dvopredmetni diplomski studij nakladništva elaborat · dvopredmetni diplomski studij nakladniŠtva...

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Osijek Odsjek za informacijske znanosti

DVOPREDMETNI DIPLOMSKI STUDIJI NAKLADNIŠTVA ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

Osijek, 2011.

DVOPREDMETNI DIPLOMSKI STUDIJ NAKLADNIŠTVA – ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

2

SADRŽAJ

PREDGOVOR 5

1. UVOD 6

1.1. Podaci o visokom učilištu 6 1.2. Odluka o prihvaćanju novog studijskog programa 6 1.3. Autori elaborata studijskog programa 6

2. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE

2.1. Strategija visokog učilišta 7 2.2. Standardi i propisi za provjeru stečenih ishoda učenja 7 2.3. Sudjelovanje studenata u procesima vezanim za osiguranje kvalitete visokog učilišta 7 2.4. Sudjelovanje predstavnika tržišta rada u razvoju visokog učilišta 8 2.5. Ustrojstvo informacijskog sustava 9 2.6. Standardi i propisi visokog učilišta o periodičnoj reviziji studijskih programa 9 2.7. Standardi i propisi zaštite studentskih prava 10 2.8. Standardi i propisi trajnog usavršavanja zaposlenika visokog učilišta 10 2.9. Osiguranje kvaliteta rada stručnih službi visokog učilišta 11

3. OPĆENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU 12

3.1. Naziv studija 12 3.2. Nositelj / izvođač studija 12 3.3. Tip studijskog programa 12 3.4. Razina 12 3.5. Znanstveno ili umjetničko područje 12 3.6. Znanstveno ili umjetničko polje 12 3.7. Znanstvena ili umjetnička grana 12 3.8. Uvjeti upisa na studij 12 3.9. Trajanje studija 12 3.10. Ukupan broj ECTS bodova 12 3.11. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija 12 3.12. – 3.14. Isprava o akreditiranom preddiplomskom sveučilišnom studiju 12 3.15. Analiza usklađenosti studijskog programa sa strateškim ciljevima visokog učilišta 13 3.16. Kompetencije koje student stječe završetkom studija 15 3.17. Mehanizam osiguravanja vertikalne mobilnosti studenata 17


3

3.18. Povezanost predloženog studija s temeljnim modernim vještinama i strukom 17 3.19. Povezanost predloženog sveučilišnog studija s potrebama lokalne zajednice 20 3.20. Analiza zapošljivosti studenata nakon završetka studijskog programa 22 3.21. Usporedba predloženog sveučilišnog studija s inozemnim programima 23 3.22. Dosadašnje iskustvo predlagača u izvođenju istih ili sličnih sveučilišnih studija 24 3.23. Partneri izvan visokoškolskog sustava koji sudjeluju u izvođenju programa 25 3.24. Razvoj međunarodne suradnje na učilištu – izvođaču studija 25

4. OPIS PROGRAMA

4.1. Popis obvezatnih i izbornih predmeta s brojem sati nastave i brojem ECTS bodova 27 4.1.1. – 4.1.3. Opis obvezatnih i izbornih predmeta 29 4.2. Struktura studija, ritam studiranja, uvjeti za upis 74 4.3. Popis predmeta koje student može izabrati s drugih studijskih programa 75 4.4. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom (engleskom) jeziku 76 4.5. Način završetka studija 76 4.6. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo

studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij 76

5. UVIJETI IZVOĐENJA STUDIJA 77

5.1. Mjesta izvođenja studijskog programa 77 5.2. Isprave o vlasništvu, pravu korištenja, zakupu ili drugoj valjanoj pravnoj osnovi 77 5.3. Dokaz o osiguranom prostoru za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja 77 5.4. Dokazi o osiguranoj vlastitoj opremi 78 5.5. Prostorni kapaciteti za izvođenje nastave 80 5.6. Optimalni broj studenata 81 5.7. Popis nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju nastave 81 5.8. Podaci o nastavnicima koji sudjeluju u izvođenju nastave 84 5.9. Procjena troškova studija po studentu 104 5.10. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa 106 5.11. Potpora koju Filozofski fakultet u Osijeku pruža studentima 107

POPIS TABLICA

Tablica 1. Popis obvezatnih predmeta s brojem sati nastave i brojem ECTS bodova 27 Tablica 2. Popis izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave i brojem ECTS bodova 28 Tablica 3. Popis nakladničkih područja iz kojih je moguće realizirati projektni 28 Tablica 4. Uvjeti za upis semestra na dvopredmetnom studiju nakladništva 74 Tablica 5. Uvjeti za upis pojedinih predmeta 75 Tablica 6. Popis predmeta koje student može izabrati s drugih studijskih programa 75


4

Tablica 7. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom (engleskom) jeziku 76 Tablica 8. Opis prostornih i kadrovskih uvjeta za izvođenje studijskog programa 78 Tablica 9. Opis kadrovskih uvjeta 81 Tablica 10. Popis i opterećenje nastavnika zaposlenih na visokoobrazovnoj ustanovi 82 Tablica 11. Popis i opterećenje vanjskih suradnika 83 Tablica 12. Popis i kvalifikacije suradnika iz nastavnih, istraživačkih i stručnih baza 83 Tablica 13. Projekcija osiguranih izvora financiranja rashoda predloženog programa visokog učilišta 104 Tablica 14. Projekcija izvora financiranja programa visokog učilišta 106

POPIS PRILOGA

Prilog 1. Odluka Vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku o prihvaćanju studija 109 Prilog 2. Isprava o akreditiranom preddiplomskom sveučilišnom studiju Informatologije 110 Prilog 3. Mišljenje organizacija vezanih uz tržište rada koje podupiru osnivanje studija 112 Prilog 4. Izjave čelnika radilišta o postojanju potrebne opreme i prostora 119 Prilog 5. Izjave članova Stručnog vijeća studija nakladništva s pripadajućim afilijacijama 125 Prilog 6. Životopisi nastavnika u EU formatu (European curriculum vitae format) 131 Prilog 7. Izjave nastavnika koji nisu zaposleni u visokoškolskoj ustanovi o suglasnosti za

sudjelovanje u izvođenju nastave 153 Prilog 8. Izjave čelnika ustanove u kojoj su zaposleni nastavnici – vanjski suradnici o dopuštenju za izvođenje nastave (s navođenjem predmeta i razdoblja važenja dozvole) 155


5

PREDGOVOR Ciljevi su predloženog dvopredmetnog diplomskog studija nakladništva obrazovanje stručnjaka koji će razumjeti i razvijati nakladništvo kao djelatnost koja osigurava nesmetan protok znanja i informacija, koji će unaprjeđivati nakladničke procese i proizvode implementacijom novih znanja i vještina, koji će sudjelovati u diseminaciji nacionalne baštine i znanosti na tiskanim, mrežnim i mobilnim platformama, koji će proučavati i razvijati raznolike aspekte nakladništva i kao djelatnosti i kao znanosti i koji će, naposljetku, kompetentno odgovoriti novim potrebama iznimno zahtjevnog tržišta rada. Studij kroz atraktivan, inovativan, interdisciplinaran i jedinstven program, kroz sinergiju akademskog i poduzetničkog duha, nastoji odgovoriti potrebama dinamičnog tržišta rada, pridonijeti jačanju sektora informacijsko-komunikacijskih djelatnosti koje moraju biti temelj razvoja informacijskog društva i društva znanja i obrazovati stručne, samostalne, odgovorne i visokomotivirane profesionalce koji će pridonijeti razvoju nakladništva i sudjelovati u daljnjem razvoju informacijskih i komunikacijskih znanosti.

Nakladništvom se u predloženom studijskom programu smatra djelatnost stvaranja, stjecanja, uređivanja, obrade, oblikovanja i diseminacije znanja i informacija, sadržaja i diskursa, koja spaja suvremene znanstvene spoznaje iz područja informacijsko-komunikacijskih znanosti s izazovima novih tehnologija i zahtjevima globalnog tržišta. Pokretanjem studija Filozofski fakultet i njegova sastavnica Odsjek za informacijske znanosti žele upotpuniti cjelinu nakladničkih studija na Fakultetu kroz razvoj studentskih potencijala različitih studijskih grupa. Postojeći Nakladnički modul na jednopredmetnom diplomskom studiju Informatologije obrazuje stručnjake visokih organizacijskih i upravljačkih kompetencija čija je temeljna snaga implementacija suvremenih tehnologija u nakladničke procese i koji se slijedom toga usmjeravaju prema djelatnostima obrade, oblikovanja i diseminacije znanja i informacija. Dvopredmetnom diplomskom studiju nakladništva cilj je obrazovati stručnjake koji će, uz organizacijske i upravljačke kompetencije, steći vještine stvaranja, stjecanja i uređivanja pisanih diskursa. Tako koncipiranom uredničkom studiju nakladništva cilj je spojiti znanja studenata jezičnih studija s informacijskim, komunikacijskim i uredničkim vještinama potrebitim za uspješno svladavanje izazova u kompetitivnom okružju modernog nakladništva.

Predloženi je studij u nacionalnim okvirima jedinstven i originalan, a proizlazi iz pet temeljnih spoznaja: 1) pluralitet nakladnika i nakladničkih proizvoda od vitalne su važnosti za razvoj i opći boljitak demokratskih društava, 2) nakladništvo je, kao prva djelatnosti koja je osigurala nesmetan protok znanja i informacija, paradigma informacijsko-komunikacijskih djelatnosti, 3) nakladništvo je gospodarska djelatnost čija razvijenost izravno ukazuje na stupanj ekonomske uznapredovalosti društva, 4) nakladništvo se u proteklih 30-ak godina etabliralo i kao djelatnost i kao područje znanstvenog interesa u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti, 5) u Republici Hrvatskoj studij nakladništva ne postoji, iako je razvidna golema potreba za njim (v. poglavlje 3.18. ovog elaborata).


6

1. UVOD 1.1. PODACI O VISOKOM UČILIŠTU

Sveučilište Josipa Jurja Strosmayera u Osijeku Trg Sv. Trojstva 3, 31000 Osijek Tel: (031) 224 102, 224 110, 224 120, 224 130 Fax: (031) 207 015 http://www.unios.hr

Filozofski fakultet u Osijeku L. Jägera 9, 31000 Osijek Tel: (031) 211 400 Fax: (031) 212 514 E-mail: [email protected] http://web.ffos.hr

1.2. ODLUKA O PRIHVAĆANJU NOVOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Odluku o prihvaćanju Dvopredmetnog diplomskog studija nakladništva donijelo je Vijeće Filozofskog fakulteta u Osijeku na 9. sjednici u akademskoj godini 2010./2011. održanoj 29. lipnja 2011. godine. Navedena je odluka u Prilogu 1 ovog elaborata. 1.3. AUTORI ELABORATA STUDIJSKOG PROGRAMA

Autor studijskog programa: izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić, znanstveno polje informacijskih i komunikacijskih znanosti,

datum zadnjeg izbora 23. veljače 2011.

Koautori studijskog programa: izv. prof. dr. sc Damir Hasenay, znanstveno polje kemijskog inženjerstva, datum zadnjeg izbora

17. prosinca 2008. doc. dr. sc. Boris Badurina, znanstveno polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, datum

zadnjeg izbora 23. veljače 2011. doc. dr. sc. Mario Barišić, znanstveno polje kemijskog inženjerstva, datum zadnjeg izbora 15.

siječnja 2007. doc. dr. sc. Gordana Dukić, znanstveno polje ekonomija, datum zadnjeg izbora 28. siječnja 2010. doc. dr. sc. Jelena Lakuš, znanstveno polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, datum

zadnjeg izbora 1. ožujka 2008. doc. dr. sc. Nives Tomašević, znanstveno polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, datum

zadnjeg izbora 17. prosinca 2010. Boris Bosančić, asistent Tomislav Jakopec, asistent Milijana Mičunović, asistentica Josipa Selthofer, asistentica


7

2. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE

2.1. STRATEGIJA VISOKOG UČILIŠTA

Filozofski fakultet u Osijeku usvojio je strategiju razvoja Filozofski fakultet u Osijeku, Izvor

znanja. Strategija razvoja 2011. – 2015. na 9. sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku u akademskoj godini 2010./2011. održanoj 29. lipnja 2011. godine. Usvojenom je strategijom predviđeno da će Uprava Fakulteta godišnje „podnositi izvješća o provedbi ciljeva, zadataka i aktivnosti definiranih u Strategiji Filozofskog fakulteta u Osijeku“. Također, predviđeno je da će Fakultet „javno izvještavati o provedbi Strategije tijekom svake akademske/kalendarske godine te će donositi pokazatelje i mjerila koji će biti podlogom za praćenje zacrtanih postignuća“.

2.2. STANDARDI I PROPISI ZA PROVJERU STEČENIH ISHODA UČENJA

Standardi i propisi za provjeru stečenih ishoda učenja (ispitni postupci), uključujući metode provjere osiguranja kvalitete, nepristranosti, transparentnosti, postupaka u slučajevima žalbi i drugim relevantnim područjima definirani su Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U duhu zahtjeva Bolonjskoga procesa, a kako bi postupci za ocjenjivanje studenata bili oblikovani tako da mjere postignuća planiranog rezultata učenja i drugih programskih ciljeva, na Filozofskom se fakultetu teži postaviti težište na kontinuirano ocjenjivanje studentskih aktivnosti. Takav pristup omogućuje objektivnije vrednovanje, transparentnost provjere, bolju mogućnost kvantifikacije te kontinuirano praćenje uspjeha i napredovanja. Voditelje samostalnih ustrojbenih jedinica potiče se da za svaki kolegij unutar svojih studijskih programa osiguraju informiranost studenata o strategijama i metodama ocjenjivanja. 2.3. SUDJELOVANJE STUDENATA U PROCESIMA VEZANIM ZA OSIGURANJE KVALITETE VISOKOG

UČILIŠTA

Radnje i procesi vezani uz praćenje osiguranja kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i njegovoj sastavnici, Filozofskom fakultetu u Osijeku, definirani su nizom dokumenata: Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Statutom

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za

osiguranje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Strategijom za

uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, Statutom

Filozofskog fakulteta u Osijeku, Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje

kvalitete visokog obrazovanja na Filozofskom fakultetu, Poslovnikom povjerenstva za

unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, Priručnikom za osiguravanje

kvalitete obrazovanja na Filozofskom fakultetu i sl. Već je temeljnim dokumentom osiguranja


8

kvalitete na Sveučilištu, Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na

Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, određeno da se u rad Sveučilišnog centra za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku uključuju i studenti (članak 7). Strategijom za uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na

Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku predviđena je provedba studentskog vrednovanja nastavnika, pri čemu su „rezultati provođenja studentske evaluacije osnova za daljnji rad na poboljšanju nastave.“ Postupak vrednovanja detaljno je opisan: „Evaluacija se provodi pismeno na kraju nastave tako da studenti vrednuju određene elemente obrazovnog procesa – organizaciju i strukturu kolegija, opterećenje kolegijem, ocjenjivanje i ispite, utjecaj predavanja na studente, područje kolegija i opće procjene. Rezultati evaluacije promatraju se u odnosu na prethodne rezultate (kako bi se pratio napredak od uvođenja promjena) i u odnosu na druge nastavnike.“

Navedene su odredbe ugrađene i u dokumente Filozofskog fakulteta i kao takve se implementiraju na semestralnoj i godišnjoj razini. Studenti su, uz nastavnike i ostale djelatnike Fakulteta, uključeni u proces osiguravanja kvalitete na sljedeće načine:

• Ured za osiguranje i unapređivanje kvalitete informira predstavnike studenata (Studentski zbor), nastavnike i ostale djelatnike o planiranim aktivnostima u tekućoj godini, načinu i vremenu provedbe aktivnosti i ishodima provedenih aktivnosti

• studenti, nastavnici i ostali djelatnici Fakulteta svoje potrebe i ideje vezane uz kvalitetu obrazovanja iznose Uredu za osiguranje i unaprjeđivanje kvalitete, a voditelj Ureda potrebe i ideje studenata i djelatnika prenosi Povjerenstvu za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokoga obrazovanja; na sastancima Povjerenstva raspravlja se o prijedlozima i donose zaključci o daljnjem postupanju

• Povjerenstvo predlaže upravi Fakulteta aktivnosti i postupke za promicanje kvalitete obrazovanja i kulture kvalitete na Fakultetu

• na Fakultetskom se vijeću na redovitim ili tematskim sjednicama podnose izvješća o provedenim aktivnostima i raspravlja o njima.

Iz opisa sustava osiguravanja kvalitete obrazovanja te dokumenata na kojima sustav počiva razvidno je da odgovornost za razvoj kvalitete obrazovanja snose svi sudionici u procesu obrazovanja na Fakultetu – studenti, nastavnici i svi ostali zaposlenici. 2.4. SUDJELOVANJE PREDSTAVNIKA TRŽIŠTA RADA U RAZVOJU VISOKOG UČILIŠTA

Povezivanje nastavnog procesa s tržištem rada predviđeno je u Strategiji Filozofskog fakulteta i naglašeno u strategijskom cilju unaprjeđenja nastavnog procesa kroz izradu i izvođenje suvremeno koncipiranih interdisciplinarnih studija koji će, prije svega, imati zadaću osposobljavati buduće stručnjake za profesionalan i odgovoran individualan i timski rad u zajednici; cilj je plansko uvođenje novih studijskih programa sukladno potrebama tržišta rada i sukladno mogućnostima koje Fakultetu stoje na raspolaganju. Izvedba dvopredmetnog diplomskog studija nakladništva implicira integraciju predstavnika tržišta rada i nastavnog


9

procesa, budući da uključuje savjetodavno tijelo, Stručno vijeće studija nakladništva, sastavljeno od predstavnika eminentnih hrvatskih nakladnika i knjižara (v. poglavlje 3.23 ovog elaborata).

2.5. USTROJSTVO INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA PRIKUPLJANJE, VOĐENJE, OBRADU I

IZVJEŠTAVANJE O STATISTIČKIM PODACIMA VEZANIM UZ ORGANIZACIJU I PROVEDBU

STUDIJSKIH PROGRAMA I ONIMA KOJI SU POTREBNI ZA OSIGURANJE KVALITETE

Filozofski fakultet kroz Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) ima stalan uvid i ažurne podatke o studijima, studentima i nastavnicima, što omogućuje praćenje, objedinjavanje i obrađivanje podataka o broju prijavljenih u odnosu na broj upisanih studenata u I. godinu studija, prosječnoj ocjeni obrazovanja u srednjoj školi, vrsti škole iz koje dolaze pristupnici (gimnazija, strukovna škola i sl.), broju studenata koji se upisuju na poslijediplomski studij, broju studenta na kolegiju, prikupljenim ECTS bodovima, statusu studenta, broju upisanih u višu godinu studija i prolaznost, prosječnoj ocjeni studiranja, prolaznosti i ocjenama na ispitu, prosječnoj duljini studiranja, broju završenih i diplomiranih studenata u godini i sl. Stručne službe Fakulteta vode evidenciju (dosje) o svim zaposlenicima Fakulteta u koji se pohranjuju sve informacije o izborima u zvanja, izvješća stručnih povjerenstava s podatcima o znanstveno-nastavnom radu, podatci o usavršavanju i sl.

Uz navedeno, Povjerenstvo za osiguranje kvalitete organizira prikupljanje, analizu i korištenje relevantnih informacija o studijskim programima, nastavnom procesu, radu studentske službe, knjižnice i sustava za pomoć studentima, o informacijskom sustavu i drugim resursima učenja, o edukaciji osoblja, znanstveno-istraživačkom i stručnom radu, međunarodnoj suradnji i pokazateljima kvalitete, a u svrhu učinkovitoga upravljanja studijskim programima i drugim aktivnostima.

Informacije o podacima vezanim uz organizaciju i provedbu studijskih programa i onima vezanim uz osiguranje kvalitete dostupne su na mrežnim stranicama Povjerenstva za osiguranje kvalitete (http://web.ffos.hr/povjerenstvo_za_kvalitetu/) i na intranetu Fakulteta, na mrežnim stranicama Fakulteta, a prema potrebi i na mrežnim stranicama pojedinih odsjeka. 2.6. STANDARDI I PROPISI VISOKOG UČILIŠTA O PERIODIČNOJ REVIZIJI STUDIJSKIH PROGRAMA

Temeljni dokument kojim se regulira postupak odobravanja, ali i sustavne evaluacije i periodičke revizije studijskih programa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku su Pravila za

provedbu postupka vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih i

stručnih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Filozofski fakultet poduzima učinkovite aktivnosti osiguranja kvalitete kojima se osigurava izrada kvalitetnih studijskih programa, njihova kontinuirana evaluacija i susljedna periodička revizija. Dva su prodekana zadužena za ova pitanja, prodekan za nastavu i prodekan za studijske programe i studente. Brinući o obliku i sadržaju studijskih programa, Fakultet je usto poduzeo i aktivnosti poboljšanja kvalitete nastavničkih studija formiranjem Povjerenstva za nastavničke studije.


10

Periodičke revizije programa provode se tijekom godišnjeg predlaganja i prihvaćanja izvedbenih programa za narednu akademsku godinu. Ovisno o potrebama programi se revidiraju tako da svaka samostalna ustrojbena jedinica predlaže potrebne izmjene te ih upućuje Fakultetskom vijeću koje ih prosljeđuje na prihvaćanje Senatu Sveučilišta. U svrhu redovite periodičke revizije programa na svakom je pojedinačnom odsjeku, katedri ili studiju provedena samoanaliza studijskih programa tijekom akademske godine 2009./2010., a analiza prikupljenih podataka podloga je prijedloga za poboljšanja.

2.7. STANDARDI I PROPISI ZAŠTITE STUDENTSKIH PRAVA

Standardi i propisi zaštite studentskih prava definirani su nizom dokumenata, primjerice Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti nastavnika i suradnika, Pravilnikom o stegovnoj

odgovornosti studenata i sl. Najvažniji oblik potpore studentima, koji podrazumijeva i informiranje studenata o njihovim pravima i obvezama, je konzultativni rad mentora sa studentima. Mentorski je sustav na Filozofskom fakultetu ustrojen usporedo s implementacijom bolonjskog procesa. Kako bi zaživio u praksi, izrađen je Naputak o radu mentora sa studentima

kojim se određuje tko može biti mentor, tko imenuje mentora, način i dinamika rada sa studentima, uloga mentora i sl. Mentori su studentima dostupni u vrijeme konzultacija i putem e-maila. Sve informacije vezane uz studijske programe, izvedbeni nastavni plan, pravilnike, odluke i naputke, studenti mogu pronaći i na mrežnim stranicama Fakulteta.

2.8. STANDARDI I PROPISI TRAJNOG USAVRŠAVANJA ZAPOSLENIKA VISOKOG UČILIŠTA

Filozofski fakultet podržava profesionalni razvoj i trajno usavršavanje nastavnika na različite načine: organizacijom besplatnog pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičkog obrazovanja za nastavnike Fakulteta, organizacijom nastupnih predavanja za pristupnike koji se prvi puta biraju u znanstveno-nastavna zvanja, sukladno Odluci Rektorskog zbora o obliku i načinu provedbe

nastupnog predavanja; organizacijom rada povjerenstava i recenzenata za ocjenu nastavnih materijala koji se objavljuju na mrežnim stranicama Fakulteta, sveučilišnih udžbenika i znanstvenih knjiga u izdanju Fakulteta; financiranjem sudjelovanja na seminarima, znanstvenim i stručnim skupovima i okruglim stolovima u zemlji i inozemstvu; financiranjem ili sufinanciranjem troškova doktorskih studija na drugim sveučilištima za djelatnike Fakulteta; podupiranjem organizacije znanstvenih skupova; omogućavanjem korištenja slobodne studijske godine ili semestra u svrhu znanstvenoga rada ili boravka na inozemnim sveučilištima i sl. Opći standardi i propisi trajnog usavršavanja zaposlenika na Filozofskom fakultetu utvrđeni su Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uvjetima za izbor u znanstvena zvanja koje utvrđuje Nacionalno vijeće za znanost, minimalnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja koje propisuje Rektorski zbor i sl.


11

2.9. OSIGURANJE KVALITETE RADA STRUČNIH SLUŽBI VISOKOG UČILIŠTA

Osiguranje kvalitete rada stručnih službi na Filozofskom fakultetu u Osijeku detaljno je razrađeno u Priručniku za osiguravanje kvalitete obrazovanja na FFOS-u, proizašlom iz temeljnih dokumenata o osiguranju kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera i na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Poglavlje 2.4.5. (Edukacija nastavnika i stručno-administrativnoga osoblja) za ciljeve postavlja sustavno praćenje potreba stručno-administrativnoga osoblja za osposobljavanjem i usavršavanjem, planiranje programa osposobljavanja i usavršavanja s obzirom na potrebe i zahtjeve stručno-administrativnoga osoblja, organizaciju tematskih tečajeva, predavanja ili radionica i naposljetku praćenje i evaluaciju rezultata osposobljavanja i usavršavanja svih djelatnika Fakulteta. U svrhu ostvarenja navedenih ciljeva predviđene su sljedeće aktivnosti: Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja provodit će ispitivanje interesa i potreba stručno-administrativnoga osoblja za usavršavanjem; na temelju provedene analize pripremit će plan usavršavanja osoblja; tijekom akademske godine organizirat će provedbu planiranih programa usavršavanja, analizirati rezultate usavršavanja i zadovoljstvo osoblja ponuđenim programima; ukoliko se tijekom akademske godine, a kao dopuna prije utvrđenoga plana usavršavanja, iskaže interes i potreba za usavršavanjem djelatnika na Fakultetu ili izvan njega, Povjerenstvo će i te potrebe razmotriti. Navedene aktivnosti provode se kontinuirano.


12

3. OPĆENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU 3.1. NAZIV STUDIJA Dvopredmetni diplomski studij nakladništva

3.2. NOSITELJ / IZVOĐAČ STUDIJA Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti

3.3. TIP STUDIJSKOG PROGRAMA Sveučilišni studij

3.4. RAZINA Diplomski sveučilišni studij

3.5. ZNANSTVENO ILI UMJETNIČKO PODRUČJE Društvene znanosti

3.6. ZNANSTVENO ILI UMJETNIČKO POLJE Informacijske i komunikacijske znanosti

3.7. ZNANSTVENA ILI UMJETNIČKA GRANA Informacijski sustavi i informatologija, knjižničarstvo, masovni mediji

3.8. UVJETI UPISA NA STUDIJ Završen preddiplomski sveučilišni studij iz znanstvenog područja društvenih ili humanističkih znanosti uz stečenih 180 ECTS bodova

3.9. TRAJANJE STUDIJA 4 semestra

3.10. UKUPAN BROJ ECTS BODOVA 60

3.11. AKADEMSKI NAZIV KOJI SE STJEČE ZAVRŠETKOM STUDIJA Magistar/magistra nakladništva 3.12. – 3.14. Predloženi studij je diplomski sveučilišni studij. Isprava o akreditiranom preddiplomskom sveučilišnom studiju Informatologije iz znanstvenog polja informacijskih i komunikacijskih znanosti je u prilogu 2 ovog elaborata.


13

3.15. ANALIZA USKLAĐENOSTI STUDIJSKOG PROGRAMA SA STRATEŠKIM CILJEVIMA VISOKOG

UČILIŠTA

Strategija razvoja Filozofskog fakulteta u Osijeku usvojena je na sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta 29. lipnja 2011. godine. Predloženi studijski program u cijelosti je usklađen s navedenom strategijom, budući da se uklapa u misiju i viziju Filozofskog fakulteta i da promiče njegove temeljne vrijednosti. Temeljna je misija Filozofskog fakulteta obrazovanje studenata s mjerljivim i jasnim znanjima, profesionalnim kompetencijama i vještinama što je predloženim studijskim programom, kako je razvidno iz poglavlja 3 i 4 ovog elaborata, ostvareno. Program je u skladu s vizijom Fakulteta, koja anticipira sustavno razvijanje i unaprjeđivanje znanstveno-istraživačkih jedinica i izvedbu nastavnih programa koji studentima osiguravaju stjecanje znanja i vještina primjerenih izazovima suvremenog društva. Program je posebice u suglasju sa strategijskim ciljem unaprjeđenja nastavnog procesa kroz izradu i izvođenje suvremeno koncipiranih interdisciplinarnih studija koji će, prije svega, imati zadatak osposobljavati buduće stručnjake za profesionalan i odgovoran individualan i timski rad u zajednici; također, program odgovara cilju planskog uvođenja novih studijskih programa sukladno potrebama tržišta rada i sukladno mogućnostima koje Fakultetu stoje na raspolaganju.

Od posebne je važnosti s obzirom na usklađenost studijskog programa sa strategijom Filozofskog fakulteta cilj 7. razvojno-stručnog rada koji se odnosi na izdavačku djelatnost, a koji podrazumijeva stvaranje uvjeta za nesmetano funkcioniranje i odvijanje izdavačke djelatnosti. Zadatak 7.1. jest usmjeravanje izdavačke djelatnosti Fakulteta prema jačanju znanstvene komunikacije, što će posljedično dovesti do jačanja ugleda Fakulteta u cijelosti. Aktivnost 7.1.3. kojom se navedeni zadatak ostvaruje je podupiranje razvoja nakladničkih studija i vještina potrebnih za stručno, jezično i oblikovno uređivanje rukopisa. Kao pokazatelj učinka izrijekom je navedeno osnivanje studija nakladništva. Slijedom navedenog, predloženi studijski program eksplicitno proizlazi iz Strategije razvoja Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Opravdanost i svrhovitost pokretanja studija nakladništva utemeljena je i na brojnim strateškim dokumentima Europske Unije i Republike Hrvatske. Predloženi se program u cijelosti oslanja na važeće međunarodne standarde preobrazbe i unaprjeđenja visokog školstva s naglaskom na razvoj i izgradnju europske zajednice kao društva s dinamičnim i konkurentnim gospodarstvom temeljenim na znanju, koje će nuditi brojnija kvalitetna radna mjesta. Lisabonska deklaracija iz 2000. izrijekom spominje industrije kulture i znanja, kojima pripada i nakladništvo, pridajući im iznimno važnu zadaću dodavanja vrijednosti kroz istraživanje i povezivanje raznolikosti europskoga kulturnog prostora. Javne ustanove su, prema toj deklaraciji, dužne na svim razinama koristiti nove tehnologije da bi informacije i sadržaje učinile što dostupnijima građanima europskih zemalja. Revizija Lisabonske deklaracije iz 2005. godine dodatno je naglasila da se europski gospodarski rast mora temeljiti na kreativnosti i inovativnosti, a nakladništvo, kao iznimno dinamična djelatnost s visokom dodanom vrijednošću koja zapošljava stručnjake posebnih vještina i koja je oduvijek sudjelovala u razvijanju novih tehnologija, zasigurno zadovoljava taj kriteriji.


14

Program je u suglasju i s načelima nove europske strategije (Europe 2020. A strategy for smart,

sustainable and inclusive growth) iz 2010. godine, posebice s inicijativom „Inovativna Unija“, kojoj je cilj jačanje suradnje obrazovnih i poslovnih subjekata i posebice poticanje poduzetničkog duha; zemlje članice se potiču da na nacionalnim razinama ulažu u istraživačke i razvojne potencijale u svrhu forsiranja izvrsnosti i promišljene specijalizacije zanimanja, čemu se posebice pridonosi snaženjem suradnje sveučilišta, istraživačkih instituta i poslovnog sektora. Jedan od dokumenata proizašlih iz nove europske strategije (A new impetus for European

cooperation in Vocational Education and Training to support the Europe 2020 strategy) u cijelosti se podudara s idejom predloženog studija budući da naglašava važnost sinergije znanja stečenih formalnim obrazovanjem s ključnim kompetencijama stečenim kroz praktični rad; isti dokument naglašava potrebu aktivnijeg uključivanja poslovnog sektora u izvedbu studija kroz stručna studijska vijeća, što je u predloženom studiju nakladništva, kroz savjetodavno tijelo Stručno vijeće studija nakladništva, i ostvareno.

Budući da je nakladništvo ključna djelatnost s obzirom na promociju i zaštitu europske i svjetske kulturne raznolikosti i budući da, s obzirom na aktivno sudjelovanje u razvoju novih tehnologija, moderno elektroničko nakladništvo ima golemu ulogu u širenju te raznolikosti kroz digitalne medije, studij je u skladu i s temeljnim strateškim dokumentima o potrebi čuvanja i promicanja kulturne raznolikosti (UNESCO Convention on cultural diversity, 2005., A Digital Agenda for

Europe, 2010.). Opravdanost pokretanja studija nakladništva razvidna je, osim iz navedenih strateških dokumenata, i iz niza preporuka i zaključaka različitih tijela Europske unije. Tako, primjerice, Commission recommendation of 20 August 2009 on media literacy in the digital

environment for a more competitive audiovisual and content industry and an inclusive

knowledge society ističe da inicijative na poboljšanju digitalne medijske pismenosti moraju izravno uključiti nakladništvo, jer je iznimno vrijedno iskustvo nakladničke industrije nezamjenjivo u stvaranju pozitivnog i kreativnog ozračja raznolikosti mišljenja i ideja, vrijednosti, tolerancije, jednakosti, transparentnosti i općenito produktivnog dijaloga kojemu zemlje europske zajednice teže.

S obzirom na strateške akte Republike Hrvatske, predloženi studij na nekoliko razina preuzima i promiče postavke iz više ključnih dokumenata, a posebice iz Polaznih osnova Hrvatskoga

kvalifikacijskog okvira, Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, Operativnog programa razvoja

ljudskih potencijala i Strateškog plana Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike

Hrvatske za razdoblje 2011. – 2013. Predloženim je studijem u cijelosti ostvarena sinergija ishoda učenja i potreba tržišta rada te isprepletenost obrazovnog sustava i poslovnog sektora što je u cijelosti usklađeno s temeljnom zadaćom navedenih strateških dokumenata istaknutom već u Polaznim osnovama, a to je da ključ potrebitih promjena leži „u povezivanju kvalitetnoga obrazovnog sustava s tržištem rada te izgradnjom kompetitivnoga gospodarstva uz nužnu socijalnu povezanost“, potom u Operativnom programu koji na više mjesta zahtijeva usredotočenje na „stvaranje bolje povezanosti između akademskog sektora i poduzeća u smislu toga da će studenti steći vještine koje će ih bolje pripremiti za poslovni svijet“ i naposljetku u polaznoj i temeljnoj ideji Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira čiji je smisao omogućiti dijalog


15

obrazovnog, istraživačkog i poslovnog sektora. Načela izrade i razvoja Hrvatskoga

kvalifikacijskog okvira ujedno su i načela predloženog studija nakladništva, posebice načela poštivanja hrvatskog naslijeđa i postojećeg sustava obrazovanja, prihvaćanja smjernica EU-a i iskustava drugih zemalja, pripreme društva za europske integracije, osiguranja jednakosti obrazovnih mogućnosti i promicanja partnerstva državnih institucija, poslodavaca i provoditelja obrazovanja. Studij također promiče postavke Općeg cilja 3 (Razvijanje znanosti kao pokretača dugoročnog gospodarskog i društvenog razvoja) Strateškog plana Ministarstva znanosti,

obrazovanja i športa Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2013., a posebice Posebni cilj 3.1. (Poticati okrupnjavanje znanstvenog potencijala na javnim institutima i sveučilištima) i Posebni cilj 3.2. (Poticati i usmjeravati znanstvena istraživanja sukladno potrebama gospodarstva i društvenog razvoja). Studij u cijelosti preuzima i promiče ideju da je „znanstveno istraživački rad i djelotvorno prenošenje njegovih rezultata (inovacija) u dobra, usluge i procese jedna od temeljnih poluga u stvaranju konkurentnog gospodarstva i društva znanja.“

3.16. KOMPETENCIJE KOJE STUDENT STJEČE ZAVRŠETKOM STUDIJA I POSLOVI ZA KOJE JE

OSPOSOBLJEN

Ciljevi su studija obrazovanje stručnjaka koji će kompetentno odgovoriti novim potrebama tržišta rada, koji će razumjeti i razvijati nakladništvo kao djelatnost koja osigurava nesmetan protok znanja i informacija, koji će unaprjeđivati nakladničke proizvode implementacijom novih tehnologija, koji će sudjelovati u diseminaciji nacionalne baštine i znanosti na tiskanim, mrežnim i mobilnim platformama i koji će proučavati i razvijati raznolike aspekte nakladništva i kao djelatnosti i kao znanosti. Studij kroz atraktivan, inovativan, interdisciplinaran i jedinstven program, kroz sinergiju akademskog i poduzetničkog duha, nastoji odgovoriti potrebama dinamičnog tržišta rada, pridonijeti jačanju sektora informacijsko-komunikacijskih djelatnosti koje moraju biti temelj razvoja informacijskog društva i društva znanja i obrazovati stručne, samostalne, odgovorne i visokomotivirane profesionalce koji će pridonijeti razvoju nakladništva i sudjelovati u daljnjem razvoju informacijskih i komunikacijskih znanosti.

Završetkom diplomskog studija nakladništva student stječe sljedeće ključne kompetencije (sukladno shvaćanju ključnih kompetencija u Europskom i Hrvatskom kvalifikacijskom okviru):

• komunikacija na materinskom jeziku – student razvija i usavršava komunikacijske vještine na materinskom jeziku kroz rad na uređivanju i oblikovanju tekstova; student razvija posebne, iznimno visoke kompetencije rada s pisanim diskursima

• osnove informacijsko-komunikacijskih tehnologija – student stječe visoku razinu vještina rada s informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, poput pripreme i izrade elektroničkih publikacija, korištenja programa za oblikovanje tekstualnih i ilustrativnih sadržaja, pretraživanja digitalnih repozitorija i baza podataka i sl.

• organiziranje učenja – s obzirom na interdisciplinarnost područja, student stječe vještine povezivanja različitih teorijskih pristupa i različitih organizacijskih modela i njihove


16

primjene u ostvarivanju konkretnih zadaća, uči kako upravljati znanjem s ciljem realizacije projekata i sl.

• građanske kompetencije – student razvija svijest o odgovornosti prema društvu, važnosti diseminacije i promidžbe kulturnih i znanstvenih postignuća, važnosti prava na pristup znanjima i informacijama, stječe svijest o informacijskom bogatstvu kao preduvjetu napretka, o važnosti pluraliteta mišljenja i ideja za razvoj demokratskih sustava i sl.

• poduzetništvo – studijski program kroz povezanost s tržištem rada potiče poduzetnički duh, razvija svijest o mogućnosti i važnosti uspjeha u kompetitivnom i inovativnom radnom okružju, razvija samostalnost i odgovornost pri izvršavanju zadaća, a s obzirom na narav nakladničkog poslovanja posebice razvija sposobnosti timskog rada

• kulturno izražavanje – student stječe svijest o važnosti ljepote pisanog i govornog diskursa, upoznaje se s knjigom kao medijem i sastavnim dijelom nacionalnog kulturnog blaga, upoznaje različite tehnologije prijenosa kulturnih sadržaja, razvija kritički stav prema izraženim idejama i mišljenjima.

Kompetencije, znanja i vještine koje studenti stječu na pojedinim kolegijima navedeni su u opisima kolegija u poglavlju 4 ovog elaborata. Završetkom diplomskog studija nakladništva student je osposobljen za obavljanje sljedećih poslova:

• istraživanje tržišta i propitivanje mogućnosti djelovanja nakladničke kuće, analiza postojećih i stvaranje novih tržišnih niša,

• izbor, kontaktiranje, angažiranje ili prihvaćanje autora i autorskih rukopisa,

• stjecanje, uređivanje i diseminacija rukopisa i susljedna prilagodba plasmana rukopisa različitim nakladničkim proizvodima

• kontekstualiziranje specifičnih nakladničkih proizvoda i primjena adekvatnih postupaka oblikovanja, distribucije i marketinga

• procjena prikladnosti sadržaja za određeno nakladničko područje slijedom znanja o strukturi nakladničkih područja i odlikama svakog od njih

• „spajanje“ marketinških i distribucijskih modela s određenim autorima i autorskim rukopisima

• procjena kvalitete autorskog djela, troškova proizvodnje i mogućnosti prodaje i donošenje odluke o isplativosti investiranja u određene autore ili projekte

• procjena kulturne i znanstvene vrijednosti autorskog djela uz pomoć recenzenata i ostalih stručnjaka

• uređivanje i sudjelovanje u oblikovanju knjige s ciljem zadovoljavanja očekivanja autora i u skladu sa specifičnostima nakladničkog područja

• korištenje novih tehnologija s ciljem smanjivanja troškova proizvodnje, razvijanje novih marketinških tehnika s ciljem korištenja „digitalnih komunikacijskih kanala“

• promocija knjige ciljanim kupcima, posrednicima (npr. knjižarima) i ključnim kupcima (npr. ministarstvima, školskim aktivima i sl.)


17

• izrada kratkoročnog i dugoročnog nakladničkog plana i susljedno vođenje evidencije o slijedu uredničkih postupaka i pravodobnosti tih radnji.

Detaljniji opis kompetencija potrebitih za obavljanje navedenih poslova nalazi se u poglavlju 4 ovog elaborata. 3.17. MEHANIZAM OSIGURAVANJA VERTIKALNE MOBILNOSTI STUDENATA U NACIONALNOM I

MEĐUNARODNOM PROSTORU VISOKOG OBRAZOVANJA

Dvopredmetni diplomski studij nakladništva osigurava iznimno visoku pokretljivosti studenata, budući da je uvjet za upis završen preddiplomski sveučilišni studiji iz znanstvenog područja društvenih ili humanističkih znanosti uz ostvarenih 180 ECTS bodova, što je u skladu s Akcijskim planom za otklanjanje prepreka i jačanje međunarodne mobilnosti u obrazovanju za

razdoblje od 2010. do 2012. godine. Struktura studija tako je osmišljena da student tijekom dvije godine studiranja stječe sva potrebna opća znanja i kompetencije – u prvom semestru općenito o nakladništvu, u drugom o suvremenom društvenom kontekstu nakladništva s naglaskom na organizacijske aspekte i nove oblike nakladništva, u trećem o upravljanju nakladničkom proizvodnjom i marketingu nakladničkih proizvoda – uz kontinuiranu specijalizaciju prema određenom aspektu nakladništva kroz izborne kolegije, praktični projektni rad u nakladničkim ili knjižarskim ustanovama i diplomski rad.

Slijedom takve studijske strukture, osigurana je visoka pokretljivost studenata na razini Fakulteta i Sveučilišta, ali i na razini ostalih kompatibilnih fakulteta na drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Raspodjela ECTS bodova sukladna je Pravilniku o studijima i

studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i slijedi načela usuglašavanja visokoškolskog obrazovanja unutar Europskog prostora visokog obrazovanja, u skladu sa Standardima i smjernicama osiguranja kvalitete Europskog prostora visokog obrazovanja.

Kandidatima za upis na studij preporuča se poznavanje engleskog jezika i napredno poznavanje rada na računalu. Preddiplomski studijski programi dostatni za praćenje studija su programi iz znanstvenog područja društvenih ili humanističkih znanosti. Riječ je ponajprije o studijskim programima koji se izvode na Filozofskom fakultetu u Osijeku i na ostalim Filozofskim fakultetima u Republici Hrvatskoj, koji studentima daju potrebite kompetencije za dvopredmetno studiranje na diplomskoj razini i vještine potrebite za vrednovanje i uređivanje pisanih diskursa. 3.18. POVEZANOST PREDLOŽENOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA S TEMELJNIM MODERNIM

VJEŠTINAMA I STRUKOM

Pet je temeljnih ishodišta predloženog diplomskog studija koja proizlaze iz modernog poimanja nakladništva kao djelatnosti stvaranja, stjecanja, obrade, uređivanja i diseminacije znanja i informacija, sadržaja i diskursa, koja spaja suvremene znanstvene spoznaje iz područja informacijsko-komunikacijskih znanosti s izazovima novih tehnologija i zahtjevima globalnog tržišta.


18

Slijedom prvog, pluralitet nakladnika i nakladničkih proizvoda od vitalne su važnosti za razvoj i opći boljitak demokratskih društava, budući da na svim strukturnim razinama suvremenog društva upravo oni osiguravaju nesmetan protok znanja i informacija. Takva je uloga nakladništva prepoznata i u novim strateškim dokumentima Europske unije, kojima se potiče izravno uključivanje nakladništva u promicanje kulturne raznolikosti i pozitivnog, kreativnog i kompetitivnog ozračja koje će utjecati na poboljšanje kvalitete života europskih građana. Posljedica je prvog ishodišta ujedno i golema odgovornost koju osobe uključene u nakladničke procese imaju prema društvu u kojemu djeluju. Studijem nakladništva stoga se u punom smislu i podjednako razvijaju kako znanja i vještine, tako i samostalnost i odgovornost studenata s ciljem stjecanja ključnih kompetencija, a u skladu s temeljnim načelima Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira.

Drugo se ishodište temelji na shvaćanju nakladništva kao paradigme informacijsko-komunikacijskih djelatnosti, kojima su temeljni ciljevi stvaranje, stjecanje, obrada, uređivanje i diseminacija informacija. Cilj je nakladništva kreiranje i održavanje mehanizama nesmetanog tijeka informacija, a budući da se ti mehanizmi slijedom općeg tehnološkog razvoja ubrzano mijenjaju, nameće se potreba sustavnog i kontinuiranog obrazovanja u tom segmentu informacijskih i komunikacijskih djelatnosti. Iz drugog polazišta proizlazi i odgovornost nakladnika prema razvoju i aplikaciji novih tehnologija, prema osiguranju mehanizama koji će suvremenim društvima jamčiti pristup informacijama i naposljetku prema razvoju i promicanju nove, digitalne pismenosti, što je također jedna od zadaća koju Europska unija pridaje nakladništvu.

Treće ishodište proizlazi iz razumijevanja nakladništva kao gospodarske djelatnosti čija razvijenost izravno ukazuje na stupanj ekonomske uznapredovalosti društva, jer zapošljava visoko obrazovane ljude posebnih vještina koji su izravno uključeni u razvijanje novih tehnologija. Nakladništvo objedinjuje četiri kriterija koja Peter J. Lor i Johannes J. Britz („Is a knowledge society possible without freedom of access to information?“, Journal of Information

Science 33(2007): 387 – 397) smatraju stupovima informacijskog društva: razvijenost informacijsko-komunikacijske tehnološke infrastrukture, razvijenost distribucijske mreže, dostupnost sadržaja i raspoloživost ljudskih potencijala. Ispunjavanje tih kriterija uvjet je nakladničkog poslovanja, jer njega nema bez obrazovnih ljudi koji stječu i uređuju sadržaje da bi ih javno distribuirali.

Četvrto se polazište temelji na činjenici da se nakladništvo unazad 30-ak godina etabliralo i kao djelatnost i kao područje znanstvenog interesa u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti. Promjena odnosa prema nakladništvu razvidna je iz nove Nacionalne klasifikacije djelatnosti usvojene u siječnju 2007. godine, koja je u cijelosti usklađena s relevantnim dokumentima Organizacije ujedinjenih naroda i Europske unije, a u kojoj je i hrvatsko nakladništvo izdvojeno iz prerađivačke industrije i svrstano među djelatnosti kojima je bilo paradigmom, tj. među informacijske i komunikacijske djelatnosti. Slijedom takvih promjena, slijedom rastućeg korpusa znanstvene i stručne literature o problematici nakladništva i naposljetku slijedom pojačanog


19

angažmana profesionalaca iz nakladničke industrije na sveučilištima nakladništvo je, uz praktičnu, iskustvenu razinu utemeljenu u njegovoj općedruštvenoj važnosti, steklo i znanstvene temelje koji ga svrstavaju među atraktivne akademske subjekte.

Posljednje i ključno ishodište jest činjenica da u Republici Hrvatskoj studij nakladništva ne postoji, iako je iz prethodnih napomena razvidna golema potreba za njim. Dio je svjetskih sveučilišta krajem 80-ih i početkom 90-ih godina 20. stoljeća studije nakladništva počeo uvrštavati u ponudu diplomskih studijskih programa (v. poglavlje 3.21. ovog elaborata). Takvi su programi proizlazili iz novih znanstvenih spoznaja (ponajprije zahvaljujući teorijskom usponu informacijskih znanosti desetljeće prije) te iz tektonskih promjena na tržištu rada kojima je nakladnička proizvodnja bila izložena (uvođenje novih tehnologija, početak globalizacijskih procesa, promjene u vlasničkim strukturama nakladničkih poduzeća koje su zahtijevale nove modele organizacije i upravljanja i sl.). Usporedo s rađanjem nakladničkih studija, tehnološki je razvoj sve jače mijenjao temeljne nakladničke procese (od odnosa prema autorskim pravima do mogućnosti globalne distribucije nakladničkih proizvoda), što je ukazalo na potrebu za sustavnim i kontinuiranim obrazovanjem u tom segmentu informacijskih i komunikacijskih djelatnosti.

Slijedom činjenice da studij nakladništva u Republici Hrvatskoj ne postoji, slijedom navedenih polazišta i posebice slijedom spoznaje da je hrvatsko društvo s obzirom na opći društveni i tehnološki razvoj, a posebice s obzirom na promjene u strukturama nakladničke proizvodnje komplementarno s državama čija sveučilišta nude studije nakladništva, javlja se potreba za inovativnim, interdisciplinarnim i jedinstvenim studijem koji će nakladništvo proučavati i poučavati primarno kao djelatnost stvaranja, stjecanja, obrade, uređivanja i diseminacije informacija, spajajući suvremene znanstvene spoznaje iz područja informacijsko-komunikacijskih znanosti s izazovima koje modernog nakladnika prate na sve zahtjevnijem globalnom tržištu. Takav pristup objedinjuje djelatnosti nakladništva i knjižarstva, jer navedene procese, od stvaranja i stjecanja do diseminacije znanja i informacija promatra kao različite vidove jedinstvenog procesa.

Kolegiji predloženog studija, što je razvidno iz njihova opisa, u cijelosti se oslanjaju na modernu literaturu nastalu u posljednjih 20-ak godina, a posebna se pozornost pridaje stručnoj literaturi objavljenoj tijekom posljednjih 5 godina. Nakladništvo je mlada znanstvena disciplina koja se profilira kao izrazito kompleksno istraživačko područje, koje baštini saznanja i rezultate komunikologije, teorije medija, sociologije, ekonomije i marketinga, informacijskih znanosti i sl. Predloženi studij stoga se temelji na širokoj paleti suvremenih znanstvenih spoznaja koje se odnose na razumijevanje povijesti knjige i tiska, utjecaja nakladništva i knjige na suvremena društva, potom na razumijevanje osnova grafičkog oblikovanja, uredničkih procesa i, općenito, procesa organizacije i upravljanja nakladničkom proizvodnjom, na razumijevanje marketinških strategija i distribucijskih mreža, na razumijevanje aplikacija novih tehnologija u nakladničke procese itd.


20

Studij preuzima metodološke postavke proizašle iz suvremenih znanstvenih spoznaja, a koje je moguće prihvatiti kao polazišta za proučavanje i poučavanje suvremenog nakladništva i moderne knjiške proizvodnje primjerice model komunikacijskog kruga Roberta Darntona, pravocrtni model „pet procesa“ života knjige Thomasa R. Adamsa i Nicolasa Barkera, model komunikacijsko-informacijskog sredstva Elizabeth Eisenstein i sl.

Posebna je zadaća studija aktivno uključivanje u razvoj korpusa nacionalne literature o nakladničkoj problematici, koja je vrlo oskudna. 3.19. POVEZANOST PREDLOŽENOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA S POTREBAMA LOKALNE ZAJEDNICE

(GOSPODARSTVOM, PODUZETNIŠTVOM, CIVILNIM DRUŠTVOM I SLIČNO)

U modernom je hrvatskom društvu moguće identificirati sljedeće institucije i poslovne subjekte, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, s potrebom za obrazovanim stručnjacima u području nakladništva: komercijalne nakladnike kojima je nakladništvo primarna djelatnost, tvrtke u privatnom sektoru kojima je nakladništvo jedna od djelatnosti, tvrtke u privatnom ili javnom sektoru kojima je nakladništvo posljedična djelatnost, znanstvene i kulturne javne ustanove kojima je nakladništvo ili primarna djelatnost ili jedna od primarnih djelatnosti, državne ustanove, različite udruge i organizacije te ostale. Naposljetku, navedenim je tvrtkama i ustanovama potrebno dodati i knjižarske te ostale prodajne mreže koje skrbe o distribuciji i prodaji nakladničkih proizvoda.

Komercijalnim nakladnicima kojima je nakladništvo primarna djelatnost smatraju se tvrtke u privatnom sektoru koje sav prihod ili njegovu većinu ostvaruju kroz proizvodnju i prodaju nakladničkih proizvoda. Mogu biti registrirane kao obrti, društva s ograničenom odgovornošću ili dionička društva. S obzirom na veličinu tvrtke, riječ može biti o obiteljskim poduzetništvima s dva ili tri zaposlena, srednjim tvrtkama najčešće s 10 – 20 zaposlenih i, naposljetku, o kompleksnim organizacijskim strukturama s vlastitim nakladničkim, grafičkim, tiskarskim i knjižarskim odjelima. Najveće takve tvrtke zapošljavaju i do 300 stručnjaka. S obzirom na vrstu nakladničkih proizvoda, mogu biti specijalizirane za objavljivanje knjiga, novina i časopisa, baza podataka ili elektroničkih izvora informacija, ili mogu kombinirati takve proizvode.

Tvrtke u privatnom sektoru kojima je nakladništvo jedna od djelatnosti tvrtke su koje dio prihoda ostvaruju proizvodnjom i prodajom nakladničkih proizvoda. U Republici Hrvatskoj sve je razvidnija tendencija korištenja intelektualnog vlasništva tvrtke na različitim platformama u svrhu povećanja zarade, te se isti sadržajni i oblikovni motivi koriste i u tiskanim medijima i u ostalim segmentima industrije kulture i zabave. Distributeri igračaka, primjerice, otkupljuju prava na tiskanje slikovnica i dječjih knjiga na nacionalnom tržištu i postaju njihovi nakladnici. Također, razvidna je i sklonost tiskara i grafičkih studija da se također povremeno bave nakladničkom djelatnošću. Tvrtke u privatnom ili javnom sektoru kojima je nakladništvo posljedična djelatnost tvrtke su koje javnost kroz nakladničke proizvode informiraju o svojoj temeljnoj djelatnosti. Takve tvrtke produciraju široku lepezu nakladničkih proizvoda, od


21

promotivnih letaka, brošura, kataloga usluga i sl. do monografija kojima obilježavaju prigodne obljetnice.

Znanstvenim i kulturnim javnim ustanovama kojima je nakladništvo primarna djelatnost smatraju se primjerice Matica hrvatska ili Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Temeljna je zadaća takvih ustanova uz državnu potporu objavljivati djela važna za nacionalnu kulturu i znanost. Riječ je o autorski, urednički i organizacijski iznimno zahtjevnim publikacijama koje često nastaju tijekom nekoliko godina. Znanstvenim i kulturnim javnim ustanovama kojima je nakladništvo jedna od primarnih djelatnosti smatraju se primjerice sveučilišta, fakulteti i znanstveni instituti čiji nastavnici i znanstvenici radove objavljuju u nakladi matične ustanove, potom muzeji, galerije i slične ustanove koje izložbe popraćuju tiskanjem kataloga, arhivi koji u vlastitoj nakladi objavljuju građu koju pohranjuju, knjižnice koje objavljuju biltene prinova ili godišnja izvješća o radu i sl.

Državne ustanove, poput vlade, ministarstava, agencija, tijela lokalne uprave itd. dužne su građanima osigurati pristup svim relevantnim informacijama, što između ostalog ostvaruju tiskom informativnih plakata, letaka i brošura ili kroz web nakladništvo putem vlastitih mrežnih sjedišta. Pod različitim organizacijama i udrugama podrazumijevaju se primjerice crkvene ustanove ili udruge građana koje objavljuju publikacije poput knjiga, brošura, časopisa, izvješća i sl. podjednako u tiskanom i elektroničkom obliku. Pod ostalim tvrtkama mogu se podrazumijevati npr. konzultantske i marketinške agencije koje svojim klijentima, uz ostalo, povremeno pružaju usluge uređivanja i objavljivanja nakladničkih proizvoda.

Knjižarske te ostale prodajne mreže koje skrbe o distribuciji i prodaji nakladničkih proizvoda također imaju rastuću potrebu za obrazovanim stručnjacima, budući da se sve zahtjevnije tržište ne zadovoljava samo prodajom in situ, nego zahtijeva razvijanje novih oblika distribucije i kompleksnu uslugu koja uključuje informiranje o novim publikacijama, omogućavanje interakcije s autorom i nakladnikom i, općenito, traži od knjižara aktivnu ulogu u kreiranju kulturne politike lokalne zajednice.

S obzirom na strukturu zaposlenih navedene institucije i poslovni subjekti uvelike se razlikuju. Komercijalni nakladnici kojima je nakladništvo primarna djelatnost uglavnom zapošljavaju kvalificirano nakladničko i knjižarsko osoblje na neodređeno vrijeme, dok se većina ostalih zadovoljava angažiranjem vanjskih suradnika temeljem autorskih ugovora ili ugovora o djelu. U oba je slučaja razvidan nedostatak kompetentnih stručnjaka koji bi zadovoljili potrebe nakladničke proizvodnje u novim tržišnim uvjetima, pri čemu se posebno misli na obrazovanje u segmentu elektroničkog nakladništva.


22

3.20. ANALIZA ZAPOŠLJIVOSTI STUDENATA NAKON ZAVRŠETKA STUDIJSKOG PROGRAMA, KOJA

UKLJUČUJE MIŠLJENJE TRIJU ORGANIZACIJA VEZANIH ZA TRŽIŠTE RADA O PRIMJERENOSTI

PREDVIĐENIH ISHODA UČENJA KOJI SE STJEČU ZAVRŠETKOM STUDIJA ZA POTREBE TRŽIŠTA

RADA

Podaci o opsegu nakladničke djelatnosti u Republici Hrvatskoj mogu se iščitati iz Izvješća o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, budući da ista sadrže i broj nakladnika uključenih u ISBN sustav. Prema izvješću za 2009. godinu, u sustavu je bilo 7436 ustanova i tvrtki iz javnog i privatnog sektora, a samo tijekom 2009. godine u sustav su uključena 542 nova nakladnika. Ti podaci možda i ponajbolje svjedoče o potencijalnoj svrhovitosti studija nakladništva s obzirom na potrebe tržišta rada.

Razvidno je da su institucije i poslovni subjekti navedeni u poglavlju 3.19. izloženi kontinuiranim i sve bržim promjenama u stvaranju, stjecanju, obradi, uređivanju i diseminaciji nakladničkih proizvoda, a da istodobno za te promjene nemaju adekvatna rješenja. Primjerice, niti jedan hrvatski nakladnik nije razvio sustav distribucije elektroničkih izdanja svojih proizvoda, što je u golemoj suprotnosti s načelima informacijskog bogatstva, tj. pravovremenog pristupa informacijama i znanjima koje su pojedincu potrebne. Distribucija znanja i informacija i dalje se svodi na fizičku prodaju medija koji ih pohranjuju, što ima dalekosežne negativne učinke na vidljivost hrvatskog nakladništva u globalnoj ekonomiji. Izostanak aplikacije suvremenih tehnologija u području širenja znanstveno-kulturnih postignuća pogubno se odražava na širenje nacionalne znanosti i kulture općenito.

Studij se pokreće da bi zadovoljio potrebe dinamičnog tržišta rada, da bi pridonio jačanju sektora informacijsko-komunikacijskih djelatnosti koje moraju biti temelj razvoja informacijskog društva i društva znanja te da bi obrazovanjem stručnih, odgovornih i visokomotiviranih profesionalaca pridonio razvoju nakladništva kao ključnog dijela tih djelatnosti.

Osnivanje studija podupiru organizacije s tržišta rada; u prilogu 3 ovog elaborata su mišljenja sljedećih istaknutih javnih i privatnih ustanova o potrebi pokretanja studija s procjenom zapošljivosti studenata nakon završetka studijskog programa:

Algoritam d.o.o, Naklada Ljevak d.o.o., Fraktura d.o.o., Hrvatsko novinarsko društvo, Press data, Svjetla grada – knjižara nova, Timarex d.o.o., Društvo hrvatskih književnih prevodilaca.


23

3.21. USPOREDBA PREDLOŽENOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA S INOZEMNIM AKREDITIRANIM

PROGRAMIMA UGLEDNIH VISOKIH UČILIŠTA, POSEBICE AKREDITIRANIM STUDIJIMA IZ

ZEMALJA EUROPSKE UNIJE

U Republici Hrvatskoj ne postoji studijski program ekvivalentan predloženom diplomskom studiju nakladništva – on je u nacionalnim razmjerima inovativan i jedinstven, ali je usporediv s nizom studijskih programa koji se izvode u zemljama Europske Unije, u Švicarskoj, u Sjedinjenim Američkim Državama i u Kanadi. Predloženi će studijski program u nastavku biti ukratko uspoređen s nekoliko oglednih programa (Oxford Brookes University, Oxford International Centre for Publishing Studies – http://ah.brookes.ac.uk/publishing/, University College London – http://www.publishing.ucl. ac.uk/ma_publishing.html, Leiden University – http://en.mastersinleiden.nl/programmes/ publishing-studies/en/introduction/, City University London – http://www.city.ac.uk/courses/ postgraduate/publishing-studies, University of Stirling – http://www.publishing.stir.ac.uk/ i University of St. Gallen – http://www.unisg.ch/en/Studium/ Bachelor/Zusatzabschluesse/ LehrprogrammBuchwissenschaften.aspx), a posebna će pozornost biti pridana usporedivosti s obzirom na strukturu studija, na znanja i vještine koje se nude studentima te naposljetku na povezanost s tržištem rada.

S obzirom na strukturu studija, u svim je uspoređenim programima razvidna organiziranost kolegija oko šest tematskih skupina: a) povijest nakladništva i knjižarstva i njihova socio-kulturološka dimenzija, b) mehanizmi stjecanja i uređivanja informacija (rukopisa, baza podataka i sl.), c) primjena i razvijanje novih tehnologija u procesima stjecanja, obrade, uređivanja i plasmana informacija, d) organizacija nakladničke proizvodnje, upravljanje tvrtkama koje se bave nakladništvom i mehanizmi izrade nakladničkog plana, e) knjižarske mreže i marketinške strategije s obzirom na specifičnosti nakladničkih proizvoda i f) specijalizacija prema pojedinim nakladničkim područjima (npr. dječje knjige, udžbenici, sveučilišna i znanstvena literatura, lijepa književnost itd.). Predloženi studij strukturalno je komplementaran s navedenim tematskim skupinama što je razvidno iz popisa obvezatnih predmeta i njihova opisa. Studentima se omogućuje specijalizacija prema određenom segmentu nakladništva ili knjižarstva kroz ponudu izbornih predmeta, a specijalizacija prema užem nakladničkom području kroz projektni rad u odabranim nakladničkim ili knjižarskim ustanovama.

Temeljna znanja i vještine koje svi studijski programi odabrani za usporedbu daju studentima proizlaze iz strukture studija, a primarno se sastoje od kompleksnog spleta umijeća koja studentima trebaju osigurati konkurentnost na iznimno dinamičnom i kompetitivnom tržištu rada. Cilj je predloženog studija plasirati stručnjaka koji će u cijelosti vladati potrebitim znanjima i vještinama za samostalno obavljanje nakladničke djelatnosti, koji će biti sposoban i spreman preuzeti odgovornost organizacije i upravljanja nakladničkim procesima i koji će poznavati vještine timskog rada neophodne za nakladničko poslovanje. Cilj se, kao i u slučaju oglednih studija odabranih za usporedbu, ostvaruje kroz nastavu, praktičan rad i aktivno uključivanje stručnog studijskog vijeća, kao savjetodavnog tijela, u praćenje kvalitete obrazovnog procesa.


24

S obzirom na povezanost s tržištem rada, svi navedeni studijski programi ističu nužnost snaženja veza obrazovnog procesa s nakladničkom i knjižarskom industrijom i tržištem rada u cijelosti, što se ostvaruje uključivanjem savjetodavnog tijela, Stručnog vijeća studija nakladništva, sastavljenog od predstavnika strukovnih udruga i eminentnih hrvatskih nakladnika i knjižara, u praćenje kvalitete studijskog programa te kroz uključivanje studenata, kroz obavljanje stručne prakse, u rad nakladničkih i knjižarskih tvrtki tijekom studija, također s ciljem boljeg međusobnog upoznavanja. Usto, primjeri dobre prakse ukazuju na potrebu uključivanja nastavnika s adekvatnim profesionalnim iskustvom u izvođenje nastave, čime se jamči nastavna izvrsnost uz istodobno čvrsto vezanje stečenih znanja uz potrebite vještine, što je predloženim studijskim programom također ostvareno.

3.22. DOSADAŠNJE ISKUSTVO PREDLAGAČA U IZVOĐENJU ISTIH ILI SLIČNIH SVEUČILIŠNIH

STUDIJA

Prva iskustva predlagača u izvođenju studija iz današnjeg polja informacijskih i komunikacijskih znanosti datiraju iz 1998. godine, kada je na ondašnjem Pedagoškom fakultetu u Osijeku utemeljena Katedra za knjižničarstvo i pokrenut dodiplomski dvopredmetni studij knjižničarstva. Godine 2005. Katedra za knjižničarstvo prerasla je u Odsjek za informacijske znanosti, a od te godine, u skladu s bolonjskim procesom, izvode se i novi studijski programi, jednopredmetni preddiplomski i diplomski studiji Informatologije. Na preddiplomskom i diplomskom studiju Informatologije studira 200-ak studenata.

Odsjek za informacijske znanosti trenutno je nositelj triju znanstvenih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: Vrednovanje knjižničnih službi i usluga: narodne i akademske knjižnice, Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke i Knjižna baština u fondovima hrvatskih knjižnica: izazovi otkrivanja i interpretacije.

S obzirom na predloženi studij nakladništva, predlagač ima iskustva u izvođenju niza kolegija relevantne ili istovjetne tematike na preddiplomskom i diplomskom studiju Informatologije, na kojima se primjerice izvode kolegiji Osnove nakladništva i knjižarstva, Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo, Grafički dizajn, Organizacija i upravljanje nakladničkom proizvodnjom, Upravljanje u nakladništvu i knjižarstvu, Marketing u nakladništvu i knjižarstvu, Intelektualno vlasništvo i autorsko pravo i sl. S obzirom da je praktični rad sastavni dio predloženog studija, predlagač i na tom području ima znatno iskustvo, budući da se u proteklih 10-ak godina studentska praksa obavljala u čak 78 ustanova.

Nastavnici uključeni u izvedbu studija imaju i znatno praktično organizacijsko i uredničko iskustvo rada u renomiranim hrvatskim nakladničkim tvrtkama, poput Školske knjige, Mozaika knjiga, Naklade Ljevak, Tiskare Vjesnik i sl. Na Odsjeku za informacijske znanosti, u sklopu Katedre za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo kontinuirano se radi na implementaciji rezultata znanstveno-istraživačkog rada u proizvode elektroničkog nakladništva, a konkretni primjeri su mrežne stranice osmišljene i programirane vlastitim potencijalima kroz koje se daje


25

novo viđenje elektroničkog nakladništva i prezentacije sadržaja (primjerice http://web.ffos.hr/EDICIJA/), mrežne stranice za izdavanje elektroničkih časopisa (primjerice http://ozk.unizd.hr/libellarium/), mrežne stranice s digitalnim repozitorijima (primjerice http://oziz.ffos.hr/repozitorij/) i sl. Zaposlenici Odsjeka sustavno prate i analiziraju primjenu suvremenih standarda (npr. HTML 5, CSS 3) i primjenu suvremenih tehnologija u mrežnom okružju (PHP 5, JSP – JSF, ASP, AJAX i sl.) 3.23. PARTNERI IZVAN VISOKOŠKOLSKOG SUSTAVA (GOSPODARSTVO, JAVNI SEKTOR I SLIČNO)

KOJI SUDJELUJU U IZVOĐENJU PREDLOŽENOGA STUDIJSKOG PROGRAMA

Interes za pokretanje diplomskog studija nakladništva iskazale su brojne renomirane hrvatske tvrtke i strukovne udruge. Pisma potpore pokretanju studija su u prilogu 3 ovog elaborata.

Na izvedbenoj razini interes partnera izvan visokoškolskog sustava iskazan je kroz spremnost za prihvat studenata na praktični rad u sklopu kolegija Projektni rad u nakladničkim ili knjižarskim ustanovama u trećem semestru studija. Popis radilišta naveden je u tablici 12, a pisma namjere čelnika radilišta su u prilogu 4 ovog elaborata.

Na savjetodavnoj razini interes partnera izvan visokoškolskog sustava iskazan je kroz sudjelovanje u Stručnom vijeću studija nakladništva, savjetodavnom tijelu kojemu je cilj praćenje kvalitete studijskog programa s posebnim naglaskom na usklađivanje potreba tržišta rada s nastavnim procesom, a s ciljem postizanja što veće razine sinergije akademskog i privatnog sektora. Pisma članova Stručnog vijeća studija nakladništva s pripadajućim afilijacijama su u prilogu 5 ovog elaborata. 3.24. RAZVOJ MEĐUNARODNE SURADNJE NA UČILIŠTU – IZVOĐAČU STUDIJA

Razvoj međunarodne suradnje strategijski je cilj Filozofskog fakulteta u Osijeku, što je razvidno iz usvojene strategije razvoja. Cilj je poticanje svih oblike mobilnosti i međunarodne suradnje s inozemnim sveučilištima i institucijama, a u svrhu ostvarenja tog cilja postavljena su četiri zadatka: 1) poticanje mobilnost studenata i nastavnika (organizacija info-dana, stvaranje preduvjeta za priznavanje ECTS-a, slobodan studijski semestar ili godina); 2) povećanje broja studenata i nastavnika koji sudjeluju u programima mobilnosti; 3) sklapanje strateških partnerstva sa sveučilištima i institucijama u zemlji i inozemstvu u cilju poticanja mobilnosti i provođenja zajedničkih istraživanja; 4) praćenje međunarodne suradnje Fakulteta kroz Sustav osiguranja kvalitete (godišnja izvješća). Posebni je cilj međunarodne suradnje unaprjeđenje prepoznatljivosti i reputacije Filozofskog fakulteta u Osijeku kao regionalnog centra izvrsnosti za obrazovanje i znanstveni rad iz područja humanističkih i društvenih znanosti.

Filozofski je fakultet do sada uspostavio suradnju sa sveučilištima, fakultetima i drugim institucijama u zemlji i inozemstvu. Suradnja se ostvaruje kroz sudjelovanje u programima razmjene (Fulbright/Humphrey, DAAD, ERASMUS), zajedničku organizaciju znanstvenih skupova i ljetnih škola, kroz rad na znanstvenim projektima, suradnju u izdavanju časopisa i znanstvenih publikacija, izvođenje preddiplomskih, diplomskih i doktorskih studija, te kroz


26

razmjenu studenata i nastavnika. Suradnja se temelji i na potpisanim ugovorima i sporazumima o suradnji. U svrhu intenzivnijega promicanja regionalne suradnje u 2010. godini potpisani su sporazumi o suradnji s Filozofskim fakultetom u Novom Sadu i Filozofskim fakultetom u Skopju, te niz preliminarnih bilateralnih ERASMUS ugovora (Pečuh, Pardubice, Poznan, Jena, Graz).

Budući da je namjera Filozofskog fakulteta u idućem razdoblju strateški prioritet dati međunarodno kompetitivnim tematskim područjima i područjima koja osiguravaju očuvanje hrvatskih vrijednosti i identiteta u europskom kontekstu, poput očuvanje bogatstva kulturne baštine, primjene informacijske i komunikacijske tehnologije i sl., predloženi studij nakladništva može pripomoći ostvarenju strategijskog cilja razvoja međunarodne suradnje. Ciljevi predloženog studija su upravo obrazovanje stručnjaka koji će razumjeti i razvijati nakladništvo kao djelatnost koja osigurava nesmetan protok znanja i informacija, koji će sudjelovati u diseminaciji nacionalne baštine i znanosti na tiskanim, mrežnim i mobilnim platformama i koji će proučavati i razvijati raznolike aspekte nakladništva i kao djelatnosti i kao znanosti. Ostvarenje tog cilja povezano je s povećanjem vidljivosti i reputacije Filozofskog fakulteta na međunarodnoj razini.


27

4. OPIS PROGRAMA

4.1. POPIS OBVEZATNIH I IZBORNIH PREDMETA S BROJEM SATI AKTIVNE NASTAVE POTREBNIH

ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVA

Tablica 1. Popis obvezatnih predmeta s brojem sati aktivne nastave i brojem ECTS bodova

Godina studija: 1

Semestar: 1

PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS

Uvod u nakladništvo izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić 1 – 1 3 O

Povijest knjige, nakladništva i knjižarstva

doc. dr. sc. Jelena Lakuš 1 – 1 3 O

Struktura nakladničkih područja doc. dr. sc. Nives Tomašević 1 – 1 3 O

Izborni kolegiji* – 6 I

Godina studija: 1

Semestar: 2


Suvremeni nakladnički konteksti doc. dr. sc. Boris Badurina 1 – 1 3 O

Stjecanje i uređivanje rukopisa izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić – 2 – 3 O

Organizacija nakladničke proizvodnje doc. dr. sc. Mario Barišić 2 1 – 3 O

Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo

doc. dr. sc. Boris Badurina 1 2 – 3 O


Godina studija: 2

Semestar: 1


Upravljanje u nakladništvu doc. dr. sc. Mario Barišić 1 2 1 4 O

Marketing u nakladništvu i knjižarstvu doc. dr. sc. Gordana Dukić 1 2 1 4 O

Projektni rad u nakladničkim ili knjižarskim ustanovama**

– – 4 – 4 O


Godina studija: 2

Semestar: 2


Izrada diplomskog rada*** – – 2 – 15 O

* Popis izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave i brojem ECTS bodova nalazi se u tablici 2. ** Odnosi se na 4 sata praktičnog projektnog rada u ustanovi uz mentorstvo dvaju voditelja (mentor iz ustanove radilišta i mentor koji sudjeluje u izvedbi nastave). *** Odnosi se na 2 sata individualnih konzultacija s mentorom tjedno.


28

Tablica 2. Popis izbornih predmeta* s brojem sati aktivne nastave i brojem ECTS bodova

Godina studija: 1 – 2

Semestar: 1 – 3


Suvremeni trendovi u nakladništvu doc. dr. sc. Nives Tomašević 1 – 1 3 I

Oblikovanje nakladničkog plana izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić – 2 – 3 I

Kultura i osnove komuniciranja doc. dr. sc. Jelena Lakuš – 1 2 3 I

Projektni menadžment doc. dr. sc. Gordana Dukić 1 1 1 3 I

Digitalizacija i oblikovanje digitaliziranih sadržaja

doc. dr. sc. Boris Badurina 1 2 – 3 I

Oblikovanje mrežnih stranica za elektroničko nakladništvo

doc. dr. sc. Boris Badurina 1 2 – 3 I

Vizualne komunikacije doc. dr. sc. Mario Barišić 1 2 – 3 I

* Kroz izborne predmete studenti stječu i razvijaju teorijska i činjenična znanja i pripadajuće vještine vezane uz određeni segment nakladništva: uredničke procese, marketing i prodaju nakladničkih proizvoda te osnove korištenja novih tehnologija u suvremenom nakladništvu.

Tablica 3. Popis nakladničkih područja* iz kojih je moguće realizirati projektni rad u nakladničkim ili knjižarskim ustanovama (druga godina studija, prvi semestar)

Godina studija: 2 Semestar: 1

NAKLADNIČKO PODRUČJE NOSITELJ* P V S ECTS STATUS

Nakladništvo slikovnica i dječjih knjiga

– – 4 – 4 O

Nakladništvo školskih udžbenika – – 4 – 4 O Sveučilišno nakladništvo – – 4 – 4 O Nakladništvo referentnih publikacija – – 4 – 4 O Komercijalno nakladništvo – – 4 – 4 O Nakladništvo znanstvenih i stručnih časopisa

– – 4 – 4 O

Nakladništvo novina i časopisa – – 4 – 4 O Nakladništvo kao posljedična djelatnost javnih ustanova

– – 4 – 4 O

Digitalno (web) nakladništvo – – 4 – 4 O Marketing nakladničkih proizvoda – – 4 – 4 O Knjižarske mreže – – 4 – 4 O

* Student projektni rad ostvaruje uz mentorstvo dvaju voditelja, mentora iz ustanove radilišta i mentora koji sudjeluje u izvedbi nastave.


29

4.1.1. – 4.1.3. OPIS OBVEZATNIH I IZBORNIH PREDMETA

Opće informacije Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić Naziv predmeta Uvod u nakladništvo Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta obvezatni predmet Godina 1

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 3 Broj sati (P+V+S) 15 + 0 + 15

OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta

Ciljevi su kolegija upoznati studente s temeljnim obilježjima nakladništva koja su istodobno i temeljna ishodišta cijeloga studijskog programa nakladništva te je ovaj kolegij osmišljen kao uvod u studij. Studenti se upoznaju s konceptom nakladništva kao paradigme informacijskih djelatnosti, s važnošću nakladništva u mehanizmima suvremenih demokratskih društava i sl. Također, studente se upoznaje s osnovnim organizacijskim strukturama nakladništva, s vrstama nakladničkih proizvoda i sa suvremenim trendovima u nakladništvu i knjižarstvu.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

Nema uvjeta za upis predmeta.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Po završetku nastave studenti će moći:

• razumjeti kulturni, znanstveni i najširi društveni kontekst nakladništva

• razumjeti dvojnu ulogu nakladništva kao kulturne i tržišne djelatnosti

• razlikovati nakladničke proizvode i definirati organizacijske strukture pogodne za izradu različitih proizvoda

• prepoznati suvremene sadržajne i oblikovne trendove nakladničkih proizvoda

• prepoznati i analizirati suvremene trendove u nakladništvu i knjižarstvu.

1.4. Sadržaj predmeta

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

• upoznavanje s kolegijem, literaturom, načinom rada, ocjenjivanja i vrednovanja

• kulturni i znanstveni kontekst nakladništva (paradigmatičnost nakladništva, ambivalentnost nakladništva, potraga za teorijskim uporištima, pregled izvora i literature)

• društveni kontekst (gospodarsko okružje, pravno okružje, političko okružje, tehnološko okružje)

• definicije i podjele (definicije nakladništva, dodavanje vrijednosti nakladničkim proizvodima, dodavanje vrijednosti društvu u kojem nakladnik djeluje, podjele nakladništva, pregled nakladničkih proizvoda)

• nakladnik i njegova uloga (posrednička uloga nakladnika, nakladnički kapital, nakladnička tvrtka, temeljni postulati nakladništva)

• nakladnički proizvod (definicije knjige i ostalih nakladničkih proizvoda, fizički elementi nakladničkih proizvoda, sadržajni elementi nakladničkih proizvoda, knjiga kao statusni simbol)


30

• suvremeni trendovi u nakladništvu („digitalna revolucija“ u nakladničkim tvrtkama, tisak na zahtjev, multimedijalni višeplatformski proizvodi, e-nakladništvo)

• suvremeni trendovi u knjižarstvu (okrupnjavanje i globalizacija, novi distribucijski kanali, on-line prodaja).

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• poznavanje i razvoj nakladništva kao paradigme informacijskih djelatnosti s temeljnim ciljem osiguranja mehanizama nesmetanog tijeka informacija

• razumijevanje i razvoj nakladništva kao ambivalentne djelatnosti, podjednako važne za nacionalnu kulturnu politiku i razvoj tržišta, a slijedom toga i razumijevanje knjige kao proizvoda koji je istodobno i nacionalno kulturno blago i trgovačka roba

• usvajanje interdisciplinarnog pristupa, koji baštini spoznaje komunikologije, teorije medija, kulturologije, sociologije, ekonomije, povijesti, informacijskih znanosti i sl. i koji je nužan za razvoj nakladništva i nakladničkih proizvoda

• usvajanje vještina stjecanja, uređivanja i diseminacije rukopisa i njegova prilagodba plasmanu kroz različite nakladničke proizvode.

1.5. Vrste izvođenja nastave

predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo

1.6. Komentari 1.7. Obveze studenata

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)

• aktivno sudjelovanje u nastavi

• izrada seminarskog rada

• polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra.

1.8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave – Aktivnost u nastavi 1 Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad – Pismeni ispit – Usmeni ispit – Esej – Istraživanje –

Projekt – Kontinuirana provjera znanja 1 Referat – Praktični rad –

Portfolio – – – – – – – 1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, kroz dva kolokvija i seminarski rad. Seminarski rad donosi 40 % bodova, položeni kolokviji 40 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 20 % bodova.

1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Clark, G. Inside Book Publishing. London – New York: Routledge, 20023. 2. Gleick, J. The Information: A History, a Theory, a Flood. Pantheon: 2011. 3. Stipčević, A. Povijest knjige. Drugo, prošireno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Matica hrvatska, 2006. Poglavlje XIII.


31

4. Velagić, Z., Barišić, M. Uvod u nakladništvo. Osijek: Filozofski fakultet, 2012. (u postupku objavljivanja).

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Dictionary of Publishing and Printing. Third edition. London: A&C Black, 2006. 2. Epstein, J. Book Business: Publishing Past Present and Future. New York – London: W. W. Norton & Company, 2002. 3. Feather, J. Communicating Knowledge: Publishing in the 21st Century. München: K. G. Saur, 2003. 4. Richardson, P., Graham T. A Guide to the UK Publishing Industry. The Publishers Association: 2008. 5. Schiffrin, A. The Business of Books. How International Conglomerates Took Over Publishing and

Changed the Way We Read. London – New York: Verso, 2001.

1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata Inside Book Publishing 4 20 The Information: A History, a Theory, a Flood 4 20 Povijest knjige 5 20 Uvod u nakladništvo 10 20

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Opće informacije Nositelj predmeta doc. dr. sc. Jelena Lakuš Naziv predmeta Povijest knjige, nakladništva i knjižarstva Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta obvezatni predmet Godina 1




Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnim obilježjima pojedinih razdoblja u razvoju europske civilizacije temeljene na pisanoj riječi te protumačiti osnovne društvene okolnosti nastanka i razvoja knjige, razvoja nakladničke djelatnosti, važnosti čitanja i istraživanja o čitanju i korištenju knjige te općenito korištenju pisanih izvora informacija.




32



• prepoznati i analizirati osnovne utjecaje koje knjiga ima na društvo te razumijeti i usporediti socijalne i psihološke mehanizme pomoću kojih se ta interakcija odvijala kroz povijest

• razumijeti i analizirati utjecaj koji su različite društveno-političke i kulturne okolnosti kroz povijest imale na razvoj nakladništva i knjižarstva

• prepoznati i analizirati osnovne karakteristike nakladničke djelatnosti kroz povijest

• analizirati i razlikovati društvenu funkciju knjige od antike do početka 21. stoljeća

• analizirati i usporediti različitost čitateljskih navika kroz povijest, kao i specifičnosti niza fenomena vezanih uz povijest knjige, čitanja i nakladništva.




• društvena funkcija knjige od antike do početka 21. stoljeća

• prijelomni događaji u povijesti knjige i čitanja

• oblici i načini čitanja

• ekonomski vidovi uporabe knjige

• vlasnici knjiga, knjižnica i knjižara

• izdavači i tiskari kroz povijest

• „strah“ od knjige – nadzor nad čitanjem, izdavačkom i tiskarskom djelatnošću; propaganda i cenzura

• knjiga kao statusni i ideološki simbol, knjiga kao sredstvo promidžbe; bibliomanija i bibliofilija

• pregled razvoja povijesti knjižnica; čitaonice kao rasadišta preporodnih i domoljubnih ideja

• knjižnice i društvo – knjižnica kao mjesto vladarske reprezentacije, knjižnica kao informacijski „laboratorij“

• recepcija knjige u društvu

• knjiga kao čimbenik društvenog i tehnološkog napretka

• knjiga u multimedijalnom okruženju

• nakladništvo i oglašavanje kroz povijest; nakladnički i knjižarski katalozi, tiskani i elektronički katalozi

• seminarski dio predmeta posvećen je čitanju i analizi literature o povijesti knjige, nakladništva i knjižarstva u Hrvatskoj.


• razumijevanje povijesne pozadine razvoja knjižarstva i nakladništva

• prepoznavanje, razlikovanje i kritičko sagledavanje društvene funkcije knjige kroz povijest i značajki pojedinih povijesnih razdoblja sa stajališta uporabe knjiga kao instrumenta propagande

• prepoznavanje povijesnog, socio-kulturnog, društvenog i interkulturnog značaja knjižnica kao informacijskih ustanova za prikupljanje, čuvanje, prijenos i uporabu zabilježenih znanja

• prepoznavanje glavnih trendova u razvoju knjižarstva i nakladništva

• kritičko vrednovanje ne samo tradicionalne ulogu koju knjiga ima u društvu već i uloge i značaja elektroničkih inačica knjige te elektroničkog nakladništva


33

• kritičko i komparativno vrednovanje i interpretiranje socio-kulturoloških tekstova o čitanju i razvoju nakladništva.








• izrada seminarskog rada

• polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra.

1.8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave – Aktivnost u nastavi 1 Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad – Pismeni ispit – Usmeni ispit – Esej – Istraživanje –



Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće (ukupno je moguće ostvariti 200 bodova): aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima (sustavno praćenje preporučene literature, prezentacija) – 20 %, polaganje dvaju kolokvija – 50 %, izrada seminarskog rada – 30 %.


1. Franjić B. (ur.). Almanah hrvatskoga tiskarstva, nakladništva, novinstva, bibliotekarstva i knjižarstva s

adresarom. Zagreb: Horizont press – Kratis, 1997. 2. Bertoša, S. „Neka razmatranja o nakladništvu (od 15. do 18. st.)“. Historijski zbornik XLIX (1996): 161 – 175. 3. Cavallo, G., Chartier, R. (ur.). A History of Reading in the West. Amherst: University of Massachussets, 1999. 4. Klaić, V. Knjižarstvo u Hrvata. Zagreb: St. Kugli, 1922. 5. Manguel, A. Povijest čitanja. Zagreb: Prometej, 2001. 6. Stipčević, A. Povijest knjige. Zagreb: Matica hrvatska, 1995.


1. Dahl, S. Povijest knjige. Zagreb: HBD, 1979. 2. Escarpit, R. Revolucija knjige. Zagreb: Prosvjeta, 1972. 3. Jelušić, S. „Nakladništvo, knjižarstvo i knjižničarstvo: nepotrebne djelatnosti ili sigurna informacijska poluga budućnosti“. Knjižnica 43, 2/3(1999): 303 – 318. 4. Jelušić, S. „Izgradnja infrastrukture knjige i čitanja u Hrvatskoj: pogled nakladnika“. Hrčak 1, 17(2003): 3 – 9. 5. Stipčević, A. O savršenom cenzoru iliti praktički priručnik za borbu protiv štetnih knjiga i njihovih


34

autora. Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1994. 6. Stipčević, A. Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja, 2000. 1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata Almanah hrvatskoga tiskarstva, nakladništva, novinstva (...) 4 20 Neka razmatranja o nakladništvu 4 20 A History of Reading in the West 4 20 Knjižarstvo u Hrvata elektronička građa 20 Povijest čitanja 4 20 Povijest knjige 4 20




Opće informacije Nositelj predmeta doc. dr. sc. Nives Tomašević Naziv predmeta Struktura nakladničkih područja Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta obvezatni predmet Godina 1




Predmet daje pregled strukture područja nakladništva i knjižarstva, a posebna se pozornost pridaje načinima proizvodnje knjige na različitim nakladničkim područjima. Pri tome se posebno proučavaju različita područja proizvodnje (područje proizvodnje dječje knjige, potom područje proizvodnje knjige za mladež, udžbenika, lijepe književnosti, stručne knjige i proizvodnja publicističkih knjiga s posebnim osvrtom na monografije). Izučavanje nakladničkih područja u obzir uzima i nove trendove u smislu moguće i sve češće relokacije proizvodnje, posebice kada je riječ o proizvodnji dječje knjige. Specificiraju se i razlike u pristupu i realizaciji nakladničkog plana te zahtjevi za potrebnim kadrovima i drugim pretpostavkama važnim za realizaciju nakladničkog projekta.





• razumjeti nakladnička područja u zadanom vremenu i prostoru

• razumjeti komparativne prednosti i razlike između nakladničkih područja


35

• usvojiti načine osmišljavanja, dizajniranja, proizvodnje i distribucije proizvoda različitih nakladničkih područja

• prepoznati prednosti i poteškoće s kojima se suočava nakladnik publikacije određenog nakladničkog područja

• razumjeti postupak organizacije i proizvodnje publikacije određenog nakladničkog područja

• primijeniti stečena znanja i vještine za samostalnu izradu seminara vezanog uz nakladnički proizvod s jednog nakladničkog područja

• prepoznati sadržaje (ali i autore) prikladne za objavljivanje unutar jednog nakladničkog područja.


Sadržaji predavanja i vježbi su sljedeći:


• terminološke i sadržajne razlike strukture nakladničkih područja

• komparativne prednosti i nedostaci nakladničke produkcije određenih nakladničkih područja

• prednosti i nedostaci relokacije proizvodnje proizvoda određenih nakladničkih područja

• zakonski okviri i nomenklature određenih nakladničkih pothvata

• primjeri dobre prakse: odabrani projekti iz svakog nakladničkog područja

• primjeri loše prakse: odabrani projekti iz svakog nakladničkog područja

• osnove nakladničkih planova kao preduvjet za produkciju unutar određenog nakladničkog područja

• osnove izrade i oblikovanja nakladničkog pothvata

• sadržaji (ali i autori) prikladni za objavljivanje unutar jednog nakladničkog područja

• urednička komunikacija unutar jednog nakladničkog područja

• marketing određenog nakladničkog područja.


• znanja o strukturi nakladničkih područja i odlikama svakog od njih

• poznavanje zakonske regulative koja normira rad unutar jednog nakladničkog područja

• samostalna procjena prikladnosti sadržaja za određeno nakladničko područje i samostalna izrada elemenata nakladničkog plana potrebnih za realiziranje nakladničkog pothvata

• razvoj i primjena znanja o nakladničkim područjima i produkciji nakladničkih proizvoda unutar jednog područja.








• izrada i prezentacija seminarskog rada

• polaganje pismenog ispita nakon završetka semestra.


36

1.8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave – Aktivnost u nastavi 1 Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad – Pismeni ispit 1 Usmeni ispit – Esej – Istraživanje –

Projekt – Kontinuirana provjera znanja – Referat – Praktični rad –


Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na završnom pismenom ispitu i prema uspješnosti napisanih i izloženih seminara. Pismeni ispit donosi 40 % bodova, uspješnost na seminarima 40 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 20 % bodova.


1. Tomašević, N., Kovač, M. Knjiga, tranzicija, iluzija. Zagreb: Naklada Ljevak. 2. Thompson, J. B. Books in the Digital Age: The Transformation of Academic and Higher Education

Publishing in Britain and the United States. Cambridge: Polity Press, 2005. 3. Bourdieu, P. „The field of cultural production“, u: The Book History Reader (ur. David Finkelstein i Alistair Mc Cleery): 77 – 99. London – New York: Routledge, 2002.


1. Anderson, C. Dugi rep. Zašto je budućnost poslovanja u tome da se proda više stvari, a ne primjeraka? Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2008. 2. Kovač, M. „Patterns and trends in European book production and consumption: some initial observations“, The Public, 11 4(2004): 21 – 36. 3. Clark, G. Inside Book Publishing. London – New York: Routledge 2002 4. Richardson, P., Taylor, G. A Guide to the UK Publishing Industry, The Publishers Association, 2008.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Knjiga, tranzicija, iluzija 6 20 Books in the Digital Age 4 20 The Book History Reader 4 20





37

Opće informacije Nositelj predmeta doc. dr. sc. Boris Badurina Naziv predmeta Suvremeni nakladnički konteksti Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta obvezatni predmet Godina 1




Cilj je kolegija upoznati studente sa suvremenim društvenim fenomenima koji utječu na razvoj tiskanog i elektroničkog nakladništva te na distribuciju nakladničkih proizvoda. Posebna se pozornost pridaje razumijevanju utjecaja tehnologije na razvoj komuniciranja u društvu. Na predavanjima se obrađuju suvremene teorije informacijskog društva, a na seminarima se u obliku studentskih seminarskih izlaganja raspravlja o širokom spektru fenomena karakterističnih za suvremeno društvo s naglaskom na utjecaj i promjene koje vrše informacijske i komunikacijske tehnologije.


Odslušani svi obvezatni predmeti i uredno izvršene studijske obveze propisane studijskim programom na prvom semestru studija.



• razumjeti i tumačiti uzroke i posljedice promjena u obrascima komuniciranja • prepoznati osnovna obilježja značajnijih razdoblja u razvoju informacijskog društva u drugoj

polovici 20. i početkom 21. stoljeća • kritički ocjenjivati prednosti i nedostatke uporabe raznih medija i pomagala u komunikacijskim

procesima • razumjeti proces transformacije nakladništva kroz utjecaj novih tehnologija odnosno novih

komunikacijskih kanala.



• upoznavanje s kolegijem, literaturom, načinom rada, ocjenjivanja i vrednovanja • upoznavanje s pojmovima suvremenog informacijskog društva i usporedba s prošlim društvenim

epohama • teorije i teoretičari informacijskog društva • programi Europske unije za razvoj informacijskog društva • nakladništvo kao paradigma informacijskih djelatnosti • razvoj interneta i društvenih mreža • utjecaj društvenih mreža na izgradnju identiteta • digitalna podjela • utjecaj Interneta i društvenih mreža na političke procese • osnove cyberkulture • psihosocijalne osnove procesa prihvaćanja novih tehnologija.


38


• znanja o procesima koji dovode do razvoja informacijskog društva • svijest o promjenama društvenih obrazaca potaknutih razvojem informacijske i komunikacijske

tehnologije • svijest o društvenom kontekstu u kojem se razvija suvremeno nakladništvo.







• izrada i prezentacija seminarskog rada

• polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra

• polaganje pismenog ispita nakon završetka semestra.

1.8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave – Aktivnost u nastavi – Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad – Pismeni ispit 1 Usmeni ispit – Esej – Istraživanje –



Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave na kolokvijima, na završnom pismenom ispitu i prema uspješnosti izrade pismenog seminarskog rada. Pismeni ispit donosi 40 % bodova, pismeni seminarski rad 20 % bodova, seminarsko izlaganje tijekom nastave 20 % bodova i kolokviji ukupno 20 % bodova.


1. Webster, F. Theories of the Information Society. London – New York: Routledge, 1995. 2. Feather, J. The information society: A study of continuity and change. 4th ed. London: Facet, 2004. 3. Fearthestone M., Burrows R. (ur.). Kiberprostor, kibertijela i cyberpunk. Zagreb: Jasenski i Turk, 2001. 4. Afrić, V. „Informacijske tehnologije i društvo.“ Zbornik radova „Težakovi dani“. (Ur. S. Tkalac i J. Lasić-Lazić): 7 – 19. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2002. 5. Bard, A., Söderqvist, J. Netokracija: nova elita moći i život poslije kapitalizma. Zagreb: Differo, 2003.


1. Lor, P. J. Britz, J. J. „Is a knowledge society possible without freedom of access to information?“ Journal of information science 33 (2007): 387 – 396. 2. Castells. M. Internet Galaksija: razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2003.


39

3. Wurff, R. „With Two Feet On Firm Ground And Diverse Heads Up In The Air“. International

Communication Gazette 64, 5 (2002): 407 – 423. 4. Afrić, V. „Kibernetski prostor i virtualna realnost kao društvena upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija“. Revija za sociologiju, 30, 3 – 4 (1999): 181 – 193. 5. Himanen, P. Hakerska etika i duh informacijskog doba. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2002.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Theories of the Information Society 4 20 The information society 4 20 Kiberprostor, kibertijela i cyberpunk 4 20 Informacijske tehnologije i društvo 4 20 Netokracija : nova elita moći i život poslije kapitalizma 4 20




Opće informacije Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić Naziv predmeta Stjecanje i uređivanje rukopisa Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta obvezatni predmet Godina 1




Cilj je kolegija upoznati studente s tri ključne organizacijske etape nakladničke proizvodnje, sa stjecanjem, uređivanjem i objavljivanjem rukopisa i slijedom toga razviti vještine samostalnog i odgovornog sudjelovanja u navedenim etapama. Studente se upoznaje s kritičkim vještinama prepoznavanja kvalitete rukopisa, načinima optimalizacije uredničkih intervencija na rukopisu i naposljetku s radnjama koje prethode diseminaciji završenog nakladničkog proizvoda.





• kritički primijeniti kriterije vrednovanja rukopisa


40

• sudjelovati u stvaranju autorskog rukopisa

• razumjeti i primijeniti načela stručnog i jezičnog uređivanja rukopisa

• prepoznati pravilne oblike likovnog uređivanja i sadržajnih dorada rukopisa

• razumjeti prikladne modele promocije s obzirom na narav autorskog rukopisa.


Sadržaj vježbi je sljedeći:


• stvaranje rukopisa

• posrednici pri stjecanju rukopisa

• kriteriji prihvaćanja rukopisa

• vrednovanje rukopisa i pripremne radnje za razvoj rukopisa

• stručno i jezično uređivanje rukopisa

• izbor i priprema ilustrativnog materijala

• sadržajne dorade

• planiranje promocije

• planiranje oblikovnog i likovnog pristupa

• planiranje tehničke realizacije.


• kritičnost i odgovornost prema pisanom diskursu i njegovu autoru, odgovornost prema investiranju u razvoj autorskog djela i njegovoj diseminaciji

• komunikacijske vještine na kojima se temelji kvalitetan i konstruktivan timski rad u nakladničkoj proizvodnji

• poznavanje i primjena vještina stručnog i jezičnog uređivanja teksta, usavršavanje poznavanje materinjeg jezika

• razumijevanje suodnosa pisanih i ilustrativnih sadržaja.








• svladavanje vježbi potrebitih za usvajanje sadržaja predmeta

• izrada četiri praktična rada sukladno sadržaju predmeta.

1.8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave – Aktivnost u nastavi 1 Seminarski rad – Eksperimentalni rad – Pismeni ispit – Usmeni ispit – Esej – Istraživanje –

Projekt – Kontinuirana provjera znanja – Referat – Praktični rad 2

Portfolio – – – – – – –


41

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, kroz kontinuirane vježbe i praktične zadatke. Vježbe i zadaci donose 80 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 20 % bodova.


1. Derricourt, R. M. An author's guide to scholarly publishing. Princeton: Princeton University Press, 2006. 2. Standard uredničkog rada: uredničke odgovornosti i prava. MZOŠ: http://public.mzos.hr/ Default.aspx?art=6587 3. The design and production of textbooks. An author’s guide. Linguapax Practical Guide No. 2. CIPA: 1997. 4. Einsohn, A. The Copyeditor's Handbook: A Guide for Book Publishing and Corporate

Communications, Second Edition, With Exercises and Answer Keys. Berkeley – Los Angelos – London: University of California Press, 2006.


1. Woll, T. Publishing for Profit: Successful Bottom-Line Management for Book Publishers, Revised and Expanded Fourth Edition Chicago: Chicago Review Press, 2010. 2. Etički postupnik za urednike. MZOŠ: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7966


Naslov Broj primjeraka Broj studenata An author's guide to scholarly publishing 4 20 Standard uredničkog rada: uredničke odgovornosti i prava elektronička građa 20 The design and production of textbooks 4 20 The Copyeditor's Handbook 4 20 1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija



• Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija nakladništva.


42

Opće informacije Nositelj predmeta doc. dr. sc. Mario Barišić Naziv predmeta Organizacija nakladničke proizvodnje Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta obvezatni predmet Godina 1




Cilj je kolegija upoznati studente sa strukturama i definicijom nakladničke proizvodnje, područjem primjene i karakteristikama shodno definiranim fazama proizvodnje. Studenti stječu sveobuhvatnu sliku elemenata nakladničke proizvodnje, metoda organizacije i načina optimalnog upravljanja svim segmentima nakladničke proizvodnje, poštujući različita nakladnička područja i specifičnosti same proizvodnje unutar tih područja. Cilj je i motivirati studente za profesionalni angažman unutar područja djelovanja nakladništva i redakcijskih i proizvodnih sustava povezanih s nakladništvom.




Studente se kroz predavanja i vježbe osposobljava da:

• razumiju područje i definiciju nakladničke proizvodnje

• uoče specifičnosti nakladničke proizvodnje unutar različitih nakladničkih područja

• usvoje zakonitosti nakladničke proizvodnje, od idejnog procesa do logističkog upravljanja plasmanom i samom distribucijom nakladničkih proizvoda

• prepoznaju heterogenost i različitost u postavkama organizacije unutar različitih nakladničkih područja

• primijene stečena znanja i vještine u egzaktnim procesima – izradi nakladničke kalkulacije, izradi i monitoringu plana nakladničke proizvodnje, izboru i karakterizaciji materijala koji sudjeluju u procesu proizvodnje, narudžbi nakladničkog proizvoda, ocjeni izvedbe nakladničkog proizvoda u nekoj od tehnika otiskivanja

• razumiju osnovnu tehničku karakterizaciju po fazama nakladničke proizvodnje – izbor i stupnjevanje tipografije, kolorne prostore i upravljanje bojama, izbor i upravljanje repromaterijalom, tehnike tiska, knjigoveštva i grafičke dorade

• u cijelosti svladaju ključnu terminologiju i karakterizaciju unutar nakladničke proizvodnje kao podlogu za brzu prilagodbu i spremnost za samostalni rad unutar nakladničkih i grafičkih sustava.




• definicija nakladničke proizvodnje


43

• razvoj materijala kroz povijest – od papirusa do premaznih i voluminoznih papira za tisak

• razvoj tehnika otiskivanja i pojavnosti nakladničkih proizvoda – od svitka i kodeksa do hibridnih nakladničkih proizvoda

• faze nakladničke proizvodnje

• uloge i zanimanja sudionika nakladničke proizvodnje

• organizacija proizvodnog procesa i dokumentacija potrebita za vođenje samog procesa

• grafička i tehnička nakladnička redakcija

• osnovni elementi grafičkog oblikovanja

• tehnička priprema rukopisa

• grafička priprema rukopisa

• definicija tipografije; osnovni mjerni i tipografski pojmovi; pregled tipografskih rezova; karakterizacija i primjena tipografije po pojedinim nakladničkim područjima

• grafički prostori i prostori prikaza boja; rgb, cmyk, HSM CieLab sustavi boja, definicija osnovnih reprofotografskih pojmova – raster, linijatura, rezolucija, formati zapisa, kontrast, kadriranje, digitalizacija slikovnog materijala

• tehnike otiskivanja i karakteristike različitih tehnika i sustava otiskivanja

• knjigoveštvo i grafička dorada – tehnologija, sustavi, karakteristike, izbori i specifična rješenja

• papir – osnovne mjerne i klasifikacijske karakteristike – izbori, vrste, voluminoznost, opacitet, gramatura, bjelina...

• boja – vrste, podjele, sastav, karakteristike prema namjeni i područjima nakladničke proizvodnje

• sustavi kvalitete i ocjene grafičkih proizvoda.


• nužna i potrebna upravljačka i organizacijska znanja u svim fazama i segmentima nakladničke proizvodnje

• svijest o ulozi i pozicioniranju nakladničke proizvodnje unutar cjelokupne industrije nakladništva

• samostalna procjena vrste nakladničkog područja, izbor najoptimalnijih oblikovnih, tehničkih i izvedbenih rješenja

• sposobnost rada unutar same nakladničke redakcije, ali i u narudžbi i organizaciji nužnih faza i poslova izvan same nakladničke redakcije vezanih za nakladnički proizvod.








• polaganje pismenog ispita nakon završetka semestra

• svladavanje samostalnih zadataka kroz vježbe.


44

1.8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave – Aktivnost u nastavi 1 Seminarski rad – Eksperimentalni rad – Pismeni ispit 1 Usmeni ispit – Esej – Istraživanje –



Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na završnom pismenom ispitu i prema uspješnosti svladavanja zadanih vježbi. Pismeni ispit donosi 40 % bodova, uspješnost na vježbama 30 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 30 % bodova.


1. Velagić, Z., Barišić, M. Uvod u nakladništvo. Osijek: Filozofski fakultet, 2012. (rad u postupku objavljivanja). 2. Geiser, E., The Business of Book Publishing. Westview Press, 1985. 3. Barišić, M: Automatizirana nakladnička knjižna produkcija (recenzirani nastavni materijal), http://www.ziljak.hr/tiskarstvo/tiskarstvo05/barisic_knjiga.pdf 4. Bolanča, S. Glavne tehnike tiska. Zagreb: Acta Graphica, 1997. 5. Mesaroš, F. Tipografsko oblikovanje. Zagreb: Grafički fakultet, 1980.


1. Bolanča, S. Suvremeni ofsetni tisak. Zagreb: Školska knjiga, 1991. 2. Mesaroš, F. Grafička enciklopedija, Zagreb: Tehnička knjiga, 1971. 3. Zappaterra, Y. Editorial Design. London: Laurence King Publishing, 2007.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Uvod u nakladništvo 10 20 The Business of Book Publishing 4 20 Automatizirana nakladnička knjižna produkcija elektronička građa 20 Glavne tehnike tiska 4 20 Tipografsko oblikovanje 4 20






45

Opće informacije Nositelj predmeta doc. dr. sc. Boris Badurina Naziv predmeta Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta obvezatni predmet Godina 1




Predmet daje pregled teorijskih i praktičnih pitanja vezanih uz fenomene elektroničkog nakladništva i knjižarstva, a posebna se pozornost pridaje preduvjetima razvoja elektroničkog nakladništva, usporednoj analizi elektroničkog i tiskanog nakladništva, komparativnim prednostima i nedostacima elektroničkog nakladništva i naposljetku pregledu uspješnih ostvarenih projekata elektroničkog nakladništva. Na vježbama studenti svladavaju vještine rada s tehnikama pripreme elektroničkih publikacija, a naglasak je na radu u programskim rješenjima otvorenog koda. Rezultat vježbi je postavljanje samostalno izrađenog nakladničkog proizvoda na mrežnim stranicama.




Studenta se kroz predavanja i vježbe osposobljava da:

• razumije preduvjete razvoja e-nakladništva u zadanom vremenu i prostoru

• razumije komparativne prednosti i razlike između elektroničkog i tiskanog nakladništva

• usvoji načine osmišljavanja, dizajniranja, proizvodnje i distribucije elektroničkih publikacija

• prepozna prednosti i poteškoće s kojima se suočava nakladnik elektroničkih publikacija

• razumije postupak organizacije i upravljanja objavljivanjem elektroničkih publikacija

• primijeni stečena znanja i vještine na samostalnu izradu jednostavnog elektroničkog izdanja

• prepozna sadržaje koji su prikladni za elektroničko objavljivanje

• samostalno pripremi sadržaj za elektroničko objavljivanje

• samostalno izradi elektroničku publikaciju.




• terminološke i sadržajne razlike tiskanog i elektroničkog nakladništva

• komparativne prednosti i nedostaci e-nakladništva u odnosu na tiskano nakladništvo

• preduvjeti razvoja e-nakladništva: tehnička infrastruktura, čitateljske navike, pravni okvir

• ograničenja e-nakladništva

• povijest e-nakladništva: prvi projekti, profiliranje prikladnih sadržaja

• primjeri dobre prakse: odabrani projekti s otvorenim pristupom sadržajima, odabrani komercijalni


46

projekti, e-nakladništvo i razvoj znanstvene komunikacije

• izvori i literatura za proučavanje e-nakladništva

• osnove stjecanja i uređivanja sadržaja prikladnih za elektroničko nakladništvo

• osnove izrade, arhitekture i oblikovanja mrežnih stranica

• osnove grafičkog dizajna mrežnih stranica

• izrada mrežnih publikacija

• zaključna rasprava uz pogled u budućnost e-nakladništva.


• znanja o promjenama u načinu stjecanja, uređivanja i plasiranja informacija i diskursa u suvremenom društvenom kontekstu, student prati te promjene i primjenjuje ih u radu

• svijest o pravu na pristup informacijama i samostalno i odgovorno sudjelovanje u plasmanu informacija

• sposobnost samostalne procijene prikladnosti sadržaja za elektroničko objavljivanje te sposobnost odgovorne i samostalne izrade elektroničke publikacije slijedom primjene stečenih teorijskih i činjeničnih znanja

• student stječe, razvija i primjenjuje napredne vještine rada s programskim rješenjima, usavršava razumijevanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija i u visokom stupnju ovladava tim tehnologijama.













Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na završnom pismenom ispitu i prema uspješnosti svladavanja zadanih vježbi. Pismeni ispit donosi 40 % bodova, uspješnost na vježbama 40 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 20 % bodova.


47

1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Darnton, R. The Case for Books: Past, Present, and Future. New York: PublicAffairs, 2009. 2. Kasedorf, W. E. ur., The Columbia Guide to Digital Pulishing. New York: Columbia University Press,

2003. 3. Kovač, M. Never Mind the Web, Here Comes the Book. Oxford: Chandos Publishing, 2008. 4. Thompson, J. B. Books in the Digital Age: The Transformation of Academic and Higher Education

Publishing in Britain and the United States. Cambridge: Polity Press, 2005.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa) 1. Darnton, R. A Historian of Books, Lost and Found in Cyberspace,

http://www.historians.org/prizes/gutenberg/rdarnton.cfm 2. Darnton, R. „The New Age of the Book“. The New York Review of Books, 46, 5 (18. 3. 1999.),

http://www.nybooks.com/articles/546 3. Journal of electronic publishing, http://www.journalofelectronicpublishing.org/ 4. The Institute for the Future of the Book, http://www.futureofthebook.org/ 5. University Publishing In A Digital Age, http://www.ithaka.org/ithaka-s-r/research/university-publishing-in-a-digital-age/university-publishing


Naslov Broj primjeraka Broj studenata The Case for Books: Past, Present, and Future 4 20 The Columbia Guide to Digital Pulishing 4 20 Never Mind the Web, Here Comes the Book 4 20 Books in the Digital Age 4 20





Opće informacije Nositelj predmeta doc. dr. sc. Mario Barišić Naziv predmeta Upravljanje u nakladništvu Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta obvezatni predmet Godina 2




Cilj je predmeta upoznati studente sa strukturom i definicijom upravljanja u nakladništvu te sa strukturom i definicijom ekonomskih modela koji definiraju upravljanje, organizaciju, strategiju i ostale upravljačke


48

segmente. Studenti upoznaju sve segmente kompleksnog tijeka stjecanja, uređivanja, proizvodnje i plasmana nakladničkih proizvoda, s naglaskom na kriterije donošenja ključnih odluka, postupke optimalizacije trošenja resursa, postupke izrade adekvatnog plana za određeno nakladničko područje i sl. Studenti se upoznaju s dokumentacijom potrebitom za upravljanje u nakladništvu.


Položeni kolegiji Struktura nakladničkih područja, Stjecanje i uređivanje rukopisa i Organizacija nakladničke proizvodnje.


Studente se kroz predavanja i vježbe osposobljava da:

• razumiju područje i definiciju upravljanja u nakladništvu

• usvoje zakonitosti upravljanja, organizacije i različitih modela nakladničke strategije

• prepoznaju heterogenost u građenju misije, vizije i ciljeva nakladničkog poslovanja

• razumiju strukturu ekonomske kalkulacije i troškovnih modela nakladničkog poslovanja

• prepoznaju važnost ekonomskog planiranja, monitoringa poslovnog procesa te metoda ekonomske analize samog poslovanja

• detektiraju specifičnosti poslovnog procesa prema različitim nakladničkim područjima

• usvoje metode građenja i upravljanja ljudskim potencijalom kao i ostale upravljačke definicije specifične za nakladničku industriju.




• definicija upravljanja

• elementi od kojih se sastoji upravljačka poslovna dimenzija

• definicija nakladničkih funkcija, razvoj i analiza pojedinih funkcija

• modeli organizacije; čimbenici koji utječu na organizaciju; specifičnosti organizacijskih struktura

• strategija u nakladništvu – definicija, struktura, modeli

• marketinška koncepcija nakladničkog poslovanja

• poslovno planiranje i monitoring poslovnih nakladničkih procesa

• misija, vizija i ciljevi nakladničkog poslovanja

• ekonomska specifičnost pojedinih nakladničkih područja.


• upravljačka i organizacijska znanja po fazama i segmentima upravljanja u nakladništvu

• svijest o ulozi i pozicioniranju poslovnih procesa unutar nakladničke djelatnosti

• samostalno postavljanje, analiziranje i praćenje ostvarenih rezultata

• poznavanje ekonomskih analiza prilagođenih nakladničkoj industriji.




1.6. Komentari


49

1.7. Obveze studenata









Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na završnom pismenom ispitu i prema uspješnosti svladavanja zadanih vježbi. Pismeni ispit donosi 40 % bodova, uspješnost na vježbama 30 % bodova, pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 30 % bodova.


1. Geiser, E. The Business of Book Publishing. Westview Press, 1985. 2. Weihrich, H., Koontz, H. Menedžment. MATE: Zagreb, 1994. 3. Thompson, A. A., Strickland, A. J. Strategic Management, Concepts and Cases, 13th edition. Boston: McGraw-Hill, 2004. 4. Clark, G. Inside Book Publishing. London – New York: Routledge, 2002.


1. Rocco, F. Teorija i primjena istraživanja marketinga. Zagreb: Školska knjiga, 1976. 2. Rocco, F. Marketinško upravljanje. Zagreb: Školska knjiga, 2000. 3. David, F. R. Strategic Management. New Jersey: Prentice Hall, 2001. 4. Haberberg, A., Rieple, A. Strategic Management, Theory and Practice. Oxford: Oxford University Press, 2008.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata The Business of Book Publishing 4 20 Menedžment 4 20 Strategic Management, Concepts and Cases 4 20 Inside Book Publishing 4 20

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje

Senat Sveučilišta.




50

Opće informacije Nositelj predmeta doc. dr. sc. Gordana Dukić Naziv predmeta Marketing u nakladništvu i knjižarstvu Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta obvezatni predmet Godina 2




Cilj je kolegija upoznati studente s važnostima koncepcije marketinga u suvremenom poslovanju te ih osposobiti za primjenu takvog pristupa. Poseban se naglasak stavlja na razumijevanje i primjenu različitih aktivnosti u marketingu knjige, od odabira marketinške strategije, izrade marketinškog plana, pripreme i provođenja marketing istraživanja do konkretnih akcija koje se poduzimaju u smislu promocije u nakladništvu i knjižarstvu.


Položeni kolegiji Povijest knjige, nakladništva i knjižarstva, Struktura nakladničkih područja, Stjecanje i uređivanje rukopisa i Organizacija nakladničke proizvodnje.



• vrednuje ulogu marketinga u nakladništvu i knjižarstvu

• primijeni načela i koncept marketinga s posebnim osvrtom na nakladništvo i knjižarstvo

• izradi marketinški plan

• prikupi, analizira i koristi informacije marketing istraživanja

• osmisli i realizira promotivne aktivnosti u marketingu knjige.



• pojam i važnost marketinga

• evolucijske etape marketinga

• razvoj marketinga na prostoru Republike Hrvatske

• profitni i neprofitni marketing

• marketing strategija

• segmentacija, targetiranje, pozicioniranje

• ponašanje potrošača

• marketing istraživanja

• informacijski sustav marketinga

• metode istraživanja tržišta

• marketing mix

• ciljevi marketinga u nakladništvu i knjižarstvu

• povijest marketinga u nakladništvu


51

• položaj marketinga u nakladništvu

• marketing knjige

• izrada marketinškog plana

• promocijske aktivnosti u nakladništvu i knjižarstvu

• komunikacijski mix

• mediji u marketingu

• publicitet i odnosi s javnošću u nakladništvu i knjižarstvu

• gerila marketing

• e-marketing u nakladništvu i knjižarstvu.


• upravljanje marketinškim aktivnostima te donošenje marketinških odluka u nakladništvu i knjižarstvu

• teorijska znanja o marketingu, s posebnim naglaskom na marketing knjige i korištenje novih tehnologija i medija u marketingu nakladništva

• vještine izrade promocijskih materijala korištenjem odgovarajućih softverskih aplikacija i umijeća prezentiranja nakladničkih proizvoda.








• polaganje pismenog ispita nakon završetka semestra ili dvaju kolokvija tijekom semestra

• polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra

• izrada seminarskog rada.

1.8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave – Aktivnost u nastavi 1 Seminarski rad 1 Eksperimentalni rad – Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 1 Esej – Istraživanje –



Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na završnom pismenom ispitu ili na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 30 % bodova, pismeni ispit ili dva kolokvija 30 % bodova, seminarski rad 30 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10 % bodova.


52


1. Forsyth, P., Birn, R. Marketing in Publishing. London: Taylor & Francis, 2002. 2. Kotler, Ph., Keller, K. L. Upravljanje marketingom: analiza, planiranje, primjena i kontrola,

Dvanaesto izdanje. Zagreb: Mate, 2008. 3. Meler, M. Marketing. Osijek: Ekonomski fakultet Osijek, 1999. 4. Zaid, G. Koliko knjiga! Zagreb: Algoritam, 2005.


1. Baverstock, A. Are Books Different: Marketing in the Book Trade. London: Kogan Page, 1993. 2. Kesić, T. Ponašanje potrošača. Zagreb: ADECO, 1999. 3. Lancaster, G., Massingham, L. Essentials of Marketing Management. Routledge: London, 2011. 4. Ružić, D., Biloš, A., Turkalj, D. E-Marketing, 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Osijek: Ekonomski

fakultet Osijek, 2009. 5. Woll, T. Publishing for Profit: Successful Bottom-Line Management for Book Publishers, Revised and Expanded Fourth Edition. Chicago: Chicago University Press, 2010.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Marketing in Publishing 4 20 Upravljanje marketingom: analiza, planiranje, primjena i kontrola 4 20 Marketing 4 20 Koliko knjiga! 4 20





Opće informacije Nositelj predmeta Mentor iz ustanove radilišta i mentor koji sudjeluje u izvedbi nastave Naziv predmeta Projektni rad u nakladničkim ili knjižarskim ustanovama Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta obvezatni predmet Godina 2




Student kroz praktični projektni rad u javnoj ili privatnoj ustanovi koja obavlja nakladničku ili knjižarsku djelatnost stječe znanja i vještine iz jednog nakladničkog područja ili iz djelatnosti knjižarstva.


53


Položeni svi obvezatni kolegiji iz prvog i drugog semestra studija.


Studenta se kroz projektni rad osposobljava da:

• razlikuje specifičnosti pojedinih nakladničkih područja

• primjeni pravilne postupke stjecanja, uređivanja i distribucije nakladničkih proizvoda specifičnih za jedno nakladničko područje

• upozna sve specifičnosti nakladništva vezanih uz jedno nakladničko područje

• stekne samostalnost i odgovornost pri izvršavanju zadaća uz istodobni razvoj sposobnosti timskog rada

• razvije radne navike i upozna način rada u poslovnom, tržišnom okruženju.


Preporuča se da studenti projektni rad realiziraju u sljedećim nakladničkim područjima:

• nakladništvo slikovnica i dječjih knjiga

• nakladništvo školskih udžbenika

• sveučilišno nakladništvo

• nakladništvo referentnih publikacija

• komercijalno nakladništvo

• nakladništvo znanstvenih i stručnih časopisa

• nakladništvo novina i časopisa

• nakladništvo kao posljedična djelatnost javnih ustanova

• digitalno (web) nakladništvo

• marketing nakladničkih proizvoda

• knjižarske mreže. Uz suglasnost mentora i voditelja studija student projektni rad može realizirati i na nakladničkim područjima koja ovdje nisu navedena.


• izbor, kontaktiranje, angažiranje ili prihvaćanje autora i autorskih rukopisa na jednom nakladničkom području

• stjecanje, uređivanje i diseminacija rukopisa na jednom nakladničkom području

• primjena adekvatnih postupaka oblikovanja, distribucije i marketinga na jednom nakladničkom području

• sposobnost izrade kratkoročnog i dugoročnog nakladničkog plana na jednom nakladničkom području.




1.6. Komentari


54

1.7. Obveze studenata


• redovito pohađanje (prisutnost 100 % – uvjet za potpis)

• uredno vođenje dnevnika projektnog rada

• izrada praktičnog projekta koji sadrži sve postupke stjecanja, uređivanja, oblikovanja, plasmana i marketinga nakladničkog proizvoda na jednom nakladničkom području.

1.8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi – Seminarski rad – Eksperimentalni rad – Pismeni ispit – Usmeni ispit – Esej – Istraživanje –



Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom praktičnog rada i prema kvaliteti izrade završnog rada. Završni rad donosi 80 % bodova, a aktivnost i redovitost pohađanja 20 % bodova.


Nema posebne literature za praktični projekti rad; literaturu definiraju mentori sukladno odabiru nakladničkog područja.


Nema posebne literature za praktični projekti rad; literaturu definiraju mentori sukladno odabiru nakladničkog područja.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata – – –






55

Opće informacije Nositelj predmeta Mentor koji sudjeluje u izvedbi nastave Naziv predmeta Izrada diplomskog rada Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta obvezatni predmet Godina 2




Student kroz izradu diplomskog rada stječe i produbljuje znanja i vještine iz odabranog segmenta nakladništva. Temeljni je cilj predmeta usmjeriti studenta prema području od njegova posebna interesa i dati mu dodatne teorijske i praktične kompetencije u poznavanju određenog područja. Student razvija kompetencije rada s pisanim tekstom, upućuje ga se na važnost ljepote pisanog diskursa i potiče razvoj kritičkog stava prema idejama i mišljenjima.


Položeni svi obvezatni kolegiji iz prvog i drugog semestra studija.


Studenta se kroz izradu diplomskog rada osposobljava da:

• razvija kompetencije rada s pisanim diskursima

• razvija vještine rada s informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, poput pretraživanja digitalnih repozitorija i baza podataka

• razvija vještine povezivanja različitih teorijskih pristupa

• razvija odgovornost pri izvršavanju zadaća

• unaprjeđuje kvalitetu vlastitog pisanog diskursa.


Student temu diplomskog rada bira iz područja nastavnog programa diplomskog studija. Student može odabrati temu koju pokrivaju obvezatni kolegiji diplomskog studija ili izborni kolegiji koje je student odslušao i položio. Temu rada zajednički definiraju student i mentor.






• 30 sati konzultacija s mentorom tijekom semestra

• sve ostale obveze definirane su Pravilnikom o diplomskim radovima i ispitima Filozofskog fakulteta u Osijeku.


56

1.8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave – Aktivnost u nastavi – Seminarski rad – Eksperimentalni rad – Pismeni ispit – Usmeni ispit – Esej – Istraživanje –


Portfolio – Diplomska radnja 30 – – – – 1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Student izrađuje i polaže diplomski rad sukladno važećem Pravilniku o diplomskim radovima i ispitima Filozofskog fakulteta u Osijeku.


Literaturu za izradu diplomskog rada zajednički definiraju student i mentor.


Literaturu za izradu diplomskog rada zajednički definiraju student i mentor.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata – – –




• Praćenje i analiza kvalitete odabranih tema diplomskih radnji u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija nakladništva.

Opće informacije Nositelj predmeta doc. dr. sc. Nives Tomašević Naziv predmeta Suvremeni trendovi u nakladništvu Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta izborni predmet Godina 1 – 2




Predmet daje pregled teorijskih i praktičnih pitanja vezanih uz suvremene trendove nakladništva i knjižarstva, a posebna se pozornost pridaje utvrđivanju razlika, a potom prednosti i nedostataka na relaciji komercijalno-nekomercijalno nakladništvo, odnosno proizvodnje kulturološki vrijednih djela utemeljenih na baštinskim vrijednostima i djela odlikovanih elementima popularne kulture. Na seminarima studenti prezentiraju svoje uratke na navedene teme i raspravljaju o definiranim trendovima (ovisno o analiziranim slučajevima iz nakladničke prakse).


57





• razumije razvoj nakladničkih trendova u zadanom vremenu i prostoru

• razumije komparativne prednosti i razlike komercijalnog, odnosno nekomercijalnog nakladništva

• definira projektna sredstva potrebna/dostupna za potrebe komercijalnog, odnosno nekomercijalnog nakladništva

• prepoznaje prednosti i poteškoće s kojima se suočava nakladnik (ne)komercijalnih publikacija

• razumije postupke organizacije i upravljanja objavljivanjem (ne)komercijalnih publikacija

• primjeni stečena znanja na samostalnu izradbu jednostavnog nakladničkog plana

• prepozna sadržaje koji su prisutni na tržištu nakladničkih (ne)komercijalnih proizvoda.



• upoznavanje s kolegijem, literaturom, načinom rada, ocjenjivanja i vrednovanja znanja

• terminološke i sadržajne odlike nakladništva 20., tj. 21. stoljeća

• komparativne prednosti i nedostaci (ne)komercijalnog nakladništva

• preduvjeti razvoja (ne)komercijalnog nakladništva: tehnička infrastruktura, čitateljske navike, pravni okvir

• ograničenja u osiguravanju sredstava nekomercijalnog nakladništva

• primjeri dobre prakse: odabrani projekti s otvorenim pristupom sadržajima, odabrani komercijalni projekti, odabrani nekomercijalni projekti, važnost znanstvene potpore

• izvori i literatura za proučavanje trendova u nakladništvu

• osnove sadržaja komercijalnih nakladničkih projekata

• osnove sadržaja nekomercijalnih nakladničkih projekata

• marketing komercijalnih nakladničkih projekata

• marketing nekomercijalnih nakladničkih projekata

• zaključna rasprava o budućim trendovima u nakladništvu.


• znanja o promjenama u suvremenim nakladničkim trendovima, student prati te promjene i primjenjuje ih u radu

• svijest o razlici komercijalnih u odnosu na nekomercijalne nakladničke projekte

• sposobnost samostalne procijene prikladnost sadržaja komercijalnih, odnosno nekomercijalnih nakladničkih projekata

• poznavanje načina financiranja i marketinškog praćenja komercijalnih, odnosno nekomercijalnih nakladničkih proizvoda.





58






• izrada i prezentacija seminarskog rada.



Portfolio – – – – – – – 1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na završnom pismenom ispitu i prema uspješnosti napisanih i izloženih seminara. Pismeni ispit donosi 40 % bodova, uspješnost na seminarima 40 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 20 % bodova.


1. Tomašević, N., Kovač, M. Knjiga, tranzicija, iluzija. Zagreb: Naklada Ljevak, 2009. 2. Gladwell, M. Točka preokreta. Kako male stvari mogu dovesti do velike promjene. Zagreb: Jesenski i Turk, 2005. 3. Miller, L. J. Reluctant capitalists. Bookselling and the culture of Consumption. Chicago – London: University of Chicago Press, 2007.


1. Kovač, M. „The end of codex and the disintegration of the communication circuit of the book. Seven hypotheses on the future of trade publishing“. Logos 22 I (2011): 12 – 24. 2. Weel, A. „e-Roads and i-Ways: A sociotechnical look at user acceptance of ebooks“, http://www.let.leidenuniv.nl/wgbw/research/Weel_Articles/e-Roads_and_i-Ways.pdf


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Knjiga, tranzicija, iluzija 5 20 Točka preokreta 5 20 Reluctant capitalists 4 20






59

Opće informacije Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić Naziv predmeta Oblikovanje nakladničkog plana Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta izborni predmet Godina 1 – 2




Studenti se kroz predmet upoznaju s definicijom, obilježjima i elementima nakladničkog plana. Predmet definira troškove, rokove i ljudske potencijale kao temeljne kriterije pri oblikovanju nakladničko plana, upoznaje studente s izvorima financiranja nakladničke proizvodnje, s pravilnim postavljanjem rokova za realizaciju nakladničkog projekta i s optimalnim raspolaganjem ljudskim potencijalima. Temeljni je cilj predmeta osposobiti studente za samostalnu izradu nakladničkog plana i upoznati ih s mehanizmima praćenja realizacije nakladničkog plana.




Studenta se kroz vježbe osposobljava da:

• definira temeljne kriterije za izradu nakladničkog plana

• analizira i implementira raspoložive resurse pri izradi optimalnog nakladničkog plana

• razvija mrežu suradnika za uspješnu realizaciju nakladničkog plana

• samostalno izradi nakladnički plan i pratiti uspješnost njegove realizacije.


Sadržaji vježbi su sljedeći:

• upoznavanje s kolegijem, načinom rada, ocjenjivanja i vrednovanja

• upoznavanje s pojmom nakladničkog plana

• upoznavanje s temeljnim kriterijima izrade nakladničkog plana

• definiranje potencijala kojima nakladnik raspolaže pri izradi nakladničkog plana

• analiza troškova kao ključnog elementa nakladničkog plana

• analiza rokova kao ključnog elementa nakladničkog plana

• analiza ljudskih resursa kao ključnog elementa nakladničkog plana

• upoznavanje s modelima sufinanciranja nakladničke proizvodnje

• upoznavanje s prigodnim datumima i sajmovima knjiga kao elementima definiranja rokova

• upoznavanje s modelima izgradnje mreže suradnika

• upoznavanje s dokumentacijom i mehanizmima praćenja realizacije nakladničkog plana.


• razumijevanje mehanizama izrade nakladničkog plana

• analiza i primjena kriterija pri izradi nakladničkog plana


60

• poznavanje poslovnog i tržišnog okružja koje uvjetuje realizaciju nakladničkog plana

• usvajanje vještina izrade, razvoja i praćenja realizacije nakladničkog plana.








• kontinuirano svladavanje zadataka za vježbu tijekom semestra

• izrada završnog praktičnog rada.

1.8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave – Aktivnost u nastavi 1 Seminarski rad – Eksperimentalni rad – Pismeni ispit – Usmeni ispit – Esej – Istraživanje –



Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, kroz kontinuirano svladavanje zadataka za vježbu tijekom semestra i kroz kvalitetu završnog praktičnog rada. Uspješno svladane vježbe tijekom semestra donose 40 % bodova, a završni praktični rad 60 % bodova.


1. Thompson, J. B. Merchants of culture. The publishing business in the twenty-first century. Cambridge: Polity Press, 2010. 2. Juričević, B. Ekonomija knjige. Organizacija i tehnika rada. Zagreb: Školska knjiga, 1987.


1. Wischenbart, R., Holger, E. A Methodology to Collect International Book Statistics. Framework –

Indicators – Methodology & Strategies – Groundwork for a Test Run. UNESCO: 2009. 1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata Merchants of culture 4 20 Ekonomija knjige 4 20






61

Opće informacije Nositelj predmeta doc. dr. sc. Jelena Lakuš Naziv predmeta Kultura i osnove komuniciranja Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta izborni predmet Godina 1 – 2




Kolegij pruža uvid u kulturu i osnove komuniciranja kroz teorijske aspekte i analizu konkretnih primjera i situacija, a kroz različite znanosti koje se bave pitanjem društvene komunikacije. Kolegij, također, daje uvid u promjene i trendove u području komunikacije i medija, a pod utjecajem novih tehnoloških promjena. Bavi se pitanjima globalizacije i informacijskog društva te kako isti uvjetuju i usmjeravaju komunikaciju i medije. Daje pregled suvremene informacijske tehnologije i njezine primjene i uporabe u komunikaciji. Na seminarima i vježbama studenti usvajaju potrebne komunikacijske vještine i znanja i kritički promišljaju o teorijskim i praktičnim pitanjima komunikacije, kako unutar samog područja komunikacije, tako i interdisciplinarno. Također, studenti stječu vještine i kompetencije pripreme govora i javnih prezentacija, kao i realizacije istih.




Studenta se kroz seminare i vježbe osposobljava da:

• kritički promišlja o ključnim pitanjima informacijske i komunikacijske teorije

• bude sposoban opisati modele i osnovne elemente komunikacijskog sustava

• razumije komparativne prednosti i razlike između verbalne i neverbalne komunikacije

• konstruktivno i učinkovito sudjeluje u procesu interkulturalne komunikacije

• prepozna, usvoji i primijeni lingvističke aspekte komunikacije

• prepozna prednosti i poteškoće masovne komunikacije

• prepozna prednosti i poteškoće računalno posredovane komunikacije i utjecaja novih tehnologija na komunikacijski proces

• primijeni stečena znanja i vještine u svakodnevnoj komunikaciji (bez obzira na oblik i vrstu komunikacije)

• samostalno pripremi govor i javnu prezentaciju

• razvije i primijeni kreativnost u komunikacijskom procesu.


Sadržaji seminara i vježbi su sljedeći:

• teorija informacije, teorija komunikacije

• komunikacijski modeli, vrste komunikacije (intrapersonalna, interpersonalna, društvena, masovna), interkulturalna komunikacija, verbalna i neverbalna komunikacija


62

• lingvističke discipline (jezična antropologija, lingvistika, kognitivna lingvistika, neurolingvistika i psiholingvistika, sociolingvistika, pragmatika, semiotika) u kontekstu komunikacije

• suvremene tehnologije, mediji i medijacije

• utjecaj masovne komunikacije na društvo i diverzifikacija publike, medijska pismenost

• računalno posredovana komunikacija, komunikacija i društvene mreže, infotainment

• kreativnost i vizualnost komunikacije – fotografija, video, infografika i vizualizacija podataka

• javni govor i prezentacija.


• vještine komuniciranja s kolegama i potencijalnim poslovnim partnerima

• svijest o kulturnim različitostima i važnosti usvajanja kompetencija interkulturalne komunikacije

• sposobnost samostalne procijene uspješnost komunikacijskog procesa (intradisciplinarno i interdisciplinarno)

• stjecanje, razvijanje i primjena naprednih vještina komunikacije

• razumijevanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija

• usavršavanje vještine govora i javne prezentacije.









• polaganje pismenog ispita po završetku semestra

• uspješno svladavanje zadanih vježbi.

1.8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave – Aktivnost u nastavi – Seminarski rad – Eksperimentalni rad – Pismeni ispit 1 Usmeni ispit – Esej – Istraživanje –

Projekt – Kontinuirana provjera znanja 1 Referat – Praktični rad 1


Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na dvama kolokvijima, završnom pismenom ispitu i prema uspješnosti svladavanja zadanih vježbi. Pismeni ispit donosi 40 % bodova, kolokviji (provjera seminarskih čitanja) donose 40 % bodova, uspješnost na vježbama 20 % bodova.


1. Castells, M. Informacijsko doba: ekonomija, društvo, kultura. Zagreb: Golden marketing, 2000. 2. Chomsky, N. Mediji, propaganda i sistem, http://www.elektronickeknjige.com/chomsky_noam/mediji_


63

propaganda_i_sistem/index_page_000 3. Fox, R. Poslovna komunikacija. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada – Pučko otvoreno učilište, 2001. 4. Gleick, J. The information: a history, a theory, a flood. New York: Pantheon, 2001. 5. Kumbier, D., Schulz von Thun, F., ur., Interkulturalna komunikacija: metode, modeli, primjeri. Zagreb: Erudita, 2009. 6. Levinson, P. Digitalni McLuhan: vodič za novo doba. Zagreb: Izvori, 2001. 7. Paić, Ž. Vizualne komunikacije: uvod. Zagreb: Centar za vizualne studije, 2008.


1. Bolter, D. J., Grusin, R. Remediation: understanding new media. MIT Press, 2000. 2. Castells, M. Internet galaksija: razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk – Hrvatsko sociološko društvo, 2003. 3. Kövecses, Z. Metaphor in culture: universality and variation. Cambridge: Cambridge University Press, 2005. 4. Matasović, R. Jezična raznolikost svijeta: podrijetlo, razvitak, izgledi. Zagreb: Algoritam, 2005. 5. Petar, S. Osnove uspješne komunikacije. Zagreb: Euro hoper, 2004. 6. Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga, 2007. 7. Weinrich, H. Lingvistika laži: može li jezik sakriti misli. Zagreb: Algoritam, 2005. 8. Weissman, J. Prezentacijom do uspjeha: umijeće predstavljanja. Zagreb: Mate – Zagrebačka škola ekonomije i managementa, 2006.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Informacijsko doba: ekonomija, društvo, kultura 4 20 Mediji, propaganda i sistem elektronička građa 20 Poslovna komunikacija 4 20 The information: a history, a theory, a flood 4 20 Interkulturalna komunikacija: metode, modeli, primjeri 4 20 Digitalni McLuhan: vodič za novo doba 4 20 Vizualne komunikacije: uvod 4 20 1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija




64

Opće informacije Nositelj predmeta doc. dr. sc. Gordana Dukić Naziv predmeta Projektni menadžment Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta izborni predmet Godina 1 – 2




Cilj je kolegija ukazati na važnost i prednosti projektnog pristupa poslovnim aktivnostima te osposobiti studente za primjenu najznačajnijih alata projektnog menadžmenta. Studenti će u okviru kolegija steći temeljna teorijska znanja iz područja projektnog menadžmenta, pri čemu će se poseban naglasak staviti na dizajniranje, implementaciju i evaluaciju projekata u knjižarskoj, nakladničkoj i knjižničnoj djelatnosti. U praktičnom će se dijelu nastave studenti upoznati s najpoznatijim metodama mrežnog programiranja i programskom podrškom upravljanju projektima, aplikacijom Microsoft Project.




Studenta se kroz nastavu osposobljava da:

• prepozna probleme i poslovne aktivnosti koje zahtijevaju projektni pristup

• dizajnira, implementira i evaluira projekt u knjižarskoj ili nakladničkoj djelatnosti

• koristiti metode mrežnog programiranja i aplikaciju Microsoft Project.



• Uvod u projektni menadžment. Pojam, bitna obilježja i vrste projekta. Pojam i povijest projektnog menadžmenta. Životni ciklus projekta. Projektna okolina. Strategija i projektni menadžment. Projekt u nakladničkoj djelatnosti.

• Sudionici projekta. Projektni menadžer. Projektni tim. Interesno-utjecajne skupine.

• Projekt i organizacijska struktura. Projekt u funkcijskoj organizacijskoj strukturi. Projektna organizacijska struktura. Projekt u matričnoj organizacijskoj strukturi.

• Faze projekta. Početna faza. Faza implementacije projekta. Završna faza projekta.

• Metode i aplikacije za upravljanje projektima. Gantogrami. Metode mrežnog programiranja (CPM i PERT). Microsoft Project..


• kompetencije potrebne za djelovanje u dinamičnom poslovnom okruženju koje zahtjeva primjenu projektnog pristupa

• temeljna teorijska znanja iz područja projektnog menadžmenta i vještine potrebne za upravljanje projektima

• korištenje najvažnijih alata projektnog menadžmenta.


65














Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad i položena dva kolokvija ili pismeni ispit. Pismeni ispit ili kolokviji donose 40 % bodova, pozitivno ocijenjen seminarski rad 40 % bodova, a aktivnosti na nastavi 20 % bodova.


1. Omazić, M. A., Baljkas, S. Projektni menadžment. Zagreb: Sinergija, 2005. 2. Turner, J. R. The Handbook of Project-Based Management: Leading Strategic Change in

Organizations, Third Edition. New York: McGraw-Hill, 2009. 3. Zekić, Z. Projektni menadžment – upravljanje razvojnim promjenama. Rijeka: Ekonomski fakultet u Rijeci, 2010.


1. Barković, D. Operacijska istraživanja, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Osijek: Ekonomski fakultet Osijek, 2001. 2. Chatfield, C., Johnson, T. Microsoft Project 2010 Step by Step. Redmond: Microsoft Press, 2010. 3. Hauc, A. Projektni menadžment i projektno poslovanje. Zagreb: M.E.P. Consult, 2007. 4. Lock, D. Project Management, Ninth Edition. Aldershot: Gower, 2007. 5. Maylor, H. Project Management, Third Edition. Harlow: Pearson Education, 2003. 6. Wills, K. R. Essential Project Management Skills. Boca Raton: CRC Press, 2010.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Projektni menadžment 4 20 The Handbook of Project-Based Management 4 20 Projektni menadžment - upravljanje razvojnim promjenama 4 20


66




Opće informacije Nositelj predmeta doc. dr. sc. Boris Badurina Naziv predmeta Digitalizacija i oblikovanje digitaliziranih sadržaja Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta izborni predmet Godina 1 – 2




U sklopu predavanja studenti se upoznaju s načelima i pristupima oblikovanju digitalnih zbirki. Tumače im se osnovni kriteriji pri odabiru građe za uključivanje u digitalne knjižnice i intelektualni postupci koji prethode oblikovanja sadržaja (procjena vrijednosti odgovarajućih tema, odabir sadržaja, načini dolaženja do autorskih prava, pregovaranje, planiranje, praćenje i evaluacija, marketing). Posebna pažnja usmjeruje se na problematiku repozitorija digitalne knjižnice, primjerice: digitalni objekti – osnovne jedinice unutarnje strukture digitalne knjižnice koji su uobičajeno skriveni od korisnikova pogleda; sučelje – „vrata“ digitalne knjižnice prema korisnicima; digitalizirane jedinice građe – jedinica strukture digitalne knjižnice s motrišta korisnika i informacijskog stručnjaka (npr. knjiga, novinski članak i sl.); sustavi za pretraživanje, kazala – sustavi za identifikaciju: jedinstveni identifikatori. Na vježbama studenti savladavaju napredne tehnike digitalizacije slike, optičkog prepoznavanja i obrade odabranih tekstova. S obzirom na digitalizaciju slike, koriste različite formate najčešće korištene u digitalnoj obradi i napredne tehnike obrade. Rezultat vježbi je samostalna izrada jedne digitalne zbirke.





• razumiju važnost načela i postupaka koji se primjenjuju pri izgradnji digitalnih zbirki

• odabiru primjerene postupke digitalizacije

• samostalno digitaliziraju odabrani korpus jedinica

• samostalno organiziraju manje digitalne zbirke i usustave načine njihova pretraživanja i održavanja.





67

• terminološke i sadržajne razlike između klasičnih i digitalnih zbirki

• vrste i primjena različitih shema metapodataka

• zaštita autorskih prava

• postupci pri odabiru građe za digitalnu zbirku

• digitalizacija slikovnih materijala

• optičko prepoznavanje znakova

• implementacija sustava za rad s digitalnom zbirkom

• izrada samostalne zbirke. Očekuje se da studenti kroz sadržaja predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• znanja o načelima i kriterijima oblikovanja digitalnih sadržaja

• upoznavanje s naprednim tehnikama digitalizacije teksta i slike te s odabirom i pripremom digitaliziranih materijala za korištenje u digitalnim zbirkama

• praktične vještina i znanja kojima informacijski stručnjaci svih profila trebaju ovladati kako bi bili sposobni samostalno ili u timu priređivati, održavati i osiguravati pristup zbirkama digitalnog gradiva.













Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na završnom pismenom ispitu i prema uspješnosti svladavanja zadanih vježbi. Pismeni ispit donosi 40 % bodova, uspješnost na vježbama 20 % bodova i samostalna izrada digitalne zbirke 40 % bodova..


1. Arms, W. Y. Digital libraries. Cambridge: MIT Press, 2000., http://www.cs.cornell.edu/wya/DigLib/ new/index.html 2. Bosančić B. Oblikovanje digitalne zavičajne zbirke Gradske knjižnice Slavonski Brod uz pomoć

Greenstone programskog paketa. Diplomski rad. Zagreb : Filozofski fakultet, 2003.


68

3. Chowdhury, G., Chowdhury S. Introduction to Digital Library. London: Facet Publishing, 2003. 4. Borgman, C. L. Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja : pristup informaciji

u umreženom svijetu. Lokve – Zadar: Naklada Benja – Gradska knjižnica Zadar, 2002.


1. Arms, W. Y., Blanchi, C., Overly, E. A. „An Architecture for Information in Digital Libraries“. D-Lib

Magazine 3, 2(1997), http://www.dlib.org/dlib/february97/ cnri/02arms1.html (2003-05-13) 2. Besser, H. „The Next Stage: Moving from Isolated Digital Colections to Interoperable Digital Libraries“. First Monday, 6(2002). 3. Tedd, L. A., Large, A. J. Digital libraries: implementation and use from a global perspective. München: KG Saur, 2004. 4. Vlašić, K. Priručnik o skeniranju. Zagreb, 1995. 5. Witten, H. I.; Bainbridge, D. How To Build a Digital Library. Amsterdam et. al.: The Morgan Kaufmann Publishers, 2003. 6. Lee, S. D. Digital imaging: a practical handbook. London: Facet, 2000. 7. Building and sustaining digital collections: models for libraries and museums. Washington, D.C.: Council on Library and Information Resources, 2001. 8. Higgins, P. L., ed., Libraries and electronic resources: new partnerships, new practices, new

perspectives. New York: Haworth Information Press, 2001. 9. Smith, A. Strategies for building digitized collections. Washington, D.C.: Digital Library Federation, Council on Library and Information Resources, 2001.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Digital libraries 4 20 Oblikovanje digitalne zavičajne zbirke Gradske knjižnice

Slavonski Brod... elektronička građa 20

Introduction to Digital Library 4 20 Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog

povezivanja 4 20





69

Opće informacije Nositelj predmeta doc. dr. sc. Boris Badurina Naziv predmeta Oblikovanje mrežnih stranica za elektroničko nakladništvo Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta izborni predmet Godina 1 – 2




Cilj je kolegija upoznati studente sa svim važećim standardima u izradi mrežnih stranica s naglaskom HTML, XHTML, XML i CSS. Nakon ovladavanja osnovnim znanjima i vještinama rada u HTML-u i vezanih W3C standarda, na vježbama se nastavlja s naprednijim oblikovanjem mrežnih stranica temeljenih na principima odvajanja sadržaja od formata prikaza. Obrađuje se oblikovanje dokumenata putem kaskadnih stilova (CSS) te konačno oblikovanje dinamičkih stranica putem skriptnih jezika (JavaScript i sl).


Odslušan kolegij elektroničko nakladništvo i knjižarstvo.



• razumije važeće standarde u polju oblikovanja mrežnih stranica

• primijeni postojeće standarde u izradi mrežnih stranica

• evaluira postojeće mrežnih stranica u skladu sa standardima i W3C smjernicama.




• povijest HTML-a, tehnologije i alati

• XHTML i DOCTYPE standardi

• W3C smjernice i izrada dostupnih mrežnih stranica

• razdvajanje sadržaja od formatiranja, upotreba CSS-a

• rad s grupama HTML elemenata

• upotreba kodnih stranica

• uvod u JavaScript

• uvod u PHP.


• znanja o važećim standardima u polju oblikovanja mrežnih stranica

• razumijevanje važnosti primjene standarda i W3C smjernica

• sposobnost samostalne procijene usklađenosti postojećih mrežnih stranica s važećim smjernicama i standardima

• vještine izrade valjanih mrežnih stranica.


70









• uspješno svladavanje zadanih vježbi

• samostalna izrada valjanog mrežnog mjesta.

1.8. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave – Aktivnost u nastavi – Seminarski rad – Eksperimentalni rad – Pismeni ispit 1 Usmeni ispit – Esej – Istraživanje –

Projekt 1 Kontinuirana provjera znanja – Referat – Praktični rad 1


Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na završnom pismenom ispitu i prema uspješnosti svladavanja zadanih vježbi. Pismeni ispit donosi 30 % bodova, uspješnost na vježbama 30 % bodova i samostalna izrada valjanog mrežnog mjesta 40 % bodova.


1. Jamsa, K., King, K., Anderson, A. HTML i web dizajn. Beograd: Mikro knjiga, 2003. 2. Castro, E. HTML za WWW i XHTML i CSS. Zagreb: Miš d.o.o., 2007. 3. Hayes, D. HTML i XHTML. Zagreb: Miš d.o.o., 2002. 4. Pfaffenberger, B. et. al. HTML, XHTML, and CSS Bible. Indianapolis: John Wiley & Sons, 2004.


1. Developing With Web Standards – Recommendations and best practices, http://www.456bereastreet.com/lab/developing_with_web_standards/ 2. Web standards checklist, http://www.maxdesign.com.au/articles/checklist/ 3. Semantics, HTML, XHTML, and Structure, http://brainstormsandraves.com/articles/semantics/structure/ 4. Why use semantic HTML?, http://www.joedolson.com/articles/2008/04/why-use-semantic-html/ 5. Who will read your Semantic HTML?, http://www.thefutureoftheweb.com/blog/who-will-read-your-semantic-html 6. CSS Introduction, http://www.w3schools.com/css/css_intro.asp 7. Introduction to CSS, http://www.csstutorial.net/css-intro/introductioncss-part1.php 8. Starting with HTML + CSS, http://www.w3.org/Style/Examples/011/firstcss 9. Cascading Style Sheets, designing for the Web, http://www.w3.org/Style/LieBos2e/enter/ 10. HTML Forms and Input, http://www.w3schools.com/html/html_forms.asp 11. Dive Into Accessibility, http://diveintoaccessibility.org/


71

12. Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) Overview, http://www.w3.org/WAI/intro/wcag.php 13. Evaluating Web Sites for Accessibility: Overview, http://www.w3.org/WAI/eval/Overview.html


Naslov Broj primjeraka Broj studenata HTML i web dizajn 4 20 HTML za WWW i XHTML i CSS 4 20 HTML i XHTML 4 20 HTML, XHTML, and CSS Bible 4 20 1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija



Opće informacije Nositelj predmeta doc. dr. sc. Mario Barišić Naziv predmeta Vizualne komunikacije Studijski program Dvopredmetni diplomski studij nakladništva Status predmeta izborni predmet Godina 1 – 2




Ciljevi su predmeta razvijanje vizualne pismenosti studenata, upoznavanje s poviješću te područjima suvremenih vizualnih komunikacija s naglaskom na tiskane vizualne komunikacije, razumijevanje vizualnih poruka i stvaranje kritičkog stava prema grafičkom oblikovanju, etici i ulozi vizualnih komunikacija u suvremenom društvu.





• razlikuje različita područja vizualnih komunikacija

• analizira kako grafičko oblikovanje utječe na percepciju vizualne poruke

• prepoznaje različite načine vizualnog komuniciranja

• kritički prosuđuje uspješnost prijenosa vizualnih poruka

• vrednuje ulogu vizualnih komunikacija u društvu.


72



• upoznavanje s poviješću vizualnih komunikacija (od piktograma, preko otkrića i razvoja tiska do elektroničkih medija)

• grafičko oblikovanje vizualnih komunikacija (vizualni identitet, tiskani mediji)

• informacijska grafika (infografika)

• etika vizualnih komunikacija (oglasi, plakati, TV reklame)

• strip

• fotografija

• ulična vizualna komunikacija (grafiti)

• pokretne slike (film, video)

• filmski plakat

• uloga računala u razvoju vizualne kulture.


• sposobnost analize vizualnih sadržaja

• stjecanje vizualne pismenosti

• sposobnost kritičkog vrednovanja vizualnog identiteta

• sposobnost generiranja novih ideja te vrednovanja vizualnih poruka.








• polaganje pismenog ispita na kraju semestra ili dvaju kolokvija tijekom semestra





Rad studenta na predmetu vrednovat će temeljem aktivnosti na nastavi, bodovanja vježbi tijekom semestra, polaganja dvaju kolokvija tijekom semestra ili pismenog ispita na kraju semestra. Pismeni ispit ili kolokviji donose 40 % bodova, uspješnost na vježbama 40 % bodova i aktivnost na nastavi 20 % bodova.


73


1. Lester, P. M. Visual Communication: Images with messages. Belmont, CA: Wadsworth, 1995. 2. Jenks, C. Vizualna kultura. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk – HSD, 2002. 3. Mitchell, W. J. T. „What Do Pictures "Really" Want?“, October 77(1996): 71 – 82.


1. Pelc, M. Pismo – knjiga – slika. Uvod u povijest informacijske kulture. Zagreb:Golden Marketing, 2002. 2. Mitchell, W. J. T. „Interdisciplinarity and Visual Culture“, ArtBulletin 77, 4(1995): 540 – 544. 3. Paić, Ž. Vizualne komunikacije – uvod. Zagreb: Centar za vizualne studije, 2008. 4. Worth, S. Studying Visual Communicatio. University of Pennsylvania Press, 1981.


Naslov Broj primjeraka Broj studenata Visual Communication: Images with messages 4 20 Vizualna kultura 4 20 What Do Pictures „Really“ Want? 4 20 1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija




74

4.2. STRUKTURA STUDIJA, RITAM STUDIRANJA, UVJETI ZA UPIS STUDENATA U SLJEDEĆI

SEMESTAR, UVJETI ZA UPIS POJEDINOG PREDMETA

Struktura studija i ritam studiranja.

Studij traje četiri semestra, a budući da je riječ o dvopredmetnom diplomskom studiju, njegovim se završetkom stječe 60 ECTS bodova. Tijekom prvog semestra student stječe teorijska i činjenična znanja iz nakladništva i općenito iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti, a tijekom sljedeća tri semestra ga se usporedno sa stjecanjem znanja upoznaje i s potrebitim vještinama, tj. osposobljava ga se da primjeni znanja i unaprijed poznate načine rada za izvršavanje zadaća i rješavanje problema.

U prvom semestru studente se upoznaje s nakladništvom, njegovim mjestom u sklopu informacijskih i komunikacijskih djelatnosti, njegovim znanstvenim ishodištima i ukratko s njegovom poviješću. U drugom semestru studente se upoznaje sa suvremenim društvenim kontekstima nakladništva (tehnološkim, kulturološkim, znanstvenim, pravnim, političkim i sl), te s organizacijskim aspektima nakladničke proizvodnje i novim oblicima nakladništva. Treći je semestar usmjeren na upoznavanje s upravljanjem u nakladništvu i na marketing nakladničkih proizvoda uz kontinuiranu specijalizaciju prema određenom aspektu nakladništva kroz izborne kolegije i kroz praktični projektni rad u nakladničkim ili knjižarskim ustanovama što se nastavlja i u četvrtom semestru kroz izradu diplomske radnje.

Uvjeti za upis studenata u sljedeći semestar. Uvjeti upisa studenata u sljedeći semestar studija utvrđuju se sukladno Pravilniku o studijima i

studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Uvjeti za upis semestra na dvopredmetnom studiju nakladništva utvrđeni su u tablici 4, a uvjeti za upis pojedinih predmeta u tablici 5.

Tablica 4. Uvjeti za upis semestra na dvopredmetnom studiju nakladništva

Semestar Uvjeti za upis semestra

Prvi semestar Uvjeti upisa u prvi semestar istovjetni su uvjetima upisa na studij definiranim u poglavljima 3.8. i 3.17.

Drugi semestar Student može upisati drugi semestar ako su mu svi nastavnici potpisom u indeksu ovjerili uredno izvršenje studijskih obveza propisanih studijskim programom na prvom semestru studija.

Treći semestar Student upisuje treći semestar sukladno odlukama Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Četvrti semestar Student može upisati četvrti semestar ako su mu svi nastavnici potpisom u indeksu ovjerili uredno izvršenje studijskih obveza propisanih studijskim programom na trećem semestru studija.


75

Tablica 5. Uvjeti za upis pojedinih predmeta Predmet Uvjeti za upis predmeta

Uvod u nakladništvo; Povijest knjige, nakladništva i knjižarstva; Struktura nakladničkih područja


Suvremeni nakladnički konteksti; Stjecanje i uređivanje rukopisa; Organizacija nakladničke proizvodnje; Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo


Upravljanje u nakladništvu Odslušani kolegiji Struktura nakladničkih područja, Stjecanje i uređivanje rukopisa i Organizacija nakladničke proizvodnje.

Marketing u nakladništvu i knjižarstvu

Odslušani kolegiji Povijest knjige, nakladništva i knjižarstva, Struktura nakladničkih područja, Stjecanje i uređivanje rukopisa i Organizacija nakladničke proizvodnje.

Projektni rad u nakladničkim ili knjižarskim ustanovama; Izrada diplomskog rada

Odslušani svi obvezatni kolegiji iz prvog i drugog semestra studija.


Odslušan predmet Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo.

Ostali izborni predmeti popisani u Tablici 2 Nema uvjeta za upis predmeta.

4.3. POPIS PREDMETA KOJE STUDENT MOŽE IZABRATI S DRUGIH STUDIJSKIH PROGRAMA Tablica 6. Popis predmeta koje student može izabrati s drugih studijskih programa

Naziv predmeta Nositelj predmeta P V S Semestar

Baze podataka u društvenim i humanističkim znanostima

Filozofski fakultet 1 2 – ljetni

Čuvanje i zaštita elektroničkih dokumenata Filozofski fakultet 1 2 – zimski

Informacijska politika i tehnološke promjene Filozofski fakultet 1 – 2 zimski

Komercijalne baze podataka u prirodoslovlju, medicini i tehnici

Filozofski fakultet 1 2 – zimski

Komparativne studije iz nakladništva i knjižarstva

Filozofski fakultet 2 – 2 ljetni

Marketing Ekonomski fakultet 1,5 1 – ljetni

Poduzetništvo Ekonomski fakultet 1,5 – 1 zimski

Uvod u filozofiju kulture Katolički bogoslovni fakultet 2 – – ljetni


76

4.4. POPIS PREDMETA KOJI SE MOGU IZVODITI NA STRANOM (ENGLESKOM) JEZIKU Tablica 7. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom (engleskom) jeziku

Naziv predmeta P V S ECTS

Uvod u nakladništvo Introduction to publishing studies 1 – 1 3


The history of book, publishing, and bookselling 1 – 1 3

Suvremeni nakladnički konteksti The contexts of modern publishing 1 – 1 3

Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo Electronic publishing and bookselling 1 2 – 3

Upravljanje u nakladništvu Management in publishing 1 2 1 4

4.5. NAČIN ZAVRŠETKA STUDIJA

Diplomski studij nakladništva završava polaganjem svih ispita te izradom i javnom obranom diplomskog rada u skladu sa studijskim programom. 4.6. UVJETI POD KOJIMA STUDENTI KOJI SU PREKINULI STUDIJ ILI SU IZGUBILI PRAVO

STUDIRANJA NA JEDNOM STUDIJSKOM PROGRAMU MOGU NASTAVITI STUDIJ

Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij utvrđuju se sukladno Pravilniku o studijima i

studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Zahtjev za odobrenjem nastavka studija student može podnijeti do 15. rujna tekuće akademske godine. Uz zahtjev student mora priložiti indeks ili odgovarajuću studentsku ispravu, ovjeren prijepis ocjena i ECTS bodova. Nastavak studiranja ili prijelaz studentu odobrava Vijeće Filozofskog fakulteta u Osijeku na prijedlog voditelja Odsjeka za informacijske znanosti.


77

5. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 5.1. MJESTO IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

Dvopredmetni diplomski studij nakladništva izvodit će se na Filozofskom fakultetu u Osijeku, L. Jägera 9, 31000 Osijek. Popis radilišta u kojima će se izvoditi praktični rad na kolegiju Projektni rad u nakladničkim ili knjižarskim ustanovama naveden je u poglavlju 5.3. i Tablici 5.5. (Popis i kvalifikacije suradnika iz nastavnih, istraživačkih i stručnih baza (radilišta)) ovog elaborata. 5.2. ISPRAVE O VLASNIŠTVU, PRAVU KORIŠTENJA, ZAKUPU ILI DRUGOJ VALJANOJ PRAVNOJ

OSNOVI

Zgrada Filozofskoga fakulteta u Osijeku vlasništvo je Filozofskoga fakulteta. 5.3. DOKAZ O OSIGURANOM PROSTORU ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI VISOKOG OBRAZOVANJA

Zgrada Filozofskoga fakulteta u Osijeku izgrađena je 1897., a rekonstruirana 1978. godine. Već je desetljećima prepoznatljiva kao obrazovna institucija koja zadovoljava obrazovne potrebe stanovništva istočnoga dijela Hrvatske, ali i šire. Ukupna površina zgrade Fakulteta iznosi 4.417,88 m2, a u planu je izgradnja nove zgrade u dvorišnom prostoru Fakulteta.

Fakultet raspolaže s 23 predavaonice i svečanom dvoranom u kojoj se također svakodnevno održava nastava (v. tablicu 8). Tijekom proteklih nekoliko godina temeljito je obnovljeno pet predavaonica, a još pet opremljeno je novim namještajem i tehničkom opremom. U sve je predavaonice instalirana suvremena tehnička oprema, te se u svakoj predavaonici Fakulteta nalazi računalo s projektorom. Dvije su predavaonice računalne učionice, s funkcionalnim računalima i instaliranom odgovarajućom programskom podrškom za izvođenje nastave. U planu je uređenje još jedne računalne učionice.

Knjižnica Fakulteta sastoji se od glavne knjižnice i knjižnice za strane jezike. Glavna je knjižnica smještena na ukupnoj površini od 250m2 sa sljedećim sastavnicama: čitaonica za tihi rad (30 radnih mjesta za individualni rad i 6 računalno opremljenih radnih mjesta), čitaonica za skupni rad (24 radna mjesta za rad u skupinama i 8 radnih mjesta opremljenih računalnom opremom), odjel monografskih publikacija, periodike i referente literature te posudbeni odjel. Knjižnica za strane jezike (za potrebe studija engleskoga jezika i književnosti, studija njemačkoga jezika i književnosti i studija mađarskoga jezika i književnosti) smještena je na prostoru od 88m2 na kojem se nalaze čitaonica sa četiri radna mjesta s računalima i jednim pisačem, 18 radnih mjesta za učenje te posudbeni odjel. Knjižnica posjeduje i skladišni prostor gdje je smještena građa koja se rjeđe koristi.


78

5.4. DOKAZI O OSIGURANOJ VLASTITOJ OPREMI

U predavaonicama Filozofskog fakulteta instalirana je adekvatna tehnička oprema koja uključuje računala, projektore, video i DVD uređaje, TV i radio uređaje, a u jednoj je predavaonici instalirana i tzv. pametna ploča. Studenti raspolažu s ukupno 48 računala u dvije računalne učionice i u Knjižnici fakulteta. Usto, studenti Odsjeka za informacijske znanosti koriste opremu nabavljenu za potrebe znanstvenih projekata u kojima aktivno sudjeluju, poput skenera, digitalnih foto aparata, prijenosnih računala i sl.

Knjižnica Filozofskog fakulteta otvorena je 5 dana u tjednu od 7.30 do 19.00 sati, a preko mrežne stranice (http://web.ffos.hr/knjiznica/) i online kataloga Knjižnice (http://crolist.ffos.hr/), korisnicima su osnovni bibliografski podaci o knjižničnom fondu dostupni 24 sata dnevno. Korisnicima Knjižnice omogućeno je kopiranje građe u nastavne i osobne svrhe u skladu sa Zakonom o autorskim i srodnim pravima (NN 167/03) u tiskari Fakulteta. Građu koju ne posjeduje Knjižnica nabavlja međuknjižničnom posudbom iz Hrvatske i inozemstva. Podaci o opremljenosti knjižničnog prostora navedeni su u tablici 8.

Obvezatna literatura za potrebe izvođenja Dvopredmetnog diplomskog studija nakladništva smještena je u Knjižnici Filozofskog fakulteta i pokriva 20 % upisanih studenata. Detaljan prikaz broja primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji pohađaju nastavu na predmetu za svaki je kolegiji dat u opisu obvezatnih i izbornih predmeta (v. tablicu 8). Tablica 8. Opis prostornih i kadrovskih uvjeta za izvođenje studijskog programa

PROSTOR I OPREMA

Zgrada visokog učilišta

Identifikacija zgrade

Lokacija zgrade Godina izgradnje Godina

dogradnje ili rekonstrukcije

Ukupna površina u m2

L. Jägera 9 L. Jägera 9 1897. 1978. 4.417,88 m2

Predavaonice


Redni broj ili oznaka

predavaonice Površina u m2

Broj sjedećih mjesta za studente

Broj sati korištenja u

tjednu

Ocjena opremljenosti*

(od 1 do 5)

L. Jägera 9 5 57,68 48 + 2 55 4

L. Jägera 9 7 58,38 17 + 22 55 5

L. Jägera 9 9 66,43 48 + 8 60 4

L. Jägera 9 15 64,77 55 + 8 60 4

L. Jägera 9 16 68,64 21 60 5

L. Jägera 9 25 67,08 30 50 5

L. Jägera 9 31 68,64 50 + 2 60 3

L. Jägera 9 32 68,64 54 70 5

L. Jägera 9 34 64,08 17 + 10 45 5


79

L. Jägera 9 42 64,80 50 + 2 50 5

L. Jägera 9 44 64,80 52 + 2 70 5

L. Jägera 9 46 67,72 31 + 10 70 5

L. Jägera 9 47 67,08 56 80 4

L. Jägera 9 53 67,08 90 + 5 65 3

L. Jägera 9 54 67,08 95 75 3

L. Jägera 9 56 64,08 50 65 3

L. Jägera 9 58 60,84 54 60 3

L. Jägera 9 60 208,06 190 50 5

L. Jägera 9 62 64,80 56 + 4 60 5

L. Jägera 9 66 67,72 90 + 12 65 4

L. Jägera 9 67 68,25 41 + 10 65 3

L. Jägera 9 82 72,00 28 + 20 65 3

L. Jägera 9 84 53,64 24 + 20 65 3

L. Jägera 9 96 53,64 28 + 10 65 3

L. Jägera 9 UKUPNO 1695,93 1275+147=1422

*pod opremljenošću predavaonice podrazumijeva se kvaliteta namještaja, tehničke i druge opreme

Nastavne baze (radilišta) za praktičnu nastavu

Identifikacija zgrade Naziv nastavne baze Broj studenata koji pohađaju pojedinu

nastavnu bazu

Broj sati nastave (tjedno) koja se održava u

pojedinoj nastavnoj bazi Trg A. Starčevića 4, Osijek

Svjetla grada d.o.o. – Knjižara Nova

3 4

Europske avenije 6, Osijek Timarex d.o.o 3 4

L. Jägera 9, Osijek Filozofski fakultet 4 4

Harambašićeva 19, Zagreb Algoritam d.o.o 4 4

Gorica 30, Ivanec, Zaprešić

Fraktura d.o.o 4 4

Palmotićeva 30/1, Zagreb Naklada Ljevak d.o.o. 3 4


80

Oprema računalnih učionica Broj novijih

računala (do 3 godine)

Broj starijih računala od 3 godine

Ocjena funkcionalnosti

(od 1 do 5)

Ocjena održavanja (od 1 do 5)

Ocjena mogućnosti korištenja izvan

nastave

38 – 5 5 ne koriste se

– 10 3 4 5

Nastavnički kabineti


Broj nastavničkih kabineta

Prosječna površina (u m2)

Ocjena opremljenosti (od 1 do 5)

Prosječna površina u m2 po stalno zaposlenom nastavniku/suradniku*

L. Jagera 9 47* 15,02 3 4,29

*ili broj nastavnika/suradnika koji dijele nastavnički kabinet

Knjižnični prostor i njegova opremljenost

a) podaci o knjižničnom prostoru

Ukupna površina (u m2)

Broj zaposlenih Broj sjedećih

mjesta Broj studenata koji koriste knjižnicu

Postoji li računalna baza podataka vaših knjiga i

časopisa

338 6 90 većina (oko 1.500 studenata)

DA

b) podaci o opremljenosti knjižničnog prostora

Broj naslova knjiga

Broj udžbenika*

Ocjena suvremenosti

knjiga i udžbenika (od 1 do 5)

Broj naslova inozemnih časopisa

Broj naslova domaćih časopisa

Ocjena funkcionalnosti kataloga knjiga i časopisa (od 1

do 5)

Ocjena opremljenosti (od 1 do 5)**

Ocjena kvalitete i

dostupnosti elektroničkih sadržaja***

45.000 229 4 tekućih 40; ukupno 140

tekućih 40; ukupno 325

4 4 4

* Pod brojem se udžbenika misli na sve naslove bez obzira na broj primjeraka. ** Mogućnosti umnožavanja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih knjižnica, katalozi radova nastavnika i sl. *** Pod elektroničkim se sadržajima podrazumijevaju elektronička izdanja knjiga i časopisa, baze podataka, ali i katalozi vlastite i vanjskih knjižnica.

Studentska referada

Ukupna površina (u m2) Broj zaposlenih Radno vrijeme

40 5 7.30 – 14.00

5.5. PROSTORNI KAPACITETI ZA IZVOĐENJE NASTAVE

U akademskoj godini 2009./2010. na Fakultetu je studiralo ukupno 1573 studenata, a prostorni su kapaciteti u predavaonicama iznosili 1695,93 m2 upotrebljivog prostora. Toj se površini može dodati i 175 m2 upotrebljivog prostora u čitaonicam (prostor za učenje), što ukupno iznosi 1870,93 m2 upotrebljivog prostora. Stavljanjem broja studenata u odnos prema veličini upotrebljivog prostora proizlazi da na svakog studenta dolazi 1,19 m2 upotrebljivog prostora.


81

5.6. OPTIMALNI BROJ STUDENATA

Optimalni broj studenata koji mogu upisati Dvopredmetni diplomski studij nakladništva s obzirom na prostor, opremu, broj nastavnika i specifičnosti dvopredmetnog studiranja je 20. 5.7. POPIS NASTAVNIKA I SURADNIKA KOJI ĆE SUDJELOVATI U IZVOĐENJU NASTAVE PRI

POKRETANJU STUDIJA

Popis nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju nastave i ostali relevantni podaci predočeni su u Tablici 8. (Opis prostornih i kadrovskih uvjeta za izvođenje studijskog programa), Tablici 9. (Opis kadrovskih uvjeta), Tablici 10. (Popis i opterećenje nastavnika zaposlenih na visokoobrazovnoj ustanovi koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa), Tablici 11. (Popis i opterećenje vanjskih suradnika koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa) i Tablici 12. (Popis i kvalifikacije suradnika iz nastavnih, istraživačkih i stručnih baza (radilišta)).

Tablica 9. Opis kadrovskih uvjeta

TABLICA UKUPNOG BROJA NASTAVNIKA I STUDENATA

Godina izvođenja studijskog programa

1. 2. 3. 4. 5.

1. Ukupni broj nastavnika 7 4 – – –

1.1. Stalno zaposleni nastavnici 5 3 – – –

1.2. 30% ugovorni odnos – – – – –

1.3. 50% ugovorni odnos – – – – –

2. Ukupni broj redovitih studenata 20 20 – – –

2.1. Uz potporu MŽOŠ-a – – – – –

2.2. Samostalno financiranje studenata – – – – –

3. Ukupan broj izvanrednih studenata – – – – –

4. Ukupan broj studenata (2 + 3) 20 20 – – –


82

Tablica 10. Popis i opterećenje nastavnika zaposlenih na visokoobrazovnoj ustanovi koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa

NASTAVNICI ZAPOSLENI NA VISOKOOBRAZOVNOJ USTANOVI

Zna

nstv

eno-

nast

avno

zv

anje

Ime i prezime Predmet Semestar Plan

P+V+S Izvedba P+V+S

Nor

ma

sati

Uku

pno

opte

reće

nje

na s

tudi

jsko

m

prog

ram

u

Uku

pno

opte

reće

nje

na

viso

koob

razo

vnoj

us

tano

vi

IZV

AR

ED

NI

PR

OF

ES

OR

I

Zoran Velagić

Uvod u nakladništvo 1

(ljetni) 1+0+1 1+0+1 1,75

O = 2,75 O,I = 3,75

6 Stjecanje i uređivanje rukopisa 2

(zimski) 0+2+0 0+2+0 1

Oblikovanje nakladničkog plana

izborni kolegij

0+2+0 0+2+0 1

DO

CE

NT

I

Boris Badurina

Suvremeni nakladnički konteksti

2 (zimski)

1+0+1 1+0+1 1,75

O = 2,75 O,I = 4,75

6


2 (zimski)

1+2+0 1+0+0 1

Digitalizacija i oblikovanje digitaliziranih sadržaja

izborni kolegij

1+2+0 1+0+0 1


izborni kolegij

1+2+0 1+0+0 1

Gordana Dukić

Marketing u nakladništvu i knjižarstvu

3 (ljetni)

1+2+1 1+2+1 2,75 O = 2,75 O,I = 5

6 Projektni menadžment

izborni kolegij

1+1+1 1+1+1 2,25

Jelena Lakuš


1 (ljetni)

1+0+1 1+0+1 1.75 O = 1,75 O,I = 2,5 6

Kultura i osnove komuniciranja

izborni kolegij

0+1+2 0+0+1 0,75

AS

IST

EN

TI

Milijana Mičunović

Kultura i osnove komuniciranja

izborni kolegij

0+1+2 0+1+1 1,25 I = 1,25 3

Boris Bosančić Digitalizacija i oblikovanje digitaliziranih sadržaja

izborni kolegij

1+2+0 0+2+0 1 I = 1 3

Josipa Selthofer

Organizacija nakladničke proizvodnje

2 (zimski)

2+1+0 0+1+0 0,5

O = 1,5 O,I = 2,5 3 Upravljanje u nakladništvu

3 (ljetni)

1+2+1 0+2+0 1

Vizualne komunikacije izborni kolegij

1+2+0 0+2+0 1

Tomislav Jakopec


2 (zimski)

1+2+0 0+2+0 1 O = 1

O,I = 2 3 Oblikovanje mrežnih stranica za elektroničko nakladništvo

izborni kolegij

1+2+0 0+2+0 1


83

Tablica 11. Popis i opterećenje vanjskih suradnika koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa

VANJSKI SURADNICI

Zna

nstv

eno-

nast

avno

zv

anje

Ime i prezime Predmet Semestar Plan

P+V+S Izvedba P+V+S

Nor

ma

sati

Uku

pno

opte

reće

nje

na s

tudi

jsko

m

prog

ram

u

Uku

pno

opte

reće

nje

na

viso

koob

razo

vnoj

us

tano

vi

DO

CE

NT

I Mario Barišić

Organizacija nakladničke proizvodnje

2 (zimski)

2+1+0 2+0+0 2

O = 3,75 O,I = 4,75 5,5 Upravljanje u nakladništvu

3 (ljetni)

1+2+1 1+0+1 1,75

Vizualne komunikacije izborni kolegij

1+2+0 1+0+0 1

Nives Tomašević

Struktura nakladničkih područja

1 (ljetni)

1+0+1 1+0+1 1,75 O = 1,75 O,I = 3,5 3,5

Suvremeni trendovi u nakladništvu

izborni kolegij

1+0+1 1+0+1 1,75

Tablica 12. Popis i kvalifikacije suradnika iz nastavnih, istraživačkih i stručnih baza (radilišta)

POPIS SURADNIKA

Stručna baza (radilište) Ime i prezime suradnika Titula Predmet

Svjetla grada d.o.o. – Knjižara Nova

Ivica Vuletić Direktor Projektni rad u nakladničkim ili knjižarskim ustanovama

Timarex d.o.o Marijan Kuduz Direktor Projektni rad u nakladničkim ili knjižarskim ustanovama

Filozofski fakultet Loretana Farkaš Predsjednica odbora za izdavačku djelatnost

Projektni rad u nakladničkim ili knjižarskim ustanovama

Algoritam d.o.o Neven Antičević, Tamara Perišić

Direktor, direktorica sektora nakladničke djelatnosti

Projektni rad u nakladničkim ili knjižarskim ustanovama

Fraktura d.o.o Sibila Serdarević Direktorica Projektni rad u nakladničkim ili knjižarskim ustanovama

Naklada Ljevak d.o.o. Ivana Ljevak Lebeda Direktorica Projektni rad u nakladničkim ili knjižarskim ustanovama


84

5.8. PODACI O NASTAVNICIMA KOJI SUDJELUJU U IZVOĐENJU NASTAVE (ABECEDNO PREMA

PREZIMENU NASTAVNIKA)

Ime i prezime nastavnika Boris Badurina

Naziv kolegija Suvremeni nakladnički konteksti, Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo, Digitalizacija i oblikovanje digitaliziranih sadržaja, Oblikovanje mrežnih stranica za elektroničko nakladništvo

Matični broj istraživača 275531

E-mail [email protected]

Web stranica http://www.ffos.hr/~badurina

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet, Osijek

Zvanje nositelja kolegija docent

Datum zadnjeg izbora u zvanje 23. veljače 2011.

Kratki životopis

Boris Badurina rođen je 13. srpnja 1974. godine u Zagrebu gdje 1992. završava srednjoškolsko obrazovanje. Iste godine upisuje Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje je i diplomirao 2000. godine na Odsjeku za sociologiju (diplomski rad Utjecaj socioekonomskog statusa na izbor sportske aktivnosti), a 2001. godine i na Odsjeku za informacijske znanosti – usmjerenje bibliotekarstvo (diplomski rad Metode istraživanja u knjižničarstvu). Godine 2007. magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radnjom Korištenje informacijskih tehnologija na hrvatskim visokim učilištima: longitudinalna studija. U siječnju 2010. na istom je fakultetu obranio doktorski rad naslovljen Model prihvaćanja novih tehnologija za učenje na daljinu na hrvatskim sveučilištima.

Životopis nastavnika u EU formatu (European curriculum vitae format) je u prilogu 6 ovog elaborata.

Popis radova u posljednjih pet godina

1. Faletar Tanacković, Sanjica; Badurina, Boris. Collaboration as a Wave of Future: Exploring Experiences from Croatian Archives. // Library Hi Tech. 26 (2008) , 4; 557 – 574.

2. Faletar Tanacković, Sanjica; Badurina, Boris. Collaboration of Croatian Cultural Heritage Institutions: Experiences from Museums. // Museum Management and Curatorship. 24 (2009), 4; 299 – 321.

3. Petr, Kornelija; Badurina, Boris. Family Literacy and Poverty: Related or Not? // Literacy without Boundaries : Proceedings of the 14th European Conference on Reading Zagreb, Croatia 2005 / Shiel, Gerry; Stričević, Ivanka; Sabolović-Krajina, Dijana (ur.). Osijek : Croatian Reading Association, 2007. 89 – 100.

4. Faletar Tanacković, Sanjica; Badurina, Boris. Suradnja: izazov za hrvatske narodne knjižnice? // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 52, 1/4(2009), 188 – 219.

5. Badurina, Boris; Dragija Ivanović, Martina; Krtalić, Maja. Vrednovanje knjižničnih službi i usluga akademskih i narodnih knjižnica // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 1/4(2010), 47 – 63.

6. Faletar Tanacković, Sanjica; Badurina, Boris. Suradnja baštinskih ustanova u Hrvatskoj : stanje i očekivanja // Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture / Willer, Mirna., Faletar Tanacković, Sanjica (ur.). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. 30 – 61.


85

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija 1. Jelušić, Srećko; Badurina, Boris; Dragija-Ivanović, Martina. Pregled stanja obrazovnih potreba

nakladnika u Hrvatskoj // Zbornik radova "Težakovi dani" / Tkalac, Slavko ; Lasić-Lazić, Jadranka (ur.). Zagreb : Filozofski fakultet, 2002. Str. 191 – 211.

2. Vrana, Radovan; Badurina, Boris; Golub, Koraljka. Advantages and disadvantages of use of digital collections in the process of education // Proceedings of the 7th International BOBCATSSS Symposium on Library and Information Science. Stuttgart : Hochschule fuer bibliotheks und informationswese, 1999. 484 – 496.

3. Badurina, Boris; Baričević, Zvonimir; Dragija, Martina; Golub, Koraljka; Zlodi, Goran. Digitalizacija građe // Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : 2. i 3. seminar . Zagreb : Hrvatsko muzejsko društvo, 2000. 254 – 257.

4. Badurina, Boris; Sviben, Zdenka Kako sačiniti dobar web-site (mrežne stranice) narodne knjižnice // Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : 6. seminar. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003. 260 – 266

5. Bosančić, Boris; Badurina, Boris. Arhiviranje nastavnih sadržaja u VLE: integracija Moodle alata za e-obrazovanje i Door digitalnog repozitorija // 10. CARNetova korisnička konferencija: CUC 2008.

6. Bosančić, Boris; Mičunović, Milijana; Badurina, Boris. Mogućnosti komunikacije alata za e-obrazovanje s programskom okolinom - institucijskim repozitorijem, lokalnim CMS-om i aplikacijama Web 2.0 // 9. CARNetova korisnička konferencija: CUC 2007.

7. Badurina, Boris; Gracek, Merien; Sokolić, Iva. Students’ Digital Library // 15th BOBCATSSS Symposium Prague 29 - 31 Jan 2007 Marketing of information services / Papik, Richard ; Simon, Ingeborg (ur.). Prague : Charles university in Prague, 2007. 567 – 568.

Ime i prezime nastavnika Mario Barišić

Naziv kolegija Organizacija nakladničke proizvodnje, Upravljanje u nakladništvu i knjižarstvu, Vizualne komunikacije


E-mail [email protected], [email protected]

Web stranica http://web.ffos.hr/infoznanosti/

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Vjesnik, d.d.


Datum zadnjeg izbora u zvanje 15. siječnja 2007.

Kratki životopis

Mario Barišić rođen je 1971. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i gimnaziju (matematika – informatika). Grafički fakultet u Zagrebu završava 1994. godine. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (marketing) s temom „Marketing u izdavaštvu“. Doktorski rad obranio je 2004. godine na Grafičkom fakultetu u Zagrebu s temom „Projekcija razvoja integracije digitalne grafike, izdavaštva i web-a“. U zvanje znanstvenog suradnika izabran je 11. siječnja 2007. godine na sjednici Matičnog odbora za područje tehničkih znanosti polje kemijskog inženjerstva, rudarstva, nafte i geološkog inženjerstva, metalurgije, tekstilne tehnologije i grafičke tehnologije (Broj: 01-2223/2-2006.), a nakon toga izabran je i u znanstveno nastavno zvanje docenta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku.


86

Već preko dvadeset godina aktivno sudjeluje u brojnim znanstvenim istraživanjima, a rezultate nastoji implementirati u industrijskim grafičkim i nakladničkim sustavima u zemlji i inozemstvu. Bio je desetak godina tehnički direktor u najvećem hrvatskom nakladniku, „Školskoj knjizi“, a proteklih šest godina radi na mjestu zamjenika predsjednika Uprave “Tiskare Vjesnik“, jedne od najvećih tiskara jugoistične Europe. Aktivan je član u implementiranju novinskih standarda Ifre, (najznačajnija svjetska udruga za standardizaciju i promicanje kvalitete u novinskom tisku) na ovim prostorima, pa je na nekoliko poslijednjih Ifrinih regionalnih skupova održao i pozivna predavanja o stanju novinskog tiskarstva u Hrvatskoj i inozemstvu i metodama monitoringa i standardizacije u cjelokupnoj novinskoj industriji. Kao istraživač aktivno je sudjelovao u slijedećim znanstvenim i tehnološkim projektima: projekt: „Digitalni

sustavi u tiskarstvu“ br. 128003 i 128009 od 2002.g., projekt: TP-02/0128-09 „Softverski alati za izradu

prototipova“, projekt: TP 02/0128-10 „Metode projektiranja hibridnih konfiguracija tiskarskih tehnologija“. Trenutno obnaša i funkciju člana Sektorskog vijeća za grafičku tehnologiju i audiovizualnu tehniku pri Agenciji za strukovno obrazovanje RH. U nekoliko različitih segmenata industrijske grafičke proizvodnje (nakladništvo, rotacijski industrijski tisak, automatizacija, područje sigurnosti i područje primjene skrivenih i dvostrukih informacija u tisku) pokušava neprekidno implementirati i usustaviti rutine i postavke industrijske automatizacije.



1. Barišić, Mario; Pap, Klaudio; Žiljak-Stanimirović, Ivana; Žiljak, Vilko: „Double image design in newspaper production“ // Acta Graphica, Zagreb, 2010.

2. Petra Poldrugač, Mario Barišić, Jana Žiljak Vujić: „Tipografija hrvatskih krsnih listova, domovnica i svjedodžbi iz prve polovice 20. stoljeća“, // Libellarium, Zadar, 2009.

3. Pap, Klaudio; Šimović, Vladimir; Barišić, Mario: „Research of planning methods in graphic production”, // Pre-Conference Proceedings of the First Special Focus Symposium on ICSKS: Information and Communication Sciences in the Knowledge Society, pp. 125-132 / Šimović, Vladimir ; Bakić-Tomić, Ljubica ; Hubinkova, Zuzana (ur.), Zadar, Faculty of Teacher Education of the University of Zagreb, 2007.

4. Barišić, Mario; Pap, Klaudio; Žiljak, Vilko:, “Production standard enhancement in graphic production with the help of a job order cost center”, // Pre-Conference Proceedings of the 1st Special Focus Symposium on Market Microstructure: From Orders to Prices – Best Execution in the Age of Algo Trading and Event Stream Processing, pp. 60-65 / Loistl, Otto ; Šimović, Vladimir ; Lasker, George E. (ur.). Zadar, Faculty of Teacher Education of the University of Zagreb, 2007.

5. Čaljkušić, Igor; Barišić, Mario; Pogarčić, Ivan: „Education of graphic designers for cross media publishing needs”, 10th International Design Conference, Dubrovnik, (2008), 1417-1420, ISBN 978-953-96020-8-4 (Volume 3)

6. Pap, Klaudio; Pavlović, Tomislav; Sabati, Zvonimir; Barišić, Mario; Koren, Antun: „Digital workflow system in graphic production”, Proceedings of the 10 th International Design Conference DESIGN 2008, Design of Graphic Media, pp. 1459-1463, (ed. V. Žiljak), ISBN: 978-953-96020-8-4, Dubrovnik, 2008.

7. Koren, Tajana.; Žiljak Stanimirović, Ivana.; Politis, A. E.; Barišić, Mario: “The Steganography of the Typography in the Digital Printing Technology”, 11th International Design Conference, Dubrovnik, (2010), 1897-1902, ISBN 978-953-7738-03-7 (cjelina), ISBN 978-953-7738-08-02 (Volume (4).

8. Dragčević, Krešimir.; Barišić, Mario; Sabati, Zvonimir: “Influence of the Paper Coating on the


87

Printing Plate’s Properties in Web Offset Printing”, 11th International Design Conference, Dubrovnik, (2010), 1963-1968, ISBN 978-953-7738-03-7 (cjelina), ISBN 978-953-7738-08-02 (Volume (4).

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija

1. Pap, Klaudio; Šimović, Vladimir; Barišić, Mario: “Research of planning methods in graphic production”, // Pre-Conference Proceedings of the First Special Focus Symposium on ICSKS: Information and Communication Sciences in the Knowledge Society, pp. 125-132 / Šimović, Vladimir ; Bakić-Tomić, Ljubica ; Hubinkova, Zuzana (ur.), Zadar, Faculty of Teacher Education of the University of Zagreb, 2007.

2. Barišić, Mario; Pap, Klaudio; Žiljak, Vilko: “Production standard enhancement in graphic production with the help of a job order cost center”, // Pre-Conference Proceedings of the 1st Special Focus Symposium on Market Microstructure: From Orders to Prices – Best Execution in the Age of Algo Trading and Event Stream Processing, pp. 60-65 / Loistl, Otto ; Šimović, Vladimir ; Lasker, George E. (ur.). Zadar, Faculty of Teacher Education of the University of Zagreb, 2007

3. Čaljkušić, Igor; Barišić, Mario; Pogarčić, Ivan: “Education of graphic designers for cross media publishing needs”, 10th International Design Conference, Dubrovnik, (2008), 1417-1420, ISBN 978-953-96020-8-4 (Volume 3)

4. Pap, Klaudio; Pavlović, Tomislav; Sabati, Zvonimir; Barišić, Mario; Koren, Antun: “Digital workflow system in graphic production”, Proceedings of the 10 th International Design Conference DESIGN 2008, Design of Graphic Media, pp. 1459-1463, (ed. V. Žiljak), ISBN: 978-953-96020-8-4, Dubrovnik, 2008.

5. Dragčević, Krešimir.; Barišić, Mario; Sabati, Zvonimir: “Influence of the Paper Coating on the Printing Plate’s Properties in Web Offset Printing”, 11th International Design Conference, Dubrovnik, (2010), 1963-1968, ISBN 978-953-7738-03-7 (cjelina), ISBN 978-953-7738-08-02 (Volume (4).

Ime i prezime nastavnika Boris Bosančić

Naziv kolegija Digitalizacija i oblikovanje digitaliziranih sadržaja

Matični broj istraživača



Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet Osijek

Zvanje nositelja kolegija asistent

Datum zadnjeg izbora u zvanje –

Kratki životopis

Boris Bosančić rođen je 29. ožujka 1970. u Slavonskom Brodu. Dodiplomski studij informatologije (dipl. muzeolog i dipl. bibliotekar) i engleskog jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2001. godine. Poslijediplomski studij informacijskih znanosti – magistar znanosti završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2007. godine, a doktorski studij informacijskih znanosti Društvo znanja i prijenos informacija upisuje na Sveučilištu u Zadru 2009. godine. Usavršavao se kroz programe Global Memory Net, Graduate School of Library and Information Science, Simmons


88

College Boston, MA, SAD (7. 7. 2005 – 6. 11. 2005) i Library Information Development and Resources – International Visitors Program, SAD (31. 8. – 21. 9. 2003.). Bio je suradnik na znanstvenim projektima Vrednovanje knjižničnih službi i usluga: akademske i narodne knjižnice i Čitateljske navike i informacijske potrebe građana Hrvatske. Trenutno je suradnik na znanstvenom projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke. Područje interesa su mu digitalizacija i digitalne knjižnice, web tehnologije, razvoj informacijskog društva i istraživačke metode. Član je Hrvatskog knjižničarskog društva od 1999. godine. Dobitnik je nagrade Eva Verona koja se dodjeljuje mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke 2006. godine.



1. Bosančić, B. A blueprint for building online reference knowledge bases. // Reference & user services quarterly 50, 2(2010). URL: http://www.rusq.org/wp-content/uploads/2010/12/Bosancic.pdf

2. Willer, Mirna; Dunsire, Gordon; Bosančić, Boris. ISBD and Semantic Web. // JLIS.it 1, 2(2010). URL: http://leo.cilea.it/index.php/jlis/article/viewFile/4536/4408

3. Bosančić, B. Online referentne usluge : pregled razvoja u teoriji i praksi. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53 1(2010), str. 64 – 87.

4. Bosančić, B. XML imenski prostori: put prema povezivanju metapodatkovnih standarda baštinskih ustanova // 13. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji, [Rovinj, 25. – 27. studenoga 2009.] : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredile Mirna Willer i Sanjica Faletar Tanacković, Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. str. 201 – 220.

5. Tormaš, T.; Bosančić, B. Istraživanje o zastupljenosti shema metapodataka u institucijskim repozitorijima. // 14. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, Poreč, 17. – 19. studeni 2010.

6. Bosančić, Boris; Tomić, Marijana; Jakopec, Tomislav. Text encoding of Croatian glagolitic early printed books in digital library environment. // Interdisciplinarna Ljetna škola, Okrugli stol i Radionica iz računalne lingvistike, kognitivnih i informacijskih znanosti, Zadar, 22.08. – 03.09.2010. (radionica).

7. Bosančić, Boris; Tomić, Marijana. Early printed books in research process: meet the specific needs of researchers of Croatian glagolitic early printed books using the TEI (Text Encoding Initiative) // Libraries in the Digital Age, Zadar, Croatia, May 24 – 28, 2010. (radionica).

8. Bosančić, B. Institucijski repozitoriji u teoriji i praksi // 12. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji, [Poreč, 26. – 28. studenoga 2008.] : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredila Sanjica Faletar Tanacković, Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. str. 70 – 86.

9. Rodriguez, E. E., Howarth, L., Willer, M., Bosančić, B. News of ISBD // 75th IFLA General Conference and Assembly, Milan, Italy, August 23 – 27, 2009.

10. Bosančić, B. Badurina B. Arhiviranje nastavnih sadržaja u VLE: integracija Moodle alata za e-obrazovanje i Door digitalnog repozitorija // 10. CARNetova korisnička konferencija: CUC 2006, Rijeka, 10. – 12. studeni 2008. (radionica)

11. Bosančić, B. Mičunović, M. Badurina B. Mogućnosti komunikacije alata za e-obrazovanje s programskom okolinom – institucijskim repozitorijem, lokalnim cms-om i aplikacijama Web 2.0 // 9. CARNetova korisnička konferencija: CUC 2006, Rijeka, 19. – 21. studeni 2007.


89

12. Bosančić, B. Badurina B. Uloga XML enkodirajućih datoteka za pohranu i opis sadržaja u povezivanju alata za e-obrazovanje i digitalnog repozitorija // 8. CARNetova korisnička konferencija: CUC 2006, Dubrovnik, 20. – 22. studeni.


1. Bosančić, B. A blueprint for building online reference knowledge bases. // Reference & user services quarterly 50, 2(2010). URL: http://www.rusq.org/wp-content/uploads/2010/12/Bosancic.pdf

2. Willer, Mirna; Dunsire, Gordon; Bosančić, Boris. ISBD and Semantic Web. // JLIS.it 1, 2(2010). URL: http://leo.cilea.it/index.php/jlis/article/viewFile/4536/4408

3. Bosančić, B. XML imenski prostori: put prema povezivanju metapodatkovnih standarda baštinskih ustanova // 13. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji, [Rovinj, 25. – 27. studenoga 2009.] : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredile Mirna Willer i Sanjica Faletar Tanacković, Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. str. 201 – 220.

4. Tormaš, T.; Bosančić, B. Istraživanje o zastupljenosti shema metapodataka u institucijskim repozitorijima. // 14. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, Poreč, 17. – 19. studeni 2010.

5. Bosančić, B. Institucijski repozitoriji u teoriji i praksi // 12. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji, [Poreč, 26. – 28. studenoga 2008.] : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredila Sanjica Faletar Tanacković, Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. str. 70 – 86.

6. Bosančić, B. Badurina B. Uloga XML enkodirajućih datoteka za pohranu i opis sadržaja u povezivanju alata za e-obrazovanje i digitalnog repozitorija // 8. CARNetova korisnička konferencija: CUC 2006, Dubrovnik, 20. – 22. studeni.

Ime i prezime nastavnika Gordana Dukić

Naziv kolegija Marketing u nakladništvu i knjižarstvu, Projektni menadžment



Web stranica http://web.ffos.hr/infoznanosti/mods/nastavnici/?id=257



Datum zadnjeg izbora u zvanje 28. siječnja 2010.

Kratki životopis

Gordana Dukić rođena je 31. listopada 1970. u Đakovu. Osnovnu i srednju ekonomsku školu završila je u Đakovu. Ekonomski fakultet na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, smjer Financije i računovodstvo, upisala je 1989. godine. Tijekom studija bila je demonstrator iz kolegija Informatika i

informatičke tehnologije. Diplomirala je 31. siječnja 1995. godine iz predmeta Organizacija poduzeća s temom diplomskog rada Organizacija računovodstvene funkcije u uvjetima informatizacije i prosjekom ocjena cjelokupnog dodiplomskog studija 4.71. Na istom fakultetu upisuje poslijediplomski studij Upravljanje poduzećem – Management, na kojem magistrira 15. prosinca 1998. s temom magistarskog


90

rada Teorija i aplikacija repova čekanja i ostvarenom prosječnom ocjenom 4.77. Doktorsku disertaciju pod nazivom Bogatstvo stanovništva i determinante raspodjele dohotka obranila je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 7. listopada 2006. Kao jedan od najboljih studenata, tijekom dodiplomskog studija Gordana Dukić je primala stipendiju Fondacije dr.ing. Cesare Khouzama, tijekom poslijediplomskog studija bila je stipendist Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska, a troškove izrade i obrane doktorske disertacije sufinancirala je Osječko-baranjska županija. Obrazovanjem je stekla znanje engleskog i njemačkog jezika. Nakon upisa na dodiplomski studij (školska godina 1989/90) provela je 11 mjeseci u Londonu gdje je položila dva ispita: The Oxford Examination i First Certificate in English (Cambridge Examination). Trenutno je prijavljena kao suradnik na znanstvenom projektu “Regionalno sveučilište” (šifra projekta: 010-0101427-0837), čiji je voditelj prof.dr.sc. Dražen Barković (Ekonomski fakultet u Osijeku). Do sada je objavila 40 znanstvenih radova i 1 stručan rad. Nakon završetka dodiplomskog studija, od ožujka 1995. do ožujka 1996. Gordana Dukić je radila u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje - Područnom uredu Osijek na računovodstvenim i pravnim poslovima, te poslovima informatizacije sustava zdravstvenog osiguranja. Tijekom 1997. godine bila je zaposlena u Fiatslavoniji d.o.o. Osijek na mjestu pomoćnika izvršnog direktora. Od 1999. do 2002. godine bila je djelatnica firme Dux-mission d.o.o. Osijek. U Abacusu obrtu za poduke, istraživanja i poslovno

savjetovanje Osijek bila je zaposlena od 2003. do 2008. godine, obavljajući poslove iz područja organizacije i upravljanja, konzaltinga, statistike, kvantitativnih metoda odlučivanja i obrazovanja. Kao vanjski suradnik, tijekom akademske 2007/08. godine, sudjelovala je u izvođenju nastave na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Na istom fakultetu zaposlena je 1. listopada 2008. godine na radno mjesto višeg asistenta.


Popis radova u posljednjih pet godina 1. Dukić, G., Sesar, I., Rob, K.: “Decision Making Model on Bakery Product Range Based on Stochastic

Sum-of-Ratios Fractional Programming”, 5th International Congress “Flour - Bread '09”, Opatija, October 21-23, 2009., in Ugarčić-Hardi, Ž. (ed.): Congress Proceedings, University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Food Technology in Osijek, Osijek, 2010., pp. 167-176.

2. Dukić, G., Sesar, M., Sesar, I.: “Analysis of Consumer Attitudes Toward Puffed Pastry Products as Support to Marketing Management”, 5th International Congress “Flour - Bread '09”, Opatija, October 21-23, 2009., in Ugarčić-Hardi, Ž. (ed.): Congress Proceedings, University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Food Technology in Osijek, Osijek, 2010., pp. 578-586.

3. Penny, K.I., Dukić, G., Dukić, D.: “Knowledge Management: Information and Communication Technologies Usage in Scottish and Croatian Students”, 32nd International Conference “Information Technology Interfaces”, Cavtat, Dubrovnik, June 21-24, 2010., in Luzar-Stiffler, V., Jarec, I., Bekic, Z. (eds.): Proceedings of the ITI 2010, SRCE University Computing Centre, University of Zagreb, Zagreb, 2010., pp. 385-390.

4. Dukić, G., Bojmić, L.: “Internet Use by Croatian Managers”, 32nd International Conference “Information Technology Interfaces”, Cavtat, Dubrovnik, June 21-24, 2010., in Luzar-Stiffler, V., Jarec, I., Bekic, Z. (eds.): Proceedings of the ITI 2010, SRCE University Computing Centre, University of Zagreb, Zagreb, 2010., pp. 459-464.

5. Dukić, G. , Andrijanić, G.: “Analysis of Perception of Certain Employment Aspects, Work Conditions and Commitment Among Croatian Managers”, in Bacher, U., Barković, D., Dernoscheg, K.-H.,


91

Lamza-Maronić, M., Matić, B., Pap, N., Runzheimer, B. (eds.): “Interdisciplinary Management Research VI”, Josip Juraj Strossmayer University in Osijek - Faculty of Economics in Osijek / Hochschule Pforzheim University, Osijek, 2010., pp. 70-85.

6. Dukić, D., Dukić, G., Medarić, D.: “Eastern Croatian Managers' Readiness for the Information Society”, 21st Central European Conference on Information and Intelligent Systems (CECIIS 2010), Varaždin, September 22-24, 2010., in Aurer, B., Bača, M., Schatten, M. (eds.): CECIIS 2010 Proceedings, University of Zagreb - Faculty of Organization and Informatics, Varaždin, 2010., pp. 111-118.

7. Dukić, G., Hasenay, S., Mokriš Marendić, S.: “Analiza zadovoljstva korisnika/studenata u knjižnicama Prehrambeno-tehnološkog i Pravnog fakulteta te u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek”, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, Hrvatsko knjižničarsko društvo, istraživanje, god. LII, br. 1/4, Zagreb, 2009., str.172-187.

8. Dukić, G., Sesar, M., Sesar, I.: “Inferential Statistics Methods and the Computer-Based Approach to Project Management”, The 13th World Multi-Conference on Systemics, Cybernetics and Informatics (WMSCI 2009), Orlando (USA), July 10-13, 2009., in Callaos, N., Chu, H.-W., Lesso, W., Tzeng, J.-R., Zinn, C.D. (eds.): Proceedings, Volume I, International Institute of Informatics and Systemics, Orlando, 2009., pp. 46-51.

9. Dukić, D., Dukić, G., Sesar, M.: “Analysis of Differences in Student Opinions as e-Learning Management Support”, 31st International Conference “Information Technology Interfaces”, Cavtat, Dubrovnik, June 22-25, 2009., in Luzar-Stiffler, V., Jarec, I., Bekic, Z. (eds.): Proceedings of the ITI 2009, SRCE University Computing Centre, University of Zagreb, Zagreb, 2009., pp. 363-368.

10. Dukić, G., Sesar, I., Pašalić, T.: “Library Activities Management Based on a Simulation Queuing Model and an Aspiration Level Model Using Statistical Methods”, 31st International Conference “Information Technology Interfaces”, Cavtat, Dubrovnik, June 22-25, 2009., in Luzar-Stiffler, V., Jarec, I., Bekic, Z. (eds.): Proceedings of the ITI 2009, SRCE University Computing Centre, University of Zagreb, Zagreb, 2009., pp. 125-130.

11. Dukić, G.: “Analysis of Differences in Attitudes Between Managers and Non-Managing Employees”, in Barković, D., Dernoscheg, K.-H., Lamza-Maronić, M., Matić, B., Pap, N., Runzheimer, B., Wentzel, D. (eds.): “Interdisciplinary Management Research V”, Josip Juraj Strossmayer University in Osijek - Faculty of Economics in Osijek / Hochschule Pforzheim University, Osijek, 2009., pp. 329-339.

12. Dukić, G., Dukić, D., Hasenay, S.: “Queuing Simulation Model as Library Management Support in Terms of Informatization”, The annual international conference and course Libraries in the Digital Age (LIDA) 2009, Dubrovnik, Zadar, May 25-30, 2009., University of Zadar, Department of Library and Information Science / Rutgers University, School of Communication, Information and Library Studies, Zadar, 2009., pp. 104.-112.

13. Dukić, G., Sesar, M., Turkalj, D.: “Analysis of Cereal Production in the Republic of Croatia”, 4th International Congress “Flour - Bread '07”, Opatija, October 24-27, 2007., in Ugarčić-Hardi, Ž. (ed.): Congress Proceedings, University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Food Technology in Osijek, Osijek, 2008., pp. 190-200.

14. Dukić, D., Dukić, G., Sesar, M.: “Computer-Aided Simulation Model of Smoked Meat Inventory with Price Breaks”, 19th Central European Conference on Information and Intelligent Systems (CECIIS 2008), Varaždin, September 24-26, 2008., in Aurer, B., Bača, M., Rabuzin, K. (eds.): Conference Proceedings, University of Zagreb - Faculty of Organization and Informatics, Varaždin, 2008., pp.


92

375-380. 15. Dukić, G., Tolušić, Z., Sesar, M.: “Stochastic Programming Model in Agricultural Production

Decision Support System”, 19th Central European Conference on Information and Intelligent Systems (CECIIS 2008), Varaždin, September 24-26, 2008., in Aurer, B., Bača, M., Rabuzin, K. (eds.): Conference Proceedings, University of Zagreb - Faculty of Organization and Informatics, Varaždin, 2008., pp. 353-357.

16. Dukić, G., Turkalj, D., Sesar, M.: “Sustav podrške marketing-odlučivanju baziran na teoriji igara”, Ekonomski vjesnik - časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, pregledni članak, god. XXI., br. 1 i 2, Osijek, prosinac 2008., str. 75-81.

17. Dukić, G., Dukić, D., Alerić, I.: “Transportation Cost Assessment by Means of a Monte Carlo Simulation in a Transshipment Model”, preliminary communication, PROMET – Traffic&Transportation, Scientific Journal on Traffic and Transportation Research, University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences, Zagreb / Univerza v Ljubljani, Fakulteta za pomorstvo in promet, Portorož, Slovenia / Universita' degli Studi di Trieste, Istituto per lo Studio dei Trasporti nell' Integrazione Economica Europea, Trieste, Italy / Žilinská univerzita, Fakulta prevádzky a ekonomiky dopravy a spojov, Žilina, Slovakia / Univerzita Pardubice, Dopravni fakulta Jana Pernera, Pardubice, Czech Republic / Univerzitet u Sarajevu, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, Vol. 20, No. 5, 2008., pp. 301-307.

18. Dukić, G., Dukić, D., Sesar, M.: “Exchange of Information in Croatian School System Based on Digital Communications Technology”, The 6th International Conference on Education and Information Systems, Technologies and Applications (EISTA 2008) in the context of the 2nd International Multi-Conference on Society, Cybernetics and Informatics (IMSCI 2008), Orlando (USA), June 29th - July 2nd, 2008., in Malpica, F., Tremante, A., Welsch, F., Tait, B. (eds.): Proceedings, Volume I, International Institute of Informatics and Systemics, Orlando, 2008., pp. 117-122.

19. Dukić, G., Sesar, M.: “Using a Computer-Aided Travelling Salesman Model in Tourism Management Decision Making”, 4th International Conference “An Enterprise Odyssey: Tourism - Governance and Entrepreneurship”, Cavtat, June 11-14, 2008., in Galetić, L., Čavlek, N. (eds.): Proceedings, CD ROM with full papers, University of Zagreb - Faculty of Economics and Business, Zagreb, 2008., pp. 827-837.

20. Dukić, G., Dukić, D., Babić, M.: “Formulation and Construction of a Decision-Making Model on Bakery Product Range”, 4th International Congress “Flour - Bread '07”, Opatija, October 24-27, 2007., in Ugarčić-Hardi, Ž. (ed.): Congress Proceedings, University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Food Technology in Osijek, Osijek, 2008., pp. 110-117.

21. Dukić, G., Dukić, D., Sesar, M.: “Implementation of Computer-Aided Statistical Analysis in a Simulation Scheduling Model”, 30th International Conference “Information Technology Interfaces”, Cavtat, Dubrovnik, June 23-26, 2008., in Luzar-Stiffler, V., Hljuz Dubric, V., Bekic, Z. (eds.): Proceedings of the ITI 2008, SRCE University Computing Centre, University of Zagreb, Zagreb, 2008., pp. 203-208.

22. Dukić, D., Dukić, G., Sesar, M.: “Portfolio Optimization Based on a Computer Simulation of Securities Rates of Return from the Bivariate Normal Distribution”, 30th International Conference “Information Technology Interfaces”, Cavtat, Dubrovnik, June 23-26, 2008., in Luzar-Stiffler, V., Hljuz Dubric, V., Bekic, Z. (eds.): Proceedings of the ITI 2008, SRCE University Computing Centre, University of Zagreb, Zagreb, 2008., pp. 197-202.


93

23. Barković, D., Dukić, G., Dukić, D.: “Analysis of the Development of the University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek and its Role in Building the Information Society”, Fourth Interdisciplinary Symposium “Interdisciplinary Management Research IV”, Poreč, June 1-3, 2007., in Barković, D., Runzheimer, B. (eds.): Symposium Proceedings, University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Economics in Osijek / Pforzheim University of Applied Science - Pforzheim Graduate School, Osijek, 2008., pp. 488-504.

24. Dukić, D., Dukić, G., Sesar, M.: “Improvement of Agricultural Machinery Assignment Model by Computer Simulation”, original scientific paper, VII. Alps-Adria Scientific Workshop, Stara Lesna, Slovakia, April 28 - May 2, 2008., in Cereal Research Communications (CD ROM with full papers), Vol. 36, Szeged, Hungary, 2008., pp. 139-142.

25. Dukić, G., Turkalj D.: “Rationalization of Cereal and Oil Crops Delivery Process by Means of Queuing Models”, 36. International Symposium on Agricultural Engineering “Actual Tasks on Agricultural Engineering”, Opatija, February 11-15, 2008., in Košutić, S. (ed.): Symposium Proceedings, University of Zagreb - Faculty of Agriculture, Agricultural Engineering Department, Zagreb, 2008., pp. 577-586.

26. Dukić, G.: “Analiza stavova zaposlenika o razlozima neprijavljivanje prihoda temeljena na adekvatnoj podatkovnoj osnovi”, Ekonomski vjesnik - časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, prethodno priopćenje, god. XX., br. 1 i 2, Osijek, prosinac 2007., str. 77-87.

27. Marić, T., Dukić, D., Dukić, G.: “Matematički model odlučivanja kao podrška upravljanju troškovima, vremenom i kvalitetom izgradnje primjenom regresijske analize”, izvorni znanstveni članak, Hrvatske vode - časopis za vodno gospodarstvo, Hrvatske vode, god. 15, br. 60, Zagreb, rujan 2007., str. 169-187.

28. Dukić, G., Dukić, D., Sesar, M.: “A Model with Storage Limitation and Simulated Demand as Fresh Meat Inventory Management Support”, original scientific paper, 15th International Symposium “Animal Science Days”, Osijek, September 19-21, 2007., in AGRICULTURE Scientific and Professional Review, The Faculty of Agriculture in Osijek/Agricultural Institute Osijek, Vol. 13, Number 1, Osijek, June, 2007., pp. 222-225.

29. Dukić, D., Dukić, G., Sesar, M.: “Development of Information Society in the Republic of Croatia Aimed at Increased Competitiveness”, The 3rd International Conference on Social and Organizational Informatics and Cybernetics (SOIC 2007) in the context of the International Multi-Conference on Society, Cybernetics and Informatics (IMSCI 2007), Orlando (USA), July 12-15, 2007., in Tremante, A., Malpica, F., Oropeza, A., Welsch, F., Carrasquero, J.V., Su, H.F. (eds.): Proceedings, Volume II, International Institute of Informatics and Systemics, Orlando, 2007., pp. 264-269.

30. Dukić, D., Dukić, G., Turkalj, D.: “Računalna analiza modela otplate zajma”, Ekonomski vjesnik – časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, prethodno priopćenje, god. XIX., br. 1 i 2, Osijek, lipanj 2007., str. 55-63.

31. Dukić, G., Dukić, D., Sesar, M.: “A Model of Establishing the Zagreb Stock Exchange Index CROBEX Determinants as an Element of Decision Support System for Investments and Macroeconomic Policies”, 29th International Conference “Information Technology Interfaces”, Cavtat, Dubrovnik, June 25-28, 2007., in Luzar-Stiffler, V., Hljuz Dubric, V. (eds.): Proceedings of the ITI 2007, SRCE University Computing Centre, University of Zagreb, Zagreb, 2007., pp. 113-118.

32. Dukić, G., Dukić, D., Alerić, I.: “Computer Application in Statistical Analysis of the Influence of Education Level on the Perception of Economic and Social Issues”, Third Interdisciplinary Symposium “Interdisciplinary Management Research III”, Poreč, September 25-27, 2006., in


94

Barković, D., Runzheimer, B. (eds.): Symposium Proceedings, University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Economics in Osijek / Pforzheim University of Applied Science - Pforzheim Graduate School, Osijek, 2007., pp. 390-405.

33. Dukić, D., Dukić, G., Turkalj, D.: “Computer Data Analysis Aimed at Constructing a Model of Establishing the Factors which Determine Households Savings in the Republic of Croatia”, Third Interdisciplinary Symposium “Interdisciplinary Management Research III”, Poreč, September 25-27, 2006., in Barković, D., Runzheimer, B. (eds.): Symposium Proceedings, University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Economics in Osijek / Pforzheim University of Applied Science - Pforzheim Graduate School, Osijek, 2007., pp. 99-111.

34. Dukić, D., Dukić, G., Alerić, I.: “Characteristics of Regional Development in the Republic of Croatia and Modelling a Database Aimed at its Monitoring and Preparing Adequate Measures of Economic and Social Policies”, 7th International Conference “Enterprise in Transition”, Split, May 24-26, 2007., in Reić, Z., Fredotović, M. (eds.): Book of Extended Abstracts, Faculty of Economics in Split, Split, 2007., pp. 255-258; CD ROM with full papers: Theme III: New Insights for Economics and Political Economy, Session III-1: EU Enlargement and Economic and Regional Development

35. Dukić, D., Dukić, G., Sesar, M.: “Analysis of Traffic Corridors Influence on Economic Development and Integral Database Modelling”, 2nd International Conference on Ports and Waterways – POWA 2007 “Inland Waterway Transport Interoperability within European Transport System”, Vukovar, October 5-6, 2007., in Jolić, N. (ed.): Proceedings, CD ROM with full papers, University of Zagreb - Faculty of Transport and Traffic Sciences, Zagreb, October, 2007., pp. 50-61.

36. Dukić, D., Dukić, G., Babić, D.: “Simulation of Construction Project Activities Duration by Means of Beta PERT Distribution”, 18th International Conference on Information and Intelligent Systems (IIS 2007), Varaždin, September 12-14, 2007., in Aurer, B., Bača, M. (eds.): Conference Proceedings, University of Zagreb - Faculty of Organization and Informatics, Varaždin, 2007., pp. 269-274.

37. Dukić, G., Dukić, D.: “Determinants of Household Credit Indebtedness in the Republic of Croatia”, in Barković, D., Runzheimer, B. (eds.): Interdisciplinary Management Research II, University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Economics in Osijek / Pforzheim University of Applied Science - Pforzheim Graduate School, Osijek, 2006., pp. 385-396.

38. Dukić, D., Dukić, G., Gilja, J.: “Entrepreneurs from County of Vukovar-Sirmium and their Perception of the Importance of the Traffic Corridor Vc”, 3rd International Scientific Symposium “Corridor Vc as Euro-Regional Connection on the Traffic Rout Baltic Sea - Central Europe - Adriatic Sea”, Osijek, Vukovar, October 6-8, 2006., in Mašek, A. (ed.): Symposium Proceedings, University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Economics in Osijek, Osijek, 2006., pp. 197-208.

39. Dukić, G., Dukić, D., Alerić, I.: “Applying Queuing Models in the Rationalization of Usage of the Road Traffic Corridor Vc”, 3rd International Scientific Symposium “Corridor Vc as Euro-Regional Connection on the Traffic Rout Baltic Sea - Central Europe - Adriatic Sea”, Osijek, Vukovar, October 6-8, 2006., in Mašek, A. (ed.): Symposium Proceedings, University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Economics in Osijek, Osijek, 2006., pp. 134-144.

40. Dukić, D., Dukić, G., Babić, M.: “Efficiency Assessment Model of ICT Implementation in Banking Operations as an Element of Decision Support System”, 17th International Conference on Information and Intelligent Systems (IIS 2006), Varaždin, September 20-22, 2006., in Aurer, B., Bača, M. (eds.): Conference Proceedings, University of Zagreb - Faculty of Organization and Informatics, Varaždin, 2006., pp. 407-412.

41. Dukić, G.: “Transport Optimization Model on Corridor Vc”, 2nd International Scientific Symposium


95

“Corridor Vc as Euro-Regional Connection on the Traffic Rout Baltic Sea - Central Europe - Adriatic Sea”, Osijek, November 11-12, 2005., in Mašek, A. (ed.): Symposium Proceedings, University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Economics in Osijek, Osijek, 2006., pp. 265-277.


1. Dukić, D., Dukić, G., Sesar, M.: “Portfolio Optimization Based on a Computer Simulation of Securities Rates of Return from the Bivariate Normal Distribution”, 30th International Conference “Information Technology Interfaces”, Cavtat, Dubrovnik, June 23-26, 2008., in Luzar-Stiffler, V., Hljuz Dubric, V., Bekic, Z. (eds.): Proceedings of the ITI 2008, SRCE University Computing Centre, University of Zagreb, Zagreb, 2008., pp. 197-202.

2. Dukić, G.: “Analiza stavova zaposlenika o razlozima neprijavljivanje prihoda temeljena na adekvatnoj podatkovnoj osnovi”, Ekonomski vjesnik - časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, prethodno priopćenje, god. XX., br. 1 i 2, Osijek, prosinac 2007., str. 77-87.

3. Dukić, D., Dukić, G., Turkalj, D.: “Računalna analiza modela otplate zajma”, Ekonomski vjesnik – časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, prethodno priopćenje, god. XIX., br. 1 i 2, Osijek, lipanj 2007., str. 55-63.

4. Dukić, G., Dukić, D., Sesar, M.: “A Model of Establishing the Zagreb Stock Exchange Index CROBEX Determinants as an Element of Decision Support System for Investments and Macroeconomic Policies”, 29th International Conference “Information Technology Interfaces”, Cavtat, Dubrovnik, June 25-28, 2007., in Luzar-Stiffler, V., Hljuz Dubric, V. (eds.): Proceedings of the ITI 2007, SRCE University Computing Centre, University of Zagreb, Zagreb, 2007., pp. 113-118.

5. Dukić, D., Dukić, G., Turkalj, D.: “Computer Data Analysis Aimed at Constructing a Model of Establishing the Factors which Determine Households Savings in the Republic of Croatia”, Third Interdisciplinary Symposium “Interdisciplinary Management Research III”, Poreč, September 25-27, 2006., in Barković, D., Runzheimer, B. (eds.): Symposium Proceedings, University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Economics in Osijek / Pforzheim University of Applied Science - Pforzheim Graduate School, Osijek, 2007., pp. 99-111.

6. Dukić, G., Dukić, D.: “Determinants of Household Credit Indebtedness in the Republic of Croatia”, in Barković, D., Runzheimer, B. (eds.): Interdisciplinary Management Research II, University of J.J. Strossmayer in Osijek - Faculty of Economics in Osijek / Pforzheim University of Applied Science - Pforzheim Graduate School, Osijek, 2006., pp. 385-396.

7. Dukić, D., Dukić, G., Babić, M.: “Efficiency Assessment Model of ICT Implementation in Banking Operations as an Element of Decision Support System”, 17th International Conference on Information and Intelligent Systems (IIS 2006), Varaždin, September 20-22, 2006., in Aurer, B., Bača, M. (eds.): Conference Proceedings, University of Zagreb - Faculty of Organization and Informatics, Varaždin, 2006., pp. 407-412.


96

Ime i prezime nastavnika Tomislav Jakopec

Naziv kolegija Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo, Oblikovanje mrežnih stranica za elektroničko knjižarstvo



Web stranica http://jakopec.com/


Zvanje nositelja kolegija asistent


Kratki životopis

Tomislav Jakopec rođen je u Kneževu 1980. godine. Osnovnu i srednju školu završava u Slatini. Diplomirao je informacijske sustave na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu Sveučilišta u Zagrebu. Student je doktorskog studija Društvo znanja i prijenos informacija pri Odjelu za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru. U praksi je proveo 5 godina na poslovima projektiranja, programiranja, implementiranja i održavanja poslovnih informacijskih sustava u srednjim i velikim tvrtkama. Godine 2008. izabran je na radno mjesto asistenta na Filozofskom fakultetu u Osijeku na Odsjeku za informacijske znanosti. Područje interesa su mu projektiranje informacijskih sustava, web tehnologije i elektroničko nakladništvo. Suradnik je na znanstvenom projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 1. siječnja 2007. godine (projekt je odobrilo i financira ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske).



1. Jakopec,T.; Papić,A.; Selthofer, J. Inside Croatian National Top-Level Domain: Analysis of Technical Quality according to W3C Standards. // ITI 2011 zbornik (2011).

2. Jakopec, T. Book review: Deepak Vohra, Ajax in Oracle JDeveloper. // International Cataloguing and Bibliographic Control. 38 (2009) , 2; 35-36

3. Velagić, Z.; Jakopec, T. Utilizing Comparative Advantages of New Platforms in Digital Collection Edicija: "Dual Approach" in Presenting the Old Prints // The Sixth SEEDI Conference. Digitization of Cultural and Scientific Heritage, Zagreb 18 – 20. svibnja 2011.


1. Jakopec,T.; Papić,A.; Selthofer, J. Inside Croatian National Top-Level Domain: Analysis of Technical Quality according to W3C Standards. // ITI 2011 zbornik (2011).

2. Jakopec, T. Book review: Deepak Vohra, Ajax in Oracle JDeveloper. // International Cataloguing and Bibliographic Control. 38 (2009) , 2; 35-36

3. Velagić, Z.; Jakopec, T. Utilizing Comparative Advantages of New Platforms in Digital Collection Edicija: "Dual Approach" in Presenting the Old Prints // The Sixth SEEDI Conference. Digitization of Cultural and Scientific Heritage, Zagreb 18 – 20. svibnja 2011.


97

Ime i prezime nastavnika Jelena Lakuš

Naziv kolegija: Povijest knjige, nakladništva i knjižarstva; Vizualne komunikacije

Matični broj istraživača 282626 E-mail [email protected] Web stranica http://web.ffos.hr/infoznanosti/mods/nastavnici/?id=187 Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Filozofski fakultet Osijek Zvanje nositelja kolegija docent Datum zadnjeg izbora u zvanje 1. ožujka 2008. Kratki životopis

Jelena Lakuš zaposlena je na mjestu docenta na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku gdje drži nastavu iz niza kolegija, uključujući i Sociologiju knjige

i čitanja i Hrvatske bibliografije. Na poslijediplomskom studiju Društvo znanja i prijenos informacija Sveučilišta u Zadru predaje na kolegiju Knjižna baština u europskim knjižnicama. Voditeljica je projekta Knjižna baština u fondovima hrv. knjižnica: izazovi otkrivanja i interpretacije (122-2691220-1012), odobrenom i financijskom podupiranom od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Akademski stupanj doktora znanosti (doktor humanističkih znanosti – znanstveno polje povijest), priznat od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje 2006. godine, stekla je na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti obranivši doktorsku dizertaciju pod naslovom Knjige, društvo i kultura: vjerski i politički

poredak u Dalmaciji (1815-1850). Područje njezina znanstvenog i stručnog interesa jesu povijest knjige i čitanja, stare knjige, retrospektivna bibliografija.


Popis radova u posljednjih pet godina 1. Lakuš, Jelena. A Look at the 19th Century Elementary School Textbooks in Dalmatia: Promoting the

Ideas of Social Stability, Loyalty and Obedience to the Emperor. // Comparative Education, Teacher Training, Education Policy, Social Inclusion, History of Education. / Nikolay Popov... [et. al.] (eds.). Sofija: Bureau for Educational Services, 2011. Str. 389-395.

2. Lakuš, Jelena. Hrvatska pisana baština kao povijesni izvor: prigodna poezija i Austrijsko Carstvo u I. pol. 19. st. u Dalmaciji. // Kroatologija 1, 2 (2010), str. 133-151.

3. Lakuš, Jelena. Old books, bibliography and its research possibilities // Summer School in the Study of Old Books : proceedings / Willer, Mirna ; Tomić, Marijana (ur.). Zadar : Sveučilište u Zadru, 2010. Str. 119-144.

4. Lakuš, Jelena. Pisac i čitatelji: fenomen kolektivnog mecenatstva u Dalmaciji u prvoj polovici 19. stoljeća. // Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova. 2 (2009) , 1; 29-45 (članak, znanstveni).

5. Lakuš, Jelena. Cultivating Obedient Citizens and Good Christian Families: Church and Austrian Empire in the First Half of the 19th Century // Families in Europe between the 19th and 21st Centuries: From the Traditional Model to the Contemporary PACS / Fauve-Chamoux, Antoinette ; Bolovan, Ioan (ur.). Cluj-Napoca, Romania : Cluj University Press, 2009. Str. 555-574.

6. Lakuš, Jelena. Reading societies and their social exclusivities: Dalmatia in the first half of the 19th century. // Libellarium 1 (2008), 1, 51-74.

7. Lakuš, Jelena. Dalmatinsko novinstvo u ozračju nacionalnih kretanja prve polovice 19. stoljeća. Primjer “Zore Dalmatinske”(1844-1849) // Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva


98

u europskom kontekstu : zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa, Zadar, 12.-13. srpnja 2006. / glavni urednik Nada Zgrabljić Rotar. Zadar : Sveučilište, Odjel za informatologiju i komunikologiju, 2007., 23-39.

8. Lakuš, Jelena. Jozefinistički duh i katekizmi prve polovice 19. stoljeća u Dalmaciji. // Croatica Christiana Periodica 31, br. 59 (2007), 67-84.

9. Lakuš, Jelena. Između govornog i pisanog jezika : višejezična nakladnička slika dalmatinskog prostora prve polovice 19. stoljeća. // Vjesnik bibliotekara. 48, 3-4 (2005), 84-107.

10. Lakuš, Jelena. Izdavačka i tiskarska djelatnost na dalmatinskom prostoru (Zadar, Split i Dubrovnik) u prvoj polovini 19. st. : bibliografija monografskih i serijskih publikacija – građa. Split : Književni krug, 2005. (Biblioteka znanstvenih djela)

Popis radova relevantnih za izvođenje kolegija 1. Lakuš, Jelena. A Look at the 19th Century Elementary School Textbooks in Dalmatia: Promoting the

Ideas of Social Stability, Loyalty and Obedience to the Emperor. // Comparative Education, Teacher Training, Education Policy, Social Inclusion, History of Education. / Nikolay Popov... [et. al.] (eds.). Sofija: Bureau for Educational Services, 2011. Str. 389-395.

2. Lakuš, Jelena. Hrvatska pisana baština kao povijesni izvor: prigodna poezija i Austrijsko Carstvo u I. pol. 19. st. u Dalmaciji. // Kroatologija 1, 2 (2010), str. 133-151.

3. Lakuš, Jelena. Old books, bibliography and its research possibilities // Summer School in the Study of Old Books : proceedings / Willer, Mirna ; Tomić, Marijana (ur.). Zadar : Sveučilište u Zadru, 2010. Str. 119-144.

4. Lakuš, Jelena. Pisac i čitatelji: fenomen kolektivnog mecenatstva u Dalmaciji u prvoj polovici 19. stoljeća. // Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova. 2 (2009) , 1; 29-45 (članak, znanstveni).

5. Lakuš, Jelena. Cultivating Obedient Citizens and Good Christian Families: Church and Austrian Empire in the First Half of the 19th Century // Families in Europe between the 19th and 21st Centuries: From the Traditional Model to the Contemporary PACS / Fauve-Chamoux, Antoinette ; Bolovan, Ioan (ur.). Cluj-Napoca, Romania : Cluj University Press, 2009. Str. 555-574.

6. Lakuš, Jelena. Reading societies and their social exclusivities: Dalmatia in the first half of the 19th century. // Libellarium 1 (2008), 1, 51-74.

7. Lakuš, Jelena. Dalmatinsko novinstvo u ozračju nacionalnih kretanja prve polovice 19. stoljeća. Primjer “Zore Dalmatinske”(1844-1849) // Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu : zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa, Zadar, 12.-13. srpnja 2006. / glavni urednik Nada Zgrabljić Rotar. Zadar : Sveučilište, Odjel za informatologiju i komunikologiju, 2007., 23-39.

8. Lakuš, Jelena. Jozefinistički duh i katekizmi prve polovice 19. stoljeća u Dalmaciji. // Croatica Christiana Periodica 31, br. 59 (2007), 67-84.

9. Lakuš, Jelena. Između govornog i pisanog jezika : višejezična nakladnička slika dalmatinskog prostora prve polovice 19. stoljeća. // Vjesnik bibliotekara. 48, 3-4 (2005), 84-107.

10. Lakuš, Jelena. Izdavačka i tiskarska djelatnost na dalmatinskom prostoru (Zadar, Split i Dubrovnik) u prvoj polovini 19. st. : bibliografija monografskih i serijskih publikacija – građa. Split : Književni krug, 2005. (Biblioteka znanstvenih djela)


99

Ime i prezime nositelja kolegija Milijana Mičunović

Naziv kolegija Kultura i osnove komuniciranja





Zvanje nositelja kolegija asistentica


Kratki životopis

Milijana Mičunović rođena je 4. kolovoza 1978. godine u Osijeku. Završava klasičnu gimnaziju u Osijeku, a školske godine 1999/2000. upisuje dvopredmetni studij Knjižničarstva i hrvatskog jezika i književnosti. Zvanje diplomiranog knjižničara i profesora hrvatskog jezika i književnosti stekla je u travnju 2004. godine obranom diplomskog rada Knjižnica kao čuvar usmene kulture i tradicije Afrike. Godinu dana poslije zapošljava se na Filozofskom fakultetu kao asistent na kolegijima Povijest i kultura

komunikacije, Sociologija knjige i čitanja i Poslovno komuniciranje na preddiplomskom studiju te Informacijska politika i tehnološke promjene na diplomskom studiju. Godine 2006. upisuje Poslijediplomski doktorski studij Jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Trenutno piše doktorsku radnju pod naslovom "Razvoj i primjena konceptualne metafore u jeziku suvremene znanosti: konceptualizacija prostora, vremena i stanja". Do sada se stručno usavršavala kroz radionice British Councila i Centra za stalno stručno usavršavanje, a pohađala je i nekoliko radionica iz područja otvorenog i slobodnog softvera, geografske obrade podataka i alata za učenje na daljinu (Moodle). Sudjeluje u radu dva projekta: projektu MZOŠ-a Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Zorana Velagića te međunarodnom otvorenom projektu OpenStreetMap: creating and providing free geographic data. Član je nekoliko profesionalnih udruženja (Hrvatskog čitateljskog društva, Hrvatskog knjižničarskog društva, Hrvatskog društva knjižničara Slavonije i Baranje) i udruga (Hrvatske udruge Linux korisnika, Udruge za razvoj ekološke tehnologije i kvalitete života "EKOTEH"), a dvije je godine bila i član uredništva Novosti Hrvatskog knjižničarskog društva. Kao student i djelatnik fakulteta sudjelovala je i u radu organizacijskih odbora međunarodne konferencije LIDA: Libraries In the Digital Age i međunarodnog BOBCATSSS simpozija. Područja znanstvenog interesa su joj informacijske i komunikacijske tehnologije, slobodni i otvoreni softver i nove tehnologije, kognitivna lingvistika i socio-lingvistika te povijest, teorija i znanost o komunikaciji.



1. Mičunović, M. Informacijska grafika i vizualizacija podataka: novi pogled na svijet. // Novosti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. 2 (2011), str. 20-21.

2. Mičunović, M.; Čop, T.; Pervan, A. The influence of academic library service usage on student's academic success. // Bobcatsss 2011, 31. siječnja – 02. veljače 2011. Szombathely, Mađarska. 2010.

3. Mičunović, M. Sloboda kao učiteljica života : otvoreni i slobodni kod u sustavu visokoškolskog obrazovanja. // Slobodni festival, Čakovec, 2-3. srpnja 2010.


100

4. Mičunović, M. Digital Himalaya: digitalni Krov Svijeta. // Novosti HKD. 49(2010), str. 32. 5. Mičunović, M. Upoznajte svijet u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku. // Novosti HKD.

47(2010), str. 13. 6. Turković, V.; Glavaš, H.; Mičunović, M. Slobodno mapiranje u cestovnom prometu. // 29. skup o

prometnim sustavima s međunarodnim sudjelovanjem: Automatizacija u prometu 2009: zbornik radova. / urednik Željko Šakić. Zagreb, Ploče, Sarajevo: KoREMA, 2009. Str. 28-30.

7. Mičunović, M. 35. Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva: prikaz. // Novosti Odsjeka za informacijske znanosti. 1(2007), str. 6.

8. Mičunović, M. Financijsko upravljanje u informacijskim znanostima: predavanja prof. dr. sc. Sebastiana Eschenbacha. // Novosti HKD. 36(2007), str. 22.

9. Badurina, B.; Bosančić, B.; Mičunović, M. Mogućnosti komunikacije alata za e-obrazovanje s programskom okolinom - institucijskim repozitorijem, lokalnim CMS-om i aplikacijama Web 2.0. // 9. CARNetova korisnička konferencija: CUC 2007, Rijeka, 19. - 21. studenog 2007.

10. Krtalić, M.; Mičunović, M.; Stanarević, S.; Brekalo, N. U potrazi za skrivenim blagom (poster). // 35. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva, Plitvice, 27. rujna 2006.


1. Mičunović, M. Informacijska grafika i vizualizacija podataka: novi pogled na svijet. // Novosti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. 2 (2011), str. 20-21.

2. Mičunović, M. Sloboda kao učiteljica života : otvoreni i slobodni kod u sustavu visokoškolskog obrazovanja. // Slobodni festival, Čakovec, 2-3. srpnja 2010.

3. Badurina, B.; Bosančić, B.; Mičunović, M. Mogućnosti komunikacije alata za e-obrazovanje s programskom okolinom - institucijskim repozitorijem, lokalnim CMS-om i aplikacijama Web 2.0. // 9. CARNetova korisnička konferencija: CUC 2007, Rijeka, 19. – 21. studenog 2007.

Ime i prezime nositelja kolegija Nives Tomašević

Naziv kolegija Struktura nakladničkih područja, Suvremeni trendovi u nakladništvu


E-mail [email protected], [email protected]

Web stranica –

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen Sveučilište u Zadru, Odjel za knjižničarstvo


Datum zadnjeg izbora u zvanje 17. 12. 2010.

Kratki životopis

Nives Tomašević rođena je u Zagrebu 16. siječnja 1954., gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je 1980. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za jugoslavenske jezike i književnosti. Cijeli radni vijek provela je u nakladništvu. Od 1975. počinje raditi u izdavačko-knjižarskom poduzeću «Mladost» kao pripravnica, a 1976. kao konzultantica u Znanstvenoj knjižari na Cvjetnom trgu. Godine 1981. preuzela je vođenje knjižare, koja pod njezinim vodstvom postaje okupljalište intelektualaca, studenata i bibliofila. Godine 1988. postala je u «Mladosti» pomoćnica direktora za knjigu,


101

gdje ostaje do kraja poduzeća 1992. Promjene u izdavaštvu potaknule su je na osnutak samostalne nakladničke kuće «Slon». Tu je pokrenula biblioteku za mladež i biblioteku RUKOLJUB, obje nagrađene prestižnim nagradama. Nakon tri godine prelazi na mjesto glavne urednice u tvrtci «Mozaik knjiga», kamo je prenijela obje biblioteke te pokrenula niz novih. Godine 1998. došla je u nakladničku kuću «Ljevak» na mjesto pomoćnice direktora za knjigu, gdje radi i danas. Pokrenula je niz uglednih biblioteka. Tu je prije svega biblioteka RAZOTKRIVANJA, do sada s 20 naslova, koja je okupila najpoznatija imena hrvatske esejistike, teorije književnosti i umjetnosti, od Ujevića i Tenžere kao simboličnih međaša do istaknutih suvremenih autora i autorica. Djela objavljena u toj biblioteci nagrađivana su pojedinačno, a cijela je biblioteka godine 2004. dobila nagradu «Josip Juraj Strossmayer» HAZU za najbolji izdavački projekt. Slično je i s bibliotekom OTVORENA KNJIGA posvećenoj hrvatskoj prozi (Vrkljan, Novak, Brešan, Paljetak) kao i s drugim edicijama na kojima je radila ili radi (Povijest hrvatske književnosti M. Šicela). Sve su one dobivale ugledna priznanja («Gjalski», «Krleža», «Matoš», «Goran», «Nazor», «Vitez», «Lovrak» i dr). Uređuje ediciju Povijest umjetnosti u Hrvatskoj te vodi udžbenički program iz hrvatskoga jezika i književnosti. Kao dopunu dosadašnjim bibliotekama nedavno je pokrenula biblioteku ACADEMICA, koja će njegovati akademsko pismo u svim njegovim oblicima, od individualnih istraživanja pripadnika akademske zajednice do priručnika za potrebe studenata i šire javnosti. Boravila je dva puta na specijalizaciji kod njemačkoga nakladnika «Grosshaus Wegner» iz Hamburga te više puta u Ljubljani u poduzeću «Mladinska knjiga». Sudjelovala je na domaćim i stranim sajmovima knjiga (Frankfurt, Leipzig, Ljubljana, Beograd, Skoplje, Prag, London, Jeruzalem, Moskva). Surađivala je na projektu Opća nacionalna enciklopedija u 20 knjiga pisanjem natuknica iz hrvatske književnosti i kulture. U akademskoj godini 2005./2006. Nives Tomašević upisala je Poslijediplomski sveučilišni studij hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 10. srpnja 2008. godine obranila je doktorski rad Tranzicija

u izdavaštvu i proizvodnja knjige kao kulturnoga kapitala čime je stekla znanstvenu titulu doktora znanosti. Od 1. ožujka 2009. godine, djelatnica je Sveučilišta u Zadru, u zvanju višeg asistenta. U izvan nastavnim aktivnostima sudjelovala je na projektu „Zadar čita“ u okviru kojega je vodila razgovore s Andreom Zlatar, Mirom Gavranom i Slobodanom Prosperovim Novakom. U prosincu 2010. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Nastavu je izvodila na više kolegija, a neki od njih su: Sociologija knjige i čitanja I., Sociologija knjige i čitanja II., Osnove nakladništva i knjižarstva, Odlike knjige i nakladništva, Uvod u kulturalne studije.



1. Tomašević, Nives; Kovač, Miha: Knjiga, tranzicija, iluzija; Naklada Ljevak, Zagreb, 2009. 2. Tomašević, Nives: Istraživanje stajališta o čitanju i njihov utjecaj na nakladništvo (ocjena

zainteresiranosti za književne vrste), Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova; god. 1, sv. 2 (2008), 221-242.

3. Tomašević, Nives: Multidimenzionalne funkcije čitanja i njihove karakteristike, (1-24 str.), Ljubljana – rad u postupku objavljivanja u Časopisu za knjižničarstvo, Ljubljana, Republika Slovenija.

4. Tomašević, Nives: Odnos hrvatskoga srednjovjekovlja prema smrti (s osobitim obzirom na Ples

smrti Vincenta iz Kastva u Beramu) – rad u postupku objavljivanja u Zborniku radova Istra u umjetnosti i znanstvenim disciplinama (zbornik sa međunarodnog simpozija koji se održao u Kanfanaru i Žminju)

5. Tomašević, Nives: Nakladnička recepcija Zore Dirnbach, HDP – književni skup u povodu 80.


102

obljetnice rođenja Zore Dirnbach, 2. srpnja 2009., – rad u postupku objavljivanja. 6. Tomašević, Nives; Horvat, Jasna; Slaven, Lendić: Postmaterijalizam i kulturna kreativnost - rad

pripremljen za međunarodni znanstveni skup Imaginacije prostora: Centri i periferije - metropole i

provincije u SrednjojEuropi - Raum in Szene: Centren und Peripherien – Metropolen und Provinzen

in Mittel Europa, Lovran, Hotel Bristol, 19. – 23. svibnja 2010.


1. Tomašević, Nives; Kovač, Miha: Knjiga, tranzicija, iluzija; Naklada Ljevak, Zagreb, 2009. 2. Tomašević, Nives: Istraživanje stajališta o čitanju i njihov utjecaj na nakladništvo (ocjena

zainteresiranosti za književne vrste), Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova; god. 1, sv. 2 (2008), 221 – 242.

Ime i prezime nositelja kolegija Zoran Velagić

Naziv kolegija Uvod u nakladništvo, Stjecanje i uređivanje rukopisa, Oblikovanje nakladničkog plana





Zvanje nositelja kolegija izvanredni profesor

Datum zadnjeg izbora u zvanje 23. veljače 2011.

Kratki životopis

Rođen je u Bjelovaru 1971. godine gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirao i doktorirao na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Godine 2006. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta, a 2011. godine u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izvanrednog profesora na Filozofskom fakultetu u Osijeku za područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana knjižničarstvo. Od ožujka 2006. do listopada 2010. bio je voditelj Katedre za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, a od listopada 2010. voditelj je Odsjeka. Predaje na kolegijima Povijest i kultura komunikacije, Osnove nakladništva i knjižarstva, Sociologija knjige i čitanja I, Intelektualno vlasništvo i autorsko pravo i Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo na preddiplomskom studiju informatologije te na kolegiju Upravljanje u nakladništvu i knjižarstvu na diplomskom studiju informatologije. Bio je suradnik na dva međunarodna znanstvena projekta (The Impact of Reformation and Counter-Reformation on Cultural and Social History of the Early Modern Period u razdoblju 1995 – 1999.) i (Cultural Exchange in Europe, 1400 – 1700 u organizaciji European Science Foundation u razdoblju 1998 – 2002.) Voditelj je projekta Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke od 1. siječnja 2007. godine (projekt je odobrilo i financira ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske), rezultati projekta dostupni su na mrežnim stranicama http://web.ffos.hr/EDICIJA . Izlagao je na 20-ak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Autor je preko 20 znanstvenih radova


103

objavljenih u časopisima i jedne knjige. Od 2000. do 2005. godine radio je kao urednik izdanja iz povijesti i arheologije te kao glavni urednik redakcije humanističkih i društvenih znanosti u Školskoj knjizi. Uređivao je djela istaknutih hrvatskih znanstvenika i javnih djelatnika. Pokretač je i glavni urednik znanstvenog časopisa „Libellarium. Časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova“ kojeg od 2008. godine izdaje Sveučilište u Zadru. Elektroničko izdanje časopisa dostupno je na stranicama http://ozk.unizd.hr/libellarium .



1. Velagić, Z. Važnost čitanja i slavonska knjiga 18. stoljeća. // Osječki zbornik 28 (2007), 303 – 310. 2. Velagić, Z., Gracek, M. Od plakata do plakatiranja. // Libellarium I, 2 (2008), 181 – 202. 3. Velagić, Z., Kristek, A. Čitatelji, knjige i tekstovi : oblici interakcije. // Osječki zbornik 29 (2009),

337 – 346. 4. Velagić, Z., Dolfić, N. Knjižarski oglasi u „Kraljskom Dalmatinu” i „Zori dalmatinskoj” //

Libellarium II,1 (2009), 47 – 63. 5. Velagić, Z. The hidden author: forms of authors’ “I” at the early modern front pages. // Summer

School in the Study of Old Books: Proceedings / uredile M. Willer i M. Tomić. Zadar: Sveučilište u Zadru, 2010. Str. 43 – 70.

6. Velagić, Z. Reading aloud : Between Oral and Literate Communication. // Friars, Nobles and Burghers – Sermons, Images and Prints. Studies of Culture and Society in Early-Modern Europe, In Memoriam István György Tóth / uredili L. Kontler i J. Miller. Budimpešta; New York : CEU Press, 2010. Str. 379 – 388.

7. Velagić, Z. Pisac i autoritet. Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stoljeću. Zagreb : Naklada Ljevak, 2010.

8. Velagić, Z., Barišić, M. Uvod u nakladništvo. Osijek: Filozofski fakultet, 2012. (rad u postupku objavljivanja).


1. Velagić, Z., Gracek, M. Od plakata do plakatiranja. // Libellarium I, 2 (2008), 181 – 202. 2. Velagić, Z., Kristek, A. Čitatelji, knjige i tekstovi : oblici interakcije. // Osječki zbornik 29 (2009),

337 – 346. 3. Velagić, Z. Reading aloud : Between Oral and Literate Communication. // Friars, Nobles and

Burghers – Sermons, Images and Prints. Studies of Culture and Society in Early-Modern Europe, In Memoriam István György Tóth / uredili L. Kontler i J. Miller. Budimpešta; New York : CEU Press, 2010. Str. 379 – 388.

4. Velagić, Z. Pisac i autoritet. Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stoljeću. Zagreb : Naklada Ljevak, 2010.

5. Velagić, Z., Barišić, M. Uvod u nakladništvo. Osijek: Filozofski fakultet, 2012. (rad u postupku objavljivanja).


104

5.9. PROCJENA TROŠKOVA STUDIJA PO STUDENTU: FINANCIJSKA EVALUACIJA

Tablica 13. Projekcija osiguranih izvora financiranja rashoda predloženog programa visokog učilišta

Prva godina – t

državni

proračun

proračun lokalne jedinice

vlastiti prihodi (bez

školarina)

školarine prodaja

nefinancijske imovine

drugo (navesti izvor):

Ukupno

3 RASHODI POSLOVANJA

osigurano

potrebno/zahtjev

ukupno

31

Rashodi za zaposlene (plaće, doprinosi i ostali rashodi za zaposlene)

osigurano

potrebno/zahtjev 697.946,44

697.946,44

ukupno

32

Materijalni rashodi (naknade troškova zaposlenima, materijal i energija, rashodi za usluge i ostali rashodi)

osigurano


98.348,90

ukupno

34 Naknada troškova zaposlenima

osigurano

potrebno/zahtjev

ukupno

35 Materijal i energija

osigurano

potrebno/zatjev

ukupno

36 Rashodi za usluge

osigurano

potrebno/zahtjev

ukupno

37 Financijski rashodi (kamate i ostali financijski rashodi)

osigurano

potrebno/zahtjev

ukupno

38 Ostali rashodi

osigurano

potrebno/zahtjev

ukupno

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

osigurano

potrebno/zahtjev

ukupno

Ukupno

osigurano


796.295,34

ukupno


105

Osigurani izvori financiranja predloženog programa visokog učilišta Druga godina - t+1

državni

proračun

proračun lokalne jedinice

vlastiti prihodi (bez

školarina)

školarine prodaja

nefinancijske imovine

drugo (navesti izvor):

Ukupno

3 RASHODI POSLOVANJA

osigurano


713.301,27

ukupno

31

Rashodi za zaposlene (plaće, doprinosi i ostali rashodi za zaposlene)

osigurano


106.707,58

ukupno

32

Materijalni rashodi (naknade troškova zaposlenima, materijal i energija, rashodi za usluge i ostali rashodi)

osigurano

potrebno/zahtjev

ukupno

34 Naknada troškova zaposlenima

osigurano

potrebno/zahtjev

ukupno

35 Materijal i energija

osigurano

potrebno/zatjev

ukupno

36 Rashodi za usluge

osigurano

potrebno/zahtjev

ukupno

37 Financijski rashodi (kamate i ostali financijski rashodi)

osigurano

potrebno/zahtjev

ukupno

38 Ostali rashodi

osigurano

potrebno/zahtjev

ukupno

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

osigurano

potrebno/zahtjev

ukupno

Ukupno

osigurano


820.008,85

ukupno


106

Tablica 14. Projekcija izvora financiranja programa visokog učilišta

tekuća godina -t t+1 t+2 t+3 t+4

1. DRŽAVA UKUPNO

a) Proračun MZOS-a

58.400,00 58.400,00

b) Druga mjerodavna ministarstva i državne institucije

c) jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave)

2. Vlastiti prihodi UKUPNO

a) školarine (participacija studenata)

b) istraživački projekti

c) nakladnička djelatnost

d) ostali poslovi iz vlastite djalatnosti

3. DONACIJE

4. OSTALO

SVEUKUPNO (1+2+3+4)

58.400,00 58.400,00

5.10. NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE STUDIJSKOG PROGRAMA

Kvaliteta strukture i izvedbe studijskih program na Filozofskom fakultetu kontinuirano se prati kroz sljedeće pokazatelje: opravdanost izvođenja studijskoga programa; usklađenost studijskoga programa s poslanjem i strateškim ciljevima Fakulteta; prikladnost naziva studijskoga programa i ishoda učenja (općih i posebnih kompetencija) koji su definirani u studijskom programu; kvaliteta strukture studijskoga programa; kvaliteta opisa kolegija u studijskom programu; kvaliteta izvedbe studijskoga programa (studenti, nastavnici, prostor, oprema i novčana sredstava koja su potrebna za izvođenje studijskoga programa, suradnja s drugim ustanovama); razina usporedivosti studijskoga programa s akreditiranim srodnim studijskim programom u Hrvatskoj i u zemljama EU.

Na semestralnoj se razini kvaliteta izvedbe studijskoga programa prati kroz tematske razgovore nastavnika (nositelja i izvođača kolegija te mentora) sa studentima o: sadržajima kolegija i ishodima učenja (svrha odabranih sadržaja, količina sadržaja); načinu obrade sadržaja, tj. prenošenja znanja i vještina; načinu provjere stečenih znanja i vještina i opterećenju studenata.


107

Na kraju semestra provodi se interna ili sveučilišna studentska anketa koja je anonimna. Studentska anketa nastavnicima pruža dodatne podatke o kvaliteti izvedbe kolegija. Periodično se provodi i nastavnička anketa. Usporedbom rezultata studentske i nastavničke ankete nastavnici dobivaju uvid u pouzdanost procjene kvalitete svoga rada.

Na godišnjoj se razini na sastancima Odsjeka razmatra kvaliteta studijskoga programa i predlažu promjene manjih opsega koje su u skladu s naputkom Senata Sveučilišta J. J. Strossmayera. Sveobuhvatna analiza kvalitete strukture i izvedbe studijskih programa provodi se u ciklusu od pet do osam godina. U akademskoj 2009./2010. godini provedena je sveobuhvatna analiza kvalitete preddiplomskih i diplomskih studijskih programa. Izvješća po samostalnim ustrojbenim jedinicama pohranjena su u Uredu za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete, a izvješće na razini Fakulteta dostupno je djelatnicima Fakulteta na Internet stranici Povjerenstva za kvalitetu. Navedeno je izvješće i sastavni dio Unutarnje prosudbe sustava za kvalitetu na Filozofskom fakultetu u 2010. godini. 5.11. POTPORA KOJU FILOZOFSKI FAKULTET U OSIJEKU PRUŽA STUDENTIMA

Potporu studentima u procesu studiranja pružaju nastavnici, mentori, Knjižnica, Ured za studentska pitanja (referada), Ured za potporu studentima te Studentski zbor. Nastavnici u vrijeme redovnih tjednih konzultacija pružaju studentima potporu u procesu razumijevanja gradiva i pripreme za provjeru razine usvojenosti ishoda učenja u okviru pojedinoga kolegija. Knjižnica s paletom svojih usluga čini sljedeću važnu kariku u lancu potpore studentima u studiranju, osobito u procesu stjecanja i proširivanja znanja. Ured za potporu studentima pomaže studentima ponajprije u prevladavanju problema nastalih u procesu učenja. Tim Ureda čini 9 asistenata Katedre za psihologiju. Mentori studentima pružaju pomoć u procesu učenja, odabira izbornih kolegija, pri pronalaženju informacija o mogućnostima stručnog i znanstvenog usavršavanja i sl. Studentski zbor na Filozofskom fakultetu pruža studentima potporu u procesu studiranja na najširoj osnovi, a djeluje uglavnom kao mehanizam poticaja za poboljšanje uvjeta studiranja, ostvarivanje studentskih prava i slično. Na Fakultetu aktivno djeluju 4 studentska kluba.

dvopredmetni diplomski studij nakladništva elaborat · dvopredmetni diplomski studij nakladniŠtva...

Documents