dsi stručni

Download Dsi Stručni

Post on 28-Feb-2018

237 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    1/35

    1. Navedite higijenske mjere u vanrednim okolnostimaMjere zatite u masovnim nesreama organizuju se u fazama: fazaneposredne opasnosti, akutna faza, faza ublaavanja i otklanjanjaposljedica.Faza neposredne opasnosti organizuje se tab za odbranu. Popunjavajuse rezerve u rani i lijekovima. Potrebno je obezbijediti ispravnoinformisanje stanovnitva.

    Akutna faza organizuje se pruanje prve pomoi i trijaa povrije!eni.Mora se osigurati snabdijevanje vodom, ranom, odjeom i obezbijeditismjetaj unesreeni. "snovni princip je o#uvanje kolektivnog zdravljakroz igijenski zadovoljavajue smjetajne uslove.Mora se omoguiti odravanje osnovni potreba li#ne igijene i

    igijenski uslova elementarne israne. Provodi se sanitacija ugroenogpodru#ja.Moraju se ukloniti i u#initi bezopasnim infektivna oboljenja $leevi ljudii ivotinja%. &av zaga!eni teren mora se dezinficirati obilnim prskanjemsa kladnim kre#om, a potom teni#ki urediti.Provo!enje rigoroznog sanitarnog nadzora nad proizvodnjom, prometomi skladitenjem ivotni namirnica.Pristupiti sanitarno'teni#kom ure!enju oteeni komunalni ure!aja

    $vodovod, kanalizacija, javna kupatila%."siguranje pitke vode."rganizuju se mjere spre#avanja zarazni bolesti i zatita drutvenogzdravlja.

    2. Postupci granine sanitarne inspekcije u sluajevima zaraznihbolesti

    Postupci grani#ne sanitarne inspekcije u slu#ajevima zarazni bolestijesu:prati se ulazak i izlazak ljudi iz zemlje uz odgovarajue mjere,zabranjuje se kretanje stanovnitva u zemlju u kojoj se pojavila

    zarazna bolest,ograni#ava se ili se zabranjuje promet pojedini vrsta roba i

    proizvoda,vri se sanitarni nadzor nad putnicima i nad njiovim stvarima u

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    2/35

    me!unarodnom saobraaju,(rani#ni sanitarni inspektor ima pravo i obavezu:narediti zdravstveni pregled osoba i materijala radi utvr!ivanja

    zarazni bolesti,zabraniti kretanje osoba za koje se posumnja da su se mogle zaraziti

    kugom, virusnim emorai#nim groznicama, utom groznicom isarsom,

    poduzeti sanitarno'teni#ke i igijenske mjere.

    &P)*+--/*+ /-&0-/1- 2 &3452*-/*+ 62)+/*- 4-)-4/27

    5"8+&02Prim.dr.9ragica Petrovi1. Organizacija naina evidencije podataka o kretanju zaraznih

    bolesti prema postojeim zakonskim propisima?

    2. Organizacija naina evidencije podataka o pojavi epidemijeprema postojeim zakonskim propisima?

    4dravstvene ustanove dune su voditi evidenciju o izvrenim

    laboratorijskim izolacijama i identifikacijama i dostavljati izvjetaj ouzro#nicima zarazni bolesti, odnosno epidemija zarazni bolestiederalnom zavodu i nadlenom kantonalnom zavodu u skladu saprovedenim propisom kojeg donosi federalni ministar."dma po dijagnosticiranju ili sumnji na zarazne bolesti, zdravstvenaustanova odnosno nosilac privtne prakse mora prijaviti istovremenoederalnom zavodu i nadlenom knatonalnom zavodu:svaki slu#aj zarazne bolesti ili svaku smrt od te bolesti,svaku sumnju na difteriju, virusnu emoragi#nu groznicu, koleru,

    kugu, velike boginje, polimijelitis, antraks, &-)&, utu groznicu ibjesnilo;svaku epidemiju zarazni bolesti;svako lu#enje klica trbunog tifusa, drugi tipova salmonela, igela,

    jersinija i lmblia;svako nosilatvo zarazne utice tipa 5 i

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    3/35

    uzrokuju malariju;svaki ujed, ozljedu ili kontakt sa bijesnom ivotinjom ili ivotinjom

    za koju se sumnja da je bijesna.Prijavljuju se simptomati#ni slu#ajevi, dok asimpati#ne infekcije treba

    prijaviti ako imaju implikaciju na terapiju ili zdravlje ljudi.1od prijavljivanja koristi se sistem otkrivanja bolesti:potvr!ena definicija slu#aja laboratorijski verifikovan slu#aj,vjerovatan slu#aj verifikovan na osnovu klini#ke i epidemioloke

    slike,mogu slu#aj indikativna klini#ka slika.

    . !pidemija" endemija" pandemija

    Epidemijapredstavlja poveanje broja oboljeli od neke zarazne bolestiu jednoj ljudskoj zajednici koja ivi na odre!enoj teritoriji. 0aj brojoboljeli u odre!eno kalendarsko vrijeme u nekoj ljudskoj zajednicimora biti znatno vei od srednjeg broja oboljeli od te iste bolesti uistom kalendarskom vremenu i u istoj zajednici.

    Endemija stalno postojanje zarazne bolesti u nekoj ljudskoj zajednici.Pri tome nije bitan broj oboljeli, bitno je da bolest postoji u uvijek sejavlja u veem broju nego u ostalim zajednicama.

    Pandemijapredstavlja jednu veliku i veoma proirenu epidemiju nekezarazne bolesti koja zavata veliki broj ljudi na velikim prostranstvima,kao to je jedan ili vie kontinenata.

    #. $aktori irzika koji utiu na pojavu neke zarazne bolesti9a bidolo do pojave nekog zaraznog oboljenja u sporadi#noj iliepidemijskoj formi, potrebno je da bude ispunjeno = uslova faktora:

    >. 2zvor [email protected] Putevi ina#ini irenja infekcijeA. 3lazna vrataB. 1oli#ina klica i virulencijaC. 9ispozicija i imunitet=. &ocijalno'ekonomski faktori

    Prekid bilo koje karike iz ovog lanca onemoguava pojavu zaraznebolesti.

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    4/35

    3zro#nici infekcije prije pojave zaraznog oboljenja moraju dospjeti uorganizam #ovjeka ili ivotinje, a to je mogue na nekoliko na#ina me!ukojima su naj#ei: kontakt $posredan ili neposredan%, vazdu, voda,rana i dr.

    %. !pidemiolo&ki problemi u vanrednim situacijama i mjere zanjihovo rje&avanje

    4a epidemioloku procjenu od zna#aja su neo#ekivanost iznenadnostpojave i njeno trajanje, to zatijeva brzo djelovanje. 3 ovakvimsituacijama ve u samom po#etku dolazi do neizbjenog pogoranjaepidemioloke situacije, migracije stanovnitva, pogoranje kvalitetaivota, postoje endemska arita zarazni bolesti $posebno crijevni%.1omunalno igijenski principi donose otkrivanju endemski arita i

    pojavi epidemija zarazni bolesti.*avljaju se problemi u snabdijevanju stanovnitva igijenski ispravnomvodom za pie, dispoziciji otpadni materija, smjetaju ugroenogstanovnitva, kao i nedovoljna i neadekvatna israna.3 slu#aju da ve postoji epidemija sa tendencijom irenja, na kriti#nojteritoriji treba poduzeti vanredne mjere:obavezna i propisna izolacija svi oboljeli i sumnjivi lica, rasputanje kola,

    zabrana okupljanja ljudi na javnim mjestima,ograni#enje $pa i zbrana% prometa ivotni namirnica,preventivne mjere protiv raznoenja zaraze na susjedna podru#ja

    $karantin i dr.%.3 ovakvim mjerama moraju se rukovoditi principom tzv. DPrimarneprevencijeE to zna#i organizacijom i sprovo!enjem preventivni mjerakojima je cilj da do oboljenja uopte ne do!e.

    '. Ope mjere za spreavanje nastanka i suzbijanje &irenja zaraznihbolesti

    osiguranje igijenski ispravne vode za pie kao i sanitarna zatitaizvorita, objekata i ure!aja koji slue za snabdijevanje vodom zapie;

    osiguranje zdravstvene ispravnosti ivotni namirnica i sanitarno'teni#ki i igijenski uvjeta za njiovu proizvodnju i promet;

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    5/35

    uklanjanje otpadni voda i drugi otpadni materija na na#in i poduvjetima kojima se osigurava zatita od zaga!ivanja voda izemljita, kao i odravanje glodara i insekata na biolokiprivatljivom minimumu;

    odravanje sanitarno'teni#ki i igijenski uvjeta u javnimzgradama, sredstvima javnog saobraaja i na javnim mjestima;

    vrenje obavezne $preventivne% dezinfekcije, dezinsekcije ideratizacije u:

    ' objektima za snabdijevanje vodom za pie, ' objektima za proizvodnju i promet namirnica i predmeta ope

    upotrebe, te sirovina za njiovu proizvodnju odnosno prevoznimsredstvima namijenjenim za njiov prevoz,

    ' objektima, odnosno prostorima za uklanjanje otpadni voda idrugi otpadni materija,

    ' objektima zdravstveni ustanova i nosioca privatne prakse, ' odgojno'obrazovnim objektima, ' objektima i sredstvima javnog prometa, ' stambenim objektima i dvoritima,, ' ostalim objektima privredni drutava $radnim prostorijama, na

    radnim povrinama, sredstvima rada idr.%, drugi pravni lica kao i

    fizi#ki lica obrtnika i drugi pravni i fizi#ki lica.(. )peci*ine mjere za spreavanje nastanka i suzbijanje &irenja

    zaraznih bolesti predstavljanje i zdravstveno vaspitanje o prevenciji zarazni

    bolesti; rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenoenja zaraze; laboratorijska izolacija i identifikacija uzro#nika, prijavljivanje; prevoz, izolacija, ospitalizacija i lije#enje oboljeli lica; dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija; zdravstveni nadzor nad kliconoama, zaposlenicima i drugim

    licima; imunizacija, imunoprofilaksa i emoprofilaksa, karantin, kuna izolacija i zdravstveni nadzor.

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    6/35

    +. Preno&enje uzronika zaraznih bolesti putem vode3#estalost pojedini zarazni bolesti je u direktnoj srazmjeri sakvalitetom vode za pie i dispozicijom otpadni materija.&ve vrste snabdijevanja vodom za pie mogu da poslue kao put za

    prenoenja uzro#nika zarazni bolesti i to: kopani bunari, cisterna,izvorska voda, vodovodna voda i dr./ajvea mogunost za zaga!enje vode postoji kod lokalni objekata zavodosnabdijevanje u koje spadaju i tzv.kopani bunari. "vi vodni objektise #esto grade bez osnovni igijenski normi, te se ostavljaju mnogemogunosti za prodor fekalni materija i patogeni agenasa u vodu zapie.oda u cisternama koje nisu gra!ene po igijenskim standardima moe

    da se kontaminira na razne na#[email protected] godine $>@AAoboljeli%, zatim u 0uzli. 3 7amburgu epidemija kolere >[email protected]>GGB. godine )obert 1o izolirao ibrio kolere iz lokve u 2ndiji.

    ,. Organizacija ispitivanja nastanka epidemije crijevnih zaraznihbolesti

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    7/35

    9a bi se pristupilo adekvatnom ispitivanju nastanka epidemije crijevnizarazni bolesti, potrebno je poznavati na#in nastanka, razvoj i puteveprenoenja isti.Prenoenje crijevnih zaraznih bolesti putem vode

    /ajvaniji znaci idri#ni epidemija crijevni zarazni bolesti susljedei:na >'C dana nakon upotrebe vode zaga!ene saprofitnim klicamacrijevnog trakta ljudi i ivotinja, lica koja nisu navikla na upotrebu vodezaga!ene crijevnim klicama dobijaju prolive sa povra#anjem pra#enepovienom temperaturom ili sa pojedinim od svi simptoma. "vakvooboljenje koje se naziva Dvodena bolestE ne nastaje kod svi ljudi, negokod @H'AHI izloeni i obi#no traje @'A dana.

    -ko su u vodu prodrle fekalije u kojima ima patogeni crijevnibakterija, nastupit e, poslije produene inkubacije za doti#nu bolest $zatrbuni tifus oko A sedmice od dana konzumiranja kontaminirane vode%eksplozivna pojava veeg broja oboljeli. "boljenje ima topografskudistribuciju. 3 podru#jima gdje stanovnitvo nije pilo zaga!enu vodunee biti oboljeli i to su tzv. Dkontrolne grupe zdravi ljudiE."bi#no idri#ne epidemije nisu sezonski uslovljene, pa ipak #ee sejavljaju poslije veliki kia, pljuskova, otapanja snijega, potresa,

    poplava, gradnji i kopanja du vodovodni cijevi.Prodorom fekalija u vodu pored glavnog oboljenja $trbunog tifusa%pojavljuju se pojedina#ni slu#ajevi drugi crijevni zarazni bolesti npr.paratifus 5, dizenterija, virusni epatitis."bi#no se kod idri#ni epidemija nai!e na neki sanitarni propust uodnosu na vodni objekat:greke u lorisanju vode ili se deava da voda u kriti#no vrijeme nije

    lorisana,analiza potvrde da voda nije u redu,"bi#no se na!e poveana koncentracija amonijaka veliki brojkoliformni klica, to govori o fekalnom zaga!enju.

    Prenoenje crijevnih zaraznih bolesti putem hrane

    1ontaminiranom ranom mogu nastati sljedea oboljenja:'Alimentarne infekcije $trbuni tifus, paratifus -, 5 i

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    8/35

    kolera, infektivni epatitis, tuberkuloza, J'groznica, difterija, arla,bruceloza i td..%'Alimentarne toksikoinfekcije $+.coli, enterokoke, proteus, salmonele idruge aerobne i anaerobne klice%

    'Alimentarne intoksikacije $stafilokokus aureus, klostridium botulinum%-Alimentarne invazije (kontaminacija nastala parazitima Trichinelae

    spiralis i Echinococus-a)

    procenat oboljeli lica koja su konzumirala kontaminiranu ranu kreese od AH'BHI oboljeli.3 istraivanju nastanka trovanja ranom mora se ispitati koja je vrstarane kontaminirana, gdje je izvor, odnosno rezervoar infekcije i kojimje putem prouzrokova# dospio do rane.

    1arakteristike epidemija trovanja ranom:nastaju eksplozivno, traju A'B dana, imaju kontrolnu grupu zdravi i kontrolnu grupu bolesni lica.

    1-. ontrola higijenske ispravnosti vode za pie i vodnihobjekata

    7igijenski pregled vode za pie obuvata:

    !okalna inspekcija vodno" objekta vri se na licu mjesta i obuvata:prikupljanje podataka o geolokom sastavu zemljita,prikupljanje podataka o dubini vodonosni slojeva,prikupljanje podataka o pravcu kretanja podzemni voda,otkrivanja izvora zaga!ivanja vode $nunici, !ubrita, otpadne vode%,uzimanje opti podataka vezani za sami vodni objekat da li na#in

    izgradnje odgovara igijenskim standardima, izraditi skicu terena i fotografiju vodnog objekta,uzeti uzorak vode i poslati na bakterioloku i emijsku analizu.

    Fizi#ki pre"led vode obavlja se na licu mjesta i sastoji se u odre!ivanjutemperature vode, koja treba da se kree od G'>@K

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    9/35

    utroak 1Mn"B, eljezo i mangan.

    %akterioloki pre"led vode ' ima za cilj da utvrdi da li postoji zaga!enjefekalnog porijekla i da ustanovi efikasnost procesa pre#iavanja vode istanje zatite vodonosnog sloja. Pre#iena voda ne smije da sadrikoliformne klice u >HH ml vode. 3kupan broj svi ivi klica u > mlvode ne smije da bude vei od >H.

    %ioloki pre"led vodeima za cilj da utvrdi prisustvo ivi organizama,odnosno prisustvo planktona, algi i protozoa.

    11. )provo/enje protuepidemijskih mjera kod pojave epidemijecrijevnih zaraznih bolesti

    izolacija i lije#enje oboljeli; prijava oboljeli epidemiolokoj slubi; aktivno traganje za kliconoama i adekvatan zdravstveni nadzor; pregled Dsumnjivi licaE $preboljeli ili se sumnja da su preboljeli

    neku crijevnu zar.bol.%; dezinfekcija potencijalno kontaminirani predmeta i prostorija; svima, iz podru#ja gdje vlda epidemija, koji rade sa ivotnim

    namirnicama zabraniti posao u trajanju od >B dana od posljednjegkontakta sa oboljelim i staviti i pod zdravstveni nadzor

    $termometrija, bakterioloki pregled stolice i urina% odrediti epidemiju u odnosu na mjesto i vrijeme; odrediti da li se radi o epidemiji kontaktnog ili alimentarnog tipa, utvrditi broj oboljeli i prosje#no vrijeme inkubacije; obezbijediti stanovnitvu igijenski ispravnu vodu za pie i

    adekvatan na#in dispozicije otpadni materija; borba protiv mua i glodara;

    12. Organizacija ispitivanja uzroka nastanka epidemije zaraznogtrovanja hranom+pidemije alimentarnog porijekla su dosta #este u kolektivima sadrutvenom isranom i imaju visoku stopu morbiditeta $CHI%.3 ispitivanju uzroka nastanka epidemije alimentarni toksikoinfekcijavoditi se karakteristikama ti oboljenja i njiovi uzro#nika, a to su:

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    10/35

    po#etak oboljenja je nagao, eksplozivan, nakon kratke inkubacije odnekoliko #asova, zavata samo osobe koje su upotrebljavale zaga!enuranu. Postoji kontrolna grupa ljudi kiji nisu konzumirali zaga!enuranu.

    &vi uzro#nici alimentarni toksi#ni infekcija unose se isklju#ivooralnim putem."va trovanja nisu sezonski uslovljena ali se #ee javljaju u ljetnimmjesecima.9a bi se otkrio uzrok nastanka epidemije ptrebno je izvriti:epidemioloko anketiranje ispitivanje oboljeli: kad su po#eli

    simptomi, sta su jeli i pili i gdje zadnja dva dana, posebno se osvrnutina jela od mesa i mesni prera!evina, mlijeka i mlije#ni prera!evina,

    kreme i kola#e, jer su to mediji koji su najpogodniji za razvojmikroorganizama, ako se ne tretiraju na adekvatan na#in.uzorkovanje sumnjive rane ili vode iz objekta ili grupe objekata na

    koje je uputila epidemioloka anketa, kao i zdravstveni preglediuposleni u tim objektima odrediti izvor zaraze;

    3 ispitivanju uzroka nastanka epidemije alimentarni toksikoinfekcijavoditi se karakteristikama ti oboljenja i njiovi uzro#nika, a to su:po#etak oboljenja je nagao, eksplozivan, nakon kratke inkubacije od

    nekoliko #asova, zavata samo osobe koje su upotrebljavale zaga!enuranu. Postoji kontrolna grupa ljudi kiji nisu konzumirali zaga!enuranu.&vi uzro#nici alimentarni toksi#ni infekcija unose se isklju#ivooralnim putem."va trovanja nisu sezonski uslovljena ali se #ee javljaju u ljetnimmjesecima.

    1. 0naaj higijenske proizvodnje" pripreme" uvanja i distribucije ivotnih namirnica animalnog porijekla uodravanju zdravlja naroda

    7igijenska proizvodnja, priprema, #uvanje i distribucija ivotninamirnica animalnog porijekla je od velikog zna#aja, jer to su namirnicekoje se u velikoj mjeri upotrebljavaju, a lako su kvarljive. 0o sumlijeko i mlije#ni proizvodi, meso i mesni proizvodi, jaja i dr.

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    11/35

    Mlijeko je veoma osjetljiv proizvod zbog velikog brojamikroorganizama kojima je izloeno od mue, preko prerade, transportai prodaje, sve do potronje, te zatijeva poseban reim #uvanja posebnou toplim ljetnim danima. Pasterizovano se #uva na GL

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    12/35

    1%. Organizacija sprovo/enja protuepidemijskih mjera kodpojave karantenskih bolesti

    1arantin je mjera ograni#avanja kretanja i omoguavanja obaveznimedicinski pregleda osoba koje su bile ili za koje se sumnja da su bile

    u kontaktu sa osobom koja ima kugu, virusnu emoragi#nu groznicu$+bola, 8assa, Marburg%. &-)&, velike boginje i utu groznicu u vrijemekada je ova osoba bila zaraena iz razloga to su ove bolesti veomainfektivne pa se bolest moe vrlo lako prenositi sa oboljeli na zdraveosobe. Pod karantin se stavljaju i zdravstveni radnici odre!eni zalije#enje ovi osoba." stavljnju u karantin i odre!ivanju prostora za karantin odlu#ujefederalni ministar na osnovu epidemiolokog izvjetaja ederalnog

    zavoda za javno zdravstvo rjeenjem protiv kojeg je dozvoljena albakoja ne odlae izvrenje rjeenja.-ko se u karantinu poslije posljednjeg slu#aja ne pojavi ni jedan slu#ajoboljenja u toku dvije maksimalne inkubacije za oboljenje radi kojeg jekarantin uspostavljen, karantin se rasputa.1arantin se fizi#ki osigurava od ovlateni lica nadlenog kantonalnogministarstva unutranji poslova.0rokovi karantina padaju na teret budeta ederacije.

    1'. 0dravstveni nadzor nad klicono&ama"sobe koje roni#no lu#e uzro#nike trbunog tifusa, paratifusa - i 5,ostali salmoneloza, kao i dizenterije stavljaju se pod zdravstveninadzor. "vaj nadzor podrazumijeva bakterijski pregled mokrae istolice, uzeti A puta sa razmakom od > dana. -ko se u toku godine danautvrdi da jedno lice izlu#uje uzro#nike trbunog tifusa i paratifusa - i 5ono se proglaava roni#nim kliconoom. 1od roni#nog kliconotvasprovode se sljedee mjere: redovni pregled na kliconotvo,obavezno lije#enje otkriveni kliconoa,uklanjanje kliconoa sa poslova koji su vezani za proizvodnju i

    promet ivotni namirnica i snabdijevanje stanovnitva vodom zapie do njiovog obeskli#enja,prekvalifikacija kliconoa koji se pokau rezistentnim na terapiju,

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    13/35

    saniranje vodnog objekta i nunika u kui kliconoa,zdravstveno vaspitanje kliconoa i #lanova domainstva, imunizacija i reimunizacija kliconoa i #lanova domaonstva.Pod zdravstveni nadzor se stavljaju osobe:za koje se sumnja da su kliconoe beta emoliti#kog streptokoka iz

    grupe -, koagulaza pozitivnog stafilokoka, odnosno stafilokoka kojiizlu#uje enterotoksin ili meningokoka kao i klice trbunog tifusa,$>godinje%

    koje su nosioci antitijela zarazne utice tipa 5 i

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    14/35

    zdravstveni pregled poslije preboljeli zarazni bolesti,zdravstveni preglded pri ulasku u 5i7,povremene zdravstvene preglede u toku zaposlenja.

    1+. 0naaj klicono&tva u &irenju zaraznih bolesti4na#aj kliconotva u irenju zarazni bolesti veoma je veliki iz razlogato kliconoe konstantno lu#e odre!eni broj zarazni klica, a da se to i nezna. Posebno je zna#ajno ako takve osobe rade sa ivotnimnamirnicama, u zdravstvenim ustanovama, u kolama ili vrtiima. -kokliconoe rade na odravanju javni vodovodni sistema moe doi dozaraavanja veeg broja stanovnika koji se snabdijevaju vodom za pieiz ti vodovodni sistema.

    1,. Organizacija nastanka spreavanja &irenja in*ekcija u bolnicama2ntraospitalna infekcija je svako oboljenje koje se javlja za vrijemelije#enje ili koje je nastalo neposredno poslije izlaska iz bolnice.3zro#nici intraospitalni infekcija su &treptococus, &tapilococus,gljivice $candida%, plijesni i dr.Prenose se direktno sa osobe na osobu i indirektno preko predmeta irane. /aj#ei put prenosa kontaktom je:

    kontaktom bolesnika sa zdravstvenim osobljem,kontaktom sa drugim osobama iz bolni#ke sredine i kontaminiranimpredmetima,bolesni#ko rublje, posteljina, obua, odjea,pribor za njegu bolesnika,aparatura i pribor za dijagnostiku i lije#enje $aspiratori, inkubatori,

    pribor za dijalizu, kateteri%,artikli rane i gotova jela $mlijeko, meso, majoneza%, lijekovi, rastvori, kreme, masti,Mjere spre#avanja i suzbijanja ogledaju se kroz niz postupaka:kod prijema u bolnicu uzeti detaljnu epidemioloku anamnezu, izvriti klini#ko ispitivanje,kod prijema pacijenta ispitati na kliconotvo, naro#ito kod prijema na

    odjeljena sa visokim rizikom za nastanak infekcije,kod prijema pacijenta, obratiti panju na uljivost glave i tijela i po

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    15/35

    potrebi sprovesti depedikulaciju,odjea, obua i li#ni predmeti se odlau u garderobu ,po prijemu zdravstvene radnike i radnike za rad u kuinji zdravstvene

    ustanove podvrgnuti zdravstvenom pregledu i te preglede ponavljati

    svaki = mjeseci,bolni#ko osoblje imunizirati protiv odre!eni bolesti,posjete bolesnicima ograni#iti vremenski i broj#ano,zabraniti posjetu u porodilitima, infektivnim i dje#ijim odjelima,

    odjelima za intenzivnu njegu i lije#enje opekotina,studente i ljekare podvrgnuti zdravstvenom pregledu, ljekrskom pregledu podlijee i majka djeteta pri prijemu u bolnicu,dezinfekcija zraka u operacionim salama, intenzivnoj njezi i

    prostorijama gdje se smjetajuu novoro!en#ad,vriti kontrolu kretanja bolni#kog osoblja,noenje zatitne odjee koja se mijenja @ nedjeljno, a na irurkim,

    poro!ajnim i intenzivnim odjelima svakodnevno,noenje zatitne kape koja pokriva cijelo vlasite,#ienje i dezinfekcija bolesni#ki prostorija > na dan.

    2-. Organizacija spreavanja &irenja in*ekcija u domovima

    zdravlja&vaka zdravstvena ustanova kao i nosilac privatne prakse, a koji uobavljanju svoje redovne djelatnosti otkriju zaraznu bolest, duni supreduzeti propisane mjere za spre#avanje i suzbijanje daljeg irenjazaraze i najnunije protivepidemijske i igijenske mjere koje prirodabolesti nalae kao i podu#iti oboljele osobe i druge osobe iz njioveokoline o na#inu zatite od te zaraze.&vaka zdravstvena ustanova i nosilac privatne prakse duni su osiguratisanitarne i druge uvjete i provesti odgovarajue sanitarno'teni#ke,igijenske, organizacione i druge mjere za zatitu irenja zaraze unutarustanove odnosno ordinacije.&vaka zdravstvena ustanova i nosilac privatne prakse u obavezi sudonijeti i primijeniti program za spre#avanje i kontrolu bolni#kiinfekcija koji sadri: otkrivanje i ranu dijagnostiku bolni#ke infekcije,

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    16/35

    prijavu slu#aja bolni#ke infekcije, upute za primjenu svi dijagnosti#ki, terapeutski, sestrinski

    idrugi procedura, upute za sterilizaciju, dezinfekciju, #ienje i rukovanje otpadom,

    upute za postupanje sa pacijentima, zaposlenicima u zdravstvenojnjezi i pomonim osobljem sa infekcijama,

    program zatite za zaposlenike i pomono osoblje u zdravstvenojnjezi na radnom mjestu,

    program obuke za zaposlenike i pomono osoblje u zdravstvenojnjezi.

    /adzor nad provo!enjem ovi mjera vre federalni odnosno kantonalniinspektori u skladu sa svojim ovlatenjima.

    22. Nadzor nad objektima za dispoziciju otpadnih materija"tpadne materije su proizvodi: fizioloki funkcija #ovjeka i ivotinja,aktivnosti #ovjeka u naselju, razni radni procesa.3 otpadne materije spadaju izmet, urin i razne druge izlu#evine iz tijela,zatim razne druge otpadne materije $tekuine,#vrste, gasovite% koje

    obilato nastaju tokom ljudski aktivnosti u naselju, otpatci sa javnipovrina, otpatci rane iz domainstva i prerambene industrije,organski i neorganski otpatci iz drugi industrijski grana i zanata.Prema porijeklu otpadne materije se dijele na: fizioloke, kune, javne iindustrijske.Prema konzistenciji i na#inu uklanjanja otpadne materije dijelimo na: te#ne otpadne materije $otpadna ' kanalska voda%,#vrste otpadne materije $smee%.0e#ne otpadne materije uklanjaju se lokalno i centralno. 8okalno jesepti#kim jamama koje se moraju izgradititi po odre!enim propisima ivriti redovno pranjenje.

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    17/35

    2. 3ezin*ekcija" dezinsekcija i deratizacija&ezinfekcija postupci unitavanja patogeni mikroorganizama napovrini tijela, na predmetima, materijalima ili u prostoru.

    )azlikujemo:meani#ka dezinfekcija #ienje, kre#enje, filtriranje,dezinfekcija fizi#kim sredstvima 3 zraci, 2) zraci, 34, jonizujue

    zra#enje, plamen, klju#ala voda, zagrijani sui vazdu, zagrijanavodena para,

    emijska dezinfekcija postoji vie metoda zapraivanje, prskanje,impregnacija materijala, metoda za primjenu gasova. 1oriste seemijska sredstva: alkooli, aldeidi, fenoli, krezoli, lorni preparati,

    kationske povrine aktivne supstance i dr.3 cilju spre#avanja nastanka i irenja zarazni bolesti u praksi sprovodise preventivna $profilakti#ka% i potivepidemijska dezinfekcija$dezinfekcija u toku trajanja zarazne bolesti i zavrna dezinfekcija.&ezinsekcija ' aktivnosti koje se provode u svru suzbijanja artropoda$#lankonoaca% koji mogu prenijeti uzro#nike zarazni bolesti, izazvatialergijske reakcije, imati toksi#no djelovanje ili su nametnici odnosnouznemiriva#i. 2ma socijalno'zdravstveni zna#aj, jer insekti prenose oko

    AH razli#iti zarazni oboljenja.re se:preventivna dezinsekcija u cilju spre#avanja nastanka i irenja oni

    zarazni bolesti koje prenose insekti,protivepidemijska dezinsekcija vri se u slu#aju pojave zarazni

    bolesti.)azlikuje se meani#ka $#ienje i pranje%, fizikalna $toplota% i emijska$kontaktna, fumigantna, repelenti, atraktanti%.

    &eratizacija unitasvanje takora i mieva te drugi mioliki glodarakoji su potencijalni prenosioci uzro#nika preko AH ozbiljni zaraznioboljenja $kuga, sodoku, tifus, bjesnilo, 7-, murini pjegavac,tuberkuloza i dr.% ili su rezervoari njiovi uzro#nika.Postoje dvije metode borbe protiv glodara:preventivna spre#avanje pristupa glodara rani i vodiofanzivna bioloke i emijske $rodenticidi% metode.

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    18/35

    2#. Organizacija naina sprovo/enja deratizacije&odno prirodnom ciklusu glodara njiova najvea koncentracija unaseljenim mjestima odre!uje vrijeme provo!enja preventivne

    sistematske deratizacije. Provodi se dva puta godinje, odnosno u dvijefaze, proljetnoj i jesenjoj.3 cilju to vee efikasnosti programa obavezne preventivne sistematskederatizacije zatijeva se stalno uvo!enje novi indikatora praenjauspjea, metodologije rada, izbora vrsta i oblika rodenticida, kao imetode evaluacije kvaliteta koju treba da provodi ovlatena zdravstvenaustanova $4avod za javno zdravstvo%3 skladu sa zakonskim obavezama Program obavezne preventivne

    sistematske deratizacije sadri osnovne smjernice bazirane nasavremenim nau#nim principima kontrole glodara u naseljenimsredinama: izbor ekoloki najprivatljiviji stru#ni metoda rada i preparata za

    izvo!enje deratizacije;postavljanje programa, praenje izvo!enja i evaluacija kvaliteta

    Programa deratizacije;uvo!enje monitoringa za praenje udarni faza, interventne i

    korektivne deratizacije; trajno podizanje nivoa znanja stanovnitva o urbanoj ekologiji,vlastitoj ulozi o igijenizaciji prostora, rizicima emijski postupakasuzbijanja glodara, a kroz sredstva javnog informisanja $0, radio,tampa%;

    praenje epidemioloke situcije bolesti #iji su uzro#nici ili prenosiociglodari;

    obezbje!enje sigurnosti programa obavezne preventivne sistematskederatizacije i svo!enje toksikoloki rizika na najniu stopu.

    4akonom su odre!eni objekti i prostori koji moraju biti obuvaeniobaveznom preventivnom sistematskom deratizacijom, a to su:otvoreni i zatvoreni vodotoci, parkovi, groblja, javne povrine,

    saobraajnice, mostovi, otvorena i zatvorena parkiralita, sportski irekreacioni prostori, trgovi, trnice, javni toaleti i druga javna mjestana kojima postoji mogunost zadravanja i razmnoavanja glodara;

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    19/35

    kanalizaciona mrea za odvo!enje otpadni voda, ure!aji zapre#iavanje ti voda te septi#ke jame i pomijare;atovi i vodovi elektri#ni, telefonski i drugi instalacija;sanitarne deponije i ostale deponije smea i otpadni materijala koje

    slue kao sekundarne sirovine;eljezni#ke i autobusne stanice, garani prostori saobraajni

    sredstava za javni prevoz i aerodromski objekti,svi objekti i prostorije koji slue za proizvodnju, preradu i promet

    ivotni namirnica i predmeta za opu upotrebu;pomoni prostori stambeni i stambeno'poslovni zgrada u svim

    oblicima svojine, uklju#ujui: podrume, drvarnike, magazinskeprostore, dvorita, smetljarnike, garae, otvorena i zatvorena !ubrita

    te prostorije za ostavljanje poljoprivredni maina i oru!a;odgovarajai prostori svi javni ustanova, preduzea i organizacija

    te svi prostori na kojima se mogu zadravati i razmnoavati tetniglodari.

    /ajpovoljniji vremenski termini udarni faza rada u obaveznojPreventivnoj sistematskoj deratizaciji su:2 udarna faza proljee do kraja maja,22 udarna faza jesen do kraja novembra

    3z ove dvije udarne faze stalno se prati potreba za vrenjem interventnederatizacijeje odre!uje 4avod za javno zdravstvo i sanitarna inspekcija,kao nadzorna tijela provo!enja obavezne Preventivne sistematskederatizacije.

    Prim.mr p 2ndira 6arki, spec.1. Navedite mjere dezin*ekcije?

    Mjere dezinfekcije se dijele na.meani#ke $#ienje, kre#enje, filtriranje%, fizi#ke iemijske.3 cilju spre#avanja nastajanja i irenja zarazni bolesti u praksi se

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    20/35

    sprovodi preventivna $profilakti#ka% i protivepidemijska dezinfekcija$dezinfekcija u toku trajanja zarazne bolesti i zavrna dezinfekcija%.Preventivna dezinfekcija obuvata dezinfekciju:vode za pie u javnim vodoopskrbnim objektima,otpadni materija u javnim objektima za uklanjanje otpadni

    materija, lu#evina, izlu#evina, li#ni i drugi predmeta, opreme i prostorija,

    zdravstveni radni organizacija, kola i drugi organizacija za djecui omladinu,

    javni kupatila, praonica rublja i bazena za kupanje,objekata i sredstava javnog saobraaja,objekata za proizvodnju i promet ivotni namirnica,

    #ekaonica, bioskopa i trnica.Protivepidemijska dezinfekcija se po zakonskim propisima provodi kodsumnje i pojave odre!eni zarazni bolesti, kao i kod kliconoa trbunogtifusa, paratifusa, dizenterije i salmoneloza.9ezinfekcija se sprovodi u toku trajanja zarazni bolesti i zavrnadezinfekcija nakon ozdravljenja, upuivanja u bolnicu ili smrtioboljelog."bavezna protivepidemijska dezinfekcija obuvata dezinfekciju:

    prostorija i namjetaja u prostorijama,vea i posteljine,posu!a i pribora za jelo, kao i ure!aja za obradu namirnica, transportni sredstava u kojima se bolesnik prevozi,vode za pie i vodoopskrbni objekata,otpadni materija i objekata za uklanjanje otpadni materija."bavezna dezinfekcija se sprovodi kod pojave kolere, kuge, velikiboginja, virusne emoragi#ne groznice, zarazne utice, bjesnila,difterije, trbunog tifusa, paratifusa, dje#ije paralize, dizenterije,tuberkuloze u zaraznim stadijumima, arlaa i meningitisa.

    2. Navedite mjere dezinsekcije?9ezinsekcija ima socijalno'zdravstveno zna#enje. 2nsekti prenose okoAH zarazni bolesti.re se:

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    21/35

    a% preventivna dezinsekcija u cilju spre#avanja nastajanja i irenja onizarazni bolesti koje prenose insekti, a obuvata: lica i predmete za li#nu upotrebu $posteljina, ve, odijelo i dr.%,stambene prostorije i prostorije javnog okupljanja i stvari u njima,kod pojave malarije dezinfekcija stajai voda,staja za stoku i stajski !ubrita,saobraajni objekata,mjesta u kojima se sakuplja smee, kao i prevozni sredstava za

    odvoz smea.b% protivepidemijska dezinsekcija vri se u slu#aju pojave zaraznibolesti $pjegavog tifusa, 5rillove bolesti, rekurensa, kuge i malarije%.Mjere dezinsekcije se dijele na:

    meani#ke mjere dezinsekcije ' #ienje, pranje, bezbijednouklanjanje otpadni materija organskog porijekla i uklanjanje smea,fekalni otpadni voda i stajskog !ubreta iz naselja, postavljanjemrea na prozore i koritenje ljepljivi traka gdje se insekti zalijepe iuginu,

    fizikalne mjere dezinsekcije upotreba toplote,emijske mjere dezinsekcije ' koritenje rzli#iti emijski sredstava

    za unitavanje insekata insekticida.

    . Navedite mjere deratizacije?Postoje dvije metode borbe protiv glodara preventivna i ofanzivnametoda.

    Preventivna metoda spre#avanje pristupa glodara rani i vodi. 0o sugra!evinsko'teni#ke mjere, obezbje!enje uslova za pravilno #uvanjenamirnica i uklanjanje otpadaka organskog porijekla i sl.'fanzivna metoda tu spadaju

    bioloke metode mieve i pacove unitavaju njiovi prirodnineprijatelji $ma#ke, psi, ptice...%,

    emijske metode spravljanje i postavljanje mamaka i primjenaotrovni gasova i razli#iti emijski sredstava.

    #. oja su sredstva za dezin*ekciju?&radstva za dezinfekciju su:

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    22/35

    mehani#ka sredstva

    fizi#ka sredstva

    ' ultravioletni zraci unitavaju bakterije, bakterijske spore i gljivicemijenjajui im sastav )/1

    ' ultrazvuk, ' infracrveni zraci, ' jonizujue zra#enje gama zraci za dezinfekciju transplantata

    kotane sri, tkiva, razni predmeta dobijeni liofilizaciom$smrzavanje, a zatim suenje% rane, irurkog i drugog medicinskogmaterijala,

    ' plamen dezinfekcija eza, otvora slavina, ' klju#ala voda ubija vegetativne oblike bakterija, ali ne i spore.

    1oristi se za dezinfekciju predmeta od gume, tekstila i metala.rijeme klju#anja AH minuta. ' zagrijani sui vazdu za sterilizaciju predmeta od metala, stakla,

    porculana, ' zagrijana vodena para za dezinfekciju i sterilizaciju,hemijska sredstva

    ' alkooli djeluju germicidno, ' aldeidi djeluju antimikrobno,

    ' glutaldeidi djeluju protiv vegetativni formi bakterija, ' fenoli i krezoli djeluju baktericidno na vegetativne oblikebakterija, gljivice, krupnije viruse i Micobacterium tuberculosis, ' jod i jodoform djeluju antimikrobno $to su najstariji antiseptici%, ' lorni preparati djeluju baktericidno, virucidno, a aktivni su i

    prema gljivicama, ' kationske povrinski aktivne supstance djeluju baktericidno, ' kvaterni amonijevi spojevi djeluju baktericidno na (ram

    negativne bakterije

    %. oja su sredstva za dezinsekciju?&redstva za dezinsekciju su:meani#ka sredstva rezne mree i ljepila, fizi#ka sredstva sredstva u kojima se insekti unitavaju upotrebom

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    23/35

    toplote $npr. 1oov lonac%,emijska sredstva mogu biti: *kontaktna djeluju preko povrine tijela insekata, a tu spadaju. 'insekticidi biljno" porijekla $piretrini' dobijaju se iz biljke

    buaca. Pogodni su zadepedikulaciju koe, jer im je mala toksi#nost%,

    'insekticidi sinteti#ko" porijekla: >. lorirani ugljovodici imaju iroku primjenu, izuzev 990'a,#ija je upotreba zabranjenau dosta zemalja jer se predpostavlja da uzrokuje maligna oboljenja kod#ovjeka. esto se koristi 7

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    24/35

    ' antikoagulansi viekratnog uzimanja sa protrairanim djelovanjem$u organizmu glodara

    spre#avaju zgruavanje krvi uz istovremeno oteenje i pucanjekrvni kapilara,

    ' antikoagulansi jednokratnog uzimanja sa protrairanimdjelovanjem,

    ' selektivni rodenticidi,"asoviti otrovi: ' cijanovodoni#na kiselina, bistra, lako isparljiva te#nost, gas laki od

    vazdua, mirie na gorke bademe. &pada me!u najja#e otrove. &mrtnadoza za #ovjeka je >mg?>kg tjelesne teine,

    ' metil'bromid bez mirisa i boje,

    ' etilen'oksid,adheziona ljepila na kojima se glodari zalijepe i tako uginu.

    (. oje su ope mjere za spreavanje zaraznih bolesti?$odgovoreno u pretodnoj grupi pitanja, pitanje br =.%

    +. ta je intrahospitalna in*ekcija?2ntraospitalna infekcija je svako oboljenje koje se javlja za vrijeme

    lije#enje ili koje je nastalo poslije izlaska iz bolnice u kojoj je nastalainfekcija.Pojam bolni#ke, odnosno nazokomijalne infekcije obuvata bolest kojubolesnik dobije kao posljedicu dijagnosti#ki, terapeutski ili drugipostupaka u lije#enju osnovne bolesti.0reba razlikovati bolni#ku infekciju od kolonozacije mikroorganizama.1od kolonizacije je bolesnik zdrav bez simptoma zaraze i poredpozitivni mikrobioloki izolata. Me!utim kolonizacija moe da uti#ena irenje patogeni mikroorganizama, da potisne normalnu mikrofloru izna#ajno uti#e na nesigurnu epidemioloku situaciju./ajpoznatiji uzro#nici intraospitalni infekcija su:+treptococus bakterije iz ovog roda naj#ee se sreukao uzro#nici

    intraospitalni infekcija na odjeljenjima za opekotine i dje#ijimodjeljenjima gdje uzrokuju tonzilofaringitise

    +taphilococcus aureus danas dominira kao uzro#nik intraospitalni

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    25/35

    infekcija na irurkim i akuerskim odjeljenjima. Patogeni stafilokokkao prouzrokova# intraospitalni infekcija tako je #est da se moeslobodno rei da je danas u porodilitima streptokok zamijenjenstafilokokom.

    E coli izaziva dje#ije enterokolitise Ti su uzro#nici vrlo #esti udijarealnim epidemijama me,u novoro,enom djecom i jaslama mada

    i starija djeca #ak i odrasli mo"u biti zahvaeni !etalitet mo.e biti

    vrlo visok/ #ak do 012 naro#ito kod mla,e djece

    +almonellae- se javljaju kod intrahospitalne epidemije u

    porodilitima i dje#ijim odjeljenjima

    3lebsielle nije #est uzro#nik intrahospitalnih infekcija

    P4oc4aneus je #est uzro#nik intrahospitalnih epidemija na

    hirurkim i urolokim odjeljenjima+hi"ellae su uzro#nici intrahospitalnih epidemija u duevnim

    bolnicama

    Pneumoc4stis carinii se javlja na dje#ijem odjeljenju u vidu

    pneumonija

    5irusne infekcije morbili/ varicellae/ rubeola/ "rip/ epidemi#ni

    parotitis i virusni hepatitis % koji se naj#ee javlja kod bolesnika na

    hemodijalizi 5irusni hepatitis % #esto po"a,a i zdravstveno osoblje

    6ljivice . zabrana putovanja u zemlju u kojoj vlada epidemija neke od tibolesti;

    @. zabrana kretanja ili ograni#enje kretanja u zaraenim ilineposredno ugroenim podru#jima;

    A. vakcinacija i emoprofilaksa protiv zarazni bolesti koje suprisutne u zemlji obilaska;

    B. ograni#enje ili zabrana prometa pojedini vrsta roba i proizvoda;C. obavezno u#estvovanje zdravstveni ustanova i drugi pravni

    lica, nosioca privatne prakse i drugi fizi#ki lica u suzbijanju

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    26/35

    bolesti, odnosno upotreba objekata, opreme i prevozni sredstava aradi suzbijanja zarazni bolesti;

    =. druge mjere u skladu s me!unarodnim propisima.

    1-. Navedite oblike i vrste dezin*ekcije na graninom prelazu?11. oji su vidovi organizacije 333?

    12. Pregled uzoraka i nain uzorkovanja?3zorak za vrenje analiza namirnica uzima se po pravilu u dvaprimjerka.3zorak treba da predstavlja prosje#an sastav cjelokupne koli#inenamirnica. 5roj uzoraka utvr!uje se zavisno od stanja namirnice, vrste injiove koli#ine. 3zorci se uzimaju u odnosu na koli#inu namirnica:od koli#ine od C ambalani jedinica iz svake ambalane jedinice;

    od ='>H iz svake tree ambalane jedinice;od >>'>HH najmanje iz = ambalani jedinica;od >H>'CHH najmanje iz >H amb.jed.;od CH>'>HHH najmanje i z >C amb.jed.;od >HH>'@HHH najmanje iz @C amb.jed.;preko @HHH najmanje iz CH amb.jed..3zorci zrnasti namirnica i namirnica u prau pakuju se u papirne iplasti#ne kese, kartonske kutije i sudove opd stakla.3zorci namirnica u te#nom stanju pakuju se u plasti#ne ili staklenesudove koji se zatvaraju #istim i suim zatvara#em.Pri ispitivanju ivotni namirnica radi ocjene kvalitete emijskog ibakteriolokog zaga!enja vri se organolepti#ki, emijski i bakteriolokipregled namirnica.'r"anolepti#kim pre"ledompomoi #ula utvr!uje se izgled namirnica,konzistencija, boja, strane primjese, prisustvo karakteristi#nog mirisa ili

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    27/35

    mirisa koji ozna#ava kvarenje, prisustvo gljivica, plijesni. 3tvr!uje se iizgled pakovanja namirnice, koji moe biti dovoljan da se namirnicaproglasi neispravnom i povue iz prometa.$emijskim pre"ledomnamirnica utvr!uje se:da namirnica po svom sastavu odgovara deklaraciji,da namirnica odgovara Pravilniku o sastavu ivotni namirnica,da ne sadri nedozvoljene koli#ine pesticida i antibiotika,da ne sadri emijska jedinjenja koja su indikatori zaga!enja i

    kvarenja namirnice,da je namirnica kojoj je izaao rok ispravna i da se moe koristiti kao

    sirovina za preradu.%akterioloki pre"led .ivotnih namirnica dokazuju se bakterije vrste

    &almonellae, koagulaza pozitivni stafilokoka, sulforedukujuiklostridija, Proteus vrste, +. . zabrana kretanja osobama za koje se utvrdi ili posumnja da bolujuod zarazni bolesti;

    @. zabrana okupljanja osoba na javnim mjestima;A. izolacija osoba oboljeli od zarazni bolesti;B. zabrana rada osobama koje su oboljele i koje su nosioci klica;C. zbrana rada osobama bez propisanog zdravstvenog pregleda;=. narediti zdravstveni pregled osoba i materijala radi utvr!ivanja

    zarazne bolesti4N. zabrana rada osobama bez potvrde o pretodnom sticanju znanja

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    28/35

    $igijenski minimum%;G. narediti obavljanje obavezne ddd;F. zabrana obavljanja djelatnosti ddd, ako ne udovoljava propisanim

    uvjetima;

    >H. preduzimanje i drugi mjera za zatitu stanovnitva odzarazni bolesti.

    2. Nadzor nad provedbom mjera u oblasti kontrole zdravstveneispravnosti ivotnih namirnica i predmeta op&te upotrebe?

    4dravstveni nadzor nad uvozom poiljki namirnica i predmeta opeupotrebe vre nadleni grani#ni sanitarni inspektori koji imaju pravo da:

    >. privremeno zabrane promet namirnica i predmeta ope upotrebe do

    okon#anja laboratorijske upotrebe;@. zabraniti promet i upotrebu zdravstveno neispravni namirnica ipredmeta ope upotrebe;

    A. naredi oduzimanje i unitenje igijenski neispravni namirnica ipredmeta ope upotrebe i to objavi u sredstvima javnoginformisanja;

    B. da zabrani uvoz zdravstveno neispravni namirnica i predmetaope upotrebe i naredi da se vrati poiljaocu;

    C. da naredi unitenje zdravstveno neispravni poiljki ako se nemogu vratiti poiljaocu.4akon o zdravstvenom nadzoru ivotni namirnica i predmeta opeupotrebe vri se u skladu sa 4akonom o zdravstvenoj ispravnostiivotni namirnica i predmeta ope upotrebe i on obuvata zdravstveninadzor u:proizvodnji ivotni namirnica i sirovina namijenjeni za

    proizvodnju;promet ivotni namirnica i predmeta ope upotrebe;prostorija, odnosno objekata, u kojima se ivotne namirnice i sirovine

    za proizvodnju ivotni namirnica i predmeta ope upotrebeproizvode, #uvaju i stavljaju u promet;postrojenja, namjetaj, pribor i ure!aji koji slue za proizvodnju

    ivotni namirnica i predmeta ope upotrebe; lica koja rade u proizvodnji i prometu ivotni namirnica i predmeta

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    29/35

    ope upotrebe.4dravstveni nadzor vri organ nadlean za poslove sanitarne ispekcije, aza namirnice ivotinjskog porijekla i veterinarske inspekcije.3 vrenju zdravstvenog nadzora sanitarni inspektor je ovlaten da:naredi obustavljanje proizvodnje i prometa sumnjivi namirnica i

    predmeta ope upotrebe, kao i sirovina namijenjeni za proizvodnjunamirnica dok se ne utvrdi njiova zdravstvena ispravnost;

    zabrani proizvodnju i promet neispravni ivotni namirnica isirovina namijenjeni za proizvodnju;

    naredi otklanjanje nedostataka u proizvodnji i prometu ivotninamirnica i predmeta ope upotrebe;

    zabrani upotrebu prostorija, ure!aja i opreme za proizvodnju i promet

    ivotni namirnica i predmeta ope upotrebe i sirovina namijenjeniza proizvodnju dok se ne otklone nedostaci.

    >. 6ta #ini igijensko sanitarne prilike nekog lokalitetaO prikupljanje podataka o geolokom sastavu zemljita, prikupljanje podataka o dubini vodonosni slojeva, prikupljanje podataka o pravcu kretanja podzemni voda, otkrivanja izvora zaga!ivanja vode $nunici, !ubrita, otpadne vode%, uzimanje opti podataka vezani za sami vodni objekat da li na#in izgradnje odgovara

    igijenskim standardima, izraditi skicu terena i fotografiju vodnog objekta, uzeti uzorak vode i poslati na bakterioloku i emijsku analizu

    @. 6ta iz okoline uti#e na zdravljeO

    stetnosti dijelimo na fizicke emijske bioloske fizicke imamo stetna zracenja najcesce emijskeotrove u vodi rani, bioloske bakterije viruse

    A. Monitoring vode za pie.

    izi#ki pregled vode obavlja se na licu mjesta i sastoji se u odre!ivanju temperature vode, kojatreba da se kree od G'>@KC mg?l%, nitriti $do H,HHC mg?l%, koncentracija slobodnog amonijaka $do H,> mg?l%, loridi [email protected] mg?l%, utroak 1Mn"B, eljezo i mangan.

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    30/35

    5akterioloki pregled vode ' ima za cilj da utvrdi da li postoji zaga!enje fekalnog porijekla i daustanovi efikasnost procesa pre#iavanja vode i stanje zatite vodonosnog sloja. Pre#ienavoda ne smije da sadri koliformne klice u >HH ml vode. 3kupan broj svi ivi klica u > mlvode ne smije da bude vei od >H.

    5ioloki pregled vode ima za cilj da utvrdi prisustvo ivi organizama, odnosno prisustvoplanktona, algi i protozoa.

    B. 7igijenski, i zdravstveni zna#aj vode za pie.

    3loge vode u prenoenju oboljenja ispoljava se u dva vida : kvalitativnom i kvantitativnom.3prvom slu#aju, igijenski neispravna voda zaga!ena uzro#nicima zarazni i parazitarni bolestipredstavlja vektor put prenoenja uzro#nika bolesti.3 drugom slu#aju, oskudica vode oteava odravanje li#ne i opte igijene, to pogodujekontaminaciji ivotne sredine, nastanku uzro#nika zarazni bolesti i kontaktnom prenoenju

    infekcije.

    oda predstavlja vrlo pogodnu sredinu za razmnoavanje mikroorganizama izaziva#a zaraznioboljenja, kao i izvjesni parazita opasni za #ovjeka, pa ukoliko se vei broj ljudi snabdjevavodom iz neigijenskog izvora, postoji velika mogunost sem pojave pojedina#ni oboljenja dase pojave i idri#ne epidemije.4a nastanak ovi epidemija potrebno je da uzro#nici dospiju uvodu, da sa#uvaju virulentnost i da tako kontaminirana voda dospije u organizam #ovjeka$koritenje vode za pie% ili u kontakt sa #ovjekom $kupanje, pranje, radovi u vodi, blatu, mulju%.

    C. +pidemioloki zna#aj vode za pie i karakteristike idri#ni epidemija.

    ve odgovoreno u skripti

    =. 3zimanje uzoraka vode za emijsku, mikrobioloku, virusoloku i radioloku analizu.3zorci vode za bakterioloku analizu uzimaju se u #iste staklene boce zapremine @CH ml i>HHH ml, pretodno sterilisane u suvom sterilizatoru na temperaturi od BAA'BCA 1 $>=H'>[email protected]> LC minuta,pretodno zatvorene staklenim, plasti#nim ili gumenim zapua#ima preko koji su stavljenekapice od aluminijumske folije. 3 boce za uzimanje lorisane vode, zapremine @CH ml, presterilizacije stavi se H,>C ml, a u boce zapremine >HHH ml H,= ml CI rastvora natrijumtiosulfata$/a @& @" A% radi redukcije lora.

    [email protected]% 3zorci vode za bakterioloku analizu mogu se uzeti i u plasti#ne boce za jednokratnuupotrebu, koje su pretodno sterilisane etilen'oksidom ili radijacijama.$A% Pri uzimanju uzoraka vode iz vodovoda, slavina se opali plamenom laboratorijske lampeili plamenom vate natopljene u denaturisani alkool $ili se dobro izbrie vatom natopljenom uNHI denaturisanom etil'alkoolu% i pusti da voda te#e tri do pet minuta. 1ad se boca napunido A?B zapremine, zatvori se paljivo zapua#em, vrati se zatitna kapica i uvee se kanapom.$B% 3zorci vode iz kopani bunara, rezervoara i cisterni uzimaju se pomou posebne opreme$boce za dubinsko uzimanje uzoraka% ili bocom optereenom tegom, sa dubine od CH cm

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    31/35

    ispod povrine vode.

    3zorci vode za virusoloku analizu uzimaju se u plasti#ne sudove od >H l, koji su pretodnosterilisani etilen'oksidom ili radijacijama. 3 rasladnim ure!ajima dopremaju se ulaboratoriju u roku od est #asova, ali ne duem od >@ #asova. Pregled u laboratoriji obavlja

    se odma, u protivnom, uzorci se centrifugiju, pripremaju i #uvaju zamrznuti do zasejavanja3zorci vode za fizi#ko'emijsku i parazitoloku analizu uzimaju se u emijski #istu,dobro opranu staklenu bocu ili bocu od emijski inertne plastike od najmanje jednog litra,

    4a radioloku analizu uzima se najmanje tri litra vode u #istu staklenu ili plasti#nu posudu i uroku od pet dana doprema u laboratoriju.

    /a bocu za uzimanje uzoraka stavlja se nalepnica sa sledeim podacima: naziv objekta izkoga je uzet uzorak, mesto i datum. /a uzorcima vode za bakterioloku i virusoloku analizuobavezno se stavlja i #as uzimanja uzorka i provera rezidualnog lora.

    N. 3zimanje uzoraka rane za emijsku i mikrobioloku analizu.3koliko prilikom organolepti#kog pregleda prispjele poiljke inspektor nije u mogunosti dautvrdi zdravstvenu ispravnost, inspektor e uzeti uzorke od te poiljke i zatraiti laboratorijskoispitivanje, u broju i na#inu predvi!enim 3putstvom $A%.

    3zorci za laboratorijska ispitivanja uzimaju se obavezno u dva primjerka od koji se jedan aljena analizu laboratoriji a drugi tzv. kontrolni uzorak slui za superanalizu i #uva se do okon#anjapostupka./a zatjev stranke moe se uzeti i trei primjerak uzorka.

    3 cilju dobijanja srednjeg uzorka uzima se vie uzoraka sa razni mjesta iz postojee koli#ine

    namirnica.2z ti uzoraka se pripremi srednji uzorak $ukoliko su pojedini uzorci me!usobno sli#nii mnogo se ne razlikuju% pa se od toga uzme dio i alje u laboratoriju radi pregleda a ostatakzadrava kao drugi a eventualno trei primjerak uzorka

    G. 6ta podrazumijeva organolepti#ki pregled ivotni namirnica

    pregled kvaliteta namirnice koji se mogu utvrditi ljudskim #ulima npr. vidom mirisom dodirom

    >>.Proba sa lueresceinom'#emu slui i na#in izvo!enja.

    &lui za praenje mijeanja fekalni voda sa vodom za pie kada se u sumnjivu vodu dodafluerescein te se onda prati njegov tok do o#ekivanog cilja

    >@. 1oji su fizi#ki parametri koji se odre!uju u vodi za pieO

    boja, mutnoa, miris,okus, temperatura

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    32/35

    >A. 6ta je azotna trijadaO

    forme azota koje se prate u ovdi za pie su nitrati, nitriti i amonijak i zajedno se nazivaju azotnatrijada. Poveanje nitrata u vodi ukazuje na svjee fekalno zaga!enje zbog aktivnostinitrificirajui bakterija koje razlau organsku komponentu.

    >B. "snovni emijski parametri u vodi za pie

    azotna trijada, rezidualni lor, loridi, p7, potronja 1Mn"Bm, u nekim slu#ajevima eljezo imangan

    >C. 6ta je rezidualni lor i na#in odre!ivanjaO $kopirano s neta,princip je isti%

    za ispitivanje vode na terenu.Potrebno ti je za svaku analizu po kap dve rastvora tako da e ti>HHml. trajati jako dugo.Princip je da u epruveti ili sipa do pola vodu i u nju doda jednu do dvekapi rastvora o'tolidina. "dma nakon dodavanja prve kapi voda e se obojiti u uto. 3koliko jevea koncentracija slobodnog lora boja e biti tamnija. 3 tu svru dodaje jo koju kaprastvora. 3koliko nema slobodnog lora u vodi ona e ostati bezbojna.

    >=. 1oje su prednosti a koji nedostaci dezinfekcije vode lornim preparatima.

    Plus : 7lorisanje ima provjerenu djelotvornost, ne zatjeva velika ulaganja ni za instalisanje nititokom eksploatacije, a personal u postrojenjima irom svijeta ima velika iskustva u radu s njim.Minus : ormiranje trialometana, neke protozoe $kriptosporidium,giardia% i virusi su otporni nalor

    @@. ogralikov lanac.

    9a bi se bolest mogla pojaviti i proiriti moraju postojati uvjeti koji su poznati pod nazivomogralikov lanac ili epidemioloki lanac.

    3vijeti za stvaranje zarazne bolesti prema ograliku jesu:>. 2zvor [email protected] Putevi prijenosa i irenja bolestiA. 1anali infekcijeB. 1oli#ina i virulencija uzro#nika

    C. "sjetljivost

    @A. (ordonov trijas

    (ordonov trijas je epidemioloki model koji se moe primjenjivati na sve poremeaje zdravljabez obzira na etiologiju.(ordonov trijas sa#injavaju A grupe #inilaca:' agens' domain' sredina

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    33/35

    "vi #inioci su me!usobno povezani i nalaze se u ravnotei. &vaki poremeaj ove ravnotee moeda izazove porast ili smanjenje incidencije oboljevanja.

    >A. rste upravni akata.

    rjeenja i zaklju#ke

    >=. Postupak donoenja rjeenja

    Prije donoenja rjeenja imaju se utvrditi sve #injenice i okolnosti koje su zna#ajne zarjeenje i strankama omoguiti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese, o #emuse stara slubena osoba koja vodi postupak. "vo se moe izvriti u skra#enom postupku ili uposebnom ispitnom postupku. &lubena osoba koja vodi postupak moe u toku cijelog postupkaupotpunjavati #injeni#no stanje i izvoditi dokaze i o onim #injenicama koje ranije u postupkunisu bile iznesene ili jos nisu utvr!ene.

    1ad se postupak pokree povodom zatjeva stranke, odnosno po slubenoj dunostiako je to u interesu stranke, a prije donoenja rjeenja nije potrebno provoditi posebanispitni postupak, niti postoje drugi razlozi zbog koji se ne moe donijeti rjeenje bezodgode $rjeavanje pretodnog pitanja i dr.%, nadleni organ je duan donijeti rjeenje idostaviti ga stranci to prije, a najkasnije u roku od AH dana ra#unajui od dana predajeurednog zatjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po slubenoj dunosti, akoposebnim propisom nije odre!en krai [email protected]% 3 ostalim slu#ajevima kad se postupak pokree povodom zatjeva stranke, odnosnopo slubenoj dunosti, ako je to u interesu stranke, nadleni organ je duan donijetirjeenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od =H dana, ako posebnim propisom nijeodre!en krai rok.

    >G. )edovni pravni lijekovi' albe, rjeenje prvostepenog organa po albi,

    Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo [email protected]% 0uitelj, pravobranitelj i drugi organi, kad su zakonom ovlateni, mogu izjaviti albuprotiv rjeenja kojim je povrije!en zakon u korist pojedinaca ili pravnog lica a na tetujavnog interesa. -ko protiv prvostepeni rjeenja iz ovog #lana alba nije doputena, neposrednose moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. "rgan prvog stupnja ispituje da li je albadoputena, pravovremena i izjavljena od ovlatene [email protected]% /edoputenu, nepravovremenu ili od neovlatene osobe izjavljenu albu organ prvogstupnja odbacit e svojim rjeenjem.$N% alba mora biti dozvoljena protiv svi prvostepeni rjeenja u kojima je zakonomisklju#en upravni spor. alba protiv rjeenja se podnosi u roku od >C dana, ako zakonom nijedruga#ije odre!eno. -ko je alba nedoputena, nepravovremena ili izjavljena od neovlateneosobe, a prvostepeni organ je propustio da je zbog toga odbaci, odbacit e je rjeenjem organ kojije nadlean za rjeavanje o [email protected]% -ko albu ne odbaci, drugostepeni organ uzima predmet u rjeavanje.$A% 9rugostepeni organ moe odbiti albu, ponititi rjeenje u cijelosti ili djelimi#no, ili

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    34/35

    ga izmijeniti.

    >F. Pisanje podneska: albe, molbe, prigovori, prijedlozi, prijave.

    3 albi se mora navesti rjeenje koje se pobija, ozna#ujuci naziv organa koji ga je

    donio, i broj i datum rjeenja. 9ovoljno je da alilac izloi u albi u kom je pogledunezadovoljan rjeenjem, ali albu ne mora posebno [email protected]% 3 albi se mogu iznositi nove #injenice i novi dokazi, ali je alilac duan da obrazloizbog #ega i nije iznio u prvostepenom postupku.$A% -ko su u albi iznesene nove #injenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije ilivie stranaka sa suprotnim interesima, albi se prilaze jo i onoliko prepisa albi kolikoima takvi stranaka. 3 takvom slu#aju organ dostavlja svakoj takvoj stranci prepis albe iostavlja joj rok da se o novim #injenicama i dokazima izjasni. "vaj rok ne moe biti kraiod osam, ni dui od >C dana.

    @H. 2zvanredni pravni lijek'obnova postupka

    Postupak okon#an rjeenjem ili zaklju#kom protiv koga nema redovnog pravnog lijeka uupravnom postupku $kona#no u upravnom postupku% obnovit e se:>% ako se sazna za nove #injenice, ili se utvrdi ili stekne mogu#nost da se upotrijebe novidokazi koji bi, sami ili u vezi s ve izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovestido druga#ijeg rjeenja da su te #injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni uranijem postupku;@% ako je rjeenje doneseno na osnovu lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ilivjetaka, ili ako je dolo kao posljedica nekog djela kanjivog po kaznenom zakonu;A% ako se rjeenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku oprivrednom prestupu, a ta presuda je pravomo#no ukinuta; $>% "bnovu upravnog postupka moe

    traziti stranka, a organ koji je donio rjeenje kojim je postupak okon#an moe pokrenuti obnovupostupka po slubenoj dunosti.Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje ili alje organu koji je o predmeturjeavao u prvom stupnju ili organu koji je donio rjeenje kojim je postupak okon#[email protected]% " prijedlogu za obnovu postupka rjeava onaj organ koji je donio rjeenje kojim jepostupak okon#an.

    @>. )jeenje drugostepenog postupka po albi

    $>% -ko drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom postupku #injenice nepotpunoili pogreno utvr!ene, da se u postupku nije vodilo ra#una o pravilima postupka koja bi

    bila od uticaja na rjeenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rjeenja nejasan ili je uprotivrje#nosti s obrazloenjem, on e upotpuniti postupak i otkloniti izloene nedostatke,bilo sam bilo preko prvostepenog organa ili kog drugog zamoljenog organa, a ti organi suduni postupiti po traenju drugostepenog organa. -ko drugostepeni organ utvrdi da sena osnovu #injenica utvr!eni u upotpunjenom postupku stvar mora rijeiti druga#ijenego to je rijeena prvostepenim rjeenjem, on e svojim rjeenjem ponititi prvostepenorjeenje i sam rijeiti [email protected]% -ko drugostepeni organ utvrdi da e nedostatke prvostepenog postupka brze i

  • 7/25/2019 Dsi Struni

    35/35

    ekonomi#nije otkloniti prvostepeni organ, on e svojim rjeenjem ponititi prvostepenorjeenje i vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak. 3 tom slu#ajudrugostepeni organ je duan svojim rjeenjem da ukae prvostepenom organu u kompogledu treba upotpuniti postupak, a prvostepeni organ je duan u svemu da postupi podrugostepenom rjeenju i bez odga!anja, a najkasnije u roku od >C dana od dana prijema

    predmeta, da donese novo rjeenje. Protiv novog rjeenja stranka ima pravo [email protected]@. 2zvrenje rjeenja i zaklju#ka

    )jeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se posto postane izvrno.Prvostepeno rjeenje postaje izvrno:>% istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena;@% dostavom stranci, ako alba nije doputena;A% dostavom stranci, ako alba ne odga!a izvrenje;B% dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija.$A% 9rugostepeno rjeenje kojim je izmijenjeno prvostepeno rjeenje postaje izvrno kad

    se dostavi stranci.4aklju#ak donesen u upravnom postupku izvrava se posto postane [email protected]% 4aklju#ak protiv koga se ne moze izjaviti posebna alba, kao i onaj zaklju#ak protivkoga se moe izjaviti posebna alba koja ne odga!a izvrenje zaklju#ka, postaje izvrsanpriop#enjem, odnosno dostavom stranci.