara Dvor pokazuju, da je krajem 19.stoljeia vi6e od 960/o prisutnih stanrvvnika bilorodom iz istog upravnog kotara, odnosno iz isteupravne op€ine. Iz podrutja ostalih ZuPanija Hr-vatske i Slavrrnije bilo je rodom svega 30/o pri-sutnih stanovnika. Pri tome je aglomeraoijskasrnaga upra\mog kotara Dvor, unatot stalno ak-tivnog rudnika i talio,nice l,elieza u BeSlincu iTrgovirna, toliko slaba, da prisutnih stanovnikaiz ostalih zemalja ima svega lololle) Medu ovompotonjo,rar skupinom prevladavaju tloceljeni sta-novnrici iz Bosne ri Hercegovine, te Matlarske.
ske evidentirano je krajem stoljeda wega 15 oso-
ba, a jedno desetljeie kasnije njihov broj po-veian na 34 osobe ili 0,120/0.20)Kvantitativni podaci o broju ku6a kao i nadinunjihove gradnje, argjumentiraju takoaler i neko-je aspekte opie kvalitete Zivljenja. Na temeljurelativne izvorne gra.ttre za sada sam moglautvrditi da je krajem 1880. godine bilo na po-drudju upravnog kotara Dvor 2047 stambenihkuia, a kraj om 1900. godine 3650. Deset go-dina kasnije, 5to znadi krajem 1910. godine tajje broj neznatno smanjen na 3625 kuda.,l) Alije zato, kako iu odmah pokazati, barern djelo-midno pobolj5ana struktura gradnje i njezinakvaliteta. Pretpostavljam da na navedene Ci-njenice utjede polagana akumulacija kapitala odstrane ved spomenutih privremono odsutnih sta-novnika na radu u Americi i ostalim evropskimzemljama. Naime, krajem 1910. godine utemelje-na je u Dvoru Srptka Stedionica kao dionidkodru5tvo, koja je uspje5no poslovala sve do izbija-nja Prvog svjetskog rata.z)Ukolilko govorimo o kvalitetama stanovanja, va-lja prije svega spome,nuti, da krajem 1880. go-dine stanuje u prosjelcu 9,53 stanovnika u jed-noj kudi. Na prijelomu stolj eca bilo je u prosje-ku u jednoj kudi 6,82 stanovnika, a krajem 1910.godine 7,45.4) Sto se tide kvalitete gradnje kaoi daljnjih aspekata kulture stanovanja, tre-ba reci da krajem 1880. godine, a jednako ta-ko i tijekom slijedecih deseUjeca, prevladavajuniske i drvene prizemnice. U cjelokupnom fondukuCa na podrudju upral'nog kotara Dvor biloje krajern 1880. godine 95,850/o prizemrrica, doksu preostalih 4,15o/q jednokatnice. Radi se pre-teZno o javnirn orpdinskim i crkvenim zgradama.Na prijelomu stoljeca bmj katnica neznatno jepoveian na svega 5,450/0. Mealutim, zbog vefspcmenutog poveCanja akumulacije kapitala kaoi njegovih uzroka, broj l<atnica u cjelokupnomfondu kuia povedan je na 25,274/o14) Vrijednoje takctler spomenuti da krajem 1880. god,inewaka prizem,nica ima po svega jeclnu sobu ipo jednu kuhinju. Po dvije sobe imaju svega382 kude iI 18,66p/0. Predsoblje ima istovremeno
x) SG I 1905, l4I; IzveStsj o stsnju iavne uprave u Zupa-nili zagrebatkoj za godlnu 1906. (DeUe: Izvtesbj zupanuezagreba6ke xx 1906); Isto, xxu/1908; Isto, xxv/1910;Isto. XXIX/I914
') NRPZ 1880, Psu vul/1882, 7i SG I, 1906, 24, 28, 32; SGrr. 1906-1910, 22,
n) sG, r, 1905, 2l sG rr, 1900-1910, t9; Fopls zltelistva 1910,342.
I SG I, 1905, ?2-?3; SG II, 1906-1910, 45, 52.r) Isto.') NIiPZ 1880. PSU VIU/r882, ?; sG I, 190t, 290; sG n
1906-1910, 250-351.n) Compass. I. 1913. Flnanzlelles Jahrbuch filr Ostertelch-
Ungam, wlen, I{9. v. G. Leonhardt, v. Jhr. 1880. S.H€ller, 927. Vrlledno je spomenuu da Je prvt predsJed-nlk ove Stedionice blo Joak'm Zlvkovlf, knttgovoda Pro-kopti€ Jovanovte, a blegatnlk Tanastle Pantelld,
t) Izraaunato ne temeuu lzvota clt. u btu. lr r 21.n) sG r, 1905, 29S; SG rr, $06-1910, S50-251.
74
A, Szabo/Stanounistuo uprdtnog kota\d Duor u 19. stolje'u
svega 15 kuia ili 0,730/0, a komoru 405 kuia ili19,7N/o.25) Na prijelomu stoljeda kvalitativni ras-pored prostorije ostao je u postotrim omjeri.majednaki kao i prethodnih desetljeda. Osim toga,jo3 krajen stoljeda 99 kuda ili 2,710/o spojenoje s gospodarskim zgradama. A kupaonice nemaliti jedna ku6a niti krajem 1910. godine.26)Sto se tite kvalitete gradnje zidova, kao i kva-litete gradnje krova kuda, za sada sam moglautvrditi da na prijelomu stoljeCa 3404 kude ili93,260/o imaju zidove gradene od rlrveta ili iz-mijeiane drvene grade. Od kamena su izgraile-ne svega 142 kuie ili 3,890/0, a od crijopa ilinaboj a 104 kuie ili 2,850/0. Istovremern:o je 2026kuia ili 55,510/o imatro krov izgraclen od dasakaili daidica. Slamom je bilo pokriveno 646 kuiaili 17,700/0, crijepom ili limom svega 978 kuiaik 26,790/0.21) No, valja redi, da je upravo ti-jekom slijedeieg desetljeia znatno poboljBanakvaliteta gradnje krova kuia. Zato krajem 1910.god:ine 2049 kuia rili 56,520lo ima krov pokrivencrijepom jli lirnom. Krov od dasaka ili daSticaimaju sa 1254 kuie ili 34,600i0, a slamom su po-krivene svega 322 k'u1e ili 8,88o/0.r8)U odnozu na stanje opde obrazovanosti, valjaprije wega istaknuti, da na podrudju upravnogkotara Dvor, postoje osnovne (pudke) Skole veitijekom prve polovice 19. sto1je6a. Tako primjeri-ce, na podruiju upravne op6ine Divu5a, prva os-norma Skola spominje se ve6 1838. godine, a napodruiju upravne op6ine Dvor 1780. godine. Prvaosnovna Skola na podrudju upravne opiine Zrinsporninj e se ve6 1777. godine! A na podrudjuupravne opCine Rujevac 1832. godine.2e) No i{.rnatod toga, polazak osnovnih 5kola bio je slabi nedovoljan. Uz ve6 spomenute nerazvijenostiprometnica kao i opieg nedostatka akumu,Iacijekapitala, valja takoder spomenuti 1o5u oprem-ljenost 5ko1a kao i nedovoljan broj uditelja. Dalj-nji razlozi slabog polaska osnovnih Skola su ta-koder vei stoljecima uobidajena praksa, isko-ri5tavanje Skolske djece za svakidaSnje kuinepa i poljodjelske poslove. Sve su to bili raz-lozi da jod na kraju 19. stoljeia vi5e od 560/oSkolskih obveznika ne polazi osnovne 5kole.80)Sve navedene dinjenice takoder su bile glavnirazlozi d.a na podrudju upravnog kotara Dvorimamo veoma veliki postotak potpuno nepisme-nih stalovnika tijekom cijelog 19. stoljeia! Pre-ma relevantnim podacima iz kraja 1869. godinebilo je na podrudju upravnog kotara Dvor viSe od850/o potpuno nepismenih mu5karaca i Zena.8l)T,ijekom druge polovice 19. stoljeia stanje pi-smenosti nesto je popravljeno, ali preteino sa-mo kod mu5karaca! Tako je primjerice kra;iem1880. godine bilo na podrudju uprarmog kotaraDvor 83,070/o potpuno nepismenih muSkaracaiznad 6. godine Zivota i 96,200/o potpuno nepi-
smenih Zena istih dobnih skupina! Meilutim. uIazdoblju izmetlu 1900. ,i 1910. godine broj pot-puno nepismenih muikaraca u istim dobnimskupinarna smanjen je na 60,840/0, ali kod Zenana svega 91,880/o.n) Pri tome je mogu6e utvr-d,iti i odretlene tenitorijalne razlike. Najvi5e ne-pismenih muikaraca i Zena iznad Seste godineZivota bilo je krajem 1910. godine na podrudjuupravne opiine Rujevac (81,400/0), te na podrudjuupravne opiine Zirovac (88,000/o). S druge stra-ne, najvi5e pismerih stanovnika bilo je krajemistog desetljeia na podruCju upravne opcineZrin (35,380/0). Na podrudju uprarmih op6inaDivusa i Dvor prosjedne kvantitativne vrijedno-sti u pogledu pismenosti Ziteljstva su jednake(25,900i o).33)
IV
Za 19. stolj eie nema relevantnitr popisa stanov-niStva prema nacionalnoj pri,padnosti.3a) U prak-si je redovito popisivana nacionalna pripadnost,a od 1880. godine i materinslni jezik. Dakako,niti jedna od ovih kategodja ne odgovara poj-mu narodnosti.ss) Prema relevantnim popisimastanovni5tva iz druge polovice 19. stoljeia biloje na podrudju upra\rnog kotara Dvor u prosje-ku 87,610/o pravoslarmih stanovnika, te 12,360/orimokatolika. Preostalih 0,03o/o prisutnih stanov-nika su pripadniai ostalih konfesija. To su evan-gelici obiju konfesija (augsburbke i helvetske),kojih je sve marLj e na podrudju upravnog kota-ra Dvor. te Zidovi. Medutim Drisutnost Zidovaje zbog njihove poslovnosti sve .izrazitij a.s6) Tre-ba takoder spomenuti da je porast pravoslarmogstanovnistva na podrudju upravnog kotara Dvorneito intenzivnij i nego kod rimokatolika. Izme-tlu 1880. i 1910. godine porast pravoslavnog Zi-teljstva iznosi u prosjeku 1,290/o goctriSnje. Isto-vremeno porast ri,rnokatolibkog stanovni5tvaiznmi u prosjeku 1,220lo godiSnje.37) Osim toga,teritonijalna rasprostranjenost spomenutih kon-fesionalnih skupina veoma je razlidita. Tako jeprimjerice krajem 1910. godine najviSe rimoka-
.) NRPZ 1880, PSU vur/18r2, ll!) Izvor cit. u btlj. 24.
r) rsto.
tt) M. Cross, Potecl modeme Hrvetske, Neoapsolutlzam uclvilnoj Hrvatskoj I Slavonljl, Zegreb 1985, 49-51.t5) Isto, lS--51i Usp. takoder, A. Szabo. Demogratskl razvojsryskog stanovnlstva u dvtlnoj i voinol Hrvatskoj i Sla-vonijl 1850. 1881. zbom,k radova o povljestt i kutturi srp-skog naroda u SR Hrvarskoj, Knjiga r, JAZU Za8reb1988, r$ Giljeska).') sG I, l9{f5, 2+-25i 2A-29i 32-33: SG tt, t9tF-r910, 2t; 23.t ) rsto.
75
A. Szabo/ Stanouniituo ltpraunog kotar.t Dtor u 19. stolieeu
I
tolika bilo na podruiju upravne opiine Zrin(33,900/o prema octafim prisutflim stanovnicirna),a najrnanj e na podrudju upravne opiine Zircvac(svega 0,770lo).38)Na podrudju upravnog kotara Dvor viSe od 99o/oprizutnih stanovnika govorilo je >hrvatskim ilisrpskiEn j ezikom< kao mateninskim j ezikorn.Zbog ve(. viie puta spomenute privredne neraz-vijenosti, pripadnici ove jezidne skupin€ samozu u polaganom i neznatnom porastu. Zato kra-jem 1910. godhe pripadnika >hrvatskog ili srp-skog jezika< kao mateninskog irna 99,600/0. Zbogposljedrica nerazvijene horizontalne pokretljivo-sti, pripadnici ostalih slavenskih i neslavenskihj€zidnih ckupdna su u stalnom i naglom opada-nju. I oni takoder traZe bolje moguinosti zara-de u prekomorskim d. evropskim zemljama. Kra-jem godine 1880. evid€ntirano je na podrudjuupravnog kotara Dvor 175 osoba koj,ima je ma-terinski jezik slovenski, a krajem 1890. godine174 osobe. Medutim, zbog upravo spomenutihproblema bilo je na podruCju upravnog kotaraDvor krajem 1900. godine svega 44 osoba koji-ma je materinski jezik bio slovenski, a krajem1910. gotl,ine takvih je pripadnika ev,identiranosamo 38.3e) Slidno je i sa pripadnicima njemad-kog jezika kao materinskog. Krajem 1880. godine pnipadnika ove jeziine skupine ima 42, akrajem 1910. godine svega 24. Izuzetak su je-dino pnipadnici matlarskog jezika. Zbog opieni-tog pritiska madarske politike koja se temelji-la na posljedicama hrvatslr+.ugarske nagodbe(1868) i nj ene neuspjele revizije (1873), Matlaripostaju sve prisutnij'i na donako nerazvijenimprornetnicama, pa i ostalim aspektima Zivota.Pretpostavljam da su to razlon d.a na podrudjuupravnog kotara Dvor irna krajem 1880. godinesvega 4 pripadnika matlarskog jezika, a krajem1910. godine 29 osoba.ao)PreteZni dio stanovnistva na podrudju upravnogkotara Dvor Zivio je u zadrugarna. Prri tomeintenzivirani ploces raspadanja zadruga koj'i jeuslijedio nakon promulgiranog razvoj alenja ci-vilne i vojrre Hrvatske i Slavonije sredinom1881. godine traje sve do izbijanja Prvog svjet-skog rata. Tako su primjerice tijekom 1898. go-dine legalizaciju zadruZne diobe zatraZile 234zadruge na podrudju upravnog kotara Dvor, akrajem 1899. god,ine 190 zadruga.ar) Tijekom1906. godine legatrizaciju zadruZnih dioba dobilesu 204 zadruge. Dakako, pri tome mnoge zadru-ge ne >nestaju< nego se sarno dijele na mnogoma,nje zadruge. fijekom 1912. godine pravo le-galizacije zadruZnih dioba ostvarilo je 179 za-druga, a tijekom 1914. godine ovo je pravo do.bila 91 zadruga.a2)Navedene dinjenice takotler su razlozi, da ustrukturi obradivih zemljiBnih posjeda prevlada-
vaju jo5 krajem 19. stoijeia zadruZna gospodar-stva. Prerna relevantnim podacima iz kraja 19.stoljeia identificirala sam na podrudjm upravnogkotara Dvor 3899 >gospodarstava< ili obradivihzemlji5niih posjeda. Pri tome je 2241 gospodar-stvo ili 57,430/o u zadruZnom vlasni5tl'u, a preo-stalih 1858 gospodarstava ili 42,53e/o nalaze se uprivatnom izvanzadruZnom vlasni5tvu.43) zadru1-na gospodarstva posjedovala su istovremeno24.755 jutara ili 70,54010 obradivih povrsina.Preostalih 10.357 jutara iLi 29,46'0/o nalazila suse u pnivatnom vlasni5tvu.{t) Va ja takotler spo-menuti, da u spomenutim zadruZnim posjedimapreviadavaju srednji zemljiSni posjedi. Rijei jeo obradivim zemljiSnim posjedima u povr5inamaod 10 do 50 jutara po jednom goapodarstvu, akoja istovremeno zapremaju vGe od 680/o obra-divih zadruZnih povr$ina. U privatnom izvanza-druznom vlasnistvu prevladavaju istovremenositni zemlji5ni posjedi u povr5inskim velidinamaod 10 do 20 jutara, 5to iznosi vi.5e od 710/o pre-ma ostaldm obradivim povrlinama.ls) Valja ta-kotler odmah spomenuti da je na podrudju up-ravnog kotara Dvor registriran istovremenoneznatan broj nadnidara, 5to znaii da i Privatniizvanzadntlni posjednici obraaluju svoje posjedeiskljudivo uz pomoi dlanova svojih obiteljri.{6)Ukupne obradive povriine, to jest oranice i vr-tovi, zapremali su na prijelomu stoljeia 300/osvih zemljilnih posjeda. Livade su zapremale
Tabela 1.Socijalni sastav stanovnigtva upravnog kotara Dvorprema materinskom jeziku izmetlu 1880. i 1910. e.*u broju
1890. 1900. 1910.
Hrvatski ilisrpskiSlovenskiUCSKl
Siova,€kiMatlarskii{jemaiki-lalij anskiCiganskiCstali
79.228115
I4
42
22.686774
9
1
26.9253B1
24.80544
t425
12
29
72
Svega 19.518 27.033
u postotku
Godirte 1880. 1900. 1910.
Hrvatski ili
SlovenskiOstali
98,510,890,60
98,900,?60,34
99,64 99,600,18 0,140,r8 0,26
Svega 100,00 r00,00 100,00 100,00
76
. sG r. 1905, u, 29, 3r, 33: SG rr. 1906-1910, 23.
A. Szabo/Stanooni'tr,o trpraltnog kotara Door u 19. stoliecu
Tabela 2.
Socijalni sastav stanovnistva upravnog kotora Dvorprema religioznoj pripadnosti izmedu 1880. i 1910.
godine*u broju
Tabela 4.
Fregled glavnih zanimanja stanovniStva upravnogkotara Dvor 1900. i 1910. godine*
u broju
Godine 1880. 1890. 1900. 1910. Zaposlenislanovnici
1900.muSki Zene svega
1910.muski Zene svega
RimokatoliciGrkokatoliciFravoslavniEvangeliciztclovL
2.457
17.049
7
2.827I
20.0921 7
2.982I
21.907I4
3.3572
23.652I
l4
PoijodjelciRudarstvoObrtTrgovina ivjeresijstvoPrornetJavne sluZbei slob. zvanjaVojskaNadnidariKuCnasluZindadPosednici iumirovljeniciOstali
5.2L2 12.85537
8 8 4
4.?56 11.6551 6 1
23 238
?.6433776
371 t
?3
6.89960
2r5
25
86
,|3
:
85
4016
7815 3210 1
40 10
31
615
7
Svesa 19.518 22.94 24.895 27.033
u postotku
Godine 1880. i890. 1900. 1910.
Rimokatolici 12,59 12,32Pravoslavni 87,35 87.60Ostalekonfesije 0,06 0,08 0,02 0,08
100,00 1oo,o0 1oo,0o lqq,oo22 5 27 19 44 3 2 0 6 3 2 8 2
4428
93327
95
2330
11,98 12,4288,00 8?,50
SvegaI SG I, 1905, 24-25, 28-29. 32-33; SG II 1906-1910, 21, 23.
s) Uraaunati za.iedno pdpadnici helvcciiske i augsburske vjero'
I'abela 3.Pismenost stanovniltva upravnog kotora Dvoriznad pete godine Zivota izmedu 1880. i 1910' godine*
u broiu _
Od toga znalo:
Svega 7.972 5.293 13.265 7.418 4.888 12.306
u postotku
i900. 1910.
mu-ski .Zene svega muSki :ene svega95,87 98,46 96,91 93,00 97,30 94,?1Poljodjelci
Cstalazvanja izanimanja 4,13 7,54 3,09 7,00 2,70 5,29Muskarci
Godine preko 5 g.Zivota
ditati ipisati
samoditati
Svega 100.00 100.00 100,00 100,00 100,00 100,00riti 6itairit i pise
1880.1890.i900.1910.
8.1589.387
10.63310.4664
1.3?81.9122.9654.050
6.7777 .4677.6646.367
84
49
* SG L 1905,94 9 t ; SG I I . 1906-1910,6H?,
3,070/o svih zemlji5nih posjeda, vinogradi svega0,37q10, a pa5njaoi 17,320/0. Neobradivih povr5rinabilo je istovremeto 3,45010. Ukupne Sumske po-vriine zapremale su 41.952 jutara ili 45,480/oprema svim ostalim zemljiSnim poejedima.aT) Uodnosu na strukturu posjedovnih odnosa, u pri-vatnom izvanzadruZnom vlasni5tvu nalazilo sesvega 3300 jutara Suma Llt 7,8'70/0, a u vlasnGtvuzemljiSnih zajednica 2823 jutara ili 6,730/o 5uma.Gradske i kraji5ke Sume zapremale su istovre-ureno 40olo svih Sumskih povrsina, a drZarmedume 460/0. Pri tome su u kvalitativnoj struktu-ri svih Sumskih posjed,a prevladava:le mjeSovite
Zene1880.1890.1900.1910.
?.6538.7699.840
11.3254
7.3628.3289.349
10.406
36
1 1
288435480882
u postotku
MUSKARCI:1880. 100,00 16,89
1890.1900.1910.ZENE:
100,00100,00100,00
20,3627,8838,70
0,04 83,070,08 79,560,04 72,080,46 60,84
1880.1890.1900.
100,00100,00100,00
3,764,964,88
0,040,070,110,34
96,2094,9795,0191,88
. SG I . 1905.50-5?; SG I I . 1906-1910,40-41,
a) Podaci se odnose na stanovnistvo iznad 6 gotl. Zivota.
s) Popis Ziteljstva $r0, 3?5-3?8.!t sG r. 1905.
.i) rzvestaj zupanije zagrebalke xnl/1898; Isto. xlv/r899.r:) Isto. XXI/1906; xxVM912; XXIX/1914.r) sG r, 1905, 33?, 341d) tsto. 337. 343.
o) Krajem 1900. godlne evidentirano je na ciierom podruajuupravnog kotara Dvor 10 nadniaara, a kGjem 1910. god?! Usp, SG I, 1905, 94---05; SG Il, 1906-1910, 6H?.
,:) sG r, 1905, 468.
1910. 100,00 7.79
ri A. Szabo/StanovniitlJo upraunog kotara Duor u 19. stolie1u
Sume, kojrih je 650/0. Hrastovih Suma bilo jesvega 250 jutara ili 0,600/0, a ostalih kvaliteta(grab, bukva i slidno) 340/o.rs)Prema gla:rrnim zanimanjirna stanovnioi uprav-nog kotara Dvor bili su preteZno poljoprivred-nici. Na prijelornu stoljeca vi5e od 950/o zapo-slmih muSkaraca i viSe od 98p/o zaoos,l,enihZena radilo je u polj oprivrednim aktirdrostima.U ostalim gran:una privrede zapGleno je isto-vremeno 4,13o/o mu5karaca i 1,140/o Zena.ae) Me-du ovom potonjorn skupinom prev adavaju za-posleni Zitelji u sihrirn obrtima, zatim su tozaposleni stanovrxici u javnim opdurskim i ko-tarskim sl'uZbama, ukljuduju6i i nekolicinu Zenakoje su zapoolene kao uditeljice u skromnim os-novnim Sko]ama, i konadno zaposleni stanovniciu rud€r€tvu i sitnim trgovadkim poslovima. Uzto je neito vedi broj iena za,poslen u svojstvukudne sluZindadi. Zbog intenziviranog iseljava-nja, koje kulminira izmedu 1900. i 1910. godine,broj zaposlenih u poljoprivrednim zardmanjimau drastidnom je opada.nju. T,ijekorn navedenogdesetlje6a broj zarposlenih mu.Skaraca u poljo-privrednim zanimanjima smanjen je za 7M oso-be ili 9,73V0, a broj zaposlenih Zena u {istimzanimanjima za 456 osoba ili 8,75olo.s) To, da-ka}o, drugim rijedirna znadi, da na zaradu uArneriku i druge evropske zemlj e odlaze pre-teZno poljoprivrednici. Navedme konstatacijepotvrfiuju takotler i podaci o istovremenornznatnom porastu zapoclenih stanovnika u osta-Ifun privredaim zanixnarjima. Uz porroi skrom-nog i jedinog financijskog kapitala, lto zu gaoeiguravafi privremeno odsutni stanovnici nazaradama u evropski,rn i prekomorskim zer ja-ma, broj zaposlenih stanovnika u ctalim pri-vrednirn zanimanjima pove€ao se u razdobljuizmeilu 1900. i 1910. goditre za 241 osobu ili
58,78P/o! Od toga je 120 identificiranrih osobazaposleno samo u obrtniikim za:rinanjima, Pritome ee broj samostalnih obrb:rika pove6ao za34 osobe ili 39,53V0, a broj pomoCnih radnikaza 86 o€oba ili dak 307,140/o!51 Broj zaposlerdhradnika u nldnioirna povefao se takotler u is-tom desetljecu za 24 oxn.be ili 64,860/o, dotr< jebroj zapmlenih u trgovini i vjeresijstvu, te ujavnim sluibama znahro slabijeg intenziteta.Metlutim, znatno je poveian broj zaposlene ku6-ne sluZindadi, osobito kod Zena, Na prijelomustoljeda za,poslene su na ovim poslovima 33 Ze-ne, a deset godira kasnije 85 Zena. A to wradiza 52 osobe ili 1570/o vi5e prerna 1900. godini.U skladu s polaganim drultvmim promjenamauslijedilo je i osnivanje modernih gratlamskihudruZenja. Tako su plinrjerice 1906. godrine odo-brqta Prauila pjevaCkog glazbenog i tamburaB-kog dru5tva u Dvoru, te Prauila gimnastidkogdru5tva >Srbski sokol<, takoder u Dvoru. A1910. godine zapoiele su radom Hruatska ti-taoftica u Dvoru, zatirn takoder i Srpska Utao-nica u Dvoru. te Hruatska titaonica u D,ivuSi.52)Na kraju valja zakljuditi, da je stanouxi.Stvo up-ravnog kotara Dvor, veoma polagano ulazilo utokove modernizacij skih druStvenih promjena.Glarrne zapreke procesa modernizacije koje setemelje na kmniCnim i vi5estoljetnim nedostaci-ma akumulaoije kapitala, postepmo su i skr€m-no bivale sarxirane tijekom pwog desetljeia 20.stoljeda! No i njihov je tlaljnji razvoj nasilnoprekinut izbijanjem Prvog svjetskog rata 1914.godine.
Isto, {6O.Isto, 9{:-95, SG rr. 1906-1910. 66--{?.Izralunato na temelju lzvora Clt. u buj. {9.usp. url. 50. svi daunJl poddcl odnoge se na lstl lzvor.rzvjeItaj zupenlje zegrebeake xxr/t908: l6to, xxvur/1910.
78
' j
f
Crerorap Bnnquh
CranonnuurBo y 20. nujery
i1* r"tnurr.r""rba oBe cryAraje je ga ce yrnpgrpeJreBaH'rHocr opojHocrr.r ,a upocropHr4 pacnopeAcTarroErr[rrrTBa, nptBpeArro KpeTalse cTaHoBHr,r_rrrrBa re carJreAaBarbe yrjerlaj a v oKorHocrx Kojecy yBjeroBaHe yrepfenrzu Kperarb]aMa.Pasaoj crauoenrarrrrBa Ha nogpysjy ouhnne .(nopy^o-TeMg- .Il,ol.ujeJrrrrr y nBr4je erarre: npBa oA1900-1948, 14 Apyra oA f 948-1981., (rj. y nooru-jeparHoru pas4o6;sy) c npoqjenou crarba yKyrrHorKperarla sa rrepto4 1991-2001. ruazne.Teue.nullj a 3HagcrBeHa J,rcrp€lrKtl Barba y noA-py.rjy pa3Boja craHoBHrdurrBa y noc.nrajeparHolr
Ta6e;ra 1.
KperaEe crasoBHtrurBa r{a [oApyqjy ouhune .{aop,rlpeMa rlo[r{cy craHoBHHrrrrBa 1900_1981. roalaseca npoqjeHaMa 1991-2001. ro.uune*
. Mlrko Korendt6, ,,Hscer,e u cTarloEHr{llrrBo Cp X!,BaTcK€1S?-!9?1., etb. sr,p. 54, 2{9-2St, rsAarie JABy, garpeo 1g?9;3alS1: CraEoEF4mrBo IIo onhxHaMa Cp XpBarcRe. r:rraBe p3C3arpe6 1982. crp,298, a 3a 199t. r 2001. r3Bpu€Ha Je [poqjesaoA clpaEe ayrolla.
pasAo6Jby rraoryha cy o6:uporrl ua coeo6yxearnocrc6r,r.lsexja, o6yxaahenru y cBr,{M norrrdcHr4M pa3-Ao6Jbr{Ma. To nraje cnyvaj c pauujuvr nonraciuanptue npBor r4 Apyror cBjercKor para
Anco_r)n'Hr{ 14 peJlaruBHt rroKa3areJbl4 caAp}r€Ht15r ra6e.nrc uoxasyjy ttgpa3nry reHAeHrIy naga 6poja
V noclzjeparxou pasgo6.ry, HaKoH TsB. nepr{oAaxorr,rneusaqr,rj e, (a ruro j e Ber/JbtlBo y nrelyno_rr4cHoM [opacry crasoBHr.rrrrrBa 1948_1953. ro_grane), go.naar.r naxon 1953. roAxHe Ao uspa:raj aKoHcraHTHo cMarrrrBarr,e yKylHor 6poja cranor_Hr4Ka Ha noApy.{jy onhrure,{Bop, oAHocHo AoJra3tAo,BparKaja npoqec gerrony;raqnje.Ilpocje.rHe roArrulle croue pacra craHoBHr4rurBanorasyjy r43pasr{re Baprajaquje, xoje ce xpehyog 0,870/o y pasgo6;ry 1900-1910. roAr.rHe AoHerarr4BHe crone 1,500/o y uefynonr,rcxou pas-Ao6Jby 1961-1971. roAvHe c AaJbrr,oM rerrAeHr$4-jol,r naga sa rreptoA npoqjerbeHor norrrcHor pa3-no6Jba 1991-2001. roAr.rHe roj a he us*ocurer1,160/0.Ilpocjevua rycroha craEoBHr{turBa Ha nogpyvjyonhune ,(nop ,lsrl;ocyr a je 1910. roAr,rHe MaKct-
s
ct
d Es
ssv
(J
tr
dg
E
F
rq
o - 3v t
1900.i910.1921.1931.1948.
1961.r97r.1981.1991.2001.
24 9rO27 06525 16526 57522 01422 80827 35418 35916 30?14 14072 562
108,693,0
105,682,8
103,693,686,088,886,788,8
+ 0,87- o,72+ 0,58- I t 6
+ 0,59- n 4 q- 1 ,50- 1 ,16- 1,38
100,0 0,?9108,7 0,78101,0 0,73106,7 0,7088,4 0,5891,6 0,5885,7 0,5173,7 0,4165,5 0,3556,8 0,3050,4 0,26
7g
C. Bu{'ruft/CTa$oevuurrao u 20 euierg
My![ oA 53,6 cranonurra na km?, a flocnt'IieIpyr$r cBjercKor para 3HaqajHo je naJla'
Or 1953. roAI,rHe rycroha craHoBHt{Irrrna je ycTaJrHoM ofl4qalby c HarroMeIIoM Aa Ce y [ocJbeA-rbeu MebylorMcrou pas4o6.ry, Kao r'( or{oMrpoqjerbeHoM, IIaA rycrohe y6psaaa (Ta6ena 2).
Ta6ena 2.
IIpoMjeHe ryctohe crauonnzurraa ouhrne ,{aopf000-1981. roAuHe ca npoqiesaMa 1991--e001.rolrHe",
foAraHa Epoj cranoanrra na kmz
he y 1991. Ha jeAHoM KBaAparHoM KI4roMerPy>xuejerll 28 crasoEEI4Ka, a y 2001. roan'ln 25CTAHOBH'IKA.
Ogaxona AeMorpa+cKa Kperarba rrpl4cyrrra cyjour og 1910. mAlrHe, KaAa je na nogpyrjy ga-Haur*e ouhvue rxr,reje.no 27.065 cranosHraKa.Onarosa je ren4enquja fipr{cyrua y roroBo cBrlMruj ecrnua (Ta6e.ra 3).
ia6eJra 3.
HaceJba 14 craHoBHr.flurBo oIIhtIIe ABop 1981,1991. r 2001. ronraHe
HaceJhe Avo EaceJba
Bpoj craEoBHHKaupeMa rlollr4cy* ,t
upoqjerwrt'1981. 1991. 2001.
YKynso:EpbaslrlIIaMapr4.rxuEyj rarba
EyjrutqrEyjnroaflorrru:gvrhtl
YaBroBr{qatsope
Bo6epetsoPeBanuhr,r
;lraByura,{ona OpaonuqaAo6a CTyrIHlarIa
AoBra Aooperr'tll,{orcz ,{ofuerranfoplL { Ao6perlrE
Aolbt{ JaBopab,{ortu JanopartByp'lhuJasy3oBlahr,rKaraPnna
Aorbra >IfuapoBa4
AparaAparuKoBaIItrBopI'are
fareMvnwrcBuhrzBra.rencxo 6Pgo
16307 14140 12562
I'n aBI-t.{allrfony6oBarl
,quByurrJ,rfoprrqKa
I
1900.r910.1921.r931.1948.1953.1961.19?r.1981.199r.2001.
49,353,649,852,6
42,3
32,328,0
43,645,2
288 240 150116 106 8462 50 36
. Izvor: Ibialem tabela l.
ITCTAHOBIIUIIITO OIITITffE IEOP YrrocJruJEPArHOM PA3AOEJby
l. Yrlrulo rperaEe crarroBnlllmBa
,{euorpacpcxe KapKrepl4crrrKe, Koje cy y,npo-usrocru 6r.ne npl4cyrHe_ Ha noAPrrjy onhune,yuraBHoM KP(xt AeMorpa(pcKo caHreAaBarbe, BaJbarlocMaTpaTn Kpos AeMorpasujy: ,,rao sxauocrKoja o6yxBaha 6pojnocr ,( [pocroPH]l PacuopeAcTarroBHl,rrrrTBa, nPrlpoAHo KpeTarbe (saTaJrtrTst -MOpTaJrtTeT), MexaHr,fqKo (Mr{r?aql4oso) KpeTarse,Kao ]{ cTaPocHo cllonlry crpyKTyPy cTaHoBHr'Iur-TBa, C TeX(J,!IUTeM y y)KeM cMt{cJIy lla nPoyqa-Batbv rrDI{Do.IIHor Kperarba ctanoanrarurea"'!)ua io,qiyijy ontuuie ,{nop (505 kn'�) >l<lrBjero jeHa traH ro[ttca 31. 03. f981. mAI{He 16.307cTaHoBH ra, a IIpBr'�lM rlomcoM EaroH ApyrorcBjercKor para 1948. r,rcKasarro je 22.014 cranoe-HXKa. AaKne, y ToM BpeMeny cMarit'�IJro ce cra-HOBH}'IIITBO 3A 5.707 C1'AHOBHI'IKA, I'JI'I NO TO-
1971. mAr{He 36. r 1981. ro4l.aI:.e 32 cralroBHxKa,a 'yAyhl4 Aa ce reHAeHqt4ja oEa,4arba craHoB-Hr,rruTBa r AaJbe HagraBJba, fipoqieFyjeMo, Aa
198510
Ap6yrune foprsKe 107qanuhn 129fpeAaHtr L46
54 50 48165 100 75
313 270 21359 60 52
110 95 '12
144 115 89184 200 168185 160 130165 140 1,L2265 100 122
69 45 28196 r45 94451 400 310187 155 13382 80 6356 50 24
726 115 90199 170 140136 100 75169 L44 103
2065 2509 3300185 160 1097t7 100 7053 48 27t5 L2 1290 70 46
170400
86
115704
1302E66380?0
t)Allca werth€ltner-Baletld, aexofpa+I4Je cr:uroEHr{rurBa reRoHoMcKM pa3BxraK, t1E(bopxarop, 3arpe6, 1982. 29.
80
C. Bu?r.Lultlcta oeturur?o A 20. Buietll
ilaceJhe Arro Hacer,a
Epoj craEoBHI4KarrpeMa nour,rcyo ,{
rlpoqjesr{'"1981. 1991. 2001.
Hacer'e ,{tro Hace,Ea
Epoj craHoBHr4Kalpeua nouucy* lr
npo4ieHtao o
1981. 1991. 2001.
rbp*" op""r"ti;- 140 100 ?0 EeKe 44 38 25
roprra crynnr,rqa 166 138 9l ??-*l#:"t PvjeBa'rK166
r33 33toprba Crynurqa 96 80 56 Arrrdns
trby ttstuttu 19 16 l0 K','auhu 59 50 36
Mar'KoBr4hrr 51 42 25 Mare 16 15 12
roprrr4 ,laBoparb 169 140 110 lrpepaAoBrha EPAo 62 50 36
ioprtr4 )KtrpoBart 558 400 288 PyjeBaq 282 24o 200
BapBa'ra 80 56 45 IIIyre-IIIeue 37 32 20
uap,{h-EpAo fi # ;6 t::3:5" 315 227 170
rryluqr 30 24 t8 ;:i.#:Ioprbz )KJ4poBauMpa,{ai )K"posaixrl t; ri !o Illaxaruuje 509 372 256
PaAaurHr4IIa l2o 90 60 l{pno6prse 71 53 36
cy3ul|u 90 64 45 JoBaq 116 77 50
I'pa6oBr4rta 93 70 45 KxptrurHrlra 101 76 50
tpMyuaHrl 220 190 160 Pr'rje'raHt'1
fBo3AancKo 230 200 146 IIIaKaHrtajcKI4 7l 53 30
rBo3AaHcKo lig iil ?p lrrerecrr4H Irlaxarunje
]!9 ii3 JBpecauoe,rh,, :: :p Zy fr;;;;;i;q" 163 120 eo
IIIe 6pAo -99 ^:? .i: G;;;;' 281 z4o 1e6Xpruh 27L :,l14 luu ;:;*{ f2B 9b ?0Jiauraqa ?7? ??9 19! ifi;;; 407 ss2 3ooJaBopHt4 K 212 160 110
JaB l3g \2o 90 PaBHnr{e I92 166 140
cranuh-rlo;re 74 40 20 rl^ri,rra vHqaHx
ZL, ;i3 i93Kenqr4je 244 207 160 ;::::-
Keu.{uje 139 717 90 -"!-:^o,3'',vureBuh i#
'd6 io EaHcKo 2r7 r72 140
Koor{rbaK 186 157 115 Ap6ytune
fopEr{ Ko6raJbaK 105 88 54 BpnoJbcKe gB 78 60
Ko6r{naK Rl 6q 6l Bptrorhe EaHcKo l]9 94 80
i<oMopa 199 119 'ii ::fi?:x" lg? tll '33I iocHa ltt l t l4 90 ;:;- 60 55 30IiorapaHra ?99 ?9! 119 ;#" 1el 1r8 ,i0Ko3ra6poA 163 140 720 r|
KyrbaHr4 284 236 197rlorzHe lqq 199 ,!9 ) X:'fr',,";?i:*y-"t'3, e#:e i"d:"" cP xpBarcKe - crpa-JbecKoBall 313 200 15f *)
"c;a;o;HdrBo 3a issr. ; 2oor. roau*y - npoqjeHa avlo-
Itl]flnRT,.r 30 20 18 pa rMatyhrr y B"Ay yrEpbeIre cBe peneBastre qxrbert{qe
KoBa.reBuhr{ 3; ;; iB ilcra*rvie xao Pe3vnldr acrpaxllsa*a v oBorl roapv!'Jv
JbecKoBar{ f65 105 70eE 1.i 16 .a. ,,-aehal5a je 4our.no cauo y nacenr'rua Bope
uru-dP/r i; ii ii - saHr,rhr4 sa 27, [usyu:u ea 14, ,{aopy sa 436ByKurr4hr4
3naroBrhra i; ,i ,6 ll Marr{earh.uua 3a 145 crauoauuxa. Vxyuuo.by6una 357 242 180 [osehaEe Og 622 Cranonlr],rKa oApa3 je KoHueH-Mij,qaE 125 90 60 'rparylj e rrpnepege ff jaBHI'tx c,'ty>x6r y .{aopy,Maujeazhu '126 8?8 1100 a Mar1ajegr4h;,1 cy y He[ocpeAgoj 6ry3lrHr.{ Eo-ocrojr{hn 2q0 2gg 1q9 (:aHcKor HoBor c tlcrr,rM KapaKrepr4cryKaMa.IraKoBar{ !?L^ 199 .7.9 ;Io HajBeher cM.rrberba cranosHr{urrna Aorrrro leIle,qa.r, 216 r84 t:l ,ru "pir"""or nogpy.{jy EocHe r4 Xepqeronrxe
fopr+,u flega.rr 80 70 50 ;, ;:,TTaa,rL 136 114 S0 ,J. .-Ko 3BaHoj Cyx_oj uelu. Hr'rcy ce ocrBapl'IJa
praje.raHu uz npegeralarra Aa he ,qohl4 Ao Ilopacra cTaIIoB-Byjurrcxu 105 83 50 fluurrBa y no4pyujNrua AoJrr.rHa: )KtrpoBa.rKoj, ja-r6iyoe 186 145 93 ropcxoj n yHcKoj '2)
Ila6ut"v 70 45 36POryJbe 85 '17 45 , npoBea6eHn ypoaHrcar{'rKra Ilnas }decra ABopa r{ MaMje-
Byrie;ruhr.r 31 2s t? ;S.":Jiil:"t#*"J?T":i"i,S,1ii"H:"4"".?"b,:?i,its;i.Pygezru 76 57 40 ;.' crpd;rir'u. ao lt. gpvurrrerr'r nnaH pa3Bois orhrlrepijesarl 699 590 445 AEop xao 'r q''IrbeB', ro! pasEoja 3a sep'oa 1e66. ao 1e?0
81
C. Bui;{lutfcTaHo94urnrBo a 20. Euiera
V pasgo6.rry o4 1953.,qo 1961. ncAr,rr{e AorrrJro jeno cMarberba 6poja cranoenr,rurrBa no flpocj e.{Hojlognulroj crorr,r oA - 0,50/0, a y pasgo6ny ogi961. ,qo 1971. ro4rrre, no [email protected] roAr.rrlrrbojcrorr.r oA - L,ia/o, r y paego6;ry o,q 1971. ,qo1981. roru.rse rro npocje.rHoj ro4uulroj croflr4 oA- L,T/o, PagJror osaxo cHajrutoM oAJbeBy cra-lIoBHI4rurBa c oror nogpyvja re>Krr y He,qoBoJhHojpaoBr,rjeHocrr,r upor,rsBoArie. Pa4r,r ce o rspa3r4ronprBpenHo HeAoBoJbrro pa3BnjeHoM noApy.{jy.Osa xaparrepracrl4Ka yoqana ce r4 y ApyrrlMnpr.rBpeAHo HeAoBoJbHo pasnr,rjeurlr onhr.rHaMa.x.ao ruro cy Kocrajxnqa r lrr4sa. tr4cro raxo,y6p3aHtr u 4unavutnuivr uoc.rr,rjeparnN pasaojHarle 3eMJbe, rj. y6p3aHa H.qycrprjarffsaquja,u yonhe AlttraMr4qau ApyrrrrBeuo-erogoucKr pag-Boj, yBjeroBan je na snavajxzM MrlrpaquoHr{MKperarsr4Ma y npaBr{y ceJro-rpaA. To je jegaxoA ocHoBH x pa3Jrora 3HarHJ,Ijer og.reea cranoe-HurrrrBa v3 npr4BpeAHo HeAoBoJbHo pasuujeuraxno,qpyvja, Kao ruro je narua onhl.tra, y perzo-]dalrIlu urryr Apyr% npr4BpeAHo pa3Br.{jeHra rleHrap,MaAa lrua yr Apyrerx pa3Jrora sa Koje heMo yKa-3arr4 y HacraBKy Pa,qa.
2. Ilpnpogxo xperace sraHoBrrrlrrBa
Beh xperasa yKynHor 6poja cranoanrxa npeuauoc;rr.rjeparnrau norrr4ctrMa 1948-1981. rognne,yKa3yjy Ha Herarr4BHe crone pacra, HapoqrlToy 3aAr6eM Mebynontr cHoM pa3Ao6Jby.Vxynnu 6poj craHoBHr,rKa je y noaroranoj, a,ruHe yBrrjer y Koperaqrljr c nprpoAHr.rM r{ Mexa-rrrtrrKtt![ KperaBeM craHoBHr4rlrea, na je oryg notr,.rra reHAeHrIa Kperarba Ha HarrreM nogpyvjyt43PiUKeHa BpnO H,'CKOM pa3nHOM rrprlpoAnor np -parxraja c jeAHe, r EerroBoJbr rx rpeHAoBa Mt-rpaqrje c Apyre crpaHe.y rno6arHoj crpyKrypfi npoMjeHa yxasyje ceAa je Ha [oApy.rjy onhune npoqec geruorpa$cxeTpaH3raqvje saBprueH uxoro panrje Hero Ha rron-pyqjy CP XpBarcre y r{ieruxr, c rr,rM rxro je HayKyrHy geuorpaQcxy curyarvjy snavajroljeyrjeqao npoqec nepMaHeHTHor nceJbaBarsa ytrnAycrpl,rjcK[ pa3Blrjene rIeHTpe.O.rr.Iro, Aa je Ha HaEeM noApy.rjy javn yrjeqajHa rrPrpoAHo KpeTarse ,!Mao HaTaJrr,rTeI, t{aKo cyHa nprpoAHo Kperarbe cranoanr,nurna jegnaxoAjeroBare o6je xorvrnonenre, HaraJlr,rrer r{ Mop-AAJI'{TCT.
Teopzja geuorpa$cxe rpansuqrje lrn AeMo-rpa+cKor lp]ajera3a HacraJra je na 6asr,r euur-prajcKr{x rroAaraKa o paba}by n yurapany y noje-Ar,rHr.rM eBponcKrM geMJbtMa. HaraMe, npoMarpa-jyhi{ noBr.rjecHr{ pasBoj craHoBnrurraa og 1650.roAttse r{aAaJBe, Warren S. T'hompcon r FrankW. Notestein cy yoqrlJrr4, Aa ce oro pa-seuja rposogpelene KaparTep crr,trtne erane Koje cy ycKo
Ta6e.na 4,
ilpupogao xperar+e craHoBHrlturBa onhrrue ABopsa nepxoA on 1950. lo 1987. roArane*
o . q
r o lE
E E ?
e E . =E
X
,la
oF
Kh
1950.1951.i952.1953.i954.1955.1956.195?.1958.1959.i960.1961.1962.1963.1964.r965.I966.r96?.r968.1969.19?0.19? 1.1972.t9?3.i97 4.t9?5.i976.1577.19?8.1979.1980.r981.1982.1983.1984.1985.1986.r98?.
244
226
216217219202220200183199l ' ro
160
154r77167206l . tD
l r o
2442282L6270227198
23816?158205142149168160196156156171192l?9
L52184t921961451791897821881601862r2227223221242
480
4774t2436396366300340238240225147t27t4210716488a o34565265
1024
10- 6-28
3?-32_ 3 5- 6 0
- 6 6
2L,8t < o2L,718,119,1
16,0l Q t
14,910,410,51056,95,96,65,07,74,L3,61,62,6.t,c
1,90,5
3,0o,40,5
- 0,3- 1,5
- r n- t I
-- 1,0- 5,6- L n
69368266359460853850?396445J O r
296295302303320
r) Brlanl]a craD{cr'Ka. l3al€lllraj sa 1950., 1S51., 1902,, 195A.,Ual.,3arpe6 l9tt-105?; Brrarsa crarrcrrra sa 1955. Eeo-rpaA 1957., AeuorpaocKa c"arrcrrEa 3a t950,, 195?, 1958.,I9t9., 1980., EeorpsA 195$-196; Caonhersa Penyonr{rrKor 3s-BoAa ss cra?xctr(y 3a!pe6, 6p ?1, 6p. 46 sa l96it,, 6p. a{i 3alg64:, op. 15.{ 3a 1985., 6p. 15.4 sa t908., 6p. 13. I 3a 1968;Zs{DoplraqnJa 3a Marr4qape 3e 196?; AoEy!.esraqrja 6p72 sa l]|/.lo., 6p. 2!8 ra lgn, 6p. 162 3e 19?2,, 6p. 198 3a1973., 6p. 23i 3a lylt. 6p gdg 3a !9?5., 6p, 309 3a l9?&.5p. 346 3a 1g|7., 6p. 38{ 3a 1}78., 6p. {!8 3a 19?9, 6p. a603a 1980.,6p,494 3a 1981.,6p. t42 3a 1982.,6p.6?? 3a 1989,,6p.01| 3a 1984., 6p. 645 3a !985., 6p, 686 3a 1986., 6p. 722 sa 198?.
82
C. BuHruhlcTafuoBt+uuoao A 20. euiercg
fpa$rrKon 1.
61 62 6, 64 6t 65 6? 6A 69 2o
I Bpoj xl4BopoberiJ-rx
IIOBe3alre c eTarraMa ApyrIrTBeHo-eKoHoMcKoI pa3-arrxa.s)Ha uogpyrjy onhrre ,{aop Kperar;e onhe cronetrarajrrdrera noKa:)yjy reHAeHrly rraAa, a crorraMOpTanrTeTa cynpoTHo, ,{ To ce cBe BI4lIre vcno-JbaBa y nporeKJtoj AerleHr4j,.r. IIoce6Ho Hac 3a-Oprarsaaa noeeharle Herarr4BHe crorre nprdpoAHorirpr.rpacra r43pa)KcHe 1979. ro4uuc, Koja je ra3Ho-crna - 0,3%0, ga 6u 1986. ro1u*e suocvra -5,6%0, a 1987. 4,0%0.
3. Mrrpaqrja craHoBHr{rrrrBa onhrane ,{aopMr,rpaqnouo xpdrame craHoBnr4rrrrBa, oAHocHoMexaHr4yKo Kperarbe craHoBHrrttrBa je y3 npra-poAHo Kperarte 3HaqajIlr4 rroKagareJb yKynHorI(peTalba cTaHoBHr,ruITBa.V uelynouracnlrM rcrpaKrdBarbnnra ycnopelxna-EIleM IIOAaTaKa yI3 tlo�fltlga CTaHoBHT,IIIITBa '{ IID/-poAHor Kperar$a y o4pe$enou nepr{oAy.qo6 je ceMrrpar$4jcKr carAo Ha reir.reny xojer ce Mo)Ke
'l-aoeJra )-
Murpaqnjcrr,r ca;rgo onhrure,{rop*
l.ntrft,.,e flopacr/ua4 flprapo4nr,r Mr,tpaquonncraHoBHr4trrTBa npupacT caJr,qo
r948.-1953. 794 2.108i953.-1961. - r.4541961.-1971. - 2.9951971.-1981. -2.052.) rIsBeAeHo Ha relrerby noAaraaa o [ors{cy crarroD[rrurBa
t{ nptpoAEor xp€aar5a craHoErI,IIIlrBa, BuWr ra6eny 1. ,a 4.
7L T2 ?r 74 ?, ?5 ?? ?8 Vt 8o 8I 82 8, 8'| 85 86 8?
a 6poj yMprr,tx
oApe4vrTu Aa rr HeKo [oApyqJe r{Ma KaPaKTe-pttcrure nMurpaqrrjcKor noApyqja (flo3r{Tr,tBHr{)ttrui eumpa\njcKor noApyqja (nerarrannu lrrrpa-:1r,rj cxr ca;r4o) ,MNrpaqrjcxr roKoB,,r y pas4o6.ny naron 1965.foArrHe, oAHocHo TpeHAoBrd npr{BpeMeHe eMr4rpa-qxJe PaAHe cHare Ha paA y I,rHo3eMcTBo, BpJror\'iaJro cy yrjer{aff{ Ha aHarr.rgl{paHo crarbe yKyn-Hr4x Mr4rpar44or{}rx roKoBa, tr yonhe AenofryJra-qr.rjcKor Kperarsa y noc.nnjeparHoM rrepvoAy Ha[o.qpyqjy onhxue. Ifpeua [o[r,rcy craHoBHr4rrrrBa1971. ro4rue 449 narur.rx rpa$ara 6nno je npn-BpeMeHo Ha pany y tHo3eucrBy, a 1981. ro4uue356, gax.ne Ma*e sa 20,80/0.Mo>xeuo 3aK.,byrrr4rr,(, ga je ontruua .(eop nspasrarogenouyuraqrajcro nogpyvje. flprtpoguo KperaEe(np pacr) je no3r,rfliEHo, a rrorrucwM'a ycraHoB-Jr,eHo Kperarr,e je HerarrBHo. Ilpnpogur npr4pacrje Marsr( oA rrolu{coM ycTaHoBJbeHor cMarLersaSpoja craHoBHr,rKa, ruro je najranreasnanwjc trz-rraely nonracurax pasgo6ra 1953. ,qo 1961. roAtae.
4. Crpyrrypa craHoBxr,rrurBa npe a crroJryv lo6m
V go6no c[oJrHoj [fipaMr,rA[ cranoBnr4rrrrBa on-hune ,{nop r,rg 1981. roAt4rre ,,oKpr6eHe" cy go6necKyrrr4He og 60-64 ro4uue 35-39 rotzua, a
2.7281.171
221
1.314- 4.782- 4.166-2.273
t, Warren S. Thornpson: )Populatlot! Amerlcen Jaurnal forsociology<,3{ May 1929, str.959-s?5. F?ank w. Notestein:"Populstion the Long Vienr, y Kllr4sr Food for the Worldd.Shultz editet Unlvelzlty of Chicago, Pless, 1944. str. 3r-58- rt rrrpaHo Eo A. Werthelmer-Adletld; ,,AeitorpaorjacrasoBEr.rurrBa" H. Al. crp. 8e.
83
C. BuHtruh/CTaxoeflulureo a 20. euieKa
ro cy yrpaBo reHepaquje Ha Koje je ytjeqaoJrpBr{ 14 Apyrr4 cnjercxll par cMaI6eHI4M HaraJII4-TeTOM 14 nOsehaHtr{ MOPTarr{TeroM,V Apyrou cBjercKoM pary - y HapoAHoocro6o-Ar{raqKoj 6op6u u rloKPery - c floAPfrj a on-lir{sl{e ABop craJrHo je yqecrBoBano 7382 cxa'HoBHr4Ka, a 12618 craHoBHIdKa noBpeMeHo, TaKo,qa je rrrTo aKTr,rBHo, a rrrro noBpeMeHo, cBeyKy[HoyqecrBoBaJro 20000 craHoBHr4Ka.OsaxaB MacogHr{ oAa3oB craaoBHnlrrrBa y rra-pognooc.no6ogr;raqKr4 Par HeMr,IHoBHo je npoys-poqr{o orpoMHe )*prBe HajBr.Iranl.rjer glrje;lasraHoBHrrrurBa, y3 ro norrrHyro je 1441 6opautr 2196 craHdBHr,rKa rao xprBe +aluvcrl4trKor'repopa. oBarro AlrpeKrHt{ ry6I,IIII4 oAPa3XJrl Cyce Ha noparHo, I,IHAI,IpeKTHo flpoqjelbeHo. cMa-rlerte crauoBr{r4Ka 3a 9000, 6es o6sr,rpa Ha ocraJle3axoHoMjepHe Qaxrope AenonyJlarll4je.AKo aHaJr3r4paMo Kperarbe craHoBHI4rIrrBa y IIo-nzcxarr paego6;srua 1910. 14 1921. roAr,fie npo-r.r3Jra3e Ar{peKTHrr ry6uI.]J/�..I og 1500 craHoBHI4Karao lrocJbeAlrrla npeor cnjercxor para. To vrarrrjour nuure peJeBaHTHIlM npoqierbeHe I,rHAxpeKrHery6r{Txe cranoB:rr,rurrea onhr4He ,{uop y uocne-paTnoM lepnoAy.AKo ce y3Me y o63r.rp no6Ha }I rroJrHa crpyKrypanorr4rryJror cTarroBHr4rrrTBa y npBoM r,r ApytoMcajercrou pary, rgje je crpa4aro nperoKHoMyrrrKo craHoBH,runno y najarra;rnzjoj lo6n sapenpoAyKrlr.rjy, Hraje re Ko 3aKJbyqr.rrr4 Aa je rojeAau oA ocHoBHr.rx yspoxa cnaxnl.rje AenonyJra-qtje ,r oKprsenocrr go6no c[oJrHe nrpaMr4AecrauoBHr4rrrrBa onhune,{nop.Orponrne uareprjanne rrrrere noqr4l$eHe Ha noA-pyvjy onhNxe,{nop y uepuogy 4pyror cnjercxorpara, nonarene xyhe, roc[ogapcKe 3rpa{e,oIIJbaqKaHa SanPexcra cToKa 14 ocraJlr cTotrHr4Songonlr craroBHrflnrBa, joru cy arure norop-rua.nr,r uarepuja.nHy ocHoBr.rrq/ npexrnje.nor cra-HoBHnrurBa, ruro je KacHHje yBjeToBaro ra3pa-)KajHa Mr.{rpaqnoHa Kperarba ra ocranr.r.no rpajne
fpa6r4KoH 2.
l4ugEo 198I. z€n6ko
nocJbeAuqe Ha yKynHe AeMorpa(pcKe roKoBe rroA-pyrja onhrue ,{nop.fpaQffiKlr [pr{xa3 AoOHo noJIHe crpyKrype cra-HoBunrrrrBa ouhrzne ,{eop l.ra 1981. mAI4Heflorrp Ma o6nxK ypHe; y,qro gjeqe je HI43aK,TaKo Aa 6aga oee nr,rpaMr,rge nocraje y)Ka oAi-be3r4Hor cpe,qrflulber Afijera, urro yxasyje ona-,qajyh-x upupogar4 npr,rpacr r,rJrr,r flpr{poAHtr naAu yxasyje Ha lpoqec AerroflyJraqrje yBjero-BaHe np poAHrlM KperarbeM y najaeher'r nexort.qr.rj ery.
Ta6e,na 6.CTaHoBr 4urrBo ouhune ,{aop IIo neaoroAr4tur6l4McKyrrttHaMa y pelaTrlsBrrM oAnocnaaa*
y o lo
t o < t i961.
* f f r ' " * g $ s g e c $ i s0-45-9
10--1415-1920-2425-2930-3435-3940---M45-49
tD-ty60-64
6,6 7,5 13,1 5,2 4,8 10,0 2,9 2,8 5,74A 4,1 8,5 5,9 5,6 11,5 3,1 3,3 6,45,4 5,1 10,5 6,0 s,7 r7,7 3,4 3,4 6,86,1 6,9 13,0 3,1 2,8 5,9 3,7 3,5 7,2s,6 5,4 11,0 4,8 4,5 9,3 4,3 3,1 7,42,7 4,5 7,2 4,5 4,6 9,1 4,2 3,2 7,42,0 3A 5,4 3,8 4,2 8,0 3,5 3,0 6,5r;t 2,8 4,5 2,7 3,6 5,7 2,2 r,9 3,92,6 3,5 6,1 r,6 2,5 4,1 3,9 3,8 7,?2,6 3,1 5,7 2,1 3,3 5,4 4,7 4,6 9,32,0 2,4 4,4 2,4 3,2 s,6 4,2 4,5 8,71,3 1,9 3,2 2,3 2,6 4,9 2,O 4,O 6,02,9 r,7 2,6 t,6 2,7 3,7 1,3 2,5 3,8L,7 2,7 4,4 1,8 3,3 5,1 4,9 8,3 13,2
.) FeJIaTrrBnr! oAsocr4 rsa€Aerrn IIa octroD AoRyMeHaaqnoFeoctaoB€ arrconJrxsrx Eprleanoc?r{ Eonrca cTailoBsr{urTBa 3arreprqA oA_ 1053. Ao t981.
4,1, Cnoaua crp!rcryW crartoatulur aa
Parna crpagana, sarr,ru noc.nrajeparHe ruurpaqlljecraHoBH,rrrrrBa yBjeroBare cy snavajne nope-uehaje y cuo;rnoj crpyKrypr{ crauoBHrarurBaonhrane ,{nop xao N CP Xpearcxe y qjernnn,x ro y cMrlcJry cMatLetba y,nj eJra rvryurxapaqa yyKy[HoM cTaHoBH]4rXTBy,Melyrnr, yreruhe rvryruxapaqa ce y nonrcy oA1961. rqAl&re Ha oBaMo norehaaa (Ta6era 7.).
Ta6ena 7.
]t'{eurhe MyulKor gtauoBurrrurBa y craaoB}rr4rrrrByy ouhr,rarz ABop 1948-1981. roAuHe
O6n;rex<j e 1948. r9$. 1961. 1971 1981.,'Alro MyurKorcTaHoBHlltrrTBa yyxyuaou (y o/o) 4,5 45,4 47,2 47,9 48,1KoeabuqrjeHrMacryJrr4nzrera 0,802 0,832 0,892 0,919 0,928
65 j. tri 6660-df>>'2>5o-*4*9
lo-14
o-4
t7t9to-t4
2o-24
S I o 8
84
C. BUH'tulLlCra oaHuuneo A 20. aujeKg
IlpoMarpaMo Jra y&tro Myrlxapaqa no go6xrnracKynrHaMa eBr{Aerrruo je, ga je y rra;rafl,ru go6-HnM rpylaMa aehe yveurhe Myrurapaqa, AoK ycraprrjr.rM upea.na4anajy x(eHe. Ha ocHoBr,r ca-rueAalrr{x peJrarrlBnr.rx oAuoca y 1961. rog;trr nauoApyqjy onhzne ygro MyrrrKapaqa floqeo cecMarsr,rBarrr og 30. rogrne crapocrr{, AoK ce rrononr4cy 1981. roAr,rHe y,qno Myrrrxapaqa ra3jeAHa-syje c yAjetoM ,KeHa oA 50. ro4uue crapocrr4.
4.2, Io6ua crWKrgW craroBHularaa
Ha Ao6Hy crpyxTypy craHoBHr,[rrrBa no4pyvjaOuhrrne y npirBr.rry BpJro r/rHreH3rdBno gjenyjewePTr.rJrr4TeT, Kao t4 eM rparl4cKa KpeTarsa KolaAyropoqqo Ajeryjy IIa ycnopaBarhe crone HaraJrr,r-reTa 14 Tr{Me ycnopaEalbe t{ cMalrbr4Bar$e llpvpa-iuraj a y pagny +epurrHy ,qo6 (Ta6era 8.).OcrosHe KapaKrepr,rcrnKe uaurer nogpyrja cyurro ce cua*yje y4jel MJtaAor craHoBr{r.rrurBa,ycnopaBa pacr yAjera craHoBHr4rurBa y pa4Hocnocobl{y go6, a naj6px$r je nopacr yAjera cra-paqKot cTaHoBnr,fixTBa.
Ta6ena 8.Ilogjara cra:rornr,urrraa rro go6nr,rru crynr,rtrarvra
y nocToqlrMa
fo6xe cxyurne 1961. 1981.
He cHare r{3 rro&onprBpeAe. To je AoIIpI,IHrjeroIIPOqeCy CTaPeIba nOJbOnpr{BpeAHOI CTaHOBHI,III-TBa, t4 Ty ce je Br,rIIIe oApa3r4Jro Hero y MarbeAoMrrHaHrHoj crpyKTypel HenoJbonprrBpeAHorCTAHOBI{I4IIITBA.
Ta6e.na 9.
Koe+r.rqlrjeHTlr Ao6ne oar{cHocrz*
(Ha 100 craHoBHraKa)
flapaMerpr.r 1953. 1961. 1981.
Koe+n{xjeHr yKynHeao6ge oBucHocrr4Koeor4qujeqr ,qo6HeOBI,ICHOCTI{ MJIA'IIT{XKoe&uqujeHr Ao6He
57,7
50,8
62,4
54,0
R A
48,1
2?,8
20,4
,IHAeKc crapeBa r roe$r,rqrajenrr crapocrr4
IlapaMerpr, 1953. 1961 1979. 1981.lfx4exc craperra 13,? 15,6 40,3 73,5Koe$r.rqr,rjerrrtt c'rapocrLt 4,4 5,2 9,5 LU
I4ngerc crape*a npeAcraBJba ognoc usrvrely cra-troBrU.{ rtBa crapor 65 u F'urrre rograna N go6rerpyne 0-14 rogrxa. Kpurr.rHa aprajegHocr no-ra3areJba r.lsnocu 4N/t, Cruarpa ce, Aa KaA 'rH-AeKc crape*a npe$e ry rpaHn4y Aa je Ha oApe-lenonr nogpyvjy 3arroqeo upoqec crape*a. Toje sa Haure [oApyqje yoarJ],].rBo neh o4 1971. ro-
Koe$r.qrjeur crapocrr,r noxaeyje yA o craHoB-l,trurBa crapor 65 r Byrue roAr4Ha y yKynHoMcraHoBnr4urrBy, a rpaHr,rqHa BpttjeAHocr je 724/0,olrrocHo cMarpa ce, Aa je craqoBtuurrBo noqerocraplrr Ka,q roeQrry,rjenr npebe rpaslrrly oA120/0, ruro je y naureu cry.rajy eBr.rAeETHo oA1981. rograne, u usuocrrr 13,T/0.Cuarserse HaraJrr,rrera r euzrpaqraja cranon-linruraa ynjeronaua je r 3HarHrM oAnr.rBoM pan-
oBrlcHocTr{ cTapux 7,0
*) KoeorqrjellT yrylrlle Ao6ne oBrcliosrr{ np€AcfaBrEe x!oq-JeET cyMe 6poja craHoBll'Ka crapl4E,,(Fl4'! roAt[ra t cra-HoEIrvI.a crapirx,,05 r BrrIIe" roAr{tre y yKyrlHox OpojycrarroBlrrlta y paAHol Ao6x )KnBora (1H4 r.).
Koe{rqujenr go6ne onrcHocrr4 Mra,4r{x je KBo-r-1l,rjenr 6poja u.nagux (0-14 r.) z 6poja craxor-nura y pa4noj go6r (15-64 r.). KoeQnqr.Ijeurgo6ne oar,rcnocu4 crapr{x npeAcraBJba xeoqujenr6poja cranonnuKa crapl4x 65 ra elrlxe to4una ,16poja craHoBnrxa y pagaoj lo6u (15-64. ro-prue).I4s axa.nr,rsr,rpauor cralba yoqaBa ce, ,qa je lo-Iruro Ao cMarSe6a yxynne go6xe oBr,(cEocTtr ca57,7 y 1953. roArlHr Ha 48,1 y 1981. ro4etnt ,jxoecpraqrjeara go6ne oBr{cHocrrr MJraAr x ca50,8 sa 27,8 y 1981. rogrnr. Oeaxga Kperarsay3ponoBaHa cy cMaeerseM roeSrqujerrra 4o6-He oBr.rcHocrr,r MJaAr.Da, rxro je tr3paBHa nocJbe-Ar,rira cMarr,r,rBarba crone Hariurrrera, +eprllJu-rera r nonehama Mnrpar{lja.KoeQzqr,rjenr go6ne oar,rcrocrr{ craprx je no-sehaH ca 7,0 y 1953. roArrr{rr Ha 20,4 y 1981.loqunn u ogpas je npoqeca crapeea crasoBHr-rrrrBa - urro je noc.rBeAr,rrla HeAoBoJbHo pa3Erf-jenrx npouseogHr{x cHara onor nogpyvja.
5, Crpyrrypa crauoBsnurBa npeMaexoxorucxoj arTtlBnocrr{
Buxan Saxrop y er<onolrcxoj crpyKrypr! cra-r{oBHr4rrrrBa je neroaa nogjora na aKTI,rBHo 14.t{eaKTt{BHo urro je u uspas QlrszonorrrKltx Mo-ryhnocru cygje.nouarra craHoBHl4rrrrBa y flpoqe-cy Pana, MaAa y ruupeM cMr4cJry noA eKoHoM-cKoM crpyKr]ryoM peBairopr,t3r4paMo nopeA eKo-HoMcKe arTr,rBHocrra l; gje.lrarnocr,r 3aHrMarie,no.no>raj y 3aHr,rMarby, cexTop BJracHl,rurBa, no-,qjery craHoBEturrBa Ha rpaAcKo, Irajeuroar,rro lrceocKo, BeJ[4r{t4Hy npr.txoAa r,r,r3Bope, Te KyJr-rypHoo6pasoBuo o6rdJbex<je. ExonoMcxa sazr-
1953.0-14
15--S46 5 r ) u .6 0 v ) : x .
32,O63,0
I , O
4,4
61,61,8
18,767,6
' t 1
8,2
oa
C. Bu'truh./CTaAoauuurrao a 20. aujei!
Hocr re loAjere Aonasrr 4o uspaxcaja v flpeKoqt4rsellrqe rrrTo BeJTFI Ha KoHTt4reHTa eKoHoM-CruI AKTT,IBHOT, OAHOCIIO HEAKT]4BI{OI CTAHOBH''IX-taa, ogpelyje, ys ocraJre trruuoqe, yKynaHo6yjaM Apyr.nrBene npou3BoArbe r{ }$eHy pac-noAj ery.Ccnosxe oApeAHr.rqe Kperarba aKTlrBEor craHoB-'ir,rrurBa cy KpeTalsa yKyrrHor cTaHoBHrlrrrrBa r4Kperarbe paAuor Rorrrr,rreHTa. y crpyKTypr.raKTr,rBHor craHoBHnrurBa joru yBtjeK npeBJIa-AaBa paAHo aKTIBHO y nPr,rMapHoM ceKroPy, rj.y ranAr.lsr4AyaJHoj rrcJrronplrBpeAr,r n [ryMapcr3y.Ha r6rx no rvrerogo:rorrjr qrar crrKe J,rg 1961.
1971. roAr4se, y 1981. roAffn'I ornana ?3,50/ooA yKynHor 6poja aKTr,rBHor craHoBHr4rurBa{)lTa6era l0).
Taoena 10.
AKTL{BHo crar{ogHtfirrrBo rlo ceKaoDI4Ma
CBera 11.435 100,0 7.529 100,0
Crynal5 pa3Br4jeHocrrl oBor noApyqja, Kpo3 lla-poAH'l,qoxoAaK, APyrrrrBer{rl [Por{3BoA, cpeAcrBasa rpunanql,rparre onheApy[rrBenzx norpe6a r.rcrynarb 3anocneHrx yKa3yjy Ha BpJIo HLrcKeBptjeAHocrl ctrHTgrI4rlrg(x rroKa3areJba yKynHepa3Bnjeuocrr4 onhrne ,{nop y ognocy na CPXprarcxy, Kojrr r4snoce y [(rcTorl!.rMa 1970. rc-Atrne 42,1, 1975. roAr,cre 41,0, 1981. roAlrrre 43,3r 1984. rogune 50,2.5)Ils nperxo4nl,rx rroKa3areJba y peAoc.ruje,qycrynrra pasnnjenocrra onhr,nra Asop cnaAa y peljeAHe o,q rprrBpeAHo HajHepa3BnjeHr..rjer floApyq-ja y CP Xpaarcr<oj. Vxor.rro ce He firrTeHsrBr.r-pa nprBpeA-rrr pasBoj sa oqer{r4narr je, la hece AeMotparpcKo tr eKoHoMcKo crarLe oBor rroA-pyvja jour Br,rrxe noroprxarrr.Vgro no;ronpznpeArror craHoBHr.rrrrrBa y yKyn-lioM rl3Hocro je: 1953. ro4rne 83,70lo; 1961. ro-4rne 65,6P/o; 1971. roAr,tre 65,8o/o z 1981. roAnnei''2,5o/0.8V CP Xpaarcroj raj oujep je gnocrpyxo nra*Nllga 1961. mAr.rHe, TaKo 4a je 1953. roAI4He rs-:rocuo 56,10/0, 1961. ro4uxe 42,7o/s, 7971. ro4uI:.e32,3olo u 1981. ro4rne 14,50/0.yAr{o HeEI4cMeHrx oco6a y craHoBHtrrrrBy cra-poM 10 rr Br.rrue roArrHa r,rsHocr.to je: 1961. ro-4rne 30,00/0, 1971. ro4vxe 23,50/0, 1981. roArase19,60/0, gox je raj yAno y CP Xprarcroj 6uo:1961. rogr.rne 12,{/0, 19'17. roAr.rne 9,00/0 r{ 1981.rogune 5,60/0. lfaxo ce crona yAjena rrocrynHocMalryje rnax je jour yerjex Br.rcoKa y oAHocyna crarbe y CP XpBarcKoj.
6. Crasonxflurso ro rtaqrrorangoM cacraBy
Kpos cBe roAr,Ilre o6yxaaheHe rro[rlcoM crpyKry-pa yrenrha Cp6a r Xpaara y yrynrot[ cranoB-Hr.rrxrBy noMeHyre HarllroHaJrHocrtr je KoHcraHT-na 14 HelpoMjerseHa. OBa xoxcraraqrja jeAnaxoBpr.rjeAr.r ld sa uHAeKc na,qa sa nepr.rog og 1948..qo 1981. roAr{He (66,9 Ao 67,8), rj. npocjevnarc,qr{lrEa crorra naAa je rcra. V ocranrau xare-mp!4jaua y crpyKrypr{ craHoBHfirrrrBa y cMr.rcnyHarlr,roHa:rEocrr,r, xoje cy ce rsjacmr;re xao Jy-rocJroBeur{ y 1981. rogltrr, turte 8,fl/o oA yryn-Hor 6poja craHoBHr,ma, gor je ono y pauuiuunollllc,rMa 6,uro He3sarHo (Ta6e.ta 11).
r. IlprorapEa2. CexyHAapH[3. TepqvjapHrr
77,5 5.533 73,5roJ 919 12,2
8.8647.7791.392 r2,2 7.077 14,3
yAr4o aKTxBHor craHoBrfl4rrrrBa y yxynnou 1953.r43rro€rro je 51,?0/0, 1961. roAr,rne 53,5, a nperua3aArleM [orr.rcy 1981. roArure caera 46,10/o-Cuarrene aKTnBHor crartoBHt{rurBa pe3yJrrnpa-;ro je nopacrom onrepehenocru aKTr.rBrror ysAp-)KaBaHnM crarroBlt [rrrBoM. To cMarberbe y pe-JraruBrrom o,4nocy 1981. roA[rre y oAHocy Ha1953. rogrny nsrrocero je sa 4,6 nocr'orrra rroena.Haury repgrsy cMalser$a aKTrrBrror craHoBtrtrr-TBa Kao pe3yJrrar noeehaHe onrepeherocrr ax-Tr{BHor - y3Ap)r(aBaHr{M, nmxprj errzr heuorsanrzQrxaryrjaua - r€par*ennMa Kpo3 Koe-+rq jesre eKoHoMcKe oBr{cxocrr: 1953, rogr.cra89,150/o; 1961. roluna 86,740lo; 1971. roArna76,0N/o u 1981. roArna 107,830/0.Eronoucxa oBncH(rcT noeehaHa y 1981. rognwtga 18,68 trocrorHrrx noeHa y oAHocy Ha 1953.r oAl{Hy.Ha ocnosaMa aHaJrr,rrr{lrKr4 carureAaHor craEa yIrPeAMery AOCaAarrIILI,I)( r4crya)Kl4Barba MO)Ke Ce3aKJbJFrr4T'r, ,r ,,rgy3erHo r{arJracr{Tr{, ga je nehr{yAr4o y3ApxraBaHor cTanoBHr4ruTBa y yKynHoMy uo3[Tr.GHoj Kopenaqr,rjr4 c yclopaBaraeM ero-HoMcKor pacra. 3navr.r, ga je na nogpy.rjy naureonhrne upucyrna HenoBoJbHa rex4enqa noaeha-rsa eKoHoMcKe oBl4cuocrn, urro je o4pas crar-Harg,rje exonoucxor pasaoja oror nogpy.rj a rAocaAarrrrbr.fl( AeMorpalpcKI{x Kperarta.
r) Bl[IlIrh. VApyxes, paA y pa3Bojy exoHorrcBl cna6xJepa3ErJeHor noalyqre orhrHe,4Bop. MarrcrapcKr paA, aoR.6p, a+.?9/80, mop 198:1., - crp, 12.
!) BxB*lI[,rb! yApyxexx pa{ n. Ar., ep. 1+tn, $82. n Ipytraeyropa: ,,3sallsrael|e ocEoae se yrBptrDar5€ cryuras pas-BrrelIocrr noaltyqra ollhrfia cP xpBaTcEe., E(olloMcxr,r r4rr-cfr4TyT 3Erpe5, cEr,r6rEa 1985.
.) MeaoAotroltra [onr4ca cTaHoBHr, rrBa 1981. roArse Heuro terJtyraqrda, c o63rpox He neorsru.rjy rorEorrprclleArrorcrasoBHllllrlaa, na 360r ror r rre Bpr[rrlao atlanr3y rorEa3e, Jep 8r4e J.rop€Ar4B ca 6asHoM 1953. ro.qrsoM, aJrrtycnop€86€ ca p€narr,rErrr!. rroKa3arerBn a caniE !oAr{r{a caocrBelEfir4ri y cP xpBarcKol oaroEaDa JeAxsc?Beso, ae-q}ttljtngllrr Lt ycnopear{E te,
86
C. Bu ,.LLhtcr�aBoa'ruu.LTeo ! 20. euie'/."!
IlaquoHanHocr 1948. 1953. 1961. 19?1. 1981.
Ta6eua 11.
CTpyKTypa craHoBHnrrrrBa no Haqr4orraJrHorucacraBy*
Aucoryrxo
l4s oBrrx [oKasareJba ce BrAv, Aa je y npore-KJrOM rrepr4oAy, cBe Ao SaArf,er norMca, BeRI4Auo AorwahuncraBa 6poj o ono 4 tr Bt{Iue qJraHo-Ba rrrTo o63[PoM Ha cTpyKryPy 3eMJbr.Iuuroruocje4a u Henocrojaria AoBoJhHor 6poja panHnxujecra nan noJbopnr.rBpeAe jour yBI4jeK .IttHxxpr,rrrl.rao ;ra6ra;rnou geuorpa$cxy crryaqrjyna nogpyvjy onhr4He, r4 AoBoAX Ao jaxux euu-rpaql4oHr,tx rt Mr,rrPaqnoHtlx Kperalia, gaPoqrrroxaj arara;rnl.rj er pa4no cnoco6xor KoHTIrHreHTaCTAHOBHI,IIUTBA.
V crpyxrypr gouatrr.*rcrara Mo)KeMo 3aKJ6yrlr.r-'lu ga je,qorrrJro Ao snarnrjer cMalbelba qttcroxoJborrprlBpeAHrlx gouahuncraea y Kopr.rcr Mje-rrroBnrr.rx. Caue4anajyhr onaj noxasarer uor-:wr 6r1cMo vsBecrt! 3aKJbyqaK Aa ce paAI4 o KoM-$t4r'upannu gouatrr.rxcrruua vrjr j egax oA qna-HoBa paArr y BaHnoJbonpr,rBpeguoj 4je.narnocru.l'Ixrensr,rsrparreu npvBpeAHor pa3Boja ona flo-Jt{f$B}la TeHAerrqa cMarbersa rroJbonPv BPeAHor Ao-r'lahr,mcrga he ce y 6ygyhHocrr.r AaJbe Hacra-B'lTtt.
III
PE3YJITAT'I TICTPAXT}IBAISA
V roxy ooar;resor cBeooyxBarHor ucrpaDKvBa-r$a 14 Ha reue.ry 4o6r,reexux pe3yrrara Koj cyyrnplerra y rou no4pyrjy Mo)Ke ce 3aKJblFrr,rrrlAa ie y qjerorysHoM nocrl4jeparHoM neprroAyna reprroprjy Onhr,ue gouuo Ao [epMarreuT-Hor cMarbr,rBarsa HaraJrnrera y3 eMtrpaqrjy Haj-BvrarHr4jer ,4r4jena craHoBHnurrBa. To je r4Maro3a nocJbeAr,tqy c![ar6].roar6e yxyruror 6poja cra-HoBHrrKa onbr,rHe .4Bop n ro y noc;rrajeparnr,rrr.rnorncsr{u pasgo6ruua og 1948. Ao 1981. roru,r-rre flo fipocje'{Hoj ro,qru soj cronlr oA - 0,90/0,y pasAo6rby ot 1953. to 1961. ro,qr.rHe oA -0,80/0, og 1961. ,qo 1971. rolune og - l,5alo uol 1971. ,4o 1981. roAr{He rro cro[n oA - l,2n/o.C rzlr y Be3r AornJro je lr 4o nporajene y Bero-Boj Ao6uoi crpyrTypr4 y rrpaBrly uoseha*ajrAjena crapa.rKor cragoBltturrBa.Ha ocnosr A(rcaAarlrf,rlx Kperarla u yreplenorcTarsa MoxGMo cacB M [oy3AaHo TBPnr,rTr,r Aa Aoxpaja cro;reha y crapatrKy go6 y.nase 6pojvaaonoeehaHe reneparyrje, polene y rsB. KoMrreH-sar4njcxom noc;rrjeparnou pasgo6;ry. To he 4o-EecTI4 AO AaJbrser HapyuaBarsa paBHoTgKe yoAHOCr.rMa MJraAOr tt cTapor grasoBHl4rrrTBa yyKyrrHoM, a ro he vMarr,r AaJIeKocerKHe Helto-BoJbHe, tre canto geuorpa$cKe, Hero ,r eKorroM-cKe, coq janHe ,r Apyre llocJbeA,ole.Henoao;rse reugenqrje y Kperarby crauoBHlrrf-TBa y flocJr,rjeparxolr pas4o6.ry jegnaxo ce no-rnanajy c He[oBoJbn tM Kperarb]4Ma y ocrBape-HoM crynrsy Apyurtseuo-exoHoMcKor pa3Boja[pon3BoAHrlx cHara paAa onor uogpyrja, uua-;yhlr na yMy Aa je ro jeAan oA ocHoBHr,rx Jr,rMx-
Cp6uXpBarraIlpEoropqrMycnuMaHI{CnoBeHrIr4JyrocnoBeHr,rOcrano
19.?18 20.3012.248 2.290
420
5 l ?
43 163
19.185 16.226 13.1982.060 1.876 7.525
5 4 1 9t4 33 225 5 6
M 202 7.34447 13 193
Cp6nXpBarr,tIlpHoropquIvlycnvMaHr4
22.014 22.808 21.354 18.359 16.307
PenarI4BIro
Hanronauxocr 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.89,6 89,0 89,8 88,4 80,970,2 10,0 9,6 r0,2 9,3
0,1 0,1
Cnoseur[aJymcJoBeHr,rOcranoCBera: 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
r) KoIIa5s{ Irs3ynrarr [otDrce crasoarlrurrBa oA 15. uapra l9,l€.!\oatle. cTelloBLt4ltlBo no uapoaxocrr,r, r43asr.be caEe3qor3Eaqag 3a cratlrcTrKy, Beorpsn rgt+, xBrra IK - crp. 355;Iloflrc cralroEllrfirrBa 1953. roArrre - CTepocr, lr,rctaellosr '{HapoArroc!, r3A. CaBe3noa 3sBoAa 3a crerl,lqrnKy Eeotpan,19d1. - KrE rra XI cllr. agl; Ilout{c creEoBsrurraa 1961.rsF{tre - tl3a. caaesBor 3aEoaa 3e glarr{crrKy Eeorpaa,6poj IIC-1-01-390, 1g@; Iroltlrc eraxoaErorraa I' cfe|toBalml. roAr4He, r{3A. CaBe3sor 3aBoAa 3a crarrerrKy Eeo-!pan, lglz; Ilorl'rc crar.oBsr, rrae, AoMahr8craBa I,i qralIoEa31, rral}la 1981. n, rsA. Pelly6nl{r|xor 3aBoAa 3a crarr{crr4Ry3arye6, 1903. r.
7' ,[oruahrrcrraflpocje.ran 6poj v.ranona no je4nou AoMahr,{H-crey ce cuasyje. V 1948. rogunr jegno goua-Jirancrso je 6pojalo S.urauoBa, AoK y 1981, rn-gxur raj ce 6poj graruo crranro na 3 go 4qraHa.
Ta6ena 12.
Kperarbe 6poja gouatrr,urcraaa na uogpyujyonhr,He ABopr
o,2 0,1 0,2 0,1
o,2 1,1 8,20,2 3,7 0,2 0,1 1,2
6 S8 A
i t a
a
6'9e F eF f [f l Ei l "
4.226
4.5784.5624.607
1948.1953.1961.1971.
2.8922.6732.3192.2t42.121
602t . l?27.7527.3241.657
732610507
1.024829
.) I'l3Bop Eao 3a ra6€ny 11...) 360r npoMjeria y AeoErr{rurrn AoxahrarcfEe 1981. roArsa
rnrle ycnolrearBa ca 4)srxoAn {ua.
87
C. Bu{\uhfCra\oeHuurao A 20. euiexv
rrpajyhux $arropa, xoju yrjevy Aa ce crar6ey .qevrorpa$cxoj cfrepn oeor nogpy.rja na r.rrpyrux cycjeguzx onhzna (Kocrajurqa r,r l.rr-ria) 6urHo nollpaBrr.Pe3yrrarr,r AocaAarlH,rrx rcrparxraaama yxa:yjy4a he y roM rrpaBrly 6p:xer exouorrcxor pa3Bo-ja 6lartr norpe6uu Harnpocje.{Hr{ Hanoprr r4 yJra-rarsa Aa ce cTarse [onpaBl{ J4 HeraTr{BHr{ TpeH-.{oBr1 3aycraBe. Oaa xoncraraqzja ce 3acHr,rBaIia ai{aJrr{gaMa onher cryr*a npr{BpeAHe pa3-Brije:d.ocrtt onor uogpysja y oAHocy Ha CP Xp-earcxy, xojz je y 1970. rogr,tutt r,rzuocuo 42,lalo,1975. rogzrre 41,00/0, 1981. ronuue 43,4x10, vi L981.rogxae 50,20l0. Mefyrulr, cralre onrler crynrrapa3Br{jeHocrtr onhzqe u y oeolr rexyheM cpeA-l+opotlroM pa:9o6,'ry 6nrno ce ue pa:nuxyje ogrpeTXoAHor.Onaxne rengenqzje crarnauraor npr4BpeAHor pa3-roja, yr<olzro ce vc.w y AorJreAHo BpnjeMe3HarHrrJe He zFrreH3t{Br,rpa, AoBecr he y nurane
paBHorrPaBHocT naPoAa Kol r,r xfl,rBe lra upocTo-pzua onhune ,{eop y o4aocy Ha Apyre HapoAey npr{BpeAHo pasavjeHzlr floApy.{jrrMa. OBAje ceMr4cJrr4 caMo Ha Marepr4laJrHo eKoHoMcny cQepy,Koja Mo>Ke BpJro JraKo ,qa ce Herarr4Buo o,qpa3r4It Ha floJrr.{Tr,lrr Ky, 3axououjepnocr Hy)KHocrrl4KraAHrajer u paBHoMjcpHnjer pa:noja npnjc4r3a nplrBpenHo He,qosoft,Ho pa3BrajeHa no4py.rjaHeoBlrcxo o KaKBoM je uaqzona;raou cactaaycraHoBHr4rxrBa pr4je'{.lla 6r ce 3aycraBzJre HeraruBHe reAeHr{tje yKperalby craHoBHr,[rrBa Heo xolHo jc arpecuB-Hr le vuTell3ttBt4parrz [pxBpeAHt pa3Boj KaKo 6uce crBopI4JIe uoryhaocrra sa eehe 3auoruJbaBa-Fbe, noce6Ho MJraAor x crpyr{Eo cnoco6sor cra-HOBHI.lIIITBA.
Tvve 6v ce noeehao 6poj u"ra4ux u je4uocrae-Ha pefipoAyKur{ja craHoeHrurrna Kao npeayBjcr.qaJbrser yKylHor ApyrxTBeHo-eKoHoMcKor pa3-BJ4TKA.
ABop y 1913. roArjHr{.
88
flpnnpegua, troJrlrrlrqKaI| paTHa rloBqecT
A.nercau4ap ,(ypuau
lpuror sa peKoflcrpyKqltiy uajpaunjeIIoBuecTI{
iipeu.na ie 3a rrpBt{ apxeoJlolxKl4 Hana3 c noA-uv"iu l"""tu*"
-onhune ,[sop na Vru j aanoct
.i6gria.,ra seh 1864. ro4r'Inel), oeaj je rPocrop, yapxeoJlolxKoM cMncny, cBe Ao Aal{aurr6l4x AaHar-eorua cna6o lcrpoKel{. I'Inar<, saxsa.rsyjyhuIreKoJrr4rII4HI4 eHTy3t{jacra r{ caKyrrJbaqa apxeo-JrorrrKlrx nanasaz), Te peKorHocqr{parby Irrro raje noAy3eo ayrop oBor reKcra, AaJreKa ceirPorxJrocr ,4BOPCKOI KpaJ a MO)Ke np JII'rtIHo [Pe-ur{3Ho peKo}rcTpyr{paTr.FasyMJbLrBo, c Bnrtfe 6y4yhlrx ncrpa:rr{Barbauosaur< cnosnaj a o nporlrJrocrl4 oBor npocroPanorryrtaBar he ony on4je losraBJbeny ocHoBy,a npr,rje cnera 6nt he notpebno vcrfi4Ta'rt4 Htn3cnr4JbcKrrx rBopeBr{Ha, fioreHlll4jarHl4x HaJla3r{ul-la najcrapnjux nyav. V golnnr,r Jaur*tqe noc-roju iexoar..rxo nehrzna, oA rojr'rx nexe ge$r'r-:arrruBno orflaAajy rao uoryhra crau6enr'r npoc-roprI, AoK gpyre rpe6a nogpo6unje tlcrpuKr4rr'ljep crojzlr.r no.no>rajeu tt o6Jrv}j,aw nPeAcraB-.rajy njepojarna HaJIa3nlrrra.V apxeo;rourxoj ce 'reopujrl Kao jeAan oa 6ur-lr,{x Pa3JIora er3lcTeHql4Je rraJreorl4Tl4qKlx JIO-KaJrr4Tera HaBoAe 14 HaJla3r'tlrrra rBpAIax cr jeHaog rojr.rx ce raspa$yje opy:r<je r'r opyfie, a yuo,qpy.{y Tproncre rope He HeAocraje.s)Ilpernoarjecra r,I floBtjecHa s6[earba sa oBoMnpocropy yBerI{Ke cy yBjeroBaHa cneqra$r'r'r-rrnu pe.re$ou. 3ana4na, cjenepua ,'t tlcroqHalpaHrqa ABoPcKe oflht{Ee 3arBoPeHe cy noBe3a-Hr,rM JraHrIeM nJlaHttne 3puxcr<e rope I4 rbeSl'IHor3arraAHor r4gAaHKa TproBcKe rope. MoryhHocr:ioMyHrKarlnj e Kpo3 oBaj raHaII 6pAa, Bl,rlre HonpaBr,rx nJlaHI4Ha, orpaHl,I'{eHa je, yrraBHoM:,6or seh',rx xonqexrpaqraj a ruyua.Yrarag rrl4s y)tg,rx AoJII4Ha orBapa ,4BoPcKy oII-hnuy npervra jyroracroxy, Ha p jeKy Vny, ysxojy je crpyj ao ,r nP''IMapHI4 BaJI HaceJl'aBarba.y caAaurSeM crarSy r'Icrpax(eHocrt'I ABoPcKorxpaj a uopauo ucKlby.ruru r'I HeoJIr4TIlqKo, 3eM-.'topagnnvro craHoBr,[rrrBo, iep nrje naleuoHr,flrrra r{g rora BpeMeHa. AaKaKo, nor?e6Ho jeHarJacj4Tr,r Aa HI{TI,I cjeBepHo og 3pzxcxe ncpe4o Kyne, a nunr jyxcrzj e oA yEe, HeMa Hara3ar43 oBor BpeMeHa. flpelrga cnlr oeu xpajenr"IHyxrHo rp Ke oflce>KHl,rja r'Icrpa:rtxBar$a, qI4Ht'Ice ,4a Bar HeoJI4TIl3aIII4je nr'rje npogupao golz-rrou Yue, Kao Irrro rzje ycranon.rseH Hr{ y ,qo-;rlrur,r Kvne. UocreneHo rlllpeIbe HeoJII4TI4tIKor
craHoBHtrurBa '{g rrpocropa C.lranonraje cxpera-.no je na jyr y rqenrpalxy Eocry r.'r BI4coKo I{acjeaeposanit, ,qog pyjyhr Cany ua repzropujyC.ronenuje. llaro cy y Mocnaanm ycraHoBJbe-IJvr rroKalrwrelru ]{3 oBora nePI4OAa, qI4HI'�I Ce Aa.ie urr4poKa rrJraBr{a ,4onr,rHa CaBe y3 llPriaq-ri e.rac none 6rna upene,rrrr<a 6aprjepa a 4a 6nce HeoJrr,rrr4K nPeJII,IO t4 na 6arrrj cxy erpaay.TeK cy y npujeue Kacuor eHeoJlt'lrvKa r:.ocuo\erByqegoJrcKe KyJIType rrpoApJrll go;rr'nrou Vue y
ABopcKrl Kpaj. To je, sa ca4a, Hajcrapt{ja flony-Jraqxj a Koja ce noy3Aano Moxre AoKa3arll HanoApy'rjy Eaurje. Oaa ce Kyrlrypa 143 cBorallrarraqHora nogpy'rja, y r'rcrovnoj Ctaeonuiu nCpzjerrly, y cBojoj xacxoj cpasn MyrbeBlrro rpo-,nr Duj|ra Ha BeJII,IKI{ AI,IO 3arIaAHOt Ea.nxana vcpelnurrre Erpone. Ha.nasr,r oBe KyJlrype_Moryce rrparl4rtt y IIeHrParHoj 14 3ananHoj EocHr4(roprrr.r ror Caue), XepqeroBr'IHl'r, UpHoj lopr,ororlr{Ma Kopvynz fl XBapy, o6a;ront go nzcr'trellln6enzxa, a Kao BarKaH rryl{KT Mo>Ke ce Ha-Becrt r,r rpagtHa TonoJbe KoA KHr{Ea. y oBoMpagy ocnpheuo ce caMo Ha jyro3aflaAul npoAopByqeAoncKe KyJrrype, jep onaj npanarl sao'rjeqa,r ABopcKy onhr.IHy. V rrll4perby Kyrr)rye nPeMajyrosanagy oco6rry cy y.nory r'rIvra;re pr'IjexeEocra u Vxa, rojuua je ry.nrypa l,t [poAPJIaHa JanpaH. ,{ocaga fisa I4crp KXBar6a noKa3y-jy ga je rra roApy.{jy qnj ore Eaunje ByqeAoJI-cKa KyJrrypa nplcyTl{a caMo y IIIr'Ipol 3oHI4! ne.:{naK ABopcKr xpaj nr,rje caMo cryqajHt'I, TpaH-3tTr{r{ [pocTop oBe KyJIType Ha rbe3I'IHy nyTy
IIa r.prBellr{Ry rnacr{:\tltsMERCI'RIALISSECIIUNDI-AVG-NMOES VIL.R-S(Ocraran le t(prBeHnra tr reKcra yHr{urreH F3o x Ar'(oimsora oeaa Koll-t le o3Hassr Kocr{M nnEujaMa).
'r ripo+. _ninre gyiog'rh zs ABopar nsr. Pa4ocnaa Ct{ca}r
r€ EBopa.tr ..furfiepimre cupoB[He ,{ xtlApceotourKa nPooneMarttta' .iomv'iia 6rBurer trorapa c'tcaK", l'tl{crl4]Yr 3a reo.trolrrRanon)yqja otlurer rorapa
89
xcrparxr.rearba, 3arpe6, 1968.
A. AApAa /npL oz sa pe(o{crpAt{-quiy Haipa uie noB iecru
npeua jyrosanagy, aeh jegan oA Haj3Ea'rajHr-jrx pas.nora eKc[ass],rje Byve4o;raqa. Vnpano(:e oBAje Mor{<e, Kao jeAaH oA 'ttlrn4't:drrx llpv-ujepa, yo.rlrru ruraHr,q)arbe rr opraHr.r3r,rpaHocrrraceJBaBarsa ByqeAoJrcKe KyJrrype, Kyrrypaxoja nanyrura 6orarra npocrop r,rcro'+re Cnaeo-uuje u Cplrjeua z ur,rjera ra sa 6pgcro nraqr4H-cxe xpajeee Hy)ruo Mopa Mr.{j e}sarra n cnojyeKoHoMIajy. BJAeAorcKa KyJrrypa uuje nporje-pa}la uJwt t4cTucEyTa I{3 cBora MaTyr{Hor Ilpoc-'opa Beh je saujenyjyhr croqapcrBo r.r 3eMJbo-FaAIiy MHom npocpttra6unuNjoM eKcnJroararlJ4-jou pyAarre r Meraryprr{joM 6axpa yBerraEBpo[y y HeKy Bpcry rrpororaHAycrprajcKori{pyrrrrBa, Brfiue ocraBa MeraJrHrdx [peAMera u3BPeMeHa BytreAoIcKe KyJIType Ha 15e3r{Ily rroA-pyqjy, roBop[ ga je ceprjcxa npor4sBoArsa opy-xrja r opyla [pernocraBJbuura xonaee cynQrg-He oaKpeHe pygave. Vnpaeo ABopcKr4 Kpaj,rovnr,rje uogpyvje Tproncre rope 6oraro pas-HoBpcrroM pyAatroM, a rsue$y ocra.nrx u 6a-r<pou, nocraje r43y3eruo gaHI,rMJbr,rBo 3a Hace-JbaBarbe By.reAonaqa,Brure q.rasaxa y oeoj uonorpacpnjlt npesenrr-pa pyAno 6orarcrno TpmBcKe rope, a KaKora:xe Jf. Maplrh (y onox 36opnuxy) ,,... flpeMaMyruJberry 6e.rKor reorora Jlr,rnorAa, Tproncxaropa je 1855. ro4zue Kao pyAr{[rre npy)KaJranoBoJbHr,rjy cJrr4Ky Hero rvra xoju Apyrr,r pyAHnK6axpa y Aycrprju".Haragr{ By.{eAorcKe KyJrrype tla JroKaJrr4TeryOcj everuzqa ,{3HaA ceJra fopr,rvxa noxa:yjy gaje oBo rpagr{HcKo HaceJbe yMaJro ycKy Be3y cpyAr4rxrr{Ma Tproncxe rope. Ipagraa c 488 rvre-Tapa HaAMopcKe Br,rcr4He r43ygeraH je crpareurKrlonox{aj y oAHocy Ha qnraBo nogpyvje ,qeop-cxora xpaja, rrrro ce norr)rr Kp6e nr4paMr,rAeI4AeanHo cMjecrr{o y cpeAr4rxry AoflraHe KojyrlpeMa 3arraAy sarBapa TproBcKa ropa, a npeMacjeBepy rr ncroxy o6pouqr,r 3praucre rope.flpeuga cc jou: ne uoxe AoKa3arr,r ga je nexopyAr,rure 6r4Jo eKcflroarr4paHo y BprajeMe By-qeAorcKe KyJrrype, a no3Hara je vurrearqa gapyAapr.r r.r3 xacrzjr.rx BpeMeHa npexonanajy znpoAy6J6yjy - AaKJre yHr,{xrraBajy - crapepaAoBe, oBo HaJrasr,rrrrr€ 6axpa urxar<o rr,rcyuornr uuuorhr,t By.{eAorrlu, jep ce goxegannary MorJro nahr.r r.r eJreMeHTapuora 6arpa. tr{sTproncxe ce rope 6axap najnepojarmje gonpe-Mao nyreM Kojr4 je turao upeKo AaHarrrrbr,(xvjecra Pyjenqa ra fleg.rra. Hara3a KepaMt\Ke raKaMesr{x cjeKupa By.{eAoJrcKe KyJrrype rdMa r4$a o6rlaKrsoj rpa4 Hr HerrocpeAHo y3 cero fo-pNvxy r<ojy HapoA r{a3r4Ba ,,Ipa4". fpagzre cyjenHa oA Apyre yAaJbeHe jegea nap crorr.traMerapa r,( yBr,rjeK cy'{r4Hr4Je jeAr,rHcrBeHA cr4c-
nrrsoM yHe. IzI npeuga je rpe6aro orreKrlBarr4HeKo ByqeAorcxo HaceJbe Ha yHtr, Mo)nAa y\nyzvtttr'r ,{ropa, jep je nyr og pyAnzKa flpeMaVan uaj;rorrvnzjr{ AoJrrdHoM pj evuqe )Kzpoaaq,JmaK Ao Aal{ac HeMa raKBr,rx HaJraga. I4 KaAa ceIoroBo o,qycraJro oA r4,qeje o ByqeAoJrcKoM Ha-cerby Ha Ynz, y s6upqr npotp. Ilan.na Byro-sr{ha ,.Ig ,{nopa otrprneura cy $paruenrr4 Kepa-Mr{Ke cnoMerryre KyJrrype [pr,rKynJbeHtr y: Vuy.C,utjeAehr4 rseroBe yrryre, y cery yHqaHr,r, He-riocpeAHo y3 craPy uubyHqapy, Har,rrxJrr,t cMo HaMarbe BfiIxecrojHo HaJrag rrrre e;runcacra o6,nra-xa. flo.ro>xeno rrx y: Vny, qaceJbe ce 6raror{sArDKe x3rraA oKoJrHe paBHI4qe, a HajBr,ruaKma je Ha cpeAr.rHr4 JroKaJrr4Tera, ,{uueuazje cytvry 70 ca 40 Merapa re cnaAa y peA Malbr4x.Oa.qje je yjeAHo 14 Bpno noBoJbaH npl,rje.nasnpeKo prajeKe. TaKo ce caAa sarBapa KoMyHr4-xaqraja: pygnr.rx - Iopr,rvxa - Yna (YNvaan),re AaJbe nr,rs Yny y flanoxzjy (nyvego.rcra jeKepaMr4Ka nalena ra y Eoc. Kocrajnuqr,r).y s6[r,lprlr4 npocp. Byxonrha trMa r4 HeKoJtnKoRaMeH,.rx cjemapa lr $parueHara cjeKr,rpa Koje jerrpoHaruao y ce;ry Jbecxoeaq (na nero;l,rxo no-Jox<aja). Oae cy xaueHe cj erc,rpe c pynoM 3aHacaA .qprrrKe najejepojarnraje npttnaAaJre Hocr4-orlr4Ma ByrreAoJcKe KyJrrype. Mopa Aa cy celspalzna;re nergje y 6rttsttHu jep cy na$enr,r nKaMesr{ trerroBrr Kojr4, ce oABoje nocnzje npo6N-jarra pyne. Pyne cy ce rra cjeafipaMa 6yurnre6p3oM poralltrjoM rpcKe l.r.nu 6agre na y lbr.rxo-Boj uyuBtlHt naron 6yurema npeocraHe KaMe-H',r qerr. Ha ryvego.ncxraM JloKaJrtrerr{Ma raKBece cjeKr,rpe jolr y.recra;ro jan,'rajy a.rr y6psoHecrajy r Kao Aa c rrrnvra ge$r,tr,rrr{BHo rrpec-Taje KaMeHo Ao6a.I43 parro! r4 cpeArier 6pouvanor go6a xe moryce 3acaAa Pertr cTPr{paTI,f ua;raara, a;rz rpe6anper[ocraBtrrr4 .qa je ]<r,rBor By'{eAoraqa y oBoMnpocTopy Tpajao 14 I(yJBe Hero Ha npyrttM IIpo-cropr4Ma. fipeua nonr,rlr Aarr4parsrzMa, KacHa$asa nyvego;rcxe xyJrrype vLcrry*rtra je pacnoHoA 2500-2200. roArdHe np. H. e., ra 6r,r ce y roupujeue MorJre Aartparr4 r{ rpaAr,rHe y lopnvxojlr Vrrqanurra.Hono je, zxrensl,ruar,rje, HaceJE aBarie y3eJroMaxa reK c KacHrM 6ponvanlru go6ola xaga youaj xpaj flpoALrpe jeAaH KpaK BeJrr,rKrdx noMr4-4arba Hapo4a Be3aH y3 KyJrrypy >xapuux nona.aflpelr4a ce oaaj rpaj reorpaQcrcr, a rr4Me r4KyJrrypoJrorxKr4, rtprfrrtrcuBao 6arKaHcKoM Try,tflraK ce nehrana gocagaurlu4x HaJIa3a KacHorGpoH.raHor go6a uox<e Ilpr4llvcarv paA[oHrrtrKr,rMIIeHrpr4Ma rvrelypj e.rj a ,{pane, ,{ynana u Case.liarje ap;ro snavajne ocraBe rd3 BpeMeHa Kac-nor 6ponvanor go6a xoje ce crroMrlrby y Jrrrrepa-
relvr, Ogo je 3Ha.rajaH r{eHrap Byrre,qoJrcKe KyJr-rype ogaxie ce 6dxap gane a"crpr.r6y"pao io-
lf *B#i;5j,*LX:; "8#."
"' nvnrypa nor'a ca '<apaMa
90
A, ,I,Ap a4lnwor, 3a percoAcrlryrcUujA Najpa\uie noeuiecru
Typr4 rrBIrcTo ce BerKy y3 KyJrrypy x€pHvxno;ra: Ja.aopnr.rr ra Marujesrhra.s) Ocrana o6nv-no ogHa.{yje HaJra3 c Br4rrre MeraJrHr{x [peAMera(je4nor ra.nra Br{rue pa3rurrr{Tux rranoea opylazru oppxj a) ruro zx je nerxo, Hajueruhe y ne-BOJbr,r, caKpxo l,rrr4 [prBPeMerro 3aKonao Aa cey Heroj 6oJ6oj rrpuJrn\A Bparr4 rro rrNx. Haj-venrhe npegcranrajy n 3arBopese BpeMer{cKeI]jer',rHe Koje ce Mory npeqr43Ho Aaryrpartr.Ocrana Jaeopru4K orKpr4BeHa je 1906. rogr,nre,Ho Apyre oKoJrHocrr{ HaJIaga Hrtcy no3Hare. Ca-,qpxrr,r ABaAecer ceAaM 6poH.raHrx rrpeAMera:KonJbe, ceAaM rrry[Jr,r4x cjeKr4pa, ceAaMHaecr cp-noBa r! ABa xouaga cupoee 6porllqe.Ocrana Marzjenr,rha nafexa je 1958. roAr{He, acaAprs4 Tpr,rHaecr 6pouuanr,rx [peAMera: Maq,KorrJbe, Tpr,r ruyn.rse cjexr,rpe re Br,rute npl,rmje-paKa !aKr4Ta.OOje ce ocraBe EaJra3e y Apxeo;roruxou uyse-jy y 3arpe6y. Kao nrro K. Bzucxz-Iacnaprnr.rrrpernocraEJba, obje ce Mory flp rrvcar pa4Eu-r{Kr,rM rleHTpr.rMa rraelypj evj a rxro ,{M oApr{qeJIOKaJTHy J4spalqy, OAr{OCHO MO le Cy Ce npor{3-Becrr4 Ha;ruqy ujecra, aJrr4 JbeBaq je npeAnou-Ke [Jrr4 Karyne Aorvro yrg I]aHoHyje.Beoua je 3aEr4MJbr4Bo Aa ce ocraBa rz3 JaBopHr,r-Ka HaJra:lr,r romBo y qenrpy jegne og sona 6a-I{penor opyArse*a Tproncxe rope - Ha rroApy-.Ijy noroKa Cpe6persax. Ye r,rsaopuulrr gr,ronoroxa Cpe6pemax (ezure rrorKona ra: paurajrxBpeMeHa), 6aKpeHe pyAe HaJrasr4Jro ce y Torrra-ruuqu, Mapujaxu (.nrjena o6a.na racror nmora),4 Crprapy. One cy nojane - KaKo reoJro3r.r Ha-3l,fBajy Hara3r,r[rTa pyAe - caAp)KaBane Br4rrreTrnoBa pyAe cy,rQrzgaora 6axpa.flogpyvje Cpe6perrar nporoKe ce cBe,qo He[o-cpeAHe 6rra3@e .qBopa, Ao Illaxr.rha 6pAa, o.q-Hocuo .qo 6 rlr3;nle Hap.te. Vnpaao j e rra npxyoeor 6pga npoip. Byronuh racnpe4 crpojeaaKojrl cy cKn4atrvt roprllr pyAouocrra croj (Kojrrunje 6orar ra cJry)Kr4 3a Hacr4rraBabe) cuacr,roTpzr{aecr ypHra. Cnar,eHe cy Kocrr4 noJrorKeHey KepaMnKy nocyAy ca ur,rpoKo {3BpHyTr.rMo6oAoM 14 rroKpr,rBeHe gpyrou. ByAytrz ga cuoDraAjerra caMo jeAny oA rpr,rHaecr ypav, 6ygyhnAa cy ocTaJre Ha KoH3epBarlr{jr,r y CrrcKy, TeurKoje npeqrasuraje o.qpeArdrr{ Kojoj +a3ra KacHoropoHqaHor go6a npr,rnaga oBa HeKporora. Bpx6p,qa je ca,qa oroJben, aJrl Ha r.a4vatf oxpenyrojnpeMa jyry joru ce uory otreKttBarr,r AaJbrir4rpo6oBr{.Irpervra rorr.re, yr{yTap pynoHogror nogpyvja cpe-bpersax xoje ce r4)ore)Ke ye urjenu 6ox VaeloroBo Ao .{eopa sacaga cy nalene gatrj e ocra-Be I,r HeKpofiq]Ia.Ocraey JanopurK K. BtrucKr,r-f acnaprrra crrrjerr-ra y cBojy $asy III KyJrrype roJba ca xapa-Ma, a ocraBa Maurj eeztrr.r j oj j e ruun rarr npe4-craBHrlK rrocJbeA*,e *a3e ((baga V xacnor
O E t {EOL l f lK - - - - . n .o t i t i t k i pu t
I llLll]""o*t^*o D'BA - -'- 'imskr put
A X E L T I. A I M
ApxeoroBKa xapla ABoIrcKor noApy.rja.
6ponvanor Ao6a).0) [oxyuraMo Jrr4 To Aarr4parrlalcoJryrHr4M AaryMZMa, orga 6r Sasa III npr,r-flaAafia 11. cro.rbehy, a Qasa V saBprrraBa He-rgje oxo 750. rogrne npe H. e. EelocpeAHo [prr-je [ojaBe craprjer x<e;sesnor go6a.IldKarocr, jour nzje yrspfen no;roxaj race.rsaKoje 6 ce, crujeAehr4 yo6rnajena npaBr,rna roraBpeMeHa, MopaJro HaJIa3r4Tu ner4je Ha ygBgrcwlntr.Mox<ga je JmpaBo nJraro y rleHrpy ABopa, acrapr4 roloHr{M fIoAoBr{ ro n cyreprrpa, 6u;roMjecro Ha KojeM ce HaJrasr4Jra 6pox.ranogo6xaxPaAr4}ra.Ha no4pyrjy ABopcKor xpaja gocaga je sa6tr-"rbe)KeHo FeKoIrtKo rpaAr4Ha ,r3 TOra BpeMeHa.Csaxaxo je Haj3Ha.rajHraja Ocjeveunqa y fopr-.rroj xoja y Kacno 6porsano go6a uacraura
9 1
5' U6vA., cqp. 180 n 182, Ta6, 98---99 t4 129..) I46nA., crp. 140 n 169,
A. Agptrat/ pJroz scL pexo$c'rplKltuia daipa{uie noBujecru
SpoHsasoAo6no opyrrje 14 op'6e u3 JaBoptrtKa. EporsasoAo6Ho opyx.je 14 HaLI4T (Aeno yMarr4i eBrbxMa).
nHTeH3r,rBHI4M >rtt{BOTOM KaO vI y paSAOOJby By-rreAoJrcKe Ky,'rryPe. oA osor BpeMeHa na cBe ,qoxpaja pzucror Ao6a Httje ce npecrajaJlo )KIIB-jerr{ Ha OcjeqelJvlqJl ttlrtr rpa4y, ulao fipeAcraB-Jr'a KoHr'4Hyr,ITer AyJbI4 OA 1500 rO,qJ4Ha.Izlsurega ga je rpaca ycfiocraBJbeHa jour y epr-jeMe By.reAorcKe KyJrrype - oA PyAHt'IKa npe-Ko fopr,r'rKe Ao yHe - HacraBlJra 14 AaJbeclyHrqrour.rparu cBe Ao rpaAI{He y yE ran {Ma,caMo rrrro ce Ha roM flyry noj aBI4Jro jou jenHolraceJbe - rpaAr.IHa y ce,ry,{paurr<onaq.7)3ar{cra jc rIyAHo Aa urargje 6lra>xe 6eu.nr'Ina'r-KI4X pyAH Ka HeMa nperxl4cropljcKl4x HaJIa3aTe Aa HeMa rparoBa KoMyHl'Iraqzje xoja ce 4a-r.ac 'vvrnrl ocHoBHoM, Eeurnuuarl - ,{eop, go.ltl'I-nou )ftzpoaqa. Kao 4a ce oKo cBaKor pyAHornoAprrj a oABr4j ao sace6aH :K]{BOT.Ocje.renuqa flpeAcraBJba naj sua'raj ar.rj n nymr.Ipa4r,tra r4Ma o6JItrK 6pojre ocau, a [pore>Ke cey cnrj epy cjeBep-jyr. MaBe apxeotourKe pa-AoBe BoAI4o je Ogcjex sa apxeo;rorrjy @n:ro-Bo+cKor Sar<y,rrera y 3arpe6y 1985. r 1989.ioqr{He Ha jy)KHoM, a u tr Ha cjeBcpHoM KpajyrpaAr.rHe. KaKo coHAe noKa3yjy, jy)Ksr'r Kpyr,oHaj oKpeHyr npeMa fopr,I.rKoj, 6r.ro je neluxaJroKBa rronyr Bpraqe c HajHI,IxoM Tot{KoM y cpe-,qraHl{. AaHac je ro pasan flJIam jep jc y putw-cKo Ao6a r,!HTeH3I,IBHIIM )KI4BOTOM 3acyr r{ no-
pannar. oea je yly6zna, Koja je cBaKaKo nptt-poAHora rrop jeKra, .6rno. orpalena HeKoNrBpcTOM CyxO3I,I,qa I4 l{al Bepol aTHI,I e le cJIy)KI4JIaKao rop Ha rrrro yKa3yje MaJIa KoJIr{r{r4HaapxeoJrornKor nrarepzja.na na r{ }5e3l'tHa iy)KHaopllj enraqr,rj a. Ipagzncxa HaceJba opAcKo-nra-E 'lHCKt4X KpajeBa yo6r,I.rajeHo cy lMara oBaKBeropoBe Henocpe4uo y3 HaceJbe jep je croxacI4THof 3y6a 6l4ra ocrioBa rbl'lxoBe er3I4creHII le.Ona r,ru je cranno Mopara 6urt Ha oKy 360rzsmjepn u Moryhffx xpala. Ona J4AearHa JroKa-quja sa rop 6I,uIa je cauo ycKt{M Kopr'InopoMo4nojena oA cjeBepHor Avjera rpaAlaHe.Ipagzua je BvcoKo I43nI,'IrHyra 3HaA t{r,rraBe
oKoJrtHe, Ho AoAaraH Je npooJleM ol4o BeoMacTpMn, roToBo oKoMI4TI4 TpUAeCeTMeTapCKI,r yc-noH. y oBoM jyrxnom guje.ry AHo je 6laro rcry-IneHO UTOBaqOM rra ce y HeKoM yrJly MorracaKynJbarr,r eo,ua. Ha jyro3anaAHoM 4 je"ry rpa-,4LrHe, Ha caMy rse3llHy py6y, orxonana je jeAHaryha roja je, cygehra no uarepzjaay HabeHoMHa [o.qy, r4MaJra BeoMa Ayrla Br{jeK - Kpo3 Kac-no 6ponvano r,r crapnje )KeJbesHo go6a. HapaeuoBjepoBarHo je 6uta Bvrne fiyra o6naenaua jepjoj je no,qHraqa 6r.fia sehul{ gr.rjenou Ha npl4re-caHoM KaMeHy r<t4Brly Kolr4 ce oA Ayre yrroTpe-
,) OBaJ roKarxrer Joru HrcMo peKorHoc[hpann. I4H.bopMaur{-ly o rLeMy AyryjeMo npo6. n. BvKo8,4hv, Ha {eMv Mv
92
A. Lupna npuJtoz 3a peroAcrpgKrtujA H.tjpaHuje nosujecru
6e samagro. flo xonQl.rrypaqxjr repeHa l$oj jexao naHAaH na jyroracrovuolr rpajy Morao cra-jarr jour je,uau o6jexr Koj Lr je raKo, nonyrApyre Kyre, Qranrnpao jytKHIa A,,Io rpaAl'lHe.Cjenepuzgvo rpaAuFlc BpBII nperxr,Icropr'ljCKI4MKepaMr{rrKrrM mareplrja;rou na oegje BaJba ctr-ryr{parrr no"ro>xaj rpaBHor HaceJ6a. OBaj je [ra-ro. r,r.nn cjeeepnn Kpyr, Helxro Brrxrl4 oA jy)K-nrrjer, atu u npocrpauzjlr. Behr,t gzo n.naroaJtaraHo rra,qa npeMa ,rcroqHoj crpaHv. y jc.uHoj( oHqrr u3 1985. ro4rane ua Hajeuureu je 4nieryrpaAhHe orKonaH .qr,ro, ToqHr,rje ,qBa yr,'ra. jeAHcrreBe!'rr4Ke nperxzcropNjcxe xyhe rpalene cyxo-3I{AIroM TexHr4Koiu og nehr,rx KaMeHI4x 6Jloxoea.Ha cjcBcpol.rcro.rHoM py6y oBor ArajeJa rpaArlHcIlMa I4HTeH3nBHr4x rparoBa ropema, ruro 6u y:cnequQrauHe KepaMr4lrKe Hara3e HabeHe Ha roMujccry roeopr.r,no y flpr.rJror uera;rypurxoj ar-rr4Buocrr4. Ipa4nua je y uenocpe4uoj oKo,rr4Hr.ruraJra sehz 6poj t3Bopa.Maro HaceJr,e v3 trcror nepr{oAa y cery yH.{aHI,r,cMjeureHo r K y3 yHy (xr,ByH.rapa), florflyHooAyAapa oA yo6r4.{ajeHe cJrr4Ke rpaAr,lHcKr,lx Ha-ceJr,a ToIa BpeMeHa, Hrz.ruM sauIrl4heHo, ocr{MnoBpeMeHo BoAoM, HaJta3I{ ce Ha raKBy noJlo->Kajy Aa je .recro rvror;ro 6zr;r flIaBJEeHo. Jecy.;rr g6ot rora o6jeKTr{ 6rurt rto4ur:aylu Ha KoJbynolyT HaceJLa u3 uc'tor BpeMesa y oKoJrr,rqr{Enxaha (Prnav, Ptr6r,tu r,r Jesepr,tre) ocraje gace npoejeprz rrcKorraBarleM.EaHrja je y KacHo 6poa.raxo Ao6a rHTeH3r4B-Hrlje HaceJbeHa, nororoBo npocrop cjcsepno o4Spzacxe rope go Kyne, tta ce MopaMo 3arrr{Tarr{Hraje fir AorrdHa yHe je4zno l,roryhe KOHTaKTitoApy.rjc y ro apr.rjeue. Epojnc cy rpa,uxHe HacjeBepHrM rrpr{crpaHqr4Ma 3pzncxe rope: rpaAr,r-Ha EyAr{M y Ma.noru lpaqy, Bemrr fpagaq,I,pa,qr4Ha y Maprlcronuhr,rva ua cBe AaJbe AorpaAr4He y cc.ny K.nrnau rsa xoje ce Inr{poKoorBapa fiyr npeua Canr.r r,r flanoncxoj nzsujr.Bjepoearno je y oro BprjeMe orBopen flyr npe-xo 3pzucxe rope xoju je ca cjenepnc crpaueKorrrpoJrr4paJra rpaArzrra y MaroM fpaqy, a c rbe-sraHe jyxcre - Ocjevenzqa. Tr4Me ce orBoprojegan og Haj sua.rajuujl.rx noar.rjecnrx flpaBar,axojr cy noBe3arr4 Jagpaa c llauouujom. 36ornltera je r:vKao v oncrao Czcar Kao KJr,yqHoujecro y oBoM cyAapy Kyrrrypa.HajBjepojarrt{je ynpaBo oBr4M nyreu y rrr;ralervr)KeJbe3HoM go6y y gnopcxz r<paj upognpy Ke;r-'l'I4. Kao l43y3erHr{ MeraJryp3r4 xojz cy ycanpure-nol,r o6pagou )KeJhe3a ocBoju v. roJreMr4 rrpocropEapone, ocnyrxou Cerecrrzxe, ruulra najsnavaj-arajer crpareruxor nono:r<aj a y flanourzjr,r, opu-jeuTraparra cy ce Ha npor3BoAlr,y x<e,'resa. Oeo;raBoAr4 Ha 3aKJbyqaK Aa ce y crapr,rjeu >xe;res-uou go6y neh pasnraja.na o6paga >KeJbesa r,r Tp-roBr4xe rsrlMe ylpaBo Ha uolo>r<ajy Cerecrtrxe
oc.jeqeHr{qa, prMcKr cpe6pHr soB.{t{h '43 1. croJEehanp\4je raue epe, aBepc r4 peBepc. (CHrrMrro AreKcaHAap
AypMaH)
r4rff HerAje y 6Jrt7st7lltt, Te Aa cy )KeJbe3Hr4 r,rH-roTv vLJIt4 IOTOBI4 npOr,l3BO4r,I gOUOUTCUn US Uaj-5nusxwx pyAHr4Ka )KeJ[,e3a. Taxna uaj6;rra:xajlyAt{rnra )KeJbe3a HaJra3e ce y Tprorcxoj ropra.360r rora cMarpaMo Aa cy Kerrt caMo upey3eJrr4fi Aorpa4vrrvr nocrojehz cucreu. Ha Ocj evenr.rqran lpagy Ma KefiTcKr4x HaJra3a. na uax r,r 4eujeKeJrrcKe cpe6pge rerpaApaxMe r3B. calro6op-cKor rr,fira, rxro roBoptl 4a lrn jc oagjc 6raoBDKaH rryHKT. Taxo je ocoBr4Ha Cerecrr,tna -Ocjesenraqa gpx<a"ra eehr.r gno npogyxqr,rje >xe-:lesa y rlanonr,rj ra.Oey aeh yxogauy flpor,t3BoArLy npcy:ranajyPzMJ6aHJ4 xaga je 35. roAl4He rrp. n. e. Ayrycrpa3opr4o Cerec'ruxy HaKoH qera je yc,rr,rjegrz.ro(]CHlBaILe He3HaTHO yAaJbeHOI HOBOr HaCeJba -Crcu a. 3a apujeme qie"roxynna rpajarla pzru-cKe fipeBJracrr{ y flanoxujr y Ctrc\ttjtr na o6a;rnKyne page BeJrr,rKe paAr,roHr4r{e 3a npor43BoArsyopy)Kja 3a cjeBepHr4 Ar4o Jrr4Meca. 36or tora nerpe6a uygrrz Hn qr4TaBa rro[JraBa HaJra3a p]4M-cxffx uos.{},rha ua Ocjevexuqr, o4 1. go gpyrerroJroBr4rle 4. cro.n eha, ]mpaBo ,{3 cr4catrKe KoB-nraqe. flpexo Ocje.renzqe r,rge najxpahz xonue-HI4 nyr oA Yne :a Cucax, na jc ou ocrao oAcrparerrrKora gHa.{aja qaK 14 oHAa KaA cy pr4M-cKr4 MeraJryp3r4 nocerHyJrr4 ga fi,y6],rjcK,,rM pyA-Hl4ur4Ma z(eJbe3a r4 KaA ce orBapa fiyr p je'r-HIzM ToKoBr4Ma Janpe - Cane - Vse - Cane ttKyne. Onere ca ,KtlroM cJ4caqKe pagtloHrrqeBeoMa ce trecro cycpehy y pr4McKoM Meraryp-rrrKoM rrorouy y Aorrtrurt Janpe.s) Onarez reurxr,rTepertt orreKa aa rpalenuue y oBoM rroroHyjeguuo cy vor,nv gobra BoAeHr4M rryreM, a Ha-rpar je ornpeMaHo >xe.rrego seh npepafeuo yznrme. 3a rerxKe repc{e njepoearuo ura ur,rj e6uJo B xHo xo;rr,rxo he nyro [yroBarr4 Ao C]/tc-Ka, aJrr cBe Apyro MopaJro je snarno xpahuunyreM, AoJrr,rHoM y3 rroroK )Krponaq, re goOcjeuenraqe na AaJr,e npeva Czcry. Pr.rMsxr4 ceHaJra3r{ Ha Ocj euenuqr rr,rory nahz ]4cKJL)n{rdBoHa jy)KHoM,qrqjery rpaAr{He rnje je y panr,rjravlBpeMerrrtMa 6r,ro rop. Horaq, ocraaz MeraJrHrl
.) 5. E a c n e p, !,PMcRr,r uerarypurK Hace6e yAolr{F.r Jaupe" ,Inacsr4x seMaJLcKo. My3eja Er{x y Ca-paieBy, H. c. cB. xxx/xxxl capajeBo 19??, crp. 121-l?1.
93
A. ,4Ap.aav/npuao. 3a pe4ofucrp?ltl+ujA HajpaHuje noeujecru - A. Murlu4oouh./Muove\cKo lAdoauu,LTe
fialrasu tf BeoMa r(Bart4rerHa KepaMrKa jacHo;oxaeyjy Aa Ocj e.reHr4rla nraje rcx jc4na o4 rr,r-nr4qHr4x rpaAlrHa Ha Kojoj ce y pzvcxo 4o6ajour :agp>r<ao xrzeor, aeh cyreprapajy lle:ranHaPOqr{Tl cTaTyc jeAHof oA caTeJrr{TcKr,rx qeH-Tapa qBpcro Be3aHr.rx ys Cucqlrjy.Haju;ralu nonaq Haleu na Ocjeveur.rqr.r npvrna-Aa rlapy Xonopzjy r.r3 rroqerKa 5. croneha u. e..a ro je 3acaAa yj eAHo ra HajKacHrajr{ HaJra3 Bc-Jrl4r(e Her{cflybene npa3HuHe r,rslrefy Aurraxe lro6vrr]Hgtx HaJra3a tI3 pa3BrajeHor cpegr*,er eujexa.A cpe4rlra BzjeK, c rroqerKoM y xacnou 12. cro-.rbehy, 3acryx<yj e noce6Hy [pr4rry.tr4nax, yujecro pe3r4Mea na;sa pehx ga je rpa-gr,tra OcjeveuNrla y ceJry fop{.{Ka roroBo caMatrcrrrlcaJra najsnauajauje crpaHr4rle page rroBr,r-i anr r Eouz ia
Tpe6a, ua Kpajy, HanoMeH'ryrr 14 'ro Aa je oBorpBr apxeoJrouKr4 TeKcr o 6firo Koj eM Hara-3r4rxry y ABopg(oM Kpajy na jc nzcane cznre-3e 6e3 r4j eAHe nperxoAHe aHaJrr43e 6z;ro ore-)KaHo, TxM BI4[Ie rrro cvo oegje )KeJbeJIrlnpeAorll4Tff KOMIIJIeKCIIOCT HaCeJbaBaIla KpO3pagAo6Jr,a crapNja o4 cJraseucxrrx ceo6a.
.A.nre M .nfinoeNh
Mr{oqEHcKo rryAoBIdIuTEI[3 CEJIA IOPIIqKE
V nponehe 1982. rogzue y arapy ce;ra lopravxaI,r3opaHr4 cy 3y6rt &ocrarra3 paHe xvrBorrlrse ,{3AaBHXx BpeMeHa L{ AoHrajere y 3aB}r.rajHr4 My-3ej y EocaEcKotr Honon. 3y6tr cy ,rMaJrr4 rpo-r<yrnu o6;rux qr.rje cy crpaHe Bapr4paJre o4 9 go14 cm, a HeKr{ cy 6wltt ytmrxlerliw vntt jaxoounehenr nptJrr4KoM opana, raro Aa cy AoKycroca My3eja crr,rrJra caMo rpz 6o;re orryBaHaxovaga, lrelyco6uo ep.no clravna. Evno je oura-rJreAHo, ,qa ce paAr4 o 3y6uMa nexe eehe rpa6-JLtTBu\e rr3 repqnjapne reoJrorrrKe neprroAe, aKaA CMO nPoyrrr{Jr{ cTpyqHy JrnTepaTypy 11 KoH-3yJrrr4paJrr4 ce c KoJreraMa zs Xpearcr<or npz-poAocJroBHof vy:eja y 3arpe6y, yrBpArrJrr4 cMo,4a je pujev o rjepoearno jegHunr .,:eunlrtl"upeocTar{r4Ma olpoMHor MtorleHcKor r{y,qoBr4[rTaKoje je gocrzsafio 14 30 uerapa gyx<zlle l.r 6zno,HaopylKaHo" ca oKo upu crmrane raxnrx cje-
rrma-sy6a y rpr4 peAa, antr cy sy6r,r jenvnwoAoJbeJrr npona.qarr,y, o6supou Aa cy ocrarrr.quje-.{oBI4 rlyAoBr.Irxra 6unyt ttexu ulru xpcKaBvt'*aarlr.CafiqHv Harasr{ ,,suajeeux sy6a" (xaKo Haponrajveurhe Ha3r'tBa oBe @ocu.nue sy6e) no3Harr,rcy y c'rpyvuoj Jrt4reparypr4 urnpolr Eepone, a sariarrr HaJra3 uajeuxxrju cy oHu ,r3 Malapcre,Aycrpzj e n qexoc,noeaqre, a cBr/r cy ge$zur,rpa-nv xao npaajxy,'ra xoja [pr4naAa rpcru CAR-
Mr4orlescKo iryAoBnure t€ fopt.rKe. PeKoHcrpyKllttjarraBe npaajKyJre no MepKaropy
lopr{.rKe.
CIIARODON r ro noABpcrr4 CARCHARODONMEGALODON MEGALODON.3arlr,rIlrlsr,rgo je, ga je no cBoj M rr{tagrcKllrtrrep+opMaHcaMa oBo MopcKo vygoezllrre 6uro4ocrojax fiaprHep .ryBeHoj Hecr fi3 rrrKorcKorje:epa JIox Hec. IJuuoecxe ajxy.le re epc:c)Kl,rBjerc cy y Haurcu xpajy npnje neAecer Mr-JI4oHa ro,qr,rHa, KaAa cy oBra flpeAjerr{ 6vrJrtt Tro-lolJbeHr{ flaparerzcom - 3aJrr,{Borrr raAail]bercpelo3cMHor vopa Terrrca, xoje je gonzpalo lorpMerrKr4x 6pcrona. Y ron reo.nourxou cra4r.,rjyoB,qje je BJraIaJra MeAr,rrepaHcKa KJr,,rMa, IIa ceFa3BnJra r,r raKBa Q.'ropa z @ayna, a reoJro3r4 cyla r,r Ha3BaJru MeAr4TepaH. OH je norpaj ao nerAO IIIeCT MI4IZOHa IOAI'l'}ja V 3aBpln O IIOHTCKTIMcra,qffjeM, KaAa je Mope oreKJro rrpeMa t4croKy,y UpHomopcKr4 6a3eH, a HaMa cy tla pagJrrrrlr4Tr,rM;1y6rmaua, g6or rexrolrcxlrx noKpera, ocraJrrt6es6pojuu ocraqr,r, $ocr,r,rHrl ocrarlr4 MopcKr4xrr.rKoJrrKr4. jclKeBa, ny)KcBa. 3Bvje3Ar r,r Ipyrr{x>ItI'lBOTl4l+ia.
3y6r,r npaajKy,'re ra3
94
Milan Kruhek
Stari gradovi i feudalni posjedi
nlce.Povijesni Zivot ovog prostora dokumentiran nam
FEUDALNI POSJEDI I UTVRDE DOTURSKIII OSVAJANJA
{ajstariji f_eudalni gospodari iz dijih saiuvanihdarovnica, kupoprodajnih ugovora i drugih do-kumenata mozemo ocrtati zemljopisnu i povijes-nu siiku dvorskog kraja bili su knezovl VoOjdti
', "a*l#'
" 35$-361. rsprava je okvirno aratirana oko t200.
) CD, III, s, 16?-1?0.
M. KruheryStari gradoui i leudalni posiedi
potvrdio kraljevskom isPravom kralj Bela, mje-seca listopada 1265. godine.$)Buduii da nema vrijedne zemlje bez naroda kojina njoj Zivi i koji ju obratluje ovaj spomen po-sieda Zirovca i Stupnice o6ito ujedno je i prvispomen istoimenih naselja u dvorskom kraju.fo de nam potvralivati svi daljnji povijesni do-kumenti.
su od 120 maraka srebrenog novca.a)Isprava iz l2?8. godine, koja nam govori o pro-daji nekog posjeda zvanog Pounj e i otoka zvanog>Vlkon<, posve sigurno nam opisuje metle posje-da na dana5njem dvorskom podrudju.s) U opisumetla ovih posjeda dolazimo do rijeiicc Zirovcau njenom donjem toku gdje je spomenuta i njenapritoka Javornica. To su oiito zemlje izmeduDvora, Javornja i Divu3e. Dapade, neki 6e povi-jesni autori prema kasnijim izvorima poistovjetitiupravo topografsko ime Pounje sa Divu5om, gdjeje prema popisu crkava godine 1334. bila Zupai Zupna crkva sv. Stjepana.6) Spomenuti pak otok"Vlkon<, s joF nekim manjim unskim otoiiCimakoji su tom posj edu pripadali mogao bi biti un-ski otok kod dana5nje Struge.Godine 1287. prvi nam se puta spominju i zemlje
posve razumljivo, Sto naglasava i tel<st ove ispra-ve, da ova dva posjeda medusobno granide i daih zapravo >jedna meda zatvara l zaokruZuje<.7)Baboniii su u drugoj polovici 13. stoljeCa do5lii u posjed grada Zrina. Ne znamo todno vdj emekada se to dogodilo, niti naEin kojim su to uspie-li ostvariti; kakvom zamjenom, kupnjom ili kra-ljevskom darovnicom?! Vidimo tek da godine1295. bar Stjepan II Babonii, sin Stjepana Bana,
cistercita.o)Iz ovih isprava je odito da je grad Zrin vei kra-jem 13. sioljeia glavni a Cini se i jedini feudalnikastrum ovog podrudja okolo kojeg su Babonidi
Tlocrt i rekonstrukcija izgleda tvralave Zrin(Weisel, U00).
okupili prosttane posjede na lijevoj strani Une,izmetlu Zirovca i Kostajnice, sve do Zrinske gore.Pod tvrdim zrinskim gradom Zivjeli su gradskisluge i kmetovi, a medu njima je bilo i pleme-nitih, ij. slobodnih ljudi. Dakle, pod feudalnimkastrumom stoji i razvija se i naselje, koje ieveC podetkom 14. stoljeia imati i svoju samo-stalnu Zupu sa Zupnom crkvom BlaZene Djevice
r) CD, V, s. 34?-348 (, . . .prelali Farcasius elcrdgorius in concamblum seu commutationem dicte terreomn:es Dortiones eorum heredttarias ln terris scilicets imonichl et stopnlcha existentes. . . d icto Rolando banoet suis heredibus her€dumque successoribus dederunt etassignarunt . . .()
!) CD, V, s. 393-391.B) CD. vI. s. u0-280 (b . . . terras seu possessiones lpsorum-
Pouona vocatas, quarum mete et terminl inleriusdtsdnguntur, nei non lnsula, wlkom vocatam, cum alLrsparvls lnsulls ad praedlctes possessrones speclantibus, int lumine Wen existent ibus . .o)
2Or, 220.n cD. vI . s . 60?, ( i . . . terras eorum Peed et stupnlcha'vocatas
cn alistrtclu de Gora existentes' acl se invicemconterminatas, quas una meta sicut dlxisset amDlret eto c l u d e r e t . . . ( )
3) CD, VII, s. 198-199.
) cD, vrrr, s. 26-2?.
'i" \
kJ*i=
96
M. Krul@k/Stari gradooi i Ieud.alni posiedi
Marije.lo) Potvrtluj e nam to i isprava iz 1319.
pravom podijelio i potvrdio sam kralj Karlo Ro-berto.l1) Jednako je sigurno da je i crkva u Zri-nu, naselju pod gradom djelovala i Zivjela mnogoranije od spomenutog prvog satuvanog popisaiupa Zagrebadke crkve iz 1334. godine.Dakle, prema saduvanim povijesnim dokumen-
storu.Godine 1328. u ispravi kojom Ivan BaboniC za-laZe viSe svojih posjeda, koji su spadali pod up-ravu grada Zrina, spomenut je, dini se, po prviput i stari grad Pedalj.l2) U toj ispravi pisanoj22. rujna, navedeno je viSe posjeda na prostoruizmeclu Zrina, Zirovca i Une. Spominjuii u pr-vom redu posjed Grabovnicu, isprava kaZe dase taj posjed nalazi izmedu Gore i grada Pedlja.Dalje isprava spominje Gornju i Donju Jamnicu,jgdnu i drugu Ljubinu, dva posjeda Zirovnice(Zirovac, Gornji i Donji), zatim posjed Chw, vrlovjeroj atno neke zemlje okolo dana5njeg Culumka,pa posjed >Zolochonycza<, 5to su odito bile zem-lje a na njima i neko naselje okolo danaSnjeSodanice. Tu negdje bliZe Uni bile su i zemlje>Pundunlan<< (vjerojatno Podovi), >Grandya<<(Pounje) i >Jarowel<, odito zemlje negdje bliZe iuz Unu. Spomenute su i zemlje >Deusa<, (moZdaDivu5e, kao Sto je Jarovel vjerojatno posjed oko-lo dana5njih Javornja). Dalje isprava nabrajaoiito neke posjede i naselja koji su prelazli nadesnu stranu Une ili su se pak protezali bliZeprema Kostajnici i Veleini. Na ovoj strani aliizvan dvorskog teritorija je Komogovina sa petsvojih zaselaka, pa posjed >Kenese<, odnosno
im nije niti to uspjelo. Drugi dio zemalja kojesu im ostale u vlasni5tvu okupili su okolo novogupravnog srediSta, grada Pedlja. No, niti taj diofeudalnog gospodstva Baboniia u dvorskom kra-ju nije dugo ostao u njihovom posjedu.Godine 1346. knezovi Baboniii prodaju posjedePedalj i Stupnicu Oliveru, Zupanu zolijskom,magistru Leustahiju, Dominiku sinu Rolanda iIvanu sinu Oliviera od plemena Ratolclova za 200maraka.l3) U ovom kupoprodajnom ugovoru nemaviSe spomena ranijih naselja i posjeda Zftovca,Jamnice i drugih. Kako su sada prodali i pod-rudje zmeclu Pedlja, Gore i Stupni.ce, izgleda dasu Babonidi iza 1346. godine konadno prestalibiti gospodari starih zemalja, posjeda i naseljana podrudju danaSnje dvorske opiine. Uskoro6e cijelo to podrudje doOi u posjed druge velikefeudalne obitelji, obitelji knezova Bribirskih -bududih Zrinskih.Nemamo dovoljno izvornih podataka koji bi namdo kraja osvijetlili nadin kojim je u posj ed gradaZrina i njegovih zemalja doSao kralj Ljudevit.Kralj je zamijenio neke svoje zemlje sa ZupanomOlivierom za njegove zemlje Pedlja i Stupnice,no on ie buduiim gospodarima ovog dijela Po-unja svojom darovnicom predati u posjed gradZrin i Pedalj i sve zemlje koje su od starinespadale pod ova dva grada. Desilo se to godine1347 .Buntovni knezovi Bribirski, knez Grgur Subi6i njegov nedak Juraj IV prihvatili su kraljevskopismo opraBtanja, ali ujedno su morali prihvatitii prijedlog zamjene, kojim kralj Ljudevit odnjih traZi grad Ostrovicu kod Skradina a u zam-
M. Kruheklstari gtddoui i teudalni posiedi
Zringrad (M. A. Weiss, 1729).
Zrina. Ova isprava spominje uz grad Zrin po-sebno samo posjed Stupnicu. a ne i Pedalj. MoZ-da i zato da bi kralj ponovo naglasio, kako jetaj posjed takoder stekao zamjenom za nekezemlje s magistrom Olivierom. Ova isprava je ne-doredena u j ednoj od bitnih odredbi. Ne donositodan opis meila darovanih posjeda zbog tegaie Zrinski imati mnogo neprilika sa susjedima.Dospjevii tako knezovi BribirskiJubi6i u Hrvat-sku, odnosno Slavoniju i u posjed grada Zrina,od tog se vlemena podnu nazivati prema imenusvoga novog posjeda, knezovima Zrinskim. Ipak,ved na samom podetku, nakon uvodenj a u njihovnovi posjed, dolazi do osporavanj a njihova vlas-nistva na pojedine dijelove Zrinskog vlastelin-stva. Tako je na pr. iste godine 1347. ispravomod 21. prosinca, uskraieno pravo Zrinokima naposjed Lisnicu. Iako 6e i taj posjed nalazio ugranicama vlastelinstva grada Zrina, bio je davno
prije kraljevske donacije u legalnom posjedunekog Borka, sina Aleksandrova, pa ga kraljnije niti mogao dati Zrinskima.ls)Zrinski nisu mogli mirno i odmah do6i u posjedsvih zemalja grada Zrina. Raniji vlasnici su idalje svojatali svoje posjede, nisu predavali kra-lju, pa niti njima, posjedovne spise, kao Sto je bioslucaj sa posjedima Pedlja i Stupnice.r0) Nadrugoj strani, neki susjedi presiZu i svojatajupojedine zemlje. To osobito vrijedi za gospodare
r') cD, xI, s. 436-44?. Ban Nikola, dakako u ime kraua.odluElo le, da posied Lesnica pripada Berku, Aleksandro-vu sinu, jer Je oduvijek blla u posredu te obitelji, parl1ie mogra postati zrinskim posjedom darovnicom zagrad zrin.
a) Zanirntiva Je tinlenica da ledna lsprava tz 1398. godine,koja riesava neki spor oko ubilranja zemljlsnog porczalzmedu stjepana Baboni6a I Pavla zrinskog, spomlnle
p o s j e d I s e l o B a n y a i p o s j e d p o i m e n u D v o r c h , i t oo6ito negdje na prostoru tzme(lu glada zrina i Novog(bosanskog). CD, xVIu 1S90, str, 3?4.
! ! ) CD, XVI, s. 88; I . Kukul jev\ t , Zr l r1 grad, s. 3{-36.
98
M. Kr-uhebk,tst.tri gradoui i feud( ni posiedi
Grad Gvozdansko 1938.godine.
grada Kostajnice i biv5e gospodare na ovom Pro-storu, knezove Blagajske.Godine 1381. Zrinski su u sporu i s topuskomopatijom, zbog posjeda Dych, Chaclta i Passtussa,Oitle zbog zemalja na sieveroistodnom dijeluvlastelinstva grada Zrina.l?) Iste godine, Zdn-ski vode i dobijaju parnicu protiv Pavla, sinabana Stjepana od Krupe zbog posjeda Zeldnice.l8)Plemiii od Brokunove gore takoder su svojatalineke zemlje na posjedima Pedlja i StuPnice,pa su i s njima knezovi Zrinski vodili sporov€.U uspostavljanju todnijih meda na terenu izmeduZrinskih posjeda i plemiia Brokunove gore na-vedeni su nam opet neki novi toponimi togakraja: Grabovnica, selo Slinja, brdo Jezica, po-toci Sumec, Hudatin i Suhi Hudatin.le) Sa svojimkostajnidkim feudalnim susjedima Zrinski su 1395.i iduiih godina vodili spor oko nekih Posjeda izaselaka na istodnoj granici posjeda Srada Zrina,odnosno podrudja koje je i danas na medi izmedudvorske i kostajnidke opiine. Bili su to posjedii na njima kmetski zaselci Jarovel, Komogovina,Gergina, Tunja, Veleina, Tavinja i Bezdik.z0)Imali su Zlinski neprilika i zbog Sirih politidkih
Zrina, dapade - kralj Vladislav Napuljski, Sigi-smundov protivnik, posebnom darovnicom od 15.rujna 1406. daruje grad Zrin s posjedom svojemvojvodi Hrvoju.2l) Dakako, da je takava darormi-ca ostala samo slovo na papiru. Zrinski su seznali obraniti i od ovakvih napada.Bilo je i nutarnjih nesuglasica u samoi obiteljiZrinskih oko nasljednih pitanja. Takvi dokumenti
koji rjebavaju te probleme, dodatno nam osvjet-ljavaju povijesnu sliku prostora ovoga kraja. Ka-da su se napokon dogovorili, Pavao I Zrinskii sin Petar kako ie rijeiiti pitanje upravljanjazrinskim posjedima pa i pitanje buduieg nasljed-stva, nadinili su o tom dogovoru 1410. godinepisanu ispravu, koju je izdao Zagrebadki kaptol.Sin Petar dobio je odmah od oca istotne pred-jele zrinskog posjeda. Neka od tih naselja sudanas na podrudju dvorskog kraja: Oraovica(Rehovna), Divuia (Devsa), Zrinseio, pa joi se-vernije Lovda i druge, dija su se imena do danasizgubila.22)Petar I zrinski dobro je gospodario svojim po-sjedima u Pounju. Godine 1448. u dokumentukojim je ugovorio zajednicu medusobnog nasljed-stva sa svojim rodakom Jakovom Subiiem, Pe-tar spominje svoja dva grada, Zrin i Pedalj, tesve posjede koji su spadali pod njihovu uPra-vu.2e) Iz toga se vidi da je Petar drZao u svojojfeudalnoj vlasti ditavo Podrudje danainjeg dvor-skog kraja. On je stare mede zrinskog vlastelin-stva proSiro i kupnjom nekih zemalja koie sudrZali u vlasti plemidi od Brokunove gore. Udokumentu iz 1451. koji utvrdujc tu kupcvinu,spomcnute su ove zemlje: Hudotin, Slivje, Skrlje-vo, Zbidnjak, Vrhpolje d Ljeinicu.?a) Odito je toonaj prostor izmealu Gvozdanskog, Pedlja, Stupni-ce i Goriike, gdje su i dans sela Vrpolje i Udetin.
r) CD, xVI, s, 191-192.t) CD, xrfl, s. 229-n3.0) cD, xvl, s. 396-398. 4UHU.s ) I . K u k u l j e v i 6 , G r a d z r i n , s . 3 ? .! ) I . I < u k u r j e v t 6 , l s t o d i e l o , s . 4 0 .! ) I . K u k u 1 J e v 1 6 , i 6 t o d j e l o , s . 4 G - 4 1 .a) Isto dlelo, s. 4H4.u) Isto djelo, s. 44.
99
M. Kruheklstati gradoui i teudalni posjedi
Gvozdansko, tlocrt grada, 1806.
ZaokruZivSi tako sjeverne metle svojeg posjeda,Zrinski ie upravo na tom podrudju izgraditidva nova feudalna grada, ka5tel u Gvozdanskomi ka5tel u Gori.Ka5tel Gvozdansko nastao ie odito u vezi s otkri-vanjem i iskoriStavanjem rudnog bogatstva togakraja. MoZda je to bilo i razlog zbog kojegZrinski kupuju dijelove posjeda u tom podrudju
od plemiia iz Brokunove gore. Vjeroj atno je dasu Zrinski, upravo vjerujuCi u moguinost prona-laska rudnog bogatstva zatraZili od kralja Ma-tije Korvina dozvolu da to rudno blago moguslobodno iskoriStavati. Takvu dozvolu dobiva Pe-tar II Zrinski kraljevskom poveljom izdanom uBudimu, 3. oZujka 1463. goil,ine. Ta povelj a do-nosi im uobidajene povlastice, pravo istraZivanja,
100
M. Kt-uhek/Stari gradoui i. letd.alni posjcdi
iskori5tavanja i uZivanja prihoda koje de im do-nijeti prerada pronadenih ruda na njihovim po-sjedima; uz posebnu povlasticu, da niti kraljuneie biti duZni od tih prihoda plaiati kraljevskirudarski porez.25)Gradnj a kaitela u Gvozdanskom odito je pala uvrijeme pripremnih poslova neophodnih za budu-ie istkori5tavanje rudnog btraga okoiice Gvozdan-skog. Pada dakle u vrijeme izmedu 1463, godinei 1488. godine.?6) Te nam je godine kaStel uGvozdanskom spomenut kao veC postojeie sredi-ste manj eg zemlji6nog posjeda nekih sela uokolokaitela i gvozdanskih rudnika. Kaitel je bio nu-Zan preduvjet ne samo zbog zaitite sigurnijegrudarenja, vei je bio i neophodno sjedi5te i sre-di5te te nove grane privredivanja u ZrinskomPounju. Taj kaStel ie postati novo feudalno sje-diSte Zrinske vlasti u ovorn kraju, mj esto pre-rade srebrene rudaie, i mj esto uprave i komisij-skog nadzora cijelog procesa rudarerrj a i eks-ploatacije srebrenih rudnika gvozdanskog krajamjesto kovanj a srebrenog novca Nikole Zrinskog.Postanak novog kaStela u Gori imao je sasvimdruge povijesne razloge i nastaje u sasvim dru-gim okolnostima. Povod odluci da bi u Goritrebalo sagraditi novi kaBtel, bila je dioba posjedaizmedu Petra II i njegova sina Pavla 7II Zin-skog. Petar II Zrinski poslije smrti svoje prveZene Sofij e oZenio se Dod starost kderkom JuriaBlagajskoga, Jelenom, s dime se ba3 nije slagaonjegov sin Pavao III Zrinski. Vjerojatno je to bioi povod sklapanju ugovora o nasljedstvu i odre-tlivanju Sto 6e prema tom ugovoru mo6i naslijedi-ti Petrova Zena. Da bi se izbjegla mogu6nost nje-nog zahtjeva za nasljednim vlasni5tvom na gradZrin ili druge gradove i posjede, Petar II se uZenidbenom ugovoru obavezao da Ce za svojuZenu, Jelenu Blagajsku, sagraditi u Brokunovojgori novi kaStel gdje Ce ona moCi mirno Zivjetipo njegovoj smrti, ako on umre prije nje.s?)Taj je ka5tel dakle nastao negdje oko 1486/88.godine, kada su se rjeBavali ovi sporovi i pita-nja nasljedstva, odnosno kada je izmealu PetraII i njegova sina Pavla III bio sklopljen ugovoro diobi Zrinskih posjeda u Pounju, i utvralen na-din kako ie te posjede naslijetlivati njihovo po-tomstvo, odnosno njihove supruge, ako koji odn i i h n r i i a r r m r a
Za stvaranje joi potpunije povijesne slike ovogprostora vazna nam je jos jedna isprava iz 1488.godine. Ona nam govori o zalogu velikog dijelaposjeda kojim je gospodario Pavao III Zrinski.Pavao je te posjede zaloZio Bartulu Berialaviiu,prioru Vranskomu i knezu dubidkomu za velikusvotu novaca u iznosu od 25.000 forinti.U tom dokumentu, koji je izdao pozeski kaptol,nabrojeni su ovi gradovi Pavla Zrinskoga: Zrin,Pedalj, Gvozdansko, Stupnica, Rastusa, Zavrski,Semigrad, Dobra Njiva, Jamnica, LeSnica i Pod-
milanski grad. Nisu sve ovo bili feudalni kastrumiili ka3teli, niti pak znaiajnija arh,itektonska zda-nja, vei prije svega feudalna upravna sredi5tazemalja i sela koja su spadala pod njihovu feu-dalnu upravu. Uz stare kastrume u Zrinu i Ped-Iju u to su doba vj eroj atno bili vei podignutinovi ka5teli u Gvozdanskom. Leinici.. Jamnicii Dobroj Njivi. U ostalim srediStima su bili tako-tler sagraiteni neki gospodarski objekti. Posebnosu nabrojena sela i zemlje koje su spadale podupravu svakog od ovih upravnih sredi5ta.Pod grad Zrin su spadala ova sela i zemlje:oba sela Zrin, Lovda selo, Jamomet, Tisovac,Dolinovac, Devia (Divu5a), Grabrovnica Gornjai Donj a, Pred, Glogovac, Zapolj e Malo, JarovalDolac, Skriljevo, Brokunova gora i Novoselo (iliSombatovac - Subotica).Pod Pedalj grad spadala su sela i zemlje: NovoBrdo, Novi Trg, Sliven, Jurmanova sela, Hude-tin, Brizje, Vrhpolje, Komarnica Donja, Stup-nica i Uberkovic.Kaitelu u Gvozdanskom su pripadala samotri sela: Gvozdna, Pokrajac i Knese.Pod Stupnicu su spadala dva sela: StupnicaGornja i Pivogrid.Pod Zavr5ki grad (izvan dvorskog kraja, sje-veroistodno od Kostajnice) spadalo je takotlervise posjeda i sela.Pod ka5tel Dobru Njivu spadala su ova sela:Semidrag, Zavr5je, Volinja, Dobranjiva Gornjai Donja, obje Olehovice, Dravska, Silin, Bisti-novec, Bakdii, Grgurovo selo Gornje i Donje,Impridica i Pounje.Pod Le5nicu su spadala ova sela i posjedi:Lesnica, Zairetje, Vukova sela, Javornik, Str-ganj, Trtenica i Jakob.Pod Jamniiki kaStel spadala su ova sela i posje-di: BarbiC, Zeltenica i Trnovac.Pod upravu Podmilanskog grada spadala suova tri sela: Podmilansko, Heiiselo i GnjiBtice.zs)Dakle, na kraju 15. stoljeda cijeli je prostordanaSnje dvorske opiine bio u posjedu knezovaZrinskih. Bio je to dobro naseljen i organizirankraj. PodruEje je bilo podijeljeno prema uprav-nim feudalnim sjedi5tima na manje gospodar-sko-upravne opiine. Obzirom na crkvenu juris-dikciju na tom su prostoru postojale vei nekestare Zupe poznate iz prvog popisa godine 1334.Tijekom vremena osnovane su i neke nove, kakonam to wjedoEi popis Zupa iz 1501. godine.Jedan od znadajnijih dogadaja za povijest crkve-ne organizacije na ovom podrudju desio segodine 1504. kada je Nikola III na Zrinskompolju osnovao i podigao novi franjevatki samo-
6) E. Laszowski , Rudarstvo u grvatskoj , l , Zagreb,1942, s. 60.
{) E. Laszovskl , Ervatske povtesne graaledlre, ] , s , r25.' ? ) r . K u k u l J e v i e , c l t . d j e l o , 3 . 4 H 0 .r) Isto djelo, s. 50-tl.
1 0 1
M, Kruheklstori grodoti i teudalni posiedi
Pedaljgrad, tlocrt, 1806.
stan. prema jednom izvorniku bio je to samo- osvojili, Zrinski su deffuftivno i zauvijek na-
stan posveien sv. Katarini, a po drugom je to pustili svoju oCevinu u Polrnju'
bio samostan sv. Franje u Zrinu.20)
Na drugoj strani, to je vrijeme u koj em srednjo-vjekovni uspon kneZevske vlasti Zrinskih u Po-unju te razvoj gosPodarskog i duhovnog naPret-ka na dvorskom Podrudiu podinje opadati. To je
Krbavskom polju, 1493' godine.so)
Knezovi Zrinski ostat Ce u obrani svojih posjedau Pounju jo3 vise od PoIa stoljeia, da bi potomobrambLne zadatke preuzimala na sebe krajiSkagranidna obrana. Ipak, tek poslije propasti Zrinai Gvozdanskog, kada su i te dvije utvrde Turci
s. 203-20,{).I. I< u k u 1i e v i 6, Zrln grad, s. 53.
s. 28).s l I . K u k u l J e v i 6 , z r i n g r e d , s . 5 2 .
102
M. Kruhek/Stai gradoti i Ieud.alni posjedi
Stari zrinski gradovi i utvrde dvorskogkraja u doba turskih ratova i kraji5keobrane u 16. i 17. stoljedu
Nesigurnost u ovom dij el'u Pounja zbog turskihupada preko Une podela se osjeiati odmah poslijepada bosanskog kraljevstva 1463. godine. Nasto-janje kralja Matije Korvina da zaustavi T\:rkena hrvatskim granicama nije imalo trajnij eguspjeha. VeC u to doba, kada je kralj Matij aviSe zabavlje,n ratotrn u njemadkim zernljama,Zrinski su morali sami misliti na obranu svojihporsjeda u Pormju. Godfure 7472. Petar lI Zfin-ski, svjestan opasnmti i nemoii da se sam su-pmtstavlj a turskirn navalama, traii pomoi odpape i Venecije.sl Zbog turske qrasnosti Zrirxkisu s€ izmirili 'sa svojim susjedima knezovimaElagaj skima. Godine 11475. sklapaju s nji.maugovor o meclusobnom prij a,te1j stviu kako bi sernogli lak5e odupirati turskiru napadima.sz)Upravo te iste godine provalio je Ahmet-paiapreko Une i oplj adkao cijeli taj kraj od Unesve do grada Zrina. Pri povratku opet Turcipoku5avaju osvojiti i Zrin, ali ih tu dodekaPetar II Zrinski i teiko porazi.88)Cini se da je i Petra II i njegova sina Pavla IIIstigla ista sudbina na Krbavskom polju, 1493.Metlu poginulima u vojsci bana Derendina bilasu se i ova dva hrvatska velika3a, koja se kasnijenigdje viSe ne spominju. Zrinskim posjedimaupravlj a ubudude Pavlov brat Nikola III. On,opet, 1509. godine, najviSe zbog turske opasnosti,sklapa ugovor prijateljstva i nasljedstva s Iva-nom Torkvatom Karlovidem. U tom usovoruponovo su nabrojeni Zrinski gradovi i fosjcdiu Pounju: Zrin, Pedalj, Brodski (Novi Novi),Jamnica, Gvozdansko, Kastel, Prekovriac, Leini-ca i PastuSa.&)Nikola III Zrinski od mladosti ratuje s Turcimaza svoju odevinu u Pounju. Sudjeluje u bici kodDubice, gdje je ban Petar Berisavljevii potukaoTurke i privremeno zadrZao njihovo napredova-nje u osvajanju Pounja. Godine 1517. upravou gradu Zrinu Nikola s banom Petrom Beri-slaviiem i njegovim rodakom Franjom Beri-slavidem dogovara i utvrduj e nadin kako posta-viti Sto dvr5iu i stalnu obranu pograniinih kra-jeva prema turskoj Bosni.85)Hrvatski su velikaii na pogranidnom prostoru,pogotovo u Pounju Zrinski, bili prisiljeni traZitipomod na sve strane; od papa, Venecije, njemad-kog cara Maksimilijana, pa uskoro i od nad-vojvode Habzbur5koga Ferdinanda. Od svoga,ugarsko-hrvatskoga kralj a Ljudevita II, dobivalisu premalo pomoii. Dapade, godine 1522/23. Ni-kola Zrinski je doSao s kraljem u otvoreni sukobzbog utvrde Novi na Uni. Izgleda da je on tajgrad i naselje sam podigao moZda i bez kralj eve
dozvole, a kada je kralj traZio da Novi vratii preda Ivanu Banfyju, Nikola je oruZjem ustaona obranu svojih interesa. Dapade, da bi lak5ebranio Novi, sagradio je u blizini i joi nekumanju utvrdu za svoju vojsku.80) Nikola je ostaogospodarem Novoga usprkos kraljevim prijetnja-ma i naredbama, pa i kaznama. No kako jei Novi .bio sve vise na udaru Turaka, a Nikolase moZda i nije osjedao ba5 sigurnim posjedni-kom ovog utvrdenog grada, godine 1524. sklopioje s nadvojvodom Ferdinandom ugovor o predajiNovoga i druge svoje utvrde na Uni, Dobre Nji-ve, iskljudivo zbog obrane, pod odretlenim uvje-tima i na odrealeno vrijeme.eT) Nadvojvoda Fer-dinand je zapravo jedini koji je koliko-tolikopomagao Nikoli Zrinskome Lr obrani njegovihutvrda i posjeda u Pounju. Davao mu je nov-danu pomod, a prije svega pomoi u oruzju i mu-niciji. Npr. mjeseca lipnja, iste te 1524, poUrliechu Leisseru Salje Nikoli pu5ke i barut,ali i posebno poslanstvo koje ie ispitati ne sarnoprobleme obrane na Uni, vei i odnos NikoleZrinskoga prcma bosanskim Turcima.ss)Nikola III Zrinski vodio je zaista politiku obranesvoj ih interesa u svojem dijelu Pounja na vi5enadina. S jedne je strane odludno odbijao turskenasrtaje na bojnom polju. S druge je stranes Turcima preko Une, nastojao odrZavati dobro-susjedske odnose, a s treie je strane poku6avao,osjeiajuii moguinost, da de jednog dana ipakTurci prijeci Unu i osvojiti njegove pounskeposjede, osigurati svoje interese stjecanjem i za-mjenom tih posjeda za posjede u sigurnijim,sj evernijim krajevima Hrvatske ili Ugarske.Upravo je zbog toga vodio pregovore i s kraljem
I) Isto djelo. s. 46.{) Isto dielo, s. 4?.rr) Isto djelo, s. 4?.e) Isto diero, s. 54. U tom ugovoru su prvl puta spomcnuti
neki Zrinskl gradovl u Pounju. Tu se spominje gmd)Brodski(, Sto je oaito Erod na Unl, utvrda koju suzdnski sagradiu na llJevo, oball Une, kod vet ranij€postojeeeg p.ilelaza. To Je lokaclta utvde poznatijeubuduee pod imenom Novl Novi. Spomenut je i neki,Kastel(, Sto se mozda odnosl na novi kastel podignutna Unl, kastel Dobru Nilvu. Tu su jos dvije noveutvrde, danas izvan podrucja dvorskog kraja: prevr3ac i
! 5 ) I . I t u k u l l e v r 6 , z l l n g r a d , s . 5 5 .n) Isto djelo. s. 55. TaJ Novi, zbog kojeg Je Nlkola Zrlnskl
doSao u sukob s kraljem Ljudevitom II, bio je vrlovjerojatno ve6 onaj novt tvdi grad, nova utvrda, kojuje Nikola podigao na lljevoj obali Une, a koju A. MlIi-nov16 locira u svoJoj topograflii toga prostora kao Novina Crangi, Novl Brodski, Novi Novi. A. Milinovic, cit.djelo, s. 2{, I karta lokaltteta, s.26 C,. Mozda krali tuutvrdu oduztma zrinskome, ier je bila sagr.adena bezkraljeve dozvole, Sto Je bilo protlvno onovremenom teu-dalnom pravu, Nue j€sno koia ie to nova ulvrds; mozdakastel Lisnica na unskom otoku. L Banly nlkada i nijedosao u posjed Zrlnskog Novoga, ve6 le i to bila samojedna od mnogih slianih darovnica na paplru.
I SIIKR, I, s. 2---4. Nikola Zrinskl ?,ove svoju utvrdu naUnl )Newhaus slue Newgrad(. Druga utvda ,Dobraniwa(manje je znalalna, jer zrlnski s nadvojvodom u utana-6enom ugovoru govorl uglsvnom o razlozima i uvjetimapredaje utvrde Novi.
s) MEII, D. kni. 31, s. 348-350. Feldlrrsnd lalJe Ntkori Zdn-skome posebno poslanstvo (weyxlbelga, Xatzlanera i Ley-sela) koje treba lspltati te njegove pogranlane odnose sTurcima, Isti izvor. s. 352-353.
103
M. Kruheklstati gradoui i leudahli posjedi
Ljudevitom o zamjeni svoga posjeda, grada irudnika u gvozdanskom kraju za neke sigurnijeposj ede u Ugarskoj. Kako su se ti pregovoris kralj em Ljudevitom odvi5e otezali a bez pravogrezultata, ponudio je zamjenu i nadvojvodi Fer-dinandu, traieei za Gvozdansko i njegove rudnikeposjed pazinski i gradove Pazin i Kastav uIstri.se) Do ostvarenja takve zamjene ipak nijedoIlo, pa ie Gvozdansko ostati u posj edu Zrin-skih sve dok ga Turci 1578. godine nisu konainoosvojili.Poraz na Mohadkom polju 1526. godine platio jeZivotom jo5 jedan Zrinski, Mihajlo. Nikola iesada biti prisiljen, zbog dogadaja nakon ovogporaza, jo5 vise voditi svoju samostalnu obram-benu politiku na Uni. Hrvatska 6e dobiti dvakralja, nadvojvodu Ferdinanda i Ivana Zapolju,ali ni od jednoga neie biti prave obrambenepolitike niti pomoii u obrani hrvatskih krajevaprotiv Turaka. Zato je Nikola Zrinski 1530. go-dine sklopio s Turcima u svoje ime svojevrstanugovor o primirju prema kojem. je uz placanjedanka osigurao s 'lhrcima mirno susjedstvo.Nikola tim nije izdao interese obrane zemlje,kako su ga optuZivali. Dapade, traZio je i pomoii iznosio nove prijedloge kako bi tu obranutrebalo organizirati, da bi se Turci mogli zausta-viti na granidnoj fronti toka rijeke Une.ao)Godine 1534. umro je Nikola III Zrinski, velikiratnik, ali i sposoban strateg i politidar. Istegodine njegova udovica Jelena sa sinovima Ni-kolom IV i Ivanom, zaioZila je grad Pedalji Gvozdansko s rudnicima Akaciiu Schrottu iLeonardu Gruberu za iznos od'?.600 forinti,ali samo dotle, dok A. Schrott i L. Gruber izgvozdanskih rudnika ne namire sebi utvrdeniiznos ovoga najma.tl)Po smrti Nikole III Zrinskog promijenila sei taktika obrane Pounja. Njegovi sinovi otkazujuTurcima danak dobrosusjedskih odnosa. Napada-ju dapade Turke preko Une u Bosni. Godine1535. Hrvatski se sabor odrZan u Topuskomzauzeo takoder za intercse Zrinskih, braneiinj ihovo pravo na nasljedstvo pokojnog banaIvana Karloviia, u prvom redu zato, sto suprihodi od tih posjeda mogli Zrinskima bitijedina sigurna pomoi za obranu njihovih utvrdana unskoj granici.a2)Pravi rat za Zrinsko Pounje podinje tek godine1538. nakon Sto je Nikola Zrinski dao u Kostaj-nici umodti Ivana Katzianera, koji je s Turcimavodio tajne pregovore protiv aktivne obrambenepolitike koju je vodio Nikola IV Zrinski. Tegodine Turci su osvojili Dubicu koja de postatiuporisnom todkom za napade na Zrinsko Pounje.Turski upadi preko Une, do grada Zrina i daljeprema Pokuplju i sj evernim krajevima Hrvatske,postali su sve udestaliji. Godine 1540- NikolaZrinski pide kralju Ferdinandu i kralj ici Ani
kako su Turci opustoSili njihove zemlj e u Po-unju i nastoje na svaki nadin osvojiti i nj ihovetvrde gradove, osobito Zrin, Pedalj i Gvoz-dansko. Nikola nagla5ava kralju: >Ovi moji gra-dovi... oni su kao ispruZeni Stit hrvatskog kra-lj evstva na ovoj granici, u njima su granidnestraZe a tu su i moji rudnici (u Gvozdanskom)srebra i olova, koje bi Turci posebno rado pri-grabili... Zaklinjem stoga va5u milost da seobazre na opasnost za cijelo kraljevstvo i naposljedice koje bi mogle nastati, ako propadnumoji gradovi na ovoj granici . . . Mi 6mo svesvoje blago potro5ili i zaista vi5e ne moZemobraniti samo ni jedan od naiih gradova. . . Molimoda bi te gradove, koji su izlozeni direktnomnapadu neprijatelja opskrbitri barutom, puikamai drugim potrebnim ratnim materijalom... <43)Iste godine Nikola Zrinski piSe i zemaljskomkapetanu Nikoli JuriSiiu, koj emu je kralj Fer-dinand povjerio posebnu brigu za obranu utvrale-nih gradova na Uni, kako su Turci porobilinjegova sela i rudnike u Gvozdanskom. Napadalisu i na utvrdene gradove Zrin, Pedalj i Gvoz-dansko, koje nisu mogli osvojiti. >Svi su na5iposjedi porobljeni, sva su postrojenja u rudnici-ma uniStena . . . <, pi5e Nikola Zrinski.aa)Izmetlu mnogih drugih vijesti o ratu za ZrinskoPounje, spominjemo jos samo pismo koje je14. ozujka 1540. god. o tim zbivanjima uputiokapetan kralj evine lvan Ungnad Stajerskim sta-leZima. On takotler potvrduje da Turci nepresta-no pljadkaju i pale sela i zemlje, odvode ljudeu ropstvo, dine sve da uniste Zrinske u Pounju.Spremaju se odludno da osvoje i njihove tvrdegradove. Zbog toga je on odredio straZe kojeie straZariti na pogodnim mjestima i naj avlj ivatidolazak turskih deta, kako bi se bijedan narodmogao bar bijegom spasavati, a branitelji na
s) E. Laszowski , Ervatske povresne gradevide, I , s . 125r.) I . W, Valvasor, Dle Ehre des gerzogthums Kraln,
nudoltswerth, 18?7-18?9, Band Iv, s. 431---436. J€dno odpitania na koje Je Nikola morao odgovoriti ovom po-slanstvu iz Ljubuane odnostlo se i na Novi na l'nl. Tuie blo najboui, narpoeodnrji prijelaz preko Une, gdje sepreko voale moglo prevesti sav pot?eban ratni materiialza eventualnu ekspediciju na bosanske Turke, na nilhovuutvrdu Kamengrad, No, trcbalo ie taj ,brod" preko UneStititi i artiljerijskom obranom. Ovi Nikolint planovt suostali samo teoretsko razmatranje ratne situacije u Pou-nju. :re6ko Je bilo organizirati obranu na t'ni, a pogotovoveeu ofanzivnu latnu ekspediciju preko Une.
{ r ) I . K u k u l j e v i 6 , z r i n g m d , s . 6 0 .c) Sabor se zaltzima za to da kralj potvdi nasljedstvo po-
sjeda koje su Zrinski stekli po ugovoru o nasuedstvu spokojnim knezom i banom Ivanom Karlovleem Krbavskim,da bl ti posjedi mogll biti lzvorom prihoda za obranunjihovth utvrda u Pounlu. Ako to krall ne kant uainiti,neka onda preuzme na sebe obranu Zrinskih utvrda uPounju, kao Sto je uzeo u obranu Biha6 i Ripat. (HSS,I. s. 33H38)eini se da je zbog obrane Pounja bio oddan i nekakavsastanak hrvatskog plemstva 1538, godine u Gvozdanskomgradu. Na tom le Saboru iznesena nedavna lzlava,grofaZrinskog u Krupi, da 6e jednostavno napustiti obranusvojih utvrda na IJni, ako ne bude pomo6i od k"arja.(HSS. rr. s. 181-r8D.
rs) HS, 1I, s. 465-466.!) Hs, II, s. 483--484.
104
M. Kr-uheklstari gradoui i teud,alni posjedi
iIi
II
t
obranu pripremiti.as) Na sve ovo kraljevskoDvorcko vijeie je mjeseca listopada 1540. j aviloZrinskima, da ie im u ime obrane kralj Ferdi-nand dati 1000 dukata za uzdrZavanje vojnihposada u njihovim utvrdama na Uni i jo! 2000dukata za uzdrZavanje konjinika, koji de branitinjihove posjede i narod na tom pogranidnompodrudju.ao)Uz neSto izdasniju pomoi kralja Ferdinanda i josuvijek nekakve prihode gvozdanskih rudnika,Zrinski su uspijevali braniti svoje gradove i po-sjede u Pounju nekako do sredine 16. stoljeda.Stradalo je u toj borbi mnogo naroda. Brojnakmetska sela na prostoru izmedu Une, Zrina,Gvozdanskog, Pedlja i Zirovca su bila uni5tena.Narod je odveden u ropstvo ili je izbjegao usj evernije kraj eve Hrvatske. Zrinski su od tihposjeda imali sve manje koristi. S druge stranesu stekli posjede u sjevernim krajevima Hrvat-ske, prije svega Meclumurje, a potom i posjedeStjepana Frankopana Ozaljskog (Gorski kotar,Primorje, Ozalj . . .) pa su imali sve manje inte-resa da se bore za obranu svoj ih gradova na Uni.Zbog toga ih prepu5taju kraji5koj granidnojobrani. Zrinsko je Pounj e bilo konadno osuilenona prcpast poslije pada Kostajnice i Novoga uturske ruke 1556. godine. Badava se sada za-brinuo za obranu granice na Uni i sam kraljFerdinand.aT) Obrana drugih Zrinskih utvrda naUni i u Pounju, za Li5nice, Dobre Njive, a oso-bito za Zrinj, Pedalj i Gvozdansko sada jemnogo teZa. O obrani ovih utvrda vi5e se sadabrine i Hrvatski sabor. Ban Petar Erdddv pi5eiz ratnog tabora kod Zirovca Ivanu Leni<oviiuo obrani Li5nice i o tome kako su Turci kod teutvrde podigli nekakvu svoju, kako bi je lak5eosvojili. Narod je u tom kraju, ono ito ga je pre-ostalo, tako bijedan da se od njega nema stodobiti ni uzeti, >a mi da prodamo sve svoie.ne bismo mogli sami obriniti ocl bosanstiitiTuraka Zrin, Li3nicu i Prevriac<<.aE) No uskoro,godine 1558. Turci su osvojili i Li5nicuae), pa suim sada biii otvoreni svi putevi i dolinom Zirov-ca prerna sjevernijim predjelima Zrinske gore.Iz izvjestaja L LenkoviCa god. 1563. vi.di se daje obrana na Uni bila izgublj ena. Utvrde na Unisu Turci redom osvojili. Grad Pedalj su napalii dijelom poruiili Turci vei 1558. godine. Naroduokolo Pedlj a se razbjeZao. Nema vise koristini od zemlje koja je zapu5tena. Godine 1563.sama kraji5ka posada je definitivno poru5ila zi-dine grada Pedlja, popalila grad, da ne bi biood koristi Turcima. Napu3tena je svaka obranai na Gori. Cudno je da je I. Lenkovii Eak i zaGvozdansko predlagao napu3tanje obrane i ru5e-nje ovog dobro gradenog ka5tela. Kaitel u Jam-nici takocler je te 1563. godine, mjeseca rujna,kraji5ki zapovjednik poru5io. Lenkovii je pred-lagao napu5tanje obrane dak i grada Zrina. Istog
mjeseca rujna 1563. porusena je i nekakva utvrdakraji5ke obrane u Zirovcu.so) Lenkovi6 je zapravopredlagao potpuno napuitanje obrane s ove stra-ne Zrinske gore i prebacivanje obrambene gra-nice na drugu stranu, na utvrde u Pokuplju.S tim se nikako nije slozio Hrvatski sabor, pa iesamo zahvaljujuci olporu Hrvatskog saboraborba za Pounje i podrudje Zrinske gore bitinastavljena sve do velike turske ofanzive 157?-78. godine.Grad Pedalj bio je takotler poruien i napu5ten1563. godine. Postojali su tek neki teoretski pla-novi njegove obnove. No, to nisu nadinili nasikraji5nici vei Turci, popraviv5i donekle dio gradau koji su postavili svoje straZe.5l) Pedalj 6e takosve do oslobodenja 1637. godine ostati u turskojvraslr.Grad Zrin su Turci napadali mnogo puta. Vei1540. odbio je opsadu grada Nikola IV Zrinski.s2)Za Zrin se osobito zauzimao Hrvatski sabor.Na saboru u Stenidnjaku, odrZanom 17. srpnja,gdje je hrvatsko plemstvo odbilo prijedloge I.Lenkoviia i stav kralja Ferdinanda da bi izstrate5kih razloga trebalo neke utvrde poru5itii napusti njihovu obramu, za Znn i druge zrin-ske utvrde u Pounju Sabor nagla5ava da ih netreba poruSiti i napusti.ti, vei preporuduje kraljuda se o nadinu nj ihove obrane dogovori s njiho-vim vlasnikom, Nikolom Zrinskim.ss) Zbog togavj eroj atno taj Sabor ne donosi nikakvih posebnihodluka o popravljanju utvrda u Pounju i naZrinskoj gori. Zbog takvog pak stava Saborapitanje daljnje sudbine Zrinskih utvrda u Pounjupreuzima na sebe Ivan Lenkovii, Sto je znadiloda je sve te utvrde trebalo porusiti i definitivnonapustiti nj ihovu obranu.sa)U izvjeltaju posebne Ferdinandove komisije kojaje obilazila granidne utvrde 1563. godine, opiir-nije se govori samo o Gvozdanskom gradu. Takomisija utvrduje da je Gvozdansko u dobromobrambenom stanju. Trebalo bi u gradu popra-ot)ra[loenom slanJu. lleDalo D1 u gradu popra-viti samo neke dijelove kroviSta. Cak je naje naputu koji je vodio od Novoga prerna Gvozdan-skom, na zgodnom poloZaiu. bila podisnuta nekaskom, na zgodnom poloZaju, podignuta nekamanja utvrda, vjerojatno dardak, u kojem se
n) sItKR, Ir. s. l8?.: ) l . K u k u l j e v l 6 , G r a d z r i n , s . 6 5 .i) HSS, III, s. 22. Sabor opet naglalava da bi obranuzrina krali trebao preuzefl na sebe.5i) IISS, I, s. t7-28.
.T UJ