Drutvo je ono to nas okruuje. Drutvo prima,odbija,mijenja u interakciji institucije i ljude. Sociologija nudi poznavanje drutva,predstavlja nuan dio suvremenog rukovoenja i znanja. Sociologiju definiramo kao sustavno prouavanje drutva. Drutvena grupa,drutvenog ivota. Odnos sociologije i drugih drutvenih znanosti : Povijest prolost drutva Politologija mod i vlast Ekonomija proizvodnja i raspodjela Psihologija psihiki procesi i ponaanje pojedinca Antropologija razliite kulture i nain ivota ljudi Posebne sociologije : Druga znanstvena podruja : sociologija matematike, sociologija medicine,socijalna ekologija. Sestrinske discipline : Drutveno humanistiko znanstveno podruje : povijest,politologija,ekonomija,psihilogija,antropologija. ZNANOST O DRUTVU I POVIJEST Globalne znanosti Povijest proslost,jednokratnost,pravilnost,konkretnost(francuska revolucija) historijska metoda. Sociologija sadasnjost,jednokratnost,pravilnost-apstraktnija od povijesti(revolucija opcenito i njeni tipovi),tipologijska metoda. Sociologija i povijest su povezane. Metodologijski utjecaj povijesti na sociologiju-povijesno usporedna ili komparativna metoda. ZNANOST O DRUSTVU I PSIHOLOGIJA Psihologija- znanost o dusi(psihe)tj. To je znanost o : Psihickim procesima(opazanje,pamcenje,emocije,motivacija) i psihickim svojstvima(temperament i karakter). Wundtov laboratorij za eksperimentalnu psihologiju- odnos psihickih pojava i njihove fiziologijske osnove.

Freudova osihoanaliza-sukob covjekovih nagona i drustvene okoline. Biopsihologisticka koncepcija libida i sublimacije. M.C.Dougal i Ross- socijalna psihologija-neprilagoenost pojedinca drustvenoj okolini,bavi se drustvenom grupom kao cjelinom i specifikumom. Fromm,Horney- neopsihologisticka skola,socijalna i duhovna komponenta covjeka. egzistencijalna dihotomija Kao prirodnog i drustvenog duhovnog bica. drustvene potrebe su determinirajuca motivacija ljudskog ponasanja i djelovanja spoj sociologije i socijalne psihologije. Metodoloski utjecaj na empirijsku sociologiju : eksperiment,interview,upitnik,anketa. SOCIOLOGIJA I FILOZOFIJA Teorijska i metodoloska povezanost. Sto je covjek? Sto je drustvenost? Eminenno filozofska i nadiskustvena pitanja koja nemaju empirijsku provjeru. Sociologija pristupa drustvu kao cjelini-veza sa socijalnom filozofijom,filozofijom povijesti i antropologijom. OVJEK JE BIDE ZAJEDNICE Humana polifunkcionalna sinteza zivotne sredine (ne samo radna ili politicka sredina) koja zadovoljava sve covjekove zivotne i drustvene potrebe. Znanost o drustvu pokazuje na koje sve nacine covjek organizira i ureuje,osmisljava i kultivira drustveni zivot. Metodoloske slicnosti i razlicitosti : Slicnosti transcedentalno promisljanje,indukcija,dedukcija,analiza i sinteza. Razlicitosti teorijsko empirijski pristup znanosti o drustvu. ZNANOST O DRUSTVU I POLITICKA EKONOMIJA Razmjena-postoji u svim drustvima. Politicka ekonomija bavi se razmjenom proizvoda,raspodjelom i potrosnjom te odnosima u proizvodnji,time se bavi i znanost o drustvu. Smith i Ricardo engleska politicka ekonomija-ljudski rad mjerilo je vrijednosti proizvoda,bogatstvo naroda ovisi o... ne znam kraj recenice :S

MODEL ZNANSTVENOG ISTRAZIVANJA I PRETPOSTAVKE ZNANSTVENOG ISTRAZIVANJA 1. Vanjski svijet (neovisan o istrazivanju) 2. Uvjetovanost pojava 3. Znanje o svijetu (objektivno opazanje putem dokaza) 5 problema sociologijskog istrazivanja : 1. 2. 3. 4. 5. Istrazivanje mijenja ponasanje Ljudi imaju emocije i motive(manje preciznost) Slozenost drustvenog ponasanja(povijesna,psiholoska,drustvena uvjetovanost) Eticki razlozi(neki eksperimenti s ljudima nisu dopusteni) Sociolog je dio istrazivanog predmeta(emocionalna zainteresiranost)

Sociolozi-svijet o tome. MODEL ZNANSTVENOG ISTRAZIVANJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Definiranje problema istrazivanja(vrijedan i istraziv) Upoznavanje s postojecom literaturom(teorije i metode) Formuliranje hipoteza( prethodna ideja o odnosu zavisne i nezavisne varijable) Nacrt istrazivanja (izbor metoda i tehnika) Sakupljanje podataka(biljezenje) Analiza rezultata(hipoteza se potvruje,odbacuje ili modificira) Zakljucna razmatranja (prezentacija ishoda istrazivanja)

Socioloija istrazuje drustvo Sustavi i pravila zivota osim racionalno-teorijski i iskustveno empirijski Potvrduje i provjerava Empirijska evidencija(iskustvene metode,tehnike,instrumenti) Znanstvena teorija povezuje znanstvene zakone u logicki i neproturjecan sustav. Teorija objasnjava zakone. Filozofska pretpostavka znanosti nedokazive metafizicke (bitno-bit) Nemaju empirijski odnos tzv.nadempirisjki ostatak Svijet(kozmos)-neovisan o nama. Bez zakona nema znanosti! Zakon je opca i nuzna veza meu pojavama. Znanost o drustvu-razliciti determinizam(bioloski,tehnicki,normalni,religijski,psiholoski).sveze meu determinizmima interakcija neistovrsnih pojava uzrocno djelovanje u drustvu,polideterministicko. Nisu jednoznacne teorija i metoda.

Hipoteza-polazna osnova stvaralacki i originalni cin(najzivlja istrazivacka djelatnost). Ukljucivanje rezultata u postojeci teorijski okvir-temeljna metodoloska zadaca. Sakupljacki empirizam-odbojnost prema teoriji. Kvantitativnost i progmaticnost Deskriptivnost Hipoteticko deduktivno shvacanje Teorijski pristup-precijenjen-zanemaruje iskustvene podatke. teorijski konstruktivizam Odnos teorije i empirije reciprocnost,aktivnost,sinteticnost. Teorija je vodic u istrazivanju. Predmet istrazivanja ovisan je o teorijskoj poziciji. Predmet istrazivanja je znanstvenikova konstrkcija. osobna jednadzba Socijalno filozofski uvod u drustvenu cjelinu. Filozofsko-povijesni Za razumjevanje odnosa pojedinca i drustva Razlika sociologije i drustvenih znanosti Sto se proucava Kako se proucava-vaznije! Specificnost socioloske perspektive : Nemogucnost odvajanja pojedinca od drustva,smislen nacin promatranja,smislen nacin grupiranja. Sociologija- sto povezuje ljude i njihove meusobne odnose. Socijalna struktura-elementi i njihovi odnosi. Drustveni zivot-pravilni i stabilni obrasci ponasanja(relativno) Drustveni poredak-red. Zadaca sociologije sustavno opisivanje i objasnjavanje razlicitih djelova strukture drustva. Drustveni zivot- meusobno prozimanje ili interpretacija osobe,kulture,drustvenog poretka.

Pojedinci svojim djelovanjem i odnosenjem stvaraju: obrasce drustvenog poretka,stabilizirani su u vremenu i prostoru,zasebne cinjenice(razlicite od pojedinaca). Neovisna drustva na zbroj pojedinaca. Specificnost drustva kao zasebne cinjenice-objektivna drustvena stvarnost-podloga za istrazivanje drustva.