drustvene promjene
DESCRIPTION
pptTRANSCRIPT
Društvene promjene
Tea Hergović, 3.b
Izvori društvenih promjena• DRUŠTVENA PROMJENA – naziv za temeljnu promjenu
obrazaca kulture, strukture i društvenoga ponašanja u nekom razdoblju.
- proces u kojem jedno društvo postaje drugačije, a ipak u mnogim vidovima ostaje isto
• Primjer: „Goli otok“
Opće pojave i procesi
• Fizički okoliš – tehnologija i socijalna organizacija i kultura - klasifikacije tipova društva: sakupljačka, ratarska, industrijska- izvanjski razlozi: poplava, epidemija, potres…
• Stanovništvo – promjena u broju, sastavu i raspodjeli stanovništva mijenjaju i kulturu i društvenu strukturu- „Demografska eksplozija“
• Invazije i ratovi – prilagođavanje na nova ponašanja i vjerovanja, ili geografska preseljenja stanovništva
• Kulturni procesi – inovacije, difuzija• Strukturalni procesi – društveni sukobi i napetosti • Ideje – utjecaj ideja na društvene promjene
Teorije o društvenim promjenama
• EVOLUCIONISTIČKE TEORIJE – društveni razvoj se odvija kao jednosmjeran proces evolucija od jednostavnih i primitivnijih prema složenijim i „civiliziranim“ društvenim oblicima
- teorije odbačene kao kolonijalističke i etnocentričke - zadnjih desetljeća oživljavaju neoevolucionističke teorije
gdje se odbacuje pojam napretka kao mjerilo društvenoga razvija te naglašava da se društvena promjena odvija na različite načine i u različitim pravcima
• Talcott Parsons – smatra da se evolucija društva odvija kao sve bolja prilagodba okolini (povećanjem složenosti tj. Strukturalne diferencijacije: razvoj specijaliziranih institucija čija je funkcija zadovoljavanje novonastalih društvenih potreba)
• Evolucijska univerzalija – komponente društvenog sistema koje omogućavaju prilagodbu (birokratska organizacija, novac…)
• CIKLIČKE TEORIJE – o rastu i propasti civilizacija - društva prolaze razdoblja mladosti, zrelosti i
konačno propadaju• Oswald Spengler – knjiga Propast Zapada: izučavanje
osam kultura ustvrdio da je njihov životni vijek oko 1000 godina (Zapadna kultura nastala oko 900. godine – bliži se kraju)
• Pitrim Sorokin – ponudio cikličku teoriju društvene promjene koja polazi of izmjenične dominacije dvaju ekstremnih oblika kulture:
1. Ideacijska kultura – naglašava vjeru ili religiju kao osnovu spoznaje i ohrabruje ljude da cijene duhovni život
2. Osjetilna kultura – naglašavat će iskustvo ili znanost kao put prema spoznaji i usmjeravat će ljude prema praktičnom, materijalističkom i hedonističkom načinu života - teoriju nazvao Načelom imanentne promjene
• FUNKCIONALISTIČKE TEORIJE – društveni sustav teži biti u ravnoteži, ali je to gotovo nemoguće, jer je društvo u stalnom pokretu: djeca se rađaju, ljudi umiru, institucije se mijenjaju-društvo je u dinamičkoj ravnoteži
• Talcott Parsons – glavni predstavnik• William Ogburn – Teorija o kulturnom zaostajanju – osnova
funkiconalizma → razlikuje materijalnu od nematerijalne kulture i smatra da poticaju za društvenu promjenu dolaze iz materijalne kulture – novih oruđa, oružja i tehničkih postupaka- nematerijalna kultura (vrijednosti, norma, vjerovanja, organizacija) mora se prilagođavati promjenama u materijalnoj kulturi, ali uvijek kasni pa nastaje jaz – kulturno zaostajanje
• KONFLIKTNE TEORIJE – smatraju da su napetosti i sukobi među društvenim skupinama glavni izvot socijalnih promjena
• Karl Marx – držao je da se društveni razvoj odvija u proturječjima: pr. Razvoj kapitalizma znači iznimno povećanje bogatstva društva, dok istodobno urokuje sve veće osiromašenje radnika- Osim klasnih borbi postoje i drugi oblici sukoba, među nacijama, etničkim grupama, vjerama i slično
Modernost i modernizacija• MODERNOST – središnji pojam u proučavanju društvene
promjene-prijelaz iz tradicionalnog u moderno je glavna tema velikih socioloških teorija i i uzrok nastanka sociologije kao dicpline
• MODERNIZACIJA – proces epohalne drušvene promjene koji započinje u okviru „dviju revolucija“ – industrijske i demografske revolucije
• Ferdinand Tonnies – prijelaz opisuje kao slabljenje zajednice temeljene na bliskosti i pripadanjudruštva
• Emil Durkheim: 1. Mehanička solidarnost – značajka društva sa slabo
razvijenom podjelom rada, društvo se temelji namoralnim pravilima usidrenim u tradiciji, ljudi su međusobno slični i osjećaju snažnu pripadnost
2. Organska solidarnost – razvijenija podjela rada, veća međuzavisnost, društva su povezana različitošću, gube bliskost i povezanost-modernizacija = gubljenje zajednice