Download - Zlatko Rogožar: Danijel Krakić: Planovi ulaganja u ... · PDF fileZapravo, tranzicija HŽ-a počela je Zakonom o željeznici iz 2003. godine, ... ulaganja u željeznicu počeo je

Zlatko Rogožar:Prvih 100 dana mandata

Danijel Krakić: Aktivnom ulogom do unapređenja poslovanja

Planovi ulaganja u prijevozne kapacitete: Ulaganja vrijedna 6,2 milijarde kuna

Projekt HŽ-SAP: Pozitivni učinci

/3 /4 /6 /9

LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.broj 784 / ožujak 2011.

/ Foto: Ante Klečina

3/

Prvih stotinu dana mandata

predsjednik Uprave

HŽ Hrvatske željeznice holdinga d.o.o.

Zlatko Rogožar, dipl. ing.

www.hznet.hr ŽELJEZNIČAR

/ UVODNIK / UVODNIK

ŽELJEZNIČARlist HŽ Hrvatske željeznice holdinga d.o.o.

Nakladnik: HŽ Holding d.o.o.

Za nakladnika: Zlatko Rogožar

Novinari: Branimir Butković i Boris Udier

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Ovaj broj uredila: Vlatka Škorić

Dizajn i grafičko oblikovanje: Oskar Pigac

Fotografija na naslovnici: Ante Klečina

Adresa uredništva:

Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

telefaks: 01/4572-131

e-mail: [email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

/4 Danijel Krakić: Aktivnom ulogom do unapređenja poslovanja

/6 Planovi ulaganja u prijevozne kapacitete: Ulaganja vrijedna 6,2 milijarde kuna

/9 Projekt HŽ-SAP: Pozitivni učinci

/10 Ljudi za promjene: Nova Uprava HŽ Putničkog prijevoza

/11 RŽV Čakovec: Novi vagoni za prijevoz kontejnera

/20 Europska banka za obnovu i razvoj: Formiran tim za promet

/21 EMV za regionalni prijevoz Probna vožnja prvog prototipa

/ IMPRESUM/ IMPRESUM

/ IZ SADRŽAJA/ IZ SADRŽAJA

Predsjednik Uprave HŽ HoldingaZlatko Rogožar, dipl. ing.

Povijest željezničkog novinarstva počela je 12. siječnja 1901. u Splitu, gdje je Dujam Mikačić »na tavanu Grline kuće pored Kazališta« svake druge subote izdavao list »Željeznica«. U 110 godina željezničkog novinarstva izlazili su različiti listovi različitom dinamikom, a današnji »Željezničar« slijednik je istoimenog lista koji je počeo izlaziti 1966. godine, dakle kontinuirano izlazi već 45 godina. U skladu s tim činjenicama, »Željezničar« je jedan od najstarijih korporativnih listova u Hrvatskoj.Danas u rukama držite redizajnirani korporativni list »Željezničar« kojeg smo odlučili osuvremeniti kroz novi dizajn, tisak u boji, ali i kroz teme koje su važne za cijeli sustav.

Ove novine kao i pokretanje ciklusa investicija, sređivanje stanja u društvu, postavljanje mladih i stručnih ljudi na odgovorne funkcije te intenziviranje procesa restrukturiranja aktivnosti su koje su se počele provoditi u prvih 100 dana otkako sam stupio na dužnost predsjednika Uprave HŽ Holdinga d.o.o. U ta tri mjeseca potrudio sam se ispuniti ciljeve zbog kojih sam imenovan na to mjesto. Na početku mandatnog razdoblja imenovali smo nove ljude na ključne rukovodeće funkcije, a kadrovsku sliku zatvorit ćemo pošto bude prihvaćena nova organizacija čija je izrada u tijeku. U tijeku je i izbor novih članova nadzornih odbora u četiri povezana društva na temelju natječaja objavljenog u Narodnim novinama i provedenog postupka izbora. Dana 4. ožujka 2011. završila je posljednja, peta faza projekta HŽ-SAP (produkcija i podrška), čime je završeno 97 posto posla na uvođenju integriranoga informatičkog sustava za upravljanje resursima ERP SAP u društvima u sklopu HŽ-ova holdinga. To znači da će informacije biti cjelovite i dostupne u realnome vremenu što omogućuje učinkovitije izvještavanje i donošenje kvalitetnih odluka. U drugome tjednu ožujka Uprava HŽ Hrvatskih željeznica holdinga donijela je odluku o prihvaćanju plana ulaganja u prijevozne kapacitete društava u sklopu HŽ-ova holdinga od 2011. do 2018. koji će uskoro biti prezentiran Nadzornome odboru i Skupštini HŽ Hrvatskih željeznica holdinga, a potom će biti raspisani i natječaji za njihovu nabavu. Društva u sklopu HŽ-ova holdinga planiraju nabaviti lokomotive, teretne vagone, putničke vagone i vlakove u ukupnoj vrijednosti od 6,2 milijarde kunâ do 2018. godine. Također, pokrenuli smo proces pregovara o novim kolektivnim ugovorima u pojedinim društvima. U HŽ Holdingu, HŽ Vuči vlakova i HŽ Cargu kolektivni ugovori primjenjuju se do 31. ožujka 2011. godine. Tijekom dosadašnjeg pregovaranja u HŽ Cargu usuglasili smo se s oko 80 posto sadržaja, a očekujemo da ćemo se dogovoriti i oko ostalih dijelova KU-a, kako bi on bio potpisan te kako bi se zaključila nova organizacija i sistematizacija.U HŽ Infrastrukturi valjanost kolektivnog ugovora istječe 31. svibnja 2011. te su u tijeku pripreme za početak pregovora oko sklapanja novoga kolektivnog ugovora. U HŽ Putničkom prijevozu sadašnji kolektivni ugovor vrijedi do 10. srpnja 2011. godine. U skladu s daljnjim restrukturiranjem, prilikom zaključivanja novih kolektivnih ugovora očekujemo podršku i suglasnost socijalnih partnera jer u kolektivnim ugovorima želimo postaviti kriterije koji će odgovarati zahtjevima vremena u kojemu živimo, a koji će ujedno poštivati prava radnika. O nizu drugih događanja možete čitati u nastavku, a novi projekti čekaju nas na proljeće.

4/ broj 784 / ožujak 2011.

Danijel Krakić, novi predsjednik Nadzornog odbora HŽ Hrvatske željeznice holdinga d.o.o. i ravnatelj Uprave za željeznički promet pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, govori o sadašnjem stanju na HŽ-u, usklađivanju zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU te o sadašnjim i budućim projektima društava u sklopu HŽ Hrvatske željeznice holdinga d.o.o.

Kao ravnatelj Uprave za željeznički promet, a odnedavno i predsjednik NO-a HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. imate pregled cjelovitog stanja na željeznici. Kakvim procjenjujete sadašnje stanje na HŽ Hrvatskim željeznicama? / Tijekom prošlih godina dosta toga dogodilo se u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica. Zapravo, tranzicija HŽ-a počela je Zakonom o željeznici iz 2003. godine, odnosno s početkom harmonizacije nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a. Ukratko, od tog vremena proveden je niz strukturnih promjena, posebice u smislu jasnog razdvajanja funkcija u HŽ-ovu sustavu, a sve s ciljem pripreme društva za nadolazeću liberalizaciju tržišta željezničkih usluga. Situaciju treba sagledavati i u okviru okružja u kojemu sadašnji HŽ-ov sustav posluje i pritom mislim na promjene prometnih tokova uzrokovane političkim i ekonomskim razlozima te na svjetsku krizu koja je zahvatila i Republiku Hrvatsku, što se ukupno negativno odrazilo na željeznički promet. U odnosu na HŽ-ov sustav, to znači smanjenje opsega prijevoza i prihoda.

U takvome okružju čelništvo HŽ-ovih tvrtki zauzelo je aktivnu ulogu tražeći načine za unapređenje poslovanja, tj. za povećanje prihoda i smanjenje troškova rada društava. Takve mjere pokazuju određene pozitivne rezultate, pa mislim da će u budućnosti poslovanje društava biti sve bolje. U kojoj mjeri hrvatsko zakonodavstvo i pravna regulativa vezana uz željeznicu prate europske trendove? / Proces usklađivanja zakonodavstva počeo se provoditi 2003. godine, i to donošenjem Zakona o željeznici. Tijekom vremena taj zakon doživio je određene modifikacije da bi bio što usklađeniji s pravnom stečevinom EU-a, ali ne samo u smislu direktiva koje se odnose na željeznicu, već i kroz druge propise koje donosi Republika Hrvatska. Nakon tog zakona doneseni su Zakon o podjeli trgovačkog društva HŽ Hrvatske željeznice d.o.o., Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu, Zakon o Agenciji za regulaciji tržišta željezničkih usluga, Zakon o Agenciji za sigurnost željezničkog prometa i čitav niz podzakonskih akata. Dobar dio zakona i pravilnika donesen je tijekom pregovora o zatvaranju Poglavlja 14 - Prometna politika te ih je kao takve Europska komisija verificirala izravno ili kroz tzv. »peer« misije koje je Europska komisija provela da bi na licu mjesta dobila uvid u stanje, ali i u implementaciju donesenoga pravnog okvira u praksi.Mislim da je najbolja potvrda stanja usklađenosti privremeno zatvaranje Poglavlja 14.To naravno ne znači da je proces usklađivanja završen. U sklopu priprema za članstvo Republika Hrvatska će i dalje morati usklađivati svoje zakonodavstvo.Na primjer, jedan od idućih koraka bit će usklađivanje u dijelu koji se odnosi na interoperabilnost nacionalnih željezničkih podsustava.

Prema Zakonu o podjeli HŽ-a nastala je nova organizacija željeznice. Kako gledate na novu organizaciju i u kojoj su mjeri opravdani prigovori da vlasništvo HŽ Vuče vlakova nad EMV-ovima i DMV-ovima nije najbolje rješenje?

/ Nova organizacija bila je potrebna prije svega radi jasnog razdvajanja funkcije upravitelja infrastrukture i funkcije prijevoza. Mislim da je to i ostvareno. Također, taj zakon omogućio je transparentniji prikaz troškova i prihoda svakog od društava. Po pitanju vlasništva nad EMV-ovima i DMV-ovima mislim da je u ovome trenutku veći problem starosna struktura voznoga parka. Nastojanja HŽ Infrastrukture usmjerena su na dobivanje sredstava iz EU-ovih fondova. Provedba nekih projekata je u tijeku (Vinkovci - Tovarnik, osiguranje GK), a provedba nekih je najavljena. Što se u tome pogledu može očekivati u sljedećemu razdoblju? / Kao što ste naveli u pitanju, u tijeku je provedba projekta Vinkovci - Tovarnik i njegov završetak očekuje se tijekom ove godine. To je vrlo važan projekt jer je kroz njega započet proces obnove željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj iz sredstava EU-ovih pretpristupnih fondova. Riječ je o rehabilitaciji dvokolosiječne željezničke pruge Vinkovci - Tovarnik - državna granica na X. koridoru. Ukupna vrijednost projekta je 60 milijunâ eurâ, od čega je projekt sufinanciran iz ISPA pretpristupnih instrumenata EU-a sa stopom od 48 posto.

Aktivnom ulogom do unapređenja poslovanjaRazgovor s Danijelom Krakićem, predsjednikom Nadzornog odbora HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković / IZDVAJAMO / IZDVAJAMO

Danijel Krakić, dipl. ing.

www.hznet.hr ŽELJEZNIČAR 5/

Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci javnosti će biti predstavljeni novi »Gredeljevi« i »Končarevi« vlakovi. Može li se, s obzirom na sadašnju ekonomsku situaciju, očekivati njihova serijska proizvodnja?

/ Da, tijekom sljedećih mjeseci iz pogona tih dviju tvrtki trebali bi izaći prototipovi vlakova, koji prije nego što počnu prevoziti putnike moraju proći i tehnički pregled. Tijekom veljače počeo se provoditi tehnički pregled prvog prototipa, o čemu su izvještavali i neki mediji. Moja je velika želja da ti vlakovi uđu i u serijsku proizvodnju jer bi to značilo da za njih postoji narudžba kupca. Iz razgovora s predstavnicima proizvođača vidimo da oni svoju šansu u Republici Hrvatskoj vide u starosnoj strukturi HŽ-ova voznog parka, ali i u malo daljoj budućnosti u nekim drugim prijevoznicima u čitavoj regiji, ali i Europskoj uniji.

Kakvo je stanje u privatizaciji ovisnih društava?

/ Do sada su privatizirana dva ovisna društva. Ostala društva koja su bila predviđena za privatizaciju nisu privatizirana, uglavnom zbog nedostatka interesa ili odustajanja potencijalnih kupaca. U skladu s potrebom za učinkovitijim i racionalnijim poslovanjem HŽ-ova sustava nastavit će se s privatizacijom društava koja nisu takozvani »core buisiness«, posebice u dijelu koji sustavu stvara dodatne financijske troškove. Dosta je onih koji smatraju da je u posljednjih dvadeset godina puno uloženo u cestovni promet, a da je pritom željeznica bila zapostavljena. U kojoj mjeri su takva razmišljanja točna? / Ovo pitanje tema je mnogih rasprava i mislim da na njega ne postoji jednoznačan odgovor. U trenutku kada se odlučivalo o tome kako unaprijediti prometni sustav u RH nametnuo se odgovor da je jednostavnije i fleksibilnije povezivanje svih dijelova Republike Hrvatske moguće ostvariti izgradnjom sustava modernih cestovnih prometnica. Vjerojatno je takva odluka donesena na temelju makroekonomskih učinaka takvih ulaganja ali i činjenice da se željeznica u to vrijeme tek oporavljala od težine ratnih razaranja koje je podnijela.S obzirom na veličinu naše zemlje, ali i na financijski teret koji ona može podnijeti kroz takve cikluse investicija, zaključeno je da će se u željeznicu ulagati pošto se prestane ulagati u ceste. Nažalost, s obzirom na recesiju, takav razvoj događaja je poremećen. Ciklus ulaganja u željeznicu počeo je većim otvaranjem i korištenjem sredstava iz EU-ovih pretpristupnih fondova, a nastavit će se korištenjem strukturnih fondova i kohezijskoga fonda ulaskom u EU, što znači da će sustav željezničkog prometa u sljedećih desetak godina biti znatno unaprijeđen te da će u skladu s time održati razinu prihvatljivoga i održivoga prometnog sustava.

Projekt osiguranja Glavnoga kolodvora u Zagrebu ima vrijednost 18,7 milijuna eura, od čega dodijeljena IPA-sredstva iznose 14,025 milijuna eura.Tijekom 2010. postupkom nabave u skladu s programskim pravilima IPA-e sva tri natječaja uspješno su okončana te su ugovoreni radovi i nabava za cijeli projekt. U raznim fazama pripremljenosti jesu i projekti obnove i modernizacije drugih dijelova hrvatskog dijela X. koridora, posebice na dijelu od Dugog Sela do Novske. Idući važan korak u obnovi prugâ u Republici Hrvatskoj bit će poduzet na dijelu mreže koji pokriva koridor V.b. U tijeku je izmjena sustava električne vuče sa 3 KV na 25 KV sustav napajanja na dionicama Moravice - Rijeka - Šapjane i Škrljevo - Bakar. Također treba spomenuti projekte prilagodbe i ugradbe signalno-sigurnosnih uređaja, remonta i sanacije dionica Lokve - Drivenik i Križevci - Koprivnica te nastavka modernizacije pruge Oštarije - Knin - Split. Osim velikih rekonstrukcija pruga, u tijeku je ili je najavljena i provedba nekoliko manjih projekata. Kada se očekuju završetakizgradnje industrijskoga kolosijeka tvrtke »Našicecement«, početak izgradnje pruge Sveti Ivan Žabno - Gradec i početak izgradnje pruge Zagreb - Samobor? / Projekt izgradnje industrijskoga kolosijeka »Našicecement« obuhvaćao je remont pet kilometara postojećeg dijela željezničke pruge L206 Našice - Nova Kapela/Batrina te izgradnju 3,5 km u cijelosti nove trase industrijskoga kolosijeka s prijemno-otpremnom skupinom. Novi dio trase industrijskoga kolosijeka »Našicecement« gradio se na temelju ugovora između HŽ Hrvatskih željeznica i društva »Našicecement« d.d. Našice iz 2002. godine. U sklopu izgradnje 3,5 km industrijskoga kolosijeka, a s obzirom na vrlo zahtjevan i nepristupačan teren, izvedeni su opsežni zemljani radovi (270.000 m3 iskopa, 220.000 m3 nasipa), sagrađena su četiri mosta i 13 propusta, ugrađeno je 10 skretnica te su, uslijed pojave klizišta, izvedeni složeni zahvati zaštite pokosa usjeka i nasipa. Još treba završiti radove na gornjemu pružnom ustroju te elektrotehničke radove osiguranja prijemno-otpremne skupine. Završetak radova predviđen je za sredinu 2011. godine. Pruge Sveti Ivan Žabno - Gradec i Zagreb - Samobor nalaze se u kratkoročnim i srednjoročnim planovima izgradnje. Za prugu prema Samoboru treba pronaći financijski okvir kroz Operativni program za promet, odnosno iz sredstava EU-ovih fondova.

Ima li najava da bi se na hrvatskim prugama, uz HŽ Cargo, mogli pojaviti novi prijevoznici? / Do sada nije bilo službenih zahtjeva po pitanju registracije novih prijevoznika, odnosno postoji nekoliko neformalnih upita o procedurama za registraciju željezničkog prijevoznika. U tome smislu važan je dan ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, kada će dozvole izdane željezničkim prijevoznicima na području EU-a biti važeće i na teritoriju Republike Hrvatske. To znači da će budući novi prijevoznici sa sjedištem u EU moći zatražiti Rješenje o sigurnosti. Pošto ga dobiju, postat će konkurenti na domaćemu tržištu.

/ IZDVAJAMO / IZDVAJAMO

6/ broj 784 / ožujak 2011.

Dana 11. veljače 2011. u Direkciji HŽ Holdinga bio je

održan sastanak Uprava HŽ Holdinga, Končar EI-a,

TŽV-a »Gredelj« i Fakulteta prometnih znanosti na

kojemu su bili prezentirani planovi ulaganja u

prijevozne kapacitete društava u sklopu HŽ Hrvatskih

željeznica holdinga d.o.o. te predstudija »Istraživanje

prometne potražnje tržišta željezničkih transportnih

usluga u Republici Hrvatskoj i okruženju - case study:

Potreba za elektrovučnim vozilima« koju je Končar EI

naručio od Fakulteta prometnih znanosti.

S obzirom na važnost teme za domaće gospodarstvo, na sastanku su bili Ivan Domagoj Milošević, potpredsjednik Vlade RH; Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture; državni tajnici Danijel Mileta i Željko Tufekdžić, Danijel Krakić, ravnatelj Uprave za željeznički promet; prof. dr. sc. Ernest Bazijanac, dekan FPZ-a, sa suradnicima, dr. sc. Tomislavom Josipom Mlinarićem i mr. sc. Mladenom Nikšićem; Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., sa suradnicima, Ivan Tolić, predsjednik Uprave TŽV-a »Gredelj«; Damir Vargić, član Uprave TŽV-a »Gredelj«, i Darinko Bago, predsjednik Uprave tvrtke Končar EI, sa suradnicima. Društva u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. prezentirala su svoje planove investicija na području nabave lokomotiva, teretnih vagona, putničkih vagona i vlakova u ukupnoj vrijednosti od 6,2 milijarde kunâ do 2018. godine, o čemu je nedavno odluku donijela Uprava HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. HŽ Putnički prijevoz planira modernizaciju 37 putničkih vagona i remont 186 putničkih vagona te planira nabaviti 17 elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski prijevoz, 48 elektromotornih vlakova za regionalni prijevoz i 24 dizel-motorna vlaka za regionalni prijevoz. HŽ Cargo planira modernizirati 2323 teretna vagona te nabaviti 880 novih vagona različitih serija, a u planovima HŽ Vuče vlakova jesu modernizacija 39 dizelskih lokomotiva, 15 manevarskih lokomotiva, 55 elektromotornih lokomotiva, 18 dizel-motornih vlakova i pet elektromotornih vlakova te nabava 15 novih višesustavnih lokomotiva i 20 novih dizel-električnih lokomotiva. Tvrtka Končar EI i Fakultet prometnih znanosti prezentirali su zajedničku studiju »Istraživanje prometne potražnje tržišta željezničkih transportnih usluga u Republici Hrvatskoj i okruženju – case study: Potreba za elektrovučnim vozilima«, u kojoj su prezentirali stanje i potrebe na tržištu te pokazali da »Končar«, TŽV »Gredelj« i ostala hrvatska željeznička industrija mogu odgovoriti na planove društava u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o..

U tu svrhu oni su spremni mobilizirati sve tehničke i ljudske resurse na pripremi programa modernizacije voznoga parka za potrebe HŽ-a te tako osigurati da se veći dio ukupnih investicija u lokomotive, vagone i vlakove može ostvariti kroz domaću industriju te kroz srednje i malo poduzetništvo kao kooperante. HŽ-ov program ulaganja nije dovoljan za opstanak domaće tračničke industrije ali će proizvodnja za domaće potrebe pomoći u stjecanju referencija za nastup na inozemnim tržištima. Proizvodnja i modernizacija tračničkih vozila za društva u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. znače očuvanje tisuću radnih mjesta u industriji koja već ima kapacitete te 1200 radnih mjesta u tvrtkama koje rade na održavanju vozila i kod podizvođača komponenata. Taj program investicija u tračnička vozila dodatak je Vladinom programu investicija.

Najvažnije jest to da on domaćoj industriji omogućuje stjecanje referencija za izvoz vlastitih proizvoda čija je kvaliteta provjerena u Hrvatskoj. Sudjelovanje domaće industrije i znanosti na provedbi projekta modernizacije i nabave novih vozila za HŽ, za domaću industriju i znanost znači i daljnji razvoj stručnoga, tehničkog i znanstvenog kadra, tehnički i tehnološki razvoj domaće industrije te stvaranje središta izvrsnosti za tračnička vozila u jugoistočnoj Europi. Predsjednici Uprava HŽ Holdinga i Končar EI dogovorili su da će u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi zajedničkim naporima nastojati provesti plan HŽ-ovih potreba i tako doprinijeti zapošljavanju domaće industrije, što je jedan od ciljeva Vlade RH u projektu oporavka domaćega gospodarstva. Potporu projektu obnove HŽ-ovog voznog parka dali su i potpredsjednik Vlade RH Ivan Domagoj Milošević i ministar Božidar Kalmeta. Oni su pohvalili činjenicu da su po prvi put na željeznici na jednome projektu zajedno radili znanost, industrija i HŽ te su istaknuli važnost sinergije na provedbi planova nacionalnoga javnog poduzeća kao prvog koraka prema stjecanju referencija za izvoznu orijentaciju.

Ulaganja vrijedna 6,2 milijarde kunâPlanovi ulaganja u prijevozne kapacitete od 2011. do 2018.

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Branimir Butković/ AKTUALNOSTI/ AKTUALNOSTI

Potpredsjednik Milošević podržaoosiguranje sredstava


ZLATKO ROGOŽAR, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica

holdinga d.o.o., i IVAN DOMAGOJ MILOŠEVIĆ, potpredsjednik

Vlade RH za investicije, razgovarali su o sredstvima potrebna za

funkcioniranje željeznice.

Naime, dana 25. siječnja 2011. Zlatko Rogožar, predsjednik

Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., održao je

sastanak s Ivanom Domagojem Miloševićem,

potpredsjednikom Vlade RH za investicije, na kojemu su bili i

Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture,

Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o., i

Ivan Forgač, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara.

Na sastanku se razgovaralo o zahtjevima Sindikata hrvatskih

željezničara iz pisma upućenog predsjednici Vlade Jadranki

Kosor. U tome pismu Sindikat hrvatskih željezničara upozorio je

na zaostajanje u ulaganjima u željeznicu kao i na probleme

vezane uz privatizaciju ovisnih društava.

Rogožar smatra da će u 2011. biti potrebno oko 300 milijunâ

kunâ za održavanje željezničke infrastrukture te da će ta

sredstva morati namaknuti iz drugih izvora a ne iz proračuna.

Ministar Kalmeta potvrdio je to da je zbog krize u zadnje tri

godine izdvajanje za željeznicu iz državnog proračuna smanjeno

za više od milijardu kunâ, ali zbog donesenih mjera štednje i

racionalizacije društva u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica

holdinga d.o.o. uspjela su prevladati taj nedostatak.

Investicije u 2011.

/ AKTUALNOSTI / AKTUALNOSTI

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Branimir Butković

Potpredsjednik Vlade RH Ivan Domagoj Milošević istaknuo je da će se sredstva za obnovu pruga povlačiti iz EU-ovih fondova, posebice pošto Hrvatska uđe u EU, pa se zbog poznatih razloga ne može računati na sredstva iz proračuna.Također je istaknuo potrebu da se ovisna društva u vlasništvu HŽ Infrastrukture privatiziraju jer je to jedini način da ona sudjeluju u EU-ovim projektima i da dobiju posao u regiji. Na kraju sastanka Ivan Domagoj Milošević obećao je potporu u provedbi zacrtanih planova, kao i potporu u osiguranju sredstava koja nedostaju za funkcioniranje HŽ-a.

Dana 28. siječnja 2011. u Beču je bila održana Opća skupština udruge Koridor X. PLUS na kojoj je za predsjednika izabran MARIJAN KLARIĆ.

Na skupštini su bili predstavnici Austrijskih saveznih željeznica, Slovenskih željeznica, HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., Željeznica Srbije, Bugarskih državnih željeznica, lokalne željeznice iz Graza (GKB), Zajednice europskih željeznica i infrastrukturnih upravitelja (CER) te fakulteta Aristotle University iz Soluna. Za novog predsjednika Udruge u sljedeće dvije godine jednoglasno je izabran Marijan Klarić, član Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., a za potpredsjednike izabrani su Herwig Wiltberger iz Austrijskih saveznih željeznica i Predrag Janković iz Željeznica Srbije. Opća skupština prihvatila je radni materijal »Koridor X. PLUS - Optimalizacija postupaka na granicama« koji će članovi udruge koristiti prigodom lobiranja prema europskim institucijama. Dokument uspoređuje situaciju na IV. paneuropskom koridoru, gdje osim granice s Turskom, više nema tzv. graničnih barijera za putnički i teretni prijevoz, za razliku od X. paneuropskoga prometnog koridora gdje je situacija puno drugačija. Članice Udruge smatraju da je osnovni preduvjet konkurentnosti X. koridora optimizacija svih procedura na graničnim prijelazima, uz što kraća zadržavanja vlakova.Ciljano vrijeme vožnje teretnih vlakova na relaciji Salzburg - Solun, koje bi bilo u skladu sa zahtjevima tržišta, trebalo bi biti 36 sati, odnosno 48 sati na relaciji Salzburg - Istanbul Halkali i obratno. Sudionici sastanka založili su se za čvršću suradnju s novom asocijacijom Alijansa Cargo X. Iako ona još nije u cijelosti operativna, sudionici su se složili da ima vrlo dobar marketinški potencijal. Osim toga, i cilj je zajednički - ubrzanjem graničnih procedura skratiti vrijeme vožnje teretnih vlakova duž X. koridora od Ljubljane do Istanbula. Opća skupština usvojila je program rada za 2011. koji predviđa nekoliko važnih aktivnosti među kojima su daljnja izrada analiza prijevoza tereta i putnika na graničnim prijelazima, priprema detaljnog plana aktivnosti za 2011., pripreme za nastup na Sajmu prometa i logistike u Münchenu te daljnja mjerenja parametara vožnje vlakova na relaciji Villach - Šid.Također je dogovoreno da se odmah počne s pripremama za zajednički nastup udruge Koridor X. PLUS na međunarodnoj konferenciji RISEE koja će 14. i 15. lipnja 2011. biti održana u Beogradu.To je konferencija o ulaganjima u željeznicama jugoistočne Europe na kojoj će biti razmijenjene najnovije informacije o problemima i mogućnostima koje imaju željeznice zemalja koje čekaju pristup u EU.

Dana 25. veljače 2011. u Beogradu bila je održana međunarodna konferencija »Cargo 10 - izazovi i perspektive ujedinjene željeznice« na kojoj su sudjelovali ZLATKO ROGOŽAR, predsjednik Uprave HŽ Holdinga i direktor/Uprava HŽ Carga, sa suradnicima te dr. IVAN MATASIĆ, član Uprave HŽ Infrastrukture.

Na skupu koji je okupio ministre i predstavnike ministarstava prometa i predsjednike uprava željeznica iz zemalja regije, Zajednice europskih željeznica i predstavnike niza tvrtki bilo je istaknuto da su na tome putu vrlo važne odluke o ulaganju u željezničku infrastrukturu, kao i u povezivanje tvrtki u regiji.

Suradnjom svih zainteresiranih može se postići da se vrijeme prijevoza robe od Münchena do Istanbula sa sadašnjih 55 do 60 sati skrati na 40 sati te da se broj vlakova na željezničkoj relaciji Ljubljana - Zagreb - Beograd - Istanbul poveća za tri tisuće, rekao je na tome skupu Milutin Mrkonjić, srbijanski ministar za infrastrukturu. Posebna pozornost na skupu posvećena je i potrebi ulaganja u željezničku infrastrukturu. Danijel Mileta, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH, rekao je da Hrvatska očekuje da će joj iz europskih fondova za prometnu infrastrukturu biti na raspolaganju oko 350 milijunâ eurâ, a od toga bi oko 250 milijunâ eurâ moglo biti za željezničku infrastrukturu.Srbijanski ministar infrastrukture izjavio je da će u idućih šest godina u modernizaciju željeznice u Srbiji biti nužno uložiti 4,5 milijardi eurâ jer je preduvjet ulaska u EU da infrastruktura bude u skladu s europskim standardima.

U iduće dvije godine bit će uloženo 1,2 milijarde eurâ u početak modernizacije magistralne pruge na koridoru X. i u modernizaciju i rekonstrukciju pruge od Beograda do Bara, rekao je Mrkonjić.

Nina Mauhler, ravnateljica slovenske Uprave za željeznice i žičare, izjavila je da slovensko Ministarstvo prometa vidi »Cargo 10« kao potencijal za razvoj nacionalnih željezničkih tvrtki, kao i gospodarstava zemalja uključenih u taj projekt. Frank Jost, generalni direktor za željeznički prijevoz Europske komisije, ocijenio je da usklađivanje željezničkih sustava s europskim modelima postavlja velike izazove pred države regije. Europski model zahtijeva da vlade uspostave odnos na ugovornoj osnovi sa svojim željeznicama. Regulatori, kao i tijela zadužena za sigurnost, moraju biti uspostavljeni i moraju biti odvojeni od političkog utjecaja i od ministarstava, rekao je Jost./ Izvor: Hina.hr

Koridor X. PLUS

Klarić izabranza predsjednika

8/ broj 784 / ožujak 2011.

/ AKTUALNOSTI/ AKTUALNOSTI

Cargo 10 - izazovi i perspektive ujedinjene željeznice

Suradnjomdo konkurentnosti

/ Piše: Vlatka Škorić

Pozitivni učinciProjekt HŽ-SAP


/ AKTUALNOSTI / AKTUALNOSTI/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Ante Klečina

Faza produkcije projekta HŽ-SAP, koja je počela 3. siječnja, a završila 4. ožujka 2011. godine, donijela je mnoge pozitivne učinke na poslovanje.

Dana 4. ožujka 2011. završila je posljednja, peta faza (produkcija i podrška) projekta HŽ-SAP čime je sustav doveden u stanje pune operative primjene. Time je završena većina poslova na uvođenju integriranoga informatičkog sustava za upravljanje resursima SAP ERP u društvima u sklopu HŽ-ova holdinga.

U završnoj fazi obavljena je migracija svih matičnih i transakcijskih podataka, sustav je pušten u produktivni rad, organiziran je help desk, sastavljena je lista problema te načina njihova rješavanja koja će olakšati rad 800 korisnika sustava kojima je na raspolaganju 220 poslovnih procesa. Organizirana podrška korisnicima u produkciji omogućit će rješavanje eventualnih postprodukcijskih problema te organizirano praćenje i nadzor sustava u svrhu nadgledanja svih performansi.U sljedeća dva mjeseca radit će se na zaključivanju manjeg

broja otvorenih pitanja, odnosno na dodatnoj postprodukcijskoj podršci za funkcionalnost nabavnog poslovanja i financijske konsolidacije. Kao što je poznato, dana 13. veljače 2009. pet društava u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. i tvrtke KING ICT i B4B potpisali su ugovor o isporuci integriranoga informatičkog sustava za upravljanje resursima SAP ERP u društvima u sklopu HŽ-ova holdinga. Cilj projekta bio je uspostaviti novo informatičko rješenje sustava SAP ERP kako bi se ostvarilo učinkovito i transparentno poslovanje svih društava te stvorila pouzdana okosnica za uvođenje ICT poslovnih rješenja i u druge poslovne procese.

Završetkom zadnje faze i puštanjem u rad sustava HŽ-SAP postignuta je standardizacija svih poslovnih podataka unutar jedne poslovne platforme te integriranost podataka, procesa i informacija, skraćeno je vrijeme potrebno za obradu ulaznih dokumenata, automatizirana je izrada izlaznih dokumenta te je postignuto učinkovitije upravljanje informacijama. Na taj način informacije će biti cjelovite i dostupne u realnom vremenu, što omogućuje učinkovitije izvještavanje i donošenje kvalitetnih odluka.

Implementacija projekta trajala je dvije godine, a prema metodologiji SAP obavljala se u pet faza: priprema projekta, konceptualni dizajn, realizacija, priprema produkcije te produkcija i podrška.

Projektom su obuhvaćeni poslovi financija, računovodstva, kontrolinga, nabave, skladišta, prodaje i distribucije održavanja te ljudskih resursa i obračuna plaća. U funkcionalnim i informatičkim timovima za implementaciju, uz isporučitelja je sudjelovalo oko 150 članova timova iz svih pet društava u sklopu HŽ-ova holdinga.

Na sjednici Nadzornoga odbora projekta koja je bila održana 3. ožujka 2011. u Zagrebu i na kojoj je donesena odluka o zatvaranju projekta, naglašeno je da je implementacijom projekta kontinuirani posao tek počeo. Takvo poslovanje ima široki funkcionalni opseg od 220 poslovnih procesa koji zahtijevaju promptnost u ažuriranju podataka, stalnu izobrazbu korisnika te organiziranje internog centra kompetentnosti koji će koordinirati podršku korisnicima jer se radi o pet tvrtki i sklopu jednoga sustava. Tomu predstoji unapređivanje postojećih

funkcionalnosti kako bi se moglo prijeći u fazu optimiziranja poslovnih procesa. Predstavnici isporučitelja, tvrtki KING ICT-a i B4B, ocijenili su da je HŽ-ov sustav SAP ERP jedan od većih sustava SAP u Hrvatskoj (uz Podravku, Plivu, Inu i Agrokor) i da su vrlo zadovoljni kvalitetom, suradnjom i odnosom svih ljudi iz HŽ-a s kojima su surađivali na implementaciji projekta u HŽ-u. To je ujedno jamstvo da će sustav učinkovito funkcionirati i u budućnosti.

Sustav ERP SAP jest pouzdana okosnica za

uvođenje poslovnih ICT-rješenja i u ostale

poslovne procese društava, a time i za

kvalitetnije pripreme za uspješan nastup na

liberaliziranome tržištu željezničkog prometa u RH

i EU. Ti procesi počeli su se implementirati u HŽ

Cargu u kojemu je u tijeku informatizacija

procesa teretnog prijevoza.

Nova Uprava HŽ Putničkog prijevoza

8/ broj 784 / ožujak 2011.

U skladu s najavom Zlatka Rogožara, predsjednika Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. i direktora/Uprave HŽ Carga, da će u sklopu prvih poteza nakon stupanja na novu dužnost imenovati novi tim ljudi koji će moći udovoljiti zahtjevima nove orijentacije restrukturiranja i pojačanog zamaha investicija, dana 4. veljače 2011. bila je održana skupština društva HŽ Putnički prijevoz d.o.o na kojoj je imenovana nova dvočlana Uprava. Na dužnost predsjednika Uprave HŽ Putničkoga prijevoza imenovan je mr. Renato Humić, a na dužnost člana Uprave HŽ Putničkog prijevoza mr. Mario Musa. Marijan Klarić, dosadašnji predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza i član Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. koji je te dužnosti obavljao od 30. rujna 2005. godine, ostaje na dužnosti člana Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o..

10/ broj 784 / ožujak 2011.


Ljudi za promjene

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

S obzirom na to da Grad Zagreb više ne subvencionira prijevoz radnika vlakom, cijene karata formirane su na tržišnoj osnovi s popustom.Tradicija gradsko-prigradskoga prijevoza u gradu Zagrebu duga je 19 godina i danas se vlakom u javnome gradsko-prigradskom prijevozu vozi oko 100.000 putnikâ. Dugogodišnji model suradnje između Grada Zagreba, ZET-a i HŽ-a bio je taj da je ZET prodavao zajedničku kartu za vlak i tramvaj i zadržavao novac, a Grad Zagreb je HŽ-u subvencionirao trošak prijevoza vlakom na temelju godišnjeg ugovora. Međutim, u listopadu prošle godine Grad Zagreb jednostrano je odlučio prekinuti godišnji ugovor za 2010. godinu a novi za 2011. nije ni prihvatio. Zbog toga se HŽ Putnički prijevoz našao u situaciji da već četiri mjeseca vozi putnike bez ikakvih prihoda.Taj je problem bio tema višemjesečnih razgovora triju strana i prijetio je raskidu ugovora o suradnji koji bi išao na štetu putnika. Ipak, 3. ožujka 2011. potpisan je protokol o uspostavljanju novog modela suradnje ZET-a i HŽ Putničkog prijevoza na način da je cijena zajedničke karte formirana tako što su zbrojene cijene mjesečnih pokaznih karata ZET-a i cijena mjesečne karte HŽ-a na pojedinim relacijama, a taj je zbroj umanjen za 15 posto na mjesečnoj razini i za 20 posto na godišnjoj razini za željezničku kartu i 10 posto za ZET-ovu kartu. Tako sada cijena zajedničke mjesečne karte iznosi 510 kunâ, a godišnje 470 kunâ po mjesecu. Karte vrijede od 1. ožujka. Putnicima koji imaju već kupljenu godišnju radničku priključnu kartu za tekuću godinu, ona ostaje vrijediti i dalje. Putnici koji putuju izvan granica Grada Zagreba, uz zajedničku radničku kartu ZET-HŽ, moraju, kao i do sada, imati priključnu kartu za zonu koju koriste.

U HŽ Putničkome prijevozu smatraju da je model integriranog prijevoza i zajedničke prijevozne karte ZET-HŽ najbolji za građane, što se manifestira u unapređenju kvalitete prijevozne usluge za putnike, i da ga treba dalje razvijati.

Nova zajednička kartaGradsko-prigradski prijevoz / Piše: Vlatka Škorić

Pošto je petnaest mjeseci radio kao direktor POSIT-a, u veljači ove godine Mario Musa imenovan je članom Uprave HŽ Putničkog prijevoza. Diplomu Fakulteta prometnih znanosti stekao je 2000. godine, a devet godina kasnije magistrirao je na Studiju iz poslovne ekonomije (MBA). Dodatno obrazovanje stekao je u poslovnoj školi IMD Business School (Lausanne u Švicarskoj), stekao je zvanje Certifited Informaton System Auditor te je završio poslovne tečajeve u Centru za razvoj ljudskih resursa i u Ramiro-centru za usavršavanje i komunikaciju. Do sada je objavio pet znanstveno-stručnih radova. Radno iskustvo Maria Muse nije vezano isključivo uz željeznicu. Naime, četiri godine (2000-2004) radio je u tvrtki »Siemens« d.d. Do dolaska u tvrtku POSIT d.o.o. radio je u tvrtkama »Deloitte« d.o.o. i OMV Hrvatska d.o.o.

mr. Renato Humić mr. Mario Musa

Novi predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza jest Karlovčanin Renato Humić. Pošto je 1997. diplomirao na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, zaposlio se na Hrvatskim željeznicama. Tijekom 2004. tri je tjedna, kao gost Njemačke željeznice (DB), bio na stručnome usavršavanju u Münchenu, Frankfurtu i Berlinu.Prošle je godine na Ekonomskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer

Upravljanje poslovnim industrijskim marketingom, stekao zvanje magistra ekonomije.Radeći u sustavu Hrvatskih željeznica, promijenio je nekoliko radnih mjesta. Bio je voditelj Grupe za organizaciju i izvršenje prijevoza, šef službe PJ Tehnologija u HŽ Putničkom prijevozu te član Uprave HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. Početkom veljače imenovan je predsjednikom Uprave HŽ Putničkog prijevoza d.o.o.

Novi vagoni za prijevoz kontejneraRŽV Čakovec



Na svečanosti koja je 1. ožujka 2011. bila održana u Radionici željezničkih vozila d.o.o. Čakovec mr. DANIJEL MILETA, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ZLATKU ROGOŽARU, predsjedniku Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., predao je rješenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojim se odobrava uporaba novoga rekonstruiranog dvoosovinskog plato-vagona za prijevoz kontejnera tipa Lgs-z, koji je sagrađen u Radionici željezničkih vozila u Čakovcu. Na primopredaji rješenja bili su i DRAŽEN VIDOVIĆ, direktor RŽV-a d.o.o. Čakovec, župan međimurski IVAN PERHOČ, DANIJEL KRAKIĆ, ravnatelj Uprave za željeznički promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i predsjednik Nadzornog odbora HŽ Hrvatskih željeznica holding d.o.o., mr. PREDRAG ZEKIĆ, član Uprave HŽ Holdinga, i drugi.

Tvrtka HŽ Cargo d.o.o. prihvatila je zajedničku ponudu tvrtki Remont i proizvodnja željezničkih vozila d.o.o. Slavonski Brod i Radionica željezničkih vozila d.o.o. Čakovec te je naručila rekonstrukciju 80 teretnih vagona serije Gbs-z u vagone Lgs-z. Ukupna vrijednost ugovora jest 16,5 milijunâ kunâ, a sredstva će biti osigurana iz Plana sredstava državnog proračuna za 2010. - sredstva za poticanje kombiniranog prijevoza.

Na početku Rogožar je pozdravio radnike koji su najzaslužniji za razvoj i izgradnju vagona te dodao da je HŽ Cargo potaknuo ideju o rekonstrukciji vagona koju je s povjerenjem povjerio RŽV-u d.o.o. Čakovec i RPV-u d.o.o. Slavonski Brod./ To nije samo novi proizvod za HŽ Cargo, nego i referencija za proizvođače koji će se morati okrenuti i novim tržištima na kojima će im biti potrebne domaće referencije.

U pregovorima smo sa susjednim željeznicama za novi kontingent tih vagona za stranog naručitelja u vrijednosti od 2 milijunâ eurâ pa se nadamo da ćemo uskoro moći obznaniti da smo potpisali i taj ugovor - kazao je Rogožar.

/ Sretan sam kada vidim hrvatski proizvod koji će voziti po europskim prugama. To je temelj za buduće rekonstrukcije vagona koje su najavljene. Novi vagoni pomoći će i dolasku novih tereta u Luku Rijeka, logistički centar Slavonski Brod, Cargo centar Zagreb, a dobro će doći i zajedničkome poolu vagona Alijanse Cargo 10 - rekao je Mileta. Na kraju je zahvalio svim radnicima koji su sudjelovali u projektu i rekao da je rekonstrukcija vagona važan doprinos hrvatskome gospodarstvu.

/ Bio je dug put od ideje preko ispitivanja do provedbe i sada je došlo vrijeme da kažemo da je proizvod napravljen po svim europskim normama i da je potreban tržištu te spreman za promet. Pošto smo se dokazali na projektu vagona RoLa, ovo je još jedan naš proizvod koji će tražiti tržište. Krizu smo shvatili kao šansu za novi razvoj i možemo reći da smo spremni za vrijeme kada ona prođe - rekao je Vidović.

Nakon svečanosti u uporabu su krenula 23 nova rekonstruirana vagona za prijevoz kontejnera koja će prevoziti nove terete za HŽ Cargo. Prototip vagona i ostala 22 vagona iz iste serije u cijelosti su, od projekta do provedbe, rezultat znanja i rada zaposlenika Radionice željezničkih vozila u Čakovcu u suradnji s Remontom i proizvodnjom željezničkih vozila iz Slavonskog Broda, koji tim proizvodom stječu dodatne referencije za nastup na europskome tržištu.

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Branimir Butković

12/ broj 784 / ožujak 2011.

Riječ je o tvrtki International Container Terminal Services sa sjedištem na Filipinima koja trenutačno ima 22 lučka terminala u 16 zemalja svijeta. U sljedećemu razdoblju ona će u Luku Rijeka, točnije u kontejnerski terminal na Brajdici, uložiti 70 milijunâ eurâ, a što bi u procesu daljnje modernizacije i u skladu s komercijalnim naporima trebalo omogućiti godišnji kapacitet prometa od 600.000 TEU-ova.

U subotu 5. ožujka 2011. potpisan je ugovor o strateškome partnerstvu između Luke Rijeka, odnosno njezine tvrtke kćeri »Jadranska vrata« d.d., koncesionara na kontejnerskome terminalu i tvrtke »International Container Terminal Services Inc.« (ICTSI). Na svečanosti održanoj u Pomorskome i povijesnome muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci ugovor su potpisali Denis Vukorepa, predsjednik Uprave Luke Rijeka d.d., i Manuel Armando Fernandez, stariji potpredsjednik tvrtke »International Container Terminal Services Inc.«. Na temelju tog ugovora tvrtka ICTSI uložit će u kontejnerski terminal na Brajdici 70 milijunâ eurâ, a tvrtki Luka Rijeka uplatit će dodatnih 92,9 milijunâ kunâ naknade za 51 posto dionica »Jadranskih vrata«, tvrtke u kojoj će uskoro doći i do promjena u Upravi, koju je do sada uspješno vodio Goran Manfreda. U skladu s promjenama, taj posao trebala bi obavljati tročlana Uprava, i to dva predstavnika ICTSI-a i jedan hrvatski predstavnik.Za tvrtku ICSTI valja reći to da spada među najveće svjetske lučke operatere s kontejnerima. U posljednjemu desetljeću ta tvrtka širi djelatnost u cijelome svijetu i u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarila je opseg prometa veći od tri milijuna TEU-ova na 22 lučka terminala u 16 zemalja svijeta.

Na kontejnerskome terminalu Luke Rijeka na Brajdici tvrtka ICSTI ima ambiciju povećati godišnji opseg prometa čak na 600.000 TEU-ova.To se namjerava postići ne samo potpunom automatizacijom iskrcavanja, skladištenja i otpreme kontejnera, u što spada i već započeta modernizacija terminala izgradnjom novih 330 metara obale i dubinom mora od 15,5 metara te dogradnja lučkoga željezničkog terminala u kolodvoru Brajdica, već i povećanjem učinkovitosti terminala zahvaljujući novim i većim tržištima Mađarske, Češke, Slovačke, Poljske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Rekord u opsegu prijevoza kontejnera na terminalu na Brajdici iznosio je 168.777 TEU-ova i bio je ostvaren 2008. godine. Zbog svjetske gospodarske krize u 2009. taj rezultat iznosio je 130.740 TEU-ova, a u 2010. 137.040 TEU-ova. Ukupni udio željeznice u prijevozu tih kontejnera kretao se između 20 i 25 posto, a kada na Brajdici budu sagrađeni novi ukrcajno-iskrcajni željeznički terminal i ostala željeznička infrastruktura, taj udio trebao bi biti puno veći. Na potpisivanju ugovora između Luke Rijeka i ICSTI-a bili su predstavnici obiju tvrtki, a Vladu RH zastupao je Mario Babić, državni tajnik za more. Kao predstavnik HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. i HŽ Carga d.o.o. na potpisivanju ugovora bio je Željko Mihaljević, direktor proizvodnje u HŽ Cargu.

Obzirom na nove vlasnike kontejnerskog terminala na Brajdici HŽ Cargo očekuje da će se uvesti i nove brodske linije prema Luci Rijeka, što će znatno povećati i potrebu za prijevozom kontejnera. HŽ Cargo je spreman za nove prijevoze, između ostaloga i sa upravo promoviranim projektom rekonstrukcije 80 vagona za prijevoz kontejnera.

Luka Rijeka strateški partner FilipinaLuka Rijeka

/ Piše: Rudi Belovari/ Foto: Sonja Tešić/ AKTUALNOSTI/ AKTUALNOSTI

Potpisivanje ugovora - Denis Vukorepa i Manuel Armando Fernandez


/ AKTUALNOSTI / AKTUALNOSTI/ Piše: Ivana Čubelić

Pozitivan PR učinakMedijska analiza 2010.

Na prezentaciji su bili predsjednici i članovi uprava društava u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. Zlatko Rogožar, Oliver Krilić, Branimir Jerneić i Renato Humić te direktori, izvršni direktori i nadređeni službenici tih društava.Prezentaciju o analizi objava u medijima održala je Bosiljka Bakarić iz agencije »Medijanet«, a u njoj su procijenjene kvantiteta i kvaliteta HŽ-ove prisutnosti u tisku i odabranim televizijskim programima u razdoblju od prosinca 2009. do studenoga 2010., sagledana je slika koju su javnosti o HŽ-u posredovali tiskani mediji te je obavljena usporedba s istim razdobljem proteklih godina. U spomenutome razdoblju tisak je o HŽ-u objavio 3546 članaka. U usporedbi s 2009. godinom, u 2010. objavljeno je 32 posto manje članaka, što i ne čudi budući da se u 2009. stalno pisalo o raznim „aferama“ u HŽ-u,

Dana 27. siječnja 2011. u hotelu »Porin« bila je održana godišnja analiza i evaluacija medijskih objava o HŽ Hrvatskim željeznicama holdingu d.o.o. prema kojoj je i 2010. bio postignut pozitivan PR učinak.

a u 2010. ta tematika zauzela je mnogo manje medijskog prostora te su se mediji usredotočili na poslovne aktivnosti u tvrtci.Od ukupnog broja članaka, njih 19,34 posto bilo je orijentirano pozitivno, 53,85 posto neutralno, a 26,81 posto negativno. U razdoblju od prosinca 2009. do svibnja 2010. bilo je tiskano 25 posto više članaka u usporedbi sa sljedećih šest mjeseci 2010. godine, i to zbog istraga o iskliznuću teretnog vlaka u Pećinama u studenome 2009. te zbog nesreće na Glavnome kolodvoru u Zagrebu u prosincu 2010. godine.

Najviše članaka objavljeno je o HŽ Infrastrukturi d.o.o. (345), za kojom slijede HŽ Hrvatske željeznice holding d.o.o. (227) te članci o sindikatima (215), HŽ Cargu (170), HŽ Putničkom prijevozu (123) i HŽ Vuči vlakova (54).

Najviše članaka objavili su »Večernji list«, »Novi list« i »Glas Slavonije«, za kojima slijede »Vjesnik«, »24 sata« i »Slobodna Dalmacija«. U ukupnoj medijskoj slici (tiskovine, televizija, radio) najviše se govorilo o prigradskim i posebnim vlakovima, fondovima ISPA i IPA, nizinskoj pruzi, akciji »Vlak je uvijek brži«, predstavi

Macan je prikazao zanimljivu promidžbenu poruku Francuskih državnih željeznica (SNCF) koja je nastala na temelju željâ putnikâ koje su izrazili na Facebooku. SNCF je odlučio uložiti u promidžbu pošto su studenti prestali putovati vlakovima.

Završnu riječ dao je Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., koji je tom prigodom izrazio zadovoljstvo zbog pozitivnog PR učinka jer je proaktivnost prepoznata kao nova odrednica u poslovanju. Najavio je i to da će u ovoj godini biti izvršene organizacijske promjene u sustavu pa tako i u komunikacijama, a još veće težište bit će stavljeno na komuniciranje poslovnih projekata prema svim javnostima, posebice prema putnicima, te na daljnju izgradnju pozitivne slike o HŽ-u. Detaljnu medijsku analizu možete pogledati na intranetu i HŽ-ovoj internetskoj stranici u rubrici Press-centar/Poslovanje.

Promidžbenu poruku možete pogledati na:http://www.voyages-sncf.com/plusloinquevousnelimaginez

»Orient-express« koja je bila održana na Zagreb Glavnome kolodvoru, aferama u sustavu, oslikavanju zida u Branimirovoj ulici u Zagrebu te o 150. obljetnici željeznice. Ukupna procijenjena vrijednost ostvarenoga pozitivnog PR učinka u 2010. iznosi 4.253.791 kunu.

Bakarić je na kraju zaključila: »Od 1. siječnja do 30. studenoga 2010. tisak je javnosti o HŽ posredovao 2998 članaka, što je u prosjeku gotovo devet članaka na dan. Ta pojavnost na razini je 2007. i 2008. godine, a od tih članaka svaki se drugi većim dijelom ili u cijelosti odnosio na HŽ. U praćenome razdoblju objavljen je 661 pozitivan članak, što je za 10 posto više u usporedbi s istim razdobljem 2009., te 610 negativnih članaka, što je za 50 posto manje u usporedbi s istim razdobljem 2009. godine. U razdoblju od siječnja do svibnja 2010. mediji su HŽ spominjali u negativnome kontekstu češće no što je to bilo u razdoblju od lipnja do studenoga 2010. godine«

Nakon toga preporuke za daljnju strategiju komuniciranja dao je Krešimir Macan iz agencije »Manjgura«. Na kraju svojega izlaganja

ORIJENTACIJA

POZITIVNA

NEUTRALNA

NEGATIVNA

UKUPNO

UDIO ČLANKA UDIO POVRŠINE UDIO VRIJEDNOSTI

20,14% 19,34% 19,23%

56,32% 53,85% 53,35%

23,55% 26,81% 27,43%

100,00% 100,00% 100,00%

ORIJENTACIJA ČLANAKA OD PROSINCA 2009. DO STUDENOGA 2010.

ČLANCI KOJI SE U CIJELOSTI/VEĆIM DIJELOM ODNOSE NA HŽ

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

24,89%

52,03%

23,09%

GLAVNI

15,37%

60,62%

24,01%

SPOREDNI

UDIO NEGATIVNIH ČLANAKAUDIO NEUTRALNIH ČLANAKAUDIO POZITIVNIH ČLANAKAGLAVNI SPOREDNI

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

27,02%

72,98%

UDIOPOVRŠINE

26,63%

73,37%

UDIOVRIJEDNOSTI

UDIOČLANAKA

49,92%

50,08%

Dobri rezultati utovara i preuzimanja vagonaRad u siječnju 2011. godine

14/ broj 784 / ožujak 2011.

Rad (vagoni)

18000185001900019500200002050021000

2010.2011.

Preuzimanje vagona

8600870088008900900091009200

2010.2011.

Utovar vagona

95001000010500110001150012000

2010.2011.

Neto tonski kilometri (000)

140000145000150000155000160000165000170000

2010.2011.

Osnovni radni pokazatelji Mjere Izvršenje '10. Izvršenje '11. Indeks 11/10.

Preuzimanje " 8816 9122 103,47

Rad " 18959 20547 108,38

Istovar " 8415 7989 94,94

Utovar robe tona 417406 477737 114,45

Istovar robe tona 326839 302101 92,43

BRTKM (000) 343751 300071 87,29

NTKM (000) 165299 150864 91,27

Odnos bruto/neto 2,08 1,99 95,67

Statičko opterećenje vagona tona/vagon 41,15 41,82 101,63

Prosječna masa vlaka tona/vlak 704 671 95,31

Koeficijent vožnje u praznome stanju 0,78 0,69 88,46

Komercijalna brzina teretnih vlakova km/h 27,19 26,17 96,25

Kašnjanje teretnih vl. na 100 km min 56 53 94,64

Utovar vagona 10143 11425 112,64

/ POSLOVANJE / POSLOVANJE / Piše: Drago Ćorluka/ Foto: Ante Klečina

KVANTITATIVNO-KVALITATIVNI RADNI POKAZATELJI ZA SIJEČANJ 2011.

U siječnju 2011. bili su ostvareni dobri rezultati utovara i preuzimanja vagona od stranih željezničkih uprava. Opseg utovara vagona bio je veći za 13 posto, a opseg preuzimanja vagona za tri posto. Na temelju tih povećanja opseg rada bio je veći za osam posto. Navedeno, ukupno povećanje, na žalost, nije rezultiralo i povećanjem broja neto tonskih kilometara. Smanjenje prijevoznog učinka na temelju duljine vožnje tovarenih vagona nastalo je uglavnom na temelju opsega rada po utovarnim mjestima. Za primjer treba spomenuti povećanje opsega prerade robâ u Luci Ploče. U toj luci HŽ Cargo zabilježio je utovarne rezultate veće za 36 posto, a u istovarnim rezultatima zabilježeno je povećanje od 60 posto. Opseg prerade iznosio je 231.000 tonu, što je vrlo dobar rezultat, ali, na žalost, to su rezultati prijevoza na dionici od 22

kilometra te malim postotkom utječu na neto tonske kilometre.Na broj neto tonskih kilometara uvelike je utjecao i izostanak ostalih prijevoza. To se posebice odnosi na Luku Rijeka, gdje je zabilježeno smanjenje veće od 30 posto. Opseg prijevoza, kao što je to onaj za potrebe »Petrokemije-Kutina«, bio je povećan u smislu otpreme gotovih proizvoda. U prijevozu sirovina zabilježeni su utovarni rezultati niži za oko 18 posto. U siječnju su se prevozile veće količine željezne rudače i ugljena iz Bakra za Mađarsku. U veljači 2011. očekuje se početak ili, bolje rečeno, nastavak zaustavljenog prijevoza žitarica i prerađevina od šećerne repe. Također, u HŽ Cargu očekuju veći opseg provoza žitarica prema Italiji. Prijevozni učinak ovisit će uglavnom o potrebama korisnika prijevoza. Bit će dovoljno vagona svih serija.


Predstavnici Njemačke željeznice d.d.

/ POSLOVANJE / POSLOVANJE

HŽ Cargo

/ Piše: Ivana Bulimbašić-Paulin/ Foto: Ivana Čubelić

Održan sastanak s predstavnicima DB-aDana 8. veljače 2011. u direkciji HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. bio je održan sastanak Uprave HŽ Carga s predstavnicima Njemačke željeznice.

Bio je to jedan u nizu sastanaka koji se održavaju tijekom dugogodišnje suradnje. Domaćin sastanka bio je Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. i Uprava-direktor HŽ Carga, sa suradnicima, a Njemačku željeznicu d.d. predstavljali su Martin Kuen, izvršni direktor društva DB Schenker Croatia, dr. Gehbard Hafer, direktor područja Central and Eastern Europe/CIS, Deutsche Bahn International, i Olaf Schaller, predstavnik Deutsche Bahn Internationala u Zagrebu. Tema sastanka bila je suradnja DB-ovih društava DB Schenker Croatia i DB International u HŽ-ovim aktivnostima i projektima. Jedan od povoda sastanku bilo je i hrvatsko tržište prepoznato kao područje za daljnji razvoj i suradnju. Naime, DB je proveo analizu poslovanja na tržištima na kojemu je do sada bio prisutan. Od dosadašnjih 70 zemalja u kojima je aktivan, DB će se usmjeriti na 32 države među kojima je i Hrvatska. Mnogobrojne zajedničke točke interesa jesu suradnja na planu željezničke industrije i izgradnje infrastrukture te komercijalni dio u teretnome prijevozu, ponajprije na X. paneuropskom koridoru, a zatim i na drugim strateškim koridorskim pravcima. Predstavnici HŽ-a predstavili su postojeću organizaciju i najavili organizacijske promjene koje na snagu trebaju stupiti 1. travnja 2011. nakon uspješne implementacije SAP-a. Također su predstavljene započete investicije u 2010. te one koje će biti provedene u 2011., kao što su obnova industrijskih kolosijeka, izgradnja četiriju novih logističkih centara, planirana nabava vučnih vozila i vagona te drugo. Predstavljen je i zaokret u poslovanju HŽ Carga koji se iz klasičnoga željezničkog vozara razvija u logističara. Težište je bilo dano i na moguću zajedničku suradnju i konkretnije uključivanje DB-a u investicijski zahtjevne projekte koji su vrlo važni za cijelu regiju kao što su projekt Cargo 10 te Cargo Centar Zagreb, čija planirana investicijska vrijednost iznosi 250 milijunâ eurâ.Predstavnici HŽ Carga izrazili su zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom koja će rezultirati i zaključivanjem strateškog sporazuma o međusobnoj suradnji između Hrvatskih željeznica i Njemačke željeznice.

/ Piše: Milan Hečimović

Od toga broja bilo je 20 milijunâ i 142 tisuće domaćih putnika ili 1,1 posto manje i 42 milijunâ i 992 tisuće stranih putnika ili 3,3 posto više. Očito su domaći putnici zbog gospodarske krize manje putovali, a oživljavanje turizma dovelo je do povećanog broja ulazaka stranaca. S druge strane, željeznički pogranični prijevoz zabilježio je pad po svim pokazateljima. Vlakovima su u Hrvatsku ušle 624 tisuće putnikâ ili 11,1 posto manje nego u istome razdoblju 2009. godine. Pad broja putnika iznosio je 11,1 posto. Od toga broja, domaćih putnika bilo je 218 tisućâ ili 15,8 posto manje, a stranih putnika 406 tisućâ ili 8,4 posto manje. Željeznicom je u Hrvatsku ušao samo jedan posto putnika u odnosu na broj putnika koji se koriste cestovnim prometom. Morskim putem u Hrvatsku su ušle milijun i 502 tisuće putnika ili 10,6 posto više, a zrakoplovima dva milijunâ i 76 tisućâ putnikâ ili 9,8 posto više.

U razdoblju od siječnja do studenoga prošle godine opseg pograničnog prijevoza putnikâ bio je povećan. Povećanje je zabilježeno u cestovnome, pomorskom i zračnom prometu.

Izuzetak je pogranični prijevoz putnikâ željeznicom koji je u razdoblju o kojemu je riječ zabilježio veliki pad opsega. S obzirom na financijske učinke koji se ostvaruju u međunarodnome prijevozu putnikâ i komparativne prednosti koje željeznica ima, to taj pad prometa svakako zahtijeva dodatnu analizu. Valja utvrditi zbog čega je došlo do takvih kretanja te na temelju rezultata analize povući odgovarajuće poteze.

Preko granice ušlo 67 milijunâ putnikâCestom su u Hrvatsku ušla 62 milijunâ i 834 putnikâ, što je u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2009. povećanje od 1,9 posto.

Dominacija cestovnog prometaPogranični prijevoz putnika

16/ broj 784 / ožujak 2011.

Krajem prosinca 2010. na dužnost direktora Poslova ljudskih resursa, pravnih i općih poslova imenovan je MARIO SERAJLIĆ. S njim razgovaramo o ulozi Poslova ljudskih resursa.

Koja je uloga Poslova ljudskih resursa, pravnih i općih poslova u izobrazbi potrebnih kadrova u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.? / Cilj je postavljen - od HŽ Hrvatskih željeznica holdinga stvoriti lidera u ovome dijelu Europe. On neće biti ostvaren bez podizanja kvalitete rada na visoku razinu. Težimo postizanju iznimne kvalitete u svim svojim poslovnim procesima. To znači da poslovanje temeljimo na poslovnoj izvrsnosti, odnosno da od svakog radnika zahtijevamo učinkovitost u provedbi zadaća na području upravljanja ljudskim potencijalima. Učinkovitost svakog radnika ovisi prije svega o njegovu znanju, sposobnostima i motivaciji za rad. To znači da produktivnost i poslovna uspješnost HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. ovisi o produktivnosti i učinkovitosti njezinih radnika u izvršenju radnih zadaća. Zato treba raditi na njihovoj optimalnoj osposobljenosti. Postavljeni ciljevi neće moći biti ostvareni bez obrazovanih radnika koji su spremni na stalno učenje kroz različite oblike osposobljavanja i usavršavanja u sklopu svoje struke, a isključivo u svrhu kvalitetnog izvršenja radnih zadaća. Znanje i sposobnost svakog radnika jest njegova prednost i najbolja preporuka za poziciju na radnome mjestu. U HŽ Hrvatskim željeznicama holdingu sposobni smo stvoriti kritičnu masu znanja da bismo bili još bolji i da tako izravno utječemo na povećanje konkurentske prednosti na tržištu. Poticat ćemo ulaganje u ljude i nova znanja. Razvijat ćemo sve više programe internog osposobljavanja i usavršavanja, u sklopu kojih će naši stručnjaci biti obučavatelji. To je dobra praksa najuspješnijih željezničkih tvrtki i koncerna u Europi, a tomu težimo kao i u drugim gospodarskim granama. Zaposlenici su jedna od naših glavnih konkurentskih prednosti. Ni jedan stroj ne može biti pokrenut bez stručnih radnika. Nove tehnologije zahtijevaju nova osposobljavanja i usavršavanja. Rad svakog našeg radnika, bez obzira na to na kojemu je radnome mjestu, mora biti ugrađen u naše proizvode, a to su prijevoz putnikâ i robâ. Projekti modernizacije moraju uključivati program osposobljavanja i usavršavanja radnika za rukovanje modernim tehnologijama. Kako je moguće prepoznati vrijednost svakog radnika tj. njegove sposobnosti za provedbu postavljenih ciljeva? / Prije svega kvalitetni moraju biti rukovoditelji, odnosno šefovi. Oni se stalno moraju stručno usavršavati i znati kvalitetno organizirati rad na području za koje su mjerodavni da bi svaki radnik mogao radno i stručno doprinijeti tvrtki uz kvalitetnu iskoristivost radnog vremena.Od rukovodećih kadrova očekuje se da stalno potiču stručno usavršavanje svakog radnika i da razvijaju timski rad jer će na taj način lako prepoznati stručnost svakog radnika, njegov profesionalan odnos prema izvršenju radnih zadaća, etičnost i poslovni moral.

Postoji li osmišljena politika zapošljavanja mladih, stručnih kadrova, kojih na željeznici sigurno nedostaje?

/ Zapošljavanje novih mladih radnika, koji su primarno kvalitetno školovani i s kompetencijama koje se danas sve više traže uvjetovano je ostvarenjem cilja da na tržištu osvojimo sve važnije pozicije u putničkom i u teretnom prijevozu. Uz prirodni odliv, koji će stvoriti slobodna radna mjesta, posebna odgovornost za stvaranje prostora za nova zapošljavanja leži na svim sadašnjim zaposlenim radnicima, odnosno na tome koliko će i kako raditi te svojim radom ostvariti cilj da HŽ Hrvatske željeznice holding postanu lider u ovome dijelu Europe. Radimo na tome da HŽ Hrvatske željeznice holding budu poželjan i prestižan potencijalni poslodavac, što je povezano s našim strateškim ciljem da izgradimo novu organizaciju koja će pomoći stvoriti suvremenu željezničku tvrtku.

Mario Serajlić rođen je u Šibeniku 11. kolovoza 1977. godine. Godine 2001. završio je Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, a 2003. zaposlio se u tvrtki Remont i održavanje pruga d.o.o. kao samostalni referent za imovinsko-pravne poslove. U veljači 2005. prešao je u Hrvatske željeznice, točnije u Službu za stambene poslove na radno mjesto samostalnog referenta za stambene poslove. Godine 2006. otišao je u Službu za katastar nekretnina i imovinsko-pravne poslove pri HŽ Nekretninama na radno mjesto glavnog referenta za katastar nekretnina i imovinsko-pravne poslove. U travnju 2007. prešao je raditi u HŽ Cargo na radno mjesto glavnog referenta za pravne poslove unutar Grupe za ljudske resurse i pravne poslove Split, a početkom 2008. postao je voditeljem Grupe za ljudske resurse i pravne poslove Split, gdje je radio do imenovanja na današnje radno mjesto. Dana 30. prosinca 2011. imenovan je direktorom Poslova ljudskih resursa, pravnih i općih poslova. Pravosudni ispit položio je 2008. godine, a trenutačno polazi treći semestar poslijediplomskoga doktorskog studija Trgovačko pravo i pravo društava na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Stručnost nužna pretpostavkaMario Serajlić:

/ Piše: Boris Udier/ Foto: Branimir Butković/ INTERVJU/ INTERVJU

Mario Serajlić, dipl. iur.

Važna karika u donošenju odlukaDonald Neralić:


Krajem prosinca 2010. na dužnost direktora Kontrolinga imenovan je DONALD NERALIĆ. S njim smo razgovarali o ulozi službe Kontroling u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

Koje su osnovne aktivnosti Kontrolinga u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. te na koji način Kontroling sudjeluje u definiranju ciljeva poslovanja, planiranju i u izradi izvješća za društva u sklopu holdinga? / Kontroling predstavlja poslovnu aktivnost koja je neposredno podređena Upravi društva, čiji je cilj postizanje usklađenosti između aktivnosti društva i njegovih strategijskih ciljeva. Osnovni poslovi i zadatci Kontrolinga jesu planiranje, izrada izvješća te obrada i prezentacija statističkih podataka. Ciljevi su kvantitativni izraz onoga što želimo postići, odnosno ciljevi su krajnje točke prema kojima su usmjerene aktivnosti društva, a one su utvrđene u poslovnim planovima. Da bi se odredili ciljevi na razini HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. kao cjeline, Uprava HŽ Holdinga na prijedlog Kontrolinga donosi smjernice za izradu planova poslovanja društava u sklopu holdinga.U sklopu smjernica iznosi se projekcija makroekonomskih pokazatelja za plansko razdoblje, temeljni okviri kojih se treba pridržavati prigodom planiranja prihoda i opsega prijevoza putnika i robe, planiranja određenih grupa troškova te izrade plana ljudskih resursa i plana ulaganja u prijevozne i infrastrukturne kapacitete. Kontroling pojedinog društva u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. na temelju smjernica i podloga stručnih službi izrađuje prijedloge planova. Nakon procjene cjelovitosti plana društva dostavljaju prijedloge planova Kontrolingu HŽ Holdinga radi međusobnog usklađivanja. Pošto Uprave društava, Nadzorni odbori i Skupštine usvoje planove društava u sklopu HŽ-ova holdinga, Kontroling HŽ Holdinga izrađuje pregled planova poslovanja društava povezanih u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. u kojemu su sadržani korporativni ciljevi HŽ-ova holdinga kao cjeline i ostali važni čimbenici. Izrada izvješća podrazumijeva pripremu, analizu i interpretaciju financijskih rezultata za potrebe Uprave te izradu izvješća za potrebe državnih tijela, domaćih i međunarodnih financijskih i drugih institucija. Za potrebe Uprave društva izrađuju se mjesečna i godišnja izvješća, a tromjesečno se ona na usvajanje dostavljaju Nadzornome odboru, Revizorskome odboru i Skupštini. U redovitim izvješćima sadržane su informacije o ostvarenim rezultatima poslovanja u odnosu na planirane veličine i o odstupanju od tih rezultata u svim dijelovima poslovanja. Osim redovitih izvješća, Kontroling izrađuje izvješća i analize poslovanja društva prema zahtjevima domaćih i međunarodnih financijskih i ostalih institucija te izrađuje razna posebna izvješća i analize poslovanja na zahtjev Uprave društva, Nadzornog odbora, mjerodavnog ministarstva i sličnih ustanova. Od početka 2011. u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. provodi se projekt HŽ-SAP. Na koji se način taj projekt odnosi na Kontroling te imate li u skladu s time dodatnih poslova na drugim područjima, tj. u službama u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.?

/ U SAP-u je modul CO postavljen za »primatelja podataka« te je u skladu s time uglavnom usmjeren na upravljanje troškovima unutar određenih organizacijskih struktura. Naime, svi ti podatci, odnosno knjiženja ostvarenja, dolaze u Kontroling preko dokumenata koji nastaju u ostalim poslovnim funkcijama društva, odnosno u SAP-u modulima.Modul SAP CO, kao okvir za interno, tj. upravljačko računovodstvo, temelji se na definiranim organizacijskim strukturama kontroling objekata te na odabranim metodama raspodjele zajedničkih troškova, obračuna zajedničkih prihoda te analize profitabilnosti proizvoda. Svi prihodi i rashodi u modulu SAP CO analiziraju se knjiženjem na definirane objekte CO i troškovne elemente, uz interne dodjele objekata niže klase onima više klase (npr. mjesta troška dodijeljena su određenome profitnom centru, određeni interni nalozi određenome mjestu troška i slično). Glavni podmoduli SAP CO jesu računovodstvo mjesta troška, troškovnih elemenata, internih naloga, profitnih centara te analiza profitabilnosti. Najveći izazov bio je kako u modulu SAP CO riješiti problem specifičnosti praćenja troškova u društvima u sklopu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., tj. kako razvrstati troškove po shemi kontiranja. Shema kontiranja, odnosno razvrstavanja troškova predstavlja dodatnu dimenziju izvještavanja i knjiženja troškova u HŽ-u. U stvari, riječ je o dodatnoj analitici financijskih konta.

Donald Neralić završio je Ekonomski fakultet u Zagrebu. Na Hrvatskim željeznicama radi od rujna 2001. godine, i to od 2001. do 2003. na radnome mjestu glavnog referenta za plan i kontroling, od 2003. do 2004. na radnome mjestu glavnog kontrolora u Grupi za infrastrukturu u upravnome području Korporativne administracije i ured, a od 2003. do 2007. obavljao je dužnost voditelja te grupe. Od 2007. bio je predsjednik Nadzornog odbora društva Održavanje vučnih vozila d.o.o. Zagreb, a od 1. siječnja 2011. direktor je HŽ Kontrolinga.

/ INTERVJU / INTERVJU/ Piše: Boris Udier/ Foto: Branimir Butković

Donald Neralić, dipl. oec.

18/ broj 784 / ožujak 2011.

TŽV »Gredelj« potpisao je s HŽ Putničkim prijevozom ugovor o velikom popravku vagona serije 2100 za lokalni prijevoz.

Vagoni serije 2100 sagrađeni su 80-ih godina prošloga stoljeća u kooperaciji TŽV-a »Gredelj« i slovenske tvrtke TVT Maribor. Na vagonima se izvode rekonstrukcija i modernizacija, a sedam vagona već je u završnoj fazi. Na probnoj vožnji bila su četiri vagona. Od početka veljače spomenuti vagoni su probno u prometu na lokalnim linijama te se uskoro planira njihova isporuka HŽ Putničkom prijevozu. Do početka ljetnoga voznog reda planira se završetak popravka 15 vagona za lokalni prijevoz. Svi sudionici koji su radili na rekonstrukciji tih vagona ne kriju oduševljenje postignutom transformacijom i tehničko-tehnološkim inovacijama koje se prvi put primjenjuju na vagonima za potrebe HŽ Putničkog prijevoza. To će TŽV-u »Gredelj« omogućiti da poveća vlastiti udjel u realizaciji tog proizvoda. Vagon je dobio novi vanjski vizualni identitet, prilagođen novim standardima HŽ Putničkog prijevoza. Rekonstruiran je i ulaz u vagon, i to dodavanjem jednog stubišta i ugradnjom novih, električno upravljanih vrata, koja su prvi put ugrađena u vozila HŽ Putničkog prijevoza. Zamijenjena je cjelokupna elektrika te su ugrađeni elektrorazvodni ormar te sustav za rashlađivanje i ozvučenje vagona. Ugrađen je i vakuumski zahod s novim tipom tanka koji je projektiran i proizveden u TŽV-u »Gredelj«.

Dana 1. veljače 2011. u Zagrebu IVAN TOLIĆ, predsjednik Uprave Tvornice željezničkih vozila »Gredelj«, i STEVEN L. BEAL, predsjednik Uprave američke tvrtke »National Railway Equipment Company« (NREC), potpisali su Ugovor o obnovi i modernizaciji devet dizel-električnih lokomotiva serijâ GT 26 i G 26. Vrijednost isporuke je 14,5 milijunâ dolara.Provest će se potpuna obnova i modernizacija spomenutih lokomotiva i tako produljiti njihov rok iskorištavanja za još 25 godina. Ovaj projekt nastavak je dugogodišnje suradnje s američkom tvrtkom »National Railway Equipment Company« (NREC), za koju je TŽV »Gredelj« već isporučio veći broj obnovljenih

i moderniziranih lokomotiva koje voze diljem Afrike, Azije, Amerike i drugih zemalja. Ovime je TŽV »Gredelj« potvrdio znanje i sposobnost svojih stručnjaka te izniman ugled i konkurentnost u izgradnji novih i u održavanju postojećih željezničkih kapaciteta na zahtjevnome inozemnom tržištu i time si uspio osigurati još jedan veliki projekt za američku tvrtku NREC - rekao je mr. sc. Ivan Tolić, predsjednik Uprave TŽV-a »Gredelj«. Danas TŽV »Gredelj« s ponosom ističe činjenicu da su lokomotive, vagoni i vlakovi konstruirani u skladu s UIC-ovim i AAR-ovim standardima te prilagođeni svim kolosijecima (uskim, širokim ili standardnim). Oni danas vuku vlakove te prevoze putnike i robu širom svijeta, od Argentine preko Gvineje do Saudijske Arabije.

Na vagon su ugrađeni i novi prozori te sustav za informiranje putnika (vanjski pokazivači odredišta, displej u tehnologiji FLIP-DOT) te završni signali u tehnologiji LED. Umjesto tandem generatora u podvozje vagona ugrađen je novi statički pretvarač. Ugrađen je i baterijski sanduk s novim baterijama.

Iako je dosadašnji razmještaj prostora sačuvan, unutrašnjost vagona rekonstruirana je u cijelosti i sagrađena primjenom novih tehnoloških linija u TŽV-u »Gredelj«, što se odnosi na sve komponente osim na sjedala. Kanali za grijanje zamijenjeni su novima, a stari su skinuti s vagona i u posebnom postupku zbrinuti i otpremljeni u Austriju zbog ranije korištenih azbestnih supstancija. Stropne obloge, stropne lampe, prtljažne police, poliesterska obloga te novi elektrokanali u podu, s novim konstrukcijskim rješenjima - sve to projektirano je i proizvedeno u »Gredelju«.

Tim vagonom HŽ Putnički prijevoz, a posebice putnici, osim novoga vizualnog identiteta, dobivaju veću razinu sigurnosti ali i udobnosti koja se približava europskim standardima. Nakon probnih vožnji vagoni će biti uključeni u sustav prometa redovitih vlakova gdje će se nastaviti dodatno ispitivanje vagona u prometu. Novi modernizirani vagoni za lokalni prijevoz vozit će na relacijama Zagreb - Ogulin - Moravice i Varaždin - Kotoriba - Koprivnica.

Veliki popravak i modernizacijaputničkih vagona za lokalni prijevoz

Ugovor TŽV-a »Gredelj« i HŽ Putničkog prijevoza

Posao s američkom tvrtkom vrijedan14,5 milijunâ dolara

Iz TŽV-a »Gredelj«

/ Piše: Špiro Dmitrović/ Foto: Ante Klečina

/ Piše: Marina Bomeštar Gašparić

/ PROJEKTI/ PROJEKTI

Modernizirani vagon serije 2100


Vagon je dobio novi vanjski vizualni identitet, prilagođen novim standardima HŽ Putničkog prijevoza. Rekonstruiran je i ulaz u vagon, i to dodavanjem jednog stubišta i ugradnjom novih, električno upravljanih vrata, koja su prvi put ugrađena u vozila HŽ Putničkog prijevoza.

/ Foto: Ante Klečina

20 / broj 784 / ožujak 2011.

Formiran tim za prometEuropska banka za obnovu i razvoj


Dana 2. ožujka 2011. u sjedištu HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. bio je održan sastanak predstavnika HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku na kojemu su bili Zsuzsanna Hargitai, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Josip Vuković, glavni bankar EBRD-a u Hrvatskoj, Agnieszka Lukasik, senior bankarica iz EBRD-a, te Zlatko Rogožar, Oliver Krilić, Predrag Zekić, Donald Neralić, Anto Martić i Ivana Bulimbašić Paulin kao predstavnici HŽ-ova holdinga. Predstavnici EBRD-a donijeli su informaciju da imaju namjeru i

da su spremni finacirati projekte u vrijednosti od 100 milijunâ

eurâ uz državno jamstvo kao i sudjelovati u financijskome

praćenju provedbe elemenata socijalnog programa koji će biti

donesen u skladu s programom restrukturiranja društava u

sklopu HŽ-ova holdinga.

Predstavnici HŽ-a predstavili su projekte i planove kojima će biti potaknuti novi investicijski ciklusi, a težište je bilo na ulaganjima u prijevozne kapacitete. Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holding d.o.o. i direktor/Uprava HŽ Carga, najavio je pripremne radnje za restrukturiranje društava koje moraju biti provedene do ožujka 2012. godine, a najavljeno je i skoro raspisivanje natječaja za nabavu vučnih i tračničkih vozila, ponajprije za potrebe HŽ Vuče vlakova i HŽ Putničkog prijevoza.Prioritet ima nabava 15 višesustavnih te 20 dizel-električnih lokomotiva. Prilikom predstavljanja tog projekta Oliver Krilić, Uprava/direktor HŽ Vuče vlakova i član Uprave HŽ Hrvatskih

/ Piše: Ivana Bulimbašić Paulin/ Foto: Tomislav Gašparović

željeznica holdinga d.o.o., istaknuo je važnost tehničkih karakteristika koje moraju biti u skladu sa standardima prometovanja na području EU-a te važnost održavanja lokomotiva tijekom radnog vijeka. Naglasio je i to da se lokomotive održavaju u neposrednoj blizini zbog minimaliziranja dodatnih troškova i manje imobilizacije voznog parka, odnosno optimalizacije rada lokomotiva tijekom njihova radnog vijeka. Važno je i zapošljavanje domaćih kapaciteta u planiranim investicijama, ponajprije TŽV-a »Gredelj« koji je u stopostotnome vlasništvu HŽ Putničkog prijevoza.

Predstavljen je i plan nabave novih vozila HŽ Putničkog prijevoza koji će se provoditi dinamikom koja će biti određena u skladu s gospodarskim uvjetima i s porastom broja putnika, tj. tržišnim potrebama.U međuvremenu, nakon zadnjeg sastanka HŽ-ovih i EBRD-ovih predstavnika koji je bio održan u prosincu 2010. godine, u EBRD-u formiran je poseban tim specijaliziran za promet i raspravljalo se o potencijalnim projektima koji bi mogli biti ponuđeni HŽ-u.

S obzirom na to da će svaka potencijalna suradnja na kreditiranju HŽ-ovih potreba uključivati i državno jamstvo, to su i predstavnici Ministarstva financija RH podržali planirane projekte. Sljedeći sastanak trebao bi biti održan 22. ožujka, do kada će biti imenovan EBRD-ov stručnjak za promet koji će HŽ-u biti na raspolaganju za suradnju u željezničkome segmentu kako bi se prezentirala cjelokupna procedura dobivanja EBRD-ovih zajmova te načini mobilizacije tih sredstava pri samoj provedbi. U međuvremenu će o tome raspravljati i Uprava HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., a model koji će se preferirati bit će model s većom vremenskom prednošću.

/ Piše: Branimir Butković / Foto: Branimir Butković

EMV-a za regionalni prijevoz


Na prvu probnu vožnju od Zagreba do Koprivnice 17. veljače 2011. krenuo je prototip EMV-a za regionalni prijevoz. Taj vlak pobudio je zanimanje mnogobrojnih putnika na Zagreb GK.

Na početku godine bio sam u novome »Gredeljevu« pogonu u Vukomercu, a sredinom veljače bio sam na drugome kraju grada - u »Končarevoj« proizvodnoj hali na Jankomiru. U tim pogonima dovršavaju se tri prototipa vlakova za HŽ Putnički prijevoz. Vlakove zajednički grade TŽV »Gredelj« i »Končar«. Nositelj posla izgradnje gradsko-prigradskog EMV-a i regionalnog DMV-a jest »Gredelj«, a »Končar« izgradnje EMV-a za regionalni prijevoz. Na prvu probnu vožnju bez putnika prototip EMV-a za regionalni prijevoz krenuo je 17. veljače 2011. Iz »Končareve« tvornice na Jankomiru vlak je stigao na Zagreb GK, gdje je pobudio zanimanje mnogobrojnih znatiželjnika. Nakon kratko zadržavanja vlak je nastavio put prema Koprivnici. Vrlo brzo i putnici će imati prigodu upoznati se s udobnošću i kvalitetom tog vlaka. Krajem veljače 2011. Povjerenstvo je završilo tehnički pregled i vlak je spreman za probne vožnje. Pred dovršetkom su i »Gredeljevi« vlakovi. Do kraja ožujka trebao bi biti završen EMV za gradsko-prigradski prijevoz grada Zagreba, a mjesec dana kasnije i regionalni DMV. Program obnove voznoga parka HŽ Putničkog prijevoza do 2018. predviđa nabavu ukupno 92 motorna vlaka. Riječ je o 49 regionalnih EMV-ova, 25 regionalnih DMV-ova i 18 gradsko-prigradskih EMV-ova koji će biti nabavljeni u suradnji s Gradom Zagrebom. Tehničke karakteristike i oblikovanje unutrašnjosti definirani su u suradnji sa stručnjacima iz HŽ Putničkog prijevoza. Gradsko-prigradski i regionalni elektromotorni vlakovi su četverodijelni, a regionalni dizel-motorni vlak je trodijelan. U odnosu na vlakove koji godinama voze u gradskom i prigradskom prijevozu, novi vlakovi predstavljaju veliki tehnološki iskorak. Niskopodna konstrukcija, široka vrata, klimatizacija, prostrana unutrašnjost i pouzdanost tih vlakova ponudit će putnicima u cijeloj Hrvatskoj puno udobniji i kvalitetniji prijevoz od današnjeg.

Probna vožnja prvog prototipa

Prototip EMV-a za regionalni prijevoz snimljen u »Končaru«

Probna vožnja prvog prototipa


22/ broj 784 / ožujak 2011.

Budućnost projekata modernizacije svojih pruga, i to osobito na X. koridoru i koridoru Vb, HŽ Infrastruktura d.o.o. temelji prije svega na sufinanciranju iz fondova Europske unije. Tijekom promišljanja strategije iskorištavanja sredstava iz tih fondova uvidjelo se da HŽ Infrastruktura d.o.o. nije dostatno ekipirana za takve poslove jer ne raspolaže dovoljnim brojem stručnjaka odgovarajućih profila. Zbog toga joj je Vlada RH odobrila da se u HŽ Infrastrukturi zaposli 28 osoba izvan HŽ-ova sustava.

Od toga broja šestero je mladih ljudi u rujnu i listopadu 2010. stiglo u Službu za fondove EU koju vodi Zrinka Ivanović-Kelemen. S njih petero razgovarali smo u njihovim prostorijama u Zagrebu u Trnjanskoj 11f, na lokaciji koja je među željezničarima poznata pod nazivom »Graba«.Riječ je o diplomiranoj pravnici Mihaeli Azapović i diplomiranoj inženjerki građevinarstva Tatjani Glavović, sada zaposlenima u Grupi za pripremu i praćenje poslovnih procesa. S nama je bila i Martina Gucek, diplomirana inženjerka geodezije, Danijel Bicak, diplomirani inženjer građevinstva, i Josip Pavleka, diplomirani inženjer elektrotehnike. Četvero od njih došlo je iz privatnog sektora.U privatnom je sektoru neprestano dokazivanje nešto normalno, neprestano se treba obrazovati i usavršavati u poslu. / Manje tvrtke brže reagiraju na promjene, stvari se brže rješavaju. U ovakvu su sustavu postupci dugotrajniji. No, čini mi se da problem u funkcioniranju jest određeni nedostatak zajedništva. Poslovi, i na nižoj razini službe, funkcioniraju nekako sami za sebe i kao da ih ne zanima zašto je to nekomu drugomu bitno. Čini mi se da tu nedostaje povezanosti i zbog toga se mnogo toga odvija sporije - rekao nam je Bicak.

S druge strane Tatjana Glavović je to sažela ovako: / Vrlo mi se sviđa odsutnost stihije koju sam zatekla ovdje. Ovdje svatko dobije dovoljno vremena da posao obavi kvalitetno, što u privatnim tvrtkama često nije slučaj. Na pitanje kako su se priviknuli na rad u ovome sustavu, Josip Pavleka nam je kazao:

/ Svakomu je ostavljeno vremena da u toj novoj okolini napreduje po nekom vlastitom ritmu. Osim toga mladim zaposlenicima došlima izvana omogućena je sustavna stručna izobrazba, pa su tako Mihaela i Tatjana svakoga dana cijelo radno vrijeme na izobrazbi u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU), i to šest mjeseci. Zadatak im je za sada učiti jer prije njih u HŽ Infrastrukturi d.o.o. nije bilo takvih radnih mjesta a poslove kontrole obavljali su drugi radnici uz ostale poslove.

Danijel Bicak, voditelj građevinskog dijela projekata, dosada je radio u projektiranju i u nadzoru u visokogradnji, a ovo mu se činilo izazovom jer je riječ o niskogradnji, prometu. S obzirom na naš skori ulazak u Europsku uniju, smatrao je potrebnim da nauči nešto o pravilima poslovanja u tom novom okružju želi li biti konkurentan na tržištu rada.

/ Vidio sam natječaj, Služba za fondove EU učinila mi se zanimljivom, natjecao sam se, bio na razgovoru, gospođa Ivanović-Kelemen upoznala me je s problematikom na primjeren način i zainteresirala me. Očito sam i ja zainteresirao ovu tvrtku, i evo me ovdje.

Uvijek za šalu spreman Josip Pavleka, voditelj elektroenergetskog dijela projekata, rekao nam je o sebi sljedeće: / Imam ukupno sedam godina radnog staža, i to na poslovima projektiranja i izgradnje elektroenergetskih strojeva u tvrtki Končar-Generatori i motori, jednim dijelom i na međunarodnim projektima u Iranu i Švedskoj, a iza toga sam radio na projektiranju u Siemensu, na projektima u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije.

Martina Gucek osvrnula se na njihovu novu službu: / Moglo bi se reći da smo kao Služba za fondove EU pod povećalom jer mnogo toga radimo prvi put i nemamo uhodanih modela kojima bismo se služili. Što se tiče interakcije između starih i novih zaposlenika, zaključila je: / Dolaskom snaga izvana, iz privatnog sektora, postojeći će se sustav vrlo brzo mijenjati. Mladi su ljudi prodorniji, nisu toliko formalni i nadam se da će lakše dolaziti do nekih viših instancija pa će se neki usporeni procesi malo ubrzati. Mladi smo, ali imamo znanje i iskustvo iza sebe. I nije nam strano reći: Ovdje mi nije dobro, idem dalje. Nismo naraštaj koja misli da cijeli radni vijek mora odraditi u jednom poduzeću. Kombinacijom novoga i staroga sustava mi ćemo postići onu potrebnu ravnotežu.

Mihaela Azapović, diplomirana pravnica koja je između ostaloga radila u Ministarstvu uprave RH, u tek osnovanom sektoru za provedbu projekata, gdje je imala doticaja s operativnim programom, inače okvirom za sve projekte koji se oslanjaju na financiranje iz fondova EU, razgovor je zaključila: / Moram priznati da sam, zbog loše slike u javnosti, imala predrasuda prema velikim državnim tvrtkama i tijelima državne uprave. No, kada sam došla u ministarstvo, a potom i ovamo, shvatila sam da to nije točno. Ima organizacijskih jedinica koje mnogo rade, ali i onih koje rade kako se to činilo prije 20 godina i to ne žele promijeniti. No Služba za fondove EU jednostavno mora raditi po novim pravilima. Mnogo toga što sam imala prigode vidjeti otkada sam ovdje pobija negativne predrasude koje sam imala o željezničkom sustavu. Zvuči ohrabrujuće, zar ne?

Nove snage za budućnostSlužba za fondove EU-a u sklopu HŽ Infrastrukture d.o.o.

/ Piše: Martina Elizabeta Lovrić/ Foto: Martina Elizabeta Lovrić/ NOVOSTI/ NOVOSTI

Mihaela Azapović, Tatjana Glavović, Josip Pavleka, Martina Guceki Danijel Bicak ispred Službe za fondove EU

Zbog svih tih problema produljen je planirani rok završetka radova, koji je bio planiran za kraj 2010. godine. Revidirani dinamički plan ima rok do 4. svibnja 2011. godine, nakon čega će trebati još neko vrijeme prije nego li preko njega počnu voziti vlakovi. A taj dan s čežnjom čekaju stanovnici zgrada uz prugu u središtu grada koji neprestano negoduju zbog buke teretnih vlakova koji noću prolaze središtem grada.


/ AKTUALNOSTI / AKTUALNOSTI/ Piše: Snježana Krznarić/ Foto: Dean Matović

Visoki vodostaji produljili rokoveObnova željezničkog mosta »Sava Jakuševac«

Uskoro će proći dvije godine otkako se zbog »podlokavanja« jednog od stupova mosta jedan stup nagnuo, a čelična konstrukcija na mostu »Sava Jakuševac« slomila u trenutku kada je preko mosta prolazio teretni vlak. Radovi na sanaciji mosta počeli su se izvoditi prošloga ljeta, ali njihovu dinamiku ometaju, između ostaloga, visoki vodostaji.

Željeznički most »Sava Jakuševac« smješten je na pruzi za međunarodni promet Sesvete - Velika Gorica a sagrađen je 1968. godine. Konstruktivno gledano, most se sastoji od tri čelične zakovane punostijene kontinuirane konstrukcije koje premošćuju inundaciju i korito rijeke Save. Željeznički kolosijek na mostu je otvorenog tipa, odnosno pragovi naliježu izravno na sekundarne uzdužne nosače. U noći 31. ožujka 2009. na mostu se dogodila havarija te je prekinut sav željeznički promet. Došlo je ulegnuća stupa u sredini korita Save, što je dovelo do sloma čelične konstrukcije. Provedene istražne radnje utvrdile su veliko spuštanje kote dna korita oko temelja nagnutog stupa. Stup je temeljen na bunaru, a prema izvornoj projektnoj dokumentaciji temeljenje je ostvareno na koti +94,00 mnm. Mjerenjima je utvrđeno da je dno korita oko stupa erodirano na kotu +94,00 mnm. Najniže kote tla utvrđene su u prostoru uzvodno od temelja, u njegovoj neposrednoj blizini. Prema geološkome elaboratu iz doba izgradnje mosta, kota korita iznosila je +103,00 mnm. Danas kota korita u sredini rijeke iznosi najviše +99,50 mnm. Kao hitna mjera za održanje nagnutog stupa i rasponske konstrukcije poduzeto je nasipavanje područja oko temelja stupova u koritu kao i pridržavanje nagnutog stupa čeličnim sajlama za susjedni stup na desnoj obali. Institut IGH d.d. Zagreb s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu kao kooperantom izradili su izvedbeni projekt obnove mosta, koji sadrži proširenje i ojačanje temelja uz uklanjanje starog, nagnutog stupa S6 i izradu novog stupa uz sanaciju dijela oštećene čelične konstrukcije. Tijekom izvođenja radova projektantski i geodetski nadzor provodi Institut IGH d.d. Investitor obnove mosta jest HŽ Infrastruktura, a projekt vodi tim čiji je voditelj Dean Matović, a članovi su Snježana Krznarić i Margareta Krakan Čop. U tijeku su radovi na obnovi mosta koje izvode Hidroelektra niskogradnja d.d. i Pružne građevine d.o.o. Sekcija ETP Zagreb i Sekcija ZOP Zagreb izvest će radove na sanaciji elektrotehničke opreme i gornjega pružnog ustroja.

Radovi su se počeli izvoditi ojačanjem i proširenjem temeljne stope nagnutog stupa. Sve se izvodi uz pomoć pontona i dizalice na obali. Oko stupa je od talpi izveden zagat unutar kojeg je izvršeno betoniranje do kote od 98,00 mnm. Kroz novi beton izvode se injektirani stupnjaci za ojačanje temeljnog tla. Prije radova na rezanju betonskog stupa postavit će se pomoćno stupište na prošireni temelj, uz sam nagnuti stup te pomoćno stupište u sredini korita na koje bi se naslonila čelična konstrukcija i time oslobodila betonski stup. Stup bi se uklonio rezanjem. Nakon betoniranja novog stupa počet će se izvoditi radovi na obnovi ostalih oštećenih ležajnih kvadera i ležajeva. Na čeličnome dijelu konstrukcije obnovit će se svi oštećeni elementi: glavni nosači, sekundarni uzdužni nosači, poprečni nosači, vjetrovni i kočni spregovi te elementi pješačke staze. Na kraju izvodit će se radovi na montaži gornjega pružnog ustroja i sve opreme (SS- i TK-kabeli i KM-mreža). Tijekom radova

redovito se prati vodostaj rijeke koji se pokazao vrlo nepredvidljivim te se redovito obavlja hidrografsko i geodetsko snimanje korita u zoni oko mosta.Visoki vodostaji, iznad kote od 102,50 mnm, kojih je kroz jesen 2010. bilo jako puno, prekidali su radove jer se voda prelijevala preko talpi. Kada je u rujnu zabilježen najviši vodostaj u posljednjih stotinu godina, nastala su oštećenja na zabijenim talpama i pontonu, koji je zbog

sigurnosti bio pričvršćen s obje strane obale te se moglo nastaviti s radom tek pošto je ponton izvučen na obalu te pošto su bili izvedeni njegova kontrola i popravak, što je ponovno pridonijelo produžetku roka obnove mosta. Također je došlo do erozije desne obale Save, gdje je izvršena hitna privremena sanacija obale zabijanjem talpi da se ne bi ugrozila stabilnost stupa na toj strani u inundaciji. Na toj strani predvidjet će se obaloutvrda kao trajno rješenje na strani sigurnosti.

24/ broj 784 / ožujak 2011.

Ostvaren stari san - novi stan obitelji ČančarDobra vijest iz kolodvora Lokve

/ Piše: Željka Mirčić/ Foto: Željka Mirčić/ ZAPOSLENICI/ ZAPOSLENICI

Prvi petak u ožujku 2011. obitelji IVICE ČANČARA, pružnog radnika Sekcije za održavanje pruge Rijeka, ostat će u sjećanju cijeli život. Zahvaljujući pomoći dobrih ljudi, njihov sin IGOR, koji od rođenja boluje od teškog oblika cerebralne paralize te se kreće u invalidskim kolicima, ne mora više svakoga dana prelaziti preko triju željezničkih kolosijeka u kolodvoru Lokve. Peteročlanoj obitelji Ivice Čančara koja je godinama živjela u stanu na izlaznom dijelu kolodvora u Lokvama, Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o. dodijelila je na uporabu zamjenski stan u kolodvorskoj zgradi, do koje je prilaz jednostavniji te nije potrebno prelaziti preko kolosijeka, što im je do sada zbog Igorove bolesti bio najveći problem.

Koliko će taj stan na drugoj lokaciji, udaljen tristotinjak metara od prijašnjeg stana, olakšati život Igoru, zna najbolje on sâm. I taj, posljednji put, na leđima ga je preko kolosijekâ, kao i bezbroj puta do tada, mlađi brat Boris prenio do vozila delničke Hitne pomoći i vozača Šime Kulaša koji ga je dovezao do kolodvorske zgrade. Ondje mu je gospođa Milana Bon u ime Nekretnina u sklopu HŽ Infrastrukture d.o.o. svečano uručila ključeve zamjenskog stana. Koliko su Igor Čančar i njegova obitelj presretni i koliko je emocija pri preuzimanju ključeva bilo iskazano ispred kolodvorske zgrade, najbolje govore suze radosnice kod svih nazočnih. Vidljivo uzbuđen, Igor je rekao da mu je ta pomoć u obliku dodjele zamjenskoga stana omogućila da bude samostalniji i da ne mora više moliti druge članove obitelji da mu pomognu prijeći preko pruge i da dolaze preda nj kada se vraća iz Lokava. Uz bratovu pomoć i ugrađeni rukohvat bez kojega se ne bi mogao uspeti na kat, otvorio je vrata svojega novog doma.

Uz pomoć HŽ Infrastrukture d.o.o. stan je uređen u najosnovnijem opsegu, jer u njemu nitko nije živio godinama. Obećana je i pomoć sindikata jer je otac obitelji Čančar pružni radnik zaposlen na željeznici.Osim Igora i njegove obitelji, mame Cvjete, sestre Irene s problemom vida i njegova brata Borisa, najsretnija osoba sigurno je bio Šime Kulaš, na čiju inicijativu je cijela akcija sa zamjenom stana i potaknuta. Zadranin podrijetlom koji se zbog ljubavi i obiteljskih razloga doselio u Lokve, nije mogao vjerovati kada je prvi put bio ugledao Igorova brata Borisa kako na leđima preko triju kolosijeka prenosi Igora do puta odakle ima tristotinjak metara do kolodvora Lokve a nekoliko kilometara do samoga mjesta. Šime Kulaš pokrenuo je cijelu akciju pomoći Igoru i preko HTV-ove emisije Misija: zajedno aktivirao mogućnost da se obitelji Čančar dodijeli zamjenski stan. Obećao je Igoru i nabavu invalidskih kolica iz Njemačke koja su čvršća i prikladnija za kretanje po makadamskoj cesti. Budući da u stanu nedostaje gotovo sve što je potrebno za normalan život, vjerujemo da će obitelj Čančar uz ovu pomoć HŽ Infrastrukture d.o.o., sindikata, uz nesebičnu pomoć susjeda koji su im pomagali i do sada, kao i uz pomoć Šime Kulaša i dobrih ljudi u dogledno vrijeme početi bezbrižniji život.

Igor Čančar i njegov brat Boris

Neformalni sastancisa zaposlenicima

Otvoreni sat s Upravom


U poslovnom svijetu i političkim strukturama

uvriježio se običaj da se čelni ljudi poslovodnih ili

političko-upravnih tijela povremeno sastanu na

neformalan razgovor sa svojim zaposlenicima ili s

građanima koji izraze takvu želju.

Vodeći se time, Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o. na sjednici održanoj 27. siječnja 2011. donijela je odluku da se, počevši od ožujka 2011, jednom na mjesec (osim u srpnju i kolovozu) sastane s desetak zaposlenika HŽ Infrastrukture d.o.o. koji izraze želju za takvim sastankom kako bi u neformalnom tonu s njima razgovarala o pitanjima koja ih zanimanju te iz prve ruke doznala što zaposleni misle o njezinu radu. Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o., naime, stoji na stanovištu da komuniciranje na takav način sa zaposlenima može pridonijeti jasnoći i demokratičnosti upravljanja poduzećem, kojima se opet mogu izbjeći brojni nesporazumi i tzv. komunikacijski šumovi, ali i suzbiti pokušaji zlonamjernih podmetanja na relaciji zaposleni - Uprava. Takvi sastanci održavat će se svakoga prvog četvrtka u mjesecu u prostoriji sjedišta tvrtke u Zagrebu, Mihanovićeva ulica 12, počinjat će u 10.00 sati, trajat će jedan sat i nosit će naziv Otvoreni sat s Upravom. Zaintersirani mogu svoje prijave s pitanjima slati porukom na adresu elektroničke pošte [email protected] ili telefaksom na br. 01/4533-860 u Odjel za komunikacije, koji organizira ove susrete, najkasnije osam dana prije sureta. Napominjemo da zbog kratkoće vremena na sastanku može biti prisutno najviše desetero zaposlenka te predstavnici Odjela za komunikacije, koji će najzanimljivija pitanja i odgovore objaviti u internim glasilima.

Zbog toga vas molimo da u svojoj prijavi navedete svoje ime i prezime, radno mjesto i organizacijsku jedinicu u kojoj radite te broj telefona i da naznačite pitanja ili temu o kojoj biste htjeli razgovarati s predsjednikom ili s članovima Uprave. Na prvi sastanak pozvat ćemo desetero zaposlenika čije ćemo teme ili pitanja procijeniti najaktualnijima.

Budući da će se Otvoreni sat s Upravom održavati svakoga mjeseca, postoji mogućnost da oni koji se prijave a neće biti pozvani na prvi Otvoreni sat s Upravom na red dođu kojega od idućih mjeseci. Dakle, svima koji izraze želju da budu nazočni na Otvorenom satu s Upravom ta će se želja i ispuniti.Ovim putem pozivamo zaposlene u HŽ Infrastrukturi d.o.o. koji bi htjeli biti nazočni na Otvorenom satu s Upravom da nam se jave.

Odjel za komunikacijeHŽ Infrastrukture d.o.o.

/ NAJAVE / NAJAVE/ Foto: Ante Klečina

26 / broj 784 / ožujak 2011.

Niz dobrih iskorakaSavez za željeznicu

/ PROJEKTI/ PROJEKTI

Dana 15. veljače 2011. u hotelu »Porin« u Zagrebu Savez za željeznicu održao je drugu po redu redovitu godišnju skupštinu. Osim izaslanika, na skupštini su bili i mnogobrojni ugledni gosti i članovi Kruga za potporu. Govorilo se o radu na dosadašnjim projektima te su bili podneseni financijsko izvješće, radni program i financijski plan Saveza za 2011. godinu. Europski projekt USEMobility i nekoliko uspješnih projekata na nacionalnoj razini Savezu jamče uspješnu budućnost.

Skupštinu je otvorio Branko Kreš, predsjednik Saveza za željeznicu, izrazivši veliko zadovoljstvo svime što je do sada postignuto, posebice ako se na umu ima recesija koja je obilježila proteklo razdoblje: / Savez za željeznicu osnovan je prije tri godine i unatoč svim poteškoćama, krizi i recesiji do danas smo uspjeli ostvariti gotovo sve zacrtane ciljeve. Poseban uspjeh jest sporazum s Varaždinskom i Međimurskom županijom te ulazak u projekte Europske unije.Skupštinu je pozdravio i Branimir Jerneić, predsjednik Kruga za potporu Saveza za željeznicu i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. Rekao je:

/ Čestitam na svim iskoracima koje je SZŽ napravio u područjima s problemima s kojima se nitko nije htio baviti. SZŽ je uspio spojiti akademsku zajednicu, lokalnu samoupravu i interesne sfere i krenuo u provedbu prvog pilot- projekta integriranoga putničkog prijevoza. Ovu godinu HŽ Infrastruktura će intenzivno podupirati SZŽ načelnim izdanim jamstvima te će, ako to bude potrebno, i financijski stati uz SZŽ.

U ime Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Skupštinu je pozdravio Danijel Krakić, ravnatelj Uprave za željeznički promet. Krakić je govorio o problemima koji željeznički sektor očekuju u sljedećemu periodu: / Kao što znate, približavamo se EU i očekujemo ulazak u njezino članstvo što prije. To ujedno donosi i neke promjene. Promjene su otvaranje tržišta, promjene su veća borba za prijevoz odnosno rad. SZŽ je pokrenuo inicijative usmjerene na boljitak ne samo željezničkog prometa već i željezničkog sustava u cjelini. Ministarstvo svesrdno podržava sve inicijative, a jedna od njih je i provedena. Naime, na inicijativu SZŽ-a osnovano je povjerenstvo za rješavanje pitanja ŽCP-a, što je vrlo vrijedan i vrlo važan korak.Veliki uspjeh Saveza jest i njegovo sudjelovanje u provedbi projekta USEMobility kojeg u sklopu programa FP7 sufinancira Europska komisija. U projektu ukupno sudjeluje sedam organizacija iz pet europskih zemalja (samo je Hrvatska izvan EU). Ciljevi projekta jesu kroz tri faze istražiti stvarne razloge zbog kojih putnici biraju multimodalne lance javnog prijevoza, na temelju toga ciljanim skupinama (donosiocima političkih odluka, civilnim udrugama, građanima) predstaviti rezultate istraživanja kroz radionice i na kraju sve to uobličiti u jasne strateške smjernice za razvoj prometa u pojedinim zemljama te na razini EU-a.

Uspješno se povećava i broj članica te su na skupštini Savezu pristupili udruga »Vlakovi« i Sindikat hrvatskih željezničara. Najviše se radi, i s najviše uspjeha, na projektu uvođenja integriranoga javnog prijevoza putnika (IJPP) na području Varaždinske i Međimurske županije. Nakon kratkoročnih aktivnosti tijekom ljeta 2010. godine, u listopadu su županije, zadovoljne radom Saveza, potpisale Sporazum o poslovnoj suradnji kojim se i službeno krenulo u izgradnju IJPP-a, a Savez je postao koordinatorom projekta. Radovi na provođenju kratkoročnih aktivnosti pri uvođenju IJPP-a nastavljaju se provoditi planiranim tempom, a nakon stručnog izleta u Graz i austrijsku Štajersku izaslanstvo prijevoznika i političara u travnju će imati prigodu razgledati i sustave javnog prijevoza u provinciji Bolzano i u istočnoj Lombardiji u Italiji.

Rezultati istraživanja u sklopu projekta USEMobility na području sjeverne Hrvatske također će se moći uspješno koristiti u projektu izgradnje IJPP-a. Posljednjih godinu dana Savez je sudjelovao u organizaciji nekoliko stručnih skupova, bio je u organizacijskome odboru proslave 150. obljetnice prve pruge u Hrvatskoj, sudjelovao je u radu na projektu »Povećanje sigurnosti na ŽCP-ovima« te je radio na projektima unapređenja intermodalnog prijevoza poput projekta »Revitalizacija industrijskih kolosijeka«. Na kraju skupštine, a prije službenog potpisivanja pristupnica novih članica bila je organizirana i dodjela zahvalnica. Ove godine zahvalnicu su primili dr. sc. Borna Abramović s Fakulteta prometnih znanosti, Varaždinska i Međimurska županija, tvrtka Altpro d.o.o. te tvrtke HŽ Holding d.o.o., HŽ Infrastruktura d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

/ Piše: Ante Klečina/ Foto: Ante Klečina

Branimir Jerneić, predsjednik Kruga za potporu SZŽ

Izaslanstvo HŽ-a u VrbovcuSuradnja sa lokalnom samoupravom

Međunarodni projekti


/ PROJEKTI / PROJEKTI/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Arhiva grada Vrbovca

/ Piše: Ivana Čubelić

Dana 10. ožujka 2011. HŽ-ovo izaslanstvo održalo je sastanak s gradonačelnikom Vrbovca i dožupanom Zagrebačke županije.

Dana 10. ožujka u uredu gradonačelnika Vrbovca bio je održan sastanak na kojemu se razgovaralo o projektu rekonstrukcije postojećeg i o dogradnji drugoga kolosijeka na magistralnoj pruzi Zagreb - Križevci - Koprivnica - državna granica, uključujući kolodvor Vrbovec i pripadajuću infrastrukturu. Na sastanku su bili Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.; Oliver Krilić, direktor/Uprava HŽ Vuče vlakova; Renato Humić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza; Hrvoje Milas, direktor Razvoja i građenja iz HŽ Infrastrukture d.o.o., te Vladimir Bregović, gradonačelnik Vrbovca, sa suradnicima. Na početku sastanka Vladimir Bregović pozdravio je goste te ih je zamolio za informacije o dvjema investicijama koje su važne za grad Vrbovec. Riječ je o dovršetku parkirališta u sklopu željezničkoga kolodvora te o uređenju kolodvorske zgrade i o izgradnji drugoga kolosijeka. Gradonačelnik je istaknuo to da se Grad Vrbovec može smatrati partnerom HŽ Hrvatskih željeznica holdinga jer kroz sufinanciranje prijevoza učenika i studenata izdvoji od tristo do četiristo tisućâ kunâ na godinu. Zlatko Rogožar rekao je to da je za projekt rekonstrukcije postojećega kolosijeka i izgradnje drugoga kolosijeka od Dugog Sela do Križevaca u tijeku ishođenje građevne dozvole.

Radovi bi trebali početi 2013., a završiti 2015. godine. Parkiralište pored kolodvorske zgrade u Vrbovcu te radovi na uređenju i nužni popravci na zgradi bit će završeni ove godine. Detaljnije o investicijama govorio je Hrvoje Milas. O planovima u putničkome prijevozu govorio je Renato Humić. On je istaknuo to da su u tijeku probne vožnje i testiranja novoga niskopodnog regionalnog vlaka kojim će se uvelike poboljšati kvaliteta prigradskoga putničkog prijevoza te je naveo da se intenzivno radi na integraciji cestovnoga i željezničkoga putničkog prijevoza. Oliver Krilić govorio je o planovima i investicijama u HŽ Vuči vlakova koji prate već spomenute investicije. Đuro Turk, v.d. pročelnika za komunalne djelatnosti i gospodarstvo Grada Vrbovca, goste je detaljnije upoznao s prometnim planovima Vrbovca, istaknuvši da studija prometnog razvoja Vrbovca također planira integrirani prijevoz o kojemu je već bilo riječi. Istaknuo je i to da Grad Vrbovec sufinancira i gradski autobusni prijevoz kojemu je željeznički kolodvor jedan od odredišta. Na kraju je Rogožar zaključio to da je važno da je pokrenut investicijski ciklus u kojemu bi u izgradnju i modernizaciju željezničkih kapaciteta do kraja 2018. trebalo uložiti 6,2 milijarde kunâ te da novac koji je HŽ namijenio za dovršetak parkirališta u Vrbovcu u ovoj godini neće biti upitan. Nakon sastanka njegovi sudionici obišli su željeznički kolodvor u Vrbovcu i uvjerili se u stanje na terenu.

Obnova unske prugeDana 26. veljače 2011. u Bihaću predsjednik RH IVO JOSIPOVIĆ susreo se s čelnicima Unsko-sanskog kantona, a na susretu je bio i ZLATKO ROGOŽAR.

Na sastanku su, osim političara, bili i stručnjaci za pojedina područja iz velikih državnih tvrtki. U ime HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. na susretu je bio i Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ-ova holdinga i direktor/Uprava HŽ Carga. Na temelju odluke mjerodavnoga ministarstva od 19. siječnja 2010. godine, zbog lošeg stanja bio je obustavljen promet unskom prugom. Zbog trenda povećanja opsega teretnog prijevoza preko lukâ u Zadru, Šibeniku i Splitu povećan je komercijalni interes za revitalizaciju te pruge jer je njome kraći prijevozni put između lukâ i unutrašnjosti pa je u skladu s time i skraćeno vrijeme vožnje, manji su troškovi prijevoza i vuče (elektrovuča) te je veća propusna moć pruge. Uz to, povećan je i interes susjedne BiH za tu prugu zbog čega bi se trebale provoditi paralelne aktivnosti na obnovi pruge, uz nastavak modernizacije pruge od Knina prema Zadru i Splitu.Time bi se uvelike pridonijelo gospodarskome razvoju Dalmacije i jačanju HŽ Carga na tržištu prijevoznih usluga. U izjavi za novinare Josipović je rekao da se na sastanku govorilo o provedbi važnih projekata poput plinofikacije, obnove unske pruge i zrakoplovne luke Željave te o razvoju konzularnih odnosa. Ustvrdio je da je sastanak »dobar primjer toga kako se politika vodi gospodarskim sredstvima«. Josipović je izrazio nadu da će unska pruga biti otvorena možda već za tri mjeseca, da će se do kraja godine prikupiti svi dokumenti potrebni za plinovode, da će u Bihaću uskoro zaživjeti redoviti konzularni dani Republike Hrvatske i da će stručnjaci ubrzo provjeriti može li i na koji način zrakoplovna luka Željava, koja se dijelom nalazi u BiH a dijelom u RH, ponovno služiti svrsi.»Ovo je primjer kako se između dviju država, BiH i Hrvatske, mogu vrlo učinkovito i produktivno nadograđivati inače dobri politički odnosi«, ocijenio je hrvatski predsjednik.

28 / broj 784 / ožujak 2011.

Tradicija prijevoza željeznicomCEMEX Hrvatska

/ PARTNERI/ PARTNERI

Svaki dan u popodnevnim satima »cimentar« opterećen s gotovo tisuću tonâ cementa kreće iz Splita prema Zagrebu.

CEMEX Hrvatska, nekadašnji »Dalmacijacement«, najveći je regionalni proizvođač cementa s tradicijom dužom od stotinu godina. Budući da je, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, globalna kriza najjače pogodila upravo građevnu industriju, zaustavljajući kapitalne građevne investicije, to je i CEMEX Hrvatska neminovno osjetio posljedice pada tržišta. Nedostatak znakova oporavka građevnog sektora i daljnji pad opsega izvoza u 2010. primorali su CEMEX na poduzimanje različitih mjera kako bi se optimizirali troškovi, ali i sačuvala radna mjesta. CEMEX-ove cementare strateški su dobro raspoređene na obali, što uz cestovni omogućuje korištenje brodskog i željezničkog prometa. Željeznica je Dalmaciju povezala s unutrašnjošću stigla nakon Prvoga svjetskog rata, početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća. S obzirom na to da tada kamionski prijevoz nije bio razvijen, tvrtka je glavninu robe prevozila brodovima, a s dolaskom željeznice počele su se prevoziti manje količine materijala.Nakon Drugoga svjetskog rata poraslo je učešće u željezničkog prometa, a trend se intenzivirao sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Željeznicom se distribuirao uglavnom uvrećani cement. Godine 1988. tvrtka je preuzela tvornicu »Sloboda«, današnji terminal Podsused u Zagrebu, čime je počela značajnija opskrba zagrebačkog područja rasutim cementom. Tijekom Domovinskog rata željeznički promet bio je prekinut te je CEMEX pokušavao uspostaviti prijevoz preko intermodalnog prijevoza, i to brodom za Bakar (prekrcavanjem iz silosa u vagone), a potom željeznicom. Prevozilo se oko 50.000 tonâ na godinu. Danas su glavni pravci otpreme CEMEX-ovi terminali u Zagrebu (Podsused i Maksimir), prema kojima je usmjereno čak 80 posto prometa. Ostali pravci na kojima tvrtka koristi željeznički promet jesu CEMEX-ovi terminali u Bosni (Prijedor i Blatna). Zanimljivo jest da je u dogovoru s HŽ-om CEMEX prošle godine, nakon čak pet godina stanke, ponovno pokrenuo otpremu željeznicom za Bakar.

Između 2002. i 2008. CEMEX je zabilježio porast količina prevezenih željeznicom. Najviše cementa prevezeno je 2007. kada je 400.000 tonâ. Globalna kriza uvjetovala je pad opsega proizvodnje cementa a time i pad količine materijala prevezenog željeznicom. U 2011. ipak se očekuje se povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Planira se prevesti oko 270.000 tonâ, a plan za 2012. predviđa prijevoz 300.000 tonâ. Naš sugovornik Ivo Relja, koordinator željezničkog prometa, ističe da je CEMEX s HŽ-om razvio dugovječnu i jako dobru suradnju za koju su svojstveni pouzdanost i izvrstan prijateljski odnos sa zaposlenicima željeznice. Posebice važno jest istaknuti dobru suradnju s Ivanom Ćićmirom, voditeljem HŽ Carga Split, i njegovim glavnim operativcem Ivanom Komadinom. S obzirom na CEMEX-ove razvojne planove širenja poslovanja u regiji, to CEMEX u HŽ Hrvatskim željeznicama holdingu d.o.o. svakako vidi strateškog partnera i u budućnosti.

Maslinovo ulje »Lintar« iz CEMEX-aVeliki napor i velike iznose financijskih sredstava CEMEX je uložio u zaštitu okoliša, tako da se još malotko sjeća slike zadimljenog i sivog kaštelanskog zaljeva. U proteklih nekoliko godina CEMEX je u različite projekte očuvanja okoliša i poboljšanja kvalitete zraka uložio više od 300 milijunâ kunâ, a da bi svoje tvornice učinio što ugodnijim mjestom za rad, uredio je više od 80.000 m² zelenih površina u krugu tvornica, dok je na gotovo 200.000 m² proveo biološku rekultivaciju eksploatiranih polja. Jedan od najpoznatijih CEMEX-ovih projekata koji obuhvaća niz segmenata zaštite okoliša i održiva razvoja jest »Lintar«, ekstra djevičansko maslinovo ulje. Naime, CEMEX je osim autohtonih vrsta mediteranskog bilja, na području južnih padina Kozjaka, na gotovo 35.000 m2 zasadio i maslinik o kojemu se volonterski brine osamdeset članova Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata Dalmacijacement, većinom zaposlenika CEMEX-a. Njihovim predanim radom CEMEX je dobio proizvod koji nije tipičan za cementnu industriju - ekstra djevičansko maslinovo ulje nazvano »Lintar«, kako se u prošlosti nazivao Kaštelanski zaljev.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Dragutin Staničić

»Cimentar« na tzv. ličkoj pruzi


/ OSOBNO / OSOBNO/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Ivana Čubelić

1 protiv 100Marin Curavić:

Prometni inženjer MARIN CURAVIĆ u Informatici HŽ Infrastrukture zaposlio se 2003. pošto je u HŽ-u odslužio civilni vojni rok. Radi na mjestu voditelja projekta u Službi za sistemsku podršku, a slobodno vrijeme provodi čitajući i ispunjavajući obveze vezane uz poslijediplomski studij na FPZ-u. Željan novih iskustava, odlučio se prijaviti na kviz »1 protiv 100« na kojemu je osvojio i novčanu nagradu.

Nakon Aeronautičkog smjera za vojne pilote na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, diplomirali ste zračni promet. Jeste li se na fakultetu zainteresirali za informacijske tehnologije ili se taj interes javio i ranije?

/ Za informacijske tehnologije ozbiljnije sam se zainteresirao već u Tehničkoj školi gdje sam završio smjer Automatika, a prava ljubav prema sistemaškom poslu definitivno se dogodila tijekom služenja civilnoga vojnog roka u HŽ Informatici. Gledajući danas, mislim da se sve događalo prema Arsenovoj pjesmi »Sve te vodilo k meni«. Na kojemu projektu sada radite? / Sada sam najaktivniji u projektu uvođenja sustava upravljanja dokumentacijom za HŽ Infrastrukturu na kojemu sam zamjenik voditelja projekta. Osim toga sudjelujem u podršci HŽ-Informatike u projekt HŽ-SAP, a uključen sam i u druge manje projekte.

Jeste li se sami prijavili na kviz ili su Vas kolege i prijatelji nagovarali na to? / Već godinama je prijava na kviz moja tiha želja. Ove godine konačno sam se ohrabrio i nakon jedne emisije okrenuo broj s ekrana. Jeste li se posebno pripremali za nastup? / Povijest sam odlučio ponoviti jer sam nakon snimanja par emisija uvidio da u toj komori znanja vlada lagani propuh. Pozornost sam posebice usmjerio na razdoblje od X. do XX. stoljeća. Paradoksalno je da sam namjerno odlučio preskočiti dio povijesti vezan uz Luja XIV. smatrajući da su to općepoznati detalji koji sigurno neće biti u pitanjima. Mislim da je najbolja priprema ona koja nije ciljana već je osobna želja za novim saznanjima. Uz kombinaciju znanja i neizostavne sreće, uspjeli ste doći do kraja što je veliki uspjeh na kojemu Vam čestitamo. Namjeravate li se i dalje prijavljivati na kvizove? / Na moju žalost, a vjerujem i žalost ostalih kvizomana, sada nema drugih televizijskih kvizova. Mogu samo reći da je to nešto što vam uđe pod kožu, ali isto tako i da HŽ nije ostao bez jakog aduta na galeriji. Naime, Zlatko Rakijašić, prometnik iz Pitomače, inače veliki kvizofil, i dalje vreba svoju prigodu među stotinu natjecatelja. Ja mu u tome želim puno uspjeha jer katkada vas samo jedan mali Zimbabve bez afrikata dijeli od velikog slavlja.

Budući da dolazite iz Šibenika, čini se da je i košarka bila neizbježna u Vašemu životu. / Vidim da ste dobro obaviješteni. Prije par godina prestao sam suditi u nižoj košarkaškoj ligi. Sada je basket sveden na poneku partiju s prijateljima na Tuškancu i na gledanje rijetkih prijenosa na TV-u. Najviše me grize upravo činjenica da sam odrastao na Baldekinu, dvjesto metara od Draženova koša, kao dijete igrao na istim igralištima kao i on, a nisam se mogao sjetiti broja koji je nosio u Realu. Na kraju, hoćete li proljeće dočekati u Parizu šećući s odabranicom po Bois de Boulogne?

/ Naravno. Zahvaljujući mojoj kemičarki točno sam odgovorio na pitanja o radioaktivnome plinu radonu i lordu Kelvinu, ali i na mnoga druga dok sam bio na galeriji. Ono što je sigurno jest da sada kada znam kolika je to šuma, ne ulazim u nju bez mobitela s GPS-om. :-)

Marin Curavić

30 / broj 784 / ožujak 2011.

Pokretanje sindikalnih izbornih aktivnostiSamostalni sindikat HŽ Cargo


Dana 3. veljače 2011. Samostalni sindikat HŽ Cargo pokrenuo je postupak utemeljenja (izbora) radničkih vijeća (prema članku 136. i 137. Zakona o radu) i izbor povjerenika za zaštitu na radu (prema članku 69. Zakona o zaštiti na radu) u HŽ Cargu.

Razlozi za pokretanje izbora leže u činjenici da je Sporazum o imenovanju sindikalnih profesionalaca od 31. siječnja 2008., kojeg su sklopili sindikati s pravom na kolektivno pregovaranje u HŽ Cargu, neodrživ jer predviđa sedam profesionalaca više u odnosu na postojeće sindikalno članstvo. Poslodavac je upozoren na to da zbog recesije to nije potrebno, da na to ne troši novac te da istodobno može uštedjeti prigodom isplate prekovremenih sati, božićnice i drugih naknada. Drugi razlog jest nelogičan broj profesionalaca i povjerenika zaštite na radu pojedinih sindikata u odnosu na zakonsko pravo.

Postojeći Sporazum Uprava HŽ Hrvatskih željeznica holding d.o.o. otkazala je u zakonskome roku i trebao je prestati važiti 31. siječnja 2011. godine. Time je Samostalni sindikat HŽ Cargo bio zadovoljan te je izrazio nadu da će biti ukinuto sedam profesionalaca viška te da će biti ispravljene nepravde i nelogičnosti koje je Sporazum sadržavao. Stav je Samostalnog sindikata HŽ Cargo da se taj sporazum uskladi sa stvarnim i realnim potrebama i s postojećim članstvom svakog sindikata te da se time i broj sindikalnih povjerenika svede na realan broj. Sindikat smatra da je u ovoj situaciji odluka o pokretanju izbora vrlo korisna i prosperitetna za sve radnike HŽ Carga i za Samostalni sindikat HŽ Cargo te se svi članovi pozivaju da se aktivno uključe u izbore i u izbornu kampanju radi postizanja što boljih rezultata na izborima.

Novom koncepcijom Željezničara predvidjeli smo i intenzivniju komunikaciju s vama, našim čitateljima, i to putem rubrike Pitanja i odgovori. Rubrika je rezervirana za sva vaša pitanja, komentare i prijedloge vezane uz novi izgled i osvježeni sadržaj lista, kao i uz funkcioniranje željezničkog sustava, poslovanje, pitanja za članove uprava, pitanja vezana uz vaš posao i drugo.

Stoga vas pozivamo da nam se javite putem redakcijske adrese e-pošte [email protected], telefonskog broja 01 3783 006 ili telefaksa broj 01/4572-131.

Osim toga, s ponosom možemo najaviti da nakon obavljenog redizajna Željezničara, krećemo u redizajn internog portala na kojem će se objavljivati više vijesti, materijala, obavijesti i drugih sadržaja, a nastojat ćemo detaljnije obraditi teme koje će u Željezničaru biti najavljene.

U suradnji s vama nastojat ćemo maksimalno iskoristiti

mogućnosti toga medija. Radujemo se nastavku komunikacije i

nadamo se da će ona biti sve intenzivnija i da će se proširiti i na

druge komunikacijske kanale.

Pomozimo Darku Beji Poziv na suradnjuHumanost na djelu Novi koncept Željezničara

Poštovanim željezničarima i ostalim ljudima dobre

volje željeli bismo skrenuti pozornost na to da je

obitelji Bejo neophodna skromna pomoć svih nas.

Naime, Darko Bejo, 24-godišnji sin Milenke Bejo, koja je zaposlena kao čistačica u tvrtci Čišćenje i njega putničkih vagona d.o.o., i Ante Beje, koji je nezaposlen da bi mogao pomoći sinu, doživio je prometnu nezgodu u kojoj je pretrpio tešku ozljedu kralježnice te su mu noge paralizirane. Zahvaljujući velikome trudu i borbi, otvorila se mogućnost da Darko Bejo ode na zahtjevnu operaciju povezivanja živaca u švicarskoj klinici u Zürichu nakon koje postoji vrlo velika mogućnost da Darko ponovno stane na noge i prohoda.

Cijena operacije je 30.000 eura što je za obitelj Bejo nedostižan iznos. Stoga bi oni bili neizmjerno zahvalni za svaki skromni prilog.

Našom novčanom pomoći možemo im pomoći da se ostvari njihova nada u bolju budućnost.

Pomoć možete uplatiti na žiroračun br. 3100165036 u Hrvatskoj poštanskoj banci s naznakom Za Darka Beju«. Darkov OIB jest 39328245516.

/ Piše: Boris Udier

/ Piše: Marko Marković / Piše: Ida Erceg

Sindikat: Ne slažemo se sa konstatacijama “Inovacija nad kojom bi se trebalo zamisliti” (2)


/ SINDIKAT / SINDIKAT

Reagiranje na tekst objavljen u listu »Željezničar« (stranica 48) za mjesec siječanj 2011.

Nemamo namjeru ulaziti u raspravu sa autorom članka pod naslovom »Inovacija nad kojom bi se trebalo zamisliti«, objavljenog u listu »Željezničar« od mjeseca siječnja, jer poštujemo demokratsko načelo da svatko ima pravo na slobodu izražavanja mišljenja, već nam je prvenstveno cilj da javnost i radnike koristeći se pravom na iznošenje cjelokupnih okolnosti upoznamo sa činjenicama.

Sindikat infrastrukture HŽ-a, Sindikat željezničara Hrvatske i Sindikat hrvatskih željezničara, sa punom odgovornošću svojih pregovaračkih timova sudjelovali su u pregovorima o V Aneksu Kolektivnog ugovora za HŽ Infrastrukturu d.o.o. potpisanog 24. studenog 2010. Samo da pripomenemo Sindikat prometnika vlakova Hrvatske potpisao je zajednički prijedlog sindikata o cijenama sata rada, koji smo mi do kraja zastupali i ispregovarali. Polazna osnova pregovora je bila da se prvo utvrdi broj novih radnih mjesta iz Pravilnika o organizaciji za društvo, za koja će se voditi pregovori o cijenama sata rada, jer ista nisu vrednovana u važećim aktima, tj. Kolektivnom ugovoru, dok je prijedlog poslodavca bio i promjena cijena sata rada i za već postojeća radna mjesta, a sindikati su smatrali da nije korektno da se ta postojeća radna mjesta, koja su već u sustavu Kolektivnog ugovora, sada posebno dodatno vrednuju, već će se to učiniti jedinstveno za sva radna mjesta kada se otvore kolektivni pregovori prije isteka važećih akata.

Za radna mjesta kojima se promijenio samo naziv radnog mjesta bez bitnog mijenjanja opisa poslova, dogovoreno je da će se izmjenama Pravilnika o organizaciji, naknadno utvrditi njihov opis poslova, stručna sprema, odgovornost, dodatna znanja, kako bi se mogla utvrditi cijena sata rada za ta radna mjesta.

Sindikati su se u pregovorima rukovodili kriterijima vrednovanja rada za radna mjesta prema istim radnim mjestima po Pravilniku o organizaciji, sukladno opisu poslova, stručnoj spremi, složenosti poslova. Tako su povučene paralele sa radnim mjestima u ostalim ustrojbenim jedinicama, smatrajući da se ne smije raditi razlika u vrednovanju istih ili sličnih poslova.Ne možemo se nikako složiti sa konstatacijom da su sindikati ispregovarali niže cijene sata rada, kojima su radnici na tim radnim mjestima »oštećeni«. Cijene sata rada za te radnike su u konačnici pregovora, ispregovarane i nešto više, u odnosu na radna mjesta iste kvalifikacijske strukture i složenosti u drugim ustrojbenim jedinicama.Znamo da su nam potrebni stručnjaci, znamo da su nam potrebne velike investicije, do kojih ćemo doći samo kroz kvalitetne projekte, u skladu sa tim spoznajama predložili smo poslodavcu, da radnike na provedbi projekata nagradi na odgovarajući način, ovisno o uspjehu u provedbi određenog projekta. Smatramo da ćemo takve stručnjake privući ne kroz visoke cijene sata rada koje im garantiraju primanja bez obzira na uspjeh, već da njihova nagrada bude iskazana u postotku vrijednosti realiziranog projekta. Što se tiče stečevina sindikalnog pokreta, one su nam itekako vrijedne i sigurno su temelj našeg postojanja i rada. Sindikat je samostalna, demokratska i neovisna organizacija zaposlenih u koju se oni dobrovoljno udružuju radi artikuliranja, oblikovanja i ostvarivanja zajedničkih interesa. Smisao sindikata u uvjetima tržišne privrede je zaštita i ostvarivanje interesa radnika i to prvenstveno svojih članova a onda i šire.

U budućnosti će se definitivno nametati kao ključna uloga sindikata njihova sposobnost da sačuvaju svoju samostalnost i da svoju aktivnost usmjere ka artikuliranju socijalno ekonomskih prava radnika. Stoga je i točna konstatacija da je sindikalni pluralizam stup demokracije, ta da radnici moraju imati mogućnost izbora onakvog oblika organizacije koji njima najbolje odgovara.Radnici imaju mogućnost slobodnog izbora oblika sindikalne organizacije u koju će se učlaniti i koja će ih zastupati. Oni to čine po svojoj slobodnoj volji i bez ikakve zapreke.

Sloboda sindikalnog udruživanja jedan je od oblika opće slobode udruživanja koja pripada temeljnim slobodama čovjeka.I za kraj, do svjetla će nas dovesti sigurno samo objektivna istina utemeljena na sagledavanju svih činjenica i okolnosti. Sindikat infrastrukture HŽ-aSindikat željezničara HrvatskeSindikat hrvatskih željezničara

Fascinacija željeznicomKlub ljubitelja željeznice

»I to smo mi, žene u transportu«Ožujak 2011. u galeriji »U predvorju«

Dana 1. ožujka 2011. u Galeriji »Kupola« Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu 6 u Zagrebu bila je otvorena izložba fotografija Kluba ljubitelja željeznice iz Vinkovaca pod nazivom »Fascinacija željeznicom«.

Prigodnim pozdravom sudionicima se obratila mr. sc. Ljiljana Sabljak, ravnateljica Gradske knjižnice Zagreb, te je izrazila zadovoljstvo time što knjižnica već niz godina surađuje sa željeznicom.

Željeznica je više od grane kopnenog prometa te više od područja kojim prolazi. Širom svijeta postoje ljubitelji željeznice koji se okupljaju u klubove te u njima razmjenjuju stručna i tehnička znanja te rješavaju pitanja iz oblasti željeznice. Među njima su i ljubitelji željeznice koji fotoaparatima prate događanja vezana uz željeznicu. Zahvaljujući njihovu interesu nastala je izložba pod nazivom »Fascinacija željeznicom« Kluba ljubitelja željeznice iz Vinkovaca.

Vlatka Škorić, šefica Korporativnih komunikacija HŽ Holdinga, napomenula je da je ta izložba fotografija bila planirana kao jedno od događanja u sklopu proslave 150. obljetnice prve pruge u Hrvatskoj.Njome se želi poduprijeti rad stotinu ljubitelja željeznice koji svakodnevno s fotoaparatima hodaju oko kolodvora i po vlakovima, vrebajući dobar motiv za fotografiju.

Ljubitelji željeznice, koje nazivaju i ferofanaticima, pozitivna su skupina ljudi koji bilježenjem i spremanjem zaustavljenih trenutaka sadašnjosti, a fotografija to jest, doprinose boljem razumijevanju i poznavanju svega što je vezano uz željeznicu. Za nas i buduće naraštaje koje bude to zanimalo.

Anto Papić, predsjednik Kluba ljubitelja željeznice iz Vinkovaca, zahvalio je svima koji su pomogli u organizaciji izložbe, prije svega Gradskoj knjižnici Zagreb, čiji su ljudi organizirali i postavili izložbu, Hrvatskim željeznicama, odnosno ljudima iz Korporativnih komunikacija, te drugim pojedincima koji su sudjelovali u tome, kako u organiziranju tako i onima koji su izložili svoje fotografije.U sklopu otvorenja izložbe bio je priređen kraći poetsko-glazbeni program u sklopu kojega su nastupili Stjepan Križan i Nikica Mihaljević.Izložba je bila otvorena od 1. do 19. ožujka 2011. godine.

Na inicijativu Sekcije žena Sindikata željezničara Hrvatske postavljena je izložba fotografija na temu žena u prometu.

Pod nazivom »I to smo mi, žene u transportu« u galeriji »U predvorju« 7. ožujka 2011. otvorena je izložba fotografija autora Dragutina Staničića i Ante Klečine. Fotografije su nastale u razdoblju od 2004. do 2011. godine. Izložbom se nije želio prikazati katalog željezničkih zanimanja kojima se bave žene, već željeznički sustav u kojemu svojom pedantnošću i pronicljivošću sudjeluje i velik broj žena jer, kako autori izložbe kažu, »često su baš one najpouzdaniji dijelovi tog sata, najbolji dijelovi sustava«. U nazočnosti mnogobrojnih članica Sekcije žena SŽH i njihovih gostiju Katarina Mindum, dopredsjednica Glavnog odbora žena Europske federacije prometnih radnika ,svečano je otvorila izložbu, osvrnuvši se na sve veću prisutnost žena u prometu i na specifične potrebe ženske radne snage u tome sektoru.Gosti programa bili su glumac Branko Pejnović koji je recitirao pjesme Dobriše Cesarića i umirovljeni željezničar, kantautor Stjepan Križan Štef.

Izložba u galeriji »U predvorju« može se razgledati do 31. ožujka 2011. godine, a nakon toga u željezničkim čvorištima.

/ Piše: Boris Udier/ Foto: Dragutin Staničić

/ Piše: Tanja Horvat/ Foto: Dragutin Staničić

32/ broj 784 / ožujak 2011.

/ KULTURA / KULTURA

»Rudolf Steiner-express« u Donjem KraljevcuU povodu 150. obljetnice rođenja znanstvenika dr. Rudolfa Steinera


/ KULTURA / KULTURA

U petak 25. veljače 2011. posebni vlak Njemačkih željeznica »Rudolf Steiner-express« s dvjestotinjak štovatelja ostavštine dr. Rudolfa Steinera stigao je do Donjeg Kraljevca u Međimurju kako bi se obilježio 150. rođendan velikog znanstvenika.

Uz 150. obljetnicu željeznice koju smo obilježili prošle godine vezan je niz poznatih događanja i imena koji su obilježili zadnje stoljeće i pol, a imaju neke veze sa željeznicom. Jedan od njih je i dr. Rudolf Steiner, znanstvenik svjetskoga glasa rođen 27. veljače 1861. u Donjem Kraljevcu, i to manje od godinu dana pošto je njegov otac Johann Steiner u Donjem Kraljevcu preuzeo dužnost prvoga tehničkog nadzornika pruge. Iako je u Donjem Kraljevcu provelo samo godinu i pol dana, više puta istaknuo je da mjesto rođenja za njega ima simboliku povezanosti istoka i zapada.U organizaciji prometa posebnog vlaka veliki su doprinos dala i društva unutar HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., posebice Grupa za posebne vlakove i Ana Gašparac čiji su angažman pohvalili i njemački organizatori. Dolazak vlaka bio je povod da HŽ Infrastruktura uredi kolodvor Donji Kraljevec kako bi obnovljen u nježne ljubičaste boje spremno dočekao putnike iz cijeloga svijeta. Vožnja vlaka izazvala je veliko zanimanje lokalne javnosti i ljubitelja željeznice iz nekoliko zemalja. Dan prije posebni je vlak vozio od Kölna do Münchena, a u petak je vozio na relaciji München - Salzburg - Graz - Maribor - Donji Kraljevec. Mnogobrojni građani, brojna lokalna društva i puhački orkestar dočekali su vlak koji je stigao oko 16.15 sati. Svečani program u organizaciji Centra »Dr. Rudolf Steiner« iz Donjega Kraljevca bio je nastavljen ispred rodne kuće dr. Steinera. Mnogi putnici i ugledni gosti iz vlaka govorili su pred

okupljenima. Okupljenima se obratio i mr. Predrag Zekić, član Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.Dvjestotinjak putnika u vlaku bilo je oduševljeno Međimurjem. Dr. Rudolf Steiner kao osnivač antropozofije i waldorfskih škola svojim je radom i pisanjem ostavio duboki trag u pedagoškom i umjetničkom djelovanju u centralnoj Europi i njegova rodna kuća u Donjem Kraljevcu potencijalni je temelj za uspješno turističko djelovanje u tome dijelu Međimurja.

Nakon svečanosti u Donjem Kraljevcu, koja je završila puštanjem dvaju bijelih golubova, simbola mira, ljubavi i prijateljstva, vlak je oko 19.30 putnike odvezao u Čakovec gdje je u Centru za kulturu bio izveden prigodni koncert.Gosti su noćili u Čakovcu i oko 8.50 sati vlakom krenuli prema Brunn am Gebrigeu i Neuedörflu, mjestima u Austriji, te prema Beču.

Vlak je bio sastavljen od dva vagona prvog razreda, dva vagona drugog razreda i dva vagonska restorana. Riječ je o muzejskim vagonima koji su bili građeni šezdesetih godina 20. st. i koji su klimatizirani. Jedan vagonski restoran bio je »Trans Europa Express«.Riječ je o legendarnoj usluzi međunarodnih vlakova koje je pružalo više željezničkih uprava u doba prije vlakova EuroCity. Drugi vagonski restoran inače vozi u sastavu muzejskoga vlaka »Rheingold-express« koji vozi dolinom rijeke Rajne, a nekada je također bio dio usluge »Trans Europa Express« (TEE).

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Dragutin Staničić

34 / broj 784 / ožujak 2011.

Tradicija vrijedna poštovanjaDevedeset godina Biciklističkog kluba »Lokomotiva«

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković/ SPORT/ SPORT

Od svojih prvih dana Biciklistički klub »Lokomotiva« djeluje pod okriljem željeznice i Sportskog društva »Lokomotiva«. Do 1921. pod nazivom »Victoria« bio je poznat po organizaciji brojnih izleta iz TŽV-a »Gredelj«. U to vrijeme biciklizam je bio popularan sport, a »biciklistički asovi« utrkivali su se po prašnjavim cestama.

Šezdesete godine prošloga stoljeća donijele su novu atrakciju - kružne utrke oko zgrade HNK. U to je vrijeme u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu bila sagrađena kružna biciklistička staza. Od 1991. kružne utrke na stazi dugačkoj 333 metra olimpijski su sport. Obično se voze u dvoranama s drvenom podlogom. Naša staza je nešto dulja - 430 metara i ne udovoljava traženim uvjetima. Najpoznatiji biciklist koji je vozio u »Lokomotivi« jest Vlado Fumić. Bio je državni prvak i sudionik olimpijade u Montrealu 1976. godine. Naš sugovornik, Vlado Šimunić, u klub je došao 1971. godine, a već četiri godine kasnije, s 24 godine postao je predsjednikom Kluba. Funkcije su mu se mijenjale s vremenom, ali danas je ponovno njegov predsjednik.Biciklizam u Hrvatskoj u cijelosti je amaterski sport kojeg do juniorskog uzrasta financira Zagrebački športski savez, a seniorske ekipe moraju se snaći same. U konačnici za većinu to najčešće znači i prekid karijere u devetnaestoj godini. Pomoć željeznice i SD-u »Lokomotiva« znači puno. U Crnatkovoj ulici su klupske prostorije, skladište i mala radionica. Klubu veliku pomoć pruža i Milivoj Levanić, tajnik SD-a »Lokomotiva«. U kojoj je mjeri točno mišljenje da je biciklizam kao sport popularniji u svijetu nego u Hrvatskoj? / Biciklizam je sport razvijenih zemalja kao što su Italija, Belgija, Nizozemska, Španjolska i druge. U profesionalnome biciklizmu »vrte« se veliki iznosi novca, a etapne utrke kao »Tour de France« i »Giro di Italia« spadaju među najgledanija svjetska sportska događanja. U svijetu su vrlo popularne gradske kružne utrke. Treba reći to da je biciklizam vrlo težak i skup sport.

Cijena jednog bicikla kreće se od 15 do 60 tisućâ kunâ, a tomu treba dodati oko dvije tisuće kunâ za dres i cipele. Ono što nama u Hrvatskoj ne ide u prilog jesu rezultati, u skladu s kojima biciklizam spada u četvrtu kategoriju sportova i jako je teško financirati seniorske ekipe.

U današnjim uvjetima donacijama se ne može prikupiti 150 tisućâ kunâ. Kada se sve to uzme u obzir, teško je ostvariti rezultat i plasirati se na Olimpijske igre ili na svjetsko prvenstvo i tako se izboriti za bolju poziciju biciklizma. Zanimljivo je to da je prošle godine Vladimir Kišerlovski zauzeo deseto mjesto na »Giro di Italia«, što je najbolji rezultat jednoga hrvatskog biciklista do sada. Veza tog sportaša sa željeznicom jest otac Edvard, riječki strojovođa. Istodobno, stječe se dojam da su alternativni biciklistički sportovi u Hrvatskoj sve popularniji?

/ Danas u klubu uspijevamo okupiti dvadesetak biciklista. Djecu je teško privući, a još teže zadržati. Trenira se cijele sezone. Zimi na Sljemenu ili na bazenu. Biciklistički trening traje i po četiri sata, vozi se i do 200 kilometara po etapi prosječnom brzinom većom od 40 kilometara na sat. U biciklizmu je važna taktika, procjena vlastitih mogućnosti na usponima, čuvanje snage za sprint posljednjih nekoliko kilometara… Dakle, to nije jednostavan sport. Biciklistički klubovi pripremaju i obučavaju mlade bicikliste. Dosta njih kasnije se bavi drugim sportovima koji su sve popularniji, na primjer triatlonom koji uključuje plivanje, trčanje i biciklizam ili brdski biciklizam.

Danas su najkvalitetniji hrvatski biciklistički klubovi u Puli, Rijeci i Pazinu. Biciklistički klub »Lokomotiva« spada među solidne hrvatske biciklističke klubove i, iako se od tradicije ne živi, jasno je da devedeset godina jednoga amaterskog sportskog kluba treba cijeniti.

Ferobiciklisti

/ Foto: Branimir Butković

www.hznet.hrISSN 1330-0547 / Foto: Ante Klečina

Download - Zlatko Rogožar: Danijel Krakić: Planovi ulaganja u ... · PDF fileZapravo, tranzicija HŽ-a počela je Zakonom o željeznici iz 2003. godine, ... ulaganja u željeznicu počeo je

Top Related