1

2 3

DRAGI MOJI ŽUPLJANI!Dragi čitatelji i čitateljice PET ZVONIKA!

Bog je u Isusu Kristu postao čovjekom. „I Riječ tijelom postala i nastanila se među nama“. (Iv 1, 14). Utjelovljenje se dogodilo u Nazaretu, a svijetlo dana ugledalo u spilji pod okriljem jedne betle-hemske noći iz Djevice Marije. Nije Bog pogriješio šaljući nam svoga Sina. Pokazao je da nas voli. Nama je dao povjerenje i dovoljno ljuba-vi da uzmogne snositi odgovornost. No tu odgovornost ne možemo snositi bez Njega i vjere.

Isus je postao dijelom naše ljudske povijesti. Isusov život, muka, križ, smrt i uskrsnuće, pobjeda nad grijehom i smrću, spasenje i ot-kupljenje čovjeka bitni su za Crkvu i svijet. Crkva se ne smije prilago-đavati i udvarati svijetu, pod svaku cijenu, kako bi se svima svidjela, da je ne bi napustili. Inače gubi svoje poslanje. Ne smije zaboraviti da je Raspeti uvijek kamen preko kojega će se mnogi spoticati.

Ovo što danas izbija na površinu duboka je kriza Crkve, kri-za vjere. Postali smo globalna zajednica prestrašenih. Proživljavamo doba sumraka i Judina otpada. Zadaća je Crkve povratak izvornom vjerovanju, korijenima. „Ljubljeni, dok se nosim brižnom željom da vam pišem o našem zajedničkom spasenju, prisiljen sam da to učinim opominjući vas da se boriti za vjeru koja je jedanput zauvijek predana svetima“. (Jd 3) Vjera nas uči čemu se u životu trebamo nadati.

Nemoguće je čitati znakove vremena, ako smo prožeti duhom vremena. Tek kada se oslobodimo duha vremena, što se događa u obraćanju srca, pojedinac je kadar iščitavati te znakove. Istinski ob-novitelji u Crkvi i svijetu su sveci. Oni su prepoznali znakove i posta-li znakom koji treba slijediti. Oni bijahu prožeti ljubavlju. Ona nas vodi u novi život.

Godište XVIII., Božić 2019., broj 1. (18.)

Pridružujući se radosti neba i zemlje, u želji da nas i danas Isus zagrli ljubavlju svoga srca, svima Vama ma gdje bili od srca iskreno kličemo:

Na dobro Vam došlo sveto porođenje Isusovo! Sretna Vam i blagoslovljena Nova 2020. godina!

Vaši suradnici, fra Ante Jurić i fra Ante Jurić Talaja

Sin je Božji prije dvadeset stoljeća postao Sinom čovječjim te pozvao sinove ljudske, upravo omogućio svim sinovima i kćerima ljudskim da po-stanu sinovi i kćeri Božje. Rođendan Isusa Krista jest rođendan naroda kršćanskoga, kako reče sv. Leon papa. To je jedinstven silazak Boga na zemlju da sve ljudsko, čak sve zemaljsko, nekako obožanstveni, da ostane zauvijek Emanuel „S nama Bog“, da živimo zauvijek u zajedništvu s njime i da se iskažemo kao sinovi Božji, koji čine djela Božja, djela svoga Oca koji se među nama iskazuje kao ljubav.

Tomislav Šagi Bunić

4 5

„Bez novog života, bez izvornosti, evanđeljem prožeta duha, bez vjernosti Crkve vlastitom pozivu i poslanju svaka će nova struktura za kratko vrijem propasti i iščeznuti. Put reforme u svijetu jest put svetosti. To je trajna zadaća svakog istinskog vjernika“. (Fra Tomislav Pervan.)

Danas više nego ikada potreban je navještaj Radosne Vijesti upra-vo onim narodima koji su davno primili kršćanstvo. Ono je kod njih zamrlo ili je postalo površno. A što je s našim kršćanstvom? Odgovo-rimo na to pitanje iskreno pred Bogom i savješću. Vjera nije filozofija i teorija. Ono se živi svjedočanstvom života. Mjerilo ispravnosti uvijek nam treba biti lik Isusa Krista. Zato se kršćanstvo i moglo proširiti po cijelom svijetu jer se u njegove strukture unijelo posve novi sadržaj, osobu Isusa Krista, Radosnu Vijest o spasenju svih naroda.

Svojevremena vijest o ostupanju pape Benedikta XVI. iznena-dila je i zatekla cijeli svijet. Zaskočila je i one unutar vatikanskih zidina. I dan danas mnogi se pitaju: „Je li se Papa umorio ili su ga umorili?“ Zasigurno Papa je ovim činom pokazao da mu nije bilo do papinstva, nego do služenja Crkvi. Svojim odstupanjem očitovao je poniznost i veličinu. Pokazao je da mu je do budućnosti duha, kako bi Crkva bila vođena novom snagom iskonske Crkve, a ne pomo-darstva. Papina poniznost i budnost duha itekako je potrebna svim članovima Crkve.

Pred nama je Božić. Najljepši kršćanski blagdan. Slavimo rođe-nje Djeteta. Poljubac Neba i Zemlje. Početak ljudskog spasenja, No-vog Neba i Nove Zemlje. Ipak, Božić nije samo idila, snijeg, badnjaci, misa polnoćka i gašenje vinom božićne svijeće. Trebamo se okrenuti Božiću. Pronaći život u Crkvi, smisao života. Tek tako ćemo postati radosni i znati drugima darivati radost.

Ljubav Božja prevelikaSina svoga na svijet posla.Slava Bogu na visini,Mir na zemlji neka vlada.

Na dobro Vam došlo Sveto Porođenje Isusovo!fra Ante Jurić Talaja

Papa Franjo se u Vatikanu susreo s poglavarima Pa-

pinskoga instituta za vanjske misije koji su bili okupljeni u Rimu na svojem XV. generalnom zasjedanju. Nastavite stavljati misije u središte - potaknuo ih je - kako bi svaka struktura postala odgovarajući put za evangelizaciju današnjega svijeta.

Biti evangelizator poziv je koji dolazi od Boga; ako ga nisi primio, ostani kod kuće, rekao je papa Fra-njo susrevši se s 50-ak misionara, među kojima su bili i poglavari Pa-pinskog instituta za vanjske misije, koji su se okupili u Rimu, od 28. 4. do 23. 5., na XV. općoj skupštini. Papa je istaknuo da evangelizaci-ja znači pokazati Isusa u vlastitoj osobi i vlastitom ponašanju, uz na-zočnost na licu mjesta, a ne treba ju miješati s prozelitizmom.

Dug put koji je započeo u Milanu 1850. godine

Papa je spomenuo dugi put koji je prošla ta ustanova tijekom gotovo 70 godina, od njezina usta-novljenja u Milanu, pod nazivom Sjemenište vanjskih misija, a na poticaj tadašnjega biskupa Pavije, mons. Angela Ramazzottija, koji je prihvatio želju pape Pija IX. te došao na ideju da u njezino osniva-nje uključi biskupe talijanske po-krajine Lombardije, na temelju na-čela suodgovornosti svih biskupija u širenju evanđelja ljudima koji još ne poznaju Isusa Krista.

Jedino je u Parizu bio pokre-nut sličan institut. Do tog trenut-ka - podsjetio je Papa - misionarski je apostolat bio potpuno u rukama redova i redovničkih kongregacija. Ustanovljenjem instituta u Milanu

Papa Franjo Papinskom institutu za vanjske misije: Evangelizacija je svjedočanstvo

6 7

i Parizu tu su zadaću pomalo preu-zimale partikularne Crkve koje su se nastojale otvoriti prema cijelom svijetu i slati svoje svećenike izvan vlastitih granica.

Prve misije u Oceaniji i Aziji, potom u Americi i Africi

Papinski institut za vanjske misije samo se djelomično razvio kao druge redovničke kongregaci-je - primijetio je Papa. Doista, vi ne polažete zavjete kao redovnici, nego se tijekom cijeloga života po-svećujete misionarskim aktivnosti-ma uz konačno obećanje - kazao je te spomenuo prva misijska po-dručja u Oceaniji, Indiji, Bangla-dešu, Mjanmaru, Hong Kongu i Kini. Nakon Drugoga svjetskog rata misionari Papinskoga institu-ta stigli su u Brazil i Amazoniju, u Sjedinjene Američke Države, Ja-pan, Gvineju Bisau, Filipine, Ka-merun, Obalu Bjelokosti, Tajland, Kambodžu, Papuu Novu Gvineju, Meksiko, Alžir i Čad.

Devetnaest mučenika u „obitelji apostolā“

Među vašim misionarima nalazi se 19 mučenika koji su dali život za Isusa, i za dobro naroda, bez ustezanja i osobnih računica - kazao je Papa govoreći o sjajnom tragu svetosti brojnih članova. Vi ste obitelj apostolā, međunarodna zajednica svećenikā i laikā koji žive u zajedništvu života i djelovanja.

„Naše poslanje dobiva smisao jedino od Krista“

Papa Franjo je potom spome-nuo apostolsku pobudnicu Pavla VI. 'Evangelii nuntiandi', nazvav-ši ju najvećim pastoralnim doku-mentom nakon Sabora, u kojemu se napominje kako - citirao je Papa - naš život i naše poslanje dobivaju smisao jedino od Krista, jer nema prave evangelizacije ako se ne navi-ještaju ime, nauk, život, obećanja, Kraljevstvo, Sin Božji, otajstvo Isusa iz Nazareta. Ne postoji ško-la za evangelizatore; - primijetio je papa Franjo - Postoji nešto drugo; to je poziv koji dobivate od Boga. Ili jesi ili nisi evangelizator, i ako nisi primio tu milost, taj poziv, ostani kod kuće.

Listopad 2019. godine izvanredni misijski mjesec

Papa je potom podsjetio da je za ovu godinu, u prigodi 100. obljetnice apostolskoga pisma pape Benedikta XV. 'Maximum illud ', mjesec listopad proglasio Izvanrednim misijskim mjesecom, uz temu „Kršteni i poslani. Kristova Crkva u misiji u svijetu“. Njegova je svrha - istaknuo je papa Franjo - pobuditi veću svijest o misijama 'ad gentes', te se obnovljenim zano-som suočiti s misionarskom preo-brazbom života i pastorala.

Vatican News, 20. svibnja, 2019.

Predmet: Proglašenje godine sv. Nikole Tavelića za Šibensku biskupijuSveti Nikola Tavelić, Šibenčanin, svećenik, franjevac, misionar i muče-

nik za Krista prvi je proglašen svetac iz Hrvatskog naroda. Slavio je Šibenik s cijelom Crkvom u Domovini i po svijetu 1970. godine prvog proglašenog zaštitnika i mučenika, slavljem koje se i danas pamti.

Pedesetu godišnjicu kanonizacije želimo proslaviti kroz ovu pastoralnu godinu iščitavajući u životu svetoga Nikole Tavelića poziv na svetost svakom vjerniku: „Budite sveti jer sam ja svet.“ (1 Pt 1,16).

Sv. Nikola taj je poziv na svetost ostvario mučeništvom. Njegov put sa-žimlju riječi Svetoga pisma. Upoznati Krista i snagu uskrsnuća njegova i zajed-ništvo u patnjama njegovim (Fil 3,10).

U apostolskom svjedočanstvu dala su četvorica redovnika, kojima se po-nosi ponajprije franjevačka redovnička obitelj, a s njom i čitava Crkva. To su: Nikola Tavelić, rođeni Šibenčanin iz plemenite hrvatske obitelji; Deodat iz Ruticinija u Akvitaniji, Petar iz Narbone u Francuskoj; Stjepan iz Cunea u Italiji, svećenici Reda manje braće, ljudi divnih vrlina duha, hrabri i postojani u podnošenju smrtnih muka. po nauku i primjeru svoga oca i zakonoše svetoga Franje, oni su posvetili život na korist vjernika.

Nije se bez Božje providnosti, dogodilo da su se ondje složili ti Božji ljudi da one narode privedu Kristovu nauku, slijedeći primjer svetog Utemeljitelja… Jasno i vjerodostojno svjedočanstvo, napisano od jednog očevica i svjedoka njihova mučeništva, govori da su oni bili ljudi veoma velike pobožnosti, da su provodili veoma krepostan život. Pripovijeda se, osim toga, da su bili potpuno vjerni zakonima i odredbama svoga Reda, sa starješinama najspremnijom vo-ljom sjedinjeni i do njih veoma mnogo cijenjeni. A njihova osobita vjera u Boga i postojanost duha zasjala je u onome času kad su odlučili otvoreno posvjedo-čiti za Krista, javno propovijedati i tumačiti njegovo Evanđelje, u kojemu se nalazi blago istine i put kojim ljudi mogu postići vječno sapasenje.“

Cijelu pastoralnu godinu u našoj Šibenskoj biskupiji želimo posvetiti sve-tom Nikoli Taveliću, njegovom svjedočanstvu vjere i kreposna života, njego-vom hrabrom naviještenju Isusa Krista, njegovom poniznom redovničkom služenju i njegovoj žrtvi života položenoj na oltar mučenika za Krista. On je savetost ostvario jer je za njom čeznuo.

Biskupa Jeronima Milete 2A, 22000 ŠIBENIK, Tel. (022) 311-333, fax. 312-620

Svim Župnim uredima i samostanima Šibenske biskupije

Š I B E N S K A B I S K U P I J AD I O E C E S I S S I B E N I C E N S I S

Br.: 459/2019.

S. Tihoslava druga s lijeva.

8 9

Neka se stoga u cijeloj Šibenskoj biskupiji kroz ovu godinu, od svečeva blagdan 14. studenoga 2019. do njegova blagdana 2020. godine vjernički puk utječe zagovoru sv. Nikole Tavelića. Neka se u katehezama i propovijedima razmatraju svečeve kreposti i snaga vjere po kojoj se suočava sa životnim po-teškoćama i izazovima.

Neka primjer sv. Nikole Tavelića potakne svaku vjerničku dušu na svje-dočenje vjere u Krista uskrsloga u današnjem svijetu. Njegovo ponizno služe-nje u redovničkom pozivu neka bude poticaj za istinsko kršćansko bratoljublje prema svakom čovjeku. Mučeništvo sv. Nikole neka u savjestima probude spremnost na velikodušnost i žrtvu kojom se pokazuje ljubav prema Bogu i dosljednom kršćanskom življenju.

Sveti Nikola živio je i umro za Krista jer je vjerovao u vječni život s Bo-gom, žarko je želio ostvariti poziv na svetost i vječni život u Boga. Njegov primjer neka svakom vjerniku osvijetli životni cilj: vječnost u Bogu.

Preporučam kroz ovu godinu u svakoj župi pobožnost molitve našem svecu, za što je tiskan posebni molitvenik.

Također, preporučam hodočašćenje u njegovo svetište u Šibeniku.Vrhunac proslave bit će 21. lipnja 2020. godine kada ćemo svečanim mi-

snim slavljem obilježiti pedesetu godišnjicu proglašenjem svetim prvoga sveca iz Hrvatskog naroda.

U Šibeniku, na blagdan sv. Nikole Tavelića, 14. studenoga, 2109. + Tomislav Rogić, šibenski biskup

S estra Tihoslava Božić-Šnikić, članica Družbe sestara fra-

njevki od Bezgrješne u Šibeniku, na blagdan svetog Franje Asiškoga, 4.

listopada 2017. godine, proslavila je pedeset godina redovničkih zavjeta u crkvi Gospe van Grada u Šibeni-ku. Tom prigodom, jedna je sestra

S. TIHOSLAVA BOŽIĆ-ŠNIKIĆŠibenik: Proslava 50. obljetnice redovničkih zavjeta

Sestre jubilarke s biskupom Tomislavom. S. Tihoslava prva s desna.

Fra Ante Jurić Talaja, mons. Tomislav Rogić i s. Tihoslava - Čvrljevo.

S. Tihoslava Božić-Šnikić, u svom rodnom Čvrljevu, u župnom dvoru.

10 11

obukla redovničko odijelo, dvije su proslavile šezdeset godina redov-ničkih zavjeta, sedam ih je slavilo pedeset i dvije sestre dvadeset i pet godina redovničkih zavjeta.

Svetu misu predvodio je ši-benski biskup Tomislav Rogić, u suslavlju biskupa u miru mons. Ante Ivasa te nekolicine drugih svećenika. Mons. Tomislav Rogić,

u svojoj propovijedi, na uzoru sv. Franje Asiškog, razmišljao je o du-hovnom pozivu, kazavši: „ Franju je pokrenula Božja Riječ, njegovo otvoreno srce koje traži pravi ži-vot, ispunjen život neprolaznim vrijednostima“. Naglasio je kako je sv. Franjo odabrao novi životni put, posve drugačije odluke od

prijašnjih i potpuno novi izbor, novi život. „Rado-sna vijest evenđelja našla je dušu koju će nositi, na-dahnjivati, našla je život kojim će upravljati i kojeg će ispuniti. Usprkos svim nedostacima i manjkavo-stima, nedosljednostima i ranjivosti ljudske naravi, Bog upravlja životima i dovodi k sebi one koji mu to dopuste.“ - kazao je ši-benski biskup.

Biskup Rogić je pri završetku euharistijskog slavlja čestitao sestrama jubilarkama, naglasivši da su one prije mnogo godi-na odlučile krenuti Franji-nim putem nasljedovanja Krista u zajednici sestara franjevki od Bezgrješne, a taj put zasigurno vodi kroz milosne i teške tre-nutke vjernosti. Zaželio im je blagoslov da ustra-ju biti i ostati Božje, kao svjedočanstvo njihove na-zočnosti u Crkvi i svijetu.

Slavlje se nastavilo u Kući matici. U ime sestara jubilarki zahvalni govor uputila je s. Vale-rija Kovač a sve ih je predstavila i pozdravila vrhovna poglavarica s. Zdravka Gverić.

Foto: www. franjevke…

12 13

Na redovitom Provincij-skom kapitulu Franje-

vačke provincije Presvetog Otku-pitelja, 1. svibnja, u Franjevačkom samostanu O. fra Ante Antića u Splitu fra Marko dr. Mrše je iza-bran za novog provincijskog mini-stra te Provincije.

Fra Marko se rodio 16. li-stopada 1962. u Vinovu Donjem, župa Čvrljevo, Šibenska biskupija. Franjevačku klasičnu gimnaziju završio je u Sinju (1977.-1981.). Svečane zavjete položio je 4. listo-pada 1986. u Makarskoj. Filozof-sko-teološki studij pohađao je u Makarskoj (1983.-1987.) i u Za-grebu (1987.-1988.). Za đakona je zaređen 29. lipnja 1988. u Zagre-bu, a za svećenika 2. travnja 1989. u Makarskoj.

Studirao je na Papinskom Ate-neu Antonianum u Rimu (1990.-1996.) i doktorirao iz kanonskog prava 1996. Završio je tečaj na Kon-gregaciji za kauze svetaca (1992.-1993.). Kao mladomisnik vršio je službu zamjenika učitelja novaka na Visovcu (1989.-1990.). U Rimu je na spomenutoj Kongregaciji bio vanjski suradnik na kauzi za bea-tifikaciju sluge Božjeg o. fra Ante Antića, člana Franjevačke provin-cije Presvetog Otkupitelja, Split.

Službu tajnika Provincije vršio je od 1997. do 2003. godine.

Predavač kanonskog prava na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj bio je od 1998. do 1999., a na KBF-u Sveučilišta u Splitu od 1999. do 2002., a zatim od 2012. Službu ekonoma Provin-cije vršio je od 2003. do 2012. De-finitor Provincije bio je od 2003. do 2006. U Splitsko-makarskoj nadbiskupiji vrši službu promica-telja pravde i branitelja ženidbenog veza na Crkvenom interdijecezan-skom sudu I. stupnja u Splitu od 2000. Generalni vizitator: 2011. u Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu i 2015. u Franjevačkoj provinciji Svetoga Križa u Ljubljani.

www.franjevciU ime Pet zvonika srdačne če-

stitke!

FRA MARKO DR. MRŠE NOVI JE PROVINCIJAL FRANJEVAČKE PROVINCIJE

PRESVETOG OTKUPITELJA

SIJAČ I ZRNO Zapustio sam njivu vlastitog življenja. Udario korov… Sijaču, pomozi

mi najprije počupati, pa onda posij, da urodi makar dvostruko!Ljeto se razlilo u tisuću boja, nigdje žitnog polja, nigdje zlatnog klasja.

Je l' to nema Sijača – Orača? – upitah se, putujući ovom zapuštenom ze-mljom u kojoj je l' to samo trgovina cvijeta?! A čini se gotovo i nemoguće da ga se može susresti i vidjeti gdje ranom zorom, s torbom o ramenu, na njivu ide. Dok mu se mekotna zemlja pod nogama rasipa, on iz torbe šakom vadi i sije sjeme u brazdu iz koje će proklijati i roditi plod. Sve je u skladu, i sijač i njegov hod, i uzvišeni pokret ruke što vješto sa zrenjem brazde popunja; on s mekoćom, lagano, u skladu svjetla i zraka, Sunca i Neba, svojom svetom težačkom rukom sigurnu budućnost naviješta. Svo-jom žuljevitom i punom šakom strasnu priču priča što ga to svake jeseni i svakog proljeća u polje tjera. Priča on priču, o prirodi, o punom i zdravom zrnu, o dozrelom žitu što prezrelo i nabreklo se isipa iz klasja, o seljaku, radniku, težaku; priča on vječnu priču o smrti i životu; o trudnoj zemlji što pod njegovim nogama stenje. Njegov je hod jači od od zvuka orgulja, a srce mu je punije od klasa što ljetom dozrijeva. Nema više Sijača, ni znoja s marljivog lica, ni stisnute šake. Zamelo ga vrijeme!? Katkad se ipak susret-ne – živi dokaz u Kruhu, u Riječi – on postoji i svijetli poput zvijezde…

Tko u svom životu nije susreo Sijača, taj ne zna niti može znati što Sijač i njegovo zrno za buduću žetvu znači.

Dragica Zeljko Selak

DUHOVNA MISAO

14 15

Siromah:Gladan sam, Kriste. Prljav i

poderan. I nemam ništa, i već mi je dosta. I dođe mi često da ti zbog tvojih ljiljana poljskih, ljepših od Salomona i ptica nebeskih koje niti siju, niti žanju, saspem sve u lice. Jer ja nisam ljiljan poljski, niti ptica ne-beska.

Gladan sam, prljav i poderan nemam ništa. Pa ipak, večeras te že-lim mrvicama svoje gladi nahraniti, sjajem svoje gladi nahraniti, sjajem svoje bijede ogrnuti tvoju zimu i siromaštvom sebe darivati tvoje ro-đenje. A tvoje je uzdarje to što sada cvjetam i ja. Ljepši sam od Salomo-na.

Bogataš:Isuse, oprosti ali žurim. Mož-

da, drugi put, ali sada zaista… Znaš kako je. Svijet je globalno selo i tre-ba biti brz, uvijek na licu mjesta, u tijeku. Informacije, tečajne liste, ak-cije, dionice, ulaganje, uvoz, izvoz i profit… Treba sve to znati, moći, imati snage, dragi moj.

Svijet počiva na leđima jakih. Eh, da, znaš, super ti je ono o devi i bogatašu, zbilja duhovito, samo vi-diš ne funkcionira. A šta ćeš, takvo je vrijeme. A vrijeme je novac. Zato i žurim da ugrabim vrijeme. Čuj, još nešto, - ako uhvatiš vremena, mo-lim te, rodi se i za mene.

Vojnik:Gospodine, rat je! A ja sam

vojnik! Ja imam pušku, Gospodine. I pucam. Na one s druge strane. I oni na mene pucaju! Jer je rat Gos-podine. Moj je posao težak krvav i slabo plaćen. Od toga na kraju zara-diš tek metak, a s takvom je plaćom teško živjeti. Gospodine danas su svima puna usta mira, a ja predobro poznam rat da bih tek tako mogao govoriti o miru. Ja ne znam moliti, Gospodine. Ja izvršavan naređenja. Ali večeras samo jedno želim: jedan metak manje, barem jedan metak manje, Gospodine.

Narkoman:Znaš li ti, Isuse, da smo ti i ja

slični? Tebi su proboli ruke i noge, visio si na križu i onda umro. Moje su ruke također izbodene, ja visim o koncu i uskoro ću umrijeti. Ti si dragovoljno umro. A i ja, zapravo to dragovoljno radim. Ti si umro za druge, a ja umire ni za koga. Ti si svojom smrću donio vječni život a ja svojim životom imam vječnu smrt. Ti si uskrsnuo. A ja…

Možemo li ispočetka, Isuse? Ti si se rodio. I ja bih s tobom, Isuse.

Političar:Gospodine Isuse Kriste! Na

dan kada slavimo tvoj rođendan mi se moramo podsjetiti na sve ono što stoj iza nas. Na naš prijeđeni put da bi sve ono što nam stoji ispred nas

bilo jasnije. Svekoliki problemi svi-jeta, glad, rat, ljudska prava, prav-de i nepravde uvijek su bili, s naše strane, vrlo brzo locirani i u središtu naše zabrinutosti. I uopće, mi smo stalno vrlo zabrinuti. A upravo zbog te naše stalne zabrinutosti, boljitak čovječanstva je neupitan. Stoga, s ovoga mjesta obećavam da ćemo nadalje nastojati biti zabrinuti i mi ćemo našim mudrim političkim djelovanjem nastojati vlast koju imamo i očuvati.

Gospodine Isuse Kriste, na dan kada slavimo tvoj rođendan učini da mogu vladati sobom i dru-gima.

Vjernik:Isuse Kriste, evo i mene. Mene

sigurno poznaš. Ja sam dio tvoga stada. Ja sam kršćanin. Ja sam ka-tolik. Ja idem u crkvu. Često. Ja sje-dim u prvom redu.

Ja lijepo pjevam i znam sve mo-litve. Ja ispunjavam svoje kršćanske dužnosti i obveze. Ja vjerujem jako vjerujem u tebe, Isuse Kriste.

Ja sam jako dobar katolik. Ja sam jako dobar čovjek. Ja sam straš-no dobar… Ja sam strašno…. Ja sam…

Ja sam licemjer, Isuse, Učini da u meni umre „ja“, pa da se rodiš.

Radostan i blagoslovljen Božić će nas potaknuti na iskrenost živo-ta, želi i moli.

s. Lidija Turić, Naša ognjišta

POZDRAV NOVOROĐENOM ISUSUPOZIV DRAGOM ISUSU

O Isuse kako bih volio, kada bi seudostojao da uđeš u moj stan.Gdje sasvim obične o zidu stvari vise.Gdje se u oknima rano ugasi dan.

Pričao bih ti, kako svjetiljkumutnu palim,da kratki ovaj dan produžim.Kako živim životom sasvim malimi pun jeda sa braćom svojom služim.

Pričao bih ti o ljudskoj kući.O oknim, koja su pokatkad plava.O vratima, kroz koja pognut moraš ući.O bravi, koja se često zaključava.

Pričao bih ti uz dim obične cigare,o svakom čovjeku i kako se koji zove.I kako jedni uvijek nose haljine stare.I kako drugi uvijek nose haljine nove.

I kako ima sedam dana.O Isuse i svaki je ko što je bilo juče.I o tom, kako se, kad zaboli rana,šešir na čelo duboko, duboko natuče.

Pričao bih ti dugo, sve dok ne začujemo,kako se rosa niz prozor sliva.Onda bih ti rekao sasvim nijemo:Isuse, umoran si, tebi se sniva.

O lezi, zaspi, na postelji ovoj,koju čovjek svaki dan otkupi.Tužno ti čelo ovit ću u utjehe povoj.Spavaj samo, a ja ću na klupi.

Nikola Šop

16 17

NEKAD I SADA

Njemački filozof Nitzhe, vidjevši oko sebe mo-

ralnu i materijalnu pustoš je uzvi-knuo: Pustinja raste!

Čovjek današnjice potrošač-kog društva pohlepno troši resur-se ove zemlje, počevši od fosilnih izvora energije, nafte do rudača, sječom šuma, betoniranjem ze-lenih površina i trovanjem voda, kao da želi budućim naraštajima ostaviti pustinju u kojoj će nestati sva nedužna bića ove zemlje. Naša industrija sustavno pretvara svijet u svoje otpatke među kojima će jednoga dana i čovjek iščeznuti. Dosta je zaviriti na periferije naših gradova i sela, u doline naših brda, kraj puteva i cesta, gdje odbačeni otpad uništava krajolike, truje pri-rodu i razara dušu ove zemlje na kojoj čovjek živi…

Putujući Austrijom i Njemač-kom, po zelenim livadama i paš-njacima vidite stada krava i ovaca, a kod nas u ovoj koju patetično Lijepom našom zovemo po paš-njacima, brdima, kraj puteva pasu odbačeni frižideri puni otrovnog

freona, autoolupine pune motor-nih starih ulja, suhe i mokre bate-rije pune kiseline i teških metala.

Što tek reći o kućnom smeću, o gradskim kontejnerima i njiho-vim otrovnim sadržajem? Bez pre-ventivne reciklaže u te kontejnere se baca: stare lijekove, farbe, lako-ve, motorna ulja, plastiku, nailone i sav sofisticirani i primitivni otpad moderne industrije. Miksanjem smeća na gradskim deponijima stvaraju se otrovni plinovi i tem-pirane otrovne bombe, nad kojima stanovnici hrču svoj bolesni san. Takva jedna otrovana tempirana bomba je i splitski Karepovac ko-jeg gradski oci žele kao kukavičje jaje podmetnuti našoj Zagori.

Koncentracijom otrovne in-dustrije zatrovaše solinsko-kašte-lanski bazen i evo ih sada u naša sela da nam otmu jedino naše bo-gatstvo čistu ariju i vedra nebesa.

Služeći se perverzijom riječi, demagozi vulgarne metafore go-vore o gospodarenju otpada, kao da se radi o sadnji karanfila. Nijemci i Austrijanci na čiju se tehnologiju

EKOCID - UBOJSTVO ZAGORE

Hoće li Zagora pokopati svoju ljepotu izgradnjom „Centra za gospodarenje otpada“ u Lećevici*?

pozivaju, otrovno smeće nazivaju pravim imenom giftige Abffaelle.

„Tko je ikada čuo, da se od govna može napraviti pogača?“, veli naša narodan.

Kako kod nas lupeži uvijek imaju svoju braću i špekulanti Splitske županije nađoše u našim selima svoje korisne budale, koje će za njih odraditi onaj prljavi dio posla. Naravno, da u ovoj prljavoj raboti i Judine škude igraju svoju ulogu, pa i naše sitne općinarske duše, po uzoru na hrvatske poli-tičare sve crnom đavlu rasprodaju, što se rasprodati dade.

Prljavi novac pokreće prljave poslove, ljudi trpe nepravdu, a pri-roda uništenje… Naša Zagora je u svojoj povijesti doživjela na split-

skim Gripama, 1944.-1945. geno-cid, kada su Titovi i Tuđmanovi „antifašisti“ pobili tisuće nevinih zagorskih sinova, a danas ti isti žele nad Zagorom, izvršiti eutana-ziju ekocidom.

Vjerujem da će naš zagorski čovjek i ovaj put smoći snage da se suprotstavi i obrani svoje jedino bogatstvo toplog sunca i vedrih nebesa…

Ako se Zagora ovaj put upu-sti u prljavu prostituciju smeća, ona je izvršila pogreb svoje ljepo-te i više nema što ponuditi sebi i budućim naraštajima, jer ona tada više ništa nema.

Marko BOŽIĆ Povijest roda moga - Župa Čvrljevo, Split, 2003.

god., str, 104-105.

Pomozi mi dobra Gospe od Zdravlja,ja dolazim sada k tebi, ponizne duše.Hvala za boli, patnje, udjeli smirenje,odagnaj vjetar zavodnika što puše.

Daj da osjetim miris tvoje ljepote,Tvoj zagovor, uvijek je znak i nade.Ti si izvor mira, za naše jade i boli,Majka si koja pomaže, to svak znade.

Ako je njegova sveta volja da trpim,daj da mu radosno prikažem sve boli.Neka bude Njemu sve na hvalu i slavuznam, da me tvoje majčinsko srce voli.

Marijo, pogledaj na sve one koji trpe,o zagovornice moćna Gospe od Zdravlja.Izmoli od Sina, ono što te sada molimo,da ljubav tvoja u duše milosti stavlja.

Fra Ante JURIĆ

GOSPI OD ZDRAVLJA!

*Nije to u Lećevici. To je teren na granici sela Kladnjice, Utore i Čvrljevo. Granično po-dručje Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.

18 19

KROZ POVIJEST

Osim trajnog partizan-skog terora za vrijeme

rata i zločina koje počiniše pod-muklo iz zasjede ili u tzv, parti-zanskim akcijama protiv seoskih Oružničkih postaja i seoske Za-štite, najteže zločine počiniše par-tizani pri samom kraju rata kad bijahu prestale njemačko-ustaške vojne operacije. Osvetu, divljaštvo i barbarizam koji nisu bili sposob-ni iskaliti nad pravim krivcima, njemačkim nacizmom i talijan-skim fašizmom iskališe kukavički nad vlastitim nedužnim stanovniš-tvom naših gradova i sela. Što ne učiniše kao odvažni ratnici, učini-še kao podle kukavice. Što silom, što na prijevaru, mućka OZN-a pod vodstvom Mate i Ivana Gi-lića, hapsi po našim selima nevine mladiće, koji nisu ni metka ispa-lili ni na jednoj strani ili su samo čuvali svoja sela od partizanskih terorističkih prepada. Odvode ih u Muć pa ih predaju Komandi 8. partizanskog korpusa u Splitu na Gripama, odakle im se gubi svaki trag. Međutim, o tim zločinima govore brojni živi svjedoci i malo-brojne preživjele žrtve, ali i pisano svjedočanstvo sudionika zločina. Tako Mate Gilić u svojoj Mućkoj

republici na str. 213. doslovno piše:„Komanda mjesta Muća s

partizanskim stražama, jedina voj-na organizacija koja je ostala na teritoriju kotara, djelovala je još stanovito vrijeme i obavila je dva važna zadatka (podcrtao pisac). Zajedno s Povjerenstvom odjeljenja za zaštitu naroda (OZN-e) pronaš-la je i pohapsila stanoviti broj pri-padnika kvislinških jedinica, koje su prilikom pada okolnih neprija-teljskih garnizona izbjegli zaroblja-vanje i došli u rodna sela i skrivali se. Izvršila je mobilizaciju manjeg broja obveznika po selima…“

Mate Gilić i drugovi, ne samo da priznaju zločin, nego se njime i hvale, govoreći da su obavili dva važna zadatka:a) Hapšenje naših mladića po se-lima (kvislinških jedinica)b) Mobilizaciju manjeg broja ob-veznika

Sudbina jednih i drugih je bila slična. Jedne odvedoše na stratišti-ma Gripe, odakle ih pod zaštitom noći odvoze na Lovrinac gdje ih strijeljaju i bacaju u masovne grob-nice, a druge odvoze kamionima u Kevinu jamu ili na Vrdovo, gdje ih vezane žicom u grupama strije-

LOGORI I STRATIŠTE-GRIPE Split, studeni, 1944. godine.

Pobjeda koja prekida osvetnički niz propada u oholoj brutalnosti, pripremajući novo barbarstvo (V. Gotovac)

ljaju ili bacaju žive u jame. Drugu grupu mladića prisilno mobilizira-ju pod prijetnjom smrti, stavljaju ih u prve linije borbe da izginu na Kninu, sv. Katarini kraj Rijeke, u Klani, Ilirskoj Bistrici ili na boji-štima kraj Gospića. Jedan veći broj mobiliziranih strada od hladnoće u Kijevu kraj Vrlike u siječnju 1945. g. Tako crveni jahači apoklipse po-ubijaše svoju braću, jedne kao do-mobrane i ustaše, a druge prisiliše da izginu kao partizane za krvavi ideal zvijezde petokrake.

Naši nevini mladići nisu pre-živjeli svoju nesreću, ali sačuvati će se njihova istina. I u tami Kevine jame pali se svjetlosti činjenica. A ubojice i njihovi pomagači kojima se Mate Gilić u svojoj Mućkoj re-publici na str. 6. zahvaljuje na su-radnji zaslužuju od nas ne mržnju i osvetu, nego duboki prezir i saža-ljenje, jer je komunistička revolu-cija bešćutna prema pobjednicima i prema pobjednicima. Pobjedni-ke tjera da vrše gnjusne zločine, a pobijeđene zatire. Što se god više umiralo za komunistički mit, mit je postojao sve veći, a što je bivao veći, bivao je i okrutniji. Ti prljavi i isfrustrirani i poniženi partizan-ski borci, umjesto da se praštanjem „osvete“ kako i dolikuje pravim pobjednicima, bijes svoje ratničke nemoći iskališe na bespomoćnima.

„Osveta ne donosi ploda! Ona je sama sebi najotrovnija hrana,

njezin užitak je umorstvo, a njezina sitost grozota“. (Schiller)

Stradali na Gripama:Iz sela Čvrljevo:Mate Božić-Bakušić, (Antin) „Pivac“Joko Božić Jokić, (Antin)Ivan Božić Kukić, (Josipov)Paško Božić Stanić (Antin)Ivan Božić Škomrljušić, (Ljubin)Ante Božić Škomrljušić, (Ljubin)Lovre Perajica, (Antin)Ivan Perajica, (Matin)Petar Perajica, (Nikolin)Ante Perajica, (Matin)Ivan Perajica, (Nikolin)Mate Perajica, (Markov)

Iz sela Kladnjice:Ivan Matas, (Antin) „Bile“Ivan Matas, (Mijin)Jakov Matas, (Nikolin)Jure Matas, (Miji)Mate Parčina, (Petrov)Josip Šilović, (Ivanov)

Iz sela Vinova Gornjeg:Marko Gotovac, (Lovrin, r. 1926. g.)Marko Gotovac, (Lovrin r. 1922. g.)Toma Gotovac, (Antin)Toma Gotovac, (Tomin)Petar Ivić, (Ivanov r. 1925. g.)Petar Ivić, (Ivanov r. 1921. g.)Ante Listeš, (Grgin)Marko Listeš, (Antin)Marko Vukava, (Ivanov)

Marko BOŽIĆ Povijest roda moga – str. 72.-73.

Sestre Botić: Jelena, Anamarija, Kristina, Gabrijela i Mihaela.

20 21

O HRVATSKIM JAMAMAO kolika mladost u jamama leži,Hrvatska zemlja njihova tijela krije.O koliki položiše živote za slobodu,kolike grobove, još nitko otkrio nije.

Leži diljem zemlje, ona hrabra vojska,pokošeni kao klasovi, vrjedniji od zlata.Nepravedno izdani i osuđeni bez suda,mnogi tada izgubiše, oca, muža ili brata.

Nitko ne može utješiti ucviljene majketko će zagrliti djecu, one jadne sirotane. Tko će utješiti, sve one ucviljene žene,sad se suše mnoge obiteljske grane.

O Bože, sve te rane, tko iscijeliti može?Sve je sada uzalud, jer njih više nema.U jamama, sad ona hrabra vojska spava,je li se opet nama nešto slaba sprema?

Odoše pokošeni cvjetovi mladosti naše,ni broja im se ne zna, koliko ih izgine.Tko će ovu nepravdu jednom ispraviti,ti danas mladiću, ti hrabri hrvatski sine!

Fra Ante JURIĆ

On je najveći simbol bitke za Vukovarnajhrabriji junak Domovinskog rataDošao je kao dječak iz Hercegovineu svakom čovjeku, gledao brata.

Na Trpinskoj je stvorio groblje tenkovataj čovjek hrabrosti i obrane Vukovara.Takvoga junaka, majka nije odavno rodiladjela njegova govore, jer ljubav se ne vara.

Za Hrvatsku ću dati svoj vlastiti životsamo da doživim da je slobodan i priznata.Toga dana kada je to govorio poginuo je,a sinu reče: Slobode nema bez žrtve i rata.

Bio je jednostavan i skroman čovjeknije se odvajao, išao je među prvima.Sa svojim ljudima u dimu i vatri metakabio je divni uzor žrtve, vojnicima svima.

Na Kupskoj cesti u krvi mrtav, junak ležiza ocem sin Tomislav gorko je plakao.Robert mu reče: Ne plači dragi brate,plakat ćemo kad prođe ovaj crni pakao.

Nekoliko mjeseci, u boju na Kupresupogiba i najstariji Blagin sin Robert.S njime se ponosi Vukovarsko groblje,dadoše junaci svoje živote za slobodu,poručuju nam: Nemojte biti tuđe roblje!

O JUNAKU BLAGI ZADRI

Fra Ante JURIĆ

IZ KULTURE

U prigodi blagdana sv. Iva-na Krstitelja, u subotu,

22. lipnja, mještani sela Divojevi-ći, najmanjeg sela u Splitsko-dal-matinskoj županiji i ove godine su bili domaćini tradicionalnog Sabora ojkavice, najstarijeg oblika pjevanja u Hrvata, na prostorima

Dalmatinske Zagore, na kojemu se upriličila i smotra narodne nošnje. Ovogodišnji Deseti sabor ojkavi-ce započeo je svetom misom u 17 sati, u crkvi sv. Ivana, koju je pred-vodio župnik fra Ante Jurić Tala-ja, potom je nastavljen svečanim mimohodom KUD-ova, od crkve

DIVOJEVIĆI ODRŽAN „10. SABOR OJKAVICE“

Divojevići, 22. lipnja 2019. godine. KUD ”Prijatelji ojkavice - Kaštela”:Stipan Jurić, Dragica Čavka, Ivan Čavka, Mara Baričević, Ivan Matas ”Di-plar”, Ivan Tešija, Mara Tešija, Ivan Plazonić, Stana Plazonić, Gojko Vicković.

Sestre Botić: Jelena, Anamarija, Kristina, Gabrijela i Mihaela, i Gojko Vicković.

Slučajni susret u Nazarethu: Sestra Benedikta Gotovac, Marija i Milan Mandić.

Sestra Benedikta Gotovac i Marija Mandić ispred zida plača u Svetoj Zemlji

22 23

do seoskog doma u Divojevićima, gdje je službeni program u 19 sati, započeo hrvatskom himnom, a na-stupila su brojna kulturno-umjet-nička društva, pjevačke skupine i pojedinci koji njeguju ojkavicu biser Unescove zaštićene nemateri-jalne kulturne baštine.

Uz mještane sela Divojevića i najzaslužniji za priređivanje ove smotre bili su učenici 4b razreda OŠ Prof. Filipa Lukasa iz Kaštel Starog, KUD Labišnica, Župa Kljaci, Podsvilajska sela, Pučki pivači iz Kaštel Sućurca, KUD Ognjište, KUD Andrija Matijaš Pauk, KUD Komaštre te pojedi-načne pjevačke skupine. (Z.S.)

HODOČAŠĆE U SVETU ZEMLJU

Samo Božju volju tražiti i za nju moliti, a onda će se stvari početi slagatii bolje nego što smo ikad mogli zamisliti.Shvatit ćemo kako je život s Bogom prekrasna avantura.

Mario Žuvela

Ne možemo promi-jeniti budućnost ali možemo promijeniti navike koje će pro-mijeniti budućnost.

Marko Polo

S hodočašća iz Svete Zemlje: Marija Man-dić, Milan Mandić i Danica Božić.

”Bilo kuda, Zagora svuda“ Dalmatin-ci u Svetoj Zemlji: Jure Režić, Milan Mandić, Danica

Božić, Ivica Šustić, Anka Režić i Marija

Mandić.

Fra Ivan Novaković.

24 25

”Bilo kuda, Zagora svuda“IZ ŽIVOTA ŽUPE TRADICIONALNI POSJET

BOGOSLOVA ŽUPI ČVRLJEVO NA SVETKOVINU IMENA ISUSOVA

U župi Čvrljevo, u nedjelju 20. siječnja, proslavljena

je svetkovina Imena Isusova, za-štitnika istoimene župe. Svečano euharistijsko slavlje s procesijom u 11 sati predvodio je fra Ivica Jurić, magistar franjevačkih bogoslova i profesor na KBF-u u Splitu, u su-slavlju župnika fra Ante Jurić Tala-je i fra Ante Jurića, njegova surad-nika. Ova se svetkovina u Čvrljevu slavi 14. siječnja (u najbližu nedje-lju) kao što se slavila prije reforme liturgijskog kalendara. Na misi su tradicionalno, šesnaestu godinu zaredom, sudjelovali i franjevački bogoslovi iz Splita iz Franjevačkog klerikata o. fra Ante Antića. Pod vodstvom orguljaša fra Stipana

Kako je dobar Bog mom dragom rodnom kraju! (…) Euharistijski Isuse, sačuvaj ga i nadalje! Ti, božanski vrtla-ru, iščupaj iz sredine ovoga kraja i najma-nji korov, koji se na-stoji zasaditi i raširiti, i pokaži ovome puku, da mu nema boljeg prijatelja od Tebe i da mu nema spasenja bez Tebe!

Bl. Alojzije Stepinac

Fra Ante Jurić, propovjednik fra Ivica Jurić i fra Ante Jurić Talaja.

Fra Martin Romić.

Fra Ivo Rastočić. Vjernici u crkvi prije procesije.Dujo Perajica.

U procesiji.

26 27

Vugdelije i uz župni zbor bogoslovi su animirali svečano slavlje, čitali riječ Božju fra Martin Romić, fra Ivan Novaković, fra Ivo Rastočić i

fra Marko Pudar te služili kod ol-tara. Na slavlju je sudjelovala i ča-sna sestra Tihoslava Božić, koja je rodom iz župe Čvrljevo.

Fra Ivica Jurić u propovijedi je istaknuo dvije stvari koje su po-sebno važne u životu vjernika, a to su služenje i vršenje Božje volje. Ukazao je i na njihovu međusob-nu povezanost, točnije upućenost. Osobito je to bilo očito u Mariji-nom slučaju. Cijeli svoj život Mari-

ja je podredila Bogu. Bila je njego-va vjerna službenica. Čula je Božji poziv i zanemarujući svoje životne planove stavila se u potpunosti u službu Bogu surađujući na ostva-renju njegova plana spasenja. Što znači pristati na Božji plan i sura-đivati, upitao se propovjednik? To

Bogoslovi u procesiji.

U procesiji oko groblja.

Fra Ivan Čupić, fra Ivica Jurić, fra Martin Romić, s. Tihoslava Božić-Šnikić, fra Marko Pudar, fra Ivo Rastočić, fra Ante Jurić Talaja,

fra Ivan Novaković, fra Stipan Vugdelija i fra Ante Jurić.

28 29

ne znači samo deklarativno pristati nego svakodnevno u molitvi razvi-jati svoj odnos s Bogom. To znači neprestano osluškivati što nam to njegov duh poručuje i to nastojati u životu ostvariti, zaključio je.

Bog sa svakim čovjekom ima plan. Nitko mu stoga nije suvišan. Naprotiv, ciljano je stvoren i odre-đen da dopuni svoj dio mozaika

Božjeg plana s njim. Pitamo se kako otkriti plan koji Bog ima sa svakim od nas. Što to Bog hoće i što traži od mene, od tebe? U od-govoru na to pitanje pomaže nam Marija. Ona je bila otvorena, pro-pusna za Duha Božjega. U moli-tvi je osluškivala što joj Bog preko svoga duha poručuje. Nije znala, doduše, cijeli plan ali je znala da će

je Bog pravim putem voditi kroz život. I to je bilo dovoljno. Povje-renje u Boga davalo joj je snagu, a poticaji odozgor ukazivali su na put kojim treba ići. I s nama bi tre-balo biti isto tako.

Marija je službenica Gospod-nja i njezino vršenje Božje volje uključivalo je služenje. U našem

slučaju zna biti i drugačije. Služe-nje je danas u krizi. I sama misao na služenje kao da izaziva nelago-du, smjera na nepoštivanje dosto-janstva onoga koji služi i podra-zumijeva smanjivanje društvenog položaja. No, Marija je izabrala služenje, istaknuo je propovjed-nik, koje nije gubljenje slobode,

Fra Ante Jurić, načelnik Živko Bulat, župnik fra Ante, donačelnik Tino Pranić i fra Ivan Čupić, ispred kapele Sv. Mateja.

Bor i jaslice u župnoj crkvi u Čvrljevu.

30 31

niti poniženje ili pak gubljenje do-stojanstva nego vršenje volje Božje. A služenje Bogu uvijek je čast a ne poniženje. Isto bi trebalo biti i u našem slučaju, zaključio je fra Ivica te pozvao nazočne da poput Mari-je služe Bogu služeći drugima, da stave svoj život, svoje vrijeme i svo-je talente Bogu na raspolaganje, a

On će zasigurno znati upotrijebiti sve navedeno na korist braći ljudi-ma i na rast Njegova Kraljevstva.

Na kraju misnog slavlja žu-pnik fra Ante je zahvalio propo-vjedniku i bogoslovima te čestitao svima svetkovinu Imena Isusova. Nakon proslave u crkvi slavlje se nastavilo za bratskim stolom u žu-pnoj kući u Čvrljevu. (D.Z.S.)

BLAGOSLOV STIJEGA U CRKVI SV. MARKA U VINOVUNovu i lijepu zastavu sv. Marka i sv. Jelene darovali su

Ivan i Ivanka Grbeša iz Vinova Donjeg.

Na blagdan sv. Marka u četvrtak 25. travnja, u

Vinovu sv. misu s procesijom pred-vodio je fra Ante Jurić u suslavlju župnika fra Ante Jurić Talaje. Prije mise blagoslovljen je novi stijeg sv. Marka i sv. Jelene Križarice. Križ je u procesiji nosio Ante Gotovac.

Fra Ante je tom prigodom kazao: ”Uvijek je lijepo čuti da župljani osjećaju za potrebe svoje Crkve. Ivanki i Ivanu, iskreno i od srca hvala i Božji blagoslov po zagovo-ru sv. Marka i sv. Jelene”.

Župnik fra Ante i propovjednik fra Ante Jurić.

Vjernici u procesiji.

U procesiji kip sv. Jakova nosili su: Ante Matas, Nikola Matas...

Lijevo: Marko i Jozo Matas, a križ u procesiji nosi Tonko Matas.

32 33

KLADNJICE ”BUDITE IZVOR ŽIVE VJERE”

Blagdan sv. Filipa i sv. Jakova, mlađega, apostolâ

Svečanim misnim slavljem u Kladnjicama je, 1. svib-

nja, proslavljen blagdan sv. Filipa i sv. Jakova, mlađega, apostolâ, zaštitnika sela. U prepunoj crkvi, svečano misno slavlje s procesijom oko crkve i groblja u 10.30 sati, predvodio je fra Ante Jurić u su-slavlju župnika. Tijekom procesije i misnog slavlja pjevale su se pri-

godne molitve i litanije pod vod-stvom fra Ante Jurića.

Uz više od stotinjak Kladnji-čana i njihovih gostiju svečanoj euharistiji nazočili su vjernici iz Utora, Vinova, Čvrljeva i Divoje-vića, kao i ostalih sela iz Dalma-tinske zagore.

U prigodnoj propovijedi fra Ante je govorio o važnosti Crkve za povijest Kladnjica i za život sva- kog vjernika. Nadalje govoreći o

životu dvojice apostola sv. Filipa i sv. Jakova, istaknuo je, kako je Cr-kva mjesto i znak Božje nazočnosti među nama. Crkva povezuje Nebo i naša srca. Naglasivši važnost mo-litve u obitelji: „Koliko je samo

molitva vaših djedova i baka ukle-sano u ovaj tvrdi kladnjički kamen te kad vas danas vidim u ovolikom broju okupljene, držim da su vaši pređi ponosni na vas što nastav-ljate održavati i živjeti ono što je i njima bilo najsvetije. Istaknuvši da

Fra Ante uz prizor Isusova uskrsnuća.

U procesiji Marko Matas, Marko Penga i Marko Baran.

Predvoditelj misnog slavlja fra Ante Udovičić.

34 35

je svaki čovjek hram Božji i da tre-ba bit čvrst u vjeri te životom svje-dočiti, poput ove dvojice svetaca, zaštitnika umirućih koje ovdje da-nas zajedno častimo, te je poželio okupljenim vjernicima da ova nji-hova crkva nikada ne umre i neka im i nadalje bude izvor žive vjere, gdje će izgrađivati sveti hram svoje duše, kojoj temelj treba biti Krist. Stoga se svakodnevno utječimo

ovoj dvojici zaštitnika i ljekarnika duše, koji su zaštitnik brojnih crkava diljem svijeta.“ - poručio je fra Ante.

Na kraju mise bio je blagoslov s Presvetim Oltarskim Sakramen-tom, popraćen pjesmom i molitvom.

(D.Z.S.)

VINOVO: SVEČANO PROSLAVLJEN BLAGDAN SV. ANTE

U Vinovu, u četvrtak, 13. lipnja, u 10.30 sati, sve-

čano je proslavljen blagdan sv. Ante. Na svečanom slavlju koje je predvo-dio fra Ante Udovičić, župnik Gospe od Zdravlja u Splitu u suslavlju s fra Josipom Gotovcem, ekonomom, Franjevačke provincije Presvetog Ot-kupitelja iz Splita, župnikom Čvr-ljeva fra Antom Jurić Talajom i don Vjekoslavom Pavlinovićem, tradicio-nalno se okupilo mnoštvo vjernika iz svih okolnih mjesta Dalmatinske Zagore i cijele župe Čvrljevo, kako bi proslavili blagdan sv. Ante.

Evanđelje čitao fra Josip Gotovac.

Vjernici u procesiji oko crkve.

U procesiji kroz groblje fra Josip, fra Ante Udovičić i župnik fra Ante.

U procesiji križ nosi Ante Gotovac.

36 37

Fra Ante je u propovjedi ka-zao: „U tiskovini Slobodna Dal-macija, jučer sam pročitao kako su prvo mjesto u hrvatskom jeziku osvojili gimnazijalci iz pravoslovne škole. Ostao sam iznenađen tim vi-jestima. Neka, to je meni drago da su iz jedne hrvatske katoličke škole

nagrađena tri učenika… Ali, čo-vjek se mora zapitati, što se to do-gađa s našom katoličkom školom, s obitelji, s Crkvom, koja bi trebala biti predvodnica ideje hrvatskog naroda i hrvatskog jezika. Doista bi nam zborna molitva današnjeg Sveca trebala otvoriti oči, kakvi

smo u odnosu prema sebi, Crkvi i svomu narodu i jeziku. Bog nam je darovao ovaj prostor. Dao nam je Hrvatsku. Ali čini mi se kako zaboravljamo što je nama važno, a

to je dar života, dar vremena, dar prostora, dar jezika. I nije se do-bro kockati tim darom…“, - poru-čio je fra Ante, zapitavši se: „Je li ispunjavamo svoju ulogu u onim

U procesiji Ivan Gotovac, Marko Vukava, Nikola Grbeša, Petar Baričević i drugi.

Fra Ante Jurić predvodio je misno slavlje s procesijom u zajedništvu sa župnikom fra Antom Jurić Talajom.

Petra Plazonić.

38 39

darovima koji su nam dani? Kao, na primjer, dar hrvatskog jezika (kojega se mi stidimo i dovoljno ne njegujemo)? Kod nas je sve pod-ložno strancima i time izigravamo i dar darovanog prostora. I svaki nas vjetar goni kako hoće… Težak je osjećaj koji je nakon Domovin-skog rata ušao u naš narod, a to je strah i nepovjerenje. Bez obzira što se događalo, osnovna stanica druš-tva i Crkve trebala bi biti obitelji. Tražimo od Boga koji nam je da-rova sv. Antu kao zagovornika da uz njegovu pomoći kršćanski ži-vimo. Zapitajmo se, je li na prvo mjesto stavljamo svoje želje, ili na prvo mjesto stavljamo naglasak - biti bolji Kristov učenik. Je li nas

danas ovdje veže baš kip sv. Ante, ili nešto više, Krist i euharistija? Tko ne blaguje moje tijelo i krv, nema mjesta sa mnom. Upitajmo se što znači sakrament posegnuti? To znači znati, komu i čemu ja pri-sežem kod primanja hostije. Zapi-tajmo se tko je katolik i tko blaguje Tijelo Kristovo? Krist nam je dao Domovinu i po toj Domovini, ču-vajući, njegujući i izgrađujući je, ući ćemo u vječnu Domovinu,“ - kazao je fra Ante Udovičić.

Na kraju sv. mise bio je bla-goslov s Presvetim Oltarskim Sa-kramentom te blagoslov djece i ljiljana, uz tradicionalni običaj da svako dijete na dar dobije blago-slovljeni ljiljan. D.Z.S

SV. IVAN KRSTITELJ ZAŠTITNIK DIVOJEVIĆA

Svečanom misom Divo-jevićani su u svojoj crkvi

sv. Ivana Krstitelja proslavili u po-nedjeljak, 24. lipnja u 10.30 sati, blagdan rođenja svog nebeskog zaštitnika.

Misno slavlje s procesijom predvodio je fra Ante Jurić u suslav-lju župnika fra Ante Jurić Talaje.

Fra Ante je govoreći o sv. Iva-nu Krstitelju i njegovoj povijesnoj ulozi spasenja posebno istaknuo da Crkva slavi samo rođenje jed-

Antea Vicković.

Stijeg sv. Ivana Krstitelja u procesiji nosi Željko Bogić; uz njega kćer Ivana i unučad: Veronika, Marko i Ivan.

Sliku u procesiji sv. Ivana Krstitelja nosi Ivan Bogić.

Križ u procesiji nosi Petar Baričević.

40 41

nog sveca (osim BDM) a to je sv. Ivan Krstitelj. On jedini ima dva blagdana. U srednjem vijeku, nje-gov blagdan zvali su „Ljetni Bo-žić“…

Sv. Ivan zaštitnik je pjeva-ča, kožara, pastira… i njemu se utječu bolesnici pogođeni raznim nevoljama. Stoga nam je posebno danas obratiti se sv. Ivanu da nam izmoli milost kod Isusa, kako bismo ga bolje upoznali, ljubili i slijedili i jednom došli u radost Božju.“ – poručio je fra Ante.

D.S.

Biskup s Ekonomskim i Pastoralnim vijećem ispred župne kuće u Čvrljevu.

Fra Ante i biskup u razgovoru ispred crkve u Čvrljevu.

Vjernici u narodnim nošnjama dočekali biskupa u crkvi Imena Isusova.

42 43

ŽUPU ČVRLJEVO POHODIO BISKUP TOMISLAV ROGIĆ

Mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski, u ne-

djelju 7. srpnja pohodio je župu Čvrljevo. Pohod je započeo u jutar-njim satima dočekom biskupa u žu-

pnoj kući u Čvrljevu, gdje se sastao s ekonomskim i pastoralnim vijećem, gdje je izvješćen o stanju u Župi koja broji oko tristo vjernika, a ci-jeli Unešićki dekanat oko tri tisuće.

Biskupu je u prigodi pasto-ralnog pohoda ovoj prostranoj župi riječ dobrodošlice uputio žu-pnik fra Ante Jurić Talaja, u ime

svih župljana i onih razasutih po Splitu, Kninu, Kaštelima, Solinu, Šibeniku i po cijeloj domovini i svijetu, kazavši:

Potom je Tomislav Rogić, bi-skup šibenski, sa župnikom fra An-tom Jurić Talajom krenuo u župnu crkvu Imena Isusova, gdje su ga

okupljeni vjernici iz ove prostrane župe radosno dočekali jer je tu bio središnji dio pastirskog pohoda, misno slavlje u crkvi Imena Isusova.

44 45

Dragi oče biskupe!Dragi naš pastiru Tomislave kojemu je Krist povjerio ovu službu!U prigodi Vašeg pastoralnog pohoda našoj prostranoj župi čast

mi je pozdraviti Vas i zaželjeti Vam dobrodošlicu u ime svih naših župljana po svim pripadajućim selima naše župe, i razasutih po Splitu, Šibeniku i po drugim dijelovima Domovine i svijeta.

Činim to na osobit način u ime ovdje nazočnih župljana koji su se odazvali na misni i molitveni zov zvona sa svih pet naših zvo-nika. Njih svih pet u znaku su slavljenja i davanja hvale Presvetom Imenu Isusovu iz naslova naše župe ovdje u Čvrljevu. Iz nepresuš-nog izvora Presvetosti Imena Isusova – sva sveta imena svih naših crkava primaju svetost: sveti Ivan Krstitelj iz Divojevića; sveti apo-stoli Filip i Jakov iz Kladnjica; sveti Mihovil arkanđel iz Utora i sveti Marko evanđelist iz Vinova.

Svi naši sveti zaštitnici – danas su i svaki dan i Vama i nama uzori i zagovornici. Zovu nas i upućuju na vjernost Presvetom Ime-nu Isusovu. Jer „nema uistinu – kaže nam sveti Petar u prvim dani-ma Crkve – pod nebom drugog imena danog ljudima po kojemu se možemo spasiti“ (Dj 4, 12).

U njegovu Imenu, koje je „Ime nad svakim imenom“ – sva naša krsna imena nose u sebi njegovu spasiteljsku snagu. Uvode nas u otajstvo spasenja po njegovoj muci, smrti i uskrsnuću.

Dragi oče biskupe! Dragi naš pastiru Tomislave! Vama je Vr-hovni Pastir i Svećenik Isus Krist povjerio brigu za svoj narod u ovome dijelu naše Domovine. Poslao Vas je k nama da budete s nama i među nama; da ne budete kao gost, nego kao otac i brat, kao svoj sa svojima.

Hvala Bogu koji će nas danas, preko Vaših ruku i preko Vaših usta, pohoditi i nahraniti svojom Riječju i najvećim svojim Darom – Isusom Kristom pod euharistijskim prilikama Kruha i Vina. Bu-dite blagoslovljeni u Imenu Gospodnjem! Budite okrijepljeni u tije-lu i duši po Duhu njegovu za Vaš današnji pohod te za sve buduće pohode diljem naše drage Biskupije.

Uključite u sv. misnu žrtvu sve što ćemo prikazati u skrovitosti naših srdaca da bi nas Bog mogao preobraziti na svoju sliku!

Dobro nam došli!

Dragom Bogu hvala na prigodi, što nas, evo, naš biskup pohodi.

Naše srce danas jače lupa, dok čekamo našega biskupa.

Ajmo braćo, složno zapivajmo i biskupu srčan pozdrav dajmo.

Hvaljen Isus! Ti božji pastiru, čekamo te; učvrsti nam viru.

Jer nemamo baš često priliku, pružit ruku božjem namjesniku.

Drago nam je što si među nama, voljeli bi da ostaneš s nama.

Čekamo te ko „stado“ pastira i „čobana frulu da zasvira“.

Mi smo ljudi iz kršnoga kraja, držimo se starih običaja.

Volim zemlju Hrvatsku, čuvam običaje, neka tako do u vječnost traje.

Mi smo ljudi s krša i kamena, a šport nam je „kamena s ramena“.

Potežemo „kukice i klipa“, oj Zagoro postojbino lipa.

Naši pređi pomno te čuvali, u nasljeđe nama su te dali.

Važan alat mašlin i motika, „glavna hrana“ krumpir i raštika.

Pored toga kupus i ljutika, glavni alat ralo i motika.

Što još, ovdje, ima osim toga? Čvrsta vjera – ufanje u Boga!

Bogu hvala, u našeg biskupa, isto tako u vrijednog župnika fra Ante.

Koji no su sebe žrtvovali, da bi nama „prosvjetljenje dali“.

Ne štedeći truda ni vremena, da „Riječ Božja“ dopre „do Kamena“.

Mons. Tomislavu Rogiću u crkvi u Čvrljevu

Potom je biskupa Tomislava, u ime cijele župne zajednice pje-smom pozdravio žu-pljanin Pero Matas iz Kladnjica.

Biskup šibenski Tomislav Rogić u crkvi Imena Isusova.

Misno slavlje predvodio je mons. Tomislav u suslavlju fra Ante Jurića i župnika fra Ante u crkvi Imena Isusova.

Marko Božić Pavletić, Ivanov. Tea Božić.

46 47

A prigodno se obratio i biskup Tomislav Rogić koji je vjernicama objasnio što je to pastirski pohod biskupa. Pastirski pohod prigoda je

da se bolje upoznamo, da se zajed-no Bogu molimo, i da jedni druge u vjeri učvrstimo. - bio je to uvod u svečano euharistijsko slavlje.

”Svako vrijeme nosi svoje bre-me. Okolnosti se mijenjaju, život se mijenja, ali Riječ Božja ostaje. Ona nas nadahnjuje i u njoj tra-žimo što nam to Bog progovara za nas, za naše doba u kojem Bogu vjerujemo, za dobra Bogu zahva-ljujemo i njegovu se spasenju na-damo“, kazao je na početku pro-povijedi biskup Tomislav Rogić. Nadalje istaknuvši kako su potre-be i današnjeg svijeta za duhom, za nutarnjim ispunjenjem velike, a malo je onih koji nude istinski dobre sadržaje. „Preplavljeni smo

“lakim” ponudama koje čovjeku nude užitak i varljivu sreću – na brzinu. Malo je istinskih putoka-za. Čovjek lako krene širokim i ravnim putem, ne gledajući kamo on vodi. Teže nas privuku uske i krivudave staze koje s naporom vode do vrhunaca. – Govorim sli-kovito, ali se nadam da me razu-mijete: Lakše nam je svima izabra-ti lakši put, ali to ne znači da je taj put uvijek i bolji. Rijetko je bolje ono što je lakše. Svi dobro znamo da ako u životu želimo nešto posti-ći to uvijek iziskuje napor, muku,

ustrajni trud. Upravo nas na to da-nas Isus poziva, da ne odustanemo u borbi za bolji svijet, za drugačiji svijet, da mijenjamo sebe, uvijek i uvijek na bolje. Ni od sebe ne smi-

jemo odustati, pomiriti se sam sa sobom i reći: Takav sam i ne mogu biti bolji! To bi značilo predati se i pustiti da kola sama idu nizbr-do… Izazov je današnjeg vjernika:

Gabriela Božić Juras.

Vjernici u crkvi.

Dječica na misi.

48 49

Ostati pravedan, ustrajno odu-ševljen za Krista Spasitelja, ostati svjedok Božje ljubavi i dobrote za čovjeka u ovome svijetu. Kušnje u kojima se nalazimo kao da traže iznova svjedočiti da je samo jedan Bog, stvoritelj i spasitelj po svome Sinu. Da čovjekov život dobiva smisao po vječnosti na koju je od

Boga pozvan. Svjedočiti da je Krist uskrsnuo, da je živ i da je s nama do svršetka svijeta. Iz toga proizla-zi živa želja biti pravedan, sačuvati poštenje (u svim odnosima, poslo-vima, životu), poštenje koje se tako jasno očituje u Isusovu zlatnom pravili: ne čini drugome što ne želiš da drugi učini tebi! Odušev-

ljeno svjedočiti svoju vjeru usprkos svim protivljenjima, vlastitim sla-bostima, drugačijoj logici svijeta koja se želi nametnuti kao jedina. Sačuvati čovjeka - sliku Božju, po Božjoj zamisli, usprkos onoj koja se nameće kao nova u nekoj apso-lutnoj slobodi novog određivanja što je dobro a što zlo. Kao da se svijet ponovno nalazi pod stablom spoznaje dobra i zla, i želi biti slo-bodan od Boga i sam sebi biti bog, odbacujući svaku zadatost, stvore-nost, odbacujući sam izvor života – Božju ljubav. Traje i ponavlja se prvi grijeh praroditelja: ne kako Ti Bože hoćeš, nego kako hoćemo mi, kako hoću ja. To onda ruši i sliku obitelji, stvara nerazumljive odnose u društvu i postavlja krivi cilj: trenutna i brzo ostvariva sreća ma kako kratko trajala i ma kako u tome prošao brat i sestra pored

mene. To su izazovi i kušnje (pro-goni) koji se nadvijaju na današnje kršćane: po osobnoj molitvi, po zajedničkoj molitvi u obitelji, po čitanju Božje riječi – katoličkog tiska, po sakramentalnom životu – ispovijedi, nedjeljna sveta misa, nesebično učinjena dobra djela drugima. Po nedjeljnoj svetoj misi čuva se zajedništvo obitelji, one rodbinske, krvne, ali i one vjer-ničke župne obitelji po kojoj pri-padamo Crkvi – Božjem narodu oko kojeg Gospodin bdije, jer smo ovce paše njegove.“

Vjernicima je savjetovao kako uzeti križ na se i ići Kristovim sto-pama praštanja, darivanja, poma-ganja, žrtve i odricanja za ljubav brata čovjeka je Isusov plan. „To je Isusov put i križ kojim nam je ići i kojeg nam je nositi ako doista želimo biti njegovi sljedbenici, ako

S. Benedikta Gotovac i s. Zdravka Milić na ulazu u crkvu u Čvrljevu.

Biskup Tomislav pred ulazom u crkvu Imena Isusova.

Vjernici ojkavicom pozdravili Biskupa nakon mise.

I zadiplilo se u čast Biskupova pohoda.

50 51

doista želimo živjeti blagoslov i jednom zauvijek vječnu sreću. Gu-biti svakodnevno dio sebe darujući ga drugima. Otkidati od sebe sva-kodnevno svoja sebična nagnuća, jednostavno gubiti vlastiti život da bi ga drugi imali“, poručio je

između ostaloga vjernicima u Čvr-ljevu biskup Tomislav Rogić.

Misno slavlje uzveličao je župni zbor predvođen Radojkom Božić a za orguljama je bio Mirko Jurić.

D.Z.S.

Nakon svete mise, vjernici i župnik Čvrljeva upriličili su ispred župne crkve, za Biskupa, kulturno-umjetnički program gdje su ga pje-

smom svečano dočekali pjevajući biser dalmatinske zagore ojkavicu te svirajući diple, frulu i hrmoniku. Slijedilo je i jedno iznenađenje koje

SVEČANI ISPRAĆAJ BISKUPA NAKON MISE PRED CRKVOM U ČVRLJEVU

Biskupa dočekala kočija kojom je upravljao Slavko Penga iz Kladnjica. Bajkeri na motorima prate Biskupa u kočiji.

Kočija s biskupom u pratnji bajkera.

52 53

su župljani zajedno sa župnikom priredili mons. Tomislavu Rogiću. Ispred crkve ga je dočekala kočija s konjima kojima je upravljao Slavko Penga iz Kladnjica i buduća uzda-

nica dječak Marin Ćudina rodom iz Bristivice, te su mons. Tomislava Rogića zajedno sa župnikom fra An-tom Jurić Talajom i fra Antom Juri-ćem odvezli kočijom u župnu kuću.

Kočiju s konjima su ispratili i bajkeri na 60-ak motora iz cijele Splitsko-dalmatinske županije, predvođeni

(Vuk samotnjak). Bio je to neza-pamćeni događaj za župu Čvrljevo i za mons. Tomislava Rogića.

Ispod stoljetnog hrasta Biskup s bajkerima Vuk samotnjak. Bajkere je okupio bajker Ivan Omelić Dujin iz Kladnjica.

Vozači: Slavko Penga i Marino Ćudina u razgovoru s Bisku-pom ispred župne kuće.Biskup je nakon vožnje u kočiji kazao: „Ovo je za mene prvi put u životu, ovako nešto“. Potom im je Biskup u znak zahvalnosti daro-vao krunice.

54 55

Srdačna dobrodošlica Biskupu u dvorištu ispred župne kuće

Pozdravljam sve vas ovdje skupa a posebno našega Biskupa.Dobro došli oče Tomislave, u Čvrljevo među ljude prave.Malo nas je al' smo čvrstog kova, to su geni naših pradjedova.Vjerni Bogu a i rodnoj grudi, Bog je pravi, varaju se ljudi.Al' na žalost nije dobro stanje, svakog dana ima nas sve manje…

Biskup s vjernicima i župnikom u crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Divojevićima.

Biskup s vjernicima i župnikom u crkvi Sv. Filipa i Jakova u Kladnjicama.

Divojevićani Biskupu uručili zahvalnicu sa slikom crkve Ivana Krstitelja.

56 57

BISKUP OBIŠAO CRKVE U DIVOJEVIĆIMA, KLADNJICAMA, UTORIMA ,VINOVU I

KAPELU SV. VINKA PAULSKOG

Biskup je nakon ručka pre-gledao žuni ured i knjige

te je sa župnikom krenuo u selo Divojeviće, u crkvu sv. Ivana Kr-stitelja, gdje ga je radosno dočekalo oko tridesetak vjernika predvođeni

crkovinarima Željkom Bogićem i Petrom Baričevićem. Tu je mo-lio za sve pokojne koji počivaju na mjesnom groblju te je posjetio kulturni dom. Zatim je pohodio crkvu Sveti Filip i Jakov, mlađi,

apostol, u Kladnjicama, gdje su ga dočekali Kladnjičani predvođeni crkovinarom Stipanom Baranom. Nakon toga je u Utorima poho-dio crkvu Sv. Mihovila, arkanđela, gdje su vjernici u Njegovu čast pri-

redili „stol s domaćim poslastica-ma“. Potom je pohodio crkvu sv. Marka, evanđelista u Vinovu. Na svakoj crkvi slavila su zvona koja su Biskupa pozdravljala i otpozdrav-ljala na dolasku i odlasku, kao što

Utore: Biskup u razgovoru sa mladim bračnim parom Antom i Marijom Milić koji očekuju prinovu; župnik fra Ante, Dinko i Neda Milić.

Biskup s vjernicima i župnikom ispred crkve Sv. Mihovila u Utorima.

Biskup s vjernicima i župnikom ispred crkve Sv. Marka u Vinovu.

Vjernici u Utorima priredili domjenak za Biskupa.

58 59

reče fra Ante u svojoj pozdravnoj dobrodošlici izrečenoj u ime svoje i u ime svojih župljana „ koji su se odazvali na misni i molitveni zov zvona sa svih pet naših zvonika“. Svugdje su ga s radošću dočeka-li okupljeni vjernici, te se nakon

kratkog susreta u svakoj crkvi po-molio za sve pokojne. U Čvrljevu ga je s vjernicima dočekala s. Ti-hoslava Božić, fra Ivan Novaković i remeta Dujo Perajica. U Utorima s. Zdravka Spomenka Milić, a u Vinovu s. Benedikta Gotovac.

S. Zdravka Milić, biskup Tomislav i s. Benedikta u Vinovu u Gotovcima.

Biskup i fra Ante ispred kapele Sv. Vinka Paulskog.

60 61

Zatim je Biskup posjetio brojnu obitelj s. Benedikte Goto-vac u Vinovu, gdje su ga s ra-došću ugostili. Potom je biskup

kao posljednje odredište župe Čvrljevo pohodio i kapelu Sv. Vinka u Vinovu.

Dragica ZELJKO SELAK

Predmet: Osvrt na Pastirski pohod župi Imena Isusova – Čvrljevo

U nedjelju, 7. srpnja biskup Tomislav Rogić pohodio je župu Imena Isusova, Čvrljevo kojom upravlja župnik fra Ante Jurić Talaja. Pohod je za-počeo susretom sa članovima župnog vijeća, najbližim suradnicima iz svih pet filijala u župnoj kući u Čvrljevu u 9.30 sati. Nakon jednosatnog otvo-renog razgovora o prilikama u župi uslijedile su pripreme za svetu misu u 11 sati. Svečanoj svetoj misi nazočilo je dvjestotinjak vjernika. Biskupa je na početku mise pozdravio župnik fra Ante, a u ime župljana to je stihovi-ma učinio pjesnik Pero Matas. U homiliji biskup Rogić je pojasnio svrhu pastirskog pohoda: međusobno ohrabrenje u vjeri i ustrajnosti u molitvi tumačeći Božju riječ ove nedjelje. U evanđelju Isus šalje svoje učenike kao janjce među vukove, a to znači da se zlo može samo dobrom pobijediti.

Nakon svete mise oko crkve orila se pjesma, ojkalica skupina u na-rodnim nošnjama. Od crkve do župne kuće svećenike i biskupa vozila je kočija, a pratili motoristi kluba Vuk samotanjak. Pred župnom kućom bi-skup je blagoslovio motoriste i poželio im sretne kilometre sigurne vožnje. Na bratskom ručku okupili su se gotovo svi svećenici Unešićkog dekanata.

Poslije ručka obavljena je vizitacija župnog ureda i matičnih knjiga i uslijedio je obilazak filijalnih crkava: Divojevići, Kladnjice, Utore i Vino-vo. Pred svakom crkvom župnika i biskupa dočekala je skupina vjernika iz sela te su zajednički izmolili molitvu odrješenja za sve koji počivaju na groblju oko crkve. Kratko druženje, razgovor i fotografiranje za uspomenu bilo je kod svake crkve.

Pastirski pohod zaključen je radosnim druženjem u obitelji Gotovac u Vinovu iz kojeg potječe nekoliko redovnika i redovnica. Na rastanku žu-

Biskupa Jeronima Milete 2A, 22000 ŠIBENIK, Tel. (022) 311-333, fax. 312-620

Š I B E N S K A B I S K U P I J AD I O E C E S I S S I B E N I C E N S I S

Fra Ante Jurić Talaja Župni ured Imena Isusova

Čvrljevo, Mandarići 2 22323 UNEŠIĆ

Br.: 323/2019 Šibenik, 10. srpnja 2019. godine.

Suzana Baran.

Predvoditelj misnog slavlja fra Ivan Lukač.

62 63

pnik, biskup i najvjernija pratnja pohodili su kapelicu sv. Vinka Paulskog. Župa Čvrljevo broji nešto manje od tristo vjernika.

Župniku fra Antu Jurić Talaji iskrena zahvalnost na odlično organi-ziranom pastirskom pohodu i animiranju vjernika za ovaj događaj. To je bilo vidljivo na svakom koraku i kod svake crkve.

Od zapažanja prigodom pastoralnog pohoda izdvojio bih da su žu-pne knjige redovito vođene, da su sve crkve u dobrom stanju, obnavljane i održavane. U nekim crkvama bit će još radova na popravku preslice ili uređenju krova kad za to bude mogućnosti.

Vidljiva je briga Župnika za povjerene vjernike. Svake nedjelje u župi se slave tri svete mise prema ustaljenom rasporedu. U župnoj crkvi u Čvr-ljevu svake nedjelje, a u ostalim filijalama svake druge nedjelje. Detaljniji podaci u župi vidljivi su iz poslanog Zapisnika za Pastirski pohod. Proble-matika župe je ista kao i ostalim župama Zagore. Koliko ćemo još izdržati i do kada će nas biti. O tome razmišlja oko 300 preostalih stanovnika. Vjeruju da ih barem Crkve neće napustiti po nazočnost svećenika u nji-hovoj župi. Pogled u budućnost može biti samo molitva za pomlađivanje stanovništva i čuvanje poklada svete vjere.

Župniku fra Anti iskrena hvala i velika zahvalnost za svaki uloženi napor u pastoralu, u slavljenju svetih sakramenata i cjelokupnoj brizi oko crkvenih objekata. Neka vas dobri Bog uzdrži u zdravlju i svakom dobru.

+ Tomislav Rogić, šibenski biskup

Kad bih se još jedanput rodio, opet bih izabrao zvanje ili svećenič-ko ili poljodjelsko. Tu je čovjek nekako najbliži Bogu. Gledajte seljake: muče se i rade, ali vide kako su u svemu ovisni o Bogu. U prirodi ga nalaze. Tu gledaju njegove tragove. (…) a onda, tko se danas trajno i uspješno odupire ideji komunizma i to bezbožničkoga socijalizma? Svećenik i seljak.

Blaženi Alojzije Stepinac

U Kladnjicama, u Župi Imena Isusova, Čvrlje-

vo, u Šibenskoj biskupiji, proslav-ljen je blagdan sv. Jakova, u četvr-tak 25. srpnja, svečanom misom i procesijom oko mjesnog groblja, u 10.30 sati, koju je, u crkvi sv. Filipa i Jakova, predvodio župnik Kljaka fra Ivan Lukač u suslavlju fra Ante Jurić Talaje, župnika Čvrljeva. U prepunoj crkvi vjernika i hodoča-snika iz cijele Župe Imena Isusova, koja se sastoji od pet mjesta Čvr-ljevo, Divojevići, Kladnjice, Utore

KLADNJICE: ”ŽELE LI HRVATI ŽIVJETI TREBA SE VRATITI SV. MISI!”

Proslavljen blagdan sv. Jakova, starijeg

Slavko Radanović pok. Ante i Ivan Kalaš pok. Joke.

Baka Nevenka s unukama Petrom i Sarom i fra Ante.

Paula, baka Nevenka i Sara Puhač, Ameli Diklan, Ena

Crljenak i Rita Diklan.

64 65

i Vinovo, nazočila je i s. Antonija Šilović, rodom iz Kladnjica.

Propovjednik je u svojoj pro-povijedi, govoreći o sv. Jakovu, koji je prvi dao svoj život svjedo-

čeći Isusa, govorio o duši, te je između ostaloga istaknuo, kako je važno u životu oprostiti onima koji te povrijede (članovima obi-telji, prijateljima, suradnicima na

poslu, braći u za-jednici ...) i tog se negativnog breme-na treba osloboditi jer se jedino tako može ozdraviti i jedino tako naša duša može funkci-onirati… Zapitajte se kakva je vaša duša? Sve stoji u duši i srcu. Vi naj-bolje znate što vas sve muči? Stoga su ispovijed, sveta misa i pričest, sa-krament susreta s Bogom. Predajte sve te svoje muke, brige, nevolje Bogu i vidjet ćete kako će sve u životu biti bolje, kako će te biti zdravi ljudi… - poručio je fra Ivan, naglasivši kako se stalno pitamo, zašto nam je ovakvo društvo? Zato, jer smo se udaljili od Krista… A najveća karizma ljubavi je služenje, biti po-nizan i poslušan…, a ne težiti biti ovo ili ono, ministar, predsjednik … Ako naš hrvatski narod želi živjeti, naše se obitelji trebaju vra-titi svetoj misi. – poručio je pro-povjednik, koji je na kraju ispričao svoje svjedočanstvo kako je postao svećenikom. Potom je slijedio bla-goslov s Presvetim Oltarskim Sa-kramentom.

Fra Ivan Lukač i s. Antonija Šilović. Župnik fra Ante, Cvita Parčina ud. Luke i kći Jasna.

Zajedničko druženje nakon sv. mise u prirodi kraj crkve u Kladnjicama.

U procesiji na Gospu od Anđela, 2. kolovoza 2019., Gospin kip nose: s. Benedikta Gotovac, Milka Grbeša, Ana Gotovac i Ljuba Gotovac.

U procesiji križ nosi Ante Gotovac.

66 67

Nakon svete mise, prema tradicijskom običaju, bio je zajed-nički ručak svih vjernika i hodo-časnika, u parku prirode u blizini crkve, kojeg su priredili mještani

Kladnjica. A prirodni ugođaj je uljepšala i poneka ojkavica, biser kulturne baštine, Dalmatinske Zagore.

Dragica Zeljko Selak

VINOVO: GOSPA OD ANĐELA

Foto: Ivan GOTOVAC

Križ su u procesiji nosili: Željko (Božić) Petričević

i Ante Juras.

68 69

BLAGDAN VELIKE GOSPE – ČVRLJEVO 15. KOLOVOZA 2019.

„O Marijo Majko! Evo nas k Tebi, grješni i vjerni, već tisuć ljeta…“

Na svetkovinu Velike Gospe, u četvrtak, 15.

kolovoza, svečano misno slavlje s procesijom u crkvi Imena Isusova u Čvrljevu, predvodio je don Luka Vrljičak, profesor splitske nadbi-skupijske klasične gimnazije Don Frane Bulić u suslavlju župnika fra Ante Jurića Talaje.

Don Luka je na početku sv. mise pozdravio sve vjernike po-zdravom kojeg mu je majka svo-jim mlijekom udahnula i kojim se pozdravljamo pri svakom susretu Hvaljen Isus i Marija, pozdravio je sve one koji su ostali kod kuće. Potom je svoju propovijed zapo-čeo upitom: „Je li vam lijepo kod drage Gospe?, te je nastavio „Otići

od Boga, slaviti Uznesenje i gledati što će biti sutra, znak je da srce nisi darovao Isusu. Stoga, neka ova da-našnja vrućina, ova pokora, bude pokora za ono što nije lijepo u tvo-me, ili mome životu, a sve ono što je u tvojim mislima, što si u srcu izrekao osjećajem, svojim životom pokaži.“ Zatim je kazao „Gdje je Bog na prvom mjestu, doći će i

Gospa na prvo mjesto i sve će doći na svoje mjesto. Gospa danas ide u pohod Elizabeti, koja je proglašava bla-ženom. Prva blažena, Majka Isusova i Majka moja i tvoja. U pozdra-vu Mariji ide i pozdrav Spasitelju našemu Isu-su Kristu, Otkupitelju svijeta i čovjeka… Pred nama je danas vjerovati da je Gospa s dušom i tijelom, zajedno sa svo-jim Sinom. Zajedno će nas čekati do uskrsnu-ća.“ Govoreći o važno-sti Gospe Marije u na-šem životu, istaknuo je tri najvažnija upita koja vjernik treba sebi posta-viti vezano za Mariju, a to su: kako je otkriti u svom životu, te što to Marija znači u našem

70 71

životu i kakav sam danas u svo-joj vjeri. Sinko vjeruješ li u Boga? Kako će to biti?, - Marija pita. Bogu je sve moguće, odgovorio je anđeo. Zatim je naglasio da je danas sve izjednačeno i ljudski odnosi i obi-telj, materijalizirani i relativizirani te da prevladava hedonizam i rela-tivizam koji nas je odmaknuo od svega onoga što je bitno. „A to je biti Božji i biti Marijin. O Mari-

jo Majko! Evo nas k Tebi, grješni i vjerni, već tisuć ljeta…“ Govoreći o vjer-nosti Bogu, kazao je da često čuje psovku te da bi volio da ista iščezne i da se ljudi vrate vjer-nom služenju Bogu koji nam je dao sakramente i nedjelju, kada svaka kršćanska obitelj treba slaviti svetu misu. „To neka nama bude misao vodilja. Stoga se zapi-taj kako je slaviš? Je li ti prošla nedjelja da nisi bio na misi? Našim djedovi-ma nedjelja je bila mjesto - oltar otkupljenja i susret sa živim Bogom gdje su nakon napornog posla u polju dolazili na nedjelj-nu misu u žulju i znoju lica svoga… Svi smo mi potrebnici. Daj mi Gos-pe snage da ne dvojim da je nedjelja susret s Bogom gdje zajedno molimo.” -

poručio je don Luka: „Nedjelju ne propusti. To je korijen na kojem se gradi budućnost obitelji i čovjeka, jer što će ti kuća ako si dušu izgu-bio.“ Na kraju je pozvao vjernike da zamole Gospin vapaj, da čuva ovaj kraj, ovu Biskupiju i ovu Do-movinu u zajedništvu. „Molimo danas za naše obitelji da budu ono što je Bog nakanio na prvoj strani-

ci Biblije, gdje čitamo, dvoje njih u Bogu bit će jedno. Kako se čovjek upleo i pao pod Napasnikom, sve se danas može, razbiti… Neka se u daru zajedništva rađa život, od začeća do smrti i neka obitelj bude prednositeljica života. Svjedoči

Boga, živi i moli da u tom zajed-ništvu saviješ obiteljsko gnijezdo i naviještaš Boga. Moli da Isus bude dionikom tvoje obitelji. Čuvaj za-povijedi pa te ni TV neće od Boga odjeliti. Budi strpljiva ili strpljiv prema starima i nemoćnima, ohra-bri mlade, bijah žedan i gladan, ti si pružio ruku i čašu vode mi udije-lio s ljubavlju. Vjerujem da ćemo mi prema Gospinoj Sinko trebaju Tebe, k svom Spasitelju i Otkupite-lju tražiti snagu u sakramentu po-mirenja. U milosnom daru opra-štanja Bog će nam darovati mir, Sinko trebaju tebe, da bi pronašli smisao života. Neka nam Gospa draga na nebo uznesena pomogne da u školi njene ljubavi živimo sva-kidašnjicu i neka nam Majka naše Prošlosti bude Majka Sadašnjosti i Budućnost, u Isusu Kristu. Amen!“

Misno slavlje uzveličao je župni zbor predvođen Radojkom Božić a za orguljama je bio Mirko Jurić.

D.Z.S.

Gospe Sinjska krunom zlatnomokrunjena što nas svelik tvoj gleda ozareni,i u ratnoj mraka Sjeni…!

Mirlih cvita kadulje icmilja – uza staze iuz hodočasne pute – odZavita virnog Puka…

Ti nas Majko i nadaljeprati, naš rod 'rvackijer baš ko jedna Duša bol svoju pati, guta…

Bog, Bog, Bog –i Hrvati!

Marijan Ivan ČAGALJ

GOSPI SINJSKOJ

72 73

UTORE GORNJE PROSLAVILE SVOGA ZAŠTITNIKA SVETOG MIHOVILA

U prepunoj crkvi sv. Miho-vila u Utorima, u nedje-

lju, 29. rujna, u 10.30 sati, svečanom misom s procesijom, koju je pred-vodio don Luka Vrljičak, pedagog u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu i već trideset i jednu go-dinu odgajatelj budućih svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije u suslavlju župnika Čvrljeva fra Ante Jurića Talaje i fra Ante Jurića, pro-slavljen je blagdan sv. Mihovila.

Slavlju su nazočili svećenik u miru don Ivan Džaja i s. Spomenka Zdravka Milić, akademska slikarica rodom iz Utora, te gradonačelnik Općine Unešić Živko Bulat i veliki broj vjernika, hodočasnika i župlja-na iz Divojevića, Čvrljeva, Vinova i Kladnjica, te brojnih vjernika koji su pristigli iz cijele Splitsko-makar-ske i Šibenske biskupije, a posebno

iseljenih mještana u Sedam Kaštela kraj Splita.

Don Luka je u svojoj homiliji pozvao vjernike neka da danas pred sv. Mihaelom spoznaju i otkriju što su, i tko su? „Odgovorite sami sebi, ne brzopleto, ne promišljajući, ne razmišljajući. Trebaš danas po-kušati i dati odgovor pred Bogom u svom zvanju, u svom poslanju, u svojoj službi, ti koji jesi, daj odgo-vor ponaosob: ima li itko u tvom životu tko priječi da Bog živi s to-bom i po tebi, onaj kojega je Mi-hael branio. „Nasta velika borba na Nebu“, kako što u čovjeku, tako i među anđelima, koji su duhovna bića, i imaju svoju službu, uvijek se pojavi „Ja bih“. Netko, „Ja bih! A što bi ti? Koliko nas ima: kao svećenik, roditelj, političar, mlađi, stariji, zreli, nezreli, koliko bi ih:

„ja bih“? Ali, dokuda nas je taj „Ja bih, i „Ja“, doveo? Doveo nas je do sebičnosti, do zatvorenosti. Kako nam danas Evanđelje zbori: „Lazar i bogataš“. Lazar mu je ime, i on je tim imenom kroz siromaštvo pro-šao i Bog ga je prozvao Lazarom i ime mu dao. A bogataš? On se iz-gubio, nema ga! Izgubio se jer ima pred sobom bogatiti se… Čime? Materijalnim? Ali što s time? Nije bogatstvo grijeh, nego što je iz toga

i što se s čovjekom događa? Za-tvara se čovjek, zatvara se i Bogu i čovjeku. Zato, kad imaš, neka ti ne zna ljevica što čini desnica, to su znali naši a vjerujem da će znati i vaši roditelji, to su nam prenijeli naši djedovi i bake… Sad dolazi novi val zapadnoga duha i smisla i polako materijalistički proživljava, doživljava ukazuje i pokazuje, to ti je najvažnije. I što bi ti razlučivao što ti je najvažnije i što nije, daj ti

Sestre Botić: Jelena, Anamarija, Gabrijela i Mihaela.

74 75

meni… Imamo, i imate, posljedicu takvih čina, no pred nama je onaj koji govori Tko je kao Bog, sv. Mi-hael, naš čuvar, zaštitnik zagovor-nik, on nam ukazuje i pokazuje… Često zaboravljamo, ne zbog staro-sti, mi zaboravljamo zbog TV, raču-nala da nas je Bog stvorio na svoju sliku. Danas pred sv. Mihovilom odgovori, kakva je tvoja slika pred čovjekom. Zašto pred čovjekom, jer on te vidi, a onda pred Bogom, kakvu si sliku donio/donijela pred svoju suprugu, ili supruga, dijete

ili djecu? Je li ta slika blijeda? Je li ta slika na oltaru? Je li slika obite-lji izgubljena, relativizirana? Možeš raditi što hoćeš?, upitao je okuplje-ne vjernike don Luka, poručivši im na kraju: “Bog je stvorio i Mihaela i Lucifera, ali pobijedilo je dobro nad zlim. Evo nam danas prigode reći; Bože tvoj sam. Arhanđeo Mihael ti danas kaže, ne boj se! Roditelju govori, svjedoči, jer zlo može doći s bilo koje strane. Stoga sam razlu-či, što je dobro i što je Božje, i to slijediti, a ono što nije dobro izbje-

gavaj…“ završio je svoju propovijed don Luka Vrljičak, na kraju riječi-ma „kako bi bilo lijepo danas, na ovom prelijepom proplanku, gdje si u žulju ruku svojih pošteno pri-skrbio, u ovoj prelijepoj Domovini svjedočiti, kako se poštenim radom može imati kruha i ruha, slaveći i čuvajući Boga. Stoga prihvati Do-movinu svoju kao svetu, kao temelj i tlo, na kojem si „svoj na svom“,

na kojem će Bog biti sve tvoje, tvoj početak i svršetak.“ poručio je pro-povjednik.

Tijekom mise župnik je krstio malu Emanuelu Barićević, a sv. misu uz orgulje uzveličale su svojim gla-som sestre: Jelena, Anamarija, Mi-haela, Gabrijela i Kristina Botić.

Na kraju misnog slavlja Pero Matas pročitao je svoju pjesmu sv. Mihovilu. (Z.S.)

Marija Gotovac ž. Ivanova, Draženka Grbeša, Ana Gotovac i Julija Grbeša.

76 77

Mihaele sveti, Arkanđele, zaštitniče naše „Karaule“, male crkve, na malom brdašcu, što je svima nama na srdašcu.

Zaštitniče vjernih Utorana i ostalih pridošlih sa strana, 1 da iskažu svu vjeru u Boga i u Tebe, zaštitnika svoga.

Zaštitniče sveg' što loše nije, te hrvatske vojske, policije. 2 Protivniče sveg što dobro nije i onoga tko se đavlu smije. 3

Ognjenog si zmaja pobijedio, ljutog zmaja, čak sa sedam glava, 4 ljutu zmiju na zemlju bacio, 5 nerođenog, tako si spasio. 6

Hvala Tebi Arkanđele sveti, za sve dobro što je na planeti. Hvala za rat, što na nebu biše 7 i što zmaja tamo nema više. 8

Molimo Te, sveti Mihovile, da utjehu pružiš nam i sada, da paklena, zlâ, opaka, vrata, vrata raja nikad ne nadvlada.

„Mijovile“, kako znamo reći sad pred Tobom „stojimo klečeći“, moleć' milost za grijehe svoje i za mlađe što još ne postoje.

Za sve one što će se roditi i hrvatsku zemlju baštiniti. Želim biti dionikom vjere i hrvatske zemlje baštinikom.

Znamo da je „desnica“ ti moćna, za đavla je ona mora noćna.

Mahni mačem i đavla uplaši, da on „Tvoje kršćane“ ne plaši.

Zahvalni smo, sveti Mihovile, za sva prošla, dobročinstva tvoja, samo nemoj dopustiti „zmaju“ da „pokuca“ on na vrata moja.

Zaustavi Mihovile zmaja i drži ga što dalje od mene, kao što u Otkrivenju piše, njega nema među nama više. 9

Zadrži ga što dalje mene, isto tako, braće i sestara, ne dopusti da dođe među nas, da prisustvom, zdrav duh nam razara.

Pokaži mu, sveti Mihovile, ko i prije što si pokazao, što on ima tražit među nama, tangente nam iste nisu bile.10

Znam, grješnik sam, sveti Mijovile, ko i mnogi drugi među nama, da spasimo, ovu, dušu svoju, Mijovile, Ti pomogni svima.

Pero Matas, 23.9.2019.

1 = hodočasnici2 = https://hr.wikipedia.org/wiki/Sve-ti_Mihael 3 = njegovi sluge 4 = knjiga Otkrivenja 12,35 = knjiga Otkrivenja 12,96 = knjiga Otkrivenja 12,4 7 = knjiga Otkrivenja 12,78 = knjiga Otkrivenja 12,89 = knjiga Otkrivenja 12,910 = različiti smjerovi i vjere

SVETOM MIHOVILU VINOVO: GOSPA RUŽARICAApostoli zamoliše Gospodina: „Daj nam više vjere!“

U nedjelju, 6. listopada 2019., (prema starom

kalendaru prva nedjelja u listopa-du), u Vinovu je proslavljen blag-dan Ružarice. Misa je počela u 10.30 sati. Na misi je sudjelovalo 50-ak vjernika. Obišašće i misu je predvodio i propovijedao župnik fra Ante, koji je između ostaloga u svojoj propovijedi kazao: „Dokle ću, Gospodine, zapomagati, a dati ne čuješ? Vikati k tebi „Nasilje!“ a da ti ne spasiš? (Hab 1,2). Bolno pitanje nepravde u svijetu tjera pra-vednika u očaj, gotovo da posum-

nja u Boga, zašto on to dopušta? U čemu je problem zla i nepravde u svijetu? U ljudskoj slobodi! Bog je dao čovjeku slobodu koju čovjek može zlorabiti za svoju sebičnost, za vladanje nad drugima, za zavist što i on ne može ono što mogu drugi - odatle zlo! A sve je to zbog manjka ili nedostatka vjere u Boga.

Učenici mole Isusa: „Učite-lju, umnoži nam vjeru!“ (L 17,5). Nisu molili Isusa: Pouči nas još više. Nego: „Umnoži nam vjeru!“ Vjera je nešto drugo i nešto više od vjerskog znanja i poučenosti.

Utore Gornje, 2. ožujka 2019. u crkvi sv. Mihovila obnovili bračno obećanje. Fra Ante je predvodio misno slavlje.

Vjenčani u Frankfurtu 18. 1. 1969. Vladimir drži Papin blagoslov za 50 g. braka. Na zamolbu župnika Sv. Otac papa poslao je svoj apostolski blagoslov.

78 79

Učenici polaze od toga da njihova vjera nije upitna, tobože oni imaju vjeru, samo bi željeli da im je Isus umnoži i osnaži. Iz Isusova odgo-vora dalo bi se zaključiti da oni uopće nemaju vjere. Jer kada bi imali imalo vjere, oni bi činili ne-moguće. Gospodin odvrati: „Ako zbilja imate vjeru koliko goruši-čino zrno, rekli biste ovom dudu: 'Iščupaj se s korijenom i presadi se u more' i poslušao bi vas. (Lk 17,5-6). Za Isusa ne postoji slaba i jaka vjera, već samo vjera i nevjera.

U čemu je tajna tog sitnog zrna gorušice? To malo zrno nosi u sebi veliku snagu iz koje će nastati veli-ko stablo. Tako i čovjek, ako ima zrno vjere, on će od te vjere živjeti: on će moliti, on će nedjeljom i blag-danom sudjelovati u svetoj misi, on će pjevati i čitati u crkvi, on će bli-žnjemu činiti dobro, a ne zlo.

Isus nije učitelj pravde i prava. On je učitelj ljubavi. Njegov zakon ima samo dva članka: ljubi Boga i bližnjega svoga! Bog hoće da mu budemo djeca. On nama ne pravi račune za svoje milosti, niti nam dopušta da mi njemu pravimo ra-čune za svoju vjeru i život po njoj.

Traži samo da ga volimo i da mu dopustimo da on nas voli.

Nije po zakonu ljubavi staviti križ ili lik sv. Ante u automobil i onda voziti neoprezno i nadati se da ti se ne može ništa dogoditi. Nije po zakonu ljubavi preporučiti se Gospi i ne učiti za ispite. Bog nije osiguravajuće društvo, ali je ipak naša sigurnost.

Sveučilištarka u vlaku: iz tor-bice joj ispade krunica. Ona se mirno prigne, uze je, poljubi je i ponovno je stavi u svoju torbicu: - To vi, kolegice, molite!? – upita je suputnik. – Dabome!, odgovori mu. – I onda na ispitima sve ko po loju…? – Ne! Za ispite ja naučim, a ima drugih stvari i potreba za koje molim! A kako mi i za što molimo?!

Nije teško uvidjeti kako po-slušnost Isusovoj riječi rađa rastom vjere i u apostola i u vjernika. Mu-drost Isusovih riječi iz današnjega Evanđelja jednostavna je: Vjera ra-ste ako ne gledamo na svoju male-nost, nego na Božju veličinu.

Bože, po zagovoru Gospe od Ružarja umnoži nam vjeru!“ – po-ručio je fra Ante na kraju propo-vijedi.

Stablo vjere naše treba počivati na zdravom korijenu, ako hoće-mo da donese plod. Vjera je korijen našeg života, koja nas čuva kroz bure i oluje. (…) Prava znanost dokazuje da Boga ima, a površna znanost zabacuje vjeru.

Alojzije Stepinac - iz propovijedi u Virovitici, 18. rujna 1936.

50 GODINA BRAKAIvka i Vladimir Melvan proslavili su pedeset godina

zajedničkog života

ZLATNI PIR

Vladimir i Ivka r. Grzan s kćerkom Aleksandrom i zetom Axelom Rudolph i unukama Anna, Zoe i Lena te župnik fra Ante.

Jakov Baričević, slavljenici Nikola i Slavka Baričević i slavkin brat Ivan Milić, koji je na slavlje stigao iz Australije.

Četiri brata i četiri jetrve: Ante i Vinka Baričević, Ana

i Jakov Baričević, Nikola i Slavka Baričević slavljenici,

te Mate i Mila Baričević.

80 81

Nakon velike pobjede kralja Kira, vladara Perzije, odvedeni su u rop-stvo ugledni knez, njegova žena i djeca. Kad su ih doveli pred vlada-

ra. Kir je upitao kneza: „Što ćeš mi dati ako te oslobodim?“ Knez je odgovorio: „Dat ću vam polovicu svega što posjedujem.“ A što ćeš mi dati ako ti oslobodim djecu?“ - nastavio je Kir. „Vaše veličanstvo, dat ću vam sve što posjedujem“.

Kralj mu je postavio slijedeće pitanje: „A što ćeš mi dati ako ti oslobodim ženu?“ Pogledavši onu koju je neobično ljubio, knez je bez oklijevanja odgovo-rio: „Ako mojoj ženi vratite slobodu, dat ću vam svoj život“.

Kir je bio toliko dirnut njegovom odanošću da je oslobodio cijelu obitelj bez ikakve naknade. Te večeri knez je upitao svoju ženu: „Zar nisi vidjela kako je kralj Kir lijep muškarac?“ „Nisam ga ni zamijetila“, odgovorila je. „Pa, draga moja, gdje su ti bile oči?“ – preneraženo je upitao njezin muž. Odgovorila je: „Oči su mi bile na onome koji je rekao da će dati svoj život za mene“.

Dragi vjernici! Gospodin Isus je položio svoj život za vas i mene. Iskupio nas je svojom dragocjenom krvlju i izbavio od osude vječnog pakla. Morali bi-smo neprekidno gledati samo na Njega! Ne dajmo se zavesti blještavilom ovoga svijeta. Radije recimo: „Oči mi promatraju samo onoga koji je položio svoj život za mene.“

Fra Ante Jurić Talaja

Nikola i Slavka Baričević r. Milić, vjenčani u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu 16. kolovoza 1969. god. Slavili u Utorima 16. kolovoza 2016. god.

50 GODINA BRAKASlavka i Nikola Baričević proslavili su pedeset

godina zajedničkog života - 16. kolovoza 2019. godine

ZLATNI PIR

82 83

25 GODINA BRAKAMarija i Ivan Gotovac

SREBRNI PIR

Marija i Ivan s djecom Josipom i Kristinom te s

ostalom obitelji.Fra Hrvoje Dragun, fra Jakov Begonja, slavljenici, te fra Marko Mrše.

Marija r. Grbeša i Ivan Gotovac, vjenčani u Kaštel Starome 22. 10. 1994. g. Slavili u Vinovu 3. 11. 2019. g. Slavlje predvodio fra Jakov Begonja.

KRŠTENI U 2019. GODINI

EMANUELA BARIČEVIĆ, kći Dariova i Mirjanina r. Prnjak; rođena u Splitu, 28. VI. 2019. - Utore, 29. IX. Kum: Ivica Duvančić.

MARIS BARAN, kći Tomislavova i Martinina r. Kalinić; rođena u Splitu, 23. XII. 2018.

Kladnjice, 3. III. Kuma: Marijana Radanović.

IVAN MILIĆ, sin Ante i Marije rođ. Žižić; rođen u Splitu, 14. IX. 2019. - Utore, 1. XII. Kum: Jure Leskur.

84 85

UMRLI U 2018. GODINI

UMRLI U 2019. GODINI

Petar Gotovac pok. Josipa, 6. prosinca,Mate Šilović pok Petra, 24. prosinca,Mara Grbeša udova Ivanova, 29. prosinca,Mara Čavka udova Dujina, 30. prosinca.

Josip Grbeša pok. Marka, 24. siječnja,Ante Ivić pok Mije, 25. siječnja,Cvita Grbeša udova Markova, 16. veljače,Ivan Božić Štulić pok. Ante, 17. veljače,Frane Matas pok. Tome, 28. ožujka,Slavka Glavić žena Ahmetova, 1. travnja,Iva Lilić pok. Ilije, 6. travnja,Ivan Vukava pok. Bože, 3. svibnja,Ivka Butorac r. Šilović, pok. Mate, 4. svibnja, Šimun Gotovac pok. Marka, 10. svibnja,Senka Milić žena Matina, 20 svibnja,Ivan Matas pok. Mate, 19. svibnja,Ika Grgurević udova Ante, 26. svibnja,Vinka Matas udova Antina, 30. svibnja,Petar Rošić pok. Ivana, 5. lipnja,Mate Matas pok, Ivana, 10. lipnja,Cvita Čogelja, pok. Marijana, 19. lipnja,Manda Milić žena Antina, 2. srpnja,Luca Baran udova Nikolina, 4. srpnja,Mate Božić Juras pok. Marka, 9. srpnja,Matija Matas udova Jurina, 20. srpnja,Ante Ivić pok. Ivana, 2. kolovoza,Branimir Božić-Štulić Brankov, 2. rujna, Ante Radoja pok. Lovre, 9. rujna,Ante Gotovac pok. Josipa, 18. rujna,Mara Božić Jandrić udova Ivanova, 25. rujna,Jakov Matas pok. Ante, 13. listopada,Slavko Šilović pok Nikole, 15. listopada,Marija Vukova udova Josipova, 1. studenoga,Mate Matas sin Nikolin.

IZ OBITELJSKOG ALBUMA IVICE I MIRANDE MILIĆ - GORNJE UTORE

Vjenčanje Valentine Milić, 7. IV. 2018. u crkvi Presvetog Srca Isusova na Visokoj u Splitu. Na slici: Otac Ivica, kćer Valentina, zet Petar Bašić, majka Miranda, sin Ante i zaručnica Maria.

Vjenčanje Ante Milića, 20. X. 2018. u crkvi Gospe od Otoka u Solinu. Na slici: Kći Valentina, otac Ivica, nevjesta Maria, sin Ante, u naručju nećak Nikola rođ. 23. VIII. 2018., majka Miranda i zet Petar Bašić.

Ja sam kruh živi koji je s neba sišao.Tko bude jeo od ovoga kruha, živjet će uvijeke. Kruh koji ću ja dati tijelo je moje – za život svijeta…

Iv 6,51

Cijeno neprocjenjivaO' Ti cijeno neprocjenjivavatrena čežnjo moga spasenja,što u grudima si od ljubavi bujala u smiraj ušla kad si se za nas prolila.

86 87

BRANIMIR BOŽIĆ - ŠTULIĆU SJEĆANJE

Branimir Božić-Štulić, ro-dio se 29. listopada 1991.

u Splitu, od oca Branka Božić-Štulić i majke Marije Božić-Štulić, rođene Bartulović, kao najstariji od troje braće (Ivana i Mate).

Kršten u siječnju 1992. u ka-pelici KBC Firule, pri crkvi Gos-pe od Pojišana u Splitu. Pričešćen u svibnju 2001. u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu. Krizman u svib-nju 2009. u crkvi Svete Obitelji u Splitu. Završio je srednju školu, ra-dio na brodu, 12. godina trenirao nogomet u NK Hajduk i NK Split.

Razbolio se u studenome 2017. od Ewingova sarkoma (karci-nom), liječio se, Splitu, Zagrebu, u Grazu i Beču u Austriji, u Budim-pešti u Mađarskoj (tri puta ope-riran), terapije je primao u Pavii i Milanu u Italiji.

Zbog visokih troškova lije-čenja, njemu i obitelji su novčano potpomogli: rodbina, prijatelji, kum, susjedi, mještani, kolege, žu-pnici, i svi drugi, dragi ljudi dobre volje, kojima se ovim putem od srca zahvaljujemo, kao i svim liječ-nicima i medicinskom osoblju.

Branimir je odgojen u vjer-ničkom duhu, a vjeru je iskreno izražavao, posebno prema Isusu Kristu iz kojeg je crpio snagu tje-kom bolesti. Također je rado odla-

zio na sv. mise i hodočastio u sveti-šta Šurkovac, Međugorje, Padovu, Mariju Bistricu, i dr. te se na druge načine povezivao sa raznim moli-tvenim grupama preko facebooka. Također je tijekom svoje bolesti poticao svoju obitelj i prijatelje na molitve za njegovo ozdravljenje.

Dana, 2. rujna 2019., okrije-pljen svetim sakramentima, nakon

teške bolesti, blago u Gospodinu, preselio se u Očev dom, u 28. go-dini života.

Sprovod i misu zadušnicu, 4. rujna 2019., u 16.30 sati, u crkvi Imena Isusova u Čvrljevu predvo-dio je fra Kristijan Kovačević i fra Ante Jurić-Talaja u suslavlju don Hrvoja Relje, don Marka Trogrlića i bogoslova fra Ivana Novakovića.

Dragi Branimire, hvala ti za sve lijepe trenutke koje si nam tije-kom svog kratkog, ali bogatog ži-vota darovao i potakao druge ljude na dobrotu i plemenitost.

Zahvaljujemo se na dostojan-stvu brojnih vjernika koji su ispra-tili našeg Branimira na posljednje počivalište na groblju u Čvrljevu. Hvala svima koji su ga tijekom bo-lesti obilazili i bili mu potpora.

Za njim vječno tuguju rodi-telji Marija i Branko, braća Ivan i Mate, baka Ana, stric Ivica s obite-lji, teta Mira s obitelji, ujac Ivan s obitelji, ostala rodbina i prijatelji.

Počivaj u radosti Gospodina svoga i Majke Marije, do ponov-nog susreta i zajedništva u ljubavi Trojedinog Boga!

Počivaj u miru Božjem, naš cvjetiću, naš anđele !

Obitelji naša iskrena sućut: članovi župnog pastoralnog i ekonomskog vijeća, fra Ante Ju-rić i fra Ante Jurić Talaja.

Križ nosi Mario Matas.

Križ nosi Jakov Vicković. Manda Matas.

88 89

Pisati, ne pisati, pitanje je sad. Da je dida Šekspir, ja bih bio mlad.

Plakat i plakat… Plakati ću vječno, stihove ću kantat u korito riječno.

Neka mi poteku od vijeka do vijeka; brijege nek odere, najdublja mi rijeka.

Svijetu nek žubori: „Tu mi vitez spava“. Smrtnik nek prozbori: „Vječna mu je slava“.

Letjeti i padati s visoka do dna,

Feniks pticom postati bez jave i sna.

Dida, nema više, međ živima nije! U daljini kiše, sunce nas ne grije.

Kako dalje pisat? Kako poći leć? Zašto dalje disat, kad će rana peć?!

Da mi se je sada, nikad ne probudit! Vidim svijet propada sve je za poludit!

„Pisati, ne pisati…“ Osta bez pitanja. Živjeti ne disati, dida, bez imanja!

DIDASuborcu Anti Iviću „Didi“

KRIŽNI PUT KLADNJICE 19. travnja 2019. godine

KROZ ŽUPUSJEĆANJE NA ANTU IVIĆA ”DIDA” VINOVO GORNJE, 1956. - 2019.

Pripadnik ratne 4. gardijske brigade

Obitelji iskrena sućut.Neka mu je laka Hrvatska

zemlja!

Mate KARADŽA

Stari krov, snimljeno na blagdan Velike Gospe 15. rujna 2019. godine.

Započela zamjena crijepa u listopadu 2019. a dovršena o blagdanu sv. Franje.

Novi luster u crkvi Imena Isusova.

Novi krov na crkvi Imena Isusova.

U posjetu fra Anti Jurić Talaji u župnoj kući. Ispred kapele Sv. Mateja.Dječica na biciklama Ana Božić, Kristijan i Lorena Božić-Brnić te

Marija Božić i Marina Božić-Brnić.

90 91

Novoprekrivena crkva Ime Isusovo u Čvrljevu.

SUSRET SA ŽUPNIKOM

Šetnja do župne kuće kod fra Ante

Jurića Talaje.Ana i Marija

Božić s fra An-tom u dvorištu,

ispred kapele Sv. Mateja.

Kod fra Ante Jurića Talaje u župnom dvorištu, ispred kapele Sv. Mateja.Fra Ante, Željko i Marina Božić-Brnić.

Divojevići - Vinka Bogić žena Marka i unuci: Mar-ko, Petar i Tomislav, 24. lipnja 2019. godine.

Divojevići - Željko Bogić, biskup To-mislav, fra Ante i Vinka Bogić, 7. srpnja 2019. godine.

Divojevići, 7. srpnja 2019. godine.

Čvrljevo - Sestra Tihoslava i Dujo Perajica, 20. siječnja 2019. godine.

Kladnjice - Župnik fra Ante, Dujo i Marija Omelić i fra Ante Jurić, 31. svibnja 2019. godine.

92 93

IZ NAŠEG ALBUMA

94 95

Marun pored župne kuće.

POSLJEDNJE ORKANSKO JUGO NISU IZDRŽALI12. 11. 2019. godine

Višestoljetni hrast uz cestu koja vodi ispred ulaza u župno dvorište.

Jako jugo, koje je 12. stu-denoga haralo po Zagori,

nije poštedjelo ni marun/kesten koji se nalazio u dvorištu župne kuće u Čvrljevu, kao ni stoljet-ni hrast uz ulazna vrata u župno dvorište.

Fra Ante Jurić Talaja je tu-žan zbog stabala koji su dugo svojim hladom štitili i krasili to prostrano dvorište…

Marija MANDIĆ

Foto: Marija MANDIĆ

Naš list PET ZVONIKA nema prodajne cijene. Uzdržava se dragovoljnim prilozima.

Tiskanje posljednjeg broja stajalo je 10.500 kuna.

NAŠI DAROVATELJI:

Prilozi: 2.450,00 KnGlavni pokrovitelj: 3.150,00 Kn

MILODARI

Tko čini dobro od njega se još više dobra očekuje!Život nam vraća ono što mi drugima darujemo!

PET ZVONIKA darujemo svima koji ga žele čitati i drugima preporučiti, a svaki vaš prilog za tiskanje ovog lista primamo sa zahvalnošću.

JEDNA KUĆICABila jedna kućica, suhog zlata vrijedna,jedna draga kućica topla k'o nijedna.Gradili ju žrtvama dobri stari naši,čuvale ju molitve - majke Očenaši.Tu se djeca rađala na zlaćanoj slami,tu se ime štovalo i tati i mami.Tu je život tekao kalendarskim redom,tu je šiba stajala za hrastovom gredom.Tu su mrtvi ležali na cvjetnome odru,u grob boju nosili, crven, bijelu, modru.Tu bijaše slika svetaca, svetica,a na časnom mjestu Križ i trobojnica.U toj kući malenoj bilo miša, buha,tu se rado dijelila kora suhog kruha.Tu se zimi grijalo i janje i prase,uspomene radosne što mi prošlost krase.Tu se priče slušale djedova i baka,tu orio bećarac cura i momaka.U takvim se kućama rađali geniji,ljudi ponos, slava Majci Kroaciji.Bila jedna kućica, i sada je gledam,iz srdašca ranjenog izbrisat ju ne dam.Ostalo mi drvce starog praga, milo,suzama ga oko sto put natopilo.Bila jedna kućica, al' je nema više,gdje joj temelj stajao - očev duh uzdiše.

Marija Dubravac

96

PET ZVONIKA - list župe Imena Isusova - ČvrljevoNakladnik: Župni ured Čvrljevo

22323 Unešić, Tel: 022/875-093, Mob: 091/721-92-98Glavni i odgovorni urednik: fra Ante Jurić Talaja, župnik Čvrljeva

Uredila: Dragica Zeljko Selak (dragzelj@gmail.com)Grafička priprema i tisak: Reprint - KlisList PET ZVONIKA izlazi povremeno,

Nadležnim republičkim rješenjem list PET ZVONIKA oslobođen je plaćanja poreza na promet

UVODNIK (Fra Ante Jurić Talaja) ......................3

PAPA FRANJO: EVANGELIZACIJA I SVJEDOČANSTVO ...........................................5

PROGLAŠENJE GODINE SV. NIKOLE TAVELIĆA (Biskup T. Rogić) ........7

SESTRA TIHOSLAVA BOŽIĆ-ŠNIKIĆ ............9

NOVI PROVINCIJAL FRA MARKO MRŠE ...12

SIJAČ I ZRNO (D.S.Z.) ....................................13

POZDRAV NOVOROĐENOM ISUSU ..........14

EKOCID UBOJSTVO ZAGORE (M. Božić) ...16

GOSPI OD ZDRAVLJA (Fra Ante Jurić) ..........17

KROZ POVIJEST

LOGORI I STRATIŠTE- GRIPE (Marko Božić) ........................................18

IZ KULTURE

O HRVATSKIM JUNACIMA (Fra Ante Jurić) ..20

O JUNAKU BLAGI ZADRI (Fra Ante Jurić) ....20

DIVOJEVIĆI - 10. SABOR OJKAVICE ...........21

HODOČAŠĆE U SVETU ZEMLJU ................23

IZ ŽIVOTA ŽUPE

TRADICIONALNI POSJET BOGOSLOVA ČVRLJEVU (D.S.Z.) .................25

VINOVO - BLAGOSLOV STIJEGA ................31

KLADNJICE - BUDITE IZVOR ŽIVE VJERE (D.S.Z.) .......................................32

VINOVO - BLAGDAN SVETOG ANTE ........35

SVETI IVAN KRSTITELJ ZAŠTITNIK DIVOJEVIĆA (D.S.) .........................................39

ŽUPU ČVRLJEVO POHODIO BISKUP TOMISLAV ROGIĆ (Dragica Zeljko) ..............42

SVEČANI ISPRAĆAJ BISKUPA .......................51

BISKUP OBIŠAO CRKVE ...............................56

OSVRT NA PASTIRSKI POHOD (Biskup Tomislav Rogić) .................................................61

KLADNJICE - PROSLAVLJEN BLAGDAN SV. JAKOVA (D.Z.S.) ........................................63

VINOVO: GOSPA OD ANĐELA (Ivan Gotovac) ...................................................67

ČVRLJEVO: VELIKA GOSPA .........................68

GOSPI SINJSKOJ (Marijan Ivan Čagalj) ...........71

UTORE: PROSLAVLJEN SV. MIHOVIL ........72

SVETOM MIHOVILU (Pero Matas) ................76

VINOVO: GOSPA RUŽARICA .......................77

ZLATNI PIR - IVKA I VLADIMIR MELVAN ..........................79

ZLATNI PIR - SLAVKA I NIKOLA BARIČEVIĆ ....................81

SREBRNI PIR MARIJA I IVAN GOTOVAC ............................82

KRŠTENI U 2019. GODINI ............................83

VJENČANI U 2018. GODINI .........................84

UMRLI U 2018./2019. GODINI .....................85

U SJEĆANJE

BRANIMIR BOŽIĆ-ŠTULIĆ ..........................86

ANTE IVIĆ - DIDA (Mate Karadža) ................88

KROZ ŽUPU

KLADNJICE - KRIŽNI PUT (Ante Matas) ......89

NOVOPREKRIVENA CRKVA - ČVRLJEVO .......................................................90

SUSRET SA ŽUPNIKOM ................................91

IZ NAŠEG ALBUMA .......................................93

POSLJEDNJE ORKANSKO JUGO NISU IZDRŽALI (Marija Mandić)..............................94

JEDNA KUĆICA (Marija Dubrava) ..................95

MILODARI ......................................................95

KAZALO ...........................................................96

KAZALO