društvene i ekonomske značajke varaždinskog gradskog plemstva u 17. stoljeću

123

VINJA BUREK, DRUTVENE I EKONOMSKE ZNAAJKE VARADINSKOG GRADSKOG PLEMSTVA U 17. ST.

Drutvene i ekonomske znaajke varadinskog gradskog plemstva u 17. stoljeu

Vinja Burek Prva gimnazija Varadin [email protected]

Saetak

Na prijelazu 16. u 17. stoljee u drutvenoj i ekonomskoj strukturi stanovnita grada Varadina nastaju znaajne promjene. Promjene nisu njegova posebnost, ve dio ekonomskih i drutevnih promjena u gradovima sjeverozapadne Hrvatske na poet-ku novog vijeka. U gradovima se izdvajaju bogate i utjecajne drutvene grupe koje obavljaju najvanije slube u gradskoj upravi i uspostavlja se oligarhijska vlast. Va-radinska gradska oligarhija drutveni status i javni utjecaj izgraivala je na temelju ekonomske moi i slubi koje je obavljala u gradskoj upravi, Varadinskoj upaniji i Slavonskoj vojnoj krajini. Pripadnici te drutvene grupe tijekom 17. stoljea dobivaju plemike titule te postaju gradsko plemstvo. Njihov udjel u gradskoj populaciji nije mogue precizno utvrditi s obzirom na to da ne postoje podaci na temelju kojih bi se mogao utvrditi broj stanovnika, ali sauvani Zapisnici poglavarstva grada Va-radina iz 17. stoljea ipak daju dovoljno informacija koje omoguuju zakljuak o njihovom stalnom poveanju. Pripadnost plemikom staleu ojaala je njihovu drutvenu poziciju i otvorila borbu za potpuni nadzor nad gradskom upravom i njezino zatvaranje ostalim drutvenim grupama u gradu. Sukobi su zavreni kodi-fikacijom Statuta grada Varadina 1699. godine. Gradsko plemstvo, koje ve dugo obavlja najvie dunosti u gradu i ima veinu u senatu, dobilo je i zakonski okvir takvog stanja. Manjini je na taj nain otvoren put kojim su prava koje je uivala tota communitas pretvorili u svoja staleka i osobna prava te je na taj nain dobila mogunost da regulira ne samo gospodarske ve i drutvene i politike tokove ci-jele zajednice. U ovom lanku autorica na temelju Zapisnika poglavarstva grada Varadina od 1616. do 1699. godine prati tijek tih promjena, odreuje drutvene i ekonomske znaajke gradskog plemstva te njegov utjecaj na drutveni i ekonomski razvoj grada tijekom 17. stoljea. Kljune rijei: gradsko plemstvo, tituliranje, gradske knjige, gradska uprava

Uvod

Drutveni i ekonomski razvoj gradova Slavonije na poetku novog vi-jeka tek je djelomino istraen. Povijesna graa tog razdoblja slabo je sau-vana pa je to jedan od razloga zbog kojeg dosad nije bilo cjelovitih prikaza njihovog povijesnog razvoja u 16. i 17. stoljeu. Neven Budak jo je 1992.

Primljeno: 14.05.2012.Prihvaeno: 05. 12. 2012.Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperUDK 929(497.5Varadin):94(497.5 Varadin)17

124

HISTORIA VARASDIENSIS: ASOPIS ZA VARADINSKU POVJESNICU, 2 (2012) UDK 929(497.5

u lanku Pogranina gradska naselja sjeverne Hrvatske u 17. stoljeu uka-zao na malobrojnu literaturu kao pokazatelja da je to razdoblje hrvatska historiografija uglavnom zanemarivala.1 Budak je konstatirao da je Vara-din moda najloije istraen, to je u suprotnosti s njegovim znaenjem u tom dijelu Hrvatske u 17. stoljeu.2 To se do danas nije bitno promijenilo, izuzmemo li istraivanja o vojnopolitikom znaaju Varadina kao sjedita Varadinskog generalata, o emu su najvie pisali Hrvoje Petri i Mirela Slukan Alti. Vanost ove teme prepoznali su organizatori Meunarodnog kulturnopovijesnog simpozija Mogersdorf odranog u Osijeku 1995. godine, koji su Simpozij u cijelosti posvetili razvoju graanskog drutva u panon-skom prostoru od 16. stoljea do Francuske revolucije. Radovi prezentira-ni na skupu i objavljeni u zborniku Simpozija omoguuju komparativnu analizu tog procesa u gradovima na prostoru kojem pripada i Varadin. U Zborniku je objavljen rad Nevena Budaka Gradske oligarhije u 17. stoljeu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u kojem analizira promjene socijalne struktu-re Varadina, Gradeca, Koprivnice i Krievaca te njihov utjecaj na sastav i funkcioniranje gradskih uprava. Budak je utvrdio da je u drugoj polovici 16. stoljea, u vrijeme ekonomskog i demografskog oporavka gradova sje-verozapadne Hrvatske, dolo do zatvaranja gradskih uprava pa su funkcije sudaca, senatora i vijenika bile dostupne malom broju istaknutih rodova iji su pripadnici nerijetko dobivali plemstvo.3

Postanak i razvoj gradskog plemstva, njihova politika, ekonomska i drutvena uloga, daleko su bolje istraeni u dalmatinskim komunama za-hvaljujui sauvanoj povijesnoj grai i interesu povjesniara. Sero Doko-za definira gradsko plemstvo kao stale unutar gradskog drutva koji se od feudalnog plemstva razlikuje po osnovnim obiljejima, nainu privreiva-nja i duhovnom obzorju. Kao gradska elita ne predstavljaju vlast plemeni-tih, nego vlast bogatih ljudi, najee trgovaca, koji se kasnije pojavljuju s plemikim naslovom. Povjesniari ga nazivaju i patricijat, a u izvorima se najee navode kao nobiles. Njihov razvoj i zatvaranje u poseban drutve-ni stale koji postaje nositelj gradske vlasti moe se u dalmatinskim ko-munama pratiti tijekom srednjeg vijeka.4 Na poetku novog vijeka proces njihovog zatvaranja u poseban stale unutar gradskog drutva uglavnom je ve zavren, dok je u gradovima sjeverozapadne Hrvatske taj proces tek na poetku. Meutim, gradsko plemstvo Varadina i drugih gradova konti-

1 Neven BUDAK, Pogranina gradska naselja sjeverne Hrvatske u 17. stoljeu, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 25, Filozofski fakultet Zagreb, Zagreb, 1992.

2 N. BUDAK, Pogranina gradska naselja, str. 283 Neven BUDAK, Gradske oligarhije u 17. stoljeu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u: Meuna-

rodni kulturnopovijesni simpozij Mogersdorf 1988, Zagreb, 1995., str. 95-1094 Sero DOKOZA, Problematika prouavanja dalmatinskog plemstva u srednjem vijeku, u:

Povijesni prilozi, Vol. 35, No. 35, 2008., str. 25-26

125


nentalne Hrvatske nee postati zatvoren drutveni stale pa je stoga upitno moemo li ga nazivati patricijatom. Gradski patricijat ili gradski oligarhat Igor Karaman definira kao jedan od hijerarhijski stupnjevanih socijalnih slojeva ili grupa u panonskom prostoru na poetku novog vijeka koji pre-teno djeluje kao veletrgovako graanstvo i izdvaja se posebnim socijal-no-politikim povlasticama, raspolae znatnim ekonomskim prednostima, ali esto nosi i feudalna obiljeja jer raspolae zemljinim posjedom na komunalnom teritoriju.5 Budak pak smatra da se o istaknutim rodovima i bogatim pojedincima, trgovcima i plemstvu doseljenom u grad koji su obnaali funkcije sudaca, senatora i vijenika sa ili bez plemike titule i ne moe govoriti kao o gradskom patricijatu nego radije o oligarhijama. Grad-ske oligarhije predstavljaju zaetak patricijskih loza, ali u novovjekovnom drutvu ipak je bilo premalo uvjeta da bi se taj proces nastavio i pretvo-rio povremene oligarhe u patricijat u pravom smislu te rijei.6 Taj proces u Varadinu moemo pratiti od kraja 16. stoljea zahvaljujui sauvanim i objavljenim Zapisnicima poglavarstva grada Varadina (Protocolla ma-gistratus liberae et regiae civitatis Varasdini) koji omoguuju da uz manje prekide pratimo politiki, gospodarski i drutveni ivot grada od 1587. do 1850. godine.7 Dosad je objavljeno 11 svezaka Zapisnika koji obuhvaa-ju razdoblje od 1587 do 1714. godine.8 Meu brojnim graanima koji se u njima spominju mogue je izdvojiti one koji su pripadali varadinskom gradskom plemstvu, pratiti njihov drutveni i ekonomski uspon te borbu za uspostavljanje vlasti u gradu.

Varadinsko gradsko plemstvo u Gradskim knjigama

Pravi status, javne funkcije, gospodarska djelatnost i staleka pripad-nost mogu se utvrditi tituliranjem osoba koje se pojavljuju pred gradskim sucem ili su sudionici kupoprodajnih ugovora. Krajem 16. stoljea najei oblik tituliranja je civis. Cives su stanovnici koji su dobili graansko pravo prema utvrenim uvjetima i na taj nain stekli pravo sudjelovanja u javnom ivotu. Nositelji civiteta pravno su jasno pozicionirani u odnosu na stanov-

5 Igor KARAMAN, Sudbina graanskog svijeta u panonskom kasnofeudalnom drutvu, u: Meunarodni kulturnopovijesni simpozij Mogersdorf 1988, Zagreb, 1995., str. 18-19

6 N. BUDAK, Pogranina gradska naselja, str. 29-307 U daljnjem tekstu Gradske knjige. Zapisnici su izvorno bili u sveiima te su naknadno

uvezeni u kartonske korice i dobili formu knjiga. Autor uvoda I. sveska Zapisnika Josip Barbari u uvodu navodi i drugi naziv, Liber civitatis (Gradske knjige) te koristi naziv Protokol ili Grad-ska knjiga. Usp.: Zapisnici poglavarstva grada Varadina, urednik: Josip BARBARI, Historijski arhiv Varadin, Varadin, 1990., str. 11

8 Dravni arhiv u Varadinu, Protocolla magistratus liberae et regiae civitatis Varasdini (Za-pisnici poglavarstva grada Varadina), Varadin, 1990. 2006., IXI

126


nike bez tih prava i druge stalee feudalnog drutva. Stranci i privremeni stanovnici, trgovci, vojnici i inovnici Varadinskog generalata tituliraju se prema graanstvu koje posjeduju ili dunosti koje obnaaju u Generalatu. Martin Ridmillier koji prodaje kuu je civis Petoviensis9, a Christophorus Balon je tubicinator domini generalis Warasdiensis.10 Pojmovi incola i inha-bitator pojavljuju se povremeno te se ne odnose uvijek na osobe koje nisu nositelji civiteta. Uz imena osoba pojavljuje se redovito i naziv javne funk-cije koju obnaaju to je vano zbog davanja legitimiteta odluci koju dono-se. Mnogi obnaatelji javnih funkcija titulirani su i kao literati, to pokazuje stupanj njihovog obrazovanja te se odnosi na uenu osobu, poznavatelje la-tinskog jezika. Tituliranja kojima se odreuje gospodarska aktivnost, faber, textor, lanio, mercator pokazuju rastuu ekonomsku snagu grada, a s njom i financijsku mo te ugled njezinih nositelja.

U tablici 1 navedeni su ostali oblici tituliranja koje donose Gradske knjige krajem 16. i tijekom 17. stoljea meu kojima se pojavljuju i oni koji definiraju staleku pripadnost graana.

Tablica 1: Tituliranje graana u Gradskim knjigama1587. 1602. 1616. 1684.

mukarci ene mukarci eneprudens honesta femina honesta feminaprovidus honesta mulier honestus circumspectus circumspectus prudens et circumspectus

prudens et circumspectus

nobilis domina nobilis nobilis domina nobilis ac

circumspectusdomina

honesta domina nobilis ac strenuus nobilis ac prudens egregius egregius egregius et nobilis egregius dominus generosus generosus et egregius

dominus

generosus dominus generosa domina

9 Zapisninici poglavarstva grada Varadina (dalje u biljekama ZPGV) V, str. 41410 ZPGV IV, str. 257

127


1587. 1602. 1616. 1684.mukarci ene mukarci ene generosus ac

strenuus

strenuus strenuus dominus strenuus et egregius illustrissismus

dominus

illustrisimus et excellentissimus dominus

excellentissimus excellentissimus

dominus

magnificus dominus nobilis generosa et magnifica domina

Tablica pokazuje razliite naine tituliranja graana. Neki su tek znak uljudnosti i potovanja te ugleda, dok su drugi stvarni pokazatelj drutve-nog statusa i staleke pripadnosti. Pojmovi prudens, providus i circumspec-tus vie su titule potovanja i pokazatelj obrazovanosti i uglaenosti sastav-ljaa zapisa nego definiranje drutvenog poloaja titulirane osobe. Njima se tituliraju i plemii i neplemii. Jedina titula koja precizno odreuje pri-padnost plemstvu je nobilis, ali uz nju postoje i druge kojima se titulira gradsko plemstvo. Plemii su i osobe titulirane kao egregius. Juraj Flajman (Georgius Flaysman, Flaisman; Georg Fleischmann), u jednom se zapisu na-vodi kao nobilis11, a u drugom kao egregius.12 Kasnije povezivanje tih dvaju pojmova potvruje da se obje titule odnose na pripadnike plemstva. Ta-kvo tumaenje titule egregius daje Antonius Bartal u Glossarium mediae et infimae latinitatis Regni Hungariae u kojem navodi da egregius in iure nostro titulus est nobilum.13 Primijeeno je da se plemii, koji su vojnici i slubenici Varadinskog generalata, tituliraju i kao strenuus. Christopho-rus Sawor, magister annonae, u jednom je zapisu naveden kao nobilis14, a u drugom kao strenuus.15 Ali titula strenuus bez nobilis nije plemika, kao to pokazuje avorin primjer. Neujednaenost u tituliranju ne postoji kad

11 ZPGV I, str. 43512 Isto, str. 7113 Antonius BARTAL, Glossarium mediae et infimae latinitatis Regni Hungariae, Budimpeta,

1901., str. 23714 ZPGV IV, str. 29515 ZPGV V, str. 206

128


je u pitanju visoko plemstvo te su gradski biljenici dobro upueni u nji-hovo tituliranje. Titulama nobilis i egregius je krajem 16. stoljea titulirano malo graana, to ne znai da ih u gradu nije bilo vie. Treba uzeti u obzir da u gradskim knjigama nisu navedeni svi graani pa tako ni svi plemii. Meutim, omjer broja plemia i neplemia krajem 16. stoljea pokazuje da su plemii u to vrijeme bili malobrojni. Drugi oblici tituliranja kojima bi se odredila staleka pripadnost stanovnika Varadina krajem 16. stoljea rijetki su pa se to moe tumaiti kao jo uvijek prisutnu demokratinost sredine u kojoj je osjeaj pripadnosti zajednici iznad staleke pripadnosti.

U 17. stoljeu promjene u tituliranju pokazuju ubrzano drutveno ra-slojavanje. Sastavljaima zapisa koji su najee i sami pripadali gradskom plemstvu bilo je vano da tituliranjem neke osobe istaknu njezinu pripad-nost odreenom staleu ili drutvenoj grupi. Pri utvrivanju pripadnika gradskog plemstva treba biti oprezan jer notari nisu bili dosljedni u ra-zlikovanju plemia i neplemia te kao da su se natjecali u nizanju retori-kih ukrasa i njihovoj gradaciji kojom bi pokazuli ugled, drutveni poloaj i politiku mo gradskih odlinika. Iako ene tijekom 17. stoljea sve vie sudjeluju u pravnim poslovima i privredi grada, tituliranje ena ne prati taj trend. enskih titula je u 17. stoljeu znatno manje u odnosu na muke, a njima se iskazuje potovanje ena, ali s naglaenom rodnom ulogom. Tako se uz titulu mukarca odmah navodi njegovo ime, dok se u titulama ena smatra potrebnim navesti je li ona virgo, femina, mulier ili domina.

Udjel plemstva u gradskoj populaciji

Broj plemia u gradu tijekom 17. stoljea u stalnom je porastu. To po-tvruje grafikon 1 na kojem je prikazan broj plemia u Gradskim knjigama u razdoblju od 1616. do 1684. godine. U statistikoj obradi uzeti su u obzir cives koji su u 17. stoljeu ve posjedovali ili su dobili plemiki status, nie i visoko plemstvo koje se naseljuje u gradu te zapovjednici, vojnici i slu-benici Slavonske vojne krajine koji su zbog obavljanja slube privremeno boravili u gradu, kupovali gradske nekretnine, kue, oranice, vinograde i sjenkoe te su na taj nain utjecali na ekonomski i drutveni ivot grada. Postoji odreen broj osoba koje su vjerojatno pripadale plemstvu, ali kako u gradskim knjigama nema vrstih dokaza, nisu ukljuene u statistiku obradu. Grafikon pokazuje da se broj plemia znatno poveao sredinom 17. stoljea dok prema kraju stoljea stagnira.

Udjel plemstva u gradskoj populaciji Varadina u 17. stoljeu nije mo-gue precizno odrediti s obzirom na to da ne postoje podaci na temelju kojih bi se mogao utvrditi broj stanovnika. Povjesniari koji istrauju po-

129


vijest Varadina razliito procjenjuju broj stanovnika na prijelazu 16. u 17. stoljee. Kreimir Fili navodi da je grad u 15. i 16. stoljeu imao oko 2.500 stanovnika.16 Procjene broja stanovnika u 16. stoljeu temelje se na ma-lobrojnim izvorima koji donose podatke o broju kua ili popise vlasnika kua, kao to je popis graana Varadina iz 1520. godine koji se uva u Dr-avnom arhivu u Nrnbergu.17 Pokazatelj demografskih promjena tijekom 16. stoljea takoer mogu biti izvjea i predstavke vladaru ili tajerskim staleima o izgradnji i odravanju obrambenog sustava grada i tvre te od-luke Hrvatskog sabora o broju vojnika koje grad treba naoruati za obranu granice prema Osmanskom Carstvu. Mira Ilijani i Slavko Kapusti su na temelju izvjea grofa Sauraua o stanju obrambenog sustava varadinske tvre i grada iz 1576. godine te zakljuka Hrvatskog sabora od 5. rujna 1602. godine o broju vojnika koje grad mora naoruati za obranu Kupe za-kljuili da je Varadin imao dvaput vie stanovnika od Zagreba, Krievaca i Koprivnice zajedno.18 Neven Budak je, na temlju istih izvora, procijenio da je grad oko 1600. godine imao 2.000 do 2.300 stanovnika uzimajui u ob-zir broj graanskih kua te je bio najvee gradsko naselje u Hrvatskoj ako Gradec i Zagreb promatramo kao odvojena naselja.19 Tom je broju Hrvoje Petri prikljuio gradske kmetske obitelji koje, prema njegovom miljenju, treba uzeti u obzir pa je procijenio da je na cijelom gradskom prostoru

16 Kreimir FILI, Varadinski mesarski ceh, Kulturno-prosvjetmo vijee opine Varadin, Varadin, 1968., str.19

17 Ljerka PERI, Popis graana Varadina iz 1520., u: Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varadin, 1., 1986., str. 267-276

18 Mira ILIJANI i Slavko KAPUSTI, Prilog istraivanju stanovnitva i urbanog razvoja Varadina do zakljuno 16. stoljea, u: Varadinski zbornik, Varadin, 1983., str. 188

19 Neven BUDAK, Gradovi Varadinske upanije u srednjem vijeku, Nakladnika kua Dr. Feletar, Zagreb-Koprivnica, 1994., str. 161

Grafikon 1: Kretanje broja plemia u Gradskim knjigama tijekom 17. stoljea

130


poetkom 17. stoljea ivjelo 2.400 do 3.000 stanovnika.20 Procjenom broja stanovnika Varadina bavio se Ante Gabrievi. Gabrievieva procjena o 6.820 stanovnika Varadina krajem 16. stoljea temelji se, uz spomenute izvore, na broju od oko 2.200 osoba koje su M. Ilijani i S. Kapusti nabro-jili u Gradskim knjigama krajem 16. stoljea.21 Njegova procjena znatno odstupa od Budakove i Petrieve pa je treba oprezno razmotriti i temeljitije istraiti. Promijenjene politike i ekonomske okolnosti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Habsburkoj Monarhiji na prijelazu 16. u 17. stoljee svakako su utjecale na poveanje broja stanovnika u Varadinu, o emu Gradske knjige daju dovoljno informacija. Jedan od dokaza je poveanje trgovine gradskim nekretninama, kuama, zemljitima, vrtovima te urbanizacija gradskih suburbija.22 Budak u knjizi Gradovi Varadinske upanije u sred-njem vijeku donosi kao prilog grafikon Procjene broje stanovnika Varadi-na i Krapine od 1300. do 1800. godine prema koje bi Varadin krajem 17. stoljea imao oko 2.800 stanovnika.23

Pokazatelj udjela plemstva u gradskoj populaciji mogao bi biti odnos plemia i neplemia koji se navode u Gradskim knjigama. Njihov odnos prikazuje grafikon 2. U grafikonu su statistiki obraena tri razdoblja: od 1616. do 1621., od 1636. do 1659. i od 1670. do 1684. godine.

Grafikon 2: Odnos broja plemia i neplemia u Gradskim knjigama tijekom 17. stoljea

20 Usp. Hrvoje PETRI, Pogranina drutva i okoli, u: Varadinski generalat i Krievaka upanija u 17. stoljeu, Izdavaka kua Meridijani i Drutvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju, Samobor - Zagreb, 2012., str. 265

21 Ante GABRIEVI, Stanovnitvo Varadina tijekom minulih stoljea, HAZU, Zavod za znanstveni rad Varadin i Grad Varadin, Zagreb Varadin, 2002., str. 111-113

22 O trgovini gradskim nekretninama i urbanizaciji varadinskih suburbija vidi u: Vinja BU-REK, Urbanisitiki razvoj varadinskih suburbija tijekom 17. stoljea, u: Historia Varasdiensis, asopis za varadinsku povjesnicu br. 1, Drutvo povjesniara grada Varadina i Varadinske upanije, Varadin, 2011., str. 91-105

23 N. BUDAK, Gradovi Varadinske upanije, str. 212

131


Grafikon pokazuje trend stalnog poveanja udjela plemia u gradskoj populaciji tijekom 17. stoljea. Udjel plemstva u ukupnom broju graa-na koji se navode u Gradskim knjigama u razdoblju 1616. 1621. godine je 10%, 1636. 1659. 16,64%, a 1670. 1684. godine 19,34%. Ove odno-se treba prihvatiti s odreenim oprezom jer se zapisi nakon 1636. godine uglavnom odnose na kupoprodajne ugovore. Kako je plemstvo aktivnije u takvim poslovima s obzirom na njegovu financijsku mo, odnos broja plemia i neplemia ne mora biti pokazatelj stvarnih odnosa. Meutim, i poneto umanjeni postoci dovode u pitanje predodbu o Varadinu kao preteno obrtnikom gradu.

Grafikon 3 pokazuje rodnu strukturu plemstva navedenog u Gradskim knjigama. Udjel ena u plemikoj populaciji poveava se sredinom stoljea. Poveanje njihovog udjela nije nuno posljedica poveanja njihovog broja u odnosu na plemie. Jedan od razloga je i injenica da plemkinje esto nisu titulirane plemikom titulom iako su pripadale plemikim obiteljima. Drugi je svakako povezan sa sve veom samostalnou kojom obavljaju pravne poslove, raspolau imovinom ili sklapaju kupoprodajne ugovore, a takve su aktivnosti zabiljeene u Gradskim knjigama.

Grafikon 3: Rodna struktura plemstva u Gradskim knjigama tijekom 17. stoljea

U 16. i 17. stoljeu poveava se broj nositelja plemikih titula u zemlja-ma pod habsburkom vlau, posebno meu bogatim graanstvom. Ubr-zano poveanje broja plemia ne moe biti tek posljedica hiperprodukcije plemikih titula kraljevske kancelarije. Pravo na uporabu grba i plemike titule nije podrazumijevalo darivanje plemikog posjeda ve se grbovnica dodjeljivala osobama za vojne zasluge, obrazovanim graanima i inovni-cima u razliitim kraljevskim slubama, ali i bogatim pojedincima koji su ih mogli kupiti. Na prijelazu 16. u 17. stoljee plemiku titulu u Varadinu stjeu bogati graani, trgovci i obrtnici, koji su iskoristili povoljne gospo-

132


darske i politike okolnosti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj nakon ratova s Turcima i svoju financijsku mo i ugled potvrdili plemikom titulom. Ra-zvoju obrta i trgovine pogodovala je povlastica kralja Matije II. iz 1618. godine na temelju koje su svi trgovci koji bi dolazili varadinskom cestom morali svoju robu na nekoliko dana izloiti na varadinskom trgu, a unu-tarnjoaustrijska komora u Grazu pretvorila je Varadin u glavno skladite soli za Meimurje i Slavonsku vojnu krajinu.24 Krajem 16. stoljea Vara-din je postao sjeditem Slavonske vojne krajine, odnosno Varadinskog generalata.25 Zapovjednici, vojnici i inovnici Generalata, koji su dolazili u grad, uglavnom su pripadnici plemstva. Oni kupuju kue i druge grad-ske nekretnine, ene se varadinskim plemkinjama i ukljuuju u gradsku upravu. Gradska uprava je podupirala dolazak imunih stranaca. To potvr-uje i zapis o kupoprodajnom ugovoru kojim Ioannes Christophorus Bo-szerman, purgraffius Arcis Varasdiensis, i njegova ena pl. Elizabetha ro. Svarczenburg (Schwarzenberg) kupuju kuu. Sastavlja zapisa smatrao je potrebnim zabiljeiti zdravicu izreenu kupcu i novom stanovniku grada.26 Uz vojnike i inovnike Generalata tijekom 17. stoljea pojavljuju se imena plemia koji obavljaju visoke dunosti u Varadinskoj upaniji. Udjel voj-nika i slubenika Generalata i upanije ne prelazi 2 % u odnosu na uku-pan broj plemstva u Gradskim knjigama to potvruju podaci prikazani u tablici 3. U varadinskoj utvrdi bile su koncentrirane uglavnom upravne funkcije Varadinskog generalata dok su vojnici-plaenici bili smjeteni u pograninim utvrdama.27 Upravna i vojna sredita svakako privlae nove doseljenike, ali bez povoljne ekonomske klime u gradu povezane s razvo-jem trgovine koja je bila u funkciji snabdijevanja posada u pograninim utvrdama ne bi bilo uvjeta za jaanje financijske snage novih stanovnika koja je vaan faktor u drutvenom pozicioniranju i temelj njihove politike moi.28

Pratei pojedine obitelji u Gradskim knjigama, moemo zakljuiti da je najvei dio plemstva nastao unutar drutvene grupe koja se izdvojila kra-jem 16. stoljea s jasno izraenim drutvenim i ekonomskim znaajkama i politikim ambicijama. Neven Budak je naziva aristokracijom i utvruje da

24 Neven BUDAK, Varadin od postanka do zlatnog doba, u: 800 godina slobodnog kraljev-skog grada Varadina 1209.-2009. (urednici icel, M. i Katela, S.), HAZU i Zavod za znanstveni rad Varadin, Zagreb Varadin, 2009., str. 6

25 O Varadinu kao sjeditu Generalata, u: Hrvoje PETRI, Prilozi poznavanju Varadina kao sredita Varadinskog generalata, u: 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varadina 1209.-2009. (urednici icel, M. i Katela, S.), HAZU i Zavod za znanstveni rad Varadin, Zagreb Varadin, 2009., str. 245-262

26 ZPGV VI, str. 26227 H. PETRI, Prilozi poznavanju Varadina kao sredita Varadinskog generalata, str. 24428 O trgovanju s vojskom u Varadinskom generalatu i njenom utjecaju na razvoju varadin-

ske trgovine, u: H. PETRI, Pogranina drutva i okoli, str. 268-271

133


pojam aristokracije ne znai nuno plemstvo ve drutvenu grupu koja se odvaja od ostalih graana rodbinskim vezama, imovinom i ugledom drei u svojim rukama veinu upravnih funkcija. Njihov ugled prate manifesta-cije posebnosti, kao to su reprezentativne stambene zgrade na gradskom trgu, odjea i nakit.29

Osvajanje gradske uprave

Analizirajui strukturu gradske uprave i osobe koje su obavljale naj-vanije gradske slube, Neven Budak je zakljuio da je krajem 16. stoljea dolo do zatvaranja gradske uprave i stvaranja oligarhije. Budak utvruje da su na stvaranje oligarhije u gradovima sjeverozapadne Hrvatske utjecale ekonomske prilike, demografska kretanja i centralistike tenje dvora. U 16. stoljeu broj graana se smanjuje pa se smanjuju i porezni obveznici. Stanovnici se iseljuju zbog ratova s Turcima pa opadanje broja stanovnika suuje mogunost izbora gradskog poglavarstva. Pravne norme kojima se utvruju prava i obaveze graana u funkciji su centralistikih tenji dvora. Utvrena prava i obaveze graana mogu garantirati mir i osigurati u gradu uporite protiv partikularistike politike plemstva. Krajem 16. st. u grado-vima dolazi do stvaranja senata, upravnog tijela u kojem sudjeluju samo predstavnici oligarhijskih rodova. Vlast je u rukama bogatih pojedinaca, u prvom redu trgovaca, ali sve je vie i plemstva koje se doseljuje u gradove nakon prestanka turske opasnosti.30

Tablica 2 pokazuje tijek tog procesa u Varadinu od 1616. do 1684. godine. U Gradskim knjigama ima godina za koje ne postoji ni jedan zapis pa je za te godine nemogue utvrditi sastav senata i nositelje najviih grad-skih funkcija, suca, notara i fiska ili je to zbog malog broja zapisa tek dje-lomino mogue uiniti. 31 Od 1618. u Gradske knjige vie se nisu unosili rezultati izbora za gradske slube i senat pa to oteava utvrivanje sastava gradske uprave. Cilj statistike obrade bio je utvrditi zastupljenost plem-stva u gradskim slubama i senatu. Broj novoizabranih lanova trebao je pokazati koliko su gradske slube bile otvorene i dostupne svim graanima.

29 N. BUDAK, Gradske oligarhije, str. 8930 N. BUDAK, Pogranina gradska naselja, str. 28-2931 O nainu izbora gradske uprave i njezinoj funkciji, u: Zlatko HERKOV, Organizacija upra-

ve grada Varadina i njezin djelokrug od 15. do 18. stoljea, u: Varadinski zbornik 1181 1981., Varadin, 1983. str. 219-232 i N. BUDAK, Varadin od postanka do zlatnog doba, str. 1-7

134


Tablica 2: Zastupljenost plemstva u gradskoj upravi u 17. stoljeu32333435363738

godina sudac notar fisk broj senatora32broj plemia u

senatubroj novih

lanova uprave33

1616. N34 N N 12 61617. N N N 12 7 01618. N N N 12 7 6 (3)35

1619. N N 13 6 31620. N N 12 8 01621. N 13 8 4 (1)1622. N N N 12 8 1 (1)1623. N -36 N 12 8 01624. N N N 12 6 01625. N N N 12 7 3 (2)1626. N N 12 7 1 (1)1627. N N 12 8 1 (1)1628. N N 13 9 1 (1)1629. N N N 13 8 01630. N N N 12 9 2 (1)1631. N N N 12 9 01632. N N N 5 5 01633. N N N 3 3 01634. N -37 N 13 8 4 (1) 1635 N N N 12 8 11636. N N N 13 9 11637. N N N 13 9 01638. N N N 4 4 01639. N N -38 7 5 01640. N N N 11 7 3 (2)1641 N N N 12 8 01642. N N - 3 2 01643. N N N 9 7 0

32 Na temelju Zapisnika poglavarstva grada Varadina nije bilo mogue utvrditi cjelovit sa-stav senata za pojedine godine jer su se nakon 1616. godine u Gradsku knjigu prestali unositi rezultati izbora senata i suca pa se broj senatora u tablici odnosi na broj osoba koje Zapisnici navode kao senatore (senatores) ili iurate (iurates) u navedenoj godini.

33 Broj novih lanova uprave odnosi se na osobe koje se prvi put navode kao lanovi senata ili obnaaju dunost suca, notara i fiska.

34 N = nobilis. Prazna polja u tablici odnose se na osobe koje su obnaale dunosti suca, no-tara ili fiska, a koje prema zapisima u Gradskim knjigama nisu bile plemii.

35 Broj u zagradi odnosi se na broj plemia, novih lanova gradske uprave.36 Za tu godinu ne navodi se ime notara, ali vjerojatno je tu dunost obnaao pl. Ivan Kusen,

koji je tu dunost obnaao prethodnih i sljedeih godina. 37 U zapisima za 1634. godinu nije upisano ime notara, ali je tu dunost vjerojatno obnaao

pl. Stanislav Simonich, koji je na toj dunosti bio od 1627. do 1647. godine.38 U zapisima za navedenu godinu nije upisano ime osobe koja je obavljala dunost fiska.

135


1644. -39 - - - -1645. - - - - -1646. N N N 1 1 01647. N N N 10 8 5 (4)1648. N N N 13 11 3 (2)1649. N N N 9 8 01650. N N 9 7 2 (2)1651. N N 9 7 1 (1)1652. N N N 6 4 21653. N N N 5 5 01654. - - - - -1655. - - - - -1656. - - - - -1657. N -40 N 3 3 01658. N N N 10 9 2 (2)1659. N N N 13 11 21660. N N N 12 12 01661. N N N 10 8 21663. N N N 7 7 01664. N N N 12 10 2 (2)1665. N N N 8 6 2(1)1666. N N N 12 9 3 (2)1667. N N 11 8 11668. N N 12 9 2 (2)1669. N N 8 7 01670. N N N 12 10 2 (2)1671. N N N 12 2 11672. N N N 14 12 01673. N N N 12 9 11674. N N N 11 8 01675. N N 13 3 2 (1)1676. N - - 11 2 3 (2)1677. N N N 15 11 01678. N N N 13 9 21679. N N 11 7 1 (1)1680. N N 12 9 1 (1)1681. N N - 7 6 1 (1)1682. N N 7 5 4 (3)1683. N 13 9 41684. N 12 8 0

3940

39 U Gradskoj knjizi ne postoji nijedan zapis ni za 1644. ni za 1645. godinu pa nije mogue utvrditi lanove magistrata. To se takoer odnosi na godine 1654. 1656.

40 U zapisima za 1657. godinu nije upisano ime notara. Tu je dunost vjerojatno obaao pl. Matija imuni, koji je i sljedeih godina bio gradski biljenik.

136


Tablica pokazuje da se trend zatvaranja gradske uprave zapoet na pri-jelazu 16. u 17. stoljee nastavlja. Veina vijenika potvruje svoje man-date iz godine u godinu, ali novu oligarhiju ne obiljeavaju samo imovina, ugled i manifestacije posebnosti ve i plemika titula. Krajem 16. stoljea u gradskoj upravi plemii su samo suci Ivan Rukel i Juraj Flajman.41Andrej Hozjan navodi da je Juraj Flajman st. (Georgius Fleisman; Flaisman, Flaysman; Fleischmann), varadinski graditelj, sudac i vjenik te podupan Varadinske upanije, prisegu vjernosti kralju poloio 1578. godine zajed-no s bratom Nikolom te roacima Matijom i Petrom, ali su tada ve nave-deni kao plemika obitelj Fleischmann.42 O stjecanju plemike titule Ivana Rukela Rudolf Horvat u Povijesti grada Varadina navodi da je na sjednici Hrvatskog sabora u Zagrebu 1589. godine proitana povelja kralja Rudo-lfa II. kojom dodjeljuje plemstvo Ivanu Rukelu (Ioannes Rwkkel; Rukelly; Rukell), ali ne navodi izvor.43 Plemi je vjerojatno bio i sudac i literat Bla krinjari (Blasius Skrinyarich; Skrynyarych).44 Meu prisenicima izmeu 1587. i 1602. plemii su bili i vijenik Mihael Zeri (Michael Zerssich)45, vijenici i notari Nikola Kolari (Nicolaus Kolarich)46 i Stjepan Fortuna de Kapolna (Stephanus Fortuna de Kapolna)47 te vijenik i literat Nikola Nagy Baleti (Nicolaus Nagy aliter Baletich).48 Ostali prisenici i odbornici su, uz literate, i gradski obrtnici, klobuari, kovai, mesari te brijai. Krajem 16. stoljea gradsko plemstvo jo nije bilo ni dovoljno brojno ni snano da bi moglo samostalno nadzirati najvie gradske slube, meu vijenicima jo je veliki broj gradskih obrtnika bez plemike titule, ali se u najvanijim gradskim slubama i u gradskom vijeu sve ee pojavljuju ista imena, kao to su Ivan Rukel, Mihael ambar (Michael Sambar), Matija ambar (Matthias Sambar) i Petar Gelin (Petrus Gechl; Gechlin), koji su u to vrije-me, zahvaljujui povoljnim politikim i ekonomskim okolnostima, stvorili

41 ZPGV I, str. 43542 Andrej HOZJAN, Varadinska vojnopotna postaja in potarji v 16. stoletju, u: 800 godina

slobodnog kraljevskog grada Varadina 1209.-2009. (urednici icel, M. i Katela, S.), Zavod za znanstveni rad HAZU Varadin, Zagreb Varadin, 2009., str. 168

43 Rudolf HORVAT, Povijest grada Varadina, Zavod za znanstveni rad HAZU Varadin i Grad Varadin, Varadin, 1993., str. 133

44 U ZPGV krinjari se ne navodi kao nobilis, ali Neven Budak navodi popis dike za 1566. godinu u kojem se navodi da je Taxa regia exacta de anno 1566, per me Mathias notarius, tempo-re Judicati nobilis Blasii literati, vidi u N. BUDAK, Gradovi Varadinske upanije, str. 160. Kako Fili krinjaria navodi kao suca za 1566. godinu na temelju drugih izvora, ovaj bi popis bio dokaz njegove pripadnosti plemikom staleu. Vidi: K. FILI, Varadinski gradski suci, u: Spo-menica varadinskog muzeja 1925 1935, HAZU Zavod za znanstveni rad Varadin, Varadin, 1995., str. 13

45 ZPGV III, str. 25646 Isto, str. 30547 Isto, str. 35048 Isto, str. 122

137


temelje oligarhijske vlasti.49 U razdoblju od 1592. do 1602. godine Ivan Ru-kel bio je est puta sudac i iz godine u godinu obnaao dunost gradskog vjenika50. Sudac je bio i 1613. i 1614. godine.51 Emerik Rianec (Emeri-cus Rigianecz; Rygyanecz), mesar i prvi zapisiniar mesarskog ceha, bio je dugogodinji vijenik i sudac 1591. i 1594. godine.52 Gradske knjige ga ne navode kao plemia iako je kao gradski vijenik i sudac imao veliki ugled i raspolagao znaajnom imovinom. Godine 1617. u Gradskoj knjizi naveden je egregius Ioannes Rygyanecz kao prvi nobilirani Rianec.53 Petar Gelin bio je sudac od 1604. do 1609. te 1612 godine. Prihvaanje takve prakse potvruju zapisi o provedenim izborima za gradsku upravu u kojima se po-nekad navode samo novoizabrani vijenici ili se u popisu vijenika navode novus iuratus.54

Poetkom 17. stoljea okolnosti su se promijenile, broj plemia stalno raste ne samo zbog dolaska stranaca ve i poveanja broja gradskih obitelji koje su postale nositelji nobiliteta. Dolazak stranaca ne treba zanemariti. Naselivi se u gradu, stranci su sigurno utjecali na drutvene i kulturne tokove. Juraj Flajman st. u grad je doao iz susjedne tajerske, gdje mu je kasnije isto tako priznata plemika titula na osnovi njegovih posjeda u okolini pograninog trgovita Rogatec.55 Flajman je postao jedan od naj-uglednijih i najbogatijih graana. Njegovom drutvenom usponu sigurno je pomogao brak s Jelenom Taclin, kerkom uglednog i bogatog graanina Matije Taclina. Meutim, drutvena preobrazba poela je iznutra. Domai ili udomaeni graani iz gradskih obrtnikih obitelji postepeno su se uspi-njali na drutvenoj ljestvici do plemike titule kojom su postali dio plemi-kog stalea.

Iako se rodoslovlja najistaknutijih obitelji mogu tek djelomino rekon-struirati, nema sumnje da su to potomci mesara, zlatara, krznara, brijaa, trgovaca i literata ije aktivnosti u gradskoj upravi pratimo od 1587. go-dine. Jedna je od takvih obitelji i obitelj Kristolovec (Kerstolovecz, Kryzto-lovecz, Christolovecz). Mihael i Ivan Kristolovec se od 1587. u gradskim knjigama povremeno spominju kao svjedoci na sudu.56 Ioannes Kersto-lovecz izabran je za dekuriona 1589. godine. Njegova kua s vrtom nalazi

49 O zatvaranju gradskih uprava i uspostavi oligarhijske vlasti u: N. BUDAK, Gradske oligar-hije, str. 28

50 ZPGV II, III51 K. FILI, Varadinski gradski suci, str. 1652 K. FILI, Varadinski mesarski ceh, str. 1153 ZPGV IV, str. 24754 ZPGV II, str. 274 i III, str. 27955 A. HOZJAN, Varadinska vojnopotna postaja, str. 16856 ZPGV I, str. 258

138


se u istonom suburbiju, u Ciglenici.57 Posjed je proirio 1597. kupivi od suca Franje Svria zemljite u Ciglenikom koncu. Godine 1616. u jednom zapisu Ivan Kristolovec navodi se kao selliparius te je iste godine postao vir communes.58 Sljedea generacija Kristolovca ve je postigla znatan drutve-ni ugled i plemiku titulu. ena pl. Jurja Kristolovca je pl. Elizabeta Lindvay (Alsolindvay, od Dolnje Lendave) s kojom 1647. kupuje kuu i zemljite u istonom predgrau, u Vugerskoj ulici, dakle uz kuu pok. Ivana Kristolov-ca koju je naslijedio Ivanov sin Mihael.59 Susjed obitelji Kristolovec je Ivan Zakmardi. Posjed Kristolovca protee se iza kua istonog suburbija do Rogoznice.60 Pl. Mihael Kristolovec napravio je i korak dalje, 1647. godine izabran je za senatora i tu je dunost obnaao sve do 1672. godine.61 Slian je drutveni uspon obitelji Miroslavi (Mirozlavich; Mirozlavitth). Godine 1595. u jednom zapisu spominje se neki Georgius faber Mirozlavich koji kupuje zemljite u suburbiju u Dugom koncu.62 Godine 1602. on je svjedok pri uvoenju Jurja Taclina i njegove ene Margarete u posjed kue. Njegov servitor, kova Matija Simon, vodi 1617. spor s obrtnicima kovakog ceha zbog ubijenog psa.63 Nakon 1617. godine ne nalazimo vie vijesti o Mi-roslaviima sve do 1647. Te se godine spominje Bla Miroslavi, senator i drugi suprug pl. Magdalene Kuskoczy iz jedne od najstarijih i najboga-tijih gradskih plemikih obitelji.64 Moemo samo nagaati koliko je brak sa enom iz ugledne obitelji pomogao Miroslavievu ulasku u senat. Bra-kovi su i bili jedan od naina na koji se ulazilo u drutvenu elitu. Pl. Juraj Miroslavi, vjerojatno Blaev sin, u to vrijeme tek poinje svoj put prema najvanijim gradskim slubama. On se 1647. spominje kao svjedok u jed-nom ugovoru.65 Godine 1646. Juraj sa suprugom pl. Barbarom itomersky (Sitomerzky; Sytemerzky; Sitomerzki; Sittomerzki) kupuje zemljite unutar bedema za 100 rajnskih forinti, to je za gradsko zemljite u to vrijeme bio velik novac.66 Na koji nain se Miroslavi obogatio i je li Barbara, koja prema prezimenu nije bila iz gradske obitelji, donijela velik miraz u brak, nije poznato, ali od 1646. niu se kupoprodajni ugovori kojima Juraj i Bar-bara kupuju brojne nekretnine na podruju grada. Poveanje imovine prati napredovanje u gradskim slubama, od svjedoka preko gradskog kapetana

57 ZPGV II, str. 337.58 ZPGV IV, str. 209. 59 ZPGV VI, str. 20860 O ulicama istonog suburbija vidi u: V. BUREK, Urbanistiki razvoj varadinskih suburbi-

ja, str. 91-105.61 ZPGV V, str. 216.62 ZPGV II, str. 317.63 ZPGV IV, str. 231.64 ZPGV V, str. 223.65 ZPGV VI, str. 223.66 Isto, str. 205.

139


do senatora 1651. i suca 1657. godine.67 Najmanje etiri puta izabran je za suca, od 1657. 1659. i 1660. godine. Miroslavi je umro prije 1664. jer se Barbara te godine navodi kao ena drugog uglednog graanina i plemia, dugogodinjeg senatora i notara Andrije Husa (Andreas Husz). Jurja e u gradskoj upravi naslijediti njegov mlai brat, pl. Marko Miroslavi koji se ve 1666. navodi kao senator, a 1668. kao sudac.68 Marko je sudaku du-nost obavljao od 1668. do 1677. Nakon Marka Miroslavia nema vie po-dataka o mukim lanovima obitelji, ali ki Blaa Miroslavia Magdalena udala se za zamjenika plemikog suca Varadinske upanije te dugogodi-njeg gradskog senatora i suca Matiju Petrovia. U gradskoj knjizi nalazi se zapis o enidbenom ugovoru izmeu pl. Matije Petrovia i pl. Magdalene Miroslavi kojim jedno drugome daruju polovicu dobara. Kako je Magda-lena umrla prije Matije, on je naslijedio polovicu njezinog velikog imetka.69 Primjer Miroslavia pokazuje tendenciju uspostavljanja nasljedne vlasti, ali nestankom mukih potomaka taj niz je prekinut. Najblie uspostavljanju nasljedne vlasti bila je obitelj ambar. Uspon tog roda zapoeo je krajem 16. stoljea sa zlatarom Petrom i krznarom Matijom. Od 1616. do 1665. ne postoji godina u kojoj najmanje jedan lan te obitelji nije bio u senatu ili nekoj od funkcija u upravi. Godine 1630. i 1631. Juraj ambar bio je fisk, a u senatu su sjedili Gapar, Mihael i Ivan ambar. Gapar ambar bio je i zamjenik suca.

Tablica 2 pokazuje da su nakon 1622. godine svi suci i notari nositelji nobiliteta. U prvoj polovici 17. stoljea jo ima godina u kojima su neple-mii, dodue u manjini, prisutni u senatu, ali nakon 1650. njihova prisut-nost je zanemariva. Broj novih osoba u gradskoj upravi je mali i kree se izmeu jedne do tri. Osobe koje obavljaju gradske slube potvruju svoje mandate iz godine u godinu. Jo su zanimljiviji podaci o broju mandata po-jedinih plemia u najznaajnijim gradskim slubama. Meu sucima navei broj mandata u razdoblju od 1616. do 1651. imao je Petar Rianec, ukupno trinaest, slijedi Marko Miroslavi s osam i Stjepan Zgrabija s pet mandata. Meu notarima je bilo najmanje promjena, to je razumljivo s obzirom na to da ta sluba zahtijeva obrazovane osobe. Juraj Kusen je dunost notara obavljao vjerojatno deset mandata, uz dva mandata suca, Matija imuni osam, Andrija Hus petnaest, ali najdue se na toj dunosti zadrao Sta-nislav Zimoni koji je najmanje sedamnaetnaest godina obnaao dunost gradskog notara. Od 1617. do 1684. najvie izmjena bilo je na dunosti fiska. Tu su dunost obnaale dvadeset i dvije osobe, meu njima tri iz obi-telji ambar i dvije iz obitelji Lucini. Najvie, est mandata, dunost fiska

67 Isto, str. 217, 317.68 ZPGV VII, str. 315, 343.69 Isto, str. 106.

140


obnaao je Jakob Jakopovi, Andrija Janei vjerojatno pet te Gapar i Ivan ambar po etri mandata. Ta je funkcija bila izuzetno vana s obzirom na to da je fisk vodio brigu o gradskoj blagajni, prihodima i rashodima te pro-daji gradske imovine.

Zanimljiv pokazatelj odnosa snaga u gradskoj upravi je struktura plem-stva prema zvanjima i zanimanjima prikazana u tablici 3. Dok su notari krajem 16. stoljea smatrali vanim u zapisu navesti zanimanja graana koji se pojavljuju pred gradskim sucem, pa iz tog razdoblja imamo mnogo informacija o gradskoj privredi, u 17. stoljeu to je izuzetak, ne samo kad je u pitanju plemstvo ve i obini graani. Izuzetak su zvanja zapovjedni-ka Granice, pograninih utvrda i upanijskih inovnika, koja su precizno navedena. Njihov dolazak u grad zabiljeen je jer su kupovali gradske ne-kretnine te su kupoprodajni ugovori zapisani u Gradskim knjigama dokaz vlasnitva.

Tablica 3: Struktura varadinskog plemstva prema zanimanjima i zvanjima1616.

-1621.

1622.-

1635.

1636.-

1659.

1660.-

1672.

1673.-

1684.Obrtnici 2 2 2 Trgovci 3 6 10 6 2Literati 4 1 1Tridesetniari 1 3 1 4upanijski inovnici (upani, podupani, plemiki suci, biljenici)

7

3

3

5

8

Vojnici u pograninim utvrdama 1 1 3 4 3Zapovjednici pograninih utvrda i Slavonske vojne krajine

7

9

12

4

11

inovnici granice (suci, upravitelji dobara, katelani, biljenici)

3

4

2

4

4

Broj plemia koji su navedeni kao obrtnici izuzetno je mali. Vjerojatno ih je bilo vie, ali obrt moda vie nije bila djelatnost koja je donosila pri-hod i ugled kao krajem 16. stoljea. Gradska elita nala je druga podruja djelovanja koja su joj donosila ugled, ast i mo.

U gradovima sjeverozapadne Hrvatske sve vei utjecaj u upravama imaju, uz plemstvo, doseljeni trgovci.70 Takav trend je prisutan u Grazu i

70 N. BUDAK, Pogranina gradska naselja, str. 28

141


drugim gradovima panonskog i podunavskog prostora.71 U Varadinu se takav trend ne primjeuje. U gradskoj upravi malo je osoba koje Gradske knjige navode kao trgovce. Trgovci koji su se doselili u grad, kao to su Go-nan, Staudinger i Solar, nisu imali znaajnijeg utjecaja u gradskoj upravi. Ivan i Leonard Gonan iz Italije, kako navodi Gradska knjiga, proglaeni su novim graanima 16. oujka 1588. godine.72 Poslovi su im oito dobro krenuli jer su ve 1592. kupili kamenu kuu na glavnom gradskom trgu koja je pripadala pok. Ivanu Pergoiu. Stjepan Gonan se kao plemi prvi put spominje 1636. godine.73 Gradske knjige navode Gonane kao svjedoke pri sklapanju kupoprodajnih ugovora, dekurione i kapetane, ali do 1684. samo je Stjepan Gonan zabiljeen kao senator i zamjenik fiska (1634. go-dine). Slino je i sa Staudingerima. Andrija Staudinger prvi se put navodi 1592. godine kao institor i mu Doroteje, keri pok. zlatara i suca Petra ambara. Prvi nobilirani Staudinger je Ivan Staudinger 1634. godine, ali ni plemiki naslov mu nije osigurao mjesto u gradskoj upravi. Jakob Solar se prvi put spominje u zapisu o kupovini kue 1618. te se navodi kao institor et civis civitatis Varasdiensis bez plemikog naslova.74 Ve 1623. navodi se kao nobilis, negotiator et concivis nostris, koji gradu posuuje znatan novac jer mu gradsko poglavarstvo odobrava da u ime duga uzme s opinskih panjaka 50 volova, to je u to vrijeme bila velika vrijednost.75 Trgovaka obitelj Gelin, jedna od najutjecajnijih obitelji u gradu na prijelazu 16. u 17. stoljee, izgubila je utjecaj u senatu i gradskim slubama. Fili navodi etiri izbora Petra Gelina za suca, zadnji put 1612. godine.76 Nakon 1612. Petar Gelin se kao senator navodi jo samo 1625. i 1626. godine. Ni jedan lan te obitelji nije obavljao nikakvu funkciju u gradskoj upravi nakon 1626. godine. Razlog moda treba traiti u sukobima u gradskoj upravi i pobuni graana protiv Petra Gelina i magistrata 1606. u koju se se umijeali ban i nadvojvoda Matija. Nezadovoljstvo graana izazvao je ugovor koji su Pe-tar Gelin i magistrat sklopili s Tomom Erddyjem u kojem su sva sporna pitanja izmeu grada i vlastelina rijeena u korist Erddyja.77 Samo su dva trgovaca i plemia u razdoblju od 1617. do 1684. izabrana u senat i na sudaku dunost: Gapar Mikeffalvay i Matija Trupay. Tek 1683. u senat su izabrani veletrgovci Danijel Praunsperger i Karlo Ruesz koji su niz godina

71 Gerhard PFERSCHY, Handwerk und Gewerbe als Basis der steirischen brgerlichen Welt, u: Meunarodni kulturnopovijesni simpozij Mogersdorf 1988, Zagreb, 1995., str. 52

72 ZPGV I, str. 26973 ZPGV VI, str. 8974 ZPGV IV, str. 29875 ZPGV V, str. 12676 K. FILI, Varadinski gradski suci (naelnici), str. 1677 Usp. Josip ADAMEK, Sukobi grada Varadina i varadinske vlastele u XVI. i XVII. stolje-

u, u: Varadinski zbornik, Varadin, 1983., str. 240-241

142


bili njegovi lanovi, a Ruesz je 1689. izabran za suca.78 Popis senatora, su-daca, fiska i notara pokazuje da je proces zatvaranja gradske uprave ubrzan tijekom 17. stoljea, ali pristup nije ogranien samo neplemiima ve i novim stanovnicima bez obzira na njihovu plemiku titulu i financijsku mo. Ulazak novih ljudi vie je bila potreba popune slobodnih mjesta zbog izumra roda ili nedostatka mukih potomaka nego elja za otvaranjem uprave strancima.

Borba plemia za osvajanje gradske uprave ula je u svoju zavrnu fazu krajem 17. stoljea. Izbor neplemia Jurja Kallandera za suca 1683. pokazu-je da se graani jo nisu spremni odrei mogunosti da utjeu na gradsku upravu i odluke koje ona donosi. Kallander je izabran za suca i sljedeih godina sve do 1686., a nakon Kallandera ponovno je izabran plemi Matija Petrovi. Do 1698. na dunosti suca izmjenjuju se Juraj Kallander i plemii Matija Petrovi, Karlo Ruesz i Matija Mari. Takav ishod izbora pokazuje da ni jedna strana nema nadmo, ali ni jedna jo ne eli priznati poraz. Do-gaaji su kulminirali 1698. kad su graani, nezadovoljni njegovim radom, s poloaja suca zbacili Matiju Maria i postavili Jurja Kallandera. Nakon pritubi jedne od sukobljenih strana, vjerojatno plemike, Hrvatski sabor je odredio da protonotar Juraj Plemi ispita prilike u varadinskoj upravi i da je uredi kako je to ureeno u drugim slobodnim kraljevskim gradovima. Juraj Plemi je izradio Statut grada Varadina, koji je prihvatio te gradskoj upravi i senatu nametnuo varadinski upan grof Juraj Erddy 1699. godi-ne.79 Statut je utvrdio nain izbora suca, pri emu je to pravo dao senato-rima ili plemikim prisenicima te obrazovanim i prikladnim sugraani-ma.80 Gradsko plemstvo koje ve dugo obavlja najvie dunosti u gradu i ima veinu u senatu dobilo je i zakonski okvir takvog stanja. Meutim, prvi sudac izabran prema prihvaenom Statutu bio je Juraj Kallander. Njegov izbor za gradskog suca i u tim novim uvjetima pokazuje da su sukobi oko preuzimanja vlasti u gradu daleko od svog zavretka.

Kakva je bila uloga kralja kao vlasnika grada u donoenju Statuta grada Varadina 1699. godine tek bi trebalo istraiti. U uvodnom dijelu Statuta navodi se grof Juraj Erddy, tavernik, nasljedni upan Varadinske upa-nije i vrhovni zapovjednik grada, kao osoba kojoj su nezadovoljni graani iznijeli pritube protiv gradske uprave te je kao rjeenje krize graanima nametnuo Statut.81 Veza s kraljem mogao bi biti Juraj Plemi, prabiljenik Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, podupan Varadinske upani-

78 ZPGV X, str. 10479 Z. HERKOV, Organizacija uprave grada Varadina, str. 22380 Statuta civitatis Varasdiensis, u Statut grada Varadina, Dravni arhiv u Varadinu, Vara-

din, 2001. (preveli i priredili J. Kolanovi i M. Kriman), str. 5981 Isto, str. 59

143


je, ali i kraljev savjetnik. Kraljevska povjerenstva i najvie upravne instance upleu se u ureivanje unutranjih odnosa slobodnih kraljevskih gradova tijekom 17. i 18. stoljea i snagom kraljevskog autoriteta nameu gradske statute.82 Takvu politiku moemo povezati s namjerom vladara da moder-nizira pravni sustav slobodnih kraljevskih gradova i stvori pravni okvir koji e omoguiti gradskim upravama da tite i provode utvrena prava i oba-veze. Preputanjem gradske uprave bogatom, plemikom i obrazovanom dijelu gradskog stanovnitva, stvoreni su preduvjeti za provoenje dvorske centralizatorske politike u 18. stoljeu.

Faktori moi

Verikalno drutveno raslojavanje dogaalo se paralelno sa sve izrae-nijim razlikama u bogatstvu gradskih obitelji. Ekonomska snaga tek je je-dan, dodue vrlo vaan, faktor politike moi koji je plemstvu omoguio uspjeno osvajanje gradske uprave. Uz ekonomsku snagu vani faktori bili su razina obrazovanja koja je bila preduvjet za obavljanje slubi u gradskoj i upanijskoj upravi i Varadinskom generalatu i rodbinske veze kojima se ne povezuju samo pojedine gradske obitelji ve se, to je daleko vanije, uspjeno povezuju obrtnike djelatnosti, a posebno trgovaki interesi i nji-ma akumulirani kapital.

Iako dobivanje plemike titule nije bilo povezano s darovanjem zemlji-nog posjeda, gradsko plemstvo je posjedovalo znaajne poljoprivredne po-vrine na podruju grada i upanije, a najbogatije obitelji i izvan Vara-dinske upanije. U sporu oko nasljedstva Ane Justine Ferinberg, udovice Ivana Rukela ml., s njegovim bratom i sinovima iz prvog braka, navode se posjedi obitelji na teritoriju grada, Varadinske i Zaladske upanije i u provinciji Unutarnjoj Austriji.83 Ulaganje u poljoprivredna zemljita i trgo-vina vinom, itom i stokom bili su vaan dio prihoda gradskim obiteljima o emu svjedoe brojne kupoprodajne transakcije koje moemo pratiti u Gradskim knjigama.

U tablici 4 prikazane su nekretnine koje su kupili Barbara itomerski i njezin suprug senator i gradski sudac Juraj Miroslavi u razdoblju od 1645. do 1660. godine. U tom razdoblju ne postoji ni jedan zapis o prodaji njiho-ve imovine.

82 Isto, str. 1983 ZPGV V, str. 378, 379

144


Tablica 4: Kupoprodajne transakcija Barbare itomerski i Jurja Miroslavia od 1645. do 1660.

kue, zemljitacijena uforinta-

maoranice

cijena uforinta-

ma

vinogradi, sjenokoe

cijena uforinta-

magradsko zemljite 100 1 ral oranice 18 vinograd 190kua 100 3 rala oranice 45 vinograd 52zidana kua 1600 2 rala oranice 45 sjenokoa 25gradsko zemljite 80 1 ral oranice 14 vinograd 26

4 rala oranice 733 rala oranice 362 rala oranice 243 rala 42

Mladi par je najprije kupio kuu kod Donjih vrata s vanjske strane uz gradski bedem za 100 rajnskih forinti.84 Dvije godine nakon toga ku-puju zidanu kuu in publico foro za 1.600 rajnskih forinti.85 U dvije go-dine poraslo je njihovo bogatstvo i ugled te su se iz gradskog predgraa preselili na glavni gradski trg na kojem su svoje kue imali najugledniji i najutjecajniji graani. Kupnjom kue gradske obitelji su osigurale ivotni prostor, dok je kupnja alodija, vinograda bila u funkciji gradskih doma-ninstava. Meutim, kontinuirano poveavanje poljoprivrednih povrina u vlasnitvu pojedinih obitelji moe se povezati s njihovim ukljuivanjem u vrlo unosnu trgovinu i snabdijevanje pograninih posada Varadinskog generalata.86 Pojedine plemike obitelji, porijeklom iz obrtnike sredine, s vremenom se ukljuuju u daleko unosnije poslove koji su donosili i vee prihode, ali i vee rizike. Osim stanovnika grada, poljoprivredne povrine kupuju stranci, privremeni stanovnici grada, slubenici i vojnici Varadin-skog generalata. Zapovjednik Slavonske krajine Sigismund Friedrich Trau-tmannsdorf (Sigismundus Fridericus de Trautmanstorff; Trautnstorff) i nje-gova ena Marija Izabela kupuju kuu, gradsko zemljite, alodij, sjenokoe i vinograde. Trautmannsdorfi su kupili sve nekretnine koje je posjedovao na podruju grada pok. Vilhelm Mandih, podkapetan Krievake utvrde.87

Prodaja nekretnina radi podmirivanja duga vjerovnicima pokazuje sve rizike takvih obrata. Vjerovnik plemia Ivana Rianca je David Grguri pl. od Spuhlje (Pchelhof). Rianec mu je bio duan 1.216 ugarskih forinti, to je u to vrijeme bio velik novac. Rianec oito nije mogao vratiti dug zbog ega

84 ZPGV VI, str. 27485 Isto, str. 30286 H. PETRI, Prilozi poznavanju Varadina kao sredita Varadinskog generalata, str. 25887 ZPGV V, str. 315-316

145


su gradski sudac i prisenici prodali kuu Rianca unutar bedema za iznos duga.88 U IV. svesku Gradske knjige moemo pratiti potekoe u kojima se nala plemkinja Ana ambar, kerka zlatara Petra ambara i udovica vele-trgovca Vinka Pergera, koja je rasprodavala vlastite nekretnine da bi nami-rila vjerovnike. Stalna potranja za kapitalom koji e biti u funkciji unosnih poslova otvorila je bogatim graanima i drugu mogunost zarade. Plemia Stjepana Keczera zapis navodi kao kreditora u ije ime gradski fisk Gapar ambar prodaje kuu Jurja Bruneca i njegove ene Doroteje Spieszhomer, kerke trgovca Filipa Spiezhomera.89 Uzimanje nekretnina u zalog za posu-eni novac bio je unosan posao imunih graana sa ili bez plemike titule i nain stjecanja brojnih nekretnine na podruju grada. Ugovori o zalogu brojni su nakon velikih prirodnih katastrofa, sue i poara, kojima odreen broj graana postaje financijski ovisan o gradskim monicima. U drugoj po-lovici 17. stoljea imune obitelji novac steen trgovinom sve su vie ulagale u nekretnine umjesto da ga izloe trgovakim rizicima.

Imovina pojedinih obitelji poveavala se brakovima meu pripadnici-ma gradske elite. Na temelju gradskih knjiga nije mogue izraditi cjelovita rodoslovlja varadinskog plemstva, ali postoji dovoljno informacija na te-melju kojih moemo utvrditi da su takvi brakovi bili esti. Uz uvrivanje financijske i politike moi, brakovima se uspostavljaju ire veze pa se mla-denke i mladoenje dovode iz podruja izvan grada i upanije, vjerojatno i iz Ugarske te Austrije. To potvruje shema 1 koja pokazuje rodbinske veze plemike obitelji Rukel, jedne od najutjecajnijih u gradskoj upravi.

U Gradskim knjigama nema informacija o tome da su Rukeli bili trgo-vaka obitelj, ali brakovima su doli u rodbinske veze s trima najvanijim trgovakim obiteljima u gradu, Gelin, Gonan i Solar. Podjednako su zani-mljive rodbinske veze obitelji ambar i Kuskoczy.

Sljedei, ne manje vaan faktor politike moi, bila je razina obrazova-nja. Krajem 16. stoljea u Varadinu je djelovala gradska kola koja je mo-da postojala ve u 14. stoljeu.90 U ugovorima o skrbnitvu krajem 16. sto-ljea navode se obaveze skrbnika da djecu alju u kolu i brinu se za njihovo obrazovanje.91 Godine 1636. poinje s radom isusovaka gimnazija. Iako je dolazak isusovaca u Varadin i otvaranje gimnazije povezano s nasto-janjem da se sprijei irenje protestantizma u gradu, otvaranje takve kole utjecalo je na promjenu obrazovne strukture gradskog stanovnitva. Via razina znanja stjecala se na sveuilitima izvan Hrvatske, to je bilo dostu-pno sinovima bogatih gradskih obitelji. Podatke o odlasku varadinskih

88 ZPGV IV, str. 24789 Isto, str. 23890 N. BUDAK, Gradovi Varadinske upanije, str. 12791 ZPGV I, str. 432-433

146


studenata na sveuilita u Be, Graz i Krakov u 15. i 16. stoljeu donosi Ne-ven Budak koji je pronaao imena devetnaestorice studenata iz Varadina na studiju u Beu u razdoblju od 1455. do 1566. godine te jedanaestoricu na studiju u Krakovu u razdoblju od 1457. do 1582. godine. Varadinskih je studenata vjerojatno bilo i na drugim srednjoeuropskim sveuilitima, dok se na talijanskim pojavljuju rijetko.92 Ulaganje u obrazovanje moglo se viestruko isplatiti. Literati su uivali veliki ugled, a obrazovanje je otvorilo put prema gradskim i upanijskim slubama. Gradska i upanijska uprava trebala je kolovane ljude, poznavatelje latinskog jezika i prava. Literati se esto navode kao prokuratori, to je takoer bio izvor zarade. Krajem 16. stoljea varadinskim studentima zbog blizine sve privlanije postaje Sve-uilite u Grazu otvoreno 1586. godine. Izbor Graza kao mjesta studiranja imao je i druge razloge. Graz je bio sjedite Dvorskog ratnog vijea, glavni grad unutarnjoaustrijskih zemalja i jedno od glavnih sredita proturefor-macije na tom podruju.93

Odlazak jednog varadinskog studenta iz plemike obitelji u Graz za-biljeila je Gradska knjiga 1592. godine. U sudskom sporu izmeu pl. Ka-tarine Nagy, udovice Stjepana Nagya, i pl. Sigismunda Palffyja spominje

92 N. BUDAK, Gradovi Varadinske upanije, str. 12993 Hrvoje PETRI, O katolikoj obnovi i obrazovanju na prostorima Senjske, Modruke i

Zagrebake biskupije u 17. stoljeu, Podravina, Volumen 4, br. 8, Koprivnica 2005., str. 154

Shema 1: Rodbinske veze obitelji Rukel

147


se Katarinin sin. Zapis navodi da je Palffy poveo njezinog djeaka prije 3 godine u Graz, platio mu putem ruak jer djeak nije imao vie od 2 talira koje mu je majka dala da kupi knjige i druge potrebne stvari. Palffy mu je bio prisiljen platiti put i smjetaj u Grazu pa je na njega potroio 4 rajnske forinte i 36 krajcara. Katarina je obeala vratiti novac, ali to nije uinila.94 Kreimir vrljak je, na temelju popisa studenata Sveuilita u Grazu od 1586. do 1630. koji je objavio Johann Andritsch u Die Matrikeln der Univer-sitt Graz, izdvojio studente koji potjeu iz Varadina, ali meu njima nije naao nijedanog studenta s prezimenom Nagy.95 Ukoliko jo nije imao osa-mnaest godina, Palffy ga vjerojatno nije vodio na studij u Graz ve na ko-lovanje u tamonji isusovaki kolegij koji postoji od 1573. godine. Nikolu Nagya Baletia, sina pl. Katarine Poznan, udovice pl. Stjepana Nagya, zapisi spominju od poetka 1592. godine. U zapisu o odluci gradskog poglavar-stva od 4. travnja 1592. godine kojom grad prema banskom nalogu mora poslati 46 pjeaka i 2 konjanika u kraljevski banderij, Nagy se navodi kao nobilis adolescens Nicolaus Nagh, capitaneus.96 Zapis datiran 2. srpnja iste godine o novaenju vojske pod kraljevsku zastavu ponovno navodi Nikolu Nagya kao capitaneus. Tituliranje adolescens upuuje na njegovu mladost, ali njegovo imenovanje za kapetana upuuje na dovoljan broj godina te njegovo iskustvo. Gradske knjige ne daju informaciju o tome je li Nagy su-djelovao u ratu. Nikola Nagy se tijekom 1592. i 1593. nekoliko puta navodi kao svjedok pri sklapanju kupoprodajnnih ugovora pa se ne moe utvrditi njegova odsutnost iz grada. Od 1597. godine u gradskim knjigama navodi se Nicolaus Nagy aliter Baletich, literat i prokurator, koji je 1600. izabran za prisenika Gradskog vijea.97 Iste godine bio je s pl. Mihaelom Zeriem izaslanikom grada Varadina na zasjedanju Zajednikog ugarsko-hrvat-skog sabora u Pounu te je izvijestio Gradsko vijee o zakljucima zasjeda-nja.98 Nagy je izabran za prisenika i sljedee 1601. te 1602. godine. Nema sumnje da se radi o djeaku kojeg je Sigismund Palffy odveo u Graz i koji se, nakon povratka u Varadin, postepeno uspinjao na drutvenoj ljestvici sve do lana gradskog senata. Budak navodi da se samo jedan student iz Varadina u 16. stoljeu upisao na Sveuilite u Grazu, plemi Lovro Palffy, Sclauus, 1591. godine.99 Imatrikulaciju iz godine 1591. s imenom Lauren-tius Palffy, Sclauus, Varasdiensis, Nobilis navodi i vrljak istiui takoer

94 ZPGV II, str. 15395 K. VRLJAK, Humanizam i humanisti renesansnog Varadina, Dravni arhiv u Varadinu,

Varadin, 2011., str. 30-3696 ZPGV II, str. 9497 ZPGV III, str. 25698 Isto, 296.99 N. BUDAK, Gradovi Varadinske upanije, str. 127

148


da je bio prvi student iz Varadina na Sveuilitu u Grazu.100 Radi se o sinu Sigismunda Palffyja koji se, kao i Nikola Nagy Baleti, nakon kolovanja vratio u Varadin. Godine 1598. sklopio je nagodbu s Nikolom Aizenpar-tom u vezi obveznice svojeg oca.101 On nije izgradio karijeru u gradskoj upravi moda zbog brojnih sudskih parnica koje je njegov otac, Sigismund Palffy de Kapolna, vodio s varadinskim graanima.102

Pallfy i Nagy nisu bile jedine plemika obitelji koje su svoje sinove kolovale u Grazu i Beu. U matrikuli studenata Filozofskog fakulteta Sveuilita u Grazu za godinu 1607. navodi se Georgius Kussen, Illyricus, Varasdiensis.103 Vrlo je vjerojatno da je to Juraj Kusen koji se ve 1616. na-vodi kao fiscus civitatis u zapisu o vlasnitvu nad umom Zbeljevak.104 Kusen je bio notar od 1618. do 1626., a 1627. i 1628. godine bio je izabran za suca. U Grazu su studirali i sinovi obitelji ambar. U popisu studenata Filozofskog fakulteta Sveuilita u Grazu za godinu 1612. navode se dva studenta s prezimenom ambar iz Varadina: Michael Sambar, Croata, Varasdiensis i Ioannes Sambar, Nobilis, Croata, Varasdiensis. Mihael je sin pl. Matije ambara, krznara i senatora, i pl. Urule Lastezini.105 Mihael ambar se 1630. i 1631. navodi kao senator. Zapis iz 1617. navodi Ivana ambara kao sina Gapara ambara, gradskog senatora i fiska.106 Ivan ambar navodi se kao barberius i literatus.107 On e, kao i drugi lanovi obitelji ambar, stvarati karijeru u gradskoj upravi.

Godine 1627. u popisu studenata Sveuilita u Grazu upisano je ime Jacobus Jacopouich, Croata, Warasdiensis. Iste je godine upisan i Francis-cus Ioannes Mikefaluay, N. Croata, Varasdiensis.108 Pl. Jakob Jakopovi prvi se put spominje u Gradskoj knjizi 1647. godine kao svjedok u sklapanju jednog kupoprodajnog ugovora.109 Od te godine obavljao je najznaajnije dunosti u gradskoj upravi i bio je najaktivniji vijenik dugi niz godina. Od 1651. do 1659. bio je fisk, a najmanje je dva puta bio izabran za suca. 1627. navodi se u popisu studenata Sveuilita u Grazu Franciscus Ioannes Mike-faluay, N., Croata, Varasdiensis.110 Vjerojatno se radi o sinu Gapara Mike-

100 K. VRLJAK, Humanizam i humanisti, str. 31101 ZPGV III, str. 180102 O Sigismundu Palffyju i obitelji Palffy u: A. HOZJAN, Varadinska vojnopotna postaja,

str. 268103 K. VRLJAK, Humanizam i humanisti, str. 32104 ZPGV IV, str. 137105 ZPGV V, str. 220106 ZPGV IV, str. 250107 Isto, str. 317, 329108 K. VRLJAK, Humanizam i humanisti, str. 33109 ZPGV VI, str. 224110 K. VRLJAK, Humanizam i humanisti, str. 33

149


falvaya koji se nakon povratka u Varadin oenio Martom Gonan. Ne zna-mo ime se Franjo bavio. Hrvoje Petri donosi popis studenata iz hrvatskih zemalja na sveuilitu u Olomoucu u razdoblju od 1569. do 1781. u kojem navodi dva studenta iz Varadina 1651. godine, Ioannesa Rochoschitza i Iacobusa Sigismundusa Solara111, ali vijesti o njima ne nalazimo u Gradskim knjigama. Matija Rokoi bio je senator od 1616. do 1625., a 1621. bio je izabran za suca. Prvi Solar koji se spominje u Gradskim knjigama je Jakob Solar kojeg zapis iz 1618. godine naziva institor et civis.112

Ovaj, tek djelomini pregled varadinskih studenata na europskim sve-uilitima, literata koji nakon povratka sa studija postaju senatori, notari, gradski rizniari i suci, pokazuje da je za napredovanje u drutvenoj hije-rarhiji osim ekonomske moi bila potrebna i intelektualna nadmo. Njiho-vo ukljuivanje u gradsku upravu bila je neminovnost jer pravni i bilje-niki poslovi tijekom stoljea postajali su sve sloeniji te se vie nisu mogli obavljati bez obrazovanih literata. U nedostatku takvih obrazovanih graa-na u te e se slube ukljuiti inovnici i dunosnici Varadinske upanije i Generalata, istovremeno varadinski graani. Pojedini plemii, posebno u drugoj polovici 17. stoljea akumuliraju razliite slube izvan gradske juris-dikcije te postaju dio razliitih pravnih sustava. Plemi Matija imuni bio je senator, notarius113 i viceiudex Comitatus Varasdiensis114. Najvie funkcija je akumulirao Gabrijel Jurjevi koji je bio iuratus, notarius115, secretarius bani Nicolai a Zrinio i Sacratissimae Caesareae et Regiae Maiestatis Tricessi-mae Varasdiensis contrascriba116.

Zakljuak

Na primjeru povijesti Varadina u 17. stoljeu moemo pratiti kako se unutar gradske zajednice koja je prostorno jasno omeena gradom unutar bedema i njegovim suburbijima, a pravno slobodama i pravima zapisanim u ispravama koje uva i brani, odvija proces kojim manjina osvaja prava koja pripadaju svima. Pokuaji osvajanja gradske uprave ne uspijevaju od-mah. Gradski oligarsi trebali su svoje tenje opravdati i viim drutvenim statusom, a to im je omoguila plemika titula. O zaslugama i okolnosti-

111 Hrvoje PETRI, Studenti iz hrvatskih zemalja na sveuilitu u Olomoucu u ranom novom vijeku (1569. 1781.) s posebnim osvrtom na studente iz krievakog kraja, Cris, god. XII., br. 1/2010., str. 221-225

112 ZPGV IV, str. 399113 ZPGV VI, str. 299, 407114 ZPGV VI, str. 315115 Isto, str. 217, 270116 ZPGV VII, str. 146, 337

150


ma koje su omoguile obrtnicima i trgovcima dodjeljivanje statusa plemia moemo samo nagaati. U njima se s ekonomskom i drutvenom moi isprepleu ugled i obiteljska tradicija, a osobni interesi s javnim zaslugama.

Obini graani, trgovci i obrtnici tom se procesu nisu mogli odupri-jeti, njihovi pokuaji da proces zaustave uvest e grad u razdoblje sukoba tijekom cijelog 17. stoljea. Postoji jasna razlika izmeu sukoba u gradskoj upravi na poetku i na kraju stoljea. Sukobljene strane na poetku stoljea jo ne pripadaju suprotnim staleima, a plemstvo je jo u manjini. Graani vjeruju u mo starih povelja i zapisanih povlastica koje nisu razlikovale graane prema njihovoj stalekoj pripadnosti ve prema pripadnosti grad-skoj zajednici. Meutim, u drutvu koje se na poetku novog vijeka raslo-javalo na sve vei broj drutvenih grupa koje su branile svoje posebnosti i privilegije, vrijedilo je pravo monijeg i u ekonomskom i u drutvenom smislu. Manjini je na taj nain otvoren put kojim su prava koje je uivala tota communitas pretvorili u svoja staleka i osobna prava i na taj su nain dobili mogunost da reguliraju ne samo gospodarske ve i drutvene i po-litike tokove cijele zajednice.

U malobrojnoj zajednici u kojoj su graani stoljeima branili svoje pra-vo da biraju i nadziru upravu i da na taj nain sudjeluju u ekonomskom i drutvenom razvoju grada, mogu se pratiti sve etape i procesi kojima, za-hvaljujui ekonomskoj moi i izmijenjenoj stalekoj strukturi, malobrojna drutvena skupina postepeno uzurpira temeljna prava svih graana. Kako taj proces zadrati u okvirima u kojem e ope dobro nadvaladati osobne interese malobrojnih drutvenih elita, nisu rijeile ni dananje moderne demokracije.

151


Summary

Socio-economic features of the town of Varadins urban nobility in the 17th century

In the late 16th and early 17th century, the socio-economic structure of Varadins population underwent significant changes. The changes were not a particularity of the town alone, but were rather, a part of the socio-economic changes visible in the towns of Southwestern Croatia at the beginning of The Modern Age. In certain towns, rich and influential social groups consisting of persons who held the most important public offices in the town admini-stration became more prominent, and an oligarchical rule was established. The Varadin town oligarchy built its social status and public influence on economic power and the public offices it held in the towns administration, Varadin county and the territory of Slavonian Krajina. During the 17th cen-tury, members of this social group received nobility titles and became urban nobility. Due to the lack of data ascertaining the exact number of citizens, it is difficult to precisely determine the percentage of urban nobility in the towns population. Even so, the perserved 17th century town administration records provide enough information to determine the continuing increase in their numbers. Pertaining to nobility strenghtened their social status and thus began the struggle for complete control over the towns administration and its closing to all other social groups. The conflicts were resolved with the co-dification of the Statute of the town of Varadin in 1699. This gave the urban nobility, which had long held the highest public offices in town and had the majority in the Senate, a legal framework for such practices. It also paved the way for the minority to turn the rights enjoyed by the tota commutas into their own class and personal rights, and to thusly gain the ability to regulate not only the economic, but also the social and the political currents of the entire community.

Key words: urban nobility, titling, town administration books, town ad-ministration

DRUTVO POVJESNIARA GRADA VARADINA I VARADINSKE UPANIJE

UDK 94(497.5-37Varadin) ISSN 1848-0837

HISTORIA VARASDIENSISASOPIS ZA VARADINSKU

POVJESNICU

2

VARADIN, 2012.

2HISTORIA VARASDIENSIS: ASOPIS ZA VARADINSKU POVJESNICU, 2 (2012) UDK 94 (497.5-37 Varadin)

Nakladnik / PublisherDrutvo povjesniara grada Varadina i Varadinske upanije

Za nakladnika / For the PublisherSpomenka Teak

Urednitvo / Editors boardSonja Poljak (Ivanec) Magdalena Lonari (Varadin)Vladimir Huzjan (Varadin) Ivan Obadi (Zagreb)Suzana Jagi (Ivanec) Spomenka Teak (Varadin)Ivanica Je (Ludbreg) Hrvoje Petri (Zagreb)Sinia Krznar (Zagreb) Kruno Sudec (Varadin)

Kontakti Urednitva / Editors officeFranjevaki trg 6, 42 000 Varadin; tel/fax. 042/658 762;

e-mail: [email protected]

Glavni i odgovorni urednici / Editors in Chiefdr. sc. Hrvoje Petri, MSc Ivan Obadi

Savjet asopisa / Journals council boarddr. sc. Juraj Belaj (Zagreb), dr. sc. Neven Budak (Zagreb), dr. sc. Dragutin Feletar

(Koprivnica), mr. sc. Ernest Fier (Varadin), PhD Zoltn Gzsy (Peuh), dr. sc. eljko Holjevac (Zagreb), Sinia Horvat, prof. (Varadin), dr. sc. Andrej

Hozjan (Maribor), Damir Hrelja, prof. (Varadin), dr. sc. Mira Kolar-Dimitrijevi (Zagreb), Miroslav Klemm, prof. (Varadin), dr. sc. Nevenka Krklec (Varadin), dr.

sc. Mirjana Matijevi-Sokol (Zagreb), dr. sc. Janko Paveti (Varadin), prof. emeritus Franjo Rua (Varadin), akademik Franjo anjek (Zagreb),

Marina imek, prof. (Varadin), mr. sc. Eduard Vargovi (Varadin), PhD Leopold Toifl (Graz)

Grafiki urednik / Graphic editorKruno Sudec

Urednik na Portalu znanstvenih asopisa Republike Hrvatske Hrak/Journal editor at Hrak - The Portal od scientific journals of Croatia

Dejan Zadro

Naklada / Copies300

Priprema i tisak / Layout and PrintTiskara Zelina d. d. - Sv. Ivan Zelina

asopis izlazi jednom godinje. Cijena primjerka iznosi 100 kuna.

asopis se objavljuje novanom potporom Grada Varadina, Bernarde Nova d. o. o. i TMT akovec

Korice: Freska s prizorom dvanaestogodinjeg Isusa koji raspravlja s pismoznancima u hramu. Juni zid svetita crkve sv. Marije u Lepoglavi. Ivan Ranger, oko 1742. godine.

Fotografija freske i likovni koncept korica: Kruno SudecPriprema korica za tisak: Studio Fotak

društvene i ekonomske značajke varaždinskog gradskog plemstva u 17. stoljeću

Documents