drvo znanja 054

Upload: maja-pandza

Post on 14-Apr-2018

371 views

Category:

Documents


15 download

TRANSCRIPT

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    1/48

    DHUE ZMHip-hop

    ji I GluzbeniPokret

    i Mungosi[f SirnpatitnivoroviFotogrqlry,t-l tvledryausponrcnuMuliju

    j t Cosa osfra,crmorrs...I

    + KUAIfi,?* ' {

    ffi

    ? I -.r+fE*LJSCJ1 3 3 1 , - a D a alilililililril]l202005 r1"+r...! Kqko ostoiu,ostoienestuju

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    2/48

    E N t r I K L O P E D I J S K I t r A S E P I S Z A M L A D E

    @

    , Hip-hOp --------*-4 heodbob.com/hiphop/hiphophistory.shtmli r-:-- - -1 - L--g public'srce.hrl-gzicldopeiom'htmI l Glazbeniokret L--g rop.obout.com/mbody.htm

    BffiUmAmJmsomoweb.org/

    I1

    IlI

    users. ycoeum.org/- sputnik/People/huxley. htm Iwww.worldexploitotion.com/

    www. ress.hu.edu/books/wolkerkornivoro.viverridoe.tmlwww.geobop.com/Mommols/Cornivoro/y'iverridoe/www.wildwotch.com/defoult.osp

    OneiiScenjelotlihvodo-.| ito amopitisutra?

    Kviz

    _obove.com-n*)- IJ;rna,Togo,Benin

    Drvo nanja enciklopedijskiasopis amladeNasfovoriginala: Tree f Knowledge,Theomprehensiveeference ork or oll the amily: @ MorshollCavendishartworks td 1995lzlazimjeseino ijekomSkolske odine.

    Naslovnica: esert ug Skarabejl, uliverPhotoAgency

    .Redaktori:mr.sc.DavorkaZivny.Ma|jkovid(Mungosi;0'Autori:JosipPetdievit{MaJfiJc);KrelimirMisak(Hiyhop:ildostarogsijeta:Spijunskisoteliti);DamirLackoviiilrenaCrbac(Pasrinle);CustavKre. Prevoditelji:DavorkaZivny-Maljkovii,MartinaCitin-Sain,TomislavVeliki,Valerijalvekovic. Kompjutorskilog:SysPrint.o.o. Tisak:RADIN EPR0R0T0, agrebaika94 ,10000 agreb

    Rje5enjeministarswarosvjeteSporta eISSN 33l-2022 , Za9reb,2002.

    GudoStorogsviigto,------! ce'ens'usf'edu/phoros/wonders/l. sd, i;;;,,h a#ffi:iTJff:'.::iliHj:'fr

    AldousuxleyI f rlrrf-rir*ri

    -f ti'f'r'r-$ryc [5,1H,.*^-mop,h-mophtmt i ioiooirfiia :--------------{rotozine.ors/vezelpoviiest.shtmlU -aI *,*utsp,menu t-tgm:1ff:yfi'#?'n/miu/rotosroriio'htm

    @;---g www.ekologiio.net' L---O www.ex.oc.uV- BWWebb/icwq/Corson.htmlL----E europo.eu.int/comm/environment/woter/in

    dex.html------{ www.b-squored.net/-shellyd/kidtrons/kidtrons2.htmlL--p biomed.tomu.edu/biomoteriols/Vessels.htmL--g www.einsteins-emporium.com/science/humon-onotomy/sh7l0.htm

    MOf O,------------q users.ool.com/whizkid0/hist.htmlL--- www.fortunecity.com/business2ell/850/story.htmI CosaNosfro,Camorro,Trijada... L--gwww.mofiomob.com/history.htm

    8R O JT R A V A ] I J( l ( l 2

    DrogiEitatelji,Razmi\ljali smo ito vam refi da vos zaistsprevorimo nema viseocjenjivanja?Skogodino zovrsova utro?Prazniciseprebaczo sljedetugodinu? pak smo odluiili nevvosza nos, ve( vaspovestiu pustinjesvijpredslavilivom sedam ujetskihuda, isprpritu o hip-hopu mnogo drugih stvari.U'ivojte u Drvu znanja, o mi se nadomovos nitko nefe uhvatiti nespremne I . travnSvimavam takoaler elimosretan Uskrs!Drvo znanjaPS. Posjetitenasna www.drvo-znonja.c

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    3/48

    cta,zBENr PoKRETHip-hopHip-hopulturuzvornoine etiriosnovnolemento:rofiti,break-donce,J-ironjepuitonieglozbe,iksonje,skre[onje"sl.)i MC-ijonjeEMSI-jonje,onosbismoekli eponie).oitopolicu"hip op" oristiliuprviMC-iirodi itmo svojimimomo.

    i t hip-hopkulture ini povratak onosa r-nim Amerikarrcimanjihove eZnje a slo-bodom i socijalnompravdom. Bunt suameriiki crnci podeli zralavati kroz alternativni

    st i l Zivota.Poceli u se uoclj ivo dijevati, tvarat iumjetnicka jelana ulicama govorit iposebnimrjecnikom, pocetku azumljivin'ram onjima.Uhip-hopu espajaju meriiki sano bogatswu sku-pi automobil i, latni anci, i jepeZene) siva war-nost cnlaikih geta. Nemajuii ikovnegaleri jekistove, rn iAmerikanci oieli su autolak-spreje-vimaoslikavati idove.Ne posjedujuii lesne o-dije, na plocnicima u smisli l ibreakdance, leskoji zahti jeva elikuvjeit inu gotovoakrobatskesposobnosti. d ak odostupnih ramofona plo-ca napravil i u r-rovinstrument, warajuci ovu

    RopHip-hopvietskuuslovutekli 0-ihgodinoroSlogtolieco,od u zsiromoinihietvrti ospiielioglozbenemodneop iste.loko u ap lozbuhip-hoprihvotilinogi,nojveciroj operoo5uvijekemoie ocimeilurnim meriikimtonovniStvom. dglazbuod fragmenata rugih pjesama priiajuiikroz o svojupridu.

    Hip-hope pokret,a rap e glazba og pokreta.Ritmicno pricanje u pjesamama tari je crnackiizum, a Sirol

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    4/48

    rownonogimotrojuvorcemvoj oul ievoi svoieesklodbeecr,nio ecitironeionice.zagraclansl

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    5/48

    alnupolit i iku,druSwenuli ekonomsku ituaciju.Ni s rapom hip-hopom ijebilo drugacije.

    KrajSezdesetihpoietaksedamdesetihAmericije burno i nasilno razdoblje.U Bronxu,najsiro-ma5nijoj ewyorSkoj rnaikoj ewrti, bil o e to vri-jeme krvavih uin java izmealu rn adkih inejdZer-skih bandi.S vremenome svimapostaloasnodaulidne uinjave nikudane vode.Zahvaljujufi ovojglazbenojmodi bandesu podele oditi bitke ple-so m i repanjem a SkolskimgraliSt ima. ato ucrnaikomslangu affl e naii breakdanceli rap nat-jecanje. zum battlerhymea,j. borbene ime,pripa-da boksaiuCassiusu layu kasnijeMohammad li)koji je 60-ih ap-zezalicamaunimsamohvaleza -zivao omalovaZavaorotivnike.Veiinaprvihbreak-erabili subivii dlanovi andi, oj isuu plesu ronaSlinaiin zraZavanja.Jednad prvih najpoznatijihak-vih grupa bila e UniuersoZuluNationAfrike Bam-bate.U moduje uSlopisanje crtanjeautolak-spre-jevimapo zidovima.

    Hip hop e mladimcrnim newyorianima udiomoguinost da se izrazeslobodno bez ogranite-nja. Bila e to fo rma dostupnasvakome. erbalnavjeitina repanja, ao ni breakdanceli grafiti,nisuzahtijevalinovac niti bilo ka kvaposebna nanja,vei su se mogli vjeZbati prakticirati svakodobai na svakommjestu.

    x .SirenjezgetoU poietku je hip-hop postojaosamo u crnaikimlcvartovimamerickih elegradova. ijedugo akoi ostalo.Prva ap-ploia objavljenae 1979.u NewYorku.Bio e to singl grupe SugarHill GangpodnazivomRapper elight, prodan e u dvamilijunaprimjeraka. naiajno me z tog vremenae iJosephSaddler,oj i seproslavio od menomGrandmasterFlashETheurious ive.Slavue stekaoumijeiem zamiks-puftom inovacij ama aoStosu backspinning(pu5tanje lodaunatrag) punchphasingpuitanjena dvagramofona ste ploie s malim kaSnjenjem,Sto daje neobican itmiiki efekt). Godine 1982.snimio e super-hitTheMessage.

    lz vremena kad je hip-hop podeo izlaziti izcrnaikih geta (i polako najavljivao vjetsku nva-zijubreakdanceaoietkomosamdesetih,oj a e,jednako agloka oStoje poiela,oko 1986. re -

    1--"---stala) ne smije se zaobiii niti vei spomenutogAfriku Bambatu, zvodaia koji e spajanjem unka(crnadke lazbe oj a e sedamdesetihominiralaklubovima)s elektronskim zvukovima kakve semoglo cuti u europskojglazbi oga doba dao ra-pu oblik kakav iSe-manjema danas.Jedino toje oi nedostajaloi lo e sempliranjeeng, atnple- uzorak). i jede o tomeda se z drugihpjesamapresnimavajuazni zvukovi li cijele raze.Potomse "li jepe" na odredeni itam il i loop (ritmiikafrazakoja se neprekidnoponavlja) tako swarajunovuglazbenu jelinukoja sluZikao podloga ek-

    Hip-hopokretvoieeslovovezroiovookroz rofite crteie 0zidovimo.rofitiedonosegdiebroioiuumietniikoielo, okoriieneukuz spisivonjoociiolno0ng0iironihoruko0ulic0m0ronxo.

    DRVO Z NANJA 5 \

    :R

    Pokloniciip-hopoesto rgoniziroiu0tje-c0ni0 0olvorenome.)cjeniujue iestinesriconiotihovoz ozliiitu ozodinskuglozbu,C-jonjeevieitineleso.

    stu. S obzirom na dinjenicuda je hip-hopuglazbenom mislupoieo kao repanje a glazbe-ne frazedrugih zvodaca, apperimae tehnikasempliranja ri l i ino olak5ala osao.Prvi apperkoji se u svojoj pjesmi koristio sampleom io eKurtis Blow u pjesmi If I Ruled he Worldobjav-l jenoj 1982. a sample e potjecao z poznatefunk-pjesmePuntpMe Up.

    RozliiiteozePrije nego 5to su objavljeneprve rap-ploiehip-hop kulturapro5lae nekoliko aza,pa velikombroju judi rap vi5enije bio zanimljiva ovost.Oni

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    6/48

    6 H I P _ H O Pr-F

    FE . Ef,F,

    Afr. ika ambata, hiefRockerBusyBee,Wizard heodole, unl

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    7/48

    SEDAAA VELICANSTVENIHv 7 . -CudutorogvifetuPopisedomvietskihudo ntikeprvobitnoenoprovljen2.stoljecupr.Kr,modoomudeju rviputspominjeerodotsvojojPovijesti"joiu5.stoljecur.Kr. noj-groile-vinomovih remenoisoliudrugi rikipovjesniiuri.

    opisi ant i ikih iuda razlikovalisu se odautorado autora, rijetko su sadrZavalistegratlevine. pak, iini se da su se svi kro-

    niiari ant ike lagali ednom svi su spominjalisedamarobnihworevina.Najpoznati j i u zapisiAntipatera z Sidona matematiiaraFilona zBizanta potjedu z 2. stoljeia pr. Kr. Kalimah zSirena305-240. r.Kr.), njiZnidar aleksandrij-soj biblioteci,napisao e knjigu po d naslovomZbirka svjetskihuda, no sve Sto se o njoj danaszn a e naslov,er je izgorjelau velikompoZaruzajedno bibliotekom.

    Neki od t ih ranih popisaukljuiivalisu zidineBabilona paladuperzijskogkralja Sirusa,nokonadnie popissastavljenijekom srednjeg ije-ka. Na njemu se naSlosedam najimpresivnij ihgratlevinaStarog svijeta,od kojih veiina dotadnije preZivjela, gradnjom kojih su njihovi gra-ditelj islavil i el igiju,mitologiju, mjetnost,moi i

    AleksondrijskivietionikedinoekorisnoiudoStorogviietogore).Rodoskiolos io ekipodpozloceneroncevisok ko 2metro.mieitenebionoulozuu uku ootoku odosuliievo).znanost. eiinu cuda sv aosimVelikepiramide)danas moZemosamo zami5ljati pretpostavljatikakosu zgledala.

    KolosRodosoNa malomotoku Rodosu i la su ri grada-drZave- lalis,Kamir Lind.Godine 08 .pr . Kr .ujedinil isu seujedan eritori jsazajedniikim lavnim ra-dom Rodosom. odose ekonomski rzo napre-

    dovao,a imao e jake trgovaike ez es Egiptom.Zato ga je 305. pr . Kr. opsjeo Antigonid Make-donski,egipatski ival,s namjeromda skrSi gi-patsko-rodoski avez,ali nije uspio osvojitigrad.Godine304.pr .Kr.potpisane mir, a Antigonidovavojskaje za sebeostavila unovojneopreme.Sta-novniciRodosa uje prodali u spomen ajunaikuobranugradanovac uuloZiliu gradnjuogromnogkipabogaSuncaHeli ja, jedno za5titnika rada.Ki p e stajao 6 godina, vedo k ga 226.g. pr.Kr .nijesruSio otres.Pukaojena najslabijemnjestuna koljenima. ovjesnidarlinijeStari j i apisaoeda e bio veli ianswenak i u leZeiem oloZaju.komadimae leZao koro i jel imilenij, ve o 654.godine, ad e kalifMuavija svojioRodosprenio

    l r

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    8/48

    a euoa. sTAROG svtJETA

    ostatke ipau Siriju, a to mu e trebalo900 deva.Thnro e krug zawori o: kupio ga e neki Zidovskitrgovac z Edesse pretopiou orr,r2je.

    Hromoiice rtemideMramorni ramArtenide,boZice ova,divljepri-rode plodnosti odigaoe lidijskikraljKresr.rs.rEfezu poreddanaSnjegursl

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    9/48

    To lMohol ij ebi o edno d ud oSlorogsvijeto,li sedunos oluzi qnovompopisu,ojednoKineskimidompiromidomoojo Juinoi mer ic i .

    l

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    10/48

    I o e u pa. STAROG srzrJE-rA

    su l

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    11/48

    KAKC) NASTAJU, POSTOJE I NESTAJUPustlnf

    Stienovite,rekriveneiieskomliledom,ruceli hlodne,ustiniesupodruciozrozitouhelime,gdjeijekomitove odineodnemonjed25cm odolinookvodratnometru.obiiajeno je za pustinje reii da su "nego-stoljubivi" okoliSi u kojima se malobrojnebiljke, Zivotinje ljudi bore za preZivljava-

    nje u izuzetno e5kimuvjet ima.Suha li aridnaklima s manje od 25 cm padalinapo kvadratnommetru na godinu osnovno e obiljeZjepustinja.Takosu5ne vjetemogu zd rlati samo i jetke bilj-ke , pa veiina pustinja izgleda vrlo ogoljelo od-nosno pusto". ako h f i lmskisnimatelj i bidnopredstavljaju ao pjeSianedine, samo e oko .l/5pustinjana Zemlji prekrivenopijeskom.

    Reljef ustinja 5triji e i strmijiod blagih zaob-ljenihbrda dolinavlaZnih odrudja.Naime, esta-Sica ode usporava emijsko roSenje tijena ojimse swaraju inozrnatimineraliglina,pa e tlo pusti-nja krupnozrnato stjenovito.Bezbiljaka oje na-de povezuju estice,pustinjsko e lo lako erodiravjetrom i rijetkim ki5nim olujama.U vlaZnimpo-druijima debelisloj inozrnatog la nastalog emij-skim troSenjem tijena organskom rodukcijomvrlo polaganoklizi niz padineublaZavajuii trmi

    reljel a erozija e znatno smanjena bog vezanjaiestica tla korijenjemobilnog biljnog pokrivaia.

    Rijetkepustinjske luje mogu donijeti viSe odl3 cm kiSepo kvadratnommetru u samojednomsatu, ime se swarajukratkotrajnepoplavnebuji-ce velike erozijskesnage.Kako iestice tla nisuvezane biljnim korijenjem,voda ih la ko odnosiswarajuii gustemuljne bujice koje velikom brzi-nom zasijecaju eljefu obliku uskih kanjonaver-

    l l o -

    loko edinoiudi,rozmiilioiu6ipustiniomoomiSlio.pieiioneine, vegoiedvodesetostosvietskihustinioprekrivenoiieskom.

    TrogoviiSnih opinotlu0ustinietocomeu Cileu oiieice epotiecudnedovneki5e, ec ustorinekolikoodinolinekolikoesetokogodino.ustinjoAtocomoojsuinijoepustinioosvijetu.lloneke ienediieloveodne onjeod0,05 m iiegodiinie,rijetkistonovnicitocomekoiudoovdie iSonikodoepodo.

    tikalnih zidova i zaravnjenogSljunkovitog dnakoji se nazivajuvadi. Takvi suhi kanjo ni pruZajudobarzaklonod vjetrova,a zaravnjeno no izgle-da pogodnoza kampiranje, o zapravo u o opa-sna mjesta er se vodena bujica moZe pojavitiiznenadno ondakad kiSa e padneu samojpu -st inji,negou nekomudaljenom odruiju.

    No postoje stalnepustinjske ijeke, primjeri-ce rijeka Colora do u Americi koja svoje stalno

    :9

    -9Eo

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    12/48

    t z P U S T T N J E

    Riieko olcorotiecucirozpustiniskoloninskopodruijoeruorodiroelike oliiineogolielihtiien0. rodironitien0viti oteriioliini epotpunoeprozirnonoko emonikokvihrbonihogodivoio.kroz pustinju duguje prihranjivanju

    u udaljenom vlaZnom podrudjuMountains.Rijeka Colorado zapravo e u

    samo"u prolazu".Gdjeupustinie?podrudjana Zemlji nastajuzbog globalnih

    ruZenja. akoekvatorijalna odrui-Zemlje primaju Sundevu oplinu izravnije nego

    podrudja, u njima ne nalazimo pustinje.se zrak zagrlava i uzdile u viSe dijelovedje mu pada pritisak,hladi se, e on

    se djelomidnoprazne rop-pljuskovima.Drugi dio zraka kreie

    prema sjeveru premaZemlje.U suptropskompojasu, zmeclu15"

    35" sjeverne e 15' i 35' juZne zemljopisneaj hladnizrak one premapovriini uz pos-

    porast pritiska i zagrijavanje.Zagrijanizraka sposobnost eie apsorpcije lage,dime isu-kopnenapodrutja na koja se spuSta, tvara-najvefesvjetskepustinjena Zemlji.

    Ipak, ne leZe sve pustinje na oko 30o zemljo-Sirine ne nastajuuslijed sti h uzroka.Neke

    nastaju kao posljedica efekta "kisneTo su, naime,pustinje zaklonjeneod vla-

    strujanjaplaninskimmasivima, oj i"ukradu"svukiSuprije negovlaZnizrak dospi-do njih (npr. sjevernaArizona u k iSnoj sjeni

    Nevade istoinoj Kaliforniji).Za tred tip pustinjaodgovorane utjecaj hlad-

    trujena ople tropskeobale.Obalnioceanskomstrujome prelazefi na toplo kopno i oduzi-(primjer su pustinjaAtacamana

    w

    I l{oive6irojpustinjoenolozi eu tropskom,I ve6 suptropskonoiosu,zmealu50550\ sievenednosnouine emljopisneirine.--zapadnojobaliJuZneAmerike pustinjaNamibujugozapadnojAfrici). Pustinjenastaju zbog nji-hove velike udaljenostiod mora, pr i temu zraknoien vjetrovimana dugom putu postupno zgu-bi vlagu(pustinjaTaklamakan Kini).

    Posebanip pustinje e polarnapustinjaAntar-ktike, gdje se uz izrazito hladan suh zrak, nalaziu obliku ledenogpokrova zapravoveiina slatkevode na Zemlji.

    PustiniskiietorZagrijavanjemhlatlenjemzrakamijenja se njegovagustoda,pa nastaju azlikeu tlaku koje swarajuvje-tar. MaZne klime i oblaci ublaZavajupromjene utemperaturi raka, ok u suhimklimamabez obla-ka dnevne emperaturne azlikezrakamogu variratiod ispod0 'C do preko40 'C. Stogae vjetar adi usuhimpustinjskim predjelimanego u vlaZnima djenjegovusnagudodatno ublaZava vegetacija.OsimStouzrokuju ak vjetar,velike emperaturne azlikerazlogsu 5irenju stezanjupovrSine tijena,kojase

    a-t-, -

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    13/48

    I I l , l l l l . l ! l l l l , l \ l ) l l r . l \ , 1 L l l \ l L l l l . L \ . 1 , r l , t z l i l . L l , r jI t i , r r t t ' r l c l t ' J , o 1 , rr L r j r t , r n r , rr r r : r r t ' L i k t ' , , r l r L n tl r i l l , r r r t ' . r ' l . l tn t ( ) / ( ' n 1 ) \ t i L, l l t i , l t n t L t ] t i t . t l r i i . t ]

    I . l l . . r - I \ ' : :. , . r . r , l t l l , l' , t I L l ' r . L ' l ! ' * L )l r L . \ r ' r l . tr ' , . \ l i l l l ) t , r \ l t . i ; t\ l \ r | . 1 . ) L r \ l i l l l \ L , ii t t r r r t i r r ' s l r r l r r : t , l u r r l t n , , , L lr r L ' L r r 0 0 l . n r : , r 1 . . r i . r l ' i l r , l L r t , ti l n ( , r r , \ l i r r ' l ) r ) t l i, / r i ( ' l i l ( l l l l l l \ I L ( r / l l l l . ll t t l i l . r ' I ' i l l r ' l ) t r ' , , , . r t . t, , ' l i l . . ' 1 1 1 1 . 1 1 i 11 r . t t . L t L . r , r ' l ) 1 , t r ,. t . 1 t l t L t , t i t r L t t t' ,1 . t Z t I l t l! | t l t L t r i n t . t ) | l i t \ ' L , t ' . ' , , l r ,t . t L r ' l t r 'I i t \ l i Ir L , r n r r , t l r o n rL , r \ , t \ . i l . t i . t L r I \ l ( ) l l i . ( ) l ) ( ) , * , 1 ( ( ' l l . l/ ' f r l r n l i l l ( ) , 1 ( ) n rl ) r , l \ i n ( ' l i ) n r ' \ ( ' n i t ) ll \ . t l t , l r r , / , t. . . , . , , 1 . r . r . . : , . t . L L t . ,

    t

    PjeSconeine om i i ueus l i l edj e l ovon jov i e t r0 . 0 r i v i e t r i n is t ron ii nez l o i eno jv l e t ru )o l oz ioe roz i j edn0snok l0n j 0n i 0i es t i coi j esko ,o j i ep0k ep0n i r00m i rno is l run i . 0n t i nu i ron imje l ovon jem ,i nooko" n0p redu je "u sm ie rure t 0n j 0i e t r0 .\ i ( ' l , r I t r p 0 t l 1 7 , 'r ' , , , , 1 r ) ) r i ' I r ' l ) 1 r n r ( ) r ul i l r l r '1 , t t ' t l r l i t . t, r l , L L L , L t , 'l ) l t : t t l t t ' l . lr ' L ' l

    Di e\ l I l l o t l t l i ' ( i \ l t ( r ' l ) L t \ t i t t j \ 1 , , r 1 ) t 1 t ' . 1 ' . r l r ' l ) t r ' l \ t r l n ( )\ r ' l ) ( ) l \ l ( ' r l l ) r r l L 1 1 1 1 1 . 1 , 1 , '\ l r l r L , \ . r t z l r , ' L n , L n t , L. 1 | 1 1 . ' ' , 1 1 , l , l - 1 i l l r L . r \ , 1 : l r L r : : . . , ' \ , , r : \ ! n . i , , , 1 lr L t | , 1 ) L n t ' l l , r ! \ ( r ' | , t r i , i l | i . t i , , , , i l L . t : L | , , 1 1 . , t .\ ! l . l l l ) t l \ r ' r i l l ( l , l i l l ( l i i \ l ( ) : l l ' l l l I L l . ( ' r l l , l ! i l l l . ,s u l i l t t i t t o l , r \ i n r ( ' l r ! l r ( ) ! l ) t \ l ( ' l \ , 1 , t l ) l . l , t r l t , l . t L l t )l o r r | . t t l i n o t t n , t \ l l , I t i r l i r r l t , i L , I r l r ) l t U l I I r , l ) t i r '. . t 1 . t ' : t t t l l i l r t t t l ) , 1 ( l i i t ( ) l t tt . l l t . i l t : t i l , . t r : , 1 t . t t t , . ,l l l t s l ' . 1 l t ' l , l l l . l l . i ! L r L l l j r ' l l . l l l r ' l l L l r r ' l r r ) r l . l / r ' l l l

    0vrrkveluneust in ienostojudepresi j r rnrounu t rosn ios l ion t i nenu t r ru koje epovrenrenosl i jevojuodotoci ,l ineot iecuol ie renrol lofu.Suhol im o z roku ieokoi spo ravon jeodet o l ozen jeo l i , o edepresi joosiupnospu-n i ovo .o uho jeh l adno jv i so rovn il t i p l onoBo l i v i j io t punosusenojeze roj un is t ov i l onsobomo log o l i eb l j i nei do200metoro.bogisto lozeneol i ve epo joveioz i vo l us r r l i ne .

    D R V O Z N I \ N J A l 3

    \ - -

    l o ko up jesco r reL , s t i n j eeg0s t 0 l j ub i v ik l r r j ev ir rel ( rn0sos t r r i un r i l j en0d red i s t eb ro j n i hu r i s t oov0n t u r i s t o .roz oho ruesvc rke0d ine( l f zov0e l iP0 f i z -D0k0 [svev i sej ud i k i j a oD je i ccn i rnrnom o .

    I L , l

    l l , : l : l l I \ . , i l! ! ' r l l i l i l r \ l r l l L i

    l ) l l \ l l l | \ . i L l l l ' r i : 1 ,l r l l ,

    \ l L r r l r \ : 1 , \ . r ' : l ( ir l i l l l : I l l l t l r l l l \ r , ( l , l ( L

    \ , : , l . L L . t t t t , ,. i L

    Bi l j kei i vo t in je. . , : 1 , L . l . ' . : L \ . 1 : L i l . r l : l r ' I l l . r - , { i l

    ...'\.,-)'\.

    I . .l : 't'b '',

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    14/48

    l + P U S T T N J E

    u dijelovimabiljaka. Listovi su impresvudeni oskom ili sasvimesto maju rnje koje biljojedimakoji

    u pustinji onemoguiavada ih pojede. Biljkevlagu vrlo dugatkim korijenjemkoje

    o vlaZnij ih i jelova dubini la i l i l i5iemprikupljakondenziranumaglu.Welvitchiamirabilisneobitna je drevna biljka,

    iesto jedina biljka sjevernihSljunianihustinjeNamibu kojoj Zivi.Poiinjecvjetatik s navrienih20 godinastarosti, smatrase daneki primjercistariji od 2000 godina.Dugo se

    da se Welwitchiaopskrbljuje vodom po-dugadkog korijenja, medutim glavni izvor

    su oj kondenziranekapljicemaglena liSiupore zadrZavaju lagu.Welwitchiae razdvo-spola: azlikuju e Zenske muSke iljke. Na

    stabla oZivotno astudva istavrpdastog bli-,dugadva vi5emetara, oji na vrhu obamiru.Gmazovi u posebnodobro prilagoileni ustinj-

    uvjetimaer fiziolo5kim rilagodbama pona-

    voju emperaturu oristeiivanj-e izvore opline. Zbog toga troie manjevlasti-a m e potrebnomanjehrane vode.

    naiinomorijentacijeijelagu5teri zmijemogufu mjeru dodir s vrelim

    Da bi se rashladili,mnogevrsteguStera

    Cesti tonovnicipjeiionihkomenihvrucihusliniougmozovi.oko upustiniskivietiblizu kstremnimo,ove uhlodnokrvneiivotinierzvile izprilogodbi.lekevrsteokomoiuiiroku ovriinuogu,ito momogucovookopojuijesokiivezoprovospoduioreneovriine.

    Suholimo 0podruiiuustinielomibjugozopodnoifrici oieloeprevlodovotipriie ko 5milijunoodino.0 edoveloon0st0nk0elikogm0r0" iiesko,ijepieiioneine, isokedo400m,spodoiumeilu oiviie ine vjetskihustinio.

    vruiih ekosistema isokouzdiZu voje ijelo rep liiak i prednje ogeda bi iskoristili vaki aiakvjetrai smanjili ovrSinu odiras vrelimpjeskom.U pusti-nji su brojni guSteri z porodice skinkova,koji"plove" kroz pjesak posebnooblikovana lavatijeloomoguiava m kopanje anala kretanjespodvrelepovriinepijeska.

    PustiniolomibNa prvi pogled gole i nenaseljene, ine pustinjeNamibpodrZavaju edinswenekosistem akavnepostoji nigdje na svijetu. Pogled zbliza otkrivamnogobrojne tragove pustinjskih Zivotinja, kor-nja5a, kakavaca, rava,Skorpiona, aukova, u5te-ra i zmija. Vjetardonosisjemenke,djeliie biljnogmaterijala detritusa, oji su nekim organizmimanajvaZnijizvor hrane.Maglakoja se u rano utro

    :Yo

    IEoI Kokerboom,uiverree Aloeichotomo)t ' _I uglovnomosle 0slienovilimorovnimoI podinomouinoi{omibiiinosjeverozopoduI Juinoofri[keepublike.ripodoorodicii ljiljonolilioceoe)moie orostio8muI visinu. ukulentnokoiostoliice vloknostoI letto gronedliino uvoiuodu,okI evoporocijuprecovooitonorevloko0I li5cugr0n0m0.okolnion orodoristioeI logonetvrde ronevog rvetoooobolceI zostrelicee epremojihovuozivuo\ tobolocquiver drvo ozvonouiverree.Hnadvija adNamibom snovnie i edini zvorvodeza mnogepustinjske rganizme oji su razvilinizprilagodbi a njenosakupljanje.

    KaoStosu veiina pustinjanekada, geolo5kojproSlosti, ila podruija zelenebujne vegetacije,i u buduinosti ie ponovo z mnogih pustih stje-novitih ili pjeiianih podruija ponovo nestati ze-leneoazeugodne lime.Uzrokklimatskih rom-jena e dinamiianZivotZemlje.Nadajmo eda eiovjek, ijije utjecaj vesnaZniji na klimatske ro-mjene,smanjitisvojeeksploatacijske orivekoji-ma e do sadauzrokovaosamo Sirenjepustinja.Naime, ezumnom jeiom vegetacije ri l idno elako preworiti krajolik u pustinjski,no povratakie daleko eZi.

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    15/48

    PISAC - VIZ IONAR l 5

    s t o l s l \ o t 5 ( r t i l r r ( i l . r . o t t l a t t t , \ r i r t i \ r ' l ) l l r e , ] s L ' j r l ) L ltopisisanx) u sc nizali.U svonr ujarnbicioznije'nrornauu o[ l, . ,pulrkl928)HLrxley;reispitr. ir 'azuc'aspt'litc r.r\,r'errnoll clrtrSn,aclolilzrrje e kao ris-t inrrozbil jan isac.Nakon zlasl

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    16/48

    1 6 A L D O U S H U > < L E Yl{oprednedeie

    oman Vrli novisvijet dmah je prepoznatlasik.Pi5devaakana ilaje predvid-

    kojim e smjerom renutidruSweni znansweniDanasHuxleyjevedejeo djeci z epruvete,

    nZenjeringu, loniranju potro5aikomiSene zvudepoputznansweneantastike.

    Radnja omana dvija egodine532.p. F. poslijeHenry Ford, dovjek koji je prvi krenuo u

    roizvodnjuautomobila apokretnoj raci,e boZanstvo Vrlom ovom vUefu. ijeliwijete jednadrZava, oweiena masovnoj roizvod-posebicemasovnoj roizvodnjidjece z epruvete,

    veiina klonirana ako bi pridonijela eiojdruswa.Sva judska iia pripadajuednoj

    pet kasti, d najinteligentnijihlfi do poluidiotapredodreden a odredenu unkci-. Metlunjimanemazavisti,er ih se wake noii za

    "Feelies"lilmovikoji timuliroiuosietilo irisoopipoprikozuiueuAlhombri.likodLeninodvedeohnono edonokovilm,ono niemuoiedo e"nizokodvroton".

    "Svotkoripodosvimo",losiednood zrekooiimoeliudimoovriiemesnospiremozok.ZoAlfe o znoii ivotpun uiitoko.

    Mc'clutinr, edr.r ltanrapostoji Saiica re'zado-voljnih. Zbog svojenatprosjeine nteligencije o-trebni su drZavi, ali su iz istog razloga manjepodloZniutjecajima ego drugekaste.

    0dmetniciddruitvoJedan d njih e HelmholtzWatson, redavadpisac,nezadovoljan ivotomer je previSenteligentan aposaokoji radi (piSe ekstove ojimase jude hip-notizira dok sparaju).Za razliku od njega,njegovprijateljBernardMarx mavi5emana, ijelom zatojerje fiziiki slab sitan, ane zadovoljavatandardefiziikog izgledasvojekaste.

    Kaopsiholog,Bernard obivadopu5tenje apo-sjeti edan indijanski ezervatu NovomMeksiku,gdje za ogradepod elektritnim naponomo5 uvi-jek postoji "divlja5tvo".Bernard a sobomdovodiLeninu,prilagodenudjevojku koja osjei a uZas

    odvrgavaspirarlunrozga.'lakohu uvjerenjuda im e njihovpoloZaju druStvuod bilo kojeg drugog, potiie u slijepomprih-

    druiwenihvrijednosti.Tevrijednosti smi5ljeneu ako da svi buduza-

    Roditeljswo, obitelj i iskljuiivi osjeiajipojedincima liminirani u jer predstavljaju

    nestabilnosti.Umjesto oga "svatkowima". Svi esto mijenjajupartnere,a viso-

    pruZa mnoge oblike zabave kojiozornost d swarnosti.Jedand njih su

    koji stimulirajuosjetilaopipa mirisa feelies),gledaju a bi ispunili an da ne bi niStaiti o iemu ozbiljno azmiSljali.adniSta d

    ne pomaZe, avjetujem se da uzimajudroguoja e im pruZiti"praznikod stvarno-u m uzeti5toviSe roge pri-

    pravilima.

    nelagodu idjevSi ve e straine stvari ratlanje,starost,bolest i prljavstinu.Susretu ednog od"divljaka",Johna,sina edne "civil izirane" en ekojavei godinamaZiviu rezervatu.On zna itati, iima primjerakShakespeareovihabranih jela(za-branjenaiteratura) z koje e nauiio neobiine rije-ii i stekao deje o dasti ljubavikoje su sasvimusuprotnosti prihvaienim rednotama ivilizacije.

    BernardraZi dobiva opuStenjea'JohnaDivlja-ka" i njegovu majku dovedenatrag u London kaoznanstvene uriozitete.U prvo vrijeme,Bernard"divljak"vrlo su popularni,sve dok Johnovazgaife-nost nad civilizacijom e postaneprejaka. ako seJohn zaljubiou Leninu,5okiraga njezina iberalnaspremnost avodi jubav on e odbija.Naposljetku,pokuSava agovoritinekolikoDelta da se oslobodetakoda prestanu zimati voje ozesome. olazi oneredaJohn,HelmholtzBernardbivajuuhiieni.

    KoznobogozmiSljonjoTrojicaodmetnikadovedeni upredMustafuMonda,jednog od Kontrolorakoji predstavljaju rhovnuvlast. zrazitonteligentan, ustafa astupa tajaliSteda vrijedi Zrwovati zadovoljstvo uzbudenjekojepruZaju mjetnost, nanost religijau ime stabilnostii sreie koju pruZasustav.Ali kako donekle zavidiHelmholtzu Bemardu, rotjera h na edan otok.Mond odluii takoder da "divljak" mora ostati, paJohnpokuSavaoditi usamljeniiki ivotna ednomwjetioniku. Metlutim, opsjedajuga novinari gladnivijesti,a kad seu gomilikojaobilazinjegovwjetionikpojaviLenina, lijedi ragedija njihovsusret, abijensnaZnim mocijama rouzroii orgijeu kojima sudje-luje John.Sljedeiejutro, dajanjerje opustio tje-caju svijetakoji prezire, zvrSisamoubojswo.Huxle-yjevromanOtok z 1962.godine prikazujedruSwoukojemkombinacija nanosti,eligije zdravog azumaomoguiavadobarZivot wima. Medutim, azvojpridepokazuje oliko e takvorjeienje smatrao rhkim.

    Y44

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    17/48

    srlnPATrerur srvoRovlMungosi 1 7 0 -

    Mungosiostonjujuropske ijeloveStorogovijeto. ripodojuedu vi-ieri Curnivoro)porodiciibetki(Uiveridoe).odrijetlove toreskupineivotinjo oiemorotiti vedopoleoceno,j. dopriie ko 5milijunoodino.

    ungosipripadajuvelikoj porodici koja uznjih obuhvafa cibetke.Ta su simpaticnastvorenjanaveliko asprostranjena d ju-gozapadneEurope Afrike, preko Bliskog stoka,

    Indije jugoistoineAzijedo srediinjeKine.Neko-liko vrsta koje nalazimou Europivjerojatnoedonio ovjek.

    PoiovoIakose mungosi eliiinom ako razlikuju, ojavomnevjerojatno alikuju.Ukupnaduljinaglave tijelapatuljastogmungosane prelazi24 cm, dok bjelo-repi mungosnaraste dvostruko iSe.Tijelasu imtanka i izduZena,noge kratke, a rai iupani repdugadak djedne polovinedo tri iewrtine duZinetijela. Nju5kesu im izduZene, sa svakestraneglave stiiu se male, zaobljeneuSke.Vid im jeoStar, ai kao osjeti mirisa sluha.Na stopalimaimaju po ietiri ili pet prstiju, svaki oboruZan

    dugom,o5tromkandZom oju koristeza kopanje.Sve rste mungosa znaiavaju eritorij izluievina-ma analnihZlijezda.

    Bojadlake azlikujese od vrstedo vrste,a raz-like unutarvrstenastaju od utjecajem koliSa. atakavnaiin svaka ezajednica ajboljeprilagodilasvomokoliSu.ako nisujednolikoobojeni esto imse pojava oima sivkastom.pak,nekolikosevrstaodlikuje prepoznatljivim arama.Primjerice, ru-gastimungos ma uo-ljive amneprugekoje mu se

    Populorno prido Rudyordo Kiplingo o mungosupo imenu Riki-Tiki-Tovi oii ubiio zmilu, plodno jetlo zo dvo pogreSnovjerovonjo vezono uzmungose: do se hrone uglovnom zmiiomo i dosu otporni no zmiiski otrov. Niti jedno nije istinito.lstino je do ie, kodo se ukoie moguinost,mungosi ubiti i poiesti zmiiu, oli to nije jokodesto. lsto toko, somo su molo otporniii no zmij-ski otrov od ostolih iivotinio. Ugriz kobre usmrtitie vedinu mungoso.Mungos koli poku5ovo ubiti zmiju koristi pomet-nu toktiku do bi se zoititio. On stolno izozivozmiju, kojo go neprestono pokuSovonoposti.Tiiekom svokog nopodo zmijo ispusti neStosvogotrovo. Pritom postoie iscrplleno i sigurno metomungosu, koii je zoskoii i ubilo dubokim ugri-zom u lednu moidinu izo glove.

    Merkoti u zrozito ruitveno rslomungoso:iive u velikim oloniiomo,esto zojednicidrugim rstomo ung0s0li pozemnimie -vericomomolim lodovcimo.rl o uoktivnitiiekom ono cesto evidenoulozimobrlogdok ieikorenosuncu.spu5tajuniz lecla,a prstenastorepommungosusMadagaskaraamni prstenoviniZuse duZ repa.

    StoniiteUnutargranica vog asprostranj enja ungosinas-tanjuju sva moguia stani5ta, koja se niZu odrazinemorado nadmorskeisineod 2000 l i viSemetara.Nalazimo h u pustinjama tropskim ki5-nim 5umama, reZuljcima braslim ustomSumomi otvorenimprostranstvima rijetkim raslinjem.

    Stanovnici u raznolikih ipova savana odvrlo suhihdo vrlo vlaZnih, usto po5umljenihliposutih st i jenama.Nekim vrstamabolje odgo-varaju ravnjacis visokim i soinim travama po-druija s gustom vegetacijom,dok druge nalazi-mo u obalnim odrudjima urbanim redi5t ima,kojima grade domove u kanalizacijskim ijevimai vrtovima. Nekoliko vrsta nastanjujemo&arnapodruija il i svoje domove nalazi du Z rijecnihobala.Jedand njih,vodeni l i modvarnimungos,uvijek boravi pored stalnih voda il i u njima.Najie5ie su to naplavna rijeina u5ia u kojeprodire plima.Svojdom gradi u gustoj vegetaciji

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    18/48

    I A / \ A U N G O S I

    -zI.i

    Prugostiungosiiveu skupinomo.tjihovohprugostoloko obro oskiro,0segotovostopojuokoliiem.u 5a5 oji graniii s vodom - al i vedinu

    aktivnogvremenaprovodiu vodi er odliinoroni.

    da su spretnipenjaii, mungo-svog Zivotaprovodena tlu. SamodvUe- vitki mungos iz Afrike i madagaskarskimungos provodeznatandio vre-

    penjuii se po stablima.om grade na najraznolikijimmjestima.Neke

    kopajudobro osmiSljene rloge sasloZenimpodzemnih tunela. Drugi preuzimajubrloge ostalihZivotinja,pozemnihvje-

    kapskih ermitojeda. ako bi ovakvibrlozipostati njihova stalnaboravi5ta,mungosi

    iesto u stalnom pokretu, pa na istoj lokacijisamopo nekolikodana.

    Kao skloniSte,ali i kao mjesta za spavanje,m posluZiti upe u stablima li metl u kori-Supljine stijenama, amenimzidovima,

    panjevima napu5tenim ermitnjacima,ijevi ili odvodni kanali - uswari

    nudi razuman trenutan zaklon.ilovike

    velikog broja vrsta tek ih je nekoliko(nokturalne), najveii dio pokazu-dnevnu aktivnost (diurnalne).U osnovi, one

    su dlanovi amotneZivotinjeuglavnomnoiu, dok su dru5tvenije rstednevnopripadnici nekih samotnih

    bjelorepi, moivarni, iupavorepi imungos, onekad e okupljajuu paroveobiteljskeskupine,dok su sivi, prugas-

    i vitki mungosaktivnidanju.

    Tr i sanrotnanradagaskarska ungosa prste-nastorepi, ankoprugi smedi aktivni su danjutek ih povremenonalazimou parovima,dok sumadagskarskiSirokoprugi mungosi, koji setakoder okupljaju u parove,aktivni noiu.

    Mungosi pripodoju redu aiieri (Cornivoro),porodicicibetki(Werridoe).Rozlikuiemo lvrstuu 17 rodovo.Velitino:

    Duliino love tiielo: 24-58 cm.Duliinorepo: 20-45 cm.Prcdstovnici:Prugostimungos(Mungos mungol

    Gombiiskiprugostimungos(Mungos gombionus)Merkot(Suricotosuricotto)

    eupcvorepimungos(Bdeogolecrossr'coudoto)Crnonogimungos(Bdeogolenigrfpes)

    VelikisM ili egipotskimungos(Herpestes chneumonlSivimungos(Herpestespulve ub rtus)

    Indiiskisivi mungos(Herpestesedvordsi)Moli indiiskimungos(Herpestesiwonr'cus)Afridki vitki mungos(Herpestessnogul:neus)

    I Dokeskupinozvonkloniitopotrozi0I hronon,voimerkottroiori,motredi\ noilozokrobeiliivco0 lu li uzroku.--Veiina mungosa ma vlastiti teritorij, ali tek je

    nekoliko zrazito eritorijalnih.Stogaunutar svogpodrudja uglavnom podnose prisuswo drugihZivot inja, a ak i drugihmungosa. ivotnipros-tori razlikuju m se po velidini,5to uvelikeovisioraspoloZivost ihrane na odret lenoj lokacij i .NajvaZnijamjesta odredenestijene panjeveoznaiavaju izludevinama analnih llijezda. Umnogim su slu iajevima za oznaiavanj avaZnamjestana kojima uriniraju defeciraju.

    Dru5wene vrste mungosa - patuljasti, Zuti,prugasti merkati - Zive u vi sokoorganiziranimskupinama.Zuti mungosi i merkati, koji uglav-nom nastanjuju stapodrudjazapadne sredi5njeAfrike, uglavnom kopaju svoje vlastite sustavebrloga li koristeone koje su skopaledruge vrstemungosa ili pozemne vjeverice. Naravno, nijeneobiino da pripadnici svih triju vrsta Zive uzajednitkomvelikom abirintupodzemnihhodni-ka, ek pomalosvjesniedni drugih.

    Patuljasti prugastimungosimnogo eSie zau-zimaju napuitene ermitnjake.U njima e iskopa-ti nekofikoulazaiizlaza oblikovativeliku srediS-nju komoru za spavanje.

    Dok sepripadnici rupenalaze zvanskloniStau potrazi za hranom,pr i demu se zadrZavaju e-dalekojedni d drugih, jedanli dvaodrasla sta-ju u brlogu pazena mlade.Cestoedan pripad-nik skupine koja krene u potragu za hranomsjednena vrh stijene, ermitnjaka li na komad s-kopanog la i pozorno promatranebo i tlo u po-trazi za grabeZljivcima.S nailaskom opasnostiispustit ie prodoran vrisak koji ie cijelu grupunatjeratida potraZizastitu u si gurnostibrloga.

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    19/48

    Clanovi skupine metlusobno komuniciraju i-marenjem li sudjelovanjemu igrama hrvanja izadirkivanja.Na vrucini podnevnogsunca,goto-vo svi ilanovi grupe izleZavaju e i suniaju naulazu u brlog. Veliiine grupa varirajuod tek ne-koliko lanova oko pe t edinki)do 40 i l i viSe.

    0bronoBojamungosove lakepodudara e s bojom okoli-5a,Stopokazuje aje njihovaosnovna branamas-kiranje prikrivanje,e da na akavnaiin pokuiava-ju izbjeii opasnost.pak,ako o situacija ahtijeva,postajusriani hrabri.U slutajuopasnosti eki odnjih uvijek zvinu eda,uzdignu epove nakostri-jeSedlaku,Sto h iini mnogo krupnijima dvaputveiima od normalnevelidine.Na takav se na iinuiine mnogo strainijima eventualnom apadaiu.Satjeraniu stupicu pljuju, reZe laju, a svakogsuparnika oji im se previ5e ribliZisilovitogrizu.U isto vrijeme iz analnih Zl1ezda spuStajusekretkoji miriSe o moiusu.

    PrehronoMungosene moZemonazvatipravimmesojedimaje r se ne hrane skljudivomesom.Oni su prven-sweno kukcojedi pravi oportunisti u prehrani.Takose merkat,na primjer,hrani najraznolikijomhranom iako kukci iine viSe od 80e; njegoveprehrane.Mungosimasu prihvatljivi kao hranamali glodavci ostali sisavci,gmazovi njihovajaja, vodozemci,ptice i njihova aja, kao i raznevrste kukaca biljne wari, divlje voie, li5ie, go-molji i korijenje rava. Radijeodabiru svjeZe bi-jen plijen, al i povremeno e pojesti le5inu.

    Vodenimungos ma ednu od najspecijalizirani-ji h prehrana.Dok lovi u plifacima vodotokova,kandZama opa u blatu li prevrie manjekamenjei stijenjeu potraziza rakovima, koljkamali vodo-zemcima.Dobar e ribolovac,a prati ga glas daprovaljuje gnijezda rokodilau potraziza ajima.Mungos akojed,ba5kao Stomu i nazivkaZe, g-lavnomse hranivodenim akovima.

    Bjelorepiungoseosomlienotvoreniekoie oc rovodipotroziohrrnom.

    0etirimlodo erkotoislroiuiukolinuodbudnin komodroslih.Kadakreiu u lov na kukce,mungosinju5e lo iruju po nakupinama i5fa i pukotinamastijenau

    kojima se plijen moZe sakriti. stovremeno avi -ruju pod stijene kamenje,podiZu ga i prevriuiapama. Plijen - Skorpione,paukove, iiinke imnoSwokukaca nalazekopajuii.

    Veiinamungosa li jen raZipojedinaino. akoni koji ga traZeblizu edan drugome uglavnomlove sami. Mungosi rijetko primjenjuju taktikelova koje koriste neke druge druitvene vrsteZivotinja.Tek povremenose dogodi da nekolikopatuljastihmungosasuradfuje ako bi nadvladalikrupniji plijen.

    RozmnoiovonjeNavike u razmnoZavanju samljeniikih i noiuaktivnih mungosaslabo su poznate.Veiina, inise, ma dva do tri mladunca stovremeno, kotena zaklonjenimmjestima,u pukotinamastijenail i iskopanombrlogu. Brigu oko mladunaca re-uzimaZenka.

    Sezona azmnoZavanja ungosa azlikuje e odvrstedo vrste,al i se aestopodudara razdobljimanajintenzivnijih odiSnjihpadalina,osobito kodvrsta koje uglavnom nastanjujusu5napodruija.Mladuncise kote zaworenihoiiju, rijetke dlakepotpunoovisnio majci.Oii ie oworiti nakondvatjedna, a nakon mjesec dana podet & izlaziti izbrlogapod budnimokom roditelja.

    Boljesu straZen e avikeu razmnoZavanjuru-Swenih mungosa. Kod prugastog mungosa, na

    D R V O Z N A N J A 1 9 \

    O Veliki sivi mungos obidno iivi osomljenidki.Te k su tu i tomo vicfene porodidne skupinekoko se kreiu u redu, noso prislonjenouzrepprethodne iedinke. Cilelo kolono nolikuiedugoi dlokovoi zmiii.O eini se do potuliostimungos u Kenili iivi soZutokljunim Von de r Deckensovim kljunoroS-cem u surodni i. Sisovci ptice kreiu se zojed-no : ptice se hrone kukcimo koje su iskopolimungosi, o zouzvott ih upozorovoju no noilo-zok grobeZljivco.O Merkoti se uglovnom hrone kornjoiimo,osobito onimo iz porodice Scorobeidoe. No je -lovniku su im desto i lidinke dnevnih i noinihleptiro. Prehronu potuliostog mungoso toko-der dielomidno dine kornjoii.O Mnoge su vrste mungoso zohvolni kuini lju-bimci. lpok, mogu biti prenosioci blesnoie, ponjihovo drZonleu blizini judi nije preporudliivo.O Mungosi su uneseni u mnogo podrudjo dobi se spriiedilo pretierono rozmnoiovonje "5te-todino" - no primjer itokoro no plontoiomoiederne trske no Hovoiimo ili zmijo otrovnicono otoku Mlietu. S vremenom postonu prob-lem, jer uni5tovoiu i dovode do rubo nestonkomnoge outohtone vrste.

    . 1Izzoa9

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    20/48

    zo A/\uNcosl

    nekoliko Zenki unutar skupine ostajeu isto vrijeme. Svakade najvjerojatnijedva do tri mladunca iako h moZebiti tako 5estu leglu.Svi mladuncidrZese zajednoui sisat e bilo koju Zenkuu laktaciji,a nemajku. Dok Zenke zlaze u potraguhranom, mladunce duvaju edan i li dv aoji ih prenosedvrstimstiskomdeljustikoZena vratu.Kodvetine vrsta mungosagraviditet raje okodana. pak, mali indijski mungoskoti ved 42nakonparenja, ok tankoprugimungosnosi05dana.

    0brozovonjenutor kupinekoji su nakonokota teSkisamo oko 20ubrzano rastu i razvijajuse. Kadapoinukrutu hranu, hranit ie ih i ostali ilanovia potet ie im se pridruZivati na "grup-m izletima". U dobi od detiri tjedna poiet ieda hranunaalu sami.Zuti mungosi merkati slijede st i obrazacpr ibrizi za mladunce.Merkati ma-samo edno leglo godi5nje, ijekom srudenogprosinca,dok ih Zuti mungosi mogu imati i

    Skupineprugastih mungosa akoder moguviSeod jednog leglagodi5nje zabiljeZenado ietiri, iako uglavnom ne od samoZenke.Mungosimotriiorhotu

    zrazitodru5wenmungos patuljastimun-s- Zivi u drugadijem ruSwenom oretku.Bezkoliko velika skupinabila, razmnoZava eedan par. Na ielu cijeleskupinenalaziseZenka, a sljedefi najviSe angiranije njezin partner.Za ovakvouredenje razmnoZavnje amo ed-g para odgovorna e dominantnaZenka,kojaseksualnoponaianje kod podretlenihZenki. S obzirom na takav poredak,patuljastihmungosa esto traZeskupine

    llokonroviditeto,koii rojeoko |tiedonr, erkotiobiino ote ddvodo etirimlodo.Mojkoh dojiotpri.likedesetiedono.

    Uodeniungoseneobiconerhronugotovoskliuiivotroiiuplitkimvodotokoyimo,ko-iimo od oneniemil i ubloturoiirokoveSkoliko5e.llroni e ribomkoju spijeloviti.

    Potuliostiemung0soposlentiiekomitovogdono.lvobucnostvorenieloso enojroznolikiiimgundoniemkriionjem.iv i uvelikimkupintmoodpo20 edinki,o deSovoedocijelo kupinoponekodopodnei ve6i lijen.

    u kojima se nalazesamo edan il i dva postarijamuZjaka.Kad h pronatlu,pridruZuju m se er imto poveiava mogudnost razmnoZavanja.Kadase dominantnaZenkaspari okoti, brigu

    oko mladunaca ii5ienje, grijanje,hranjenje,padak i dojenje - preuzimaju podretlene odraslejedinke. KadadominantnaZenkaugine, skupinase obidnopodijeli na nekolikonovih.

    Mungosisu usvoiiliosebujonnodinotvoronioliuske oieto. Oni iojezgrobeprednlimudovimo snoino go, izmeclu troiniihnogu,boceunstrog u nekidvrstoblekt.No isti nodinrozbiioiu ju3turepuievo,o vodenimungosiSkoljke.

    AIZ

    I

    i

    :c

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    21/48

    - - - - - {SVIJET IJ DVIJE DIMENZIJE

    ajpoznatije karte su takozvanepreglednekarte, koje prikazujumno5woobiljeZjapri-kazanogpodrucja.S druge pak strane, e-

    matske li pojmovnekarte usredotoiujuse na e-dno obil jeZje, r imjericeemperaturuli padaline.

    Da bi bile korisne,karte se moraju redovitoispravljatiu skladus promjenama oje se zbivaju(n aprimjer, radnjanovih l i ru5enje tarihzgra-da i cesta).Kartesu vaine za odredivanjegrani-ca , od malih posjedado cijelih drZava.Ka d semijenjaju granice, moraju se mijenjati i karte.Kartografi u ako morali unijeti velike spravkesve karte Istoine Europ e SovjetskogSaveza,ersu se nakon previranja koja su obiljeZila krajkomunist icke ladavineedna za drugompocelepojavljivatinove drZave.

    21 .--

    ncl

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    22/48

    PRTAnJENA KARJATAU takvommjerilumoZe ena kart iprika-

    podataka.Oblici krajolikapri-se najdeSie zohipsama smedoj boji (li-

    spajaju mjesta iste visine). Osimzavodi izraduju karte i u

    ukljuiujuii i planovegradovanapojedinainezgrade,obiteljske

    vrtovi.iroko podrudjeprimje-Cesto se upotrebljavajupr i orijentacijskom

    potjeae z Skandinavije. ri -rdanjesu utrke u prirodi, destokrozeren, uz pomoi kompasa karte. Da

    uspjeini, takmiaarimoraju dobro procije-su pretriali brojeii korake, e

    sa karte kako bi ih pre-

    l|A'| ilA

    poznali u prirodi. Takotlermoraju znati odreditistranu svijeta prema kojoj se kreiu. Drugopodruije deste primjene karata u rekreaciji eplovidba. Posadamora znati koristiti pomorskekarte obalnih voda kako bi sigurno upravljalabrodom uz kopno.

    Tematske arteobradujuSirokopodruije tema:vremenskeprilike ili raspodjelustanovnistva linekogprirodnog bogatstvau podruiju koje prika-zuju.Tematske artedijelese u nekolikogrupa.

    Na izolinijskim kartama koriste se lini je kojepovezuju mjesta ste vrijednosti parametrakojikarta prikazuje. Recimo, zohipse povezuju svamjesta ste visine u nekom podruiju, a izobaresvamjesta stog laka. Posebno u korisneza kli-matolo5ke sinoptidke arte,gdje linije prikazu-

    ju temperature izoterme), r it isak zraka(izo-bare) ukupnepadavineizohijete).

    Projektantigradovakatkad koriste izolinijskekarte.Kad reba odredit i mjesto za novi super-market projektanti moraju procijeniti koliko iega ljudi posjet it i . Tada izraduju karte kojeprikazujupotencijalnomjesto za supermarket aizokronama linijamakoje pokazuju ednako ra-janje putovanja nacrtanimoko njega. Pomofutih linija projektantimogu procijeniti koliko ljudiZivina 15,30 il i 45 minutaputovanja d super-marketa.

    Na mnogim ematskimkartamakoriste se sim-boli i razli i i te boje da se izrazeveli i ine. Nekepopulacijske arte sadrZe odkice kako bi prika-zale podruija s razlit i tomgustoiom stanovnis-

    (

    I 1-.

    Korto ievernogdiielo ohroinoojoprikozuieuristiikoodrediito.lekidetolii, oprimieriirinonekih esto,nocrtoniuuve6oni.

    Roiunoloemogukorisliti oko isedobili lok iiogromiizodreilenogmierogledonio.voidijogromrikozuieguslocuoselienosti,oko egledouinopremoondonu.ecovisinoinije znoiovovecu ustocutonov-ni5lvo. oiunoloetoko rogromironodoseneprikozuiuliniieznodoivii ihvriiednosti.#

    KortodiiogromstonovniStvovijeto.Povr5inovokedriovezroiunotoepremoroiustonovniko.ovoitemotskoiortiAustroliio ouzimomoniuovriinupremor0iustonovnikoegostvornosti.' Pomorskoortoprikozuieektorevie-tioniko o leedlesRockuootokuWright. rikozoneudubine oro,rstomorskogno, mjer

    mognetskogievero,te detolii ooto supoloioiiodoroolupino.

    -1**:"=?-::

    I.il

    DIJAGRAM OJIPRIZAKUJERO J TANOVNIKAI mm'=800000 stonovniko^Tl,:;:.

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    23/48

    DRVO ZN,ANJA 23 \

    Dio eljelneortemorskogno stocnogAtlontiko egendom.okvo ortoemeljiseno isu6omoiereniooiozvodeoceonogroli.voko ierenierikozonoie ednomrnomockicom.wa. Skupovi oiaka prikazuju koncentraciju ta-novniStva.Siroko razmaknute oike ukazuju daje podruije rijetko naseljeno.

    Za povriinske kartogramekoriste se razliiiteboje ili nijanse ste boje za prikazivanje ustoiestanovniitva li sliinih podataka stopenatalitetaili kriminaliteta).Vektorskekarte prikazuju kre-tanja, primjerice razlidite putove svjetsketrgovine l i miglacije tanovni5wa. ir ina trelicegovori o kojim se veliiinama radi.

    -1- . t.: rl

    " t )'r{ .' " ',-/ ;,.1",ua,""{;i-_, .q- .3_, ..41"ce,/ '+ -'t-F{)

    rolJ ,z_ { 8r \- -._._--

    | -z -- . t 62 |Sa n d ( 4 - / - ' ':'L-;'"{r 'q.r:ari.tr "\"$ \t.l'1

    Dubino vode ie u fotomimo (1,83 m) zo noin i iu oseku.Tomnoplovo boio oznotovo vodu dubliu od 3 fotomo.Svietionici: Fl - bljeskovi, Occ - svjetlo no prekide,iso - izofozno svletloPluiode: B=crno G=zeleno R=Crveno W=biielorodor rellector - rodorski reflektorKvoliteto morskog dno:F - muli G-sitno komenie R- stiiene S -piiesok5h - obroslo ikoljkomo 5n - sitni i l iunok

    ,6s.sn.,9

    3l mihs O95;

    Topolo5keartevrlo su st i l izirane. a primjer,karta koja prikazujeshemu Zeljezniike li auto-busne mreZe ne treba biti nacrtana u toinommjerilu te biti geografski oina, je r bi to moglozbuniti putnike. Njima treba jednostavancrteZkoji pokazujesmjer kretanja stanice,kao 3to suobiino kartepodzemnihZeljeznica svijetu.

    Kartodijagrami u matematiakidijagrami kojiprikazujugeografskenformacije ako da izgleda-ju kao karte.Na primjer,kartografimogu prikazatistanovniSwo vihdrZava vijeta ako da e povrSi-na svake rZave roporcionalna jenomstanovni-Stvu.Oblici zemaljana kartodijagramune moguodgovaratinjihovu stavarnom bliku, no u karto-dijagramu se mogu tako postaviti da oblikompodsjeiajuna kontinente.U kartodijagramu blik

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    24/48

    ?A PRI,VIJENA KAR/A-|-A

    daltko nranje aZa n d statistiikogpodatka oj iprikazuje.Velikbroj karataprikazujurezultateznanstvenih

    eolo5ke arte,primjerice,prikazujupojavljujuna povr5ini.Koriste h

    oj i gradeceste, ude Zeljeznice, aoljudi koje zanimageologija geografija.Kartografi zratlujugeoloike karte u mjeri limal:10 000 do l:250 000.Drugekarteprikazuju

    tla, dok geokemijske prikazuju koncen-elemenata ao 5to e uran, a temelje se na

    sedimenata adenimu koritima rijeka.primjenu su naSle u potrazi za

    Kartedrugihvrstamoguse koristitiza znanstve-arte aspodjelejudskih Zivotinj-

    naprimjer,mogu pomoii znansweni-da shvate a5tose e bolestipojavljuju.

    KoriStenjeorotokartama judi morajuogranidenja arata,od kojih mnoga

    bog mjerila karte.Ceste, ruge rijekedestose ne mogu prikaza-er bi crte koje ih prikazuju morale

    gledati mikro-Na karti u mjerilu 1:10000, cestanacr-

    crtom u prirodi bi bila0 metara.Na karti u mjerilu l :50 000 ista

    debelacrta predstavljala i u prirodiSiroku 100 metara,dok bi na karti u mjeri-

    Sirina esteu prirodi bila 500 meta-e na karti 2 milimetra.Faktorimjerilaprisiljavaju artografe a skrive

    obiljeZja a kartamau malim mjerilimakakoprikazatina karti. Na kartamas mjeri-

    UmietniikirikozsotelitolovstorBlock R oji ekoristi oGlobolnipoziciiskiustov.IokYi oteliti u on-sironi 995.odineomogufuiuoiscioodredioloioiiliogreikom oniomdnekoliko eloro.l(or isteseiucivi lnesYrhe,oomeriekovoisko oie romi-ieniti ignol osolelilooko osetoGnostnonji o50-100 etoro.[onsironie4sotelilooitoloeviSedmiliiordudohro.

    linra nranjinr oc l l:50 000 cesto nije moguieprikazati svaki zavoj ceste na strmim padinamaplanine.Premda u prisiljenipojednostaviti akvekarte, kartografi uspijevaju woriti dojam krivu-davosticeste.

    ToinostdetoljiDrugo ograniienje karata e kolidina nformacijakoju sadrZavaju.Topografske karte u mjerilu'|:50 000 ne mogu prikazati kako se koristi ze-mlji5te, osim 5to prikazuju zgradenapodruija iSume, e ne mogu prikazati podzemneobjekte(pothodnike vodovodnu li kanalizacijsku od-zemnumreZu).

    Druge vrste karata mogu prikazati viSe nego5to e na prvi pogledvidljivo. Britanske eoloSkekarte zratleneu mjerilu l:50 000 prikazujuboja-ma i simboli ma izitke karakteristike sastav ti-jena od kojih se sastoji eljef U pozadini e otis-nuta topografska karta u sivoj boji.Geolozimogu usporediti konture topografskekarte s granicama zmedu podrutja razliiitihvrsta stuena,da bi vidjeli ne samokako zgledajugranice podruija na terenu nego i pod kojimkutem su slojevistijena.

    Gitonleorotoeitanje karata e neprocjenjiva jeitina. Da bi jestekao, ovjek mora biti sposoban amisliti slikupodruija pretvarajudi vesimboles karte u swar-ne karakteristikeerena.

    Razumijevajuii imbolekoji se koriste u topo-grafskimkartama, eografimogu predstaviti ra-jolik. Naprimjer, zostanak ovrSinskogodotokau podrudjus iestim ki5amamoZe znatiti vapne-naiku visoravan, dje se povrSinskaodacijedi u

    podzemnisvijetSpilja prolaza. zvori poredaniuliniju mogu ukazivatina granicu zmetlu sloja sti-jena koji sadrZivodu i vodonepropusnogslojastijenakoji spreiavadaljni tok podzemihvoda.

    PuteviozvoioKoriStenje aiunala danas ma veliku primjenu ukartografiji.To je posebnovaZno u proizvodnjispecijaliziranih arata koje koristi mali krug ljudii koje se mogu koristiti izravno na zaslonimaraiunala l i na posebnim kranima.

    Raiunalase mogu koristiti i za pohranjivanjepodatakas karata.PoloZaj analizacije, lektrii-nih vodova,plinovoda slitnih javnih instalacijajednom su ucrtani u karte. No kako su se doda-valepromjene,karte su s vremenompostajalene-pregledne. nekom hje trenutku rebaloprecr-tati, sto je proces u kome se ponekad avljajuljudskepogreSke.Medutim, takve nformacijesemogu sada dobiti digitaliziranj emkarata spre-miti u radunalu.RadunalomoZe iscrtati Zeljenidio karte prikazatisamo mali dio mreZe nstala-cija na zahtjev korisnika.Mjerilo prikaza ako semoZemijenjati da se uode detalji na karti.

    Pohranjivanje digitalnom formatu ima tako-der prednostda se karta moZepromijeniti ili is-praviti mnogo brZe ednostavnijenego to je tomoguie s uobiiajenim kartama.

    InformocijskiustaviVaZannapredak kartografiji pruZio je Globalnipozicijski sustav(GPS).GPS e naiin trenutnogodretlivanjapoloZajaprimanjemsignalaod sate-lita koji kruZeoko Zemlje.Ta ehnologija koristise za navigacijubrodova zrakoplova,kao i zageodetskopremjeravanje emlji5ta.

    Premda e korisno i poznavanjevlast itogtoinog poloZaja,vefina ljudi Zeli pronaci putpomoiu putokazado odretlenih okaliteta mjes-ta. Upravo u je prebacivanje eografskih odata-ka u digitalni ormat ako vaZno.To e dovelo dorastanovegrane ndustrije koja se zovegeograf-ski informacijski ustavi li GlS.

    Kombinacija ustavaGPS CISkori5tenae s ve-likim uspjehom Zaljevskomatu 1991.godineza navotlenje ojnika i projektila do njihov ih ci-ljeva. Slitni sustavi koriste se za orijentaciju umirnodopskimuvjetima, e u podruijima lokalneupraveza planiranje ovihkanalizacijskih ustavail i promjenu granica zmedu okruga u skladu sporastomstanovniSwa.

    Takvisustaviomoguiuju i raiunal nu navigacijuu automobilima.Pri tome je GPSpovezans ba-zom digitalnih karata osim Stovozaiu pokazujegdje se njegovautomobil trenutno nalazi,koris-tedi najnovijealgoritmemoZe scrtatiput izmeduvozaca njegovaodredi5ta.

    Stvori ojedolozeUz ovakobrz tehnoloSki azvojneie trebati dugoiekati da se na trZi5tu pojavedrugi navigacijskisustavi, oji ie biti dovoljno eftini i malih dimen-zija da stanu u dZep.Talo'isustavibi sluZili kaovodiii do odredenih muzeja li restorana, e bikorisniku pokazali kako da docle do bilo kojelokacijes mjestana kojem se nalazi.

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    25/48

    ANE DIJ USPOAN EN U 2 5 . -Fotogoffupolugo zo premotonje f i lmo

    okidot zoporo

    pento9onolnoprizmo pokozivoiveliaine otvoro

    zoslonop o ru g o zo

    v ro c o n ie t i lmoJednooki et leksniiotooporat korist iiznren ive ob ektive.Ovoj model imo ruinoncmjeitonje otvoroz o s lo n o t ro jo n iaekspozic i je . b jekt ivsec n < i n i i n c l < e d n n rodvojenih ecc. Zcporprel

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    26/48

    6 F O T O G R A F T J A

    KodokovBoxBrownie"0to0p0r0tokovebi opopuloronko1950. odine.modv otroii lo: ertikolno,od eu oporot ledoodozgo,drugozoobiektivo.elikupozorrrost. Daguerreovorniste-

    ,ploiaosvijet l jenakameri emijskije brade-se dobije otografija.Ako se snin'raloi5eodotografrje, roralo se koristiti viSeploia.

    Thj e nedostatak rzo Lrklonjen ad e EnglezFox Talbot manje od tr i t jedna

    predstavljanjaagerot ipije redstavio rv iroces.

    U procesunegativ-pozit iv bradujese foto-'rateri jal kamerida bi sedobionega-

    To znacida su svijet la tamnapodruijasliketo e na slici anrrro,ra regativue

    U drugorrr i jelu procesa, e-se korist i da se napravislika na drugomaterijalu. opet su svijet la

    odrucja amijenjena,ako da su na pozi-svijet la tamnapodrucja a svojim nj est irna.

    Najstarija saiuvaua fotografija Foxa Talbotae I 835.godine, prikazuje rozornje-kuie u Wiltshirer.r.ao oto-osjet l j ivimate-e papirza pisanje moden ,r topi-

    srebrenog itrata, trebalonr u e pribliZno 0da ga osvijet l i .

    Populornootogrofijopoietku su senegativi adil ina staklenoj loci

    i lma. No Kodak e 1889.predstavioe nrogao nimit i iSe oto-na f i lm koji se namotavao, zat im bi se

    ilnr zanriic 'niorovinr. )o t i ( l ir se vc d

    Pri otogrofironjuvjetlostlozi roz biektivi proiiciroen0 ilmu.oslon dreiluieolikiieotvor biektivotimeeodreilenovietlino\ fotogrofiie.aosjet l j ivost oto-osjet l j ivog remaza emulzije)toliko poveialada e uobiiajeno ri jenre svjet-l javanjaznosilo io sekunde. o unapredenjeevelikaprakt i inost amera f i lnrorn anamatanjebrzo e amaterskuotograf i ju retvorilo hobi.

    Prvesu karnerebile ednostavniureclaji.Obje-kt iv na ednoj stranikut i je projiciraoe sliku nafoto-osjet l j ivu loiu na drugojstrani.Fotograf jekontroliraovrijeme osvjet l javanjaekspozicije)foto-osjetljive plode owarajuii owor objektivapotrebno rijenre. uvjet inra puno svjet la, ri -jerneekspozicije e skraiivalo, u sluiajuprigu-Senogsvjetla o se vrijeme prodr,rZivaloa bi sena plocimoglasnimit izadovoljavajucalika.TrojonjekspoziciieTakav aiin pode5avanjakspozicije io e prik-ladan a one ekspozicijeija su rajanja i la rela-t ivno duga. No kad su ekspozicije ranje odsekunde ostale obicajene, ojavila e potrebaza mehanizmom a upravljanje aporonr zat-varaiem). Moderrri otoaparat inajceSie majunekolikobrzinazapora, rasponu d l/2000doI sekunde.DuZeekspozicrje e postiZuowara-njem zaporapotrebnovrijenre.Dok su neki za-pori cisto mehaniikiuredaji,druginra koji sunajieii i na modernim otoaparat ima upravljarnikroprocesordnosno acunalo.Osim mijenjanjenrbrzine zapora, kolicinasvjet la ojapadana f i lnrnroZe e kontrolirat i aioi it 'dannac'irr.t l i i irra ot\ 'oraol) iel(t ivamoTc

    totogrofijoorenevrpceoiuesnimioSkot lerk oxwell1861.odine.opro-vlienou ri negotivo,zo vokurimornuboju oedon.Primorneoje vjetlosu rveno,elenoplovo. iieSoniemdviju rimornihoionostoiuulo,modro-zelenogrimizno.vetrizojednooiu iielu.

    Neutronogrolskolikooto-op0r0t0oleil lex5[86. ,loiine sli ion nimoniuendgenskimzr0k0m0,li sekoristi nop eulronomiesto\ rendgenskihr0k0,e sliko odrii ise etolio.

    4

    se sn'ranjit iaslonomblendonr)e tako ogranii i-t i kolicina vjet la oja ulazi u objekt iv.FotografobicnopostiZe otrebnLrkspoziciju oriStenjenrveiegotvorazaslona nranjinr rerrenom kspo-zicije l i nranjeg wora zaslona dulim vrenrc'-nom ekspozicije.

    0dredivonjekspozicijeVeiina otoaparatamoZc' e prilagodit i a foto-graf iraujeu razli i i t inr svjet losninr vjet ir la i srazli i i t im osjet l j ivost ima ilma. Odgovarajuiepostavke dredujuse svjet lorl jeronr. svjet lo-nrjeru fotoelektr i ini clenrent rrr jeri t t tettzitetsvjet la prikazuje rimjerenu ombinaciju tvora

    Crno-bijelii lm zrorleneodplosti ineoli lepremozoneoto-osietljivommulziiom.o esloiieloline oiisodrii ristole rebrenogologeni-do.Zoititni lo jspreiovo ehoniikoitecenjo.

    Emulziioilmo boii 0stoiieod ri 0dv0ien0slojo sietliivooprimorneoje plovu.elenucrvenu.elenicrveniloi uosietliivino viet-

    o tv o r t ro z i l o o b je k t i v t ro z i l o

    - - s v ie t lo s t k o jo u lo z i u t ro z i l o

    i : s v je t lo s i k o jo u lo z i u o b ie k t i v

    o b rn u to s l i k op r i z o ro n o t i lmu

    i r i s d i j o f ro g mo ,zo s lo n

    r:lr< r . .

    '*"3*uuu3***fo to -o s ie t l i i v i r i s to l iu z c lo t in i- o O A 0 0 ^ @ g$ O e 6 o - S o

    &' 0ae\ 6

    9 &B O@o qo L&i,l**-ff,fio!669?;"''e;'o',e't'

    \ lost loveoje,oseono pii0 utomiltru.\-

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    27/48

    TELEOBJEKTIV D 250 MILIMETARAskolo dubinskeoitrine

    io r i3 to (u metrimo istopomo)prstel zo podeiovonie oitrine slike

    prsten zo odreali-vonie velii ineotvoro zoslono

    mehonizomzo podeio-

    vonje o i tr inezoston

    zodnie lece obiektivo:3 elementq, 2 su spoieno

    Teleobjektiv o 35 milimetorski ednooki refleksnifotooporot (gore). Premdo je unutroinjost oboje-no crnom bojom, priguiivodi su potrebni zosmoniivonie et leksi ie o jo bi pokvori lo l iku .

    priguiivoiiodbijenogsvietlo

    Dvije fotogrofije (dolje) sninrljenes istog miestoo l i s roz l id i t im biekt iv imo. i jevo e snimlieno ostondordnim obiekt ivom, dok le zo snimoniedesne koriSten eleobiektiv.

    konu olozo pomi-conje lece

    prednje lece obiektivo3 odvojeno elemento

    o.9

    3.9o

    .so

    o

    # DRVO ZNANJA 27\zaslona vremena ekspozicije. Mnoge kamereimaju svjetlomjer ugraalenu kufiStu, tako dafotograf odretluje samo vrijeme ekspozicije asvjetlomjerautomatskiodrectuje postavljaprik-ladanowor zaslona.

    Kojo ombinociio?Najprikladnija ombinacija wora zaslona traja-nja ekspozicije ovisi o tome Sto se fotografira ikakvi se specijalniefekti Zelepostiii. Na primjer,ako se Zeli otografirati nekoga kako trdi potrebnoje namjestiti ratkovrijemeekspozicije a bi slikabilaoitra. Metlutim, otvor zaslonamora biti velikkakobi dovoljnosvjetlado5lo do filma u kratkomvremenu.FotografmoZeZeljetida trkateve nogeizgledaju zamuieno kako bi se dobio dojambrzine. U tom ie sluaajunamjestitiduZevrijemeekspozicije manji owor zaslona.Ako se jo i ifotoaparatpomidekako trkat prolazi, ada ie setrkai vidjeti asnodok ie pozadina iti zamuiena.

    Otvor zaslonane odredujesamokoliainusvjet-la koja ulazi u ap arat nego dubinskuostrinu naslici. To je podrutje udaljenosti od kamere ukojem su objekti jasni odnosno u Zari5tu.Velikowor zaslona daje malu dubinsku o5trinu, iobratno,mali owor zaslonadaje velil

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    28/48

    2 8 F O T O G R A F I J Ai lao i t ra ,a s l ikace b i t i manja . ko e s l ika

    di o prizoranro2e eprikazati a stojpapira.Druginr i jecinra, bjekt iv zah-povrSiur.rzove se 5irol

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    29/48

    5r_o cEAno Pr-r-r u-rRA? 290ne[l5cenfelotklvodGovorimoi o onei iScenjulotkihvodomisl imoooneiiScenuodukonolo,0t0k0rijeko,izvodnovedopodrui jo i je5onjouslonimvodomo.estouoneiiScenezotvorenelotkovodneovri ine:bore,ezero,u ok l judsketvorevineuo to u el ikuspremiStoode.f i r r t ' t ' r i r ' t r r j t l . r t l ' i l r r , r l , rL t , r l , t t n i r t r i j t 1 . r1 . , ,| | r , o t i t i t r j t ' r t ' t i n a z . r . l , r t l i r . r e a) 1 o l ) l j ( , n lll f r ' , , r l r . a t u t t t r r , t ' l i i : t . r r r ) \ 1 J \ ' l j i l l i rz r l i r j n i rl . e t l r , t 0 r t , l . . t ol o t , I j r : n , r ' r , 1 L rt \ i t 1 i l i us l t t t : t e n , t\ l ( ' ( l \ 1 ,1 \ ,1i l r i \ r ! ' t t l ! ' . l o l ' L r l l , r : , r c l l 2 . t jt t ' o l t t . t t l t 'n i l rL . r n , r l i z , r c r j s l , i l ro r l i r l r r t , r j r rl r p o v r i i n i . r i s t 'z . r 3 i r r l i r , r tn r o ! L r ) t l \ rt r r . r h l r . r t r r ri r l l r l , r r r c l i r il -n in r l r t o l , t ' n r i j s l . i n r. ' s to i i n t . r . z 1 t : t o , . . l ) o \ t ( l j rl i l s . i l t l l r l ) . l n j . r , t , l ( l ( ' n i , rr ! ' i i r t r \ . l c i : l o c . t r r r l t , .

    l , , l . . t t , ' , 1l . r ! l l l . r. , ' , t t . t . ' r t . t t ,) r \ r ) r , , r Ul tl l l l ' l r , ) , r t l i , ' t l \ ' , t \ , i l . r , l ' , r . , l l r ( l l l , t . . . , n . .b i l i i ' , ' z r r t i r r t .

    Vrsteogodenjol ' o n t ' l , , r t l l o r t , l i l , i l rl ) t ( ) i ) ) i ( , l r , tr L r i r l i l , ' t r o c l .t l o i . r z i ' i , J l L r r i rp r rL r r l n i n r t i t t ' n t ) l n c l j r' l ' t n i n ti r l j t ' t , t j t ' n r o r j t ' l i . t . o s l t r l r z in r r t i i ! t ' r r i r n j i r t 't t l t t i . , t n r ' l i t ' r 'o r l n j i l t .l ) o l ) L r l i t l i l t J . s l o b . t c l . ri r i 1 l i ( ' l \ ( ) n r) l i l n l , 1r , r r j . t i . . r p r r i i o l t rt r ' r l r r r l t1 t , , -\ r r n , r . ' s . ' : p r . r r r t '. r r i n r , r r i , r l i n , r n r . rz ) it , r r L r ro b l i z n j i o i l r r t o l i . r l L r n t i n i lt , t , z l r n r l r r , , r . t z n r '. s . i i t ' r t t ts l . t ' e . t k L , ' ( lI L l \ l , r t r L t l c l t t . z I l p l l t , ,l i t r t r i i r , l r i ( ' t l r r / ( ' ( ( ) t l ) u \ t i t i t , t , : n t z i i L t z r , , l ' r , -\ . 1 1 r) ( ) n r o rt b i t . ) r r r t ' L t t s t i r t r r: l ' l i L r r i i IP r r r o r l n rr r t l e r . r t . n i l c g . r r l r z , r , . , rt l r l L r k i r l r c i n L rc r r i j : l i i l r\ l ) ( i ( ' \ , 1 ' I I : t t t l l t o l l t ' r t . : l l l t l l l r ' t l 0 n t ' l I l ) ! ' t ll L l t ( ' . r l i l t L r I i j . ' i , r ' l t r r t o l , r ' r ' l ) ( ) l i l i \ ( ) r r n i l l i l z el ) u l ( l ( ) i r ' ; i ! ' t . t . . t l ' o s t ' l ' i s c l o r t i ( ' / ( ' t i tn . l ! l ( i l l i i cI r i . r r , t . t t t t j c n r t ' r l l . t , r . u t j , r, l l . l ( ) ( l e l r i l r ) r , t . r ) ir ( u r ( r . 1 r . 1 i r l i I r l r l r r l , r r i . r l , r , , r t ' . i t i r l r l l r n r i r . r r ri l i j r ' r l r l o : t , r r ) ( )n ( ' \ l . l l 1 . p . t J ' . r , t \ U 0 \ . 1 , l , - , 1 ( l ( , n i i tl r t ' z t l t t . t j n l t t t t s p o t t ' t l b i o r t i n r , r o e n t ' p o s r t , r l n i rL t z r o i . L r j to i j t l , .

    I ' L , l l l l r t t r( ' ( l n r ( i L , , l . , , l i : n , , ' , ' r ' l i l , L r, , r l r t r r r t r' t 'n r i : l , r l r p o r " , , . o : t ' i s l t i r r \ l , l tL ( , ( ) ( l r ' . . t \ ( , l i l i ( l: t ' l . l r t s l c l r t ' r i t i c l i . n s t l i t i . i r l i . . r l ' . t rt i c l i r l L r r r l i c i r l i .L r j r . i r ' i , r r p . i s , t r l r z r ' 1 r ( ) , t l , t i r n r l t i t : t , r j . r k . t J . r r 1 t ,t r . r z i r . . . r t , ,r " , , l r . r r , r .. . 1 1 1 . , 1 . ' , ' r l l ' ' : t ) , ' , -t t ; c r t t l l r l ) ( ) n l o c u o s l . r t l r l l i t t t t , t .O l r o \ t ) ( ' r ' l ' l r t i n e' l i l t ' r . t 1 L r t ' i z s i l o : , r i s r i r r j l l o j : l . i l t i l t r , t . r r l , u s l i i l tJ , l lI i . \ l n ( ) ' t \ ) , i l r , r r t ' t r t : l ' t j tl ) l ( ) i / \ ) ( l J , i l r t i l r r i r l i -l i . r . t o r n r o n : l , i l r l ) r ' l l . i l . l t i l . t ) l t i l ) i l ( t . l . r s l i t r : P L r ! t . ts t i n r t j t ' r . t . 1s t ' ( l \ t \ n t . t z . t c l t ' z r r r l r ' l ' rj L r .

    ( ) t l r r t t L ' t i r r t ' t t t ' ( ( l r ' l i t l ) l . l \ t t l t r t l . L r t i t ' j t ' i l n 0\ 1 . 1 \ l r ( ) , , l r r o j n t ' I ' t ' L l l i l : i ' ( ,\ . i l 1 l , ( ) i t \ ( l ) t i t ( ) n l

    Do u t ro f i kuc i j edo loz isp i ron l emloslotuostol ihhronj iv ihvor i zt l ou oko lneode .Pos l j ed i coenug l irost i l juko o ode-no jpovriini.)vojob l i k ogoden jon0gr0ep0vec00protekl iheset l je io.

    Zobovlotkovodenoleco brusto jupovrSinuvezogodeneore, l ib i l ike i ivot in jeojeu nlo l ivepoaetepo lokog ibo t idnedos lo l koi s i ko .

    . - i . -Itr' i 5 rffi,$nt

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    30/48

    30 oNEerSceNlE sLA-rK tH voDAragove. jerLrjeeda

    opratnispojevinastali loriranjen-rodeuastarral

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    31/48

    ;li, !

    Uodoojostieiezove dboieneoivesodrii toplieneestice ienogodrioio.OneiiScenoodo roz loieyelo moiedospietidopodzemnihodo.ornoguiiti mu da prodresvedo podzemnih oda.Isto e tako najvjerojatnije ospjeti u lokalne o-dotokove.Ukoliko e zagatlivaiu tekuiem stanju,prodiranje zalihe latke ode o5 e ednostavnije.Velikakoliiina kemijskihsredstava asprienihpousjevima lazi u lokalne odotokove li u tlo, gdjese mogu spojiti s podzemnimvodama.Cak 80%sredstava ojima se zapraSuju asadiodmah eizgubljeno,er proma5e il j pa se zgubeu tlu.

    Ukoliko se iskljuie vode zarobljene polarnimkapama ledenjacima, 7%svjetskih alihaslatke

    vodc' ualazi se pod zemljom. z njih se pitkourvodomopskrbljujejednaredina tanovni5wa80%wjetske poljoprivrede.Podzemne ode su izvrsnekvalitete, li kadase ednom onedistezuzetno hje teSkoponovoodistiti er su nedostupne, alazese u ogromnom olumenu ako sporo eku.

    MjerenieneciScenjoMrtva riba e jedan od asnihznakova oji ukazu-ju na oneiiSienje,al i postoje mnogo profinjeni-ji naiini kojima se ono dokazuje. OnetiSienjeslatkihvoda mjeri se po bioloSkojpotro5njikisi-ka (BPK) e pokazuje koliko unesenawar tro5ikisika z vode. Posljedica neii5ienja e nedosta-tak kisika uginute Zivog svijeta.U Europi,BPKiistih rijeka iznosi 5 mg,4,a BPK neobradenilr

    DRVO ZNANJA 3I \kanalizacijskih tpadnih voda 350 mg/|.Tijekomobrade razlivenomlijeko e vrlo Stetno er zaga-duje 400 putaviSeod kanalizacijskog tpada kojise slijeva z nasel jenihmjesta.

    Utiecoio ivi sv:ietJedan d najdeSiih nakova agadenja latkih odaje zelena povriina vode nastala kao posljedicarubrzaneutrofikacije. utrofikacijae prirodnipro-ces starenjaezera koji moZe rajati tisuiama go-dina. zrazito e spor kod dubokih ezerau hladni-jim klimama.Covjek e unosom organskihwari ujezera taj procesznatno ubrzao.Vodenebiljke ialge cvatu na povrSinivode kada voda postaneprebogata oktelom wari koje se slijevaju z okol-nog tla. Fosfatiuzrokuju brZu eutrofikaciju d ni -trata, ali oba spoja potiau rast biljaka kao Sto suvodena eda,alge raznevrste bakterija.

    Posljednjih 0 godina situacija e postalaalar-mantnaer je vecinaslatkovodnih tajaiicaposta-la zelena li zatrovana. latka oda postalajepoputhranjive podloge za potencijalno opasne vrstebakterija,praiivotinja i gljiva. Bakterijske rsteSalmonella,isteria praZivotinjeCryptosporidiumGiordiaednakosu opasne za iovjeka kao Sto eto u l9 . stoljeiubila kolera.

    Zelenealge koje cvatu na povr5ini ode djelujupoputdebelogSumskog voda spredavaju rodorSunievesvjetlosti.To znaii kraj procesu otosin-teze zele nih biljaka proizvodnji kisika, o dernuovise odenibeskraljeZnjacikraljeZnjaci. tovi5e,odrealenerstemodrozelenih lgaproizvodeotro-vne wari koje ub ijaju ribu i ostale vodene orga-nizme.Danas uzbog cvjetanja lgi oneci5ienjaljudi uskraieniza ugodne jetneodmorena obala-ma ezera.Sjeda uma bacanje mjetnih gnojivaunose elikekoliiine hranjivih vari u vode.

    Kiseleki5e uzrok su najveiih ekoloSkihkata-strofa u Kanadi, SAD-u i na sjeverozapaduEurope.U Svedskoje od 85 000 jezera 16 000kiselih, 5000 h e u potpunosti zgubilo ibu. Od

    Otpodozosutooboli iiekeemzezovriiemesekeukozuieo rebopro6ioi nekovriiemeobi seriieko istinuoiistilo. elikiunoporiiinieniproteklihekolikogodino,odonosu oi iieciivi viSeod 00vrstoibo.Temzoeosnovniizvor itke odestonovnicimoIondono.

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    32/48

    3z oNee r5CrrulE sLA-rKrH voDAPosiponiesievokemiiskimspoievimoodispreiovonioolestipove6oloseposliedniegdesetlieco.okoovispoievi ogupovefolirinose,nimogupronociutdo lo podzemnihvodo.liihovorasiponiemorozoroiuCiuiinok o ivisvijet ciielompodrutju,pogreinodozironieemiiskihtvori osutihohronimoiemotirozorojuciiinokno ovieko rozdulii eriod.

    1976.u 4000 ezera poduzetesu mjere da bi seiselost obnovila avnoteZa. stim

    bore se i Skotska Norveika, koje su4Ov. ibe u kiselim vodama.Veiina ovih e-

    eraleZi na silikatnimstijenama,pa su vef prirod-kiselkasta.Stogasvakidodatniutjecaj moZebiti

    Veiina kiselih ki5a u Skandinavijidolazi saer britanskandustrijawakegodine spuS-milijuna ona sumpornogdioksida.Vedina

    pH izmetlu6,5 8,5.NajkiselijeiSe majupH oko 4. KodpH od 5,5ribljase

    prestaje azmnoZavati, ukoliko padne5 veiina ie riba uginuti. Na istoku SAD-aegubi milijardaUSDna sportskom ibar-

    pastrva.Incidenti ezaniuz oneiiSienjeuglavnom bija-Zivi svijet, osobito ribe, na dramatidan wima

    nadin. Ali ponovno naseljavanje obnovamogu biti brzi, osobito ako im pomaZe

    Neki e se beskraljeZnjaci robiti u o5teie-podrudje z gornjih tokova rijeka;ostali,poput

    aca doletjet ie kroz nekoliko sati.su organizmi dobri pokazateljistupnja is-

    Pastrve, akuSci virnjaci zadrZavaju enajii5iimvodama, oneiiSienim odama maloisika boravepraZivotinje,pijavice lidinke koma-aca,a u otpadnim vodamaglibnjate (rod TLbrFx)

    mnogobrojnebakterije. Kao5to kaZu njihovi atin-ski nazivi, pijavicaHelobdella tagnalis pui Lymnaeostagnalis obro podnose zagaclene ode i jasnoukazujuna stanje svogastaniSta.

    TeikimetoliOlovo je teiki metal koji moZe biti otopljen uslatkim vodama. edanod izvora onetiSienja olo-vom e koriStenjeutega u ribarswu.Utezi se redo-vito odbacuju adase mreZa li n ajlonzamrse.Olo-vo ima razarajuii uiinak na labudove, koji gutajuutege dok skupljaju vodeno bilje. Olovo ostaje uptiijem Zelucu,otapa se i ugraduje u organizampolakoubija Zivotinju. Slomljeniwat" posljedica

    trovanjaolovom. Mi5iii viSene mogu odrZavati

    '0voiepieno,otpuhonoo loposliedicospu-Stenihredslovoopronie.okvo esredstvovelikekoriste ndustriii.lspuSlonietpodovodeenezrkonitool ipronoloienieizvoro neiii6enjouspieinoonieniepriiestupnikooiebiti oko loieno.

    uspravnimdugatak wat ptice, paona polakougibaod izgladnjelosti.Kadmij e joi jedan te5ki metalkoji se uvlaii u slatkovodna tani5ta, tjete na ribu,a preko nje i na iovjeka.

    x . - 'GiScenieemzeRijeka Temza bila je jedna od najprljavijih rijekana svijetu, pa podetkom 20. stoljeda u njoj i nijebilo ri be. Danas e, nakon duge kampanje, rati-lo stotinjak vrsta riba, ukljuiujuii i migratorn evrste pastrva i lososa. Za uspjeh e uglavnom za-sluZnouporno provjeravanjendustrijskihotpad-nih voda i progon krivaca. Kod rijeka u koje ulaziplimni val, kakva e i Temza,nakupina raznogotpada moZe stajati jednima, er iako ga rijekaodvlaii premau5dupo l6 km dnevno,plimni gaval vraia za 15,3 km. Vodom izTemze opskrblju-ju se sva naseljaduZ njene obale. Svaki se putvoda protisti u skladu sa traZenimstandardima,zatim se iskoristi, onetisti, ponovo proiisti iispustinatragu Temzu.S obzirom da se aj ciklusstalno ponavlja,sa sigurnoiiu se moZe uswrditida e voda iz Temzekoja proteie pored Parlamen-ta pro5la kroz mnogo pari bubrega. iisdenleTemzee velikauspjeSna riia, pa e viSene uspo-redujemo s rijekom Rajnom u Njemaikoj ili s

    r i jekomOhio u SAD-u, oja e jeclnomplanulaspalila most jer je na njenoj povrSini plutalomno5wo vari iz petrokemijske ndustrije.

    ZokonodovstvoZakoni su korisno sredstvospredavanjaagaclenja,ali ih je wlo sloZenoprovesti. Kao rezultat toga,nova medunarodna nicijativa"Zagadivadiplafaju"idealnaje u teoriji, ali rijetko upotrebljiva.Svjetskazdravstvenaorganizacijazdaje normative o stup-njevimazagatlenja o kojima koliiina teSkogmeta-la kadmijane smijeprijefi tri tisuiinke miligrama ujednoj itri vode.

    Britanija e vjerojatno prva donijela zakonekoji su reguliralipitanjeonediSienja ijeka po pi -tanju Temzeoglasiose kralj Richard . o5 1197.).Pravilnike kvaliteti voda donosi i EuropskaZa-jednica, al i vlade europskihdrZavanisu revne unjihovu zvrSavanju.akoje 1992.u devetod dva-naest drzava lanica poveiana razina nitrata uvodama.Novi e pravilnik raZiti od svih lanovada osmisle pecifiineplanovedjelovanja a urba-ne i industrijskeotpadnevode da bi se sprijedilooneti5ienje vodotokova. Hrvatski propisi zaodretlivanje valitetevode sadrZani u u Uredbioklasifikaciji oda z 1998.

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    33/48

    SUVREMTENA ANEDICINA 33 . -Presodlvonlergono

    Ne oko ovno,omoomisoonouspjeinoresodivonjergonosmotroloe istom nonstvenomfontostikom.pok, onosebroiljudi oji udobili ovurilikuoiivotustolnomorostu.

    odine 1967, 3. prosinca,cijeli svijet zaus-tavio je dah kada je juZnoafritki kirurgChristian Barnard u Cape Townu izvrSioprvo presaclivanjerca.SrcemladeZene, tradale

    u prometnojnesreii, presadioe pedesetdewero-godiSnjem ozaiu autobusa. sprva se iinilo dase pacijentoporavlja,ali tada e doilo do komp-likacija.Umro e osamnaest ananakon operaci-je od ake infekcije zazvane palomplufa. Samopresatlivanje matralo se uspjeSnim oworilo jeput cijelom nizu dotad neizvedivih peracija.

    Danas, resatlivanje rcavi5enije vijest. Raznevrste presatfivanja, d presaclivanjaoZnice do

    presaclivanjaubrega li jetare danassu svakod-nevne. Barnardovaprva operacija presadivanjado5la e na naslovnestranicenovina er je u todoba owaralamnogakontroverzna itanja.Jednood pitanja koje su ljudi postavljalibilo je i kakoZrtva prometne nesreie moZe biti mrwa akonjenosrcemoZe daljekucati u tutlem tijelu. Toje potaklo mnoga pitanja o metodamauwrdiva-nja smrti.

    UtvrdivonjemrtiStoljeiima su se otkucaji srcasmatraliprimarnimznakomZivota.Kadsrcestane, ijelo umire neko-liko trenutakakasnije.Metlutim, medicinska na-nost e dokazalada srcem,kao i ostatkom ijela,upravlja mozak. Mozak e organ koji je uistinunositeljZivota svijesti uma.Ako pretrpi preteS-ka oiteienja, i drugi organi e na kraju prestatiraditi i Zivot e se ugasiti.

    iena iz JulneAfrike pretrpjela e teiko oSteie-nje mozga u prometnoj nesreii. Ako je mozaktoliko o5teien da nema nade u oporavak,ostaliorganiu tijelu mogu oS funkcionirati,baremna-

    l(0rticu0v0teljookoeuvijekositi osobomsvotkoko e momoie ekondrugomoklonitirogocienior ivotou sluioiu lostitereronenrti.kratko. Ako se brzo reagira, i organi mogu seizvaditi presaditinekom drugom.

    Strutnjacisu se sloZi li da prestanak ada moz-ga znaii da e osobaumrla. To se sa sigurnoSiumoZeustanovitipomoiu EEG-aelektroencefalo-grafa), aparata koji mjeri elektridnu aktivnostmozga (tzv. "moZdanevalove") uwrtluje kakoradepojedini dijelovi mozga,ako rade. Osim o-ga, provodese i raznadruga ispitivanja reflek-sa, osjeta drugih tjelesnih procesa.Ako e uwr-alenamoZdana mrt, barem dva lijednikamorajuodvojenojedan od dru gog powrditi nalaze.

    ttiko troienjeopuitenjoOsim toga, da bi se organi izvadili, reba dobitijasno dopuitenje ili od samog pacijenta prijesmrti, li od njegoveobitelji. Procespresatlivanjaorgana ureduje se na nekoliko natina, naroiitokad se radi o presailivanju bubrega. Osoba upitanju moZese oporuino izjasniti /ili sa sobomnositi karticudavatelja, a kojoj se zja5njava aodavateljorganau slutaju smrti. To znatnopojed-nostavljuje ituaciju.

    Samoako su ti i drugi uvjeti ispunjeni,osobakoja ima nepopravljivooiteienje mozga moZepostatidavateljorgana tj. njezini organi moguse zvaditi presaditinekom drugom.Osobakojaprimaorganzove se primatelj.

    UrsteresadivonjoI danas se dogada da presatlivanjeorgana stignena naslovnestranice,naroiito ako je primateljnovoroalente li dijete, ili je dugo iekao naoperaciju. li nekapresailivanja u tako uobidaje-na da se vi5e na njih nitko ne obazi re. U takvespadaju ransfuzijakrvi i presadivanja ijelova okai koZe.Ne5tomanje uobiiajena,ali sve uspjeinijasu presadivanjao5tane rZi,bubrega pluia.I drugi organi,poput guiteraie, grkljana du5ni-ka takoder se presaduju. Provode se opseZnaistraZivanja ojima se pokuSavaju ai i naiini zapresadivanje to vi5e organa, kiva i stanica.Presa-ilivanjem moZdanih stanicamogla bi se lijeiit iParkinsonova olest. Presadivanje"enaspadaudomenugenetskognZenjeringa genske erapije.

    lmplantacijom nazivamo usadivanjeumjetnihnadomjestaka poput umjetnih srtanih zalistaka)u tijelo, umjesto davateljevaorgana. U nekimsludajevima, pr . pr i operaciji srca, lijednik ieprocijeniti 5to e za pacijentabolje.

    ProblemdbocivonjorgonoKrv e "tekuie tkivo" organizma u velikim bolni-camadnevno se provede na desetke ransfuzija

    o

    b

    a9!

    . 9

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    34/48

    s4 PRESADTvANJE oRGANA

    klvi. Medutim,kr v e tekucina, a u j e moguierazvrstatipo grupama A, B, 0) , po rezus aktoru,filtrirati i obraditi, tako da e primateljevo ijeloprihvati bez teikoia. Takose nadvladava ajveiiproblempresadivanja odbacivanje.

    Ljudskiorganizam eagira a sve5to ne prepoz-naje kao "svoje".To e vitalna unkcija muniteta,obrambenogsustavaorganizmakoji prepoznajeuljezepoput bakterija, irusa drugihklica.Sustavaktivirabijelekrvne stanice, oje pronalaze uniS-tavaju uljeze, li proizvodewari zvaneantitijela,koja h onesposobljavajuubijaju.

    f{opodouliezeOvaj obrambeni proces, pri kojem organizampronalazi uniStava vako strano tijelo, vrlo jeuiinkovit i uglavnomdrZi bacile na udaljenosti.Al i on djeluje kod presatlivanja rgana.Primate-ljev obrambeni sustavprepoznajepresadenior -

    steroida sli inihprirodnim ormonima oje i jeloproizvodi), li citotoksika "ubojicastanica").Onislabe munitet, e on postajemanjeuiinkovit .

    Tako se ublaZava roblem odbacivanja, li sepoveiava vjerojatnost infekcije, er klice lakSeprodiru u organizam mnoZese. Lijeinici nasto-je odrZatipri l i tno labilnu avnoteZu rimjenju-juii uz imunosupresiveantibiotike oji uni5tavajubacile,dok pacijent reba boraviti u 5to istijem isteri lni jem rostoru.

    TipiziraniekivoDrugi nadinda se smanji rizik od odbacivanjaeda se naale avateljkojije genetski kemijski5toslidniji primatelju. Ta j je postupak poznat poimenu"tipiziranje kiva", a slidane razvrstavanjukrvi po grupamaA, B, 0, rezus aktoru i drugimnaiinima grupiranja.Kad se razvrstava rv, radise obiino o crvenim rvnimzrncima, ok su ko dtipiziranja kiva vaZnabijelakrvna zrnca.

    Banke oniranih kiva organa naliziraju ti-piziraju kiva, tako da budu spremni za presacli-vanje. Kad e rijec o presadivanju oStanesrZi,koja e iesto potrebna er je primateljev munitetu kritiinoj opasnosti tipiziranje kiva mora bitivrlo precizno.

    Cesto lan obitelji ponudi vlastiti organ koji ernoguie donirati uz prihvatljiv rizik, primjericebubreg. Krvni srodnici dijele velik broj gena iobidno maju sliian tip tkiva.

    RospoloiivostrgonoJedan od problema pri presadlivanju rgana enalaZenje rikladnogdavatelja.Ponekadpacijentrnora dugo dekati na organ davateljakoji imadovoljno sliian tip tkiva da bi presatlivanjemalodobre zgledeza uspjeh.Cakse i veliiina organaInorauzeti u obzir.Srce isoke jake osobene bibilo prikladnoza presaclivanjerhkom primatelju.

    Osim og a, organ rebapotjecatiod osobekojaje bila relati vno dobra zdravlja po moguinostirnlada u vri jeme smrt i. Tragedija modernogZivota e u tome Sto su veiina davatelja Zrweprometnihnesreca.

    PronoloieniergonoDanas aiun alne baze podatakasadrZedetalje omnogim potencijalnim primateljima i davatelji-ma. PretraZivanjemih podatakamoZese pronaiiprikladan davatelj -ak i u drug oj zemlji. Nakonito l i jecnicipaZlj ivo spunesve raZene vjete

    ga nkao strani pokuSavaa uniStit i a st i uacinkao Sto bi nap ao bacil ili drugo strano tijelo.Odbacivanje e moZeublaZitiprimjenom ijekovaimunosupres ivaoput c i l< lospor ina.or t iko-

    Pocijentioii ekoiunopresodivoniebubregooroiuredovitociubolnicunodiiolizu. oroiueprikliuiiti ooporotkoii r5i unkciieprovogubrego,filtriroiu6irviisteeieodnetistocooie ipostoletrovneodbi senotoloiileorgonizmu.

    -:j

    .=Fc!=a

    .1

    Ko d presodivonjosrco, kirurg prvo noprovire z no primoteljevim prsimo (gore lijevo)podveie il i Stipollkomozotvori krvne iile.Dovoteljevosrce pripremo se prije nego seprimoteljevosrce izvodi (lijevo).Jednom ko dse primoteljevkrvotok preusmieri no oporotsrce-pluio (gore desno), njegovo srce se izvodio ostovljoju se voine iile i zoliscipretklijetkikoji se zoiiju zo dovoteljevepretkliletke.Pocijentovooorto poveie se s novim srcemprije zovrinog Sivonjo gore).

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    35/48

    Bubrezi dovoteljo (desno) mogu se prije presodivonjo krotkovr i jeme uvoti u s lonoiotopin i obogoienoi k is ikom.Dovoteljevbubreg ne smiie stoioti dulje od 48 soti i poieljnoje do se oiuvo StoviSenjegovih krvnih iilo i mokroiovod.Pr i presodivonju (dolie), bubreino orterijo zoiije se zopocijentovuunutornju ili jodku orteriju o bubreino veno zoil i jodku enu. Kod se rodi ehnikom kojo e ovdjeopisonc,mokroiovod se zoiiie izrovno zo primotellevmlehur (detoll).

    dovoteljev bubreg/G

    dovoteliev bubreg vonjsko ilijocko orteriio

    lco

    cI

    - *

    dovotelievobubreino orteriio

    unutornjo ili joiko(hipogostriino)orteriio

    pridriovoduliine

    mokrodovod

    !

    detolj i ivonio dovotelievomokroiovodo zo primoteljev miehur

    lli lodko veno

    dovotelievu

    DRVO ZNANJA 35 \

    utvrde smrt, mogu izvaditi organe. To na jiesienije kompliciran zahvat, er je veiina organaodvojenaod okolnog ki va i lako se moZe zvadi-ti . Krvne Zile oko dotii nog organa reZu se takoda omoguie 5to uspjeinije ponovno spajanje.Radu steri lnim uvjetimaosigurava a se zajednos organom ne prenesu klice.

    Organ namijenjenpresadivanju ropada brzoako se ne opskrbi krvlju, i zato se morasto prijepresaditi u primatelja. iesto se organ ispereposebnom ekuiinom i drZi na edu da bi se duZeoauvao.Bubregs ispranimkrvnim Zilamasprem-ljen u polietilensku reiicu, na emperaturiod l0 "CmoZese uvati dvadeset etiri sata li duZe.

    Ako je izmetlu davatelja primatelja velikaudauenost, o moZe predstavljatiproblem. Kat-kad se organi prevozecestom,pod policijskompratnjom, helikopterom li tak vojnim avionima.Srceopdenitone moZe zdriati pu t duzi od tri iliietiri sata, ak i ako se drZi u posebnomsprem-niku na emperaturi d 4'C.Tkoepriklodon rimotelj rgono?

    I potencijalniprimatelj reba ispunjavati drede-ne uvjete. Presatlivanje rgana,naime, neie po-modi svakomu ko pati od bolesti srca li bubrega.

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    36/48

    36 PRESADIVANJE ORGAN,A.d srarij ih judi, kao i kod nekih kroniinih bo-

    dolazi do opteg slabljenja rganizma.presatlerri rgan radio dobro, organizambi podnio stresoperacijepresatlivanja,

    ni l i jekove terapiju ojabi usli jedila.VaZnae i psiholo5ka rocjena acijenta. ek e

    nisu mentalnosposobne zdrLatioperacijuroces poravka viiegodi5nje zimanjeontrole, erapiju, graniaenjarizikodpojavljvanjabolesti.Nopokonperociio

    idealnoj ituacij i ,

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    37/48

    COSA NOSTRA, CAAAORRA, TRIJADA.MoffluPoznotimeriikiilmoviAlCoponeu,uckyjuucionu,obitelji orleonesiciliionskimkumovimoedovitouSiremgledoteljstvuovoliliku krvovimobrocunimoofijoikogodzemljo,ulicnimucnjovomoe ivotus one troneokono.

    3 7 t

    krvoloinom ponaianju njezinih lanova. To jemafija ciji na ziv dolazi od grike rijed andranghe-fos,St oznacihrabar lul

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    38/48

    3E AN,A.FIJ,A

    "Kum"oliionskeofijehvo6enogPolermuosudenjeoze od trogomolicijskomrotniom.ranesu specijalizirani truin jaci za

    kriminalne poslove;pupoljcisu novacivjetovi u iasna mladeZ buduii no-

    a isfovi izdajnici otpadaju ao uvelo iSie).podruije radasvodise na otmice e iznu-poslovnih bogatih ljudi, krijumiarenje,

    ikvidacije, cjene td.Camorrae mafija z pokrajneCampanie, asta-

    odinekadasu se napuljski aworeniciu Savez loiinaca suprotstavili e bru-zatvorskimuvarima.Desetgodinakasnije,

    otpustu z zavora, udruZili su se u mafijaikue s vremenompoiela slijeditisredswadjelovanjaostale mafrjeu lta-

    Bave e znudama,azbojniSwima,riminalomvoiem i povriem, pa su dobili naziv

    mafrja".Camorru u karakterizirale talnepojedinih lanova,ako da e 80-ih

    proilog stoljeia poginulo550 njezinih la-Sto oj je oslabilostatusu odnosuna druge

    Sredi5te amorree u Napulju, oji e pro-"gradomkriminala" er su oruZana azboj-drugi vidovi kratle oliko iesti da ih mediji

    SacraCorona Unita (Ujedinjenavetakrunalnovi-mafijaSka rganizacija, a sjediStem Pugli.e s ostalimkriminalnimskupinama,e

    poielaoperiratina dijeluAlbanije po zemljamaa podruiju biv5eJugoslavije. o profita

    droge i cigareta,tomobila e reketarenjem.straZivanja

    pokazala a e u ltaliji 60% l asnika rgovinabjekataprisiljenodavatidio priho-

    im mafrja5kim rganizacijama, ri iemuegodi5nje beru oko 2 milijardeeura.

    MofijoAmericiSAD-u Kanadidosta e raznoliko raSireno

    djelovanja mafijaikih organizacija,a

    I

    karakterizirah Sarolika tniika pripadnost.Prisu-tanje velikbroj skupinanastalih d gradskih uli-cnih bandi, a posebnosu poznateorganizacijedavnodoseljenih alijanskih otomaka dalekois-toinih "zmajeva" te ostatakanekadainjih uskihobavjeitajaca. ridesetihsu godina proilog sto-ljeia svamafrjaSkadruZenja rihvatilaedinsweninazivCosaNostra.Njihovi dlanovi, eiinom pori-jeklom Sicilijanci, druZenisu u 25 obitelji, popetstotinjak dlanovau svakoj, kojima rukovodiboss, svezajedno h povezuje artel li kriminalnisindikat.On broji oko I 2 500pripadnika, delni-ci kartela ine Savjetodavno ijeie (tal. Consigliod'Amntinistrazione).osaNostrau SAD-udrZi mo-nopol nadvelikimbrojem legalnih legalnih oslo-va - kockarnica, gostiteljskihobjekata trgovaikihsrediSta. orupcijom u si osiguralipodrSkupoje-dinih vladinihsluZbenika a lokalnoj drZavnojrazini,Stopredstavljaajnu zavjeruprotiv zakonai poretka,spremnuna obranusvojih nteresa vimpostojefimsredstvima. aveznaladaSAD-aedo-vito provodiakcije adi razotkrivanja rganizacijei spreiavanje jezinadjelovanja. ajpoznatijame-na mafijaSkihlanovapoznata uupravo z razdob-lja r idesetih odinaproSlog toljeiau Americi.Uvrijemeprohibicije zabraneoienja alkohola) pra-vo e mahjaowaralabrojne male vornice alkoho-la i tako ubiralaveliki profit. U to su vrijeme 3e-fovi mafrjebili poznatiAl Capone,LuckyLucianoi Vito Genovese.

    Mafrjau JuZnojAmerici uglavnom e okrenutaproizvodnji trgovini droge, prije svegakokaina.Metlutim,uspjeinim ntervencijama lade redar-swenih snagau Boliviji Peruuproizvodnjakokeje u proteklih et godina idnopala, a nekimpo-druijima i do 65eo.stodobno,kolumbijskisu nar-ko-kartelipoveiali proizvodnjuopijata i postiglizavidnu ehnidku organizacijsku iinkovitost.AlCoponeliievo)io eno eluomeriikemdiiepredDrugi vietskiot .P0tiec00iesoSicilije,zmologelo edolekoodPolermo.olermoe donosredi5tetoliionskeofiie.

  • 7/29/2019 Drvo znanja 054

    39/48

    Rusko ofijoAnalitiiari organiziranog kriminaliteta d rZe daZapaddanasviSestrepi od ruskih mafijaSkih r-ganizacija ego od ruskevojne sile.Podeci uskemafijenalaze e u razdobljuHruidovljeve ladavi-ne, kada su partijski modnici u privrednim or-ganizacijama,zv. bijeli ovratnici ,bili izloZenipri-jetnjama i ucjenama riminalnihskupinakoje suod njih traZiledio prihoda,a zauzvrat m pruZale"zaititu" i kontrolirale rusko trZiste. Pripadnicirazliiitih etniikih skupina iz biviih sovjetskihrepublika, AzerbajdZana,Gruzije, Armenije iTadZikistana, oji su dlanovi ruskih mafijaSkihorganizacija, oznati su po specijaliziranim jeli-ma: AzerbajdZanci rednjadeu preprodajivoia ipovria, Gruzijcise bave Raznimoblicima azboj-stava,a Armenci TadZikistanciznuduju ucje-njuju. "Vory v zakon'e", ili ozakonjeni lopovi,infiltrirali su se mitom i korupcijom u sam vrhpolitiikih i privrednih institucija. RuskesluZbesigurnosti dovode mnoge mafija5eu konkretnu

    vezu sa todno odredenim najvi5imduZnosnici-ma Vlade vojske. Engleski nstitut ControlRisksGroupLimited e na temelju rezultata spitivanjastanje u Rusiji proglasio krajnje dramatiinim inepopravljivim, izraZenim endencijamamafijeda preuzmegospodarsku polititku moi. Pranjenovca,krijumdarenje preprodajadroge,oruZjanuklearnihmaterijala, ajieiie su kri