2013

Plavi svijet Institut za istraživanje i

zaštitu mora

www.plavi-svijet.org info@plavi-svijet.org

Dragi prijatelji! Tijekom redovnog istraživanja dupina 23. kolovoza, kraj otoka Oliba uočili smo Bojana, jednog od najrezidentnijih i nama najpoznatijih dupina, sa harpunom u leđima. Unatoč ozlijedi, Bojan se ponašao normalno, bez znakova iscrpljenosti. Naši istraživači pratili su njegovo stanje i kretanje. Nakon nešto manje od mjesec dana primijetili su da je harpun ispao, ali duboka rana još nije u potpunosti zacijelila. Pretpostavljamo da je harpun ispao od siline udaraca prilikom skakanja. Na sličan način dupini se rješavaju i parazita na tijelu. Zahvalni smo svima koji su pokazali veliki interes za Bojanovo stanje. Bojanovu priču možete pronaći na našoj web stranici (link).

Ove jeseni po prvi put organizirali smo dane otvorenih vrata. U sklopu te akcije zainteresiranima smo omogućili da sudjeluju u redovnom praćenju dobrih dupina u vodama Kvarnerića. Vrijeme je bilo dobro, što je rezultiralo velikim odazivom. Gotovo su svi uspjeli vidjeti dupine te su imali priliku na nekoliko sati iskusiti kako je biti morski biolog.

Kraj sezone obilježio je i jedan tužan događaj. Naši su istraživači pronašli uginulog dupina u uvali nedaleko Velog Lošinja. Kasnijom obdukcijom utvrđeno je da je u pitanju bila starija ženka koja je uginula uslijed zapetljaja crijeva. Nažalost, zbog lošeg stanja leđne peraje, bilo je nemoguće utvrditi radi li se o nekoj nama poznatoj jedinki.

Lošinjski edukacijski centar o moru i ove je godine bio jako popularan. Naime, tijekom 2013. godine posjetilo nas je čak 8.369 ljudi. Tijekom proljeća i jeseni najčešće su bile grupe (turističke, vrtićke, školske i studijske), dok su tijekom ljetnih mjeseci najzastupljeniji bili pojedinačni posjetitelji.

Na temelju rezultata ocjene kvalitete pruženih usluga kroz projekt „Tajni gost na Lošinju“ dobili smo i nagradu Turističke zajednice grada Malog Lošinja. Zasluge za ovu nagradu idu i našim ljetnim snagama, Andrei, Valentini, Mirti i Kristini, koje su svojim trudom, radom i dobrom voljom pridonijele uspjehu.

Nakon završetka uspješne sezone, odmah smo se bacili na planiranje i organizaciju novih aktivnosti za 2014. godinu.

Posjetite našu Facebook stranicu na kojoj se redovno prikazuju novosti vezane uz sve naše aktivnosti, popraćene fotografijama. Pozivamo Vas da svojim komentarima sudjelujete u kreiranju sadržaja na stranici. Napišite Vaše mišljenje, dodajte slike ili jednostavno označite da Vam se stranica sviđa!

Pozdrav svim čitateljima iz Velog Lošinja!

Još je jedna uspješna godina iza nas. Andrea i Jelena su nam se vratile, a dobili smo i novog člana. Naime, naša Nikolina je na svijet donijela malog Jeru. Čestitamo!

Godinu smo započeli pripremom radionice, čiji smo bili domaćin i organizator, a koja se odvijala u Malom Lošinju u sklopu EU IPA Adriatic projekta „Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu (NETCET)“. Na radionici su sudjelovali naši partneri na projektu, njih dvanaest iz Italije, Slovenije, Crne Gore, Albanije i Hrvatske. O samom projektu je već bilo riječi u prethodnom broju Akvamarina, a za one koji su nam se tek pridružili, bitno je reći da je glavni cilj ovog projekta razvijanje zajedničke strategije zaštite skupine kitova i morskih kornjača u Jadranu kroz regionalnu suradnju. Više o projektu možete pročitati na www.netcet.eu.

Ovo smo ljeto u sklopu NETCET projekta otvorili Oporavilište za morske kornjače u Sunčanoj uvali u Malom Lošinju. Predsjednik Republike Hrvatske g. Ivo Josipović 19. srpnja je otvorio Oporavilište. Već smo imali i prvog „korisnika“ u Oporavilištu, ženku glavate želve koja je imala problema sa zaranjanjem. Nakon kratkog oporavka od svega nekoliko dana mladu kornjaču vratili smo u more s obližnje plaže. Više o tome možete pročitati na našoj web stranici (link).

Institut Plavi svijet organizirao je i proveo drugo istraživanje morskih kralješnjaka iz zraka. Cilj je utvrđivanje brojnosti i rasprostranjenosti morskih sisavaca i morskih kornjača u Jadranu. Pročitajte više na našim web stranicama (link).

Dan planeta Zemlje obilježili smo akcijom čišćenja prostora u kojem je planirano osnivanje Centra za znanost o moru u Malom Lošinju. Cilj nam je bio privući pozornost lokalnog stanovništva na ovo zapušteno područje i prezentirati im navedeni projekt. Za iniciranje Centra za znanost o moru dodijeljena nam je nagrada CBTour 2013. Zahvaljujemo se svim volonterima koji su zasukali rukave i doprinijeli ovom događaju. Više informacija o svim aktivnostima možete pronaći na našim web stranicama (link).

Prvog srpnja obilježili smo 21. Dan dupina. Na ovoj veseloj manifestaciji sudjelovalo je stotinjak djece iz Hrvatske i inozemstva. Održane su tradicionalne aktivnosti poput likovnih radionica, turnira u vaterpolu i večernjeg koncerta, a djeca su uživala i u dugo iščekivanoj utrci za skrivenim blagom.

S ponosom Vam predstavljamo novi projekt istraživanja ekologije dobrih dupina u sjevernoj Dalmaciji. Cilj ovog projekta je upoznavanje života dobrih dupina u neistraženim vodama između lošinjskog i viškog akvatorija. Po prvi put su istraživači i volonteri smješteni na jedrenjaku “Anika” koji služi kao mobilna istraživačka baza. Kako je prošla prva sezona istraživanja možete pročitati u ovom broju Akvamarina.

2

Cresko-lošinjski akvatorij je područje istraživanja rezidentne zajednice dobrih dupina (Tursiops truncatus) već 26 godina. Započelo je 1987., što ga čini najdužim istraživanjem pojedine rezidentne zajednice dupina u Sredozemnom moru. Procijenjena veličina populacije dobrih dupina koja obitava u ovom području je oko 180 jedinki. Međutim, u našem katalogu nalazi se gotovo 600 dobrih dupina koji su u tom razdoblju zabilježeni. Procijenjena veličina populacije uvelike se razlikuje od kataloga zbog smrtnosti u populaciji (stare životinje ugibaju, nove se rađaju), ali i činjenice da smo povremeno odlazili izvan uobičajenog područja istraživanja i fotografirali dupine.

Do studenog 2013. godine dupine smo na moru susreli ukupno 104 puta. U najvećoj skupini bilo je čak 38 jedinki. Susret s ovako velikom grupom dobrih dupina bio je pomalo neočekivan. Iako smo tijekom godina susretali i veće skupine, u prosjeku broje do desetak jedinki. Stoga smo i u ovom slučaju očekivali sličan broj kada smo u blizini otočića Palaciol opazili

nekoliko leđnih peraja iz velike udaljenosti. Međutim, kada smo im se približili, veoma brzo smo shvatili da se radi o mnogo većoj skupini. U takvim trenucima koncentracija istraživača izuzetno je važna. Prije svega potrebno je utvrditi broj jedinki. Ovo nije nimalo jednostavno jer sve životinje gotovo nikada nisu istovremeno na površini. Treba paziti da se fotografiraju leđne peraje svih dupina kako bismo kasnije mogli utvrditi koje se životnije nalaze u skupini te potvrditi njihov ukupan broj. Tek nakon obavljenog posla slijedi opuštanje i užitak u prisutnosti tako velikog broja dupina.

Po povratku u Veli Lošinj dočekalo nas je još jedno iznenađenje. Zaprepastio nas je broj fotografija koje smo napravili tijekom tri sata promatranja. Na memorijskoj kartici našlo ih se čak 800! Trebalo ih je sve pregledati, označiti, provjeriti… Pregledom fotografija otkrili smo da su u skupini bili neki od naših rezidentnih dupina kao što su Kiko, Pelinkovac, Saturn, Quirin, Basta, Andrea, Indy, Jop, Kiselo, Ivan, Neverin.

Redovite istraživačke aktivnosti uglavnom se odvijaju u području Kvarnerića, tj. u prostoru između Lošinja, Cresa, Paga i Raba. Međutim, kada to vremenski uvjeti dozvoljavaju, izlazimo i na otvoreno more, prema Susku i okolici. Cilj nam je utvrditi odlaze li dupini iz Kvarnerića u područje s vanjske

strane Lošinja i Cresa. Početkom srpnja zaputili smo se prema Susku te smo uz sjeverni dio otoka primijetili koću u potegu. Dobri dupini povremeno prate koćarice loveći ozlijeđenu i/ili uplašenu ribu, a ovakva interakcija nije uvijek slučajna. Naime, u područjima u kojima nedostaje plijena dupini veoma često prate koće iz kojih pokušavaju izvući ribu ili je vade iz mreža stajaćica. Nastaje šteta za ribare, a dupini se istovremeno izlažu opasnosti od ozljeđivanja i zaplitanja u mreže. Stoga je nadzor interakcije dupina i koća dio našeg redovnog istraživanja. Prilikom opažanja koće, zaustavljamo se stotinjak metara iza nje te promatramo područje oko pet minuta. Dupini koji su zaronili kako bi ulovili plijen, u prosjeku izranjaju na površinu unutar navedenog vremena kako bi udahnuli. Tada ih možemo uočiti. I zaista, u ovom slučaju koću je pratilo šest dupina. Fotografirali smo ih kao i obično, a zatim smo odlučili napraviti kraću pauzu. Ugasili smo motor i uživali u pogledu na more mirno poput zrcala. Vrlo brzo smo primijetili da nismo sami! Na površini smo opazili nekoliko glavatih želvi koje su se sunčale. Glavate želve su hladnokrvne životinje koje toplinu potrebnu za život i kretanje dobivaju iz okoliša te se stoga često sunčaju na površini. U tim trenucima možemo ih lako vidjeti u prirodi, ali su tada i najranjivije jer ih brza plovila mogu udariti. Osim želvi, na površini se pojavila i jedan neuobičajena peraja. Uslijedilo je komešanje na brodu i začulo se pitanje: „Je li to morski pas? Morski pas lisica?“ Visoka, uska i zakrivljena repna peraja upućivala je na taj zaključak, ali je životinja nestala prije nego li smo je uspjeli bolje promotriti. Krenuli smo natrag prema Lošinju misleći kako je dan završio. No, turisti su dojavili da su pronašli morsku kornjaču koja nije mogla zaroniti. Umjesto „kući“, krenuli smo po kornjaču. Mala glavata želva bezuspješno je pokušavala zaroniti i otplivati pa smo je prevezli do

Jadranski projekt dupin - Lošinj

3 4

našeg novog Oporavilišta za morske kornjače kako bi je veterinar pregledao. Kornjača je zadržana na promatranju, a više o Oporavilištu i kornjači pročitajte na našim web (link) i FB stranicama (link)

Kako bi svoj rad približili ljudima, sugrađanima, turistima i posjetiteljima, u rujnu smo „otvorili vrata“ te omogućili zainteresiranima da s nama provedu dan na moru. Tijekom jednog od popodnevnih izleta pridružio nam se mladi bračni par sa žarkom željom da prvi put u životu vide dupine. Krenuli smo prema Iloviku. Prvi susret na moru – meduze! Mediteranska meduza (Cotylorhiza tuberculata) česta je vrsta u Jadranu. Iako otrov koji se nalazi u njenim žarnicama nije opasan za većinu ljudi, mnogi su imali nesreću da ih dodirnu lovke njenih rođaka i još se sjećaju bolnih opekotina. Sljedeći susret – glavata želva. Zaustavili smo se da je pogledamo i snimimo, ali su već u sljedećem trenutku do broda doplivali dupini! U blizini ih je bilo desetak, a u skupini su bili i mladunci koji su obično izrazito znatiželjni te se rado približavaju plovilima. Tri su mladunca plivala u pramčanom valu! Kakav poklon našim gostima!

Ove godine smo prešli više od 2.500 nautičkih milja te proveli više od 150 sati na moru. Zahtjevnu sezonu smo uspješno priveli kraju zahvaljujući radu istraživača, ali i pomoći volontera i pripravnika. Ukupno 19 volontera iz europskih zemalja, ali i dalekih zemalja poput Australije, Singapura i Kanade te pet pripravnika iz SAD-a, Kanade, Nizozemske i Njemačke, svojim su predanim radom doprinijeli pripremi i obradi prikupljenih podataka. Pripravnici su među ostalim napisali i nekoliko uspješnih seminarskih radova za svoje fakultete. Čestitamo i hvala vam na pomoći!

I za kraj mali podsjetnik svim čitateljima Akvamarina. Iako je broj „naših“ dobrih dupina u području Kvarnerića posljednjih godina relativno stabilan, važno je reći da je ova populacija i dalje ugrožena. Stoga je rad na istraživanju i nadzoru i dalje prijeko potreban. Što se nas tiče, predanost nije u pitanju. Također, činjenica da ste poduprli naš projekt usvajanjem dupina ukazuje na to da vaša predanost također nije upitna, zar ne? Hvala vam na potpori!

Napisala: Tihana Vučur

dobri dupini (Tursiops truncatus)

med

iteranska meduza (Cotylorhiza tuberculata)

plan

kton

sk

a mreža

Svatko se ponekad nađe pred zidom, pogleda uprta prema nebu u potrazi za odgovorima. Ako se bavite znanstvenim radom, vrlo je vjerojatno da će vas od ovakvih situacija često boljeti vrat. Pritom je zadatak istraživača pronalaženje rješenja za probleme koji se pojavljuju u svakodnevnom radu. Štoviše, ovo je samo usputan posao. Istraživači se oslanjaju na vlastitu znatiželju i kreativnost kako bi se dosjetili što većeg broja neodgovorenih pitanja. Očekuje ih nagrada u vidu spoznaje da su svojim radom doprinijeli razumijevanju svijeta koji nas okružuje, a najčešće se na vidiku pojavi i pokoji novi zid. Vjerovali ili ne, ovo posljednje se također može uvrstiti među nagrade. Ukoliko ste dovoljno uporni, utoliko će se rješenja mnogih problema ukazati prilikom razgovora sa kolegama. Pažljivo planiranje metodologije rada koja bi mogla polučiti uspjeh također je važno. Međutim, ponekad je uz sve to potrebno da Vam se osmjehne sreća. I tu kreće priča o našem prisustvu na Visu ove godine.

Istraživači Plavog svijeta su u više navrata imali priliku promatrati jedinke velikih kitova (Balaenoptera physalus) u okolici Visa, a u posljednjih nekoliko godina ribari i turisti sve češće prijavljuju opažanja ovih životinja na navedenom području. Podaci

o njihovom ponašanju, razlozima pojavljivanja i periodu zadržavanja u Jadranu i dalje su vrlo oskudni. Manjak podataka može imati dalekosežne posljedice za dobrobit velikih kitova koji se najčešće smatraju slučajnim prolaznicima o kojima ne treba posebno brinuti. Međutim, vlastita opažanja daju nam povod za pretpostavku kako za sada nepoznat broj ovih divova ciljano provodi dio godine baš u ovom prostoru. Razlog je vjerojatno vrlo jednostavan – zbog prehrane. Sada nastupa trenutak u kojem se počinju paliti lampice jer se postavlja naizgled očito, ali istovremeno iznimno važno pitanje - čime se hrane?

Slijedi mala poduka iz ekologije koja pokazuje kako u prirodi često morate pratiti jako malene organizme kako bi pronašli one jako velike. Poznato je da se drugdje veliki kitovi u većoj mjeri hrane sitnim eufazidnim planktonskim račićima koji su toliko mnogobrojni da svojom biomasom mogu podržavati čak i potrebe kitova. Kao da to nije dovoljno, vrlo su poželjan zalogaj i mnogim ribama pa čak i pticama. Račić od nekoliko centimetara (Meganyctiphanes sp.), koji život provodi filtrirajući vodu u potrazi za hranom koju ne biste mogli vidjeti golim okom, predstavlja ključ ili barem jedan dio objašnjenja migracije velikih kitova u Mediteranu.

Kada se bavite biologijom mora i tražite odgovore, ubrzo se nađete nasred mora na velikom istraživačkom brodu Instituta za oceanografiju i ribarstvo (Bios Dva) opremljenom svom silom

opreme. Nadate se da će Vam instrumenti pomoći u potrazi za nečim što se čini kao igla u sijenu. U društvu kolega s Instituta za more i priobalje Dubrovnik danima vučete planktonske mreže uzduž i poprijeko te pokušavate predvidjeti gdje bi se ta mala stvorenja mogla nalaziti, buljite u prikaze na monitoru i počinje vam se činiti da je svaka mrlja koju vidite zasigurno golemo jato račića. I svaki put se iznova spustite na zemlju kada se mreža izvuče na palubu, a u njoj ni traga vašoj nagradi. Zatim priroda, kao u inat, u nezabilježenom broju pošalje planktonske plaštenjake nalik bačvama (Salpa sp.). Ovi organizmi pune mreže i otežavaju rad. Dok gledate kako nošeni strujama, jedan za drugim pored broda prolaze golemi lanci priljubljenih bačvica, počinjete shvaćati da se nalazite pred zidom. Spušta se mrak i znate da se ekspedicija bliži kraju, a sutrašnji dan ne donosi osobitu nadu u uspjeh.

Međutim, na kraju svakog tunela nalazi se svjetlo, pa se ukazalo i u mrklom mraku mirne proljetne noći, na brodu usidrenom nadomak otoka Brusnika. Točnije, upalili su se reflektori postavljeni na boku plovila i usmjereni ravno u more. Nedugo zatim, iz dubine se pojavila sva sila organizama, privučenih našim svjetlima. Uskoro smo se našli klečeći na palubi, sa mrežicama u rukama i širom otvorenih očiju koje su pratile događanja na površini. Između bačvica na koje smo već bili navikli, sporadično su bile raspoređene skupine malih mnogočetinaša koji su velikom brzinom plivali u krugovima. Presijecale su ih sićušne ribice, većinom ličinke nama dobro poznatih vrsta, ali izgledom ipak potpuno različite od odraslih. Svako toliko bi osvijetljenom površinom proplivali maleni lignjuni, a za njima i jata od nekoliko desetaka lokardi u potrazi za laganim obrokom. Kako je vrijeme prolazilo, pred nama su se pojavljivali novi i

sve neobičniji organizmi poput parazitskih rakova koji nalikuju na vanzemaljce iz filmova. Kada promatrate svojevrsnu predstavu koja se odvija u malenom kvadratu osvjetljene površine, gubite osjećaj za vrijeme i u stalnom ste iščekivanju sljedećeg „čuda“ koje će izroniti iz dubine. Čista sreća za jednog biologa.

Vrhunac nastupa kada u mrežici, osim gore navedenih organizama zateknete i predmet svog istraživanja…više njih. Zatim shvatite da ih u moru ima još. I znate da vam se sreća osmjehnula. Zapravo, znate da ste ju isprovocirali svojom znatiželjom, radom i upornošću. Iako su se račići pojavili u malom broju, sada smo bili korak bliže pronalasku velikih jata koja bi objasnila pojavu kitova. Budući da su ulovljene životinje bile nedorasle, vjerojatno je naša potraga započela par tjedana prerano.

Sa zadovoljstvom smo se sjećali ovih događaja dok smo iznova pratili dobre dupine u okolici Visa, fotografirali ih i promatrali u sklopu kontinuiranih nastojanja organiziranog praćenja populacije. Vjerujemo da će se uspješan rad nastaviti i sljedeće godine, a do tada imamo vremena za pronalazak novih gorućih pitanja koja će nas izvući na pučinu.

Jadranski projekt dupin - Vis

5 6

Napisao: Jure Miočić-Stošić

eufa

zid

ni r

ačić

i (M

egan

yctip

hane

s sp.)

ličin

ka jastoga (Palinurus elephas) veliki kit (Ba laenopte

ra p

hysa

lus)

Puffinus yelkouanGregula

PREDSTAVLJAMO

Gregula je ptica iz porodice cjevonosnica (Procellaridae), a u mnogočemu je slična poznatijem albatrosu lutalici (Diomedea exulans). Možemo je vidjeti na otvorenom moru gdje leti vrlo nisko pa ju je ponekad teško uočiti među valovima. Gregule se odmaraju na površini, a na kopno slijeću samo kada se gnijezde. Kolonije možemo pronaći na pučinskim otocima istočnog Jadrana, a pravilu imaju jednog ptića kojeg hrane samo noću. Ugrožavaju ih štakori koji se hrane jajima i mladim pticama, a često stradavaju i kao slučajni ulov prilikom ribolova. Iz navedenih razloga, u Hrvatskoj su strogo zaštićene.

Možda se sjećate Akvamarina iz 2007. godine u kojem smo se pohvalili pokretanjem nove istraživačke baze na otoku Visu. Sada, nakon 6 godina, drago nam je da se ponovo možemo pohvaliti širenjem našeg istraživačkog programa. Naime, uspješno smo započeli novi projekt istraživanja ekologije dobrih dupina u području sjeverne Dalmacije. Ovaj ambiciozan projekt ne samo da uključuje nova, dosad neistražena područja, već graniči i sa dosadašnja dva područja istraživanja, čime će se nadopuniti naše poznavanje dobrih dupina u Jadranskom moru. „Kako je sve počelo, to je duga priča…“ kaže tekst jedne pjesme. Istraživanje dobrih dupina (od osmišljavanja i pripreme do realizacije) zna biti prilično velik izazov, tako da ni ova priča nije iznimka.

A priča počinje davno, otprilike onda kad je i pokrenut Jadranski projekt dupin. Iako smo tijekom godina jako dobro upoznali lošinjske i viške dupine, ona iskonska istraživačka znatiželja nije nam dala mira i uvijek nas je iznova tjerala da se zapitamo: a što se događa sa dupinima tamo gdje mi sa svojim gumenjakom ne stignemo? Ima li ih tamo? Koliko ih je? Jesu li to isti dupini koje smo dobro upoznali tijekom rada na Lošinju i Visu? Ili su to možda neki drugi dupini? Da li oni povremeno….? Pitanja su uistinu brojna, no da bismo na njih odgovorili sama želja nažalost nije dovoljna. Tako smo dosad često planirali duže, čak i višednevne obilaske terena. Kretali smo iz Velog Lošinja ili Visa, kako bismo pretražili za nas udaljene akvatorije, ali se to pokazalo prevelikim zalogajem.

Velike udaljenosti i vremenski uvjeti bi nas gotovo uvijek natjerali da se prerano vratimo nazad u istraživačku bazu.A onda se, kako to ponekad u životu biva, sve „poklopilo“ i ukazala se prilika pokrenuti još jednu istraživačku postaju. I to ne bilo kakvu, već mobilnu! Naime na korištenje nam je ustupljen gumenjak i 14-metarski motorni jedrenjak „Anika“. Upravo ono što je potrebno za smještaj ekipe istraživača i njihov duži boravak na moru. „Anika“ je sve samo ne običan brod. Radi se o pravom oldtajmeru – sagrađena je 1936. godine! Iako je u potpunosti renovirana 2000. godine, kao i svaki drveni brod, zahtijevala je redovno održavanje pa smo se u proljeće bacili na posao. U škveru smo zanimanje biologa nakratko zamijenili zanimanjima kalafata, mehaničara, električara i svim ostalim zanimanjima potrebnim da staru damu (kako joj od milja tepamo) osposobimo za predstojeću četveromjesečnu avanturu po arhipelagu sjeverne Dalmacije. Osim toga, posvetili smo se i osmišljavanju metodologije istraživanja i definirali područje istraživanja – od otoka Silbe i Oliba na sjeveru do otoka Žirja i Zlarina na jugu. I tako je nakon skoro dva mjeseca priprema došao na red i prvi probni izlazak na teren. Veliko uzbuđenje i velika očekivanja…

Petoga dana mjeseca lipnja brodski spremnici bili su puni goriva, spremište i frižider puni hrane, kabine pune istraživačke opreme, a mi puni entuzijazma i one lagane, pozitivne nervoze. Tegleći gumenjak privezan za krmu broda, krenuli smo iz Murtera prema otoku Kaprije s namjerom da u sljedeća dva dana obiđemo južni dio područja istraživanja i dio Nacionalnog parka Kornati. Iako smo u mislima bili zaokupljeni

dupinima, prva vožnja je bila posvećena isprobavanju broda i opreme te uvježbavanju manevara sidrenja i pristajanja. Prenoćili smo u osamljenoj uvali (ipak je bio tek početak ljeta), a ujutro smo konačno krenuli u pretraživanje područja. Već u prvoj vožnji gumenjak se pokazao odličnim – dobro organiziran radni prostor uz tihi rad motora i malu potrošnju već tada su dali naslutiti da dugi sati u potrazi za dupinima neće biti problematični. U rano jutro smo klizili po površini mora. Potpuna bonaca. „More k’o ulje“ reklo bi se. Kada valova nema, moguće je vidjeti leđnu peraju dupina i na udaljenostima većim od dva kilometra, što predstavlja idealne uvjete za traženje dupina. I zaista, nakon otprilike sat vremena, opazili smo jedva zamjetnu točkicu na horizontu. Pojavljuje se i nestaje. Ipak, poučeni iskustvom, ne želimo brzati sa zaključcima već bilježimo koordinate i okrećemo gumenjak. Nakon što smo se malo približili, točkica postaje sve jasnija i sada nema dvojbe – imamo prvo opažanje dupina u novom projektu! Kako dobar osjećaj! Posebno je zanimljivo što smo ovog dupina pronašli između dva mala otočića koji se zovu, pazite sad - Dupinić Veli i Dupinić Mali. Nismo još sigurni ima li u tome kakve dublje simboličnosti, ali je ova slučajnost svakako simpatična. Na licu mjesta smo ga nazvali „Broj jedan“, iz vrlo očitih razloga. Tijekom opažanja, Broj jedan se pridružio skupini od 6 dupina, među kojima je bila i ženka sa mladuncem. Nakon tako ohrabrujućeg početka nastavili smo ploviti prema Kornatima i već na samom ulazu u nacionalni park, odmah do otočića Babina Guzica (sad ćete, nakon Dupinića Velog i Malog i Babine Guzice, već misliti da se šalimo ali slobodno pogledajte kartu) opazili još jednu skupinu dupina. No u ovoj skupini su uglavnom bili zaigrani mlađi mužjaci pa smo

imali prilike gledati skokove i vratolomije sa vizurom kornatskog arhipelaga u pozadini, što je svakako jedinstven doživljaj. U međuvremenu, skiper je s „Anikom“ doplovio do Kornata. Mi se vraćamo do svoje ploveće baze i slijedi spremanje i obrada podataka. Znatiželja nas tjera da odmah pregledamo fotografije i pokušamo usporediti peraje s nama dobro poznatima s područja Lošinja i Visa. Međutim, zasad ništa. Ipak smo dosta daleko i od Lošinja i od Visa pa nije čudno da u prvim danima istraživanja stalno susrećemo nove, za nas nepoznate dupine.

Već od sljedećeg tjedna priključili su nam se i volonteri. Iako brojčano osnaženi, posla uvijek ima napretek. Za lijepog vremena pretražujemo područje, ponekad i do 8 sati na dan, a skiper vozi „Aniku“ od jedne uvale do druge, od jednog otoka do drugog. Ipak se radi o velikom području, a metodologija zahtjeva da ga pretražimo dva puta mjesečno. Svaki slijedeći dan na moru donosi nova iskustva i nove podatke. Tako i mi učimo. Iskustvo stečeno na Lošinju i Visu itekako vrijedi, ali novo područje nosi i neke specifičnosti. Primjerice, viđamo puno manje koćarica iza kojih smo navikli opažati dupine. Primjećujemo i da se dupini ponašaju malo drugačije nego oni u blizini Lošinja i Visa. Naime, zadarsko područje obiluje farmama za uzgoj riba pa dupini redovito obilaze takve lokacije radi lakšeg hvatanja plijena. Alternativan način prehrane donosi i određene rizike pa smo ovo ljeto iznova svjedočili negativnim posljedicama interakcije

Jadranski projekt dupin sjeverna Dalmacija

9 10

tuna (Thunnus

t

hynn

us)

do

bri dup in (Trusiops truncatus)

mali vranac (Phalacrocorax aristotelis)

dupina i ljudskih aktivnosti. Kod otočića Košara smo u nekoliko navrata vidjeli i bilježili ponašanje dupina koji je oko tijela imao zapetljanu najlonsku strunu koja je prodrla duboko u tkivo i uzrokovala teške ozljede, a vjerojatno i jaku bol. Uvidom u našu bazu podataka, utvrdili smo da je isti dupin viđen godinu dana ranije kod druge farme za uzgoj riba i da je već tada imao jednake ozljede. Susret s Košarom nas je rastužio i zabrinuo te podsjetio na to kako je odnos između ljudi i živog svijeta složen i osjetljiv.

Drugom prilikom smo ostali potpuno šokirani i bijesni jer smo u Virskom moru opazili dupina kojem je iz leđa virila sulica podvodne zračne puške. U prvih nekoliko trenutaka nismo mogli vjerovati svojim očima! Kad smo se malo pribrali, utvrdili smo da se radi o dupinu Bojanu kojeg već niz godina viđamo kod Lošinja. Iako teško ranjen, Bojan je i dalje normalno plivao i zaranjao tako da mu nismo mogli prići ili mu pokušati pomoći. Nakon nekoliko tjedana Bojana su bez sulice opazili kolege sa Lošinja pa će ovaj slučaj najvjerojatnije imati sretan kraj. Ipak, zabrinjava spoznaja da još uvijek postoje osobe koje su sposobne svjesno i namjerno ozlijediti bespomoćnu životinju.

Ipak, osim po dvije ružne priče, prvu sezonu istraživanja pamtit ćemo i po mnogočemu dobrome. Vrijeme nas je poslužilo pa su nas zaobišli opasni ljetni neverini, a to je itekako važno kada živite na brodu. Osim toga, imali smo jako puno prilika za pretraživanje terena. Tako smo u samo četiri mjeseca terenskog rada prešli čak 4600 km i zabilježili 73 opažanja dobrih dupina. Ova količina podataka dat će nam prvi uvid u brojnost populacije dupina u novom području te pomoći da sva buduća istraživanja i mjere zaštite budu efikasnije. Također, bilježili smo i opažanja drugih zanimljivih, ugroženih i zaštićenih vrsta. Tako smo često viđali mlade plavoperajne tune (Thunnus thynnus) kako iskaču iz mora prilikom lova, a nerijetko su nam pozirali i mali vranci (Phalacrocorax aristotelis).Nismo zaboravili obrazovnu komponentu projekta pa smo u Salima na Dugom otoku održali javno predavanje na temu statusa i zaštite dobrih dupina u Jadranu. Ovim putem zahvaljujemo i Anti Mihiću, domaćinu ovog predavanja, na nesebičnoj pomoći.Projekt bi bilo nemoguće izvesti bez podrške The Rufford Foundation i Nacionalnog parka Kornati kojima svesrdno zahvaljujemo na iskazanoj potpori. Također, velika hvala ide svim volonterima i usvojiteljima dupina koji podupiru rad Instituta Plavi svijet. Omogućili su provedbu još jednog istraživačkog projekta kojim se dopunjuju spoznaje o biologiji i ekologiji dobrih dupina u Jadranskom moru (link).

Napisao: Grgur Pleslić

11 12

Dio kornatskog arhipelaga je 1980. godine zbog očuvanog podmorja, zanimljive geomorfologije te izuzetnih krajobraznih ljepota proglašen nacionalnim parkom.

NP Kornati

NE PRILAZISTRAGA

NE PRILAZISPRIJEDA

PLOVITE USPOREDNOSA SKUPINOM

PRAVILA PONAŠANJAPRILIKOM PROMATRANJA DUPINA

Izbacite motor iz brzine doksu pod vodom. Nemojte žuriti

da ih sustignete kada izrone.

OSTAVITE IMDOVOLJNO PROSTORA

NE ZADRŽAVAJTESE PREDUGO

UPOZORENJEU Hrvatskoj je zakonomZABRANJENO plivati sadupinima, hraniti ih ili proganjati.

120˚

I DUPINIMA JEPOTREBNA PRIVATNOST

Dupini će Vam dati do znanjakada niste dobrodošli! Odmah

se udaljite ako primjetitemladunce ili čujete da glasno

izdišu te udaraju repomo površinu, naglo mijenjaju

smjer i dugo rone.

Jednostavna pravila koja će Vamomogućiti da uživate promatrajućidupine u prirodnom okruženju, uznajmanji mogući utjecaj na njihovoponašanje.

PRISTOJNOSE PREDSTAVITE

Prilazite skupini polako i postrance.Izbjegavajte nagle promjene

brzine i smjera.!www.plavi-svijet.org/hr/promatranje-dupina

2

3

1

Institut Plavi svijet, Kaštel 24,51551 Veli Lošinj, Hrvatska

e-mail: info@plavi-svijet.orgt.: +385 51 604666, f.: +385 51 604668

Ne prilazite bliže od 50m. Dopustiteda sami odluče hoće li se približiti.Povećajte razmak od skupine akoje prisutno više plovila.

Skupinu slijedite najdulje30 minuta. Prilikom odlaska

postupno ubrzavajte.

Ovaj letak dijelom je �nanciran javnimsredstvima Kraljevine Nizozemske.

Institut Plavi svijet korisnik je potporeNacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

50 m

Pravila ponašanja prilikompromatranja dupina

13 14

Tanka je granica između promatranja dupina uz najmanji mogući utjecaj na njihovo ponašanje, i uznemiravanja te maltretiranja. Ovu ćete granicu vrlo lako prijeći ako niste pažljivi i ne pratite ponašanje dupina.

Dobri dupini su tijekom dana zaokupljeni raznim aktivnostima koje spadaju u prirodne oblike ponašanja. Svaka aktivnost ima svoju svrhu te im osigurava preživljavanje u divljini. Životinje se hrane, putuju, odmaraju, brinu o mladuncima, a uključene su i u mnoge druge socijalne interakcije s ostalim pripadnicima svoje vrste. Prisutnost ljudi u njihovom prirodnom okruženju može se smatrati uznemiravanjem jer neminovno utječe na njihovo ponašanje. Životinje su tada prisiljene napustiti svoje aktivnosti i u određenoj mjeri se posvetiti nama. Dugotrajno uznemiravanje može izazvati dalekosežne posljedice kao što su zdravstveni problemi uzrokovani stresom, smanjena uspješnost razmnožavanja ili izbjegavanje područja koja su prethodno bila vrlo značajna za život.

Razina našeg utjecaja na njihovu dobrobit uvelike će ovisiti o načinu kojim pristupamo ovim životinjama. Zato je važno u svakom trenutku pratiti njihovo ponašanje te se držati jednostavnih smjernica koje detaljno opisane možete pronaći na našim internet stranicama (www.plavi-svijet.org/hr/promatranje-dupina).

Tursiops truncatusDobri dupin

Iako je budućnost nastrijeljenog dobrog dupina Bojana bila neizvjesna, nakon ovog susreta ipak je opažen bez harpuna

i uspješno se oporavlja.

Iako je sa svojih pet godina starosti još uvijek tinejdžer, Jop zasigurno postaje jedan od dupina koje najčešće susrećemo u akvatoriju otoka Lošinja. Jopa, najprepoznatljivijeg dupina u skupini, susreli smo čak 11 puta ove godine! U kolovozu smo se s njim družili čak četiri puta. Česti susreti, unatoč uznemiravanju i buci koju proizvodi veliki broj plovila, upućuju kako je Kvarnerić i dalje važno područje obitavanja dobrih dupina. Jop nas je ove godine svojom razigranošću najčešće uveseljavao u blizini otočića Orude i Palaciola te u trokutu između otoka Orude, Ilovika i Silbe. Često smo ga sretali kako se, u skupini sa još nekoliko dupina, hrani iza koćarice. Iako već duže vrijeme pokazuje znakove samostalnosti, još ga uvijek susrećemo u prisutnosti majke, u društvu brižne majke Celine i njenog mladunca. S nestrpljenjem iščekujemo buduće susrete koje će naš miljenik Jop, na obostrano zadovoljstvo, obilježiti svojom omiljenom zabavom - višestrukim skokovima!

Još jedan dupin s kojim smo se ove godine vrlo često družili bio je Ivan. No, ne dopustite da vas njegovo muško ime zavara... Naime, radi se o mladoj ženki, koja je od prošle godine i vrlo pažljiva majka svom prvom mladuncu. S Ivanom smo se ove godine susreli osam puta, uglavnom duž istočne obale otoka Lošinja. Nekoliko susreta odvilo se u središnjem i sjevernom dijelu područja istraživanja, u blizini otočića Oruda, Orjule i Trstenik. Svaki njen udah popraćen je udahom njenog jednogodišnjeg mladunca, koji se od ostalih mladunca razlikuje pomalo svjetlijom bojom kože. U većini susreta kretali su se u društvu ostalih ženki s mladima, poput Andreje, Nataše i Kiko. Krajem srpnja ove su nam “dupinke” ukazale veliko povjerenje dopustivši svojim mladuncima da se igraju u neposrednoj blizini našeg gumenjaka. Uveseljavali su nas svojim akrobacijama i skokovima, motreći nas pritom znatiželjno. Posebno nas raduje što se Ivan u ovom području zadržava tijekom cijele godine, bez obzira na godišnje doba, te uopće ne sumnjamo da ćemo ju uskoro ponovno vidjeti.

Santiago je jedna od ženki koje obitavaju u južnom dijelu našeg područja istraživanja, pa smo je ove godine viđali između otoka Premude i Silbe te pored otoka Ilovika. Nesvakidašnji susret dogodio se ispred luke u Velom Lošinju gdje nas je Santiago dočekala ovog ljeta. Prvi smo je put susreli na Praznik rada, a od tada smo ju vidjeli još tri puta. Otkako je zaokupljena majčinskim brigama, Santiago se ipak malo uozbiljila pa više ne prilazi tako blizu gumenjaku kao nekad, zadržavajući svog mladunca na sigurnoj udaljenosti od brodova. Usprkos svojoj “dječjoj” razigranosti, čini se da njen dvogodišnji mladunac ipak poštuje majčin oprez. Primijetili smo kako se ove godine Santiago sprijateljila s još jednim dupinom pa se, uz Boru, s njom redovito pojavljuje i Babe. Budući da se Santiago obično kreće u društvu odraslih dupina, veoma smo se razveselili kada smo je krajem srpnja susreli u grupi s nekoliko novorođenih mališana, poput Jeffovog i Majinog. Unaprijed se radujemo novim susretima s ovom pažljivom mamom i njenim poslušnim mladuncem!

Tac smo tijekom ove godine susreli samo jednom prilikom, i to na točno pola puta između otoka Orude i Silbe, što je za nju veoma neobično. Njezina se karakteristična leđna peraja s urezom na donjem dijelu nije nimalo promijenila od prošlog susreta, baš kao ni peraja njenog sada već petogodišnjeg mladunca. I ovoga smo puta Tac zapazili u skupini sastavljenoj od nekoliko ženki s mladima, među kojima prepoznajemo Grifo, Leju, Dany, Benede i Mirnu. Ova se odgovorna ženka posljednjih godina pokazala kao veoma predana majka, a otprije je poznata kao dadilja mladuncima drugih ženki. Činjenica da se njen mladunac već polagano osamostaljuje, ostavila je Tac dovoljno prostora da se iznova nađe u ulozi dadilje te povremeno pričuva mladunce ostalih ženki iz skupine. Njen je mladunac vrijeme provodio u igri i druženju s ostalim mladim dupinima, te surfajući na pramčanom valu istraživačkog broda. Nadamo se češćim druženjima s Tac tijekom sljedeće godine!

TAC SANTIAGO

IVAN

JOP

GDJE SU SADA?

17 18

BOA

SIR DAVID

19 20

Boa se u posljednjih nekoliko godina ugurala među nama omiljene jedinke zahvaljujući prepoznatljivom kretanju na površini. Kada izranja, ovaj dobri dupin više nalikuje na mladunca nego li na ostale odrasle pripadnike skupine. Zbog problema s dišnim putevima, izostaje uobičajeni izdisaj i udisaj uz samo blagi dodir površine mora, ali je Boa u svakom drugom pogledu zdrava. Zahvaljujući tome, vrlo je prepoznatljiva i najčešće prva jedinka koju prepoznajemo. Na neki način je stjegonoša koji nam već sa velike udaljenosti ukazuje na jedinke koje bismo mogli očekivati u skupini koja je pred nama. I ove je godine boravila u blizini otoka Hvara, vjerojatno u pratnji koćarica koje pružaju priliku za lagani obrok. U svim aktivnostima prati je i mladunac koji dobro napreduje. I dalje su prijateljski raspoloženi pa dopuštaju da im se priđe vrlo blizu. Trudimo se opravdati ponuđeno povjerenje tako što fotografiranje obavljamo u što je moguće kraćem vremenu, a zatim se udaljavamo.

Sir David bio je i ostao zaštitni znak viških dobrih dupina još od prvog susreta 2007. godine. Prilikom susreta sa skupinom ovih životinja, njegova prisutnost najčešće vrlo brzo dolazi do izražaja. Uočljiv je zbog dobro označene peraje koja je svjedočanstvo njegovih interakcija s ostalim jedinkama, ali se ističe i dominantnim ponašanjem. Nažalost, sezona je ove godine trajala kratko pa se s njim nismo često družili, ali smo ipak uspjeli doživjeti jedan skok ovog veličanstvenog mužjaka kojim je pokazao da je i dalje dobrog zdravlja. I ovog puta bio je u društvu s nekoliko mužjaka koje često opažamo posljednjih nekoliko godina - Franka, Roka i Rudija. Neovisno o tome kojeg smo od njih prvog uočili, uvijek smo mogli očekivati da će se ubrzo na površini pojaviti i druge peraje koje ćemo s lakoćom prepoznati.

GDJE SU SADA?

Tekstove napisali: Mateja Zekan i Jure Miočić-Stošić

Popularnost Instituta Plavi svijet raste iz godine u godinu, kako u znanstvenim krugovima, tako i među vrtićima i školama koje pokazuju sve veći interes za našim obrazovnim programom. Tijekom 2013. godine na predavanjima i radionicama sudjelovalo je preko 2.800 djece i mladih, različitog uzrasta. Očekivano, najveći broj grupa posjetio nas je u svibnju i lipnju.

Posebno nas veseli što osim posjetioca iz hrvatskih škola i vrtića, raste broj školskih grupa koje nam dolaze iz ostalih zemalja Europske unije. Ove je godine čak pet grupa srednjoškolaca iz Njemačke sudjelovalo u specijaliziranim cjelodnevnim programima. Mnogim austrijskim srednjoškolcima edukacijski centar postao je nezaobilazna postaja tijekom terenske nastave.

S početkom školske godine započeo je naš novi projekt Mala škola prirodoslovlja, vanškolska aktivnost za djecu s područja grada Malog Lošinja. Uključeno je nekoliko skupina djece koje vodi edukacijski tim Insituta Plavi svijet i vanjska suradnica, prof. Marinela Cukrov. Grupa osnovnoškolaca iz Malog Lošinja broji 25 polaznika i okuplja se svakog četvrtka u Oporavilištu za morske kornjače u Sunčanoj uvali u Malom Lošinju. Desetak djece iz Velog Lošinja sastaje se utorkom u Lošinjskom edukacijskom centru o moru. Najmlađi korisnici su polaznici Dječjeg vrtića Cvrčak koji je ujedno i partner na ovom projektu. Edukatori ih u prostorijama vrtića jednom tjedno posjećuju kako bi kroz igru učili o prirodi. Program je podijeljen na tri sekcije: botaničku, zoološku i ekološku. Sadržaji će najmlađima biti predstavljeni tijekom tematskih i kreativnih radionica, prezentacija, terenske nastave, praktičnih radova i kroz brojne zabavne igre. Važno je naglasiti da se program Male škole prirodoslovlja odvija pod pokroviteljstvom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Grada Malog Lošinja, a uz odobrenje Agencije za odgoj i obrazovanje.

Nismo izostavili niti ostala naselja otoka Lošinja i susjednih otočića, te smo u suradnji s OŠ Maria Martinolića iz Malog Lošinja osmislili projekt namijenjen upravo njima. Naziv projekta je Živi svijet naših otoka, a u njemu će sudjelovati područne škole lošinjskog arhipelaga. Tijekom školske godine 2013./2014. posjetit ćemo područne škole u Velom Lošinju i Nerezinama, te na otocima Iloviku, Susku i Unijama. Za učenike ćemo organizirati predavanja i radionice s ciljem upoznavanja živog svijeta naših otoka. Provedba projekta uspješno je započela u studenom sa učenicima PŠ Nerezine. Projekt financijski podržavaju Ministarstvo regionalnog razvitka i europskih fondova i Grad Mali Lošinj.

Edukacijski program

21 22

Napisala: Jelena Basta

NOVOSTI U PONUDI EDUKACIJSKOG PROGRAMA U 2014.

Zbog iznimnog interesa korisnika obrazovnog programa kao i posjetitelja LMEC-a, ove smo godine obnovili edukativne radne bilježnice o životu u moru. Preveli smo ih i na nekoliko jezika: engleski, njemački i talijanski, a u planu je i slovensko izdanje. U suradnji s hotelskim poduzećem Jadranka d.d., osmislili smo nekoliko edukativnih programa za najmlađe posjetitelje hotela i kampova pod nazivom „Mala škola o moru“. Program uključuje trodnevnu edukaciju o morskom okolišu i njegovim stanovnicima u Oporavilištu za morske kornjače, a trebao bi započeti u 2014. godini. Svaki polaznik dobit će diplomu o završenom programu, komplet radnih bilježnica te poklon iznenađenja.

Za sve školske i vrtićke grupe pripremili smo novu ponudu predavanja i radionica. Tijekom zimskih mjeseci obnovit ćemo i dopuniti postojeće sadržaje. Od sljedećeg proljeća grupe mogu sudjelovati u terenskoj radionici „More i mi“, u kojoj se polaznici upoznaju s osnovama oceanografije, kao i utjecajem čovjeka na more i obalu. Radionica „Tajne otočke šume“ omogućit će vam da uključite sva osjetila i doživite borovu šumu na posve nov način. Osim posjeta novootvorenom Oporavilištu za morske kornjače, svakako preporučujemo sudjelovanje u radionici „Svijet morskih kornjača“, koja će vas upoznati s ovim veličanstvenim životinjama. Radionica „Ribe“ pravi je odabir za sve one koji žele naučiti nešto više o biologiji i ekologiji riba, ribljim vrstama i ribarstvu. „Biološka raznolikost u moru“ sveobuhvatna je priča o morskim stanovnicima i njihovim međusobnim odnosima.

Također smo osmislili i radionicu prilagođenu djeci i mladima s posebnim potrebama pod nazivom „Priča o moru“.

Pozivamo sve zainteresirane da nas kontaktiraju i predbilježe se za neku od navedenih radionica.

KontaktPlavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu moraKaštel 2451551 Veli LošinjHrvatskaTel: +385 51 604 666 Fax: +385 51 604 668e-mail: info@plavi-svijet.orgwww.plavi-svijet.org

Schedophilus ovalisPastir batoglavac

Pastir batoglavac u Jadranu nije česta riba. Mladi primjerci mogu se pronaći u zajednici sa meduzama ili u sjeni plutajućih predmeta. Ove ribe mogu narasti do 80 cm duljine, a odrasli se uglavnom zadržavaju

na većim dubinama.

PREDSTAVLJAMO

Tijekom istraživanja dobrih dupina često smo pronalazili ozlijeđene morske kornjače. Takve životinje naši su istraživači transportirali u Centar za oporavak morskih kornjača u sklopu akvarija u Puli, koji je do tada bio jedini centar specijaliziran za pomoć ozlijeđenim morskim kornjačama u Hrvatskoj. Otvaranjem Oporavilišta za morske kornjače na Lošinju, omogućeno je da se ozlijeđenim kornjačama može pomoći brže, bez dodatnog stresa uzrokovanog prijevozom do Pule, a osim toga, kornjače nakon oporavka mogu biti vraćene blizu mjesta gdje su pronađene.

Oporavilište je osnovano u sklopu projekta „Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu (NETCET)“ kojeg sufinancira Europska Unija putem IPA Jadranskog prekograničnog programa suradnje. Jedan od ciljeva ovog projekta je osnivanje mreže centara za spašavanje morskih kornjača duž jadranske obale. Projekt okuplja 13 partnera iz Italije, Slovenije, Crne Gore, Albanije i Hrvatske.Oporavilište za morske kornjače je mjesto gdje

Predsjednik Republike Hrvatske, g. Ivo Josipović, 19. srpnja je otvorio Oporavilište za morske kornjače u Malom Lošinju. Oporavilište je otvoreno u suradnji s Gradom Malim Lošinjem, Turističkom zajednicom grada Malog Lošinja i Jadranka grupom, koja nam je ustupila prostor u sklopu bazenskog kompleksa hotela Vespera (link).

Prvi „pacijent“ Oporavilišta za morske kornjače bila je Sansego, mlada ženka glavate želve. Pronađena je nedaleko od otoka Suska (čije staro ime je Sansego, po čemu je kornjača i dobila ime) kako pluta na površini mora. Brzom akcijom naših istraživača, ozlijeđena ženka prevezena je u Oporavilište, gdje joj je pružena potrebna veterinarska pomoć. Ustanovljeno je da su problemi sa zaranjanjem uzrokovani nakupljanjem plinova u probavilu, koji nastaju kao reakcija na stres. Preporuka veterinara bila je zadržavanje Sansega nekoliko dana na promatranju. Iako je kratko ostala na oporavku, Sansego je brzo osvojila srca naših posjetitelja koji su se svakodnevno raspitivali o njenom stanju. U početku nije bila pretjerano zainteresirana za hranu koju smo joj nudili, no, nakon tri dana je ogladnila i prihvatila jelovnik sastavljen od srdela i rakova. Oporavljena i nahranjena, Sansego je nakon pet dana vraćena u more sa obližnje plaže Borik. Cijeli događaj izazvao je veliki interes u medijima i među okupljenim turistima.

Važna djelatnost Oporavilišta za morske kornjače je i edukacija posjetitelja. U Hrvatskoj su sve vrste morskih kornjača zaštićene zakonom, a uvrštene su i u IUCN-ov (Međunarodna unija za očuvanje prirode) Crveni popis ugroženih vrsta. Stoga je naša zadaća prenijeti javnosti razloge za očuvanje i zaštitu ovih ugroženih životinja. U Oporavilištu su postavljena računala s edukativnim aplikacijama prilagođenim svim uzrastima, kao i informativne ploče pomoću kojih posjetitelji mogu naučiti više o biologiji morskih kornjača, njihovoj anatomiji i uzrocima ugroženosti. Moguće je pogledati i video snimke koje smo zabilježili tijekom istraživanja. Posjetiteljima je na raspolaganju tim biologa i studenata biologije koji će pokušati odgovoriti na sva postavljena pitanja. Sve morske kornjače koje su na oporavku moguće je promatrati kroz staklene stjenke bazena.

Tijekom ove sezone Oporavilište za morske kornjače posjetilo je 900 ljudi, a nadamo se da je to tek početak ljubavi javnosti prema morskim kornjačama.

Oporavilište za morske kornjace

će ozlijeđenim morskim kornjačama biti pružena potrebna pomoć. Sastoji se od operacijske dvorane s bazenom za intenzivnu njegu i prostorijama otvorenim za javnost, opremljenim s tri bazena za oporavak. Oporavljene životinje vraćaju se u more, a pritom će neke biti i označene. Na taj način ćemo moći pratiti njihovo kretanje i oporavak te saznati nešto više o biologiji ovih tajanstvenih životinja.

Morske kornjače su jedini morski gmazovi Jadrana. U Sredozemnom moru obitavaju tri vrste: sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea), zelena želva (Chelonia mydas) i najčešća, glavata želva (Caretta caretta). Jadran je područje koje im služi za ishranu te kao zimovalište, a poznatih gnjezdilišta u Hrvatskoj nema. Populacije glavatih želvi koje možemo pronaći u Jadranu dolaze sa gnjezdilišta u istočnom dijelu Mediterana. Sedmopruge usminjače, koje se ne gnijezde u Mediteranu već u njega dolaze iz Atlantika, najrjeđa su vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru. Iako plivaju svjetskim morima već 150 milijuna godina, morske kornjače danas su ugrožene te se suočavaju s brojnim prijetnjama.

25 26

Napisala: Paula Počanić

glav

ata

želva

(Caretta caretta) - Sansego

Projekt sufinancira Europska unija, Instrument pretpristupne pomoći

Oporavilište je osnovano kao dio provedbe projekta “Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu - NETCET” kojeg sufinancira EU IPA Jadranski prekogranični program suradnje.

27 28

Prva pomoc i rukovanje morskim kornjacama

Prvog srpnja ove godine u cijeloj Hrvatskoj se slavio ulazak Hrvatske u Europsku Uniju. U Velom Lošinju to nije bio jedini povod za slavlje s obzirom da je taj dan upriličen i 21. Dan dupina. Ova manifestacija već je nadaleko poznata među stanovnicima i zaljubljenicima u otok Lošinj. Početna ideja bila je približiti široj javnosti Jadranski projekt dupin, njegovo značenje u zaštiti ovih ugroženih životinja, ali i ulogu u lokalnoj zajednici. Događaj je prerastao početni cilj i danas omogućava posjetiteljima da se obrazuju o važnim temama u zaštiti okoliša, ali i da se upoznaju s ostalim aktivnostima Plavog Svijeta.

Program je započeo jutrom otvorenih vrata u prostoru za animaciju hotela Vespera. Odlučili smo se za malo drugačiji i noviji pristup, proširivši mjesto održavanja i na Mali Lošinj, odnosno Sunčanu uvalu. Time smo uključili goste hotela i djecu s otoka koja su po prvi put imala priliku sudjelovati u edukacijskom programu spomenutog hotela. Održane su likovne radionice u sklopu kojih su se koristili prirodni materijali koje su polaznici prikupili uz more. Tema uradaka bio je život u moru. Djeca su iznova pokazala kako ljubav prema moru ruši sve jezične barijere.

U popodnevnim satima započele su aktivnosti u Velom Lošinju. Cijeli dan se mogla razgledati postavljena izložba zaprimljenih radova ispred Lošinjskog edukacijskog centra o moru. Šarolik program započeo je radionicom „Izradi sam“ u sklopu koje su se izrađivale morske životinje u origami tehnici. Ova zahtjevna tehnika pobudila je veliki interes, a djeca su nas iznenadila svojom spretnošću i strpljenjem. Rezultat su bila jata papirnatih ribica, šareni kitovi i dupini, koje su mnogi ponijeli sa sobom kao uspomenu. Oni najmlađi pretvarali su kartonske tanjuriće u vesele morske kornjače, a neki su postali vlasnici privremenih tetovaža.

21. Dan dupina21. Dan dupina21. Dan dupina

Ispred Centra se stvorila gužva tijekom priprema za početak tradicionalne igre „Potraga za skrivenim blagom“. Veliki interes zabilježen je u tjednu koji je prethodio događaju, pa su se sva mjesta unaprijed popunila. Mnogi su se pridružili i netom prije starta utrke u kojoj je sudjelovalo gotovo stotinu djece. U zraku se osjećalo uzbuđenje i napetost, a u zadnji tren se priključio i slovenski tim „Želvice“. Utrka je započela zvukom zviždaljke nakon čega su ekipe odlučile krenuti u različitim smjerovima. Grupe sudionika su za orijentaciju i pronalazak lokacija sa skrivenim uputama i zadacima trebale koristiti karte koje su im podijeljene na startu. Izazovi su se sastojali od različitih zadataka biološke tematike, a za njihovo uspješno rješavanje bio je potreban timski rad, preciznost i brzina. „Kitovi“ su prvi prošli kroz cilj, a skupili su i najviše bodova rješavanjem zadataka.

Istovremeno, u uvali Rovenska održan je vaterpolo turnir za nešto starije posjetitelje. Sudjelovalo je šest ekipa, a pobjednik je bio neizvjestan do zadnje minute. U ovoj zahtjevnoj konkurenciji, pobjedu je odnijela ekipa „Veli Lošinj“ za koju su igrali starosjedioci Velog Lošinja.

Nakon završetka svih aktivnosti, na trgu ispred Lošinjskog edukacijskog centra o moru održano je proglašenje pobjednika. Svoje nagrade primili su članovi ekipa „Kitovi“ i „Veli Lošinj“ dok je nagradu za najbolji crtež osvojila Lena Kunda iz Malog Lošinja. Uslijedio je nastup polaznika Škole stranih jezika „Agora“, koji su nas uveselili svojim pjesmicama o moru na engleskom jeziku.

21. Dan dupina uspješno je okončan u kasnim večernjim satima koncertom mlade kantautorice Irene Žilić. Sjetni zvuci pomogli su opuštanju nakon dana punog adrenalina i aktivnosti.

29 30

Napisala: Paula Počanić

Stenella coeruleoalbaPrugasti dupin

Ove smo godine proveli drugo utvrđivanje brojnosti kitova, dupina i morskih kornjača u Jadranu iz zraka. Tijekom 100 sati leta i pređenih gotovo 14.000 km zabilježeno je više od 180 opažanja više vrsta kitova (Cetacea) - dobrih, prugastih i glavatih dupina te Cuvierovog kljunastog kita.

Iz medija 2013.

Klikni na sliku za pregled vijesti!

U okviru projekta “NETCET - Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu “ kojeg sufinancira IPA Jadranski prekogranični program, Institut Plavi svijet, Veli Lošinj i Institut za biologiju mora, Kotor, Crna Gora, proveli su prvo istraživanje skupine kitova u Crnoj Gori. Naš cilj je utvrditi osnovne informacije o populaciji dobrih dupina koja naseljava područje priobalnih voda Crne Gore te pomoći našim kolegama da u svojoj zemlji započnu sa programom redovnog praćenja korištenjem metode foto identifikacije. Dio onoga što smo vidjeli tijekom istraživanja možete vidjeti u ovom kratkom videu.

Još jedno seizmičko istraživanje jadranskog podmorja u potrazi za naftom i plinom započelo je 7. rujna 2013. Ovo istraživanje, prema najavi, pokrit će cjelokupno vanjsko more i zaštićeni ribolovno-ekološki pojas hrvatskog dijela Jadranskog mora. Ono što nas najviše brine je da za ovaj zahvat nije napravljena studija utjecaja na okoliš. Seizmičko istraživanje jedan je od najinvazivnijih načina istraživanja mora te uzrokuje ozbiljnu štetu morskom okolišu i organizmima. Tijekom istraživanja brod za sobom vuče niz tzv. zračnih topova a iza njih niz hidrofona. Zračni topovi svakih 10tak sekundi ispaljuju komprimirani zrak te eksplozijama stvaraju zvučne valove koji prodiru duboko u Zemljinu koru gdje se odbijaju od prepreka i vraćaju prema površini. Obijene valove snimaju hidrofoni te se ovisno o brzini odjeka dobije geološka slika podmorja pomoću koje se može utvrditi gdje se nalaze ležišta nafte i plina. Buka i pritisak koje stvaraju podmorske eksplozije uzrokuju ozbiljne na život u moru. Zamislite život u prostoru u kojem tijekom tri mjeseca svakih 10 sekundi odjekne zaglušujuća eksplozija! Ovisno o udaljenosti od zračnih topova, eksplozije mogu ubiti ili ozlijediti morske organizme. Snažna buka prisiljava životinje da napuste područja u kojima obitavaju pa more ostaje prazno. Na negativne posljedice, posebice na skupinu kitova (Cetacea), upozorile su brojne znanstvene institucije i međunarodni sporazumi. Zbog nedostatka opsežne i transparentne procjene utjecaja na okoliš te neovisnog nadzora i praćenja utjecaja ovog seizmičkog istraživanja, ono predstavlja još veću prijetnju fauni Jadranskog mora.

Istraživanje dupinau Crnoj Gori

POGLEDAJTE VIDEO!

Seizmicko istraživanje Jadrana

33 34

Na ovogodišnji Dan planeta Zemlje, 22. travnja, organizirali smo čišćenje okoliša i prostora bivšeg Doma JNA koji nam je dodjeljen na korištenje i gdje će se smjestiti budući Centar za znanost o moru. Bilo je puno posla, ali smo uz pomoć naših prijatelja uspjeli barem malo uljepšati taj veliki prostor i pripremiti ga za budući Centar. Puno hvala svima koji su bili na sjajno odrađenom poslu!

Akcija ciscenja povodom Dana planeta Zemlje

36

Pridružite nam se!

Eko-volontiranjeEko-volontiranje u Plavom svijetu je program osmišljen za motivirane pojedince neovisno o zanimanju ili stručnoj spremi, koji tijekom dva tjedna žele sudjelovati u projektu istraživanja dobrih dupina. Provodi se na dvije lokacije, u Kvarneriću i u sjevernoj Dalmaciji. U Kvarneriću eko-volonteri borave u Velom Lošinju, u sjedištu i istraživačkoj bazi Instituta Plavi svijet te na more izlaze 6 m dugim gumenjakom. U području sjeverne Dalmacije eko-volonteri borave na 14-metarskom motornom jedrenjaku „Anika“ s kojeg se provodi istraživanje, a obilaze područje NP „Kornati“ i sjeverne Dalmacije. Svi volonteri sudjeluju u svakodnevnim poslovima te stječu iskustvo u prikupljanju podataka na terenu i njihovoj obradi u uredu, a pritom mogu uživati u moru i suncu.

Posjetite našu web stranicu kako biste saznali sve o mogućnostima koje Vam se pružaju (www.plavi-svijet.org/hr/pridruzitese/volontiranje/).

35

Studentski programInstitut Plavi svijet poziva zainteresirane studente biologije, veterine i srodnih područja da nam se pridruže u našem radu u vidu studentske prakse. Vaše druženje s nama uključuje sudjelovanje u svim aktivnostima koje provodimo, a obuhvaća prikupljanje i obradu podataka vezanih uz istraživanje dupina, rad u našem Lošinjskom edukacijskom centru o moru, održavanje predavanja i sudjelovanje u njima i dr. Ovaj program donosi Vam priliku za druženje i razmjenu iskustava sa studentima iz raznih zemalja.Vaš smještaj bit će organiziran u našoj istraživačkoj bazi u Velom Lošinju zajedno sa drugim studentima te istraživačima i volonterima Instituta Plavog svijeta s kojima ćete dijeliti i obične, svakodnevne poslove kao što su kuhanje i/ili pospremanje.

Posjetite našu web stranicu kako biste saznali sve o studentskom programu u Plavom svijetu (www.plavi-svijet.org/hr/pridruzitese/praksa/).

IVANAli što pokloniti?

37 38

SANTIAGO

TA

C

BO

A

SIR DAVID

JOP

Poklon će biti sasvim osoban jer će na usvajateljskoj potvrdi stajati ime primatelja. Istovremeno, vaš novac usmjerit ćete na zaštitu dobrih dupina i našeg predivnog Jadranskog mora.

Javite nam se na vrijeme i u roku od nekoliko dana usvajanje ćemo poslati na Vašu adresu tako da ga zamotanog i s mirisom mora možete staviti pod bor!

Dupina možete usvojiti slanjem priloženog formulara ili ako vam je Internet bliži na www.plavi-svijet.org/usvojite-dupina-online/

USVOJITE DUPINA

UPOZNAJTE NAŠE DUPINE

SAZNAJTE VIŠE O PAKETIMA...

Ispunite pristupnicu

za usvajatelje!

Vrijeme je došašća, Božić i blagdani stižu.

Već ste previše puta dobili tople čarape i pletenu majicu s Rudolfom? Čini vam se da su i pokloni koje dajete slični? Zašto ove godine Vaš poklon ne bi bio potpuno drugačiji?

Poklonite Usvajanje jednog od naših dupina i učinite svoj poklon višestruko korisnim!

+385 51 604 666

info@plavi-svijet.org

Blizi se Bozic i Nova godina...

Sir David - je karizmatičan i dominantan mužjak. Pokretač događanja u grupi često nam prilazi i atraktivnim skokovima

pokazuje svoju snagu.

Boa - je ženka koju viđamo u akvatoriju otoka Visa. Zaintrigirala nas je neobičnim ponašanjem. Boa diše na usta, no usprkos tome je brižna majka.

Tac - odrasla ženka od ranije poznata kao dobra dadilja, a od 2008. godine kao brižna i pažljiva majka svome prvome

mladuncu.

Jop - veseli i radoznali mladunac s izrazito malom, nerazvijenom leđnom perajom koja ga čini posebnom.

Santiago - mladi dupin koji nam je pri jednom susretu poklonio ulovljenu ribu donjevši je pred istraživački gumenjak čime je

osvojio naša srca.

Ivan - mladi razigrani dupin rođen 2002. godine. Često nas zabavi nekim veličanstvenim skokom.

Ovdje možete doznati više o dupinima koji su dostupni za usvajanje. Odaberite dupina koji Vam se najviše sviđa i podržite naše aktivnosti istraživanja i zaštite ovih životinja, kao i zaštitu

okoliša u kojem borave.

Luki Horvatu

Možda Vam se sviđaju morska kornjača Darinka, sredozemna medvjedica Švora ili dobri dupin Sir David? Ili svo troje? Izaberite motiv koji vam se sviđa i bliskoj osobi poklonite jednu od majica koje možete kupiti samo kod nas!

Darinka je glavata želva koju smo 2012. godine pronašli teško ozlijeđenu u blizini Visa. Progutala je udicu sa parangala, a struna joj se zapetljala u probavilu. Nakon oporavka smo je označili i vratili u more. Priču o ovoj kornjači možete pronaći u prošlogodišnjem broju Akvamarina ili na našim Facebook stranicima.

Sir David je pronašao svoje mjesto i na majici koja prikazuje zanimljivosti iz biologije i ekologije dobrih dupina. Posjetite našu Facebook stranicu kako biste pratili sve novosti vezane uz ovog karizmatičnog mužjaka.

Švora se posljednjih godina proniknula u zvijezdu hrvatskog medijskog prostora. Ova sredozemna medvjedica više je puta snimljena. Vijesti o susretima, osim u novinama, objavljene su i u središnjem dnevniku HRT-a. Naši istraživači imali su priliku vidjeti je iz neposredne blizine o čemu

više možete doznati ovdje.

MAJICE

DARINKA

ŠVORA

SIR DAVID

Odaberite jedan od tri informativna

motiva!

Ukrasite svoj hladnjak unikatnim magnetima, nosite ekološku platnenu vrećicu u trgovinu ili obilježite svoje ključeve jedinstvenim privjeskom.

Odaberite jednu od pet edukativnih radnih bilježnica uz koju će Vaša djeca kroz igru učiti o moru.

Bez obzira na odabir, sigurni smo da ćete se razveseliti primljenim paketima, a Vaše veselje može biti još i veće jer će sva sredstva biti namijenjena zaštiti i očuvanju Jadrana i njegovih stanovnika!

Razveselite svoje prijatelje originalnim poklonima!

kera

mičk

e kornjačice

drve

ni y

o-yo

s

motivima dupina i kornjače

drve

ni pr

vjesci raznih motiva

kera

mič

ki m

agnetići - kitovi i dupini

plat

nena

vreć

ica s logom Instituta Plavi svijet

privj

esci

za ključeve

kem

ijska o

lovka

Upoznajte Vašu djecu

sa životom u moru!

RADNE BILJEZNICE

Cestit Vam Bozic i sretna i uspješna nova godina!Vaš Institut Plavi svijet

39 40

Djecji kutakPronađi skrivene riječi u osmosmjerki!

MORUZGVASPUŽVAJEŽINACSRDELAALGARAKOVICATRPDAGNJALIGNJA

Spoji crvenetočkice i otkrij tko se skriva u

valu!

KontaktPlavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu moraKaštel 2451551 Veli LošinjHrvatskaTel: +385 51 604 666 Fax: +385 51 604 668e-mail: info@plavi-svijet.orgwww.plavi-svijet.org

ImpressumUrednica: Paula Počanić

Tekstovi: Jelena Basta, Draško Holcer, Jure Miočić-Stošić, Grgur Pleslić, Paula Počanić, Tihana Vučur, Matea Zekan

Fotografije: Jelena Basta, Draško Holcer, Jure Miočić-Stošić, Grgur Pleslić, Paula Počanić, Marko Radulović

Dizajn: Jure Miočić-Stošić

Izdavač: Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora, 2013

Podržite naš radŽelite li se priključiti sponzorima i donatorima, javite nam se na e-mail adresu info@plavi-svijet.org.

Više informacija o programu društvene odgovornosti potražite ovdje:www.plavi-svijet.org/media/files/CSR_22x22_HR_FINweb.pdf

41

Uz potporu

Projekt “Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu - NETCET” sufinancira EU IPA Jadranski prekogranični program suradnje.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

U suradnji sa

Sponzori

IPS je partner

Usvojite dupinaKada usvojite dupina primit ćete Komplet za usvajatelje koji uključuje diplomu za usvojitelja, fotografijuusvojenog dupina s tekstom koji ga opisuje, godišnji broj „Akvamarina“, privlačne oznake za knjige i brošurePlavog svijeta. Ovisno o Vašoj želji, možete odabrati bilo koji od sljedećih usvajateljskih paketa:

1. Individualno usvajanje200kn / 27€ – za slanje unutar Hrvatske300kn / 40€ – za slanje u inozemstvo

komplet za usvajatelje članska iskaznica Plavog svijeta

2. Individualno usvajanje PLUS300kn / 40€ – za slanje unutar Hrvatske400kn / 53€ – za slanje u inozemstvo

komplet za usvajatelje članska iskaznica Plavog svijeta majica sa natpisom “I adopted a dolphin”

Dječja veličina: ___ cm ili __ godina ili __ veličina

Veličina: S M L XL XXL

3. Obiteljsko usvajanje350kn / 47€ – za slanje unutar Hrvatske450kn / 60€ – za slanje u inozemstvo

komplet za usvajatelje kvalitetan poster (100cm x 35cm) poklon iznenađenja

4. Usvajanje za školske i vrtićke grupe300kn / 40€ – za slanje unutar Hrvatske400kn / 53€ – za slanje u inozemstvo

komplet za usvajatelje A3 poster sa slikom dupina i popratnim

tekstom edukativni CD-ROM sa predavanjima, kvizom,

igrama

5. Usvajanje za tvrtke800kn / 107€ – za slanje unutar Hrvatske900kn / 120€ – za slanje u inozemstvo

komplet za usvajatelje kvalitetan poster (100cm x 35cm) uredski pribor

6. Usvajanje za ustanove i udruge550kn / 73€ – za slanje unutar Hrvatske650kn / 86€ – za slanje u inozemstvo

komplet za usvajatelje kvalitetan poster (100cm x 35cm) uredski pribor

Odaberite jezik usvajateljskog paketa:

HRVATSKI ENGLESKI NJEMAČKI TALIJANSKI

Kojeg dupina biste htjeli usvojiti?

Ivan - mladi razigrani dupin rođen 2002. godine. Često nas zabavi nekim veličanstvenim

skokom

Santiago - mladi dupin koji nam je pri jednom susretu poklonio ulovljenu ribu donijevši je

pred istraživački gumenjak čime je osvojio naša srca

Jop - veseli i radoznali mladunac s izrazito malom, nerazvijenom leđnom perajom koja ga

čini posebnom

Tac - odrasla ženka od ranije poznata kao dobra dadilja, a od 2008. godine kao brižna i

pažljiva majka svome prvome mladuncu

Sir David - je karizmatičan i dominantan mužjak. Pokretač događanja u grupi često nam prilazi i

atraktivnim skokovima pokazuje svoju snagu

Boa - je ženka koju viđamo u akvatoriju otoka Visa. Zaintrigirala nas je neobičnim

ponašanjem. Boa diše na usta, no usprkos tome je brižna majka

PRISTUPNICA

Upišite podatke o usvajatelju:

IME PREZIME (za usvajateljske pakete 1 i 2): ________________________________________

OBITELJ (za usvajateljski paket 3): _________________________________________________

ŠKOLA, RAZRED ILI VRTIĆKA GRUPA (za usvajateljski paket 4): __________________________

IME TVRTKE (za usvajateljski paket 5): _____________________________________________

ADRESA: ____________________________________________________________________

DRŽAVA: ____________________________________________________________________

E-MAIL (kontakt osobe za usvajateljske pakete 3, 4, 5): _______________________________

Ako želite da usvajateljski paket pošaljemo na Vašu (ili neku drugu) adresu kako biste ga

osobno uručili usvajatelju, upišite podatke ovdje:

IME i PREZIME: _______________________________________________________________

ADRESA: ____________________________________________________________________

DRŽAVA: ____________________________________________________________________

NAČINI PLAĆANJA

Plaćanje možete obaviti u Lošinjskom edukacijskom centru o moru ili na račun Instituta Plavi svijet:

Unutar Hrvatskeu kunama na račun: HR0923600001101307847, Zagrebačka banka

Izvan Hrvatske:Zagrebačka banka, Ilica 241, 10000 Zagreb, Croatia

SWIFT: ZABAHR2XIBAN: HR0923600001101307847

Ispunjeni formular zajedno sa potvrdom uplate pošaljite poštom, e-mailom ili faksom:

Institut Plavi svijet, Kaštel 24, 51551 Veli Lošinj, Hrvatska.

Fax: +385 51 604 668. E-mail: info@plavi-svijet.org

Za dodatne informacije u vezi programa usvajanja dupina posjetite web stranicu:

http://www.plavi-svijet.org/hr/usvojite-dupina/

HVALA VAM NA PODRŠCI!