Aleksandar Trajkovski

Duhovna obnova

Novi Travnik, 2014

id14803484 pdfMachine by Broadgun Software - a great PDF writer! - a great PDF creator! - http://www.pdfmachine.com http://www.broadgun.com

2

Kr�ãanska baptistièka crkva, Novi Travnik www.kbcnt.net info@kbcnt.net

3

Dva su pitanja na koja ãemo odgovoriti u ovoj bro�uri. Prvo, koji je osnovni problem èovjeèanstva i, drugo, �ta je njegovo rje�enje. A koji je osnovni problem èovjeka? Mnogi bi rekli ovo ili ono, a malo ko bi se slo�io sa biblijskim odgovorom da je grijeh èovjekov najveãi problem. Grijeh je kr�enje Bo�jeg Zakona, to je èovjekova pobuna protiv Stvoritelja. Zbog grijeha se Bo�ji gnjev izljeva na nas. Nama treba opro�tenje grijeha i pomirenje sa Bogom. Rje�avanje problema izmeðu Boga i èovjeka i, kao posljedica toga, izmeðu èovjeka i èovjeka svrstat ãu pod jedan zajednièki naziv, a to je duhovna obnova.

1. Definicija duhovne obnove �ta je to duhovna obnova (odnosno duhovna obnova o kojoj ja �elim da govorim)? Da bismo odgovorili na ovo pitanje nije dovoljno dati samo pozitivan odgovor, tj. reãi �ta je duhovna obnova, nego je veoma potrebno reãi i �ta duhovna obnova nije. -Duhovna obnova nije neki ne definirani do�ivljaj ili iskustvo zbog kojeg se èovjek osjeãa bolje. -Duhovna obnova nije ili ne mora biti kada prestanemo piti, pu�iti i drogirati se. -Duhovna obnova nije kada prestanemo psovati Boga ili psovati bilo �ta drugo jedno vrijeme ili èak zauvijek. -Duhovna obnova nije ili ne mora biti kada poènemo vr�iti neke vjerske obrede i ceremonije ili kada se moli Bogu.

4

-Duhovna obnova nije kada poènemo èiniti dobra djela, pomagati ljudima i dobro se osjeãati. -Duhovna obnova nije kada do�ivmo neko èudo ili èudesno iscjeljenje. Sve ovo mo�e biti dobro ili potrebno, ali samo po sebi ne mora biti duhovna obnova. Neki ljudi su orijentirani na ove stvari i ako ih do�ive misle da su do�ivjeli neku znaèajnu obnovu, ali to uopãe ne mora biti tako. �ta je onda duhovna obnova? Duhovna obnova jeste novo roðenje odozgo, od Boga, od Duha Svetoga. Duhovna obnova ukljuèuje opro�tenje grijeha i pomirenje èovjeka i Boga. Ona je spasenje od Bo�jeg gnjeva i pakla. Kada On, Duh Sveti uðe u èovjeka, onda ga potpuno mijenja i èini novim stvorenjem. Onaj koji jednom do�ivi duhovnu obnovu nikada vi�e neãe biti ono �to je bio prije. Zar èovjek koji primi Duha Svetoga mo�e ostati isti kao �to je bio prije?

2. Potreba za duhovnom obnovom Za�to je potrebna duhovna obnova? Za�to je potrebna duhovna obnova? Kako je èovjek do�ao u to stanje da mu je potrebna duhovna obnova? Neki ãe reãi: �Sve je sa mnom bilo dobro dok nisam do�ivio to i to. Od tada sam se poèeo osjeãati lo�e i mislim da mi treba duhovna obnova.� Drugi ãe reãi: �Sve bi bilo dobro da nije bilo onog prokletog rata. Ne bi nam trebala duhovna obnova. A eto sada nam, na�alost, treba.� Ovakva i slièna razmi�ljanja su pogre�na. Potrebno je da znamo istinu, a istina je da smo èak roðeni sa potrebom za duhovnom obnovom. Nakon �to su na�i praroditelji Adam i Eva sagrije�ili protiv Boga ne�to se promijenilo u èovjeku. Biblija uèi da je u èovjeka u�ao grijeh. U nas se uvukla neka

5

sila koja nas vuèe dole. Odnos izmeðu Boga i èovjeka se pokvario. Pokvarili su se i odnosi meðu ljudima. Meðutim, danas, kao i uvijek, mnogi ne priznaju potrebu za duhovnom obnovom. Postoje uèenja koja tvrde da je èovjek dobar sam po sebi. Jo� misle da on evoluira ka neèem boljem. Tako i mnogi pojedinci misle da je sa njima sve u redu. �Ako nekome treba duhovna obnova onda to sigurno nisam ja. Ma ja sam dobar i po�ten� � ka�u mnogi. �Nikog nisam ubio ni silovao. Ne psujem puno, ne la�em puno, ne kradem puno. Njima, tamo nekima, treba duhovna obnova. Ja sam sasvim u redu i dobro se osjeãam.� Tako misle mnogi ljudi. Mo�da i ti misli� tako? Ali to nije ono �to Bog misli i �to je istina. Opãenita potreba Kome je potrebna duhovna obnova? Ko je sagrije�io protiv Boga? Da li sav svijet ili samo neki ljudi? Da li svi narodi ili samo neki? Da li svi u Bosni ili samo neki? Kome treba duhovna obnova, odnosno treba li tebi? Razmislimo malo o opãenitoj potrebi èovjeèanstva za duhovnom obnovom. Prije nego pogledamo �to Bo�ja Rijeè � Biblija ka�e, poku�ajmo potrebu za duhovnom obnovom uoèiti promatrajuãi svijet oko nas. Ko normalan mo�e reãi da je sve u redu sa ovim svijetom ili sa èovjeèanstvom uopãe? U svijetu vidimo mnoge probleme nerede i nevolje. Èujemo za ratove, zemljotrese, poplave, bolesti i mnoge druge nevolje. Ali kada bi to bilo sve! Mo�emo vidjeti ne�to �to te�ko mo�emo razumjeti: sam èovjek stvara probleme i nevolje, kako drugima, tako i sebi. Ljudi ubijaju jedni druge, mrze jedni druge, la�u jedni druge, kradu jedni drugima, tuku jedni druge i iskori�tavaju jedni druge. Ja ne znam kako vama, ali meni se ovo ne èini nimalo dobro i normalno. To nam pokazuje da ne�to nije u redu sa èovjekom. Ne�to nije u redu sa odnosima meðu ljudima. Ne�to nije u redu ni u odnosu izmeðu ljudi i Boga.

6

Neki ka�u da su nam nekada branili vjeru, a eto sada smo slobodni da vjerujemo. Meðutim, kako ja vidim ljudi nisu postali ni�ta bolji. Èini mi se da sada psuju vi�e nego �to su psovali prije. �ta psovki èujem na ulici od starijih i mlaði, pa èak i od djece. Znate li koja je najèe�ãa psovka, ili �to se najèe�ãe psuje? Jedna od najèe�ãi psovki svakako je psovanje Boga i Isusa. Zar to ne pokazuje da ne�to nije u redu sa ljudima i sa njihovim odnosom prema Bogu? Zar nam ove stvari ne ukazuju na potrebu za duhovnom obnovom? Onaj koji misli da èovjeèanstvo napreduje samo zato �to danas imamo puno modernije kompjutere taj se vara. Neka takav na èovjeèanstvo pogleda sa moralne strane pa ãe vidjeti ruglo na sve strane. Osobna potreba �ta je sa na�om osobnom potrebom za duhovnom obnovom? Neki ãe reãi: �Pa da, nekima sigurno treba duhovna obnova!� Tamo nekima, ili svima nama? Zar ima neko meðu nama koji ne treba duhovnu obnovu i promjenu? Ima li neko ko ima sasvim dobar odnos sa svojim bli�njima i sa Bogom? Neko ko nikada nije slagao, ukrao prevario, opsovao, mrzio, traèao, govorio iza leða, itd.? Ako ima neki takav pravednik volio bih da ga upoznam. Samopravednost je jedan od najveãih èovjekovih problema. To je zabluda u kojoj mnogi �ive. Bo�ja rijeè Biblija ka�e da nema pravednoga ni samo jednoga. U poslanici Rimljanima apostol Pavao �eli pokazati da su svi ljudi gre�nici i da im je potrebna duhovna obnova. Pavao posveãuje tri poglavlja poslanice da poka�e i doka�e da su svi sagrije�ili. On je napisao ove rijeèi: Otkriva se doista s neba gnjev Bo�ji na svaku bezbo�nost i nepravednost ljudi koji istinu sputavaju nepravedno�ãu. Jer �to se o Bogu mo�e spoznati, oèito im je: Bog im oèitova. Uistinu, ono nevidljivo njegovo, vjeèna njegova moã i bo�anstvo, onamo od stvaranja svijeta, umom se po djelima

7

razabire tako da nemaju isprike. Jer premda upozna�e Boga, ne iskaza�e mu kao Bogu ni slavu ni zahvalnost, nego ishlapi�e u mozganjima svojim te se pomraèi bezumno srce njihovo. Gradeãi se mudrima, poludje�e i �zamijeni�e slavu� neraspadljivog Boga �likom,� oblièjem raspadljiva èovjeka, i ptica, i èetverono�aca, i gmazova. Zato ih je Bog po pohotama srdaca njihovih predao neèistoãi te sami obe�èa�ãuju svoja tijela, oni �to su Istinu � Boga zamijenili la�ju, èastili i �tovali stvorenje umjesto Stvoritelja, koji je blagoslovljen u vjekove. Amen. Stoga ih je Bog predao sramotnim strastima: njihove �ene zamijeni�e naravno opãenje protunaravnim, a tako su i mu�karci napustili naravno opãenje sa �enom i raspalili se pohotom jedni za drugima te mu�karci s mu�karcima sramotno èine i sami na sebi primaju zaslu�enu plaãu svoga zastranjenja. I kako nisu smatrali vrijednim dr�ati se spoznaje Boga, predade ih Bog nevaljanu umu te èine �to ne dolikuje, puni svake nepravde, pakosti, lakomosti, zloãe; puni zavisti, ubojstva, svaðe, prijevare, zlonamjernosti; do�aptavaèi, klevetnici, mrzitelji Boga, drznici, oholice, preuzetnici, izmi�ljaèi zala, roditeljima neposlu�ni, nerazumni, nevjerni, be�ãutni, nemilosrdni. Znaju za odredbu Bo�ju � da smrt zaslu�uju koji takvo �to èine � a oni ne samo da to èine nego i povlaðuju onima koji èine. (Rim 1:18-32) Ovo izgleda kao da apostol Pavao opisuje nas u Bosni i Hercegovini. On ustvari pokazuje i dokazuje gre�nost èitavog èovjeèanstva. Svi su gre�nici, ali ne samo to, nego se Bo�ji gnjev i Bo�ji sud oèituje na zemlji danas. Kada su �idovi slu�ali apostola Pavla oni su pomisli da on govori samo o ljudima koji nisu �idovi. To je bilo zato �to je �idovski narod bio prvi narod koji je primio Rijeè Bo�ju � Bo�ji Zakon, i koji su sa Bogom sklopili poseban savez. Zato su oni mislili da su oni pravedni, a svi drugi bezbo�ni. Meðutim, to je bila velika zabluda. Apostol Pavao �eli

8

pokazati da su i oni, iako su imali Bo�ju rijeè, bili jednako bezbo�ni kao i svi drugi ljudi. Ako pak ti koji se �idovom naziva�, koji mirno poèiva� na Zakonu i dièi� se Bogom, koji poznaje� Volju i iz Zakona pouèen razluèuje� �to je bolje te si uvjeren da si voða slijepih, svjetlo onih u tami, odgojitelj nerazumnih, uèitelj nejaèadi jer u Zakonu ima� olièenje znanja i istine; ti, dakle, koji drugoga uèi�, sam sebe ne uèi�! Ti koji propovijeda� da se ne krade, krade�! Ti koji zabranjuje� preljub, preljub poèinja�! Ti komu su odvratni kumiri, pljaèka� hramove! Ti koji se Zakonom dièi�, kr�enjem toga Zakona Boga obe�èa�ãuje�! Doista, kako je pisano, �ime se Bo�je zbog vas huli meðu narodima. (Rim 2:17-24) Namjera apostola Pavla u poslanici Rimljanima je, dakle, bila da svima poka�e i doka�e da u gre�ni i da trebaju duhovnu obnovu (a to je i moja namjera). Zato apostol Pavao svoj govor o ljudskoj gre�nosti zavr�ava rijeèima: �to dakle? Imamo li prednost? Ne ba�! Jer upravo optu�ismo sve, i �idove i Grke, da su pod grijehom, kao �to je pisano: �Nema pravedna ni jednoga, nema razumna, nema ga tko bi Boga tra�io. Svi skrenu�e, svi se zajedno pokvari�e, nitko da èini dobro � nijednoga nema. Grob otvoren grlo je njihovo, jezikom la�no laskaju, pod usnama im je otrov ljutièin, usta im puna kletve i grkosti; noge im hitre da krv proliju, razvaline i nevolja na njinim su putima, put mira oni ne poznaju, straha Bo�jega nemaju pred oèima.� A znamo: �to god Zakon veli, govori onima pod Zakonom, da svaka usta umuknu i sav svijet bude krivac pred Bogom. Zato se po djelima Zakona �nitko neãe opravdati pred njim.� Uistinu, po Zakonu � samo spoznaja grijeha! (Rim 3:9-20). Veoma je va�no da shvatimo svoju potrebu za duhovnom obnovom, jer je duhovna obnova ne�to najva�nije �to mo�emo do�ivjeti u �ivotu. Ako ne shvaãamo potrebu za duhovnom obnovom, onda je neãemo ni tra�iti. Mislit ãemo da je s nama

9

sve uredu. Ali bez duhovne obnove nikad ni�ta neãe biti uredu ni na ovom svijetu ni u buduãem. Za ateiste Neki ljudi uopãe ne vjeruju da Bog postoji i da postoji grijeh. Meðutim, oni mogu gledati na svoj �ivot iz neke druge perspektive. Mogu se zapitati gdje je nestala radost iz njihovih srca? Za�to ih stalno priti�ãe nekakva tjeskoba u srcu? Za�to ta gri�nja savjesti? Za�to se i pored svega osjeãaju usamljeni? Za�to se osjeãaju kao da �ivot promièe pored njih a oni nisu u stanju da ga uhvate? Za�to se osjeãaju kao da �ivot nema nikakvog smisla? Zar ove stvari ne ukazuju na potrebu za duhovnom obnovom? Nadam se da sam vas bar malo uspio zainteresirati da razmislite o potrebi za duhovnom obnovom. Sada ãemo se pitati jo� neka pitanja:

3. Kako do duhovne obnove? Potraga za rje�enjem Gdje je tajna? Kako se rije�iti tjeskobe, nemira, gri�nje savjesti, konfuzije, ogorèenosti, mr�nje, ovisnosti i drugih problema koje imamo? Da li uopãe postoji neko rje�enje? Kako do duhovne obnove? Mnogi svoje probleme poku�avaju rije�iti duvanom, drogom, alkoholom, ali tu nema rje�enja. Drugi opet poku�avaju pomoãu stjecanja novca, ugleda, moãi, ali ni tu nema rije�enja. Za�to? Jer glavni problem u na�em �ivotu nisu osjeãaji, niti ono �to mi smatramo problemom, nego grijeh. To je glvni problem zbog kojeg nam i treba duhovna obnova. Nekima ova rijeè mo�da veã zvuèi smije�no i nestvarno, jer ih je sotona uspio prevariti da grijeh uopãe i ne postoji, ali itekako postoji. Grijeh je èovjekova pobuna protiv Boga, Grijeh je kr�enje Bo�jeg Zakona. Grijeh je neka uroðena sklonost koja nas vuèe

10

u pravcu za koji ponekad i sami znamo da ne valja. Grijeh je kada èovjek �ivi prema svom samovoljnom mi�ljenju i prema tjelesnim �eljama. Grijeh je èovjekov najveãi problem i njegova najveãa bolest. On je izvor svih ostali problema. Primjer Ovo ãu vam nekako poku�ati ilustrirati. Ja se osim propovijedanja Rijeèi Bo�ije bavim i nekim drugim stvarima. U slobodno vrijeme se bavim gljivama. Volim da berem gljive, da ih prouèavam, da istra�ujem nove vrste, ali volim i da ih jedem. Jedna od nezgodnih stvari u gljivarstvu je �to postoje i otrovne gljive. Postoje razne vrste otrovnih gljiva i postoje razlièite vrste trovanja gljivama. Kod nekih trovanja se mogu desiti slijedeãi simptomi: Otrovani èovjek poèinje da povraãa. Dobije proljev. Boli ga stomak. Preznojava se. Bubrezi i jetra poèinju da otkazuju i da se pretvaraju u mast. Otrov je u�ao u organizam i njegovo djelovanje se ispoljava na razne naèine koje zovemo simptomima. Otrov ne vidimo, ali vidimo simptome. Buduãi da smo prepoznali simptome trovanja, mo�emo poku�ati da ih lijeèimo. Mo�emo probati neka sredstva protiv povraãanja. To bi naravno bilo potpuno pogre�no, ali mi mislimo da bi to bilo dobro. Zatim mo�emo davati lijekove za bubrege i za jetru. To ãe biti korisno u odreðenoj mjeri. Meðutim, problem je �to lijeèeãi simptome neãemo uspjeti pomoãi èovjeku. Eh, kada bismo mogli nekako ukloniti otrov iz njegovog tijela. �to bi se onda desilo? Tada bi se automatski povukli i simptomi. Dakle, ako bismo uklonili uzrok, nestale bi i posljedice. Eto, ba� je tako i sa na�im �ivotima. Imamo razne nevolje i probleme, ali to su sve simptomi grijeha koji je u nama. Grijeh je taj problem koji mnogi i ne priznaju, a koji uzrokuje svo zlo i svaki drugi problem. Da nam je nekako izbaciti taj grijeh iz nas, tu neku silu koja nas vuèe da radimo stvari koje i sami ponekad ne volimo, ili ih volimo, ali smo svjesni da nam kvare

11

�ivot. Da nam je da nam Bog nekako oprosti sve grijehe koje smo do sada uèinili. Da nam je da se nekako pomirimo i sprijateljimo sa Bogom. Da nam je dobiti mirnu i èitu savjest. Mnogi ljudi imaju ovakve �elje i uviðaju potrebu za promjenom, ali je tra�e na pogre�nom mjestu. Mnogi misle da ãe im Bog oprostiti grijehe ako uèine kakvu pokoru ili �rtvu, ili kakvo dobro djelo, ili ako mole duge molitve, ako se uèlane u ovu ili onu crkvu i sl., Meðutim to uopãe nije istina. Èovjek ne mo�e zaslu�iti opro�tenje grijeha. Kristov Kri� Postoji jedno i samo jedno rje�enje na�ih problema, a to je kri�. Rje�enje je uvijek postojalo i uvijek bilo prisutno, ali mi nismo na njega obraãali pozornost. Rje�enje je, dakle, kri� Isusa Krista. Ovdje ne mislim na neki znak ili simbol, nego na no �to se dogodilo na kri�u Golgote prije dvije tisuãe godina. Tu je sva mudrost i tu je svako rje�enje. Ali je �alosno �to ljudi danas to ne razumiju. Mnogi u kuãi dr�e raspelo i imaju kri� na lanèiãu, ali ne znaju ko je umro na kri�u, za�to je umro i kakve to uopãe ima veze sa nama danas i s na�im svakodnevnim �ivotom. Isus Krist je sin Bo�ji, Bog u tijelu. On je umro na kri�u za na�e grijehe. To ustvari znaèi da je umro umjesto nas. On je zamjenska �rtva. Bo�ji gnjev i Bo�ja kazna trebaju pasti na nas, ali je Bog odluèio da za nas otvori put spasenja i da kazna umjesto na nas padne na Njegovog jedinoroðenog i bezgre�nog Sina. Zar to nije fantastièno i gotovo nevjerojatno? Onaj koji zna ne�to o Bibliji sigurno zna da su se u starozavjetno vrijeme za grijehe prinosile �ivotinjske �rtve. Biblija ka�e da one nisu mogle uzeti grijehe, nego su bile slikovito proroèanstvo o Kristu koji je imao doãi. Krist se u Bibliji zove i Janje Bo�je. Ivan Krstitelj je za njega vikao: �Evo Jaganjca Bo�jeg koji uzima grijehe svijeta�. Prorok

12

Izaija je proricao sedamsto godina prije Krista i zapisao je slijedeãe: �Za na�e grijehe probodo�e njega (�) Na njega pada kazna radi na�eg mira.� (Iza 53:1-8) Na�a kazna je pala na Krista. Dok gledamo na kri� Kristov mi moramo uvidjeti neke osnovne stvari koje moramo zapamtiti: (1) Kristov kri� jasno pokazuje ozbiljnost grijeha. Preko grijeha èesto prelazimo vrlo olako. Meðutim, Kristov kri� nam pokazuje da je grijeh veoma ozbiljna stvar. Grijeh je toliko ozbiljan da je Sin Bo�ji morao umrijeti da bi nama moglo biti opro�teno. Ako ikad ubuduãe pomislite da je grijeh neva�an, sjetite se da je plaãa grijeha smrt i da za grijeh mora� umrijeti ili ti ili Krist umjesto tebe.

(2) Kristov kri� pokazuje da nema drugog puta spasenja i opro�tenja grijeha. Kada bi se grijesi mogli oprostiti na neki drugi naèin, zar bi Sin Bo�ji morao umirati na kri�u? Zato onaj koji misli da ãe mu Bog oprostiti grijehe samo zato �to je izmolio nekoliko molitava ili dao novac u crkvu ili obilazio kip na koljenima kao da ka�e da Kristova �rtva nije potrebna. Jer ako Bog opra�ta grijehe zbog na�ih �rtava, onda Kristova �rtva nije potrebna. I svaki onaj koji misli da mo�e dobiti opro�tenje grijeha zbog neèeg drugog osim zbog Kristove prolivene krvi, taj je u velikoj zabludi. On kao da ka�e Bogu: "meni Krist ne treba!" Kristov kri�, dakle, pokazuje da je to jedini naèin spasenja i opro�tenje, jer sin Bo�ji ne bi umro da je moglo biti ikako drugaèije.

(3) Kristov kri� pokazuje Bo�ju ljubav prema èovjeku. Bog je dao svog ljubljenog Sina zbog ljubavi prema nama. Biblija ka�e da je Bog tako ljubio svijet da je dao svog Jedinoroðenog Sina da ne pogine ni jedan koji u Njega vjeruje, veã da ima �ivot vjeèni. Ako ikada pomisli� da te Bog ne voli, sjeti se da je svoga Sina �rtvovao za tebe. Istina mo�e biti samo da ti ne

13

voli� Njega. Postoje jo� mnoge stvari koje se ovdje mogu reãi, ali nemamo vremena za sve. Da li se sve ovo automatski primjenjuje na moj �ivot? Da li nam Bog opra�ta sve èim se rodimo? Ili ako su nam roditelji bili veliki vjernici onda je i nama opro�teno. Ili �to sve drugo ljudi ne zami�ljaju. Nas treba da zanima samo jedno: �ta Biblija ka�e. Kako se ono �to je Krist uèinio na kri�u mo�e primijeniti na mene danas i na moj svakodnevni �ivot, odnosno kako mogu do�ivjeti duhovnu obnovu? Biblija to razmatra sa nekoliko strana i opisuje na razne naèine. Govori o pokajanju, obraãenju, vjeri u Krista, primanju Krista i sl. Apostol Ivan je za Krista napisao slijedeãe: "Svojima doðe, ali njegovi ga ne primi�e. A svima koji ga primi�e dade vlast da postanu djeca Bo�ja, onima koji vjeruju u Njegovo ime." U Krista trebamo vjerovati i primiti ga kao svog Gospodina, Spasitelja i Uèitelja. Èini mi se da je sam Isus to najbolje objasnio kada je slao apostola Pavla: "Nego ustani, na noge se jer zato ti se ukazah da te postavim za poslu�itelja i svjedoka onoga �to si vidio i �to ãu ti pokazati. Izbavit ãu te od naroda i od pogana kojima te �aljem da im otvori� oèi pa se obrate od tame k svjetlosti, od vlasti Sotonine k Bogu te po vjeri u mene prime opro�tenje grijeha i ba�tinu meðu posveãenima."(Dj 26:16-18) Pavao je uradio onako kako i svjedoèi pred kraljem Agripom: "Otada, kralju Agripa, ne bijah neposlu�an nebeskom viðenju. Nego najprije onima u Damasku pa onda i u Jeruzalemu, svoj zemlji �idovskoj i poganima navje�ãivah da se pokaju i obrate k Bogu i èine djela dostojna obraãenja.(Dj 26:19,20)

14

Da bismo do�ivjeli opro�tenje grijeha i duhovnu obnovu moramo poslu�ati Isusove rijeèi. Prvo moramo priznati da smo mi ti kojima je potrebno opro�tenje i duhovna obnova. Ko ne prizna da je gre�an tome Krist ne treba. A kome Krist ne treba taj je izgubljen zauvjek. Drugo, moramo se pokajati i obratiti od grijeha. Moramo u svom srcu raskrstiti s grijehom. Nakon �to priznamo da smo �ivjeli po svojoj volji i po svojim �eljama, da smo lagali, ogovarali, bludnièili, pijanèevali, psovali, �ivjeli bezbo�no te bili arogantni i oholi, trebamo donijeti odluku da tako vi�e ne �elimo �ivjeti. Treãe, i najva�nije, to moramo donijeti pred Krista, jer bez Njega ne mo�emo ni�ta uèiniti. Njemu trebamo reãi za svoje pokajanje i od Njega trebamo tra�iti opro�tenje i duhovnu obnovu. Ako njemu ne doðemo, nitko drugi nas ne mo�e spasiti. Nikakav èovjek, �iv ili mrtav, i nikakva institucija, nego samo Isus, jer prema rijeèima svetog Petra koje su zapisane u Bibliji, spasenja nema ni po jednom drugom jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se treba spasiti (Dj 4:12). Nema drugog imena. I ko tra�i spasenje i duhovnu obnovu negdje drugo taj je u velikoj zabludi. A hoãe li nas Isus primiti? Mo�emo li mi obièni ljudi doãi pred njega? Poslu�ajmo �ta on sam ka�e: Doðite k meni svi koji ste umorni i optereãeni, i ja ãu vas okrijepiti. Uzmite jaram moj na se i uèite od mene, jer sam krotka i ponizna srca. Tako ãete naãi pokoj svojim du�ama, jer jaram je moj sladak, a moje breme lako. (Mt 11:28-30) On te zove. Ne dozvoli da te iko ubjedi da to nije istina. Doði k Njemu. Uzmi jaram Njegov i uèi od Njega. Kakav valjan razlog mo�e� imati da ne doðe� k Njemu?

15

Ja ne �elim da ovo bude samo davanje informacija o na�oj duhovnoj potrebi i o primanju opro�tenja po vjeri u Krista, nego �elim da oni koji �ele, to i do�ive. Priznaje� li svoju gre�nost i potrebu za duhovnom obnovom? �eli� li se obratiti od svojih grijeha? �eli� li doãi Kristu i primiti opro�tenje i duhovnu obnovu? �eli� li se rije�iti sile grijeha koja kvari tvoj �ivot? On te ljubi. On je umro za tebe. On te poziva k sebi. Za�to da se oglu�i� o Njegov poziv? Sada odvoj nekoliko minuta vremena u ti�ini. Isus je prisutan tamo gdje jesi. Njemu treba� reãi svoju potrebu. Reci mu da priznaje� da si gre�nik. Zamoli Ga da ti oprosti grijehe i da od danas vodi i upravlja tvoj �ivot. Mo�e� sagnuti glavu i u sebi ili naglas Isusu reãi svoju odluku. On ãe te sigurno èuti. Isus je ovako rekao: "Onaj koji doðe k meni sigurno ga neãu izbaciti van".

16

Kod nas mo�ete naruèiti i druge sliène knjige i bro�ure:

1. Ko je Isus Krist? bro�ura. 2 Kako pobijediti brige? Bro�ura. 3. Izgubljeni ljudi. Bro�ura. 4. O radosti. bro�ura. 5. Bo�iji sud. Kako i kada ãe Bog suduti ljude? Kako izbjeãi Bo�iju kaznu? bro�ura. 6. Hedonizam. Bro�ura. 7. Homoseksualizam: biblijski pogled na problem. Bro�ura. 8. Duhovna obnova. Bro�ura. 9. Gdje ide èovjek nakon smrti? Bro�ura. 10. Obraãenje, vjera i nanovo roðenje. Bro�ura koja obja�njava najva�nije biblijske istine. 11. Sotona i demoni. Ko je sotona? Ko su demoni? Gdje su? �ta rade? Kako se saèuvati? Bro�ura. 12. Sveto Trojstvo. Knjiga obraðuje uèenje o Svetom Trojstvu. Pokazuje i dokazuje da je nauk o Svetom Trojstvu istinit. 13. Kako promijeniti �ivot? Lekcije o nanovo roðenju, bro�ura. 14. Bibliologija. Èetiri bro�ure u kojima se, izmeðuostalog, obraðuje objava, nadahnuãe, nepogre�ivost, autoritet, tumaèenje i kanon Biblije. (1.) Objava, nadahnuãe i autoritet Biblije (2.) Nepogre�ivost Biblije. (Ima li u Bibliji gre�aka i kontradikcija? Je li Biblija u skladu s naukom?) (3.) Èitanje i tumaèenje Biblije (4.) Kanon Biblije 15. Oèena�. Knjiga koja sadr�i tumaèenja poznate biblijske molitve. �ta znaèe rijeèi �Sveti se ime tvoje�? �ta �Doði kraljevstvo tvoje�? Odgovore potra�ite u ovoj knjizi. 16. Kako mogu biti spa�en? Bro�ura

Narud�be: Email: info@kbcnt.net

ili po�tom: Kr�ãanska baptistièka crkva

Vilenièka 1/3 72290 Novi Travnik