MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografiju obja-vit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

IlijaMiletić

slika tjedna

CRTICA - PRIZNANJE MARINU TAVLIJI

Osim u samom gradu Dubrovniku i u Stonu, i na istočnom po-dručju Dubrovačke Republike, u Konavlima, u ut vrđenom Sokol-gradu (tvrđavi Soko), uvijek je uz vojnike bio i brijač-kiru-rg. Najpoznatiji i vjerojatno najsposobniji od njih je bio Marin Tavlija (Marinus Tavlia). Posebno se istakao u bitci 1471. g., u kojoj je njego-vo ranarničko-liječničko umijeće došlo do punog izražaja, zbog čega je od vlade, na današnji dan 1471. godine, dobio priznanje i nagradu u iznosu od 50 perpera (20 per pera za masti i lijekove, 30 perpera za trud).

DRVLJE I KAMENJE

BESPLATAN ULAZI PARKING

24. 8. 2018.

21 h

Trg od fontane,Babin kuk

MEDIJSKI POKROVITELJI: DUDUBROVACKA TELEVIZIJA

SPONZORI:

d.o.o.

BEST OF STAND

UPCOMEDY SHOW BYSTUDIO SMIJEHA

Kako ocjenjujete Libertasove usluge i stanje u poduzeću, kako je bilo prije, a kako je danas?Ja sam na toj funkciji 13 mjeseci tako da ne mogu biti toliko objektivan da mogu reći što je bilo prije, a kako je danas. Trudim se ko-liko mogu skupa s mojim ostalim kolegama da ta usluga bude svakim danom koliko je mo-guće sve bolja.

Kad ste došli na čelo Libertasa, kakav je on bio?Dočekao sam Libertas na novoj lokaciji jer smo svi navikli da Liberas bude u srcu Dubrovnika u Vukovarskoj ulici, tako da je u momentu mog dolaska već bilo obavljeno preseljenje u novu lokaciju - Komolac. Moje mišljenje je da se Lib-ertas trebao već prije 15-20 godina preseliti na novu lokaciju jer Libertasu kao komunalnoj firmi nije prioritet biti u centru grada već mora biti na nekoj lokaciji van gradskog područja, a smatram da je Komolac primjerena lokacija. Dug period je bio kad je Libertas bio u remizi, deboto podstanar u nečemu što je njegovo. To je jedna ekonomski paradok-salna situacija.Tako su se nažalost u to vrijeme neke stvari dogovorile, ja ih ne bi htio komentirati, imam svoje osobno mišljenje o tome s kojim ne bih htio izlaziti u javnost. Što je tu, je, a danas smo evo već 13 mjeseci u svome i mogu vam reći da se osjećamo fino i ugodno. Treba li širiti taj prostor?Mi ukupno tamo imamo 18 tisuća kvadrata, ja ne govorim da se napravilo idealno, napravilo se onako kako je prostor zadan, obnovilo se i tim se prostorima mi danas služimo. Možda bi bilo isplativije da se sve porušilo i krenulo u jedan novi projekt gdje bi se prostor mogao puno više i bolje iskoristiti. Ali evo, imamo da-nas što imamo i s tim trebamo biti zadovoljni. Postoji li mogućnst šitrenja na parcelu do magistrale?

INTERVJUTJEDNA

Tu nam je u planu napraviti ulaz i izlaz s obzi-rom da nam je ulaz i izlaz u jednom traku, a to je stvarno neprimjereno u određenim satima kad završava naš vozni red, tad najviše vozila dolazi u lokaciju i gdje oni zahtjevaju svoje određene potrebe, od punjenja gorivom, kontrole vode, ulja i sličnih stvari kao i čišćenje autobusa i to traje sigurno određenih dvadesetak minuta i naravno kad dođe odjednom dvadeset au-tobusa nekad zna biti kolona i do benzinske pumpe. Koliko košta jedan autobus mjesečno?Sve ovisi koliko on prolazi kilometara mjeseč-no, odnosno dnevno, tako da bi mogli dati jedan ukupan rezime rezultata. Njegova vrijed-nost se po natječajima kretala oko 230 tisuća eura plus PDV. Naravno tu su i troškovi održa-vanja, što je vozni park stariji, to su ti troškovi i veći. Koliko imate autobusa za kojih možete reći da su stari?Imamo na parkingu sigurno jedno petnaestak autobusa koji se sigurno više neće ni upaliti jer njihov popravak je jednostavno neisplativ. Što ćemo s njima, vidjet ćemo. S obzirom da dolazi nova nabavka autobusa, napravit ćemo onako kako nam uvjetuje Europa. Hoćete li pretvoriti u cabrio autobuse jer oni su stariji?Nažalost, ne. Toliki su tu troškjovi popravka da se to jednostavno ne isplati. Za pretvoriti jedan autobus u cabrio morate napraviti cijelu pro-jektu dokumentaciju da bi se to vozilo kasnije moglo registrirati i to po meni nije tako jeftina priča. Prije nego što se postali direktor na grads-kom vijeću predložena je točka dnevnoga reda da Libertas nabavlja autobuse svo-jim sredstvima, a ova nabavka, koja bi se uskoro trebala potpisati, nešto je drukčija.Tako je, ova nabavka ide iz sto posto bespovrat-nih sredstava iz EU fonda te iz programa ko-hezija i konkurentnost gdje će biti 85 posto be-spovratnih sredstava, a preostalih 15 posto bit će iz državnog proračuna. Što će time dobiti Libertas?Libertas će time dobiti 11 novih niskopodnih autobusa koji će nam puno pomoći s ozirom na stanje voznoga parka i naše potrebe. Svake godine sezona počinje ranije, a potrebe za lini-jama su sve veće tako da moramo pratiti potre-be građana i naših gostiju.

U NAŠIM UGOVORIMA JASNO STOJI ZABRANA KONKURENCIJI.UBER I TAKSI I SL. SU NAMA KONKURENCIJA

Kako ocjenjujete prošlu godinu financijski, dobrom ili lošom?Završili smo godinu u plusu financijski, muku mučimo s kreditima s obzirom da je cjelokupna investicija Komolca nekih 15-tak milijuna kuna trenutno, a iziskiva još neka ulaganja koja sigur-no neće biti mala da bi se stvorili normalni uvje-ti za rad. Cjelokupna investicija se isfinancirala putem kratkoročnih kredita. I sami znamo da su ti kratkoročni krediti puno nepovoljniji. Tako da su nam troškovi tu puno veći nego što bi bili da je uzet neki povoljniji dugoročni kredit. S obzirom da vaša uprava razmišlja drukči-je od prošle, barem po pitanju zaduživan-ja, je li Libertasu nužno strukturiranje i re-sistematizacija?Mi smo jedna dosta zahtjevna i složena firma, nemamo vanjskih usluga osim što smo imali čistačice s kojima nismo bili zadovoljni tako da smo odmah po isteku istoga ugovora raskinuli suradnju i objavili natječaj za zaposlenje naših djelatnika. Tako da smo ponovno krenuli s vlastitim čistačicama Našim radnicima pokri-vamo i mehaniku i električare, limariju, lakijere, imamo dosta svojih usluga u svom okruženjui smatram da je to dobro iako izioskiva nova zaposlenja, ali ne trebamo više outsourcing. Mislimo da je unutarnja usluga najbolja, a fi-nancijski gledano, nešto ćete izgubti, nešto do-biti. ali bitno je da je čovjek zadovoljan kako se riješi određena usluga u određenom roku. Koliko je ljudi zaposleno u Libertasu?Zaposlenika je trenutno 370. Kad čovjek pogle-da to je jedan veliki broj, ali s obzirom na naše potrebe i zahtjeve to je u redu jer mi u svojoj usluzi imamo i autobusni kolodvor za koji je za-duženo dvadesetak ljudi. Je li Libertasu teško pronaći zaposlenike?Trenutno zasad nemamo problema, a što će biti sutra teško je prognozirati. Ja nažalost pret-postavljam da će biti sve teže i teže pronaći zaposlenike. S vozačima trenutno nemamo problema, ali već što se tiče mehaničara, elek-tričara, limara, tu već nailazimo na određene probleme. Sama činjenica da se ne upisuju mladi u srednjoškolske programe tih zanimanja je indikator da će biti tih problema, a vi još uvijek konkurirate privatnicima?Pa da, ljudi gledaju Libertas kao gradsku firmu, htjeli bi se tu zaposliti jer ga gledaju kao neku sigurnost ali mislim da se i u Libertasu treba

ponašati kao da radiš kod privatnika. tako da treba malo promijeniti svijest kod određenog broja ljudi. Imate li neke usluge koje možete prodava-ti na tržištu?Nemamo baš nekog velikog potencijala, sve vam to ovisi o kvaliteti i broju ljudi. Najlakše je nuditi, ali ako vi iza te suluge ne stojite ispadate neozbiljni i neprofesionalni. Postoji li u nekoj bliskoj budućnosti prije-voz gostiju na relaciji Luka-Pile?Ovisi. Ukoliko bi uvjet bio da se ta usluga obavl-ja klasičnim turističkim autobusima koje mi nemamo, odnosno imamo dva ,ali raspoređe-na su na linije Kotor i Orebić, ili bi dopustili da se ta usluga obavlja našim gradskim autobu-sima. Bilo kako bilo, naše stanje sa sadašnjim voznim parkom ne bi mogao to pokriti, mi se mučimo i ovakvim voznim redom koji nam je zadan. Bude tu svega, zna se dogoditi da u sat vremena nama bude u kvaru nekoliko autobu-sa i kad vidite nekad stari autobus na ulicama znači da je došlo do takve situacije. Normal-no da nam i gužve stvaraju probleme. sama potreba našeg voznog parka dnevno je 90-95 autobusa, u prometu. Nije to tako mala brojka jer sve to treba logistički pokriti. 480 dolazaka dnevno samo imamo na Pile. Koliko su stari drveni autobusi iskoristivi?Nisu velika ulaganja u njih jer oni su mehanički, nema tu neke velike elektronike. I to je znak da će nam mehaničara trebati sve manje, a pov-ećana potražnja je za električarima. Kako se razvila situacija s autobusom koji je ostao bez ulja?Nažalost taj slučaj se dogodio 22. travnja ove godine, a taj autobus se još nije popravio. Naručeni su svi djelovi, a ja mislim da bi se on kroz 15 dana trebao vratiti na gradske promet-nice. Što se tiče mehaničara, s obzirom da je imao i prije neke opomene, on je početkom lipnja umirovljen, a što se tiče kolegice, ona i dalje radi u našoj firmi. Ona je dala svoj iskaz, elektronika govori nešto drugo, a kad se au-trobus vrati na prometnice, znat će se točno koliki je trošak. Onda ćemo se s njom nekako sporazumno dogovoriti da se to otplati, da joj se određeni dio duga odbija od plaća koju ona ne bi trebala nešto puno osjetiti. Činjenica je da je napravljena pogreška, to su neki nemili događaji poslovanja, ali ne treba bježati od toga nego naći jedan kompromis, za nju i za

Razgovarala: Dajana Brzica

firmu dobar. Moraju se sredstva za rad čuvati i paziti jer to donosi plaću, kako njome i njezinoj obitelji, tako i svima nama, jer nismo baš u mo-gućnosti da se možemo ponašati bilo kako. Kako je bilo vama u uredu kad se to dogo-dilo?To je završilo na miran način, njihov pred-stavnik je došao do mene i tražio da izađem ispred njih, međutim ja nisam izišao ispred njih nego rekao da dovede dvojicu kolega, da ću razgovarati s njima, međutim određena sk-upina mi je došla prema vrata, a ja sam kako bi zaštitio druge kolege pozvao policiju. Pao je i jedan otkaz zbog vožnje Ubera?Nažalost, dogodio se i taj slučaj u našoj firmi. U našim ugovorima jasno stoji-zabra-na konkurenciji. Uber i taksi i sl. su nama konkurencija. Svi to dobro znaju što im je raditi u određenim momentima i to je jednostavno kršenje ugovora o radu. Ako se ljudima ne sviđa raditi u Libertasu, neka slobodno pođu voziti Uber ili nešto drugo. Rastanimo se kao prijatelji.Smije li onda čistačica čistiti turistički au-tobus, i to je konkurencija?Ne bih se složio. Mi bilježimo pad u broju pre-vezenih putnika I cilj nam je to dignuti. A ako neki naš kolega koji vozi Uber nekoliko sati dolazi voziti ljude u autobus opet na smjenu od nekoliko sati, riskira i svoj život i njihov i ne može se govoriti da je koncentriran na tu vožnju kako treba.Koliki je problem s autobus-nim stanicama?Imamo dvije stanice koje su problematične, stanica Kanta-fig i stanica u Sustjepanu. Što se tiče stanice Kantafig napravljen je i odlučilo se da se u izvođenje radova ide nakon sezone, u 11. mj s obzirom da će se na par dana morati ukl-jučiti semafori. A što se tiče Sustjepana, projekt je došao ima 10 dana. Tako da ć e m o d o -

biti dvije potpuno nove stanice. Kažu da se sva politika svijeta lomi na Lib-ertasu, kako se nosite s tim?Ne razmišljam vele o tome, već razmišljam samo o poslu koji me tamo dočeka i trudimo se svim zajedničkim snagala da te sve zajed-ničke zadaće i zadatke obavimo kako treba.Razmišljate li o nekonm drugom obliku plaćanja vožnji u autobusima? Razmišljamo o tome da autobusne karte ne budu više magnetne nego po principu poput pokaza, da ih samo prislonite. Također, onda neće biti više uređaja ispred blagajne jer dok kartica uđe i izađe prođe desetak sekundi što usporava ulazak u autobus. Što se tiče kupnje karata ona se može normalno obaviti na našim prodajnim mjestima. Evo na Pilama smo prije mjesec i pol dana stavili novi šalter tako da sad rade naše dvije djelatnice, omogućili smo bolje uvjete za rad jer znate što su Pile i koliko tu prođe gostiju. Imamo kioske Tiska, evo na-kon 9 godina smo ponovno otvorili i šalter na Cavtatu koji je bio zatvoren. Radit će do 1. stu-denog, a za zimu ćemo odlučiti ima li potrebe za tim ili ne.Je li “desetka” još uvijek jedna od najprof-itabilnijih linija?Da, što se tiče prigradskih linija, a u Gradu šes-tica i jedinice.

Kako će se riješiti problem prometo-vanja autobusa u Mokošici?

Svi to znamo i trebamo skinuti kapu našim vozačima. Ja se nadam u neko skoro vrijeme da će Grad Dubrovnik imati malo više smisla i sluha za Mokošicu da se naprave parkinzi, da ljudi mogu normalno parkirati, a da se ove ljude koji parkiraju na cesti i

nogostupu može kažnjavati, po potrebi dolaziti i

pauk. S obzirom da Mokošica svake

godine raste, p o v e ć a l i

smo i linije.

ANTE VOJVODIĆ, DIREKTOR LIBERTASA

ANTE VOJVODIĆ NA ČELU JE LIB-ERTASA POSLJENJIH TRINAEST MJESECI. PORAZGOVARALI SMO S NJIM O STANJU U FIRMI, ZAPOS-LENICIMA, PROBLEMIMA S KOJIM SE SUSREĆU, UBERU I POLITICI

FOTO GALERIJAFoto: Vedran Levi

SOUTH POINT . ROCK AND RIDE 2018

Polazeći od prvog čitanja iz Knjige Izreka u kojoj smo saznali da je Mudrost „sazidala sebi kuću i ote-sala sedam stupova“ i priredila go-zbu na koju su svi pozvani kako bi, odbacu-jući djetinjarije i hodeći putem razboritosti, jeli od njezinog kruha i pili od vina koje je ona pomiješala, želio bih euharistijsko ota-jstvo, koje je i ove nedjelje tema biblijskih čitanja, usporediti s primanjem. Činim to preuzimajući misli iz jedne propovijedi sv. Ivana Pavla II., pape, koju, nažalost, više ne mogu pronaći. Svi znademo što je to primanje. I svi smo, u ovom ili onom obliku, organizirali neko primanje i bili na nekom primanju. Iako misa nadilazi naša ljudska primanja, ipak svaku svetu misu možemo usporediti s pri-manjem. Zapravo, misa na neki način i jest primanje, ali primanje koje sam Isus Krist nudi i organizira čitavom čovječanstvu. „Kruh koji ću ja dati tijelo je moje – za život svijeta“, kaže Isus. Riječ je o primanju koje on, uz pomoć Crkve koju je sebi sazidao i u kojoj je otesao sedam stupova, odnosno sakramenata, od kojih je središnji sakra-ment euharistija, iz dana u dan i nedjelje u nedjelju, organizira i udjeljuje pojedinim župnim zajednicama.Tijekom običnih primanja domaćin ima riječ, a uzvanici ga slušaju te mu nastoje, onoliko koliko im je to moguće, uputiti koju riječ zahvale, nadahnuti između osta-log i njegovim riječima, ali i razlogom zbog

kojeg je organizirao primanje. Ponekad – posebno kad primanje organiziraju moćni i važni ljudi – gosti domaćinu nastoje upu-titi također i svoje molbe i potrebe. I u eu-haristijskom liturgijskom slavlju Krist – koji je domaćin – govori svojim uzvanicima. On govori svojom žrtvom, jer euharistijsko primanje je žrtveno primanje. Osobito gov-ori svojom riječju. Liturgija riječi prethodi liturgiji euharistije. U današnjoj službi riječi Isus nam govori o euharistijskom otajstvu koje slavimo i u kojemu smo svi pozvani sudjelovati, da bismo živjeli i hodili putem razboritosti. Pozivajući nas da se ne opija-mo vinom razuzdanosti, već da se punimo Duhom Svetim, razgovarajući među sobom psalmima, hvalospjevima i duhovnim pjes-mama, pjevajući i slaveći Gospodina u svom srcu i zahvaljujući Bogu i Ocu u imenu Gospodina Isusa Krista. U evanđelju, koje je središte liturgije riječi, Isus nam kaže da će kruh i vino koji se u misnom slavlju prinose na oltar, nakon posvetnih riječi izgovorenih od svećenika: „Ovo je tijelo moje“ i „Ovo je krv moja“, prestati biti običan kruh i obično vino i postati njegovo tijelo i krv, jelo istins-ko i piće istinsko za život vječni, jelo i piće kojim nahranjeni i napojeni možemo vječ-no biti i ostati s njim povezani, a po njemu povezani i s Ocem nebeskim. „Tko jede moje tijelo i pije moju krv, u meni ostaje i ja u njemu. Kao što je mene poslao živi Otac i ja živim po Ocu, tako i onaj koji mene blaguje živjet će po meni. … Tko jede ovaj kruh živjet će uvijeke.“ Tijekom ovog svetog primanja i mi njemu, povezano s njegovim primjerom i njegov-om riječju, želimo i možemo mnogo toga reći. To što mi njemu želimo reći uvijek je nešto naše jer proizlazi iz našeg ljudskog iskustva, želja, strepnji, potreba. Često je to jezik trpljenja, ali i jezik nade. Govorimo mu i o nama samima i o svima koji očeku-ju da ih se na misi sjetimo. Posebno mu iznosimo molitve za supruga ili suprugu, sina ili kći, oca ili majku. Donosimo mu po-trebe i želje naših staraca i bolesnika koji nisu mogli doći na misu. Molimo i za one koji možda godinama ne dolaze i ne žele doći na misu. Sjećamo se pred njim i svojih pokojnika. Ipak, svako misno slavlje ima i svoj specifičan govor. Da ne bismo na pri-manju ispali iz konteksta, ono što govori-mo Isusu treba biti povezano s onim što je on prethodno rekao nama. Trebamo se svaki put ponovo nadahnjivati na njegov-om primjeru i na onoj riječi koju je on nama uputio. U ozračju njegovog današn-

EUHARISTIJA I PRIMANJE - 20. NEDJELJA KROZ GODINU (B)

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

JELO I PIĆE ZA AUTENTIČNIJE ŽIVLJENJE KRŠĆANSKOG ŽIVOTAjeg govora nama, možemo mu zahvaliti što nas je odabrao i svrstao među one koje je pozvao i neprestano poziva na svoju goz-bu. Možemo mu zahvaliti i što nam je kroz današnje liturgiju riječi objasnio i objavio da njegova gozba nije obična gozba, nego gozba njegovog tijela i krvi, gozba u kojoj je on sam „Kruh živi koji je s neba sišao.“ Ali, možemo ga i obavijestiti da je i nama, kao Židovima iz današnjeg evanđelja koji simboliziraju one koji mu ne vjeruju i koji ga odbacuju, često neshvatljiv njegov gov-or o euharistiji i euharistijskoj prisutnosti u kruhu i vinu, da nam je neshvatljiv govor o tijelu i krvi kojima nam samog sebe daje za hranu i za piće i kojima nahranjeni može-mo baštiniti život vječni. Možemo mu reći da često euharistijsko otajstvo vjerom prih-vaćamo, ali da to svojim životom i odnosom prema tom otajstvu ne potvrđujemo. Može-mo mu reći i da mu, usprkos svemu, želi-mo vjerovati, ali i da smo, u skladu s našim vremenom i mentalitetom tog vremena, previše zabrinuti za ono kako pronaći „vino razuzdanosti“, a da imamo premalo vreme-na za molitvu, za ono vrijeme u kojem bis-mo se ispunili njegovim Duhom razgovara-jući psalmima, hvalospjevima i duhovnim pjesmama. Možemo mu iskreno priznati da su nam, iako kažemo da smo kršćani, mno-go puta privlačnije i draže drukčije pjesme od onih pjesama koje veličaju njega. Može-mo mu, zapravo trebamo mu, na kraju reći da nam je žao, da se želimo promijeniti, da u njemu želimo naći i uvijek nalaziti jedini pravi smisao svog postojanja, kako bi nas po svojem euharistijskom tijelu i euharis-tijskoj krvi mogao prepoznati dostojnima i učiniti svojima, a što je nedvosmisleno obećao svima koji budu jeli tijelo njegovo i pili njegovu krv.Sigurno će svatko od nas imati puno dru-gih stvari za izreći Gospodinu tijekom ovog primanja. Isus u ovom misnom slavlju sve to čuje, sve to prikazuje nebeskom Ocu. Neka, međutim, ono što ćemo na ovom pri-manju primiti od Gospodina bude vidljivo u našem životu, našoj svakodnevici, kako bi i ona, u skladu s Gospodinovim prim-jerom, postala svakodnevica ispunjena ljubavlju i nadom koja se dijeli i daje svi-ma i koja, poput djevojke iz prvog čitanja, svojim primjerom zove sve ljude da dođu u njegovu kuću, njegovu Crkvu sa sedam stu-pova odnosno sakramenata i na njegovu euharistijsko primanje koje je Bog Otac, u Isusu Kristu i njegovoj otkupiteljskoj žrtvi na križu, prepravio „za život svijeta.“

PREKID VEZEDubrovački glumac Lujo Kunčević nakon godinu i pol veze prekinuo je s bivšom Miss Universe Ivanom Mišurom. Kako piše Story, 27-godišnji Lujo je s Ivanom ostao u prijatel-jskim odnosima. O njihovom prekidu u javnosti se šuškalo početkom ove godine, no par je to tada demantirao.

VRATIO SE KIKIIbrica Jusić ponovno je u društvu svog ljubimca, mačka Ki-kija. Podsjetimo, krajem srpnja Ibrica se vraćao sa svirke u Kaštelima. Osjetivši umor stao je na parkiralištu u Orašcu kako bi protegnuo noge. No u toj prilici Kiki je izašao iz au-tomobila. Ibrica se vraćao na mjesto dogđaja no Kikija nije pronašao stoga je odlučio potražiti pomoć javnosti. Srećom ova priča ima sretan kraj jer su Ibrica i Kiki ponovno zajedno. Sretnu vijest Ibrica je objavio na svom Facebook profilu.

PRINOVA U OBITELJIJelena Perčin Otašević po drugi put postala je majka. Pop-ularna konavoska glumica rodila je curicu, a uz nju je cijelo vrijeme bio suprug Momčilo Otašević. Kako od bliskih pri-jatelja doznaje Jutarnji list curica bi se trebala zvati Maša. Malenoj sestrici razveselila se i Jelenina devetogodišnja kćerkica Lota. Podsjetimo, par se vjenčao u tajnosti počet-kom svibnja u Kotoru u Crnoj Gori nakon dvije i pol godine poznanstva.

KUNDURARIJE

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Svetkovinom Velike Gospe slavi se uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo. S obzirom na to da je naša du-brovačka katedrala posvećena upravo Velikoj Gospi, kod nas je to posebna festa. Nije nama u Gradu to baš kao Festa sv. Vlaha, ali festa svakako jest.

A zašto mi je ta proslava Velike Gospe posebno draga? Jer ima nešto posebno u onoj procesiji nakon mise, kada Gospa „proše-ta“ ulicama našeg Grada. Iako ovom svetkovinom slavimo Gospi-no uznesenje na nebo, procesijom u kojoj se ulicama nosi slika Gospe od Porata, kao da je s neba spuštamo na zemlju, u naš Grad, te je želimo za svoju suputnicu u svakodnevnim radosti-ma i nadanjima, žalostima i tjeskobama. Svjesni smo mi što ta proslava znači, znamo da se slavi Gospino uznesenje na nebo, mi to prihvaćamo, ali procesijom kao da poručujemo još nešto: „Gospe moja, siđi! Znamo mi da si ti dušom i tijelom iznesena na nebo, ali trebaš nam ovdje. Želimo te ovdje!“ Nije li to lijepa poruka? To je onaj djetinji odnos djeteta i majke, u kojem dijete želi majčinu blizinu i nježnost, a majka tu molbu ne može odbi-ti. Jelena Rozga pjeva onu svoju pjesmu. „Gospe moja, obuci mi bilo, to mi dobro stoji!“, ali ova iskrena molitva „Gospe moja, siđi!“, puno je životnija, puno osobnija!

Dolazim iz obitelji koja je tradicionalno pomorska. Moj ćaće i njegov jedini brat, pomorci. Nono također. I pranono. Da ne nas-tavljam, i ne navodim sve moguće rodbinske odnose, ali sve ih uglavnom vezuje ista riječ: „pomorac“. Jedino sam ja odmetnik koji je zalutao u vode filozofije i teologije, a kasnije i komuni-kologije, no ne mogu (i ne želim) se odreći te obiteljske tradicije koja me obilježila. Kao takvome, posebno mi je simbolično što Gospin lik u procesiji nose upravo pomorci. Nisam objektivan, ali

mislim da je njihovo nošenje Gospe od Porata puno značenja. Moj ćaće mi često zna ponoviti onu poznatu: „Tko želi naučiti mo-liti, neka ode na brod!“. Ima li boljeg mjesta? Život pomoraca je poseban. Odsječen od svijeta i obitelji, na nepreglednom moru, svjestan njegove snage, ne možeš a ne spoznati svoju malenost, svoju nemoć i svoju upućenost na nekoga gore. I stoga upravo oni, pomorci,, najbolji su „izbor“ na one koji će nositi Gospin lik. Oni koji su svjesni potrebe Gospinog majčinskog zagovora, ma-jčinske ljubavi i nježnosti. Osamljeni na moru, odsječeni od svo-jih najdražih, tako često upućuju nebeskoj majci molitvu „Gospe moja, siđi!“, mole je da siđe u njihove poteškoće i njihove nevolje. Stoga je posebno lijepo kad donose Gospu od Porata u Porat, te se onda tu narod i svećenici, predvođeni biskupom, mole za blagoslov brodova, brodica i svih koji na njima plove. Kao teolog znam da je vrhunac svakog slavlja misa, te da se najvažnije na Veliku Gospu događa u katedrali na misi. Ipak, kao djetetu ovog Grada, osjećaj mi nadvladava razum, te mi se na Veliku Gospu najvažnija i radosnije u mom srcu ne događa u katedrali, nego na ulicama moga Grada, a napose u Portu. Ta simbolika molitve naših pomoraca i cijelog puka, kao i Gospin odgovor kroz „si-lazak“, budi u meni posebnu radost. U konačnici, što naučiti iz te naše dubrovačke proslave Velike Gospe? Da niti Bog, niti Gospa, niti ostalo sveto, nije negdje „gore“, daleko i odvojeno od nas, nego među nama. U našim svakodnevnim „životnim procesija-ma“, u našim potrebama, našim radostima, našim žalostima, našim slavljima, da je tu prisutna naša nebeska majka, naša Go-spa od Porata.

Uz želju da sebi posvijestimo kako je Marija, na nebo uznesena, ujedno ona koja je sišla među nas, i koja trajno među nas iznova silazi, želim nam svima sretnu i blagoslovljenu festu Velike Gospe!

GOST UREDNIK: ŠIME ZUPČIĆVJEROUČITELJ

GOSPE MOJA, SIĐI!

PETAK / 17. 08.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija18:30 GALERIJA – emisija o kulturi19:10 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 Libertas info Stradun 21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:35 LIBERTAS INFO – STRADUN

SUBOTA / 18.08.2018.07:45 JOGA I PILATES ZA SVAKI DAN08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 VIJESTI PLUS 17:30 SUBOTOM POPODNE18:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)18:15 Glazbene minute18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R) 18:45 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama20:00 UNIDU - studentska emisija20:20 Glazbene minute 20: 30 M Beat – glazbena emisija 21: 10 Glazbene minute 21: 30 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:00 FILMSKO LJETO NA LIBERTAS TELEVIZIJI:The Banquet - igrani film (15)

00:15 ICT Business – emisija o tehnologiji (R)

NEDJELJA / 19.08.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 10: 00 Libertasići - dječja emisija 10:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 12:05 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA (repriza svih epizoda proteklog tjedna)14:30 LIBERTAS INFO - Dubrovnik panorama 17:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija18:15 Divlja liga finale – izravan prijenos 19:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama19:30 GALERIJA – emisija o kulturi (R)20:00 ŽIVOTOPIS (R)20:20 VIJESTI PLUS (R)20:50 DOKUMENTARCI NEDJELJOM – Stonske

Ivan Pernar - gost emisije S druge strane

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJE

zidine 21:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija (R)22:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)22:20 FILMSKO LJETO NA LIBERTAS TELEVIZIJI: The Banquet - igrani film (R) 00:40 AUTOSERVIS – magazin

PONEDJELJAK / 20.08.2018. 07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 ŽIVOTOPIS - dokumentarna emisija18:30 Glazbena ura19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 M Beat – glazbena emisija (R)21: 00 Dubrovnik panorama 21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)22:00 Divlja liga – snimka finalne utamice 23:00 ŽIVOTOPIS - dokumentarna emisija (R)23:30 AUTOSERVIS – magazin (R)00: 00 LIBERTAS INFO – STRADUN

UTORAK / 21.08.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija17:55 Glazbene minute18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R )18:45 LIBERTAS INFO STRADUN19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 SUBOTOM POPODNE (R)20:30 Glazbena ura21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:30 LIBERTAS INFO - STRADUN

SRIJEDA / 22.08.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – program UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok17:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 BROJ JEDAN – sportska emisija (iz AR-HIVE)19:00 UNIDU - studentska emisija (R)19:20 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama20:30 S DRUGE STRANE – (R)21:05 Glazbene minute21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)22: 00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin (R)22:30 STONSKE ZIDINE – dokumentarna emisija (R)23: 10 LIBERTAS INFO - STRADUN

ČETVRTAK / 23 .08.2018.07:45 Joga i pilates za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO GRADE – UŽIVO (RADIO LTV)14:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 # HASHTAG LIBERTAS TV – info blok16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 INBOX – pregled društvenih mreža18:15 Glazbene minute18:30 ICT Business - emisija o tehnologiji19:10 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama20:30 S DRUGE STRANE(urednica i voditeljica: Ivana Cvjetković)

21:05 Glazbene minute21:30 VIJESTI – informativna emisija (R)22:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R)22:15 Glazbene minute 22:30 ICT Business - emisija o tehnologiji (R)23: 05 LIBERTAS INFO - STRADUN

Divlja liga finale UŽIVO - nedjelja, 18:15 h

The Banquet - igrani film

Za 12 muffina trebat ćete: 120 g brašna 80 g zobenih pahuljica žličica praška za pecivo žličica cimeta prstohvat soli 1 jaje 225 g grčkog jogurta 80 g meda 24 g kokosovog šećera 60 ml bademovog mlijeka 2 žličice ekstrakta vanilije 140 g borovnica

Priprema: Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva i namastite kalup od muffina. Pomiješajte suhe sastojke u jednoj posudi, a mokre u drugoj koje ćete dodati suhima. Pomiješajte sve špatu-lom da se poveže. Borovnice po-spite s malo brašna da ne iscure u muffinima i ubacite u smjesu Pecite 20 minuta ili dok čačkali-ca ne izađe suha. Ohladite ih 5 minuta i uživajte

SLOBODNA RADNA MJESTA

17.8.2018.Koncert - Rock’n’Valamar (Parti-brejkers, Kojoti, M.O.R.T.) 21.00 h, Autokamp Solitudo Koncert - Ženska klapa Linđo 22.30 h, ispred Crkve sv. Dominika Koncert - Klapa Ragusavecchia 21.30 h, ispred Župnog dvora (otok Lopud) Wire walk w. Mixmag23.00 h, Art radionica Lazareti

18.8.2018.Koncert - QUEEN REAL Tribute band 21.00 h, Autokamp Solitudo Festivalski dramski ansambl - Ranko Marinković: POD BALKON-IMA 21.30 h, Park kampusa Sveučilišta u Dubrovniku Koncert - Klapa Maestrali 22.30 h, ispred Crkve sv. Dominika Ribarska noć - Giuliano 22.30 h Suđurađ, na rivi (otok Šipan) Klapa Iskon-21.30, BrsečineThe Sound of ‘80s & ‘90s w/ Vego & Miro 23.00 h, Lazareti

19.8.2018.Festivalski dramski ansambl - Ranko Marinković: POD BALKON-IMA 21.30 h, Park kampusa Sveučilišta

u Dubrovniku Koncert - Dubrovački komorni duo 21.00 h, Crkva Rozario Ploveći koncert - Limena glazba Zaton 21.00 h, Zatonska uvala Koncert - Klapa Kaše 21.30 h, ispod platana (Orašac) Mystique u Kneževom dvoru21:00 h, Rector¨s palace SlanoDISCO Inferno MAGIC Live in Cavtat!21.00 h, CavtatDubrovnik plovi u intonaciji - kon-cert dubrovačkih glazbenika21.30 h, Knežev dvor

20.8.2018.Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Taraca tvrđave Revelin Koncert - Ženska klapa Linđo 22.30 h, ispred Crkve sv. Dominika Festivalski dramski ansambl - Ranko Marinković: POD BALKON-IMA 21.30 h, Park kampusa Sveučilišta u Dubrovniku

21.8.2018.Koncert - TBF 21.30 h, Park Orsula Festivalski dramski ansambl - Ranko Marinković: POD BALKON-IMA

21.30 h, Park kampusa Sveučilišta u Dubrovniku

22.8.2018.Festivalski dramski ansambl - Ranko Marinković: POD BALKON-IMA 21.30 h, Park kampusa Sveučilišta u Dubrovniku Koncert - Dubrovački gudački kvartet 21.00 h, Crkva sv. Spasa

23.8.2018. Koncert - Najljepše skladbe velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa Koncert - Klapa Poklisari 21.30 h, Uvala Lapad HNK u Zagrebu | Mate Matišić: LJUDI OD VOSKA 21.30 h, Park Gradac

DEŽURNA LJEKARNA:

LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 17. – 19.8.2018.g. LJEKARNA „GRUŽ“ – od 20. – 26.8.2018.g.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

DOGAĐANJASLASNI MUFFINI S BOROVNICAMA

DUBROVNIKPETAK, 17.8.

SUBOTA, 18.8.

NEDJELJA, 19.8.

22°C / 29°C

20°C / 30°C

21°C / 31°C

RECEPT TJEDNA

MEDICINSKA SESTRA / TEHNIČARTraženo radnika: 1 Poslodavac: POLIKLINIKA ZA NUROLOGIJU, PSIHIJATRIJU, INTERNU MEDICINU I OFTAL-MOLOGIJU GLAVIĆ Rok za prijavu: 1.9.2018.SOBAR / ICATraženo radnika: 1 Poslodavac: IMPORTANNE RESORT, hotelijerstvo i turizam, društvo s ograničenom odgov-ornošću Rok za prijavu: 31.8.2018.KONOBAR / ICATraženo radnika: 2 Poslodavac: IMPORTANNE

RESORT, hotelijerstvo i turizam, društvo s ograničenom odgov-ornošću Rok za prijavu: 31.8.2018.PRODAJNI SAVJETNIK / ICATraženo radnika: 3 Poslodavac: HANGAR 18 društvo s ograničenom odgovornošću za računalne i srodne djelatnosti, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 26.8.2018.TRGOVAC M / ŽTraženo radnika: 1 Poslodavac: KUNEJI d.o.o. za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 15.9.2018ZAŠTITAR / KATraženo radnika: 30

Poslodavac: SECURITAS HR-VATSKA društvo s ograničenom odgovornošću za tjelesnu i teh-ničku zaštitu osoba i imovineRok za prijavu: 1.9.2018. SPREMAČ / ICATraženo radnika: 2 Poslodavac: International Outsourcing Services d.o.o. za trgovinu, turizam i usluge Rok za prijavu: 31.8.2018.KUHINJSKI RADNIK / ICATraženo radnika: 2 Poslodavac: MIMOZA DU-BROVNIK d.o.o. za trgovinu, ugostiteljstvo i usluge - putnička agencija Rok za prijavu: 10.9.2018.

PROGNOZA