drzavni pedagoski standard predskolskog odgoja i naobrazbe

8/8/2019 Drzavni Pedagoski Standard Predskolskog Odgoja i Naobrazbe

1/21

HRVATSKI SABOR

2128

Na temelju lanka 6. stavka 1. Zakona o predkolskom odgoju i naobrazbi (Narodnenovine, br. 10/97. i 107/07.), Hrvatski sabor na sjednici 16. svibnja 2008. donio je

DRAVNI PEDAGOKI STANDARD

PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

I. TEMELJNE ODREDBE

lanak 1.

Ovim Dravnim pedagokim standardom predkolskog odgoja i naobrazbe (u daljnjem tekstu:Standard) utvruju se:

programi s obzirom na trajanje i namjenu, predkolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s tekoama idarovite djece,

predkolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih graana u inozemstvu, predkolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina, ustroj predkole, mjerila za broj djece u odgojnim skupinama, mjerila za broj odgojitelja, strunih suradnika i ostalih radnika u djejem vrtiu,

mjere zdravstvene zatite i prehrane djece u djejem vrtiu, mjerila za financiranje programa djejih vrtia, materijalni i financijski uvjeti rada, prostori djejeg vrtia, higijensko-tehniki zahtjevi za prostore u djejem vrtiu mjerila za opremu djejeg vrtia mjerila za didaktika sredstva i pomagala.

lanak 2.

(1) Ovim se Standardom utvruju uvjeti za rad djejih vrtia i drugih pravnih osoba kojeobavljaju djelatnost organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predkolskedobi.(2) U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi imaju sljedea znaenja:1. Djeji vrti predkolska ustanova (sa ili bez podrunica) u kojoj se provode organiziranioblici izvanobiteljskog odgojno-obrazovnog rada, njege i skrbi o djeci predkolske dobi.2. Zgrada djejeg vrtia objekt koji moe imati najvie 10 odgojno-obrazovnih skupina.3. Dijete osoba u dobi od est mjeseci do polaska u kolu koja polazi organizirani oblik

predkolskog odgoja i naobrazbe i aktivni je sudionik odgojno-obrazovnog procesa koji seostvaruje u djejem vrtiu.4. Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama jest:

dijete s tekoama dijete s utvrenim stupnjem i vrstom tekoe po propisima iz socijalneskrbi, koje je ukljueno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u djejem vrtiu, ili posebnu


2/21

odgojno-obrazovnu ustanovu ili darovito dijete dijete kojem je utvrena iznadprosjena sposobnost u jednom ili viepodruja ukljueno u jasline i vrtine programe predkolskog odgoja i naobrazbe.5. Program akt kojim se propisuju opi ciljevi i sadraji, materijalni uvjeti i nositeljiodgojno-obrazovnog rada prema Programskom usmjerenju predkolskog odgoja i

obrazovanja predkolske djece.6. Odgojitelj struno osposobljena osoba za odgojno-obrazovni rad s djecom u djejemvrtiu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost predkolskog odgoja i naobrazbe.7. Struni suradnik struno osposobljena osoba sa zanimanjem pedagoga, psihologa istrunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila koja prua pomo djeci i odgojiteljima uodgojno-obrazovnom radu i koja pridonosi razvoju i unapreenju djelatnosti predkolskogodgoja.8. Struno usavravanje trajno profesionalno napredovanje odgojitelja, strunih suradnika iravnatelja te drugih odgojno-obrazovnih radnika u djejem vrtiu radi unapreenja odgojno-obrazovnog rada.

II. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDKOLSKE DOBI

lanak 3.

(1) Programi odgoja i naobrazbe s obzirom na trajanje mogu biti: cjelodnevni u trajanju od 7 do 10 sati dnevno, poludnevni u trajanju od 4 do 6 sati dnevno, viednevni u trajanju od jednoga do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i zimovanja), programi u trajanju do 3 sata dnevno.(2) Programi odgoja i naobrazbe djece predkolske dobi jesu:2.1. Redoviti programi su cjeloviti razvojni programi odgoja i naobrazbe djece u dobi od estmjeseci do polaska u kolu koji su namijenjeni djeci za zadovoljavanje njihovih potreba i

potreba roditelja u razliitome trajanju.2.2. Posebni programi su:a) programi ranog uenja stranog jezika,

b) glazbeni programi,c) likovni programi,d) dramsko-scenski programi,e) informatiki programi,f) portski programi te programi ritmike i plesa,g) ekoloki programi i programi odgoja za odrivi razvoj,

h) vjerski programi,i) programi zdravstvenog odgoja,j) programi za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (djeca s akutnim bolestima ipotrebama, djeca s kroninim bolestima, djeca s poremeajem tjelesne teine,endokrinolokim i drugim poremeajima),k) programi rada s roditeljima,l) preventivni programi, programi sigurnosti te interventni, kompenzacijski i rehabilitacijski

programi.2.3. Alternativni odgojno-obrazovni programi prema koncepcijama Marije Montessori,Rudolfa Steinera, sestara Agazzi, Jurgena Zimmera, Reggio koncepciji i drugo.2.4. Programi javnih potreba organiziraju se i realiziraju za:

a) djecu s tekoama,b) darovitu djecu,


3/21

c) djecu hrvatskih graana u inozemstvu,d) djecu pripadnike nacionalnih manjina,e) djecu u godini prije polaska u osnovnu kolu koja nisu obuhvaena redovitim programom

predkolskog odgoja (program predkole).(3) Programi iz stavka 2. ovoga lanka mogu se izvoditi i kao eksperimentalni programi.

(4) Djeji vrti prema svojim posebnostima (kulturi, tradiciji, geografskim specifinostima idrugo) razvija svoj odgojno-obrazovni program.

III. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA (DJECA S TEKOAMA I DAROVITA DJECA)

Predkolski odgoj i naobrazba djece s tekoama

lanak 4.

(1) Djeca s tekoama ukljuuju se u redoviti ili program javnih potreba predkolskog odgoja

i naobrazbe.(2) Djecom s tekoama u smislu ovoga Standarda smatraju se:

djeca s oteenjem vida, djeca s oteenjem sluha, djeca s poremeajima govorno-glasovne komunikacije, djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim imbenicima ili psihozom, djeca s poremeajima u ponaanju, djeca s motorikim oteenjima, djeca snienih intelektualnih sposobnosti, djeca s autizmom, djeca s viestrukim tekoama, djeca sa zdravstvenim tekoama i neurolokim oteenjima (dijabetes, astma, bolesti srca,alergije, epilepsija i slino).(3) Lakim tekoama djece smatraju se:

slabovidnost, nagluhost, oteana glasovno-govorna komunikacija, promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim imbenicima ili psihozom, poremeaji u ponaanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotorinost, poremeajihranjenja, enureza, enkompreza, respiratorne afektivne krize), motorika oteenja(djelomina pokretljivost bez pomoi druge osobe),

djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija).(4) Teim tekoama djece smatraju se: sljepoa, gluhoa, potpuni izostanak govorne komunikacije, motorika oteenja (mogunost kretanja uz obveznu pomo druge osobe ilielektromotornog pomagala),

djeca znaajno snienih intelektualnih sposobnosti, autizam, viestruke tekoe (bilo koja kombinacija navedenih teih tekoa, meusobne kombinacijelakih tekoa ili bilo koja laka tekoa u kombinaciji s lakom mentalnom retardacijom).

lanak 5.


4/21

Programi rada za djecu s tekoama provode se s djecom starosne dobi od est mjeseci dopolaska u kolu, i to ukljuivanjem djece u: odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom posebne ustanove.

lanak 6.

U odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom ukljuuju se, na temelju miljenjastrunog povjerenstva (osnovanog po propisima iz podruja socijalne skrbi), miljenjastrunih suradnika (pedagoga, psihologa, strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila),vie medicinske sestre i ravnatelja djejeg vrtia kao i odgovarajuih medicinskih i drugihnalaza, miljenja i rjeenja nadlenih tijela, ustanova i vjetaka, i to:

djeca s lakim tekoama koja s obzirom na vrstu i stupanj tekoe, uz osiguranje potrebnihspecifinih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u skupini, a uz osnovnutekou nemaju dodatne tekoe, osim lakih poremeaja glasovno-govorne komunikacije;

djeca s teim tekoama uz osiguranje potrebnih specifinih uvjeta, ako je nedovoljan brojdjece za ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.

lanak 7.

(1) U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom u djejem vrtiu ukljuuju se djecas tekoama kojima se vrsta i stupanj tekoe utvruje prema propisima iz podruja socijalneskrbi.(2) Djeca iz stavka 1. ovoga lanka sukladno svojim sposobnostima, potrebama i interesimaimaju pravo i na ukljuivanje u redovite, posebne te alternativne programe s ostalom djecom.(3) Prosudbu o ukljuivanju djece iz stavka 1. ovoga lanka donosi tim strunjaka (strunisuradnici, via medicinska sestra i ravnatelj) djejeg vrtia.(4) Tim strunjaka djejeg vrtia, u svrhu ostvarivanja prava djeteta iz stavka 1. ovoga lankana ukljuivanje u redovite, posebne i alternativne programe s ostalom djecom donosi programukljuivanja za svako dijete prilagoen njegovim sposobnostima, potrebama i interesima.

lanak 8.

(1) Posebne ustanove za provedbu programa rada s djecom s tekoama od navrenih estmjeseci do polaska u kolu jesu:

djeji vrtii osnovani za rad s djecom s tekoama,

odgojno-obrazovne ustanove, ustanove socijalne skrbi, zdravstvene ustanove.(2) U posebne odgojno-obrazovne ustanove ukljuuju se djeca s tekoama ako ta ustanovaima prostorne i kadrovske uvjete za formiranje odgojno-obrazovne skupine posebnoga

programa.(3) U ustanove socijalne skrbi ukljuuju se djeca s tekoama kojoj je, sukladno zakonu kojimse ureuju odnosi iz podruja socijalne skrbi, utvreno izdvajanje iz obitelji uz smjetaj uustanovu socijalne skrbi koja provodi predkolski odgoj.(4) U zdravstvene ustanove ukljuuju se djeca s tekoama kojoj je zbog zdravstvenih razloga

potreban smjetaj u zdravstvene ustanove pri kojima su ustrojeni programi predkolskog

odgoja za djecu s tekoama.


5/21

Predkolski odgoj i naobrazba darovite djece

lanak 9.

(1) Za darovitu djecu u djejem vrtiu osigurava se provedba posebnih programa

predkolskog odgoja i naobrazbe.(2) Rano otkrivanje i utvrivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim strunimsuradnicima djejeg vrtia.(3) Posebni program predkolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu donosi psiholog usuradnji s drugim strunim suradnicima i strunjacima u podruju prirodnih i humanistikihznanosti uz prethodno odobrenje ministarstva nadlenoga za obrazovanje.(4) Program iz stavka 3. ovoga lanka provode odgojitelji i struni suradnici u suradnji sostalim odgojno-obrazovnim radnicima u djejem vrtiu, a po potrebi i s odgovarajuimstrunim i znanstvenim ustanovama.

lanak 10.

Programi za darovitu djecu iz lanka 9. stavka 1. ovoga Standarda ostvaruju se: u svim vrstama programa i u svim odgojno-obrazovnim skupinama djejih vrtia te u kraim posebno prilagoenim programima primjerenim sposobnostima, potrebama iinteresima djeteta u dogovoru s roditeljima.

lanak 11.

Programi namijenjeni darovitoj djeci se temelje na: individualnim sposobnostima, sklonostima i interesima, dodatnim programskim sadrajima, stalnoj suradnji s roditeljima, praenju djetetova napredovanja, stalnoj suradnji sa strunjacima i znanstvenim ustanovama.

lanak 12.

Posebni programi predkolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu ostvaruju se kao:a) proireni redoviti programi koji su djelomino prilagoeni djetetovim izraenim interesima,sklonostima i sposobnostima, a ostvaruju se u redovitim programima predkolskog odgoja inaobrazbe.

b) programi rada u manjim skupinama djece istih ili slinih sposobnosti, sklonosti i interesaorganiziranjem posebnih aktivnosti (projekti, zahtjevnije logiko-didaktike igre, rad namultimedijskom raunalu i slino),c) posebno prilagoeni programi dopunjeni sadrajima koji potiu razvoj specifinih podrujadarovitosti, uz potovanje razvojnih specifinosti darovitog djeteta, a ostvaruju se kao:

igraonice za darovitu djecu slinih intelektualnih sposobnosti i interesa (do 15 djece) programi specifinih sadraja za djecu slinih sposobnosti, interesa i talenata (glazbena,likovna, portska, jezina, kreativna igraonica)

individualni mentorski rad.

IV. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE HRVATSKIH GRAANA U

INOZEMSTVU


6/21

lanak 13.

Programi predkolskog odgoja i naobrazbe uspostavljaju stupnjevitost odgoja i naobrazbedjece hrvatskih graana u inozemstvu kao programi pripreme za dopunske osnovne kole te

obuhvaaju djecu od tri godine ivota do polaska u osnovnu kolu.

lanak 14.

(1) Programima predkolskog odgoja i naobrazbe za djecu hrvatskih graana u inozemstvuobuhvaaju se djeca predkolske dobi radi stjecanja znanja o socijalnim i kulturnim uvjetimaivota u Republici Hrvatskoj i ouvanja nacionalnog identiteta, zbog usvajanja, razvijanja i

promicanja hrvatskoga jezika i kulture u zemlji u kojoj djeca borave te radi lakegukljuivanja u osnovnu dopunsku kolu.(2) Predkolski odgoj i naobrazbu djece hrvatskih graana u inozemstvu Republika Hrvatska

promie i potie na strunoj razini pruanjem materijalne potpore u organiziranju seminara,

predavanja, strunih radionica i lektorskih vjebi za predkolske radnike i uitelje kojiprovode krae programe s djecom u dopunskom radu te u nabavi strune i prirune literature.(3) Ministarstvo nadleno za obrazovanje duno je poticati i pruati strunu i materijalnu

potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu u organiziranju predkolskog odgoja inaobrazbe za djecu hrvatskih graana u inozemstvu.

V. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA NA JEZIKU I PISMU NACIONALNEMANJINE

lanak 15.

(1) Programi predkolskog odgoja i naobrazbe mogu biti na jeziku i pismu nacionalnemanjine i dvojezini, a provode se u odgojno-obrazovnim skupinama odreene nacionalnemanjine i u predkolskim ustanovama osnovanima za djecu pripadnike nacionalnih manjina.(2) Dvojezini programi su programi koji se realiziraju na hrvatskom jeziku i materinskom

jeziku nacionalne manjine u ravnomjernoj zastupljenosti.(3) Dio programa predkolskog odgoja na jeziku i pismu nacionalne manjine obvezno seizvodi i na hrvatskome jeziku u trajanju od najmanje 10 sati tjedno po odgojno-obrazovnojskupini.(4) Predkolske ustanove za djecu pripadnike nacionalnih manjina osnivaju se pod uvjetimautvrenim Zakonom o predkolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine, br. 10/97. i

107/07.) i Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodnenovine, br. 51/00.).

VI. USTROJ PREDKOLE

lanak 16.

(1) Program predkole je namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu kolu, kojanisu obuhvaena redovitim programom predkolskog odgoja u djejem vrtiu.(2) Program predkole u pravilu se ustrojava u djejem vrtiu, a u mjestima gdje nema djejegvrtia program predkole provodi osnovna kola.

lanak 17.


7/21

Djeji vrti, odnosno osnovna kola, za provedbu programa predkole osigurava: prostor i opremu za provedbu programa, odgojitelje, uitelje razredne nastave i strune suradnike, plan odgojno-obrazovnog rada.

lanak 18.

(1) Program predkole traje 250 sati, a provodi se u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja.(2) Iznimno, ako je programom predkole obuhvaeno manje od petero djece ili ako se nemoe organizirati prijevoz djece do vrtia, odnosno osnovne kole, program predkole moese smanjiti, a mora trajati najmanje 150 sati u razdoblju iz stavka 1. ovoga lanka.

lanak 19.

Broj djece u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini za provedbu programa predkole ne moe bitivei od 20 djece.

lanak 20.

Oprema i organizacija prostora svrhom i namjenom mora biti primjerena djetetovoj dobi tejamiti provedbu programom odreenih zadaa.

VII. MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA

lanak 21.

(1) Odgojno-obrazovna skupina osnovna je jedinica u kojoj se provode razliiti programi zadjecu predkolske dobi. Odgojno-obrazovne skupine ustrojavaju se prema dobi djece, vrsti itrajanju programa, sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja.(2) Djeji vrti optimalne veliine ima od 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga programa ili340 do 400 djece ukupno.(3) Djeji vrti s podrunim odjelima optimalne veliine ima 30 odgojnih skupina ili 600djece.(4) Djeji vrti moe imati najmanje jednu odgojnu skupinu s najvie 25 djece.(5) Odredbe ovoga Standarda primjenjuju se na sve vrtie neovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina odnosno djece.

lanak 22.

(1) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvruje se ovisno o dobidjeteta i broju djece s tekoama ukljuene u odgojnu skupinu.(2) U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi:

od navrenih est do navrenih 12 mjeseci moe se ukljuiti najvie 5 djece, od 13 do 18 mjeseci moe se ukljuiti najvie 8 djece, od 19 do 24 mjeseca moe se ukljuiti najvie 12 djece, u treoj godini moe se ukljuiti najvie 14 djece, u etvrtoj godini moe se ukljuiti najvie 18 djece, u petoj godini moe se ukljuiti najvie 20 djece,

u estoj godini moe se ukljuiti najvie 23 djece, u sedmoj godini do polaska u kolu moe


8/21

se ukljuiti najvie 25 djece.(3) U odgojno-obrazovnu skupinu moe se ukljuiti, na temelju miljenja strunih suradnikadjejeg vrtia, samo jedno dijete s lakim tekoama i tada se broj djece u skupini smanjuje zadvoje djece.(4) U odgojno-obrazovnu skupinu moe se ukljuiti samo jedno dijete s veim ili

kombiniranim tekoama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnimprogramom i tada se broj djece smanjuje za etvero.(5) U mjeovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnuskupinu djece u dobi:

od 1 do 2 godine moe se ukljuiti najvie 10 djece, od 1 do 3 godine moe se ukljuiti najvie 12 djece, od 3 godine do polaska u kolu moe

se ukljuiti najvie 20 djece, od 4 godine do polaska u kolu moe

se ukljuiti najvie 22 djece.

lanak 23.

(1) Broj djece s tekoama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u djejimvrtiima i posebnim ustanovama utvruje se ovisno o dobi djece i vrsti tekoe.(2) Za djecu s istom vrstom tekoe u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:

od 1 do 2 godine moe se ukljuiti najvie 3 djeteta, od 2 do 4 godine moe se ukljuiti najvie 5 djece, od 3 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 5 djece, od 4 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 7 djece.(3) Za djecu s autizmom, djecu razliite dobi i djecu s razliitom vrstom tekoe u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:

od 1 do 2 godine moe se ukljuiti najvie 2 djeteta, od 2 do 5 godina moe se ukljuiti najvie 3 djeteta, od 3 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 3 djeteta, od 6 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 4 djeteta.

lanak 24.

Iznimno, ovisno o uvjetima rada, potrebama djece i roditelja, uvoenju pokusnih programa i

slino, djeji vrti moe, uz suglasnost osnivaa, u odgojnu skupinu ukljuiti manji broj djeceod broja djece za odgojne skupine utvrene ovim Standardom.

VIII. MJERILA ZA BROJ ODGOJITELJA, STRUNIH SURADNIKA I OSTALIHRADNIKA U DJEJEM VRTIU

lanak 25.

(1) Broj potrebnih radnika u djejem vrtiu utvruje se ovisno o broju odgojno-obrazovnihskupina, trajanju i vrsti programa te uvjetima rada u skladu s ovim Standardom.(2) Odgojitelji, struni suradnici i ravnatelji imaju obvezu trajnoga profesionalnog

usavravanja sukladno planu i programu koji donosi ministar nadlean za obrazovanje.


9/21

Odgojitelji

lanak 26.

(1) U djejem vrtiu neposredne zadae odgoja i naobrazbe predkolske djece od navrenih

est mjeseci do polaska u osnovnu kolu provode odgojitelji.(2) Odgojitelj je struno osposobljena osoba koja provodi odgojno-obrazovni program rada sdjecom predkolske dobi i struno promilja odgojno-obrazovni proces u svojoj odgojno-obrazovnoj skupini. On pravodobno planira, programira i vrednuje odgojno-obrazovni rad udogovorenim razdobljima. Prikuplja, izrauje i odrava sredstva za rad s djecom te vodi briguo estetskom i funkcionalnom ureenju prostora za izvoenje razliitih aktivnosti. Radi nazadovoljenju svakidanjih potreba djece i njihovih razvojnih zadaa te potie razvoj svakogadjeteta prema njegovim sposobnostima. Vodi dokumentaciju o djeci i radu te zadovoljavastrune zahtjeve u organizaciji i unapreenju odgojno-obrazovnog procesa. Surauje sroditeljima, strunjacima i strunim timom u djejem vrtiu kao i s ostalim sudionicima uodgoju i naobrazbi djece predkolske dobi u lokalnoj zajednici. Odgovoran je za provedbu

programa rada s djecom kao i za opremu i didaktika sredstva kojima se koristi u radu.(3) Predkolske programe za djecu s tekoama u djejim vrtiima i u posebnim ustanovamaostvaruju odgojitelji i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila raznih usmjerenja usuradnji s drugim lanovima strunog tima.(4) Posebne programe u djejem vrtiu mogu provoditi odgojitelji i odgojno-obrazovniradnici odgovarajue struke koji ispunjavaju uvjete za rad u osnovnoj koli.

lanak 27.

S djecom jasline dobi od est mjeseci do navrene prve godine ivota u 10-satnom programurade najmanje tri odgojitelja s petero djece.

lanak 28.

(1) Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini s obzirom na trajanje programa tijekomdana je za:

3 sata jedan odgojitelj s polovicom radnog vremena, 4 do 6 sati jedan odgojitelj s punim radnim vremenom, 7 do 10 sati dva odgojitelja s punim radnim vremenom.(2) Ako je u odgojno-obrazovnu skupinu ukljueno dijete s teim tekoama, prema procjenistrunog tima moe raditi jo jedan odgojitelj ili strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog

profila.(3) Broj radnika po odgojno-obrazovnoj skupini s posebnim programom za djecu s tekoamaprema trajanju programa je: 4 do 6 sati jedan strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnimvremenom i pomoni radnik za njegu, skrb i pratnju s polovicom radnog vremena,

7 do 10 sati jedan strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnimvremenom, jedan odgojitelj s punim radnim vremenom, jedan pomoni radnik za njegu, skrb i

pratnju s punim radnim vremenom.

lanak 29.

(1) Odgojitelji su obvezni u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinomdjece provesti 27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog


10/21

vremena.(2) Ostali poslovi odgojitelja obuhvaaju planiranje, programiranje i vrednovanje rada,

pripremu prostora i poticaja, suradnju i savjetodavni rad s roditeljima i ostalima te poslovestrunog usavravanja.(3) Strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila u posebnim odgojnim skupinama obvezni

su u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti ukupno27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.(4) Ostali poslovi strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila obuhvaaju planiranje,

programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja, suradnju s roditeljima iostalima te poslove strunog usavravanja.(5) Pomoni radnici za njegu, skrb i pratnju obvezni su provesti punu tjednu satnicu svogaradnog vremena u radu s djecom.(6) Ako je iskazana opravdana potreba za radom djejeg vrtia s programom duljim od 10 satidnevno, moe se poveati broj odgojitelja prema potrebi programa uz suglasnost osnivaa.(7) Ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova moe uz suglasnostosnivaa imati i vei broj odgojitelja u skupini od broja utvrenog ovim Standardom.

Struni suradnici

lanak 30.

(1) Struni suradnici u djejem vrtiu jesu pedagog, psiholog i strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.(2) Pedagog prati realizaciju odgojno-obrazovnog rada, struno pridonosi maksimalnojefikasnosti odgojno-obrazovnih ciljeva te unapreuje cjeloviti odgojno-obrazovni proces;

predlae inovacije, suvremene metode i oblike rada; predlae, sudjeluje i pomaeodgojiteljima u ostvarivanju programa strunog usavravanja i njihova cjeloivotnogobrazovanja; ostvaruje suradnju s roditeljima i pomae im u odgoju i obrazovanju djece terjeavanju odgojno-obrazovnih problema; surauje s drugim odgojno-obrazovnimimbenicima; pridonosi razvoju timskoga rada u djejem vrtiu; javno predstavlja odgojno-obrazovni rad djejeg vrtia.(3) Psiholog prati psihofiziki razvoj i napredovanje pojedinanog djeteta, postavlja razvojnezadae i skrbi se o psihikom zdravlju djece. Svojim djelovanjem pridonosi razvoju timskograda u djejem vrtiu i sudjeluje u stvaranju temeljnih uvjeta za ostvarivanje djejih prava.Posebno je vana uloga psihologa u prepoznavanju djece s posebnim odgojno-obrazovnim

potrebama (djece s tekoama i darovite djece) i promiljanju razvojnih zadaa za njihovonapredovanje prema sposobnostima. Radi i s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim

potrebama i njihovim roditeljima na emocionalno-psiholokome snaenju obitelji zakvalitetniju pomo u odrastanju djeteta. Surauje i sudjeluje u programima stalnogusavravanja odgojitelja, s roditeljima i lokalnom zajednicom te unapreuje cjelokupan rad udjejem vrtiu. Povezuje se sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, koristise supervizijskom pomoi i sudjeluje u istraivanjima u djejem vrtiu te javno prezentirarezultate.(4) Strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila rade na prepoznavanju, ublaavanju iotklanjanju tekoa djece. Utvruju specifine potrebe djece s tekoama i o njimainformiraju odgojitelje, ostale suradnike i roditelje. Stvaraju uvjete za ukljuivanje djece u

posebne i redovite programe djejeg vrtia. U suradnji s odgojiteljima, strunim timom (iroditeljima) utvruju najprimjerenije metode rada za svako pojedino dijete te ih primjenjuju u

svome radu. Surauju sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi te drugimimbenicima u prevenciji razvojnih poremeaja u djece. Prate, prouavaju i provjeravaju u


11/21

praksi znanstvene i teorijske spoznaje s podruja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti.Unapreuju vlastiti rad i cjelokupan proces ukljuivanja djece s tekoama u zajednicu.

lanak 31.

(1) Broj strunih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupan brojdjece jest sljedei: za 10 odgojno-obrazovnih skupina ili 200 djece, jedan struni suradnik s punim radnimvremenom,

za 11 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece, dva struna suradnika (razliitihprofila) s punim radnim vremenom, za 21 do 30 odgojno-obrazovnih skupina ili do 600 djece, tri struna suradnika (razliitihprofila) s punim radnim vremenom.(2) Ako su u djejem vrtiu ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom zadjecu s tekoama ili programi za darovitu djecu, broj strunih suradnika poveava se za 0,10radnoga vremena po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.

(3) Broj strunih suradnika moe se poveati s obzirom na posebne potrebe djece,dislociranost objekata i razliitost programa koji se provode u vrtiu.(4) Profil strunog suradnika odabire vrti na osnovi potreba djece i programa koje provodi. Uodabiru strunih suradnika potrebno je potovati zahtjev multidisciplinarnosti tima strunihsuradnika (pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila).(5) U posebnoj ustanovi rade pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog

profila kao struni suradnici: za 5 odgojno-obrazovnih skupina ili 25 djece, jedan struni suradnik s punim radnimvremenom,

za 5 do 10 odgojno-obrazovnih skupina ili do 50 djece, jedan struni suradnik s punimradnim vremenom i struni suradnik s polovicom radnog vremena,

za 11 do 15 odgojno-obrazovnih skupina ili do 75 djece, dva struna suradnika s punimradnim vremenom,

za 16 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 100 djece, tri struna suradnika s punimradnim vremenom.(6) Djeji vrtii koji imaju do 5 odgojno-obrazovnih skupina moraju imati najmanje 0,10radnog vremena strunog suradnika po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.(7) Iznimno, ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova moe uzsuglasnost osnivaa imati i vei broj strunih suradnika od broja utvrenoga ovimStandardom.(8) Ako na podruju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave postoji vei broj

manjih djejih vrtia, tada poslove strunih suradnika moe provoditi jedan tim strunjaka zato podruje (pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila) te viamedicinska sestra.

lanak 32.

(1) Struni suradnici obvezni su u neposrednome pedagokom radu s djecom, odgojiteljima iroditeljima provoditi 25 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punogaradnog vremena.(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka koji se obavljaju u neposrednome pedagokom radu idrugi odgovarajui poslovi obavljaju se u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se

odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove strunoga usavravanja,planiranja, pripreme za rad i druge poslove.


12/21

Via medicinska sestra

lanak 33.

Zdravstvena voditeljica u djejem vrtiu jest via medicinska sestra koja radi na osiguravanju

i unapreenju zatite zdravlja djece i u timu sa strunim suradnicima, ravnateljem,odgojiteljima, roditeljima i ostalim imbenicima sudjeluje u ostvarivanju tih zadataka.

lanak 34.

(1) Broj viih medicinskih sestara s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupnibroj djece jest sljedei: do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece jedna via medicinska sestra s punimradnim vremenom, odnosno najmanje s radom 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnojskupini.

vie od 20 odgojno-obrazovnih skupina potreba za radom vie medicinske sestre poveava

se za 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini.(2) Ako su u djejem vrtiu ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom zadjecu s tekoama, tada je za jednu odgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programom

potreba za radom vie medicinske sestre.(3) U posebnoj ustanovi radi via medicinska sestra 8 sati po odgojno-obrazovnoj skupinitjedno.

lanak 35.

Vie medicinske sestre poslove neposrednoga zdravstveno-odgojnog rada s djecom,odgojiteljima i ostalim radnicima u djejem vrtiu obavljaju u sklopu 7-satnoga radnogvremena, a ostatak se odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslovestrunog usavravanja, planiranja, pripreme za rad i druge poslove.

lanak 36.

Struni radnici u djejem vrtiu koji provode programe za djecu s tekoama i u posebnimustanovama jesu:

edukator-rehabilitator za svu djecu s tekoama (individualni rad 25 minuta neposrednograda s djetetom u jednome danu),

logopedi za djecu koja iskazuju potrebu (individualni rad 25 minuta neposrednog rada s

djetetom u jednom danu), ritmiari za djecu s oteenjem sluha, govora, s autizmom te znaajno snienimintelektualnim sposobnostima (individualni rad 15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),

muzikoterapeuti za djecu s oteenjem vida, sluha, s autizmom i djecu sa snienimintelektualnim sposobnostima (individualni rad 15 minuta neposrednog rada s djetetom u

jednom danu), fizioterapeuti za djecu s motorikim oteenjem, oteenjem sluha i oteenjem govora(individualni rad 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),

fonetiari za djecu s oteenjem sluha i oteenjem govora (individualni rad 25 minutaneposrednoga rada s djetetom u jednom danu).


13/21

Ostali radnici u djejem vrtiu

lanak 37.

(1) Djeji vrti koji ima 17 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili 340 do 400 djece ima

tajnika, voditelja raunovodstva i administrativno-raunovodstvenog radnika zaposlenog spunim radnim vremenom.(2) Manji djeji vrtii zaposlit e radnike iz stavka 1. ovoga lanka sukladno svojim

potrebama uz suglasnost osnivaa.

lanak 38.

Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, odravanja istoe objekata, pranja,glaanja i ivanja te nabave, grijanja i odravanja prostora u cjelodnevnom programu jestsljedei:1. Broj radnika koji rade na poslovima prehrane:

Broj djece KV kuharicaPKV pomona

kuharicaUKUPNO

80 1 0,5 1,5

120 1 1 2

160 1 1,5 2,5

200 1 1,5 2,5

240 2 1,5 3,5

280 2 2 4320 2 2,5 4,5

360 2 2,5 4,5

400 2,5 2,5 5

2. Na odravanju istoe prostorija za boravak djece, sanitarija i ostalih prateih prostorija(predsoblje, garderobe, uredi, terase), vanjskih povrina i igralita ija je ukupna povrina 300m2, raspremanju i spremanju lealjki i dezinfekciji igraaka radi jedna spremaica u punomeradnom vremenu.3. Ako djeji vrti ima 3.000 m2 vanjskog prostora, na odravanju i ureivanju toga prostora

radi jedan radnik s punim radnim vremenom.4. U djejem vrtiu koji ima 400 djece, na poslovima pranja, glaanja i ivanja radi jedanradnik s punim radnim vremenom, ukoliko to nije povjereno odgovarajuem servisu.5. U djejem vrtiu koji ima 400 djece, na poslovima nabave, prijevoza hrane, grijanja iodravanja prostora (popravci) rade dva radnika s punim radnim vremenom. Ako djeji vrtiima vie objekata, potrebno je zaposliti jednoga radnika s punim radnim vremenom u svakomobjektu s vlastitom kotlovnicom.

lanak 39.

(1) U posebnim ustanovama koje rade samo s djecom s tekoama predkolske dobi brojostalih radnika isti je kao i u redovitim djejim vrtiima.(2) U posebnim ustanovama koje osim osnovnokolskog obrazovanja djece s tekoama


14/21

provode i programe rada s djecom predkolske dobi, broj ostalih radnika isti je kao uosnovnoj koli.

IX. MJERE ZDRAVSTVENE ZATITE I PREHRANE DJECE U DJEJEM VRTIU

lanak 40.

(1) Mjere zdravstvene zatite djece predkolske dobi obuhvaaju potrebne preduvjete zaosiguravanje pravilnog rasta i razvoja predkolske djece u djejem vrtiu.(2) Za ostvarivanje mjera iz stavka 1. ovoga lanka, potrebno je u vrtiu osigurati:

sustavno praenje rasta i razvoja djece i stanja uhranjenosti, poduzimanje preventivnih mjera za smanjenje zaraznih bolesti i prevencije ozljeda, provoenje organizacijskih oblika rada iz tjelesnog i zdravstvenoga odgojno-obrazovnogpodruja (program kretanja). Za ove djelatnosti potrebno je osigurati 1/4 vremena boravkadjeteta u vrtiu.(3) Prehrana djece u vrtiu utvruje se propisom koji donosi ministar nadlean za zdravstvo

uz suglasnost ministra nadlenog za obrazovanje.(4) O primjeni propisa o prehrani, vrsti i sastavu obroka i planiranju prehrane u djejem vrtiu

brine se via medicinska sestra.(5) Za vrijeme 10-satnog boravka djeteta u vrtiu potrebno je osigurati 2/3 energetskih

potreba, a doruak mora sadravati mlijeni obrok ili odgovarajuu zamjenu.(6) Higijensko-sanitarne uvjete prehrane nadzire sanitarna inspekcija ureda dravne uprave uupanijama, odnosno Gradu Zagrebu, dok stanje uhranjenosti djece nadzire nadleni domzdravlja.(7) U djejem vrtiu koji ostvaruje redovite i posebne programe, s obzirom na trajanje

programa, djeci se svakog dana osigurava sljedei broj obroka: za 3-satni program 1 obrok, za 4-satni, 5-satni i 6-satni program 2 obroka, za 7-satni i 8-satni program 3 obroka, za 9-satni i 10-satni program 4 obroka.(8) Prehrana djece u djejim vrtiima planira se i provodi prema preporuenim koliinamaenergije za jedan dan i prehrambenih tvari za djecu predkolske dobi. Voe i pitka vodamoraju biti dostupni djetetu u prostorima dnevnog boravka u djejem vrtiu tijekom provedbecijeloga dnevnog programa.

X. MJERILA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA DJEJIH VRTIA

lanak 41.Trokove smjetaja djece u djejim vrtiima snose osnivai ustanove i roditelji djece koja

polaze vrti u skladu sa zakonom.

lanak 42.

Cijena smjetaja djeteta u djeji vrti obuhvaa sljedee vrste trokova:a) Izdatke za radnike, i to:

bruto plae, naknade i materijalna prava radnika.

b) Prehranu djece.c) Uvjete boravka djece, i to:


15/21

materijalni izdaci, energija i komunalije, tekue odravanje objekta i opreme, prijevoz djece.d) Nabavu namjetaja i opreme.

e) Nabavu sitnog materijala.

XI. MATERIJALNI I FINANCIJSKI UVJETI RADA

Djeji vrti prostorni i tehniki uvjeti

lanak 43.

(1) Zgrade djejih vrtia grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima zaizgradnju i opremanje prostora djejih vrtia te zakonima, podzakonskim i tehnikim

propisima u graenju i drugim podrujima vanima za rad i boravak u prostorima djejeg

vrtia.(2) Optimalni kapacitet zgrade djejeg vrtia je 200 djece.(3) Maksimalni kapacitet djejeg vrtia s podrunicama je 600 djece.(4) Kapacitet zgrade djejeg vrtia proizlazi iz broja predkolske djece u sklopu predvienogagravitacijskog podruja, odnosno planiranog obuhvata djece u djeje vrtie. Udaljenostdjejeg vrtia od mjesta stanovanja u pravilu je najvie 1.000 m.(5) Zgrada djejeg vrtia treba osigurati pedagoko-estetsku poticajnu sredinu za odgoj inaobrazbu predkolske djece od navrenih est mjeseci ivota do polaska u kolu (jaslina ivrtina dob), te zadovoljiti sve higijensko-tehnike zahtjeve i osnovna ekoloka i estetskamjerila.(6) Povrina potrebnog zemljita za izgradnju zgrade djejeg vrtia i formiranje prilaznih

putova, igralita, slobodnih povrina, gospodarskoga dvorita i parkiralita treba biti najmanje30 m2 po djetetu, a ako se zemljite djejeg vrtia nalazi uz postojee slobodne zelene

povrine, najmanje 15 m2 po djetetu.

Prostori djejeg vrtia

lanak 44.

(1) Prostori za boravak djece jesu:1. Jedinica za djecu jasline dobi (est do 36 mjeseci ivota), koja obuhvaa:

garderobu, trijau, prostor za njegu djece sa sanitarnim ureajima, sobu dnevnoga boravka, terasu (djelomino natkrivenu).2. Jedinica za djecu vrtine dobi (od navrene tri do sedam godina ivota), koja obuhvaa:

garderobu, prostor sanitarnih ureaja, sobu dnevnoga boravka, terasu (djelomino natkrivenu).(2) Vienamjenski prostori jesu:

dvorana, spremite za rekvizite,


16/21

spremite za didaktika sredstva.(3) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike jesu:

soba za odgojitelje, soba za zdravstvenu voditeljicu s prostorom za izolaciju bolesnoga djeteta, sobe za pedagoga, psihologa, strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila,

soba za ravnatelja, soba za tajnika, soba za raunovodstvo, garderobe odgojitelja, spremite arhiva.(4) Gospodarski prostori jesu:1. Kuhinjski pogon, a koji obuhvaa:

kuhinju (sredinja u samostalnome i matinom vrtiu, distribucijska u podrunome vrtiu), spremite, garderobu sa sanitarijama za osoblje u kuhinji.2. Servis za obradu rublja, koji obuhvaa:

praonicu i glaaonicu, sabirnicu prljavog rublja, spremite istog rublja.3. Energetsko-tehniki blok koji obuhvaa:

kotlovnicu za centralno grijanje, radionicu za domara, garderobu sa sanitarijama za tehniko osoblje, ope gospodarsko spremite, garderobe sa sanitarijama za spremaice, prostor za odlaganje smea, garau (u matinom vrtiu).(5) Ostali prostori jesu:1. Ulazni prostor koji obuhvaa:

trijem, vjetrobran, ulazni prostor.2. Komunikacije koje obuhvaaju:

hodnike, stubita.3. Sanitarije koje obuhvaaju:

sanitarije za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike,

sanitarije za roditelje i posjetitelje.(6) Vanjski prostori jesu:1. Opi prostori koji obuhvaaju:

prilazne putove (pjeake i kolne), parkiralite, gospodarsko dvorite.2. Igralita koja obuhvaaju:

igralita za djecu jasline dobi, igralita za djecu vrtine dobi, prostore za poligon vonju, slobodne povrine,

spremite za vanjska igralita, sanitarni vor pristupaan s igralita.


17/21

Mjerila za prostore u djejem vrtiu

lanak 45.

(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu jasline dobi treba osigurati uvjete za razvijanje

razliitih individualnih i skupnih aktivnosti djece, slobodno kretanje, objedovanje i spavanje.(2) Soba dnevnog boravka treba imati povrinu od 5 m2 po djetetu i prosjenu visinu 300 cm.(3) U postojeim vrtiima prostorni uvjeti postiu se prilagoavanjem broja djece kojaistodobno borave u sobi dnevnog boravka.

lanak 46.

(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu vrtine dobi namijenjen je provoenju odgojno-obrazovnog rada s djecom, igri, raznolikim aktivnostima, objedovanju i spavanju odmoru.(2) Prostor dnevnog boravka treba imati povrinu od 3 m2 po djetetu i prosjenu visinu 300cm.

(3) U postojeim vrtiima prostorni uvjeti postiu se prilagoavanjem broja djece kojaistodobno borave u sobi dnevnog boravka.(4) Vienamjenska dvorana namijenjena je za razne skupne aktivnosti koje trae vei prostor,a u kojima sudjeluje jedna ili vie skupina djece. Tu se organiziraju razni oblici tjelesne izdravstvene kulture, stvaralake igre i priredbe.(5) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike dimenzioniraju se i opremaju

prema broju radnika odnosno vrsti djejeg vrtia.(6) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i kapacitetu djejeg vrtia,nainu opskrbe te osiguranju energetskih potreba.

lanak 47.

(1) Mjerila za ostale prostore u djejem vrtiu utvruju se ovim lankom.(2) Ukupna irina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju djece.(3) Najmanja irina jednokrilnih ulaznih vrata mora biti 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i morajuse otvarati prema van.(4) Dubina vjetrobrana mora biti najmanje 240 cm.(5) Hodnici se dimenzioniraju prema broju djece, odnosno broju soba dnevnog boravka.(6) Najmanja irina hodnika namijenjenih djeci mora biti 180 cm.(7) irina stubinoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije sobe dnevnog boravka. Zasljedee dvije sobe dnevnog boravka irina kraka mora se poveavati za 30 cm. Visina stube

ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazita mora biti najmanje 33 cm.lanak 48.

Vanjski prostori namijenjeni djeci moraju biti ograeni i sigurni za djecu te sadravati zelenepovrine, osunane i hladovite prostore za igru. Igralita moraju imati povrinu najmanje 15m2 po djetetu i biti odgovarajue opremljena spravama primjerenim dobi djece, pitkomvodom i vodom za igru.

Higijensko-tehniki zahtjevi za prostore u djejem vrtiu

lanak 49.


18/21

(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u djejem vrtiu potrebno je zadovoljiti higijensko-tehnike zahtjeve koji se odnose na: osvijetljenost, sunevu svjetlost, prozraivanje, toplinskuzatitu, zatitu od buke i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnihvoda, elektrine instalacije, zatitu od poara i zatitu od provale.(2) Prirodna osvijetljenost prostorija znaajan je imbenik radnih uvjeta u djejem vrtiu te je

nuno osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvijetljenosti.(3) Kvaliteta prirodnog svjetla u sobi dnevnoga boravka odreuje se orijentacijom sobednevnoga boravka i tehnikim sredstvima za rasprenje dnevnoga svjetla.(4) Zatita od izravnog prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava pretjerano zagrijavanje,mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora. U sobama dnevnog boravka trebaosigurati mogunost zamraenja.(5) Sobe dnevnoga boravka moraju imati optimalno osvjetljenje sunevom svjetlosti zbog

baktericidnoga djelovanja, a mora se osigurati i zamraenje.(6) Zatita od izravnoga prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava pretjeranozagrijavanje, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora.(7) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozraivati. U sobama dnevnog boravka

treba osigurati tri izmjene zraka na sat uz najveu brzinu strujanja zraka od 0,2 m/s. Usanitarnim prostorijama za djecu, u garderobama, kuhinji i praonici treba osigurati i dodatnomehaniko provjetravanje.(8) U prostorijama za boravak djece preporua se osigurati i relativnu vlagu u zraku od 40 do60%.(9) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija vrtia, posebnou sobi dnevnoga boravka, moraju biti prema vaeim propisima i standardima. Zatita od

buke i akustika trebaju omoguavati dobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao ioptimalnu jeku pri sluanju glazbe.(10) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrstecentralnoga sustava.(11) U svim prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan i to:

u svim prostorijama za boravak djece 20 22C, u hodnicima i vienamjenskoj dvorani 18C.(12) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u dnevnom boravku treba osigurati optimalnutemperaturu, 5C niu od vanjske.(13) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mree sa zdravstveno ispravnomvodom za pie. Sve armature instalacija koje slue za pranje moraju biti opremljene toplom ihladnom vodom s automatskom baterijom koja osigurava temperaturu vode od 35oC.(14) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnukanalizaciju ili na drugi nain, prema vaeim propisima i standardima.

(15) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije zatelevizijski i internetski prikljuak.(16) Zatita od poara provodi se uporabom odgovarajuih graevnih materijala, definiranjemevakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom i signalizacijom. Zatita od provale

provodi se uporabom alarma i videonadzora.

XII. OSNOVNA OPREMA, DIDAKTIKA SREDSTVA I DRUGA POMAGALAPOTREBNA ZA PROVEDBU REDOVITIH I POSEBNIH PROGRAMA

Mjerila za opremu djejeg vrtia

lanak 50.


19/21

(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora. Oprema dnevnih boravaka omoguujerealizaciju odgojno-obrazovnog rada s djecom, blagovanje i spavanje odmor.(2) Potrebno je osmisliti prostor i osigurati opremu prilagoenu djejim razvojnim potrebamaza itanje slikovnica, glazbene i likovne aktivnosti, istraivake aktivnosti, za dramsko-obiteljske igre, igre kockama i manipulativne igre i slino.

(3) Oprema i namjetaj djejih vrtia moraju biti funkcionalni, prenosivi, stabilni, odkvalitetnog materijala, po mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja,estetskog izgleda i primjerenog djejoj dobi.

Mjerila za didaktika sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu redovitih i posebnih

programa

lanak 51.

(1) Didaktika sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadae koje se ostvaruju u djejemvrtiu. Glavna mjerila za nabavu didaktikog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost,

lakoa uporabe, privlanost i slino.(2) Za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djecu s tekoama, darovitu djecute djecu sa zdravstvenim potrebama) u posebnim programima osigurava se odgovarajuaoprema.(3) Za djecu ukljuenu u posebne programe osigurava se, osim osnovne opreme za redovite

programe, i odgovarajua dodatna oprema, didaktika sredstva i druga pomagala premazahtjevu programa.

XIII. SUSTAV KVALITETE PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

lanak 52.

(1) Predkolske ustanove i ustanove u kojima se provodi predkolski odgoj i naobrazba dunesu pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskim aktom.(2) Vanjsko vrednovanje provodi nadleno ministarstvo i osniva.(3) Predkolske ustanove provode samovrednovanje.

XIV. ZAVRNE ODREDBE

lanak 53.

Sredstva za ostvarivanje ovoga Standarda osigurava osniva djejeg vrtia, a iz dravnogprorauna osiguravaju se sredstva za sufinanciranje programa javnih potreba u predkolskomodgoju i naobrazbi.

lanak 54.

(1) Djeji vrtii duni su uskladiti svoju djelatnost s odredbama ovoga Standarda u roku odpet godina od dana njegova stupanja na snagu.(2) Djeji vrtii koji na dan stupanja na snagu ovog Standarda obavljaju svoju djelatnost usklopu graevina stambeno-poslovne namjene i imaju rjeenje o ispunjavanju uvjeta zaobavljanje predkolske djelatnosti u takvim graevinama mogu nastaviti radom u tim

prostorima.


20/21

lanak 55.

(1) Standard e se provoditi postupno.(2) Akcijskim planom mjera za tekuu godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godinjeutvruje dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloivim sredstvima, sukladno

Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i ini sastavni dio Standarda.(3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda i izrada ukupnog godinjeg izvjea u nadlenostije Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.(4) Godinje izvjee o provedbi Standarda nadleno ministarstvo podnosi Vladi Republike, aVlada Republike Hrvatske godinje izvjee podnosi Hrvatskom saboru.

lanak 56.

Na dan stupanja na snagu ovoga Standarda prestaje vaiti: Odluka o elementima standarda drutvene brige o djeci predkolske dobi (Narodnenovine, br. 29/83.) i

Odluka o elementima standarda specifinih potreba djece s tekoama u razvoju (Narodnenovine, br. 47/87.).

lanak 57.

Sukladno ovlastima utvrenim ovim Standardom provedbene propise donijet e ministarnadlean za obrazovanje u roku od est mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

lanak 58.

Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osimodredaba lanka 22., 28., 31., 34., 37. i 38. koje stupaju na snagu na dan proteka tri godine teodredaba lanka 43., 44., 45., 46., 47., 48., 49., 50. i 51. koje stupaju na snagu na dan proteka

pet godina od dana objave ovoga Standarda u Narodnim novinama.

Klasa: 600-01/08-01/01Zagreb, 16. svibnja 2008.

HRVATSKI SABORPredsjednik

Hrvatskoga sabora

Luka Bebi, v. r.

PRILOG

Koeficijent izvodljivosti Dravnoga pedagokog standarda1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda jest oznaka postupnih rokova, do zavrno 2013.godine, u kojima e se pojedini standard postii:

Ki = 0= Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti '0' stupaju na snagu odmah nakondonoenja ovoga Standarda i normativa.


21/21

Ki = 1 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti '1' moraju se postii u roku od trigodine, nakon donoenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2011. godine.

Ki = 2 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti '2' moraju se postii u roku od petgodina, nakon donoenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2013. godine.

KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOKIHSTANDARDA (obveze koje su utvrene u tekstuDravnoga pedagokog standarda predkolskogsustava odgoja i naobrazbe Republike Hrvatske)

Ki

Veliina djejeg vrtia s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (lanak 21.)

0

Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 22.) 1

Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini

(lanak 28.)

1

Broj strunih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (lanak 31.)

1

Broj viih medicinskih sestara po odgojno-obrazovnojskupini (lanak 34.)

1

Tajnik i voditelj raunovosdtva u djejem vrtiu(lanak 37.)

1

Najmanji broj radnika koji rade na poslovimaprehrane, odravanja istoe objekata, pranja, glaanjai ivanja te nabave, grijanja i odravanja prostora

djejeg vrtia (lanak 38.)

1

Mjere zdravstvene zatite u djejem vrtiu (lanak40.)

0

Cijena smjetaja djeteta u djeji vrti (lanak 42.) 0

Prostori djejeg vrtia i oprema, didaktika sredstva idruga pomagala potrebna za provedbu redovitih i

posebnih programa (lanak 43., 44., 45., 46., 47. i 48.)

2

Sustav kvalitete predkolskog odgoja i naobrazbe(lanak 49.)

2) Krajnji je rok za usklaivanje sustava predkolskog odgoja i naobrazbe s Dravnimpedagokim standardom 2013. godina.

drzavni pedagoski standard predskolskog odgoja i naobrazbe

Documents