Download - Zivjeti Dugovjecno i Zdravo

8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo

1/123

1

Dragan KaliniIVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO


2/123

2

Knjini nizZDRAVLJE

Nakladnik ESDEA d.o.o.

Oroslavje, Hrvatska

[email protected]

Urednik Velimir ubert

LektoricaLjerka Koren

KorektoricaBranka Vukmani

Tisak ZiB Mladost, Zagreb

2007.


3/123

3

ESDEA OROSLAVJE

Dragan Kalini

IVJETIDUGOVJENOI ZDRAVO


4/123

4

CIP zapis dostupan u raunalnom kataloguNacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu

pod brojem 649369

www.nsk.hr

ISBN 978-953-6409-44-5


5/123

5

ULOG U DUGOVJENOST

Svi matamo o tome da doivimo dubo-ku starost, ali da ne budemo bolesni. elimou osamdesetoj godini ujutro ustati dobro na-spavani i da nas nita ne boli. Je li to mogu-e? U naelu je mogue, osim ako nisu posri- jedi nasljedne (genetske) i profesionalne bole-sti.

Otprilike treina bolesti su genetske na-ravi, a dvije treine su prouzroene nezdra-vim nainom ivljenja. Nae tijelo je savre-no i skladno, ali ga trebamo uvati da ga neupropastimo. Tu je paradoks: sve biljke i i-votinje rabe samo prikladnu hranu u potreb-nim koliinama, samo mi, ljudi bia snajveim razumom jedemo tetnu hranu iuzimamo tetne tvari, i to u mnogo veimkoliinama nego to nam je potrebno. Biljkanipoto iz zemlje nee crpsti vie mangana

ili eljeza nego to joj je potrebno, a mi ljudi jedemo nekoliko puta vie masnoe, soli i


6/123

6

eera nego to nam je potrebno. Konzumira-mo i neke tvari (alkohol, duhan i droge) kojenam uope nisu potrebne. to se to dogodilos nama, najrazvijenijim stvorenjima? Od svihbia ovjek ima najveu inteligenciju i jediniima sposobnost odluivanja. Zato su namonda te odluke nerazumne ili zato nam sene d provoditi ispravne odluke?

Dananje generacije odnose se premasvojemu zdravlju vrlo nepravilno, ak i po-gubno, kao da smo sami sebi neprijatelji. Sva-

kodnevicu pretrpavamo prekomjernim ob-vezama, eludac prekomjernom hranom, akretanje obavljamo uglavnom vozei auto-mobil. Troimo novac za ukraavanje tijela istanova, kupujemo skupe automobile, a u svoje tijelo trpamo previe hrane i mnogo tet-nih tvari, ne vjebamo, ak i ne hodamo. Sva-kodnevno se uzbu ujemo zbog sitnica i stal-no se brinemo o tome to e biti sutra.

Ulaganje u zdravlje je najbolje ulaganje.Nije li mudrije izabrati dobro zdravlje umje-

sto uivanja u nezdravom nainu ivljenjazbog kojega emo imati bolesti, patnju i kra-

IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO


7/123

7

i ivot? Nije li najvea srea u zdravlju?Prevencija je najbolje rjeenje, ali treba jeprovoditi od rane mladosti, a najkasnije na-kon tridesete godine. to smo stariji, organi-zam je sve slabiji te moramo biti disciplini-raniji da bismo ostvarili vitalnost do dubokestarosti. Probudimo se, izaberimo i odlui-mo, ali odmah! Ako ne uspijevamo, znai dase ne borimo dovoljno. Stoga pojaajmo od-lunost i akciju. Dokaimo da posjedujemo jak karakter i da moemo uporabiti svoj ra-

zum u ostvarenju ravnotee na svim trimaaspektima zdravlja: tjelesnom, psihikom iduhovnom. Mjere poduzimajmo stalno i sva-kodnevno, jer ako ih prekinemo, vraamo sena poetak.

ivotna filozofija zdravog ivljenja nijekomplicirana. Naprotiv, vrlo je jednostavna.Znamo kako treba tjelesno, psihiki i duhov-no zdravo ivjeti, ali ne elimo ili nismo upor-ni to primijeniti u praksi. Drutvo je bogatoznanjem o zdravom ivljenju, ali to znanje

ne primjenjujemo. Uglavnom smo nemoniita poduzeti za sebe i svoju obitelj, samo

ULOG U DUGOVJENOST


8/123

8

klimamo glavom kao da nam je sve jasno,ali nita se ne doga a.Ludost je rtvovati svoje zdravlje zbog

stjecanja imovine, karijere, ugleda u drutvui zadovoljenja strasti za tjelesnim uicima.Zdravlje je najvee blago, vanije od svegaspomenutog, a rezultati su ipak vrlo porazni.Zapravo ne elimo promijeniti sebe, nego sa-mo glumimo i razmeemo se. Govorimo daposjedujemo razna znanja, idemo ak i u cr-kvu, a zapravo smo oholi, laemo i ne posje-

dujemo znanja. Mnogim ljudima je teko suz-drati se od preobilnog i tetnog jela, alko-holnog pia i srdbe. Nemaju snage rei se-bi: E, sada je dosta. Toga se sjetimo tekkada je kasno, kada smo bolesni, a oni najne-razumniji ne sjete se toga niti tada. Uglavnombiramo pogrene postupke jer se ne elimoili ne moemo suzdrati, kao da nemamo ra-zuma obuzdati prohtjeve i nezasitnosti tijelada se prejeda, opija, ukraava i uiva u svemuto poeli. Prevladavaju strasti iako znamo

da to nije dobro ni za nas ni za nau okolinu.Tijelo kao da je jae od naega razuma i ne



9/123

9

d nam da gospodarimo njime. I tako ivimonemoni da ita poduzmemo za sebe ili senadamo da emo to moi poslije, a vrijemeprolazi i stie naplata za sve ono to smonepravilno inili. Rjeenje je u tome da onoto odluimo i elimo, trebamo uiniti od-mah: donijeti odluku ovoga trenutka, obja-viti rat tijelu i staviti ga pod nadzor razuma.Ne trebamo ekati da nam netko to sugeriraili pomogne u tome. Izaberimo sami, odlui-mo provesti zdravstvenu reformu u svojemu

ivotu i to pretvorimo u praksu. Ponimo od-mah s upornim uvjebavanjem dok nam suz-dravanje od pogrenih postupaka ne postanenavika i vrlina, odnosno automatizam, kaoto automatizmom vozimo automobil. Svakase navika moe promijeniti, samo moramouporno vjebati eljenu naviku i rezultat ne-e izostati. Kada bismo se zdravo hranili teredovito prakticirali tjelovjebu i duhovnost,gotovo nikada ne bismo trebali ii lijenikui tako bismo utedjeli mnogo novca. Valja

izbjegavati i ekstremne postupke za poprav-ljanje zdravlja, jer time moemo prouzroiti

ULOG U DUGOVJENOST


10/123

10

veliku tetu. Treba uhvatiti najpovoljniji ri-tam ivota i biti gospodar svojega tijela iukupnog ponaanja.



11/123

11

TJELESNO ZDRAVLJE

Pojam zdravlje ljudi uglavnom povezu- ju sa zdravim tijelom. Unato tehnolokomnapretku suvremene medicine, neke speci-fine bolesti su sve uestalije: bolesti srca,krvotoka, metabolizma i maligne bolesti. Naj-suvremenije medicinske metode ne mogu za-ustaviti bolesti koje nastaju nezdravim nai-

nom ivljenja. Zdravim ivotnim navikamamoemo ostvariti bolje zdravlje nego to namsuvremena medicina moe u tome pomoi.Ako ve nije kasno, najbolje je lijeiti se pri-kladnom hranom i tjelovjebom. Da bi tijelobilo zdravo, trebaju biti zadovoljena tri osnov-na naela:

a) uravnoteena prehrana naelo vage,b) tjelesna aktivnost naelo oru a,c) tetna hrana naelo ekologije.

Naravno, moe se jo puno toga nadoda-ti, no to je za neku deblju knjigu. Pridrava-


12/123

12

nje tih triju jednostavnih naela dovoljno jeza zdravlje.

Uravnoteena prehrana naelo vagePromatrajmo starinsku vagu koja ima

polugu, dva tanjuria i jeziak. Zamislimoda na jednom tanjuriu stoje utroene kalo-rije, a na drugom kalorije unesene u organi-zam. Ako je vie unesenih nego utroenihkalorija, jeziak je zakrenut i pokazuje ne-

razmjer, odnosno bolest. Primjerice, ako svojim aktivnostima utroimo 2000 kalorija, aunesemo ih 3000, rezultat e svakako bitibolest ili vie bolesti, ovisno o tjelesnim pre-dispozicijama. Najee se javljaju bolestipretilosti, krvoilnog sustava i poremeaj me-tabolizma. Naravno da s takvim bolestimane moemo doivjeti 80 godina. Ne smijemounositi niti manje od oko 1500 kalorija, toovisi o tjelesnoj teini, jer i to nam moeotetiti zdravlje. Ako smo uredski slubenici

i radni dan provedemo u sjedeem poloaju,dovoljno nam je oko 1800 kalorija. Kuani-



13/123

13

cama i trgovcima potrebno je oko 2300, obrt-nicima oko 2800, a gra evinskim radnicimaoko 3500 i vie kalorija.

Temelj pravilne prehrane ine umjere-nost, raznovrsnost i zdrave namirnice. Statis-tike pokazuju da jedemo vrlo malo voa ipovra a mnogo mesa, kruha, tjestenine ikrumpira. Rezultat je takve prehrane, uz os-talo, i pretilost. To je bolest modernog doba,a nastaje zbog poveanog unosa ugljikohi-drata, masne hrane i nedostatne tjelesne ak-

tivnosti, to izaziva poremeaje metaboliz-ma. U tkivima, najvie ispod koe, nagomi-lava se masnoa, a na stijenkama krvnih ilataloi se kolesterol. Postoje samo dva nainada se ostvari ravnotea izme u unesenih ipotroenih kalorija: unositi manje kalorija ivie ih troiti. To pravilo je samo temeljnonaelo, jer pretilost ovisi i o nasljednim im-benicima, brzini metabolizma, ravnotei hor-mona i nekim nejasnim imbenicima. Preti-lost znatno skrauje ivot i sigurno vodi u

mnogobrojne bolesti. Gotovo je nemogueda pretila osoba doivi osamdeset godina ili

TJELESNO ZDRAVLJE


14/123

14

da u starosti nema problema s kretanjem. Ho-emo li biti pretili, najvie ovisi o ravnoteiizme u unesenih i potroenih kalorija.

Masna hrana usporava probavu i opte-reuje jetru i guterau. Kolesterol je vrstasloenih zasienih masti. Ima ga samo u na-mirnicama ivotinjskog podrijetla. To je tako-zvani lo kolesterol. Bez kolesterola ne mo-emo ivjeti jer je sastavni dio vanjske mem-brane stanica, ali vrlo negativno djeluje kadaga ima vie nego to nam je potrebno. Najvie

ga ima u umanjku, mozgu, iznutricama, vrh-nju, kavijaru, plodovima mora, punomasnimsirevima, svinjetini, koici peradi, stvrdnu-tim biljnim mastima (margarin) i masnim islatkim kolaima. Viak kolesterola se taloina stijenkama krvnih ila koje se suavaju ioteavaju protok krvi, to dovodi do visokogtlaka, glavobolje te u konanici do sranog imodanog udara. Naalost, danas mnogi lju-di nalaze zadovoljstvo samo u konzumiranjuraznih grickalica, masne i slatke hrane i pi-

jenju alkoholnih pia. Rezultat takvih zado-voljstava je plaanje skupih lijekova i lije-



15/123

15

enja. Od svih vrsta masnoa najopasniji sutrigliceridi. Najvie ih je u kolaima, slado-ledu, okoladi i ostalim slatkiima.

Kako napraviti red u svojemu ivotu ine jesti kao da smo bezumni? Trebamo ivjetiuredno, reducirati sve ustaljene navike, goto-vo sve smanjiti, ali ne naglo, ve postupno.Bog nam je dao razum kojim se moemouspjeno nositi sa svakovrsnim grjenim i potijelo unitavajuim navikama. Problem je utome to se opravdavamo da to ne moemo,

a zapravo elimo jesti i jesti, preputati sestrastima tijela pa neka trbuh sve vie ra-ste. Loe navike su postale dio nae naravi,a trebali bismo ih se bojati vie nego neprija-telja. Svi emo rei da znamo da trebamobiti umjereni, ali i stalno ustvrdimo da emoto biti ubudue, samo jo ne danas. Stalnoodga anje je osnovna zamka i zabluda. Umje-renost trebamo postii odmah, pri sadanjem jelu ili piu. Ne trebamo se samo nadati, veto trebamo uiniti odmah. Ako odmah ne udo-

voljimo zahtjevu navike, ona e drugi putbiti slabija. Trebamo odmah i sada pojesti

TJELESNO ZDRAVLJE


16/123

16

samo onoliko koliko je potrebno, ovisno okalorinosti hrane, i prestati kada nam je naj-sla e. To se jednostavno moe postii takoda prije obroka odredimo koliinu hrane koju emo pojesti. Tako emo obuzdati tk ipojesti samo doputeni broj kalorija. Na kraju takvog obroka bit emo jo uvijek gladni,ali nakon desetak minuta osjetit emo da smositi i da bi daljnje jedenje bilo suvino i tet-no.

Ne smijemo sluati tk, jer nas on navo-

di da pojedemo vie nego to nam je potreb-no i tako stvorimo zalihe zbog toga to modaneemo moi konzumirati sljedei obrok. Da-kle, trebali bismo prestati jesti kada nam jenajsla e, a to nije ba jednostavno. Dnevniunos hrane treba podijeliti na najmanje triobroka i ne dopustiti da jako ogladnimo jeremo tada previe pojesti i sav viak hranee stvarati masne zalihe.

Da bi nam mozak bio bistar i spremanza intelektualni proces, treba jesti hranu sa

to manje ivotinjskih masnoa i potpuno iz-baciti prenu i pohanu hranu, masno i crveno



17/123

17

meso, sir trapist, kremaste kolae i gaziranaobojena pia, jer upravo ta hrana najvie za-epljuje krvne ile u mozgu. Najopasnija jepohana hrana jer sadri dvostruko veu koli-inu masnoe. Kada se kolesterol nataloi pokapilarama, dotok krvi je smanjen i ne moedostaviti dovoljno kisika do modanih i svihdrugih stanica. Mozak nije bistar, smanjujuse intelektualne mogunosti, poveava sesklonost stresu i rizik od modanog udara isranog infarkta.

Nakon objeda za fiziologiju je mnogokorisnije popiti mlaku nego hladnu vodu.Hladna voda usporava probavu. Najbolje bibilo piti meku vodu koja ima malo kalcije-va karbonata (vapnenca) pa olakava proba-vu. Dnevno trebamo popiti najmanje dvijelitre obine iste vode; ljeti ak i vie. Zbognedostatnog unosa vode krv se zgunjava islabije dovodi kisik u stanice organizma panastaju glavobolje i poremeaji u fiziologijiorganizma te mnogobrojne nepotrebne bo-

lesti. Mnogi ljudi bi ozdravili kada bi pilidovoljno vode.

TJELESNO ZDRAVLJE


18/123

18

esto ujemo da u svemu treba biti umje-ren. To nije loe, ali nije ni dobro. Umjerentreba biti u zdravim stvarima, a potpuno iz-baciti tetne stvari. Ljudi uglavnom jedu dvo-struko vie hrane nego to im je stvarno po-trebno. Umjerenost je ako pojedemo onolikohrane koliko nam je potrebno u skladu s na-im aktivnostima. Zdravija je preteito vege-tarijanska prehrana. Namirnice moraju bitizdrave i raznolike. Valjalo bi nabavljati na-mirnice u svim duginim bojama, jer je onda

velika vjerojatnost da emo u organizam uni- jeti gotovo sve potrebne hranjive sastojke.Salatu moemo napraviti od rajice, krasta-vaca, naribane mrkve, naribane cikle, mato-vilca, luka, mladog kukuruza i perina. Mo-emo dodati svjeeg sira i sve zainiti limu-novim sokom i maslinovim uljem, ali bezsoli. Takva salata ima sve dugine boje i sadr-i gotovo sve vitamine i minerale, posebiceako je povre uzgojeno na prirodnim gnoji-vima i izvan plastenika.

Dokazano je da je mediteranski nainprehrane najbolji, jer je u tim krajevima znat-



19/123

19

no mane oboljelih od kardiovaskularnih bole-sti. Mediteranska prehrana se sastoji od ribei mesa peradi, lisnatog povra i kuhanih ma-hunarki, salate, oraastih plodova i maslino-vog ulja. Prednjai kuhano povre zainjenomaslinovim uljem. Hladno cije eno masli-novo ulje smanjuje razinu kolesterola i eerau krvi i normalizira krvni tlak. Poluvegetari- janski nain prehrane je vaan jer kvalitetnakombinacija namirnica ini uravnoteenu va-gu svih potrebnih sastojaka u jednom obro-

ku. Stoga je vano da u prehrani bude prisutnamjeavina spomenutih namirnica. Plava ribai oraasti proizvodi sadre omega 3 masnekiseline koje smanjuju koliinu triglicerida itetnog kolesterola u krvi. Najbolje je da ve-ina obroka sadri voe i povre, posebicesvjee, jer se kuhanjem ili prenjem unitevitamini i minerali. Voe i povre je niskoka-lorino, a sadri obilje vitamina, minerala,biljnih vlakana i sterola. Ti sastojci pomla ujuorganizam. Sve itarice su korisne, ali samo

ako su integralne. Da bi uinkovito zamijenilemeso, treba jesti vie vrsta itarica: penicu,

TJELESNO ZDRAVLJE


20/123

20

ra, riu, soju, zob. Moemo pojesti dostavoa i povra i tako napuniti eludac. tovie jedemo voa i povra, smanjivat emovikove tjelesne teine i biti vitalniji.

Celulozna vlakna u integralnim itarica-ma, mahunarkama i ostalom povru ne dajuorganizmu kalorije, ali su vrlo korisna kaoistai crijeva jer upijaju otrove i mnogo-brojne tetne sastojke. Vlakna nabubre i olak-avaju odstranjivanje stolice. Ako prehranasadri malo celuloznih vlakana, stolica biva

tvrda jer je suha pa prouzrouje zatvor, na-stanak hemoroida i rak debelog crijeva.Anatomska istraivanja dokazuju da su

ovjekov probavni trakt i oblik zuba slinijiprobavnom traktu i zubima biljojeda negomesojeda. Suvremena medicinska istraiva-nja sve vie potvr uju da je hrana koja jenabrojena na poetku Biblije (itarice, voe,mahunarke i orasi) najbolja za dugovjeanivot bez kancerogenih i degenerativnih pro-mjena u tijelu. Takva hrana, pripremljena jed-

nostavno i prirodno, daje nam snagu, vital-nost i svjeinu uma, to se ne moe postii



21/123

21

mesom, posebice mesnim prera evinama. Ra-znovrsna vegetarijanska prehrana osiguravasve vitamine i minerale. Osobito zadovolja-va potrebe organizma za magnezijem, elje-zom, kalcijem i ostalim mineralima bez kojihnastaju poremeaji u funkcioniranju organi-zma. to vie konzumiramo voe i povre,zdravlje e nam biti bolje, a um bistriji. Vege-tarijanci postiu znatno bolje sportske rezul-tate od osoba koje se hrane mesom. Osobekoje se hrane namirnicama biljnog podrijet-

la, ponajvie itaricama i voem, postiu naj-veu otpornost ako su izloene trajnim tjele-snim i umnim naporima, primjerice atletici ispremanju ispita na fakultetu.

Zakljuimo: vegetarijanski nain prehra-ne nije pomodarstvo, ve zdravo naelo kojepotjee jo od Bojeg stvaranja ljudskogaroda i najprikladniji je za ljude koji u svojojprofesiji nemaju jaih tjelesnih aktivnosti.

Da ne bismo previe pojeli, mudro jeprije obroka odrediti koliinu jela koju emo

konzumirati, a ostalo pospremiti. Na tanjurvalja staviti komad mesa, a ostalu koliinu

TJELESNO ZDRAVLJE


22/123

22

odmah spremiti u hladnjak da nam ne izazivatk. Ako jedemo okoladu, odlomimo samokomadi, a ostatak pospremimo. Tako postu-pajmo sa svim namirnicama, ak i onda kadasmo na nekoj proslavi. Ne dajmo se zavesti,budimo pobjednici. Manje zlo je baciti osta-tak hrane u posudu za smee nego se prejesti.

Ako ne pazimo to i koliko jedemo ipijemo, ne pomau nam nikakvi lijekovi, a- jevi i pripravci. Povremeno trebamo otii lijeniku radi provjere krvne i urinske slike da

bismo pravodobno i preventivno poduzeli ko-rake za popravljanje zdravlja, no to emo po-stii ponajprije promjenom jelovnika. Kadapromijenimo prehranu usmjeravajui je svevie prema namirnicama biljnog podrijetla,osjetit emo da smo laki, spretniji, veseliji,smireniji, bistrije glave. Ta promjena ovisisamo o nama, o naoj odluci i ustrajnosti uborbi protiv teka, da ne bude kako tijelo hoe,ve onako kako nam razum nalae. Vano jenapomenuti da stara knjiga Biblija sadri

mnogo pouka o zdravlju i nudi dug ivot isreu.



23/123

23

tetna hrana naelo tjelesneekologijeto e nam dim i katran u pluima, to

e nam alkohol, nikotin i kofein u modanimi drugim stanicama? Sve su to droge kojastvaraju naviku, a mi postajemo robovi ovis-nosti, unitavamo sebe i sve koji ive u naojblizini. Te ovisnosti su bijeg iz krute stvar-nosti u kojoj smo nezadovoljni i frustrirani.Zbog njih smrdimo, sve smo nervozniji, dajemo lo primjer mla ima, loa nam je krvna

slika, ubrzano starimo i izazivamo mnogo-brojne bolesti. Odluimo da neemo biti ro-bovi ovisnosti, poelimo napredak ukupnogzdravlja. Vjerujmo da to moemo i uhvatimose ukotac sa samima sobom, odmah. Taj rattreba voditi s puno bitaka. Svaki rat jednomi zavri, a onda nastaje sloboda i ponos nasamoga sebe.

to e nam veliki trbuh, to e nam mas-noe u ilama, to e nam toliko eera ilisoli? ak se i alkohol nakon konzumacijepretvara u masti. Svinjska mast, sol, konzum-ni eer i bijelo brano etiri su bijele smrti.

TJELESNO ZDRAVLJE


24/123


25/123

25

tovo nita korisno nema potrebne kakvo-e. Radi poboljanja okusa proizvo ai hra-ne rabe i posebne kemijske spojeve, aditive,i tako poveavaju komercijalni uinak. Svi tikemijski spojevi su kancerogeni i oteuju jetra koja prera uje sve te otrovne tvari.

Velika je prednost ako imamo nekogana selu i znamo kako proizvodi povre i hra-ni ivotinje. Trebali bismo jesti barem diohrane koja je dobivena tradicionalno i prirod-no. Problem je i nae neznanje o toj proble-

matici pa se trebamo educirati.U svinjskom mesu mogu biti mnogo-brojni paraziti, primjerice trihinela. Ne trebaga uope jesti jer je svinja ista prirode iBog je nije predvidio za ljudsku prehranu.Opasnost je jesti ribu ulovljenu u bliziniindustrijskih podruja i luka u kojima imaive i ostalih opasnih kemikalija.

Takozvana brza hrana postaje navikamlade populacije i prava poast. Zbog takvehrane sve je vie pretilosti i degenerativnih

bolesti. Zar ne bismo trebali provesti i tuzdravstvenu reformu i odmah prestati sa te-

TJELESNO ZDRAVLJE


26/123

26

tnim navikama i nezdravom hranom? Izba-cimo brzu hranu, alkohol i cigarete, ostaledroge da i ne spominjemo. Izaberimo zdravuhranu kupljenu na trnici i budimo odluni iustrajni. Recimo sebi: To je lako i ve da-nas u zdravo ivjeti!

Vrlo je pogubno za zdravlje veerati ne-posredno prije spavanja. Mnogi ljudi najeduse prene hrane i odu na poinak opravda-vajui se da su gladni i da moraju jesti. Dokspavamo, hrana se vrlo sporo probavlja te

stoga trune u elucu osloba ajui toksine. Ta-kva navika rezultira pretilou i bolestimametabolizma, a kada se probudimo, osjea-mo se umrtvljeni i razdraljivi. Potrebno jeuhvatiti ritam i veerati najmanje etiri sataprije spavanja tako da na poinak odemo raz-mjerno praznog eluca. Poeljno je da malostariji ljudi preskoe veeru, jer im je procesprobave neto usporeniji pa se stvara vietoksina.

Mudro je objedovati oko 15 ili 16 sati,

jer se onda lake preskoi veera. Ali akoveeramo, neka to bude mijeana salata i kruh



27/123

27

od integralnih itarica, bez imalo mesa i ma-snoa i svakako prije 17 sati.Pileu koicu valja odstraniti, a iznutri-

ce su tetne jer sadre previe kolesterola,antibiotika i hormona. Nikako ne treba jestipunomasne sireve, posebice trapist, jer sadreprevie tetnih masnoa. Pohanu hranu pot-puno treba izbaciti iz prehrane, jer sadri dvo-struko vie tetnih masnoa. Lignje su osobi-to tetne jer sadre veliku koliinu masti ikolesterola i bez pohanja na ulju, a nakon

pohanja postaju bomba najgorih masnoa. Izprehrane treba potpuno izbaciti kolae jerkreme i nadjevi sadre masnoe. Vrhnje jetako er tetno zbog velike koliine masnoa.Tijekom tjedna dovoljno je pojesti najviedva jaja. S masne juhe dobro je ukloniti ma-snou. Preni krumpir najbolje je potpunoizbaciti iz prehrane, posebice u restoranima, jer je obilno natopljen rabljenom masnoom.

Potrebu za slatkom hranom moemo za-dovoljiti sezonskim voem. Osim prirodnog

eera voe sadri vitamine i minerale. Umje-sto torte, sladoleda ili okoladnih slastica ra-

TJELESNO ZDRAVLJE


28/123

28

dije pojedimo banane, ananas, suhe smokve,ljive, gro ice, datulje. Skriveni eer naj-vie konzumiramo u raznim piima i hrani.Procjenjuje se da svakih sat vremena troi-mo liicu rafiniranog bijelog eera. eerse ne nalazi samo u slasticama, ve i u svimprera enim suhomesnatim proizvodima, vo-nim sokovima, obojenim gaziranim piima,konzervama, juhama i u takozvanoj brzojhrani. Najopasnija su gazirana obojena pia, jer sadre velike koliine eera. Kola-napitci

su vrlo opasni za djecu jer osim eera sadr-e i velike koliine kofeina. Najvea zbrka uelucu nastaje kada se najedemo mesa pa on-da pojedemo i nekoliko masnih kolaa. Biraj-mo proizvode koji sadre to manje eera.

Slana hrana je ukusna, ali stvara ovisnosto soli. Danas ljudi u prehrani rabe ak desetdo dvadeset puta vie soli nego to im jepotrebno. Sol je tihi ubojica i uzrok povie-nog krvnog tlaka i ateroskleroze te jedan odglavnih uzronika modanog i sranog uda-

ra. Svaki ovjek bi trebao nainiti pravu re-voluciju i nauiti svoj organizam na malu, a



29/123

29

dostatnu koliinu soli. Sva brza, gotova iprera ena hrana sadri prekomjernu koliinusoli zbog okusa i konzerviranja da bi hranaostala to due u uporabi. Preveliku koliinusoli moemo izbjei ako sami pripremamovegetarijansku hranu, kuhamo meso s vrlomalo soli i potpuno izbjegavamo sve gricka-lice, suhomesnate proizvode i takozvanu br-zu hranu.

Higijena namirnica sve je vaniji im-benik zdravlja. Nekada je bilo dovoljno oprati

ruke, ali danas je i hrana vrlo oneiena te je treba dobro oprati, a neku i dobro proku-hati. Na listovima povra moe se nakupititalog iz ispunih plinova automobila pa gatrebamo temeljito oprati. Voe moe imatiprevie pesticida pa ga, naalost, moramooguliti.

Puenje je pogubna navika, a cigarete sulegalizirana, drutveno prihvaena droga.Uvlaimo dim pun katrana, a plua postajupoput spuve natopljene rabljenim motornim

uljem. Od cigareta nemamo nikakve koristi,ve samo tetu. Puenje je tenja samouni-

TJELESNO ZDRAVLJE


30/123

30

tenju, uzrok modanog i sranog udara i ra-ka plua. Troimo novac kao da ga spaljujemoi jo kukamo da smo siromani. Sebino one-iujemo okoli drugim ljudima, ak i djecikoja odrastaju s nama.

Stanovi u veim zgradama su vrlo one-iena mjesta. Osim gomile elektrinih icai ure aja koji emitiraju tetne zrake, modernistanovi su izra eni od armiranog betona iumjetnih materijala tetnih za zdravlje. Zbogstanova ispod, iznad i sa strane naega stana

vlada kaos zraenja. Elektrini ure aji, pose-bice televizori, zasloni raunala, mobiteli imikrovalne penice emitiraju visokofrekven-tne valove koji ne odgovaraju frekvenciji na-ih biolokih stanica. Prema zakonu fizike, jaa frekvencija dominira nad slabijom po-tiskujui nau prirodnu frekvenciju pa nastaju teke tjelesne i psihike bolesti. Osim tet-nog zraenja svi ti ure aji stvaraju i statikielektricitet koji izaziva nesanicu, glavoboljui depresivna raspoloenja.

Zato treba esto provjetravati stan, a ka-todne cijevi ure aja zamijeniti LCD ekrani-



31/123

31

ma. Statiki elektricitet najbolje se otklanjatuiranjem i to duim boravcima u prirodi.Nije dobro ivjeti i boraviti u blizini pro-

metnih raskrija ili cesta kojima prolazi mno-go vozila. ist zrak je jedan od preduvjetadugovjenosti. Nastojmo boraviti na mjesti-ma sa to manjom koncentracijom neistogzraka. To danas moe biti neizvedivo, ali na-stojmo, jer ist zrak i sunce aktiviraju hor-mone i vitamine, jaaju imunitet organizmai poboljavaju raspoloenje. Kada god mo-

emo, oti imo u prirodu i diimo punim plu-ima. Mozak i svi ostali organi bolje e funk-cionirati. Suneva svjetlost je prirodni lijekkojim se malo koristimo, iako pri izlaganjusuncu moramo biti oprezni zbog oteenjaozonskog omotaa.

Vrlo je vano piti istu i prirodnu vodu,bez ikakvih dodataka, i to najmanje dvije li-tre dnevno. Voda ini oko 60% nae ukupnemase, oko 90% krvi i oko 85% mozga. Mnogiljudi su bolesni jer ne piju dovoljno vode.

Krv im se zgusne, a to znatno uspori meta-bolizam i smanji mogunost rada mozga. Je-

TJELESNO ZDRAVLJE


32/123

32

dino ista voda, bez dodatka sirupa ili gazi-ranih sastojaka, ispravna je za potrebe nae-ga organizma. Osobito treba izbjegavati sveobojene i gazirane napitke koji su prepunieera, boje, kofeina, aditiva i konzervansaod kojih organizam ima samo tete. ista vo-da u potrebnim koliinama pravi je eliksirzdravlja. Nakon objeda treba popiti samoumjerenu koliinu vode, jer eludac prije pro-bave mora smanjiti koliinu vode do potreb-ne gustoe hrane koju moe uspjeno probav-

ljati.Svaki lijek je za neto koristan, ali jeistodobno tetan za organizam jer ga trujetetnim sastojcima. Lijekovi najvie oteujububrege i jetra. Mnogi ljudi piju tablete jervjeruju da e im one pomoi i da ne morajunita poduzeti za sebe. Ta pojava se nazivatabletomanija jer ljudi piju lijekove i pri naj-manjim zdravstvenim problemima. Mnogo jekorisnije zdravo ivjeti nego piti tablete. Prvikorak u lijeenju neke bolesti treba biti pri-

kladna prehrana. Drugi korak moe biti li- jeenje ajevima, a tek onda, ako nema re-



33/123

33

zultata, odlazak lijeniku da nam prepie lijekove.

Tjelesna aktivnost naelo oru aSuvremeni nain ivljenja u mnogoe-

mu nam sve olakava, ali ostavlja i vrlo nega-tivnu posljedicu na nae zdravlje: sve manjesmo tjelesno aktivni, loe se osjeamo i neizgledamo dobro ni lijepo. Nijednom dije-tom ne moemo smanjiti poveane dijelove

tijela: veliki trbuh, salo koje visi, glomaznustranjicu, prejake noge, debeo vrat... To semoe postii jedino redovitom tjelovjebom.Za svaki dio tijela postoje prikladne vjebe:za trbune miie, bokove, kria, noge, stra-njicu, bedra. Svatko treba definirati svoj spletvjebi i uporno ih primjenjivati ujutro i po-podne. Problem je u tome to smo lijeni. Naj-radije bismo legli da nas netko masira ili danam estetski kirurg odstrani salo. Neki bi pilitablete za mravljenje, navukli steznike i

minkom pokrili nepravilnosti, samo da nevjebaju, ne znoje se i ne bore za svoje zdrav-

TJELESNO ZDRAVLJE


34/123

34

lje. Ti problemi se ne mogu rijeiti bez borbei odricanja, odnosno bez svakodnevne tjelo-vjebe.

Ako neki alat ili stroj previe rabimo,brzo e se potroiti ili pokvariti. Rabimo liga premalo, zahr at e i nee biti funkcio-nalan. Treba, dakle, nai sredinu, odnosnobiti umjeren. Kao svaki stroj, i nae tijelonajbolje funkcionira kada ga ne optereuje-mo do krajnje izdrljivosti, nego od treinedo polovine mogunosti. Gas do daske brzo

nas umori i skrauje vijek trajanja, a premaligas zaguuje i zahtijeva popravak. Mudrosttjelesnih aktivnosti je u sporijem radu beznaprezanja i u kratkim i eim odmaranji-ma. Kosimo li travu, ne treba estoko nava-liti i brzo se umoriti. Valja kositi lagano, aim osjetimo umor, kratko se odmoriti i opetnastaviti kositi. Tako emo pokositi znatnovie trave nego da smo intenzivno kosili bezodmora.

U svemu je tako: kada trimo, nosimo

teret ili obavljamo bilo koju aktivnost. Umje-renim ritmom postiemo vee radne rezulta-



35/123

35

te, a tijelo nam se ne troi, ve se opleme-njuje i ide u dugovjenost.Pri tjelesnoj aktivnosti miii se rasteu

i skupljaju jer tako uvlae puno vie krvikoja u sebi nosi kisik i ostale hranjive tvarikoje pritom pojaano hrane miie i sve os-tale organe. Poeljno je obavljati tjelesnuaktivnost sve dok ne osjetimo lagano znoje-nje. To je pokazatelj da je srce pojaalo na-por i uspostavilo ravnoteu u fiziologiji. Vje-banjem poboljavamo cirkulaciju krvi, a to

pospjeuje izmjenu tvari. Vrlo je korisna imasaa tijela, ali je skupa pa si je moemopriutiti povremeno. Redovita tjelovjeba ifiziki rad sniavaju koliinu eera i kole-sterola u krvi pa automatski postajemo vital-niji, zdraviji i sposobniji za sve dunosti.

Tjelesna aktivnost moe nas sauvati odniza tjelesnih problema i bolesti. Mnogi ljudiumiru mladi zbog tjelesne neaktivnosti jer seudvostruuje rizik od bolesti srca i krvnihila, eerne bolesti, pretilosti, povienog krv-

nog tlaka, bolesti plua, poviene razine mas-noa u krvi, pojave hemoroida, ubrzane osteo-

TJELESNO ZDRAVLJE


36/123

36

poroze. ovjek je bie pokreta i rada, a ne-kretanje, posebice dugotrajno sjedenje, iza-ziva nered u tijelu i poveava depresiju. Beztjelovjebe, sportskih aktivnosti ili fizikograda ne moemo nikako doivjeti 80 godina.Tjelesne aktivnosti nas pomla uju i pobolj-avaju nam zdravlje i raspoloenje. Odmahponimo s jutarnjom tjelovjebom, laganimtranjem, veernjom etnjom, vonjom bici-kla. Napustimo naslonja i televizor, a umje-sto dizala koristimo se stubama. Nije dobro

intenzivno bavljenje nekom tjelesnom aktiv-nou jednom tjedno. Mnogo je bolje svako-dnevno troiti kalorije po petnaestak minuta.I samo hodanje je vrlo zdravo, a kraljica svihtjelesnih aktivnosti je lagano tranje. Trebanapomenuti da je najkorisniji rad u vrtu, alibez motorne kosilice i kultivatora; koristan je jedino ako kosimo runom kosom, a vrtobra ujemo lopatom ili motikom.

Dok se kreemo, dublje i pravilnije die-mo, pospjeuje se cirkulacija krvi, izgara e-

er i poveava se uinkovitost inzulina, touravnoteuje doputeni postotak eera u kr-



37/123

37

vi, odnosno sprjeava ili smanjuje dijabetes.Tjelesna aktivnost razgibava i jaa musku-laturu le a i trbuha, ime se masiraju crijevai sprjeava se zatvor. Hodanje ili tranje ma-sira prostor izme u kraljeaka i olakava radmiia i ligamenata pa tijelo postaje elasti-nije. Svaka tjelesna aktivnost zgunjava iuvruje kosti. To je to najbolja prevencijaprotiv osteoporoze. Smanjuje se i razina lo-eg kolesterola i triglicerida, a arterijski tlakse odrava u doputenim vrijednostima. Tje-

lesna aktivnost stimulira i rad neurona u moz-gu. Osloba amo se stresa, a naveer lakezaspimo.

Ujutro, jo u krevetu, moemo napravitibarem tri vjebe za razgibavanje kraljenice,vrata i kukova. Najstojmo se pregibati premanaprijed, zatim lei na trbuh pa se pregibatiprema natrag te sjesti i zakretati tijelo lijevoi desno. Ako smo pokraj kreveta napravilibarem est unjeva, taj dan smo ispravnozapoeli. Za takvu aktivnost dovoljno nam je

tri do pet minuta i nije mogue da ih ne mo-emo odvojiti za sebe.

TJELESNO ZDRAVLJE


38/123

38

Ako dugo sjedimo za pisaim stolom,miii gornjeg dijela le a, vrata i ruku postate zgreni i ukoeni. Poeljno je svakih satvremena ustati i vrtjeti rukama uz tijelo, sa-gibati se naprijed i natrag i raditi vjebe zavrat. Za neke vjebe rastezanja i razgibava-nja kraljenice moemo rabiti i stolac. Privjebanju emo spontano osjetiti koje namvjebe najvie odgovaraju pa ih trebamo viei primjenjivati.

Kao to se esto koristimo miiima i

vjebamo ih da bi se bolje opskrbljivali krv-lju i bili to vri, a ne mlohavi, tako treba-mo vjebati i mozak i pravilno ga hraniti bezeera i masnoa. Aktiviramo ga itanjem,razmiljanjem, uenjem, razgovorom, sudje-lovanjem u poslu, rjeavanjem krialjki i sli-no. Mozak bez aktivnosti bre atrofira negomiii.

Boravak na otvorenom znatno pospje-uje zdravlje jer udiemo vie kisika. Suncenam proizvodi vitamine, smanjuje depresiju

i pojaava imunitet. Svaki rad na otvorenom,posebice u istoj prirodi, potvr uje izreku:



39/123

39

U zdravom tijelu zdrav duh. Pri fizikomradu ili laganom tranju diemo duboko, pu-nim pluima, te u organizam unosimo punokisika, to pojaava metabolizam i pobolj-ava rad mozga.

Ako ivimo u gusto naseljenim mjesti-ma s oneienim okoliem, vikende svaka-ko trebamo provoditi u prirodi etajui, pla-ninarei i bavei se sportskim i radnim ak-tivnostima.

Duboko disanje je vrlo vano zbog unosa

dovoljne koliine kisika koji sudjeluje u pro-iavanju krvi i razmjeni tvari u organizmu.Trebamo ga vjebati sve dok nam ne prije eu naviku. Najbolje je uvjebavati duboko di-sanje tijekom tjelovjebe, a ako nemamo mo-gunosti za tjelovjebu, moemo ga prakti-cirati u krevetu, u leeem poloaju. Prvonapunimo zrakom donji dio plua, to se oi-tuje podizanjem trbuha; a zatim gornji dioplua, to se oituje podizanjem prsnog koai ramena. Malo zadrimo zrak i onda ga sa-

svim lagano ispustimo te opet napravimo ma-lu stanku. To radimo dok nam je ugodno.

TJELESNO ZDRAVLJE


40/123

40

Ako osjetimo neugodu ili potekoe, treba-mo prekinuti i disati normalno. Takvu vjebumoemo primjenjivati barem dva puta dnev-no pa e nam disanje postupno biti sve dublje.Tijekom sjedenja vano je ispravno dranje, jer samo uspravljenih le a moemo dubokoi pravilno disati.

to vie vjebamo, manje su nam ud-nje i potrebe za nikotinom, alkoholom i kofe-inom. Jedino tjelovjebom i izbjegavanjemkonzumiranja tetnih tvari moemo se oslo-

boditi pretilosti i drugih bolesti metaboliz-ma, a ojaati srce, manje se umarati i oslo-boditi se stresa.

Vrlo korisna hrana i zdravi pripravci

Mnogi ljudi kupuju razne uvozne pri-pravke koji popravljaju zdravstveno stanje.Me utim, u naim krajevima ima svih pri-rodnih pripravaka za poboljanje zdravstve-nog stanja. Za svaku bolest postoji mjeavi-

na trava koje se mogu kupiti u biljnim lje-karnama i na veim trnicama.



41/123

41

Nai domai pripravci i eliksiri dobrogzdravlja mogli bi biti: ujutro natate jabuka i kivi zbog obilja

vitamina i stimulacije organizma, jabuni ocat s ekstraktom gloga za ja-

anja srca i bolju cirkulaciju, jabuni ocat sa liicom meda za jutar-nju stimulaciju metabolizma,

salata od matovilca zainjena limuno-vim sokom za jaanje organizma,

enjak, jer stimulira enzime i eliminiratoksine iz organizma,

perin, prepun vitamina i minerala, usvakoj salati,

rikola, jer sadri obilje eljeza, sirova mrkva i cikla, jer sadre obilja

minerala i vitamina, soja, jer uva organizam od kancero-

genih bolesti,

zob, pripremljena kao ria, za snienjerazine kolesterola i eera u krvi,

TJELESNO ZDRAVLJE


42/123

42

laneno sjeme za smanjenje razine eerai kolesterola u krvi, brokula, jer uva organizam od kance-

rogenih bolesti, plava riba, jer sadri omega 3 masne

kiseline, maslinovo ulje, jer ima ljekovita svoj-stva i smanjuje razinu kolesterola,

ipak, jer je vitaminska bomba, margarin i jogurt s dodatkom biljnih

sterola za prevenciju bolesti srca i krvnih i-la, jer znatno smanjuju prolazak molekula ko-lesterola iz crijeva u krvotok i odstranjuju gaiz tijela,

aj za poboljanje vitalnosti organiz-ma: 30 g koprive, 20 g pelina, 35 g kiice,20 g maslaka, 25 g cvijeta nevena, 15 gkomoraa, 15 g gloga, 35 g preslice i 30 gstolisnika. liicu mjeavine preliti s 2 dl ki-pue vode. Ohla en i procije en aj piti jed-

nom do tri puta dnevno, ovisno o zdravstve-nim problemima.



43/123

43

PSIHIKO ZDRAVLJE

Osim nezdrave hrane, neiste vode i one-ienog zraka najopasniji uzronici veinebolesti potjeu iz naega emotivnog ivota.Kaotian emotivni ivot, u kojemu se smje-njuju emocije i misli optereene iscrpljeno-u, nepravdom, nezadovoljstvom, brigom,strahom, ljutnjom, gnjevom, sumnjom, alo-

u i grinjom savjesti, negativno utjee narad pojedinih organa u ljudskom tijelu te po-stupno, a katkad i naglo prouzroi odre enebolesti.

Psiha i tijelo se proimaju, utjeu jednona drugo i zajedno ine cjelinu. Ako nampsihiko zdravlje nije dobro, loe e biti itjelesno zdravlje, jer se psiha odraava natijelo. Strada li psiha, stradat e i tijelo; ili,ako strada tijelo, ni psiha ne moe biti stabil-na. Zacijelo ne postoji ovjek koji je psihiki

potpuno uravnoteen i stabilan. esto smozloesti, nervozni i nezadovoljni, elimo uz-


44/123


45/123

45

treba biti skroman. Uivajmo u srei kojuposjedujemo!

Psihiko zdravlje postie se na najmanjetri naina:

a) intelektualnim razumijevanjem vlas-titih pogreaka intelekta,

b) istoom psihe naelom ekologijepsihe,

c) razliitim nainima oputanja.

Pogreke intelekta naelo vageOsobe s kojima komuniciramo esto nas

uzrujavaju i u nama izazivaju stres. Svi smoemocionalno ranjivi i esto na isti podraajneprestano ponavljamo istu negativnu psi-hiku reakciju. ivot nas zaista moe depri-mirati, ali moramo shvatiti da veinu proble-ma sami stvaramo zbog vlastitog miljenjakoje nije ispravno i stvara nam negativneemocije. Svoje osnovne psihike osobine (ko-

lerik, sangvinik, flegmatik i melankolik) nemoemo promijeniti unato svemu to podu-

PSIHIKO ZDRAVLJE


46/123

46

zimamo. Moemo popraviti samo pogrekeintelekta, pogrene percepcije, pogrean od-goj i sve ostalo to nam je nametnuto, a zanas nije dobro, te ostvariti uravnoteenu psi-hu. Da bismo izbjegli stres, moramo intelek-tualno osvijestiti svoje kritine toke u mi-ljenju i percepciji i poduzeti sve da bismozatitili integritet svoje linosti. esto imamopsihikih problema zbog vlastite neorgani-ziranosti i nerazumijevanja ivotne stvarno-sti.

U ivotu ne moe biti sve dobro. Svako-dnevno donosimo mnotvo veih i manjihodluka, ali zbog neznanja ili sebinosti nekeodluke su nam pogrene te donose patnju inama i naim blinjima. Sve aktivnosti pro-laze kroz odre ene probleme, matematikigledano, po sinusoidi. Katkada nam je jakodobro i sve nam ide od ruke, ali se nakontoga bre ili sporije sve pokvari pa smo frus-trirani, svadljivi i neprimjereno reagiramo uivotnoj i radnoj okolini. Neku pojavu druk-

ije vidimo kada smo raspoloeni, a drukijekada smo nervozni ili tuni. Moramo razum-



47/123

47

jeti da je to normalno, da moramo biti strpljivii ne vezati se uz probleme. Znamo da ih mo-ra biti i da e biti bolje. Moramo prihvatiti ipatnju, jer je povremeno neizbjeiva. Ne daj-mo da nas obuzme loe raspoloenje. I kadane ide sve po planu, smijmo se. Neka izme-

u loeg i dobrog bude barem ravnotea. Jedna od najveih pogreaka intelek-

ta jest da se moramo poistovjetiti s okolinomi juriti za novcem, karijerom, materijalnimdobrima i najnovijom modom na svim ivot-

nim podrujima, kao to to ine drugi. Nedajmo se uvui u iluziju materijalnog blagai osobne promidbe. esto ujemo: Pa tosvi ine. Ne dajmo se zavesti vjetim rekla-mama koje nas hipnotiziraju, zavode i navodeda po cijeli dan radimo i snalazimo se, dasamo kupujemo i kupujemo. Nemojmo do-pustiti da nas drugi ljudi cijene kroz materijalna ostvarenja. Bolje je biti dobar i ispra-van ovjek, nego imati materijalna dobra koja propadaju. Kada umremo, nitko za naim

lijesom nee voziti naa materijalna dobra.Nemojmo eljeti bogatstvo, jer nikada nee-

PSIHIKO ZDRAVLJE


48/123

48

mo biti zadovoljni, uvijek e netko drugi imatimnogo vie od nas. Skromnost je velika vrli-na i budimo zahvalni ako su nam zadovolje-ne osnovne ivotne potrebe.

Isprazno je udjeti za bogatstvom islavom steenom na nepoten nain koji do-vodi do nemira, a ne prihvatiti jednostavan,poten i smiren ivot koji vodi u dugovje-nost. Uivajmo u malim stvarima i srei koju posjedujemo, a ne matajmo o nekoj ne-postojeoj i neuhvatljivoj srei koju drugi po-

sjeduju. Mudrije je gledati na one koji mo-da ive loije od nas. Budimo skromni i ui-vajmo u trudu svojih ruku, budimo veseli,optimistini, alimo se to vie, a sve obvezeispunjavajmo vrlo ozbiljno. Umjesto da jadi-kujemo jer smo nezadovoljni postignutim,umjereno jedimo, pijmo i veselimo se, jerovaj ivot prebrzo prolazi. Uivajmo dok mo-emo prije nego to toliko ostarimo da viene moemo uivati. Sve vie od toga jestispraznost. Nemojmo zavidjeti nikome i ne

gledajmo u tu e ivote, jer ionako ne vidimosve u njima.



49/123

49

Na svijetu ne postoje dva ovjeka sistim tjelesnim obiljejima i istim psihikimosobinama. Svi razliito gledamo na svijet,mislimo i reagiramo na svoj nain i razliitoprovodimo svoju volju. Svijet gledamo krozsvoje naoale i tu razliitost moramo po-tivati. Kroz te svoje naoale interpretira-mo sve ono to kroz njih vidimo. Na svijetune postoji dvoje istih naoala. Odlunostda budemo bespogovorno u pravu moe nasdovesti do sukoba s blinjima.

Nerazumno je biti perfekcionist, oe-kivati da sve bude savreno i onako kako mielimo. ovjekovo bie je slabo i nemono,krhko kao trska na vjetru. Normalno je dasvakoga dana i mi i nai blinji napravimopo nekoliko pogreaka jer smo nesavreni. Inajbolji ovjek je nesavren. Ne treba ideali-zirati niti se uzrujavati zbog pogreaka kojeneizbjeivo inimo i mi i drugi. Kada god jemogue, sve treba prebaciti na alu i optimi-zam. Reagirajmo samo na vee i opasnije

pogreke i opasnija ponaanja ljudi da nas nebi povrijedili i moda materijalno otetili. Os-

PSIHIKO ZDRAVLJE


50/123

50

tanimo pozitivni u negativnom svijetu, ne ponaelu simpatije, ve po naelu empatije. Toznai razumjeti i sebe i ljude koji imaju pro-blema, da su puni stresova i predrasuda, dane mogu iz svoje koe i da se ne mogu pro-mijeniti. Ne traimo idealno u relativnom svijetu u kojemu vlada zbrka i koji ne moemopromijeniti. Ne umiljajmo da moemo rije-iti sve probleme, priznajmo da smo nemo-ni i svjesno se uvajmo i grijeha i ljudi.

Pogreno je potiskivati emocije u se-

bi. Ljutnju prema drugome i frustraciju nevalja drati i gomilati u sebi, jer moe na-koditi naoj psihi i me uljudskim odnosi-ma. Kaimo drugima svoje osjeaje. To eosloboditi nau psihu negativnih emocija. Nemoemo oekivati da na partner u braku ilina poslu prepoznaje nae osjeaje. Moramorei to nam smeta, i to odmah, i dobrohotnorazgovarati o tome. Time moemo izbjei du-gotrajnu ljutnju i zahla enje odnosa, ak injihov raspad. Doivljavamo li esto iste stre-

sne situacije, malim korekcijama svojega po-naanja ili percepcije moemo izbjei neu-



51/123

51

godnosti i ivot usmjeriti k povoljnijoj bu-dunosti. Iz iskustva otkrijmo to nam najvi-e smeta, koje rijei nas najvie vrije aju tepriznajmo i sebi i drugima na koje smo pri-mjedb najosjetljiviji. Kada to uinimo, reci-mo sami sebi da je to glupo i ignorirajmovlastiti problem. Recimo sebi da smo samisebi dosadni, a onome tko nas je povrijedioodmah oprostimo, po naelu empatije, jer nije jadan kriv. Otklonimo svoje pogrene na-vike i postupke koji razdrauju druge ljude i

navode ih da nas povrijede. tetno je potiskivati prirodne reakcijena stres i stresora, jer nas to dovodi do stalnogstanja stresa i psihotjelesnih bolesti. Mnogiljudi ne reagiraju prirodno, u skladu sa svojim psihikim osobinama, jer su mentalnoblokirani odgojem, drutvenim i zakonskimnormama. Potrebno je optimalno odraavatisvoju pravu linost i reagirati otvoreno, bezstraha i konica, svakako izbjegavajui eks-tremna ponaanja. Neka ljudi vide kakvi smo.

Time emo pomoi i sebi i drugima, a oni enas vie cijeniti. Recimo to mislimo. Ako

PSIHIKO ZDRAVLJE


52/123

52

treba, povisimo ton. Zato sve gutati u sebi?Svjesno zauzmimo drukiji stav i ponaanjeprema ljudima. Moramo rasteretiti svoju psi-hu pazei, ako je to mogue, da drugima nenanesemo patnju.

Pogreka intelekta je da stalno mora-mo biti pobjednici u odnosu na druge ljude.Takvo razmiljanje moe nas odvesti u fru-straciju. Normalno je da povremeno izgubi-mo i budemo pobije eni. Nije niti dobro bitiiznad drugih ljudi, jer e nam biti zavidni i

nastojat e nas omalovaiti i napakostiti nam.Treba teiti pobjedi nad samim sobom, a toe se ljudima svidjeti. Pogreka intelekta jei kada drugim ljudima vidimo trn u oku, ane zapaamo brvna u oku svome. Kadaopazimo brvno, trn nam manje smeta jer ma-nje osu ujemo druge ljude.

Mnoge stvari shvaamo osobno. e-sto imamo pogrene misli ili potisnute stre-sove jo iz ranog djetinjstva, zbog kojih po-greno percipiramo stvarnost. Osobe s koji-

ma ivimo ili radimo imaju svojih problemaili im je jednostavno lo dan. Mogu nam ne-



53/123

53

to neugodno rei, a mi odredimo neko zna-enje tih rijei, traimo skrivene motive i ta-ko zbunimo tu osobu. Stvaramo negativnomiljenje koje iskrivi nau percepciju, a za-pravo se to ne odnosi na nas, nije zlonamjer-no ili je posve nevano. Ako smo zbog pogre-nog odgoja nesigurni u sebe ili stidljivi, re-cimo sebi da smo jaki, da se to ne odnosi nanas i ispravimo pogrenu reakciju bez teteza nae odnose. Ako nam to ide teko, pri-znajmo da je to tako i ne brinimo se, jer ne

moemo biti dobri ba u svemu. Ne ide linam ni to, recimo sebi: Ba me briga tonetko misli o meni.

Nitko ne reagira dobro ako ga verbal-no napadnemo. Kada se ljudima obratimo spotovanjem, reakcija je suprotna: veina lju-di reagirat e pozitivno i pomoi da se pro-blem rijei. Lijepa rije sva vrata otvara, avatra se ne gasi vatrom. Ako smo ljutiti, nemoemo izgovarati lijepe i razumne rijei paprobleme s ljudima neemo rjeavati, nego

emo samo poveati i svoju i njihovu frustra-ciju. Kritiziramo li druge, mnogi e radije

PSIHIKO ZDRAVLJE


54/123

54

uzvratiti napad nego priznati pogreku. S dje-com i suprunikom tako er treba razumnorazgovarati, bez uvreda i napada. Takvim po-naanjem smanjit emo i svoj i njihov stresi omoguiti lake rjeavanje problema.

Ako imamo svoj privatni posao i pre-vie radimo, zaposlimo nekoga da bismo serasteretili posla i smanjili stres i umor. Nekai drugi zarade, a ne samo mi.

Nije mudro razmetati se svojim spo-sobnostima i djelima jer time izazivamo ne-

gativnu reakciju i podsmijeh drugih ljudi, tou nama moe izazvati psihiku patnju. Sva-ko razmetanje je pogreka intelekta, jer uvijek je dvojbeno koliko smo zapravo dobri.Ako smo uinili neko dobro, ne hvalimo setime niti oekujmo da e nam netko uzvratitii pohvaliti nas. Mudri ljudi su samozatajni,ne hvale se, omiljeni su kod ljudi i mirnoive.

Ne moemo biti znalci u svim podru-jima. Dopustimo drugima da budu pamet-

niji od nas. Moemo imati talenta samo unekoliko podruja, a ne u svima. Dopustimo



55/123

55

i drugima da izraze svoje talente. Ljudi imaju potrebu da ih netko slua, a i mi moemood svakoga neto nauiti.

Ne plivajmo uzvodno jer emo potro-iti mnogo snage, a voda e nas odnijeti jodalje. Plivati uzvodno znai voditi bitku ukojoj ne moemo pobijediti, a odnijet e nammnogo energije. Moda emo nekom dru-gom zgodom rijeiti problem plivajui niz-vodno ili barem ravno, prema drugoj obali.Postupimo pravilno i kaimo prave rijei u

pravom trenutku i na pravi nain. Kada pogrijeimo ili neto nije u re-du, uvijek se opravdavamo pogrekom neko-ga drugog i nalazimo probleme objektivnenaravi. Izbjegnimo Evin i Adamov sindromprebacivanja krivnje na druge i izi imo izzaaranoga kruga prebacivanja odgovornosti.Prona imo probleme u svojoj glavi i ispravi-mo se priznavi svoju krivnju, jer onda enam i Bog i ljudi lake oprostiti.

Ako nas netko nagovara na grijeh ili

na neki nezakonit postupak zbog kojega mo-emo imati problema, odbijmo to na samo-

PSIHIKO ZDRAVLJE


56/123

56

me poetku i ne dajmo nikakva povoda pomi-sli da bismo to moda prihvatili. Tako emoizbjei mnogobrojne stresove i ivotne pro-bleme. Budimo razumni i odmah odbijmosvaki nepodoban prijedlog i nagovor na ne-to loe. Izbjegnimo Evin i Adamov sin-drom neposlunosti koji moe biti poguban.

Ne pokuavajmo mijenjati druge, jerto je gotovo nemogue; sve odgovore treba-mo pronai u svojoj glavi i prilagoditi se oko-lini vodei rauna o svojim i tu im potre-

bama. Ne treba biti predobar i odvie prave-dan jer time moemo sebe upropastiti i sveokrenuti na zlo. Dobro je imati prijatelje, alise nikako ne treba potpuno pouzdati u njih isve im dopustiti, jer se moemo teko razo-arati. Pogreno je misliti da su ljudi dobri.Treba biti oprezan. Ne budimo predobri niprema svojoj djeci, jer ako im previe dopu-stimo ili se pretjerano skrbimo o njima, mo-emo ih pokvariti. Kada djeca ba sve imaju,

obino zavre u loim aktivnostima, poputdroge, jer ele neto to jo nemaju.



57/123

57

Ne uspore ujmo se s modelima kojenameu mediji, ne dopustimo da nas usmje-ravaju i oblikuju na nain razmiljanja ipostupanja. Sve je to uglavnom pogreno i uslubi krupnog kapitala. Mediji najee pri-kazuju nestvarnu sliku ivota.

Normalno je da se tijekom dana mije-njaju situacije zbog kojih moramo promije-niti svoje planove i prilagoditi se novim uvje-tima, no ne trebamo se brinuti zbog toga.Zapreke su zato da ih preskoimo i idemo

dalje. To je kao u sportu: stalno igramo itrudimo se, a tomu nikada kraja, ak i kadapobijedimo.

Nije dobro da u naemu ivotu vlada- ju potitenost i pesimizam. Za zdravlje je zna-tno korisnije biti optimist i o svemu imatipozitivno miljenje. Optimisti vjeruju da esve izii na dobro i da su loi doga aji pro-lazni. Ako se uhvatimo u pesimistinim raz-miljanjima, na imo razloga za optimizamili mislimo o neemu to nas veseli.

Suoimo li se s vie problema, izabe-rimo one koje moemo lake rijeiti i tako

PSIHIKO ZDRAVLJE


58/123

58

kanalizirajmo rjeavanje ostalih teih proble-ma. Bitno je poeti rjeavati jedan problem,a onda e se samo kazivati kako rjeavatiostale probleme. Kada skoimo u duboku vo-du, moramo plivati.

Protiv stresora se moemo boriti, po-vui se ili biti neutralni. Izaberimo nainkojim emo izbjei stres. Za sukob su po-trebne dvije osobe pa je mudro i najboljepovui se ili ignorirati i izbjei stresore naposlu ili u prometu, jer je sve vie razdra-

ljivih i agresivnih ljudi to trae rtvu na koju e projicirati svoju agresiju. Ne rasprav-ljajmo s njima jer to nije dobro niti za njihniti za nas, a moe biti i opasno za ivot.

Dobro je drugima naznaiti do kojihgranica smo tolerantni i preko kojih ne mo-emo prijei, a da ne doivimo stres. Ne smijemo dopustiti da stres dosegne kritinu to-ku pod ijim emo se pritiskom slomiti. Jas-nim granicama svoje popustljivosti sprijeitemo da nas ljudi iskoritavaju te izbjei

mnoge razloge ogorenosti i frustracije. Sa-mi moramo poznavati vlastitu granicu do koje



59/123

59

moemo popustiti i upoznati druge sa svojimmogunostima odravanja kvalitetne veze.Mudro je svjesno sniziti prag tolerancije iprikazati ga niim nego to zapravo jest. Takoemo tijekom itavoga dana zadrati stabil-nu strpljivost, a jo uvijek imati priuve. Sni-zimo svoj prag tolerancije i otkrit emo dasmo psihiki stabilniji. Tako emo svojoj obi-telji i kolegama na poslu donijeti zadovolj-stvo. To istodobno znai da moramo potivatii prag tolerancije drugih ljudi i ne opterei-

vati ih nijekanjem njihovih granica toleran-cije. Ne inimo drugima ono to ne elimoda oni ine nama. Starenjem se smanjuju psi-hotjelesne sposobnosti pa povremeno treba-mo sniavati prag tolerancije. Glasno, ili ba-rem u mislima, svima trebamo rei: Do ovegranice moe ii, ali dalje ne, jer nisam spre-man. Ne smijemo dopustiti da nam drugiljudi u skladu s njihovim interesima nadziruponaanje i ivot.

Javno mnijenje kao da je sazdano od

cementa, od krvi predaka, obiteljske batine,kolektivnih mitova i povijesnih sjeanja, pred-

PSIHIKO ZDRAVLJE


60/123

60

rasuda i vjerskog usmjerenja pa je teko oneemu drukije razmiljati jer nas je sve toubacilo u tunel unaprijed usmjerene kolek-tivne svijesti, u kojemu je prava istina zarob-ljena, a s njom smo zarobljeni i mi sami.Kada odbacimo veinu usmjerenja, doivlja-vamo oslobo enje od pogrenih istina i po-stajemo slobodni, jer nas samo prava istinaosloba a. Ako se zbog negativnog utjecajaokoline ili vlastitih predrasuda osjeamo sku-eni, zarobljeni kao u tunelu, ili ak kao u

bunaru iz kojeg vidimo samo djeli neba, raz-mislimo zbog ega je tako te odre enim od-lukama i postupcima izi imo iz takvih okol-nosti. To moe biti bolan proces i treba gapostupno provoditi da ne bismo razorili po-stojee odnose. Vano je u svojoj glavi iziiiz tunela na svjetlost, ostvariti iroke vidike,razumjeti sve odnose s drugim ljudima i na-metnutim vrijednostima, a sebe intelektualnokorigirati. Tako postajemo stabilna i nova oso-ba koja s okolinom ostvaruje pravednije i

kvalitetnije odnose, bez iluzije da druge mo-emo promijeniti.



61/123

61

Svi imamo u sebi i dobrog i zloe-stog. Nitko nije dovoljno dobar, svi imamoproblema i svima nam se mijenja raspoloe-nje. Normalno je da ljudi budu razdraljivi,zavidni i da nas nekada uvrijede. Ne smije-mo se vezati uz takve sitnice. Moramo pri-hvatiti ljude onakvima kakvi jesu. Dopusti-mo im da budu samo ljudska bia sa svimmanama i vrlinama. Budimo dobri i mudri,oprostimo im i pomozimo umjesto da se vrije amo i pravdamo s njima. Ako pogrijei-

mo prema nekome, nemojmo se bojati traitioprotenje jer to osloba a psihu. Opratajmoi sebi kada nedolino postupimo ili nekomenanesemo nepravdu. Tako emo znatno sma-njiti vlastiti stres i nastavit emo ivjeti sosjeajem psihikog mira.

Ako se u svojoj ivotnoj i radnoj oko-lini na emo u zaaranom krugu problema iosjetimo psihiku krizu, oti imo barem na-kratko na neko drugo mjesto, opustimo se ipovratimo energiju za rjeavanje problema.

Uostalom, svima nam je povremeno potre-ban predah, bez obzira na to to radili, da

PSIHIKO ZDRAVLJE


62/123

62

bismo se smirenije psihe vratiti aktivnosti-ma. Pogreno je misliti i oekivati da nas

svi moraju uvaavati i voljeti. U boljem slu-aju treina ljudi e nas uvaavati i voljeti,treina e biti ravnoduna prema svemu toradimo, a treina nas nee voljeti, kamoli slu-ati. Naravno, moemo ostvariti i bolje ililoije omjere, ovisno o sebi i svojoj okolini.Neizbjeivo je u svakoj ivotnoj i radnoj oko-lini imati nekoga tko nas ne simpatizira i

nastoji nas diskvalificirati. To je normalno izbog toga se ne treba uzbu ivati. Normalno je i da nam se netko podsmjehne, to treba-mo ignorirati, jer to je zapravo rezultat njego-vih psihikih problema i nesavrenosti.

Ustanimo ranije iz kreveta, obavimo jutarnji ritual zdravlja, jer emo time uljep-ati cijeli dan. Krenimo iz kue ranije da bi-smo pravodobno stigli na odredite, sigurnoi bez stresova. Ako polazimo u posljednji tre-nutak, cijelim putem emo biti ivani zbog

moebitnog kanjenja. Zbog toga moemoitav dan biti ivani i ostvarivati loije rad-



63/123

63

ne rezultate. Uznemirenu psihu teko je smi-riti i prilagoditi novoj situaciji. Ako na posaodo emo mirni, manje emo se sukobljavati skolegama, bit emo kreativniji i zadovoljniji.Za sve radne aktivnosti planirajmo dovoljnovremena imajui na umu injenicu da namobino uvijek treba neto vie vremena negoto smo raunali.

Jezik esto zapali itavu umu, od-nosno poremeti me uljudske odnose i nanesepsihike oiljke ljudima s kojima ivimo. Je-

zik, odnosno govor, projicira psihiko stanjeosobe koja ga rabi. Ako je osoba frustrirana,srdita i neraspoloena, velika je vjerojatnostda e joj iz usta izlaziti abe krastae umje-sto leptira i cvijea. Trebamo razumjeti data osoba ima problema, ne vezati se uz njezi-ne rijei i njezino psihiko stanje, odmah jojoprostiti i pokuati sve preokrenuti na alu.Ta osoba e nas cijeniti zato to joj toleriramoispade i tako pomaemo da ne do e do ver-balnog sukoba.

Pogreka intelekta je ako smatramoda imamo problema samo zbog jedne pogre-

PSIHIKO ZDRAVLJE


64/123

64

ke intelekta. Sigurno je da svi imamo neko-liko osnovnih pogreaka intelekta. Otkrijmonajmanje tri i odluimo da ih vie neemoiniti. Uvjebavajmo to dok ih ne uklonimo.

Najvei problem intelekta je to tosmo spoznali sve njegove pogreke, a i daljeih inimo i nita ne poduzimamo. Inteligen-tni smo ako pogreke intelekta ponemo od-mah i sustavno ispravljati u praksi te se na-stavimo uvjebavati u tome. Promijenimo per-cepciju, uivajmo u sitnicama, na sve gledaj-

mo pozitivno i budimo skromni. Opravdaj-mo to vie svojih i tu ih ponaanja i pogre-aka i uvajmo svoju duu za starost i vje-nost. I najmanji pomak u tome probudit e unama radost to smo uspjeli svladati samisebe. Radujmo se samo ako sebe pobje uje-mo.

istoa psihe naelo psihikeekologije

Zbog krenja moralnih i dravnih zako-na u ivotu imamo mnogobrojne probleme.



65/123


66/123

66

Svakodnevno smo svjedoci irenja mr-nje preko medija i od ljudi koji su ve zara-eni tom opakom psihikom boleu. Mr-nja je najtetnija za zdravlje i kao rod donosimrnju, a ljubav oporavlja tijelo i donosi rodljubavi. Ako u sebi gajimo mrnju, sigurnoemo vrlo brzo oboljeti i psihiki i tjelesno.Zato se ne dajmo uvui u taj pogubni ivipijesak bolesti.

Stres je neeljena, ali prirodna pojava.Veina bolesti nastaje zbog nagomilanog stre-

sa koji prouzrouje pad imuniteta, a poslje-dice su kronine bolesti. Stres je negativankada ga ima previe pa se oituje kroz strah,brige, agresiju, depresiju, slabost psihe i tijela. Najtee je ljudima koji su mu svako-dnevno izloeni. Organizam se ne moe adap-tirati na previe stresa. Zbog stresa nastajupsihotjelesne bolesti: pretilost, alergije, glavo-bolje, dijabetes, visok tlak, povieni koleste-rol, ir na elucu, impotencija...

Stres i mrnja, sjedinjeni, obuzimaju nas

poput divovske hobotnice i ubrzano vode usmrt.



67/123

67

ivot u grijehu negativno utjee nazdravlje, prouzrouje loa emotivna stanja ionemoguuje rjeavanje nagomilanih proble-ma. Zbog grijeha mnogi ljudi nalaze oduaku puenju i konzumiranju gurmanskih spe-cijaliteta i pia te tako pogoravaju bolesti.injenje grijeha moe izazvati jai stres, na-glo povienje krvnog tlaka ili kolesterola ukrvi te modani ili srani udar. Ako mrzimo,laemo, krademo, primamo mito ili odrava-mo izvanbrane odnose, dovodimo se u teke

stresne situacije i nakon toga obolijevamopsihiki i tjelesno. Zato i dolazi do rascjepalinosti i raspada obitelji, a time doivljava-mo najtee stresove od kojih se teko moe-mo oporaviti.

Mnoge misli nam oneiuju psihu i utje-u na izgradnju karaktera. Svaka negativnaili neista misao ostavlja dubok trag u psihi.im se uhvatimo da imamo negativnu ilineistu misao, trebamo voljno pomisliti naneto pozitivno, na neko lijepo iskustvo, a

najbolje je zamijeniti loe misli nekom rad-nom aktivnou. Moramo popravljati svoj um,

PSIHIKO ZDRAVLJE


68/123

68

istiti ga od smea koje namee kaotini i-vot u suvremenom svijetu. Najbolji soft-ware za ienje od psihikog smea je sva-kodnevo proitati barem nekoliko ulomakaiz Biblije i razmiljati o njima.

Da bismo dugo ivjeli, na um bi trebaobiti preteito oputen, ali to u praksi nije slu-aj. Najvie nas unitava stres. Ako ga neodstranimo iz psihe i tijela, sigurno emo obo-ljeti i skratiti ivot. Mnogi ljudi nisu nitisvjesni koliine strese nagomilanog u sebi i

ak misle da im je to normalno stanje. Depre-sivni i mrzovoljni ljudi kojima je ivot opte-reenje, esto pate od neuroze, nesanice, gla-vobolje i lake obolijevaju od kancerogenihbolesti. Usred napetosti i problema na poslui u obitelji mnogima je teko nai mir u srcui postii psihiku ravnoteu.

Isus je rekao da je najvea zapovijed lju-biti Boga svim svojim srcem i svom svojompameu, a svoje blinje kao samoga sebe.Biblija nas upuuje da moramo voljeti ak i

svoje neprijatelje, to je veini ljudi nepre-mostiv problem. Lako je voljeti nekoga tko



69/123

69

nas ljubi i od koga imamo koristi, ali to moebiti sebina ljubav jer zapravo volimo samisebe. Prava ljubav je kada volimo ljude odkojih nemamo koristi ili one koji nam neele dobro, ak i one koji nam nanose zlo.Ljubav je prijeko potrebna za psihiko i tje-lesno zdravlje. Bez davanja i primanja ljubavinemamo volje za ivot niti za svakodnevneaktivnosti.

Mnoga znanstvena istraivanja dokazuju da su osobe koje su pozitivne i pune ljubavi

psihiki zdravije, a odraz njihove ljubavi pre-ma drugima pozitivno utjee i na zdravljeblinjih, posebice na psihiko zdravlje djecei suprunika. Zato trebamo sluiti blinjima,podnositi njihove nedostatke, opratati im ibodriti ih. Kada dajemo ljubav, pozitivno dje-lujemo na blinje da budu moralni i duhov-ni, a time e i oni biti zdraviji. Lako je glumitiljubav ako si s nekim povremeno, ali ako sistalno, na povrinu isplivaju nae mane.

Najvanija je tolerancija. Pobjednici smo

tek onda kada gajimo ljubav prema osobamas kojima svakodnevno ivimo i radimo. Lju-

PSIHIKO ZDRAVLJE


70/123

70

bav u braku treba pokazivati i nakon mnogihgodina braka, sve do kraja ovozemaljskogivota. Naravno, ljubav mora biti obostrana:ena e nastojati udovoljiti muu, a mu enastojati udovoljiti eni i tako e se nadopu-njavati. Mu je eni pomonik, ena je muupomonica.

Prava ljubav i istinsko zadovoljstvo veisu u davanju nego u primanju. Tko daje vieljubavi, vie je i prima i manje vidi nedostat-ke drugoga. Dokazano je da osobe koje su

voljene bolje obavljaju svakodnevne aktiv-nosti, tee doivljavaju stres, manje odlaze klijeniku i zdravije se hrane.

Nastojmo nikoga ne uvrijediti, ne sva-ati se i biti blagi prema svim ljudima. Na-

stojmo svakome uputiti rijei ohrabrenja i po-hvale, stisnuti ljudima ruku, sluati ih, uva-avati, gledati u njima ono to je dobro, a nesamo ono to je loe. Trebamo biti usluni,ljubazni, pozitivni, pristojni i sve to initi odsrca. Prema ljudima se trebamo ponaati ona-

ko kako elimo da se oni ponaaju premanama.



71/123

71

Za ljubavni odnos je vrlo vana iskrenosti ivot bez grijeha. Ne smijemo lagati, poka-zivati svoju snagu, psovati, biti grubi i pre-davati se poudama. Trebamo obuzdavati svoj jezik da ne izazove gorinu i u svemu bitistrpljivi i umjereni. U ljubavi moemo biti ipovrije eni, ljubav moe ohladnjeti, ali tre-bamo nastojati i dalje voljeti i pratati. I Bogima problema s nama, ali nas i dalje voli,ak je i svoj ovozemaljski ivot dao na kriuza nas. Budimo uvijek svjesni da istinska lju-

bav dolazi od Boga.

Naini oputanja naelo oru aOdmaranje

Ako neki stroj rabimo neprekidno, bezodmora, vrlo brzo e zakazati. I nae tijeloe brzo propasti ako ga ne odmaramo. Psiha,kao i tijelo, najbolje se oputa i oivljavaodmorom. Najvaniji je dnevni i tjedni od-mor. Treba spavati 7 do 8 sati, i to nou, jer je no za spavanje, a dan za aktivnost. Nazavretku radnoga tjedna trebamo se odma-

PSIHIKO ZDRAVLJE


72/123


73/123


74/123

74

sova i djelovanja podsvjesnoga. Nekih stre-sova se ne moemo osloboditi spavanjem,ali emo ih vrlo uspjeno odstraniti medita-cijom. Nakon meditacije postajemo smireni:svijest potiskuje podsvijest koja esto gospo-dari naim reakcijama i spoznajama.

Trebamo se udobno smjestiti u stolac ilinaslonja, zatvoriti oi i u sebi, u mislima,nekoliko puta, sa stankama, pomisliti na jed-nostavne rijei:

mir;srea;ljubav;istina;razum;milost;

dobrota;oprost;milosr e;pravednost;suosjeanje;isto srce;svemir;spasenje;



75/123

75

vjenost;raj;blaenstvo;Isuse Kriste, Gospodaru moj;Isuse, pomozi mi;...Moemo ih izgovarati prvo naglas, pa

sve tie, sve do mentalne razine kada samopomislimo na njih. Ponavljanjem tih rijei umislima svakih deset do dvadeset sekundaobuzima nas mir i uspostavlja se veza izme-

u fizikog i psihikog aspekta tijela. Kadase psiha umiri, uspori se i fiziologija, radsrca i disanje, pa se osloba aju stresovi. Oi-tuju se kroz razne boje ili slike pred oima,trzajima pojedinih dijelova tijela, raznim emo-

cijama, svakakvim mislima. To nas ne smijezabrinjavati, jer organizam se spontano oslo-ba a stresova. Nakon nekoliko minuta osje-tit emo mir i zadovoljstvo. Bit emo mnogospremniji za uobiajene aktivnosti. Nae reak-cije bit e kvalitetnije, bit emo zdraviji iotporniji na nove stresove.

PSIHIKO ZDRAVLJE


76/123

76

Ostale tehnike oputanja Pred veer moemo udobno sjesti, za-

tvoriti oi i sluati glazbu. Pri sluanju tiheglazbe moemo itati dobro tivo ili voditiugodan razgovor.

Veernjom laganom etnjom moe-mo smiriti psihu i tako oputeni otii na po-inak. Lagane etnje su vrlo korisne i velika je teta ako svake veeri ne proetamo baremdeset minuta.

Popodnevni desetominutni drijemekoristan je posebice za zaposlene ljude. Po-zitivo djeluje na psihu i sprjeava kardiovas-kularne bolesti.

itanje Biblije oputa psihu i dajenam spoznaju o ivotu i ukupnoj stvarnosti,ime rastemo duhovno. Redovito itanje Bib-lije osloba a nas stresa i daje nam odgovorena nae ivotne probleme. Molitvom smiru- jemo psihu i punimo se ljubavlju. Po Bojojmilosti koja nas smiruje i vlastita narav nasuva od neprilika i opasnosti, jer je udruenas Bojom naravi.



77/123

77

Iskoristimo svaku prigodu da se opus-timo u prirodi. Promatrajui more, rijeku, cvi- jee i zelenilo, stapamo se s prirodom preuzi-majui njezin mir i red.

Topla kupka moe zau ujue pobolj-ati nae psihotjelesno zdravlje. Kupanjemili tuiranjem ne skidamo samo neistou, veuklanjamo umor i oputamo miie. Nakontuiranja osjeamo se mirno i vitalno. Akonam to zdravlje doputa, vrlo je korisno naiz-mjenino tuiranje toplom i hladnijom vo-

dom, jer poboljava cirkulaciju krvi u kapi-larama, osnauje tijelo i psihu. Tehnikom dubokog disanja moemo

povratiti izgubljenu energiju i vrlo brzo sepsihiki oporaviti. Ako smo doivjeli stres,vrlo je uinkovito barem tri puta dubokoudahnuti cijelim pluima i vrlo lagano izdi-sati. Bit emo iznena eni uinkom.

Bavimo li se preteito umnim aktivno-stima, svaki fiziki rad nas oputa. U dnevneaktivnosti uvijek ubacimo pjeaenje, gim-

nastike vjebe, lagano tranje, dizanje ute-ga, moda plivanje i sve to je korisno za

PSIHIKO ZDRAVLJE


78/123

78

psihiko i tjelesno zdravlje. Tijekom vikenda je poeljna jaa tjelesna ili sportska aktiv-nost, a rezultat toga je da nas u ponedjeljaknitko ne moe uzrujati.

Sportske aktivnosti rezultiraju kolek-tivnim i mladenakim duhom te veom psi-hikom sigurnou i kreativnou. Odlinesu za drutveni ivot i zabavu.

Samoa je veliki problem suvreme-nog ovjeka jer izaziva prazninu i moe prijei u depresiju. Najbolje je druenje s oso-

bama koje u nama izazivaju smijeh i radost,to pozitivno utjee na ukupno zdravlje. Skla-dan odnos s okolinom donosi nam mir. Akomoemo, izbjegavajmo osobe sa stresom,osim ako im ne elimo pomoi.

Naveer je puno bolje sluati omilje-nu glazbu ili itati knjigu, nego sluati runevijesti i gledati kriminalne filmove koji naspotiu da i mi budemo zli.

Kada osjetimo umor, organizam mo-emo okrijepiti i ojaati svjeim voem ili

prirodnim sokovima, jer time vrlo brzo dobi-vamo vitamine, minerale i prirodni eer.



79/123

79

DUHOVNO ZDRAVLJE

Pravilna duhovnost naelo vagePostoje mnogobrojne duhovne discipli-

ne. Ljudi uzmu od svega poneto i napravenekakvu mjeavinu duhovnosti, to nije is-pravno. Duhovnost je ispravna ako na jedantanjuri vage stavimo Boga i sve ono to pieu Njegovoj objavi, Bibliji, a na drugi sve

ostale bogove i sve ostale knjige duhovnogsadraja te se odluimo samo za kranskogBoga i Bibliju, a sve ostalo odbacimo. Duhov-nost je prava i ispravna kada smo iskljuivokristocentrini, a to podrazumijeva dobro po-znavanje Evan elja. Nastojmo se ponaatipoput Isusa kada je boravio na naemu pla-netu. ivimo bez grijeha, u ljubavi s blinji-ma, govorimo onako kao to je govorio Isus.

Duhovnu vagu gradimo od vjere i djela.Duhovnost je uravnoteena kada je na jed-

nom tanjuriu naa vjera, a na drugom sukranska djela prema blinjima i svim lju-


80/123

80

dima. Potrebno je teiti za ravnomjernim iprogresivnim rastom vjere i djela i za njiho-vom ravnoteom. to je vea vjera, i kran-ski ivot mora biti ispravniji. Ako ljubimoBoga, ne inimo grijehe, a rezultat je smirenivot bez problema i briga. Time e nam izdravlje biti bolje.

Tjelesno i psihiko zdravlje bez duhov-nog zdravlja ne znae nita. Kua bez krovanije nita, jer prokinjava, brzo propadne ivie se ne moe obnoviti. Tjelesno i psihiko

zdravlje moemo popraviti svojim trudom,ali postoje neka ogranienja odre ena genet-skim predispozicijama i psihikom naravi, koje ne moemo promijeniti. S duhovnim zdrav-ljem je drukije: taj rast nema granica. BezBoga moemo popraviti tjelesno i psihikozdravlje, ali pravo duhovno zdravlje moemopopraviti samo s biblijskim Bogom, i to neo-granieno. Bez duhovnoga rasta na ivot jeogranien samo na ovozemaljski. Uz Bojupomo moemo postati pravi duhovni divovi

i svoj ivot nastaviti u Bojem kraljevstvu,to je na konani cilj. U nas je pri zaeu



81/123

81

udahnuo svoj Duh i mi smo postali iva dua.Bog eli da Ga preko Biblije upoznamo, bu-demo Mu posluni i drimo se svih zapovije-di i naela zapisanih u Bibliji. itanjem Bib-lije upoznajemo mudrost i istinu koja nasosloba a istei nam srce i mozak od izokre-nutih moralnih vrijednosti koje nam nudi svijet oko nas. Srea koju nam nudi Biblija ne-usporedivo je vea od sree koju nam nudinaa okolina. Vjera je poput pupane vrpceizme u djeteta i majke. Prekine li se vrpca,

dijete umire. Ako nemamo vjere i ne primje-njujemo je u svakodnevici, nemamo niti od-nos s Bogom, nismo duhovni i ivimo samomaterijalno. Okolina nas zavodi i mami daodemo to dalje od vjere, da prekinemo spaso-nosnu pupanu vrpcu sa Stvoriteljem. Zboggrjenog ivljenja i odvojenosti od Bogaugasili smo Boji duh u sebi i tako prekinuliivu zajednicu s Njim. Prihvaanjem izokre-nutih materijalnih i psihikih vrijednosti koje nam svijet namee postajemo lutalice u

ovome ivotu i otoci odvojeni od kontinenta.Poboan ovjek mrzi svaki grijeh, tjelesno i

DUHOVNO ZDRAVLJE


82/123

82

psihiki je mnogo zdraviji i ima osjeaj inte-griteta u Bojoj stvarnosti. Oko nas se vodivelika duhovna borba kojoj se uskoro bliikraj, a onda e doi spasenje od grijeha ismrti te boravak u Bojem kraljevstvu.

Vidjeli smo da razumom moemo us-pjeno djelovati na svoje tjelesno i psihikozdravlje. Biblija istie vrijednost zdravog iistog tijela, Bog od nas trai da vodimo ra-una o svojemu tjelesnom i psihikom zdrav-lju. I u vjerskom ivotu na razum ima osobi-

tu vanost. Razumom ne doputamo sebi dainimo grijehe, razumom shvaamo da je zanas najbolje vriti sve Boje zapovijedi, razu-mom zakljuujemo da je za nas najvanijeivjeti u vjenosti, a ne samo osamdesetakgodina. Razumom shvaamo da ne moemoivjeti samo za sebe, ve moramo raditi i zaBoga na planu spaavanja ljudi od grjenihnavika i pripremati ih za nebesko kraljev-stvo. S Bogom moramo sura ivati do kraja,potpuno, i ne initi nikakve kompromise, jer

jedino nam tada daje svoje obilne blagoslo-ve. Bog e nas oistiti od grjenih pobuda



83/123

83

ako Mu to svakodnevno doputamo. Ljudi-ma moemo glumiti vjernost i dobrotu, aliBogu ne moemo. On sve vidi, pronie aki u nae misli, te od nas oekuje da i saminesebino budemo milostivi kao to je i Onmilostiv. Bez rtve za druge ne moemo udo-voljiti Bogu.

Na svoj duh, koji je od Boga, ne moe-mo djelovati sami jer to je dimenzija koja jeod Boga. Jedino Bog moe djelovati na naduh, ali samo kada Mu osobno dopustimo i

to od Njega zatraimo. Bog nam nikada neenametati duhovnost. Moramo se sami odlu-iti, jer Bog eli duhovne dragovoljce. Samiu svojemu srcu moramo svakodnevno teitipobonosti, odluivati biti posluni Stvorite-lju i Otkupitelju, to e nas osposobiti daduhovno rastemo. Ako ne teimo duhovno-sti, ivjet emo samo osamdesetak godina inimalo vie.

to se vie predajemo djelovanju Sveto-ga Duha, to smo duhovno zdraviji. Sveti Duh

nas prosvjetljuje i svjedoi o naemu duhov-nom stanju koje se oituje u vjeri i djelima

DUHOVNO ZDRAVLJE


84/123

84

milosr a te vodi u vjeni ivot. To je najva-nija svrha naega ivota.Religiozni ljudi manje obolijevaju od sr-

anih bolesti, raka i depresije, a nakon lije-enja i operacije bre se oporavljaju negoljudi koji ne vjeruju i nisu pravedni. Imajunadu u vjeni ivot, u novo Nebo i novuZemlju, gdje nijedno bie nee patiti i umi-rati, to zapravo znai da e sve ivotinje isvi ljudi biti vegetarijanci. Zato ve sada nebismo bili vegetarijanci i ivjeli bez grijeha,

kao u raju? Nada u vjeni ivot dovoljan jemotiv za stabilniju psihu, a time i za boljecjelokupno zdravlje. Ljudi koji uzvjeruju uBoga lake se odriu cigareta, alkohola, dro-ga i svakovrsnog nemorala, jer postanu svje-sni da to Bog ne doputa i da je nerazumnozbog grijeha izgubiti vjeni ivot.

Duhovno zdravlje popravljamo okomitimi vodoravnim bogotovljem. Okomito bogo-tovlje je na osobni odnos prema Bogu, avodoravno bogotovlje na odnos prema lju-

dima, koji su Njegova djeca. Osobni odnos sBogom, koji se postie itanjem Biblije i mo-



85/123

85

litvama, spontano poboljava na odnos s lju-dima da im budemo milostivi. Postajemo os- jetljivi za potrebe drugih ljudskih bia. Vla-stitim primjerom ih moemo potaknuti daprihvate naela zdravog ivljenja i da shvateda postoji spasenje iz ovoga smrtnog krat-kotrajnog ivota. Ljudima trebamo govoritio Isusovoj rtvi, o vjenom ivotu i upuivatiih na korisnost molitve Bogu za zdravlje. Onesu najuinkovitiji nain osloba anja od stre-sa, lijeenja svih ovisnosti i zdravstvenih te-

goba i najbolji eliksir zdravlja.to je najvanije u ivotu? Najvanije jeumom prihvatiti Isusa Krista za Spasitelja.Tek kada to uinimo, kao odrasla osoba seistinski krstimo odozgo, od Boga, i spaenismo za vjenost. Na prvom mjestu mora nambiti sve ono to nas vodi u spasenje od vjenesmrti, a sve ostalo, sve to pripada ovomesvijetu i prolaznom ivotu, mora nam bitiposljednje. Trebamo biti i edni i gladni vje-noga ivota, eljeti to srcem, iskreno, a ne

samo umom. Mora nas privlaiti ivot bezgrijeha. Kada to elimo i vjerujemo srcem,

DUHOVNO ZDRAVLJE


86/123

86

tek tada smo duhovni. Tek tada je to spaso-nosna vjera, vjera istoga srca, koja pozitiv-no djeluje na psihiko i tjelesno zdravlje. Nesmijemo kriti Boju volju izraenu u Bib-liji. Mnogobrojna istraivanja su pokazala dasu dobri vjernici zdraviji i sretniji, da dueive i ne boje se smrti, jer imaju nadu u uskrs-nue.

Veina ljudi se kad-tad zapita: odaklesam doao na svijet? Zato ivim? Zato mo-ram umrijeti? Ima li ivota nakon smrti? Ako

ivimo samo ovaj ivot, neto nije u redu.Zar da se sve prekine i da nakon smrti za nasnema vie niega? Mnoge znanosti daju ra-zliite odgovore, ali istina moe biti samo jedna. Jedina je istina da i nakon ovoga ivo-ta moemo ivjeti, ali samo uz posredovanjeIsusa Krista koji je na kriu dao svoj ljudskiivot umjesto nas i time nas sve otkupio. Boge uskrsnuem spasiti samo one ljude kojivjeruju da je Isus Krist Bog koji je u ljud-skom obliju na udnovat nain doao na na

planet da bi umjesto nas stradao te one kojiive po Njegovom uzoru, kako je to zapisano



87/123


88/123


89/123

89

Bog od nas trai. Trebamo se drati svih fi-nesa izraenih kroz mnogobrojna naela.Netko e rei da je to teko, ali nije tekoako elimo i odmah odluimo postupno radi-ti na sebi uz svakodnevnu molitvu Bogu danam pomogne u tome. Izaberimo vjeni i-vot koji nema kraja i Boje vodstvo, ali od-mah. Sutra ve moe biti kasno jer nas tamagrijeha moe obuzeti i zarobiti nam um.

Bog eli da ivimo bez grijeha. Ako zbogsvoje nesavrenosti i poinimo neki grijeh,

moramo se pokajati i moliti Isusa da namoprosti i da nas ojaa kako ne bismo viegrijeili. Mudri smo jedino onda kada ispu-njavamo sve ono to je zapisano u Svetompismu i kada govorimo o onome to je zapi-sano u Svetom pismu.

Bog je prema nama vrlo liberalan i niko-ga ni na to ne prisiljiva. Svakoga na odre e-ni nain pozove na pravilan put zacrtan uSvetom pismu, ali u potpunosti potuje nauodluku o tome hoemo li Ga i koliko slije-

diti. Pouzdanje u Boga prirodno nam dajeivotni optimizam da e se sve dobro zavri-

DUHOVNO ZDRAVLJE


90/123

90

ti i daje integritet naoj linosti. Nismo raz-dijeljeni i rascijepljeni izme u raznih silova-telja nae volje, ve tono znamo uz koje sevrijednosti trebamo vezati i kome smo odgo-vorni za sve uinjeno. Odgovorni smo Bogu.Znamo da Bog ini da sve pridonosi dobruonih koji ga ljube; onih koji su odlukom Bo- jom pozvani. (Rimljanima 8,28)

Znanje bez duhovnog djelovanja nijegotovo nita. U razgovorima o biti ivota,ponajprije o onome to Biblija govori o to-

me, moramo biti duhovno aktivni. Najveaduhovna vrlina je pokazati ljudima oko sebeljubav, oprostiti im, biti prijazan, pokazatisuut i razumijevanje, biti gostoljubiv i mo-liti se za njih. Zato primajte jedni druge usvoje drutvo kao to je i Krist vas primio uslavu Boju! (Rimljanima 15,7)

Na poetku ljudske povijesti, pri stva-ranju, Bog je stvorio ljude potpuno zdrave,bez mogunosti bolesti. Padom u grijeh naljude su dole bolesti, a na kraju i smrt. Preko

Isusove rtve na kriu Bog nas eli vratiti ustanje savrenog zdravlja kao na poetku. Da



91/123

91

bi taj plan obnove, odnosno spasenja, uspio,i mi moramo nastojati biti posluni svimzakonima i naelima zapisanima u Bibliji ive danas imati razmjerno dobro zdravlje. UPrvoj poslanici Korinanima 3,16.17 pie danae tijelo treba biti isto, jer je hram Bojiu kojemu prebiva Duh Boji, a svaki hrammora biti svet i bez grijeha. Potpuno zdravotijelo koje vie ne stari moemo oekivatitek nakon uskrsnua, odnosno pri povratkuIsusa Krista na na planet kao Spasitelja, a to

e biti uskoro. Na novoj obnovljenoj Zemljivie nee biti boli, smrti, starenja, nitko nasnee psihiki tlaiti. Nee biti nikakvih ne-daa, sve e biti savreno. Ljubav, srea iblagostanje bit e sveprisutni, ali samo zaone koji ele takav ivot i dre se Bojihnaela zapisanih u Bibliji.

Kada se pripremaju za natjecanja, spor-tai se suzdravaju od svega to je tetno zanjihovo tijelo i psihu. Istodobno se uvjeba-vaju da u to boljoj tjelesnoj i psihikoj kon-

diciji doekaju susret s protivnicima. Tako imi: elimo li spasenje od grijeha i iz ovoga

DUHOVNO ZDRAVLJE


92/123

92

smrtnog tijela, moramo se suzdravati od svihtetnih tvari i grjenih postupaka, a istodob-no se uvjebavati u to eem druenju sBogom, svakodnevno i u svim situacijama.To uvjebavanje moemo nazvati prakticira-nje kranske duhovnosti, pri emu razvija-mo ljubav, vjeru i nadu. Najvanija je ljubavprema Bogu i ljudima, jer Bog je ljubav iobilno nam je daruje ako je traimo.

Od svih proroanstava koja su zapisanau Bibliji za nas su najvanija dva proroan-

stva i jedna prispodoba. Prvo proroanstvogovori o tome da e Isus, kada bude doao uvelikoj slavi, ostati na oblacima i da e Gavidjeti svako oko (Matej 24,30). To znai danee silaziti na Zemlju. To nam je znak dane vjerujemo lanim mesijama koji e hoditipo Zemlji i govoriti da su Isus Krist eleinas prevariti. Drugo proroanstvo govori otome da e Isusa gledati samo oni koji suista srca (Matej 5,8). Moramo biti istogsrca punog ljubavi i bez grijeha. Voljeti bli-

nje kao samoga sebe i ne initi drugima onoto ne elimo da drugi nama ine elementi



93/123

93

su istog srca. Prispodoba koja nam je vanagovori o deset djevica. Samo je pet djevicadoekalo Isusa duhovno spremno (Matej25,1.13). Budimo i mi duhovno spremni zaIsusa ve danas, jer ne znamo kada e doii uzeti nas. Ostanimo trajno u takvom duhov-nom stanju i nakon osamdeset godina. Du-hovno uivanje najljepe je uivanje, a biti uKristu najljepi je osjeaj blaenstva.

Grijeh naelo duhovne ekologijeRije je o prilino jednostavnim stva-

rima. Ako krimo Deset Bojih zapovijedi,oneiujemo svoj duh i duhovno sve viepropadamo te se vie ne moemo vratiti unormalno duhovno stanje. Nevjerovanje upravoga Boga, nepotivanje Bojeg dana od-mora, lo odnos prema roditeljima, lai, kra-

e, preljubi, zavist i mrnja zatrpavaju naduh. Mogunosti da se vratimo na Boju stra-nu gotovo su nikakve. Grijeh kao tama za-

mrauje razum i savjest. Kada se ponavlja,grijeh prelazi u naviku, savjest oslabi pa ne

DUHOVNO ZDRAVLJE


94/123

94

vidimo pred sobom ponor duhovne i svakedruge pogibelji. Svakodnevno imamo nekukunju koja nam kvari duhovno zdravlje. Svojduh prljamo sami zadovoljavajui tenje tijela za grijehom i inei sve da bismo seobogatili.

U nama samima najvie djeluje pogubnitrokut zavisti, gordosti i spolne strasti, kojise poinje stvarati jo u ranom djetinjstvu.Prvo se javi zavist, pa gordost, a poslije ispolna strast koja nas odvlai u provaliju du-

hovne propasti. Svi smo manje ili vie zavidnidrugima na njihovim uspjesima, i to od naj-ranijeg djetinjstva. Gordost nam ne doputada uvidimo svoje nedostatke, neznanje i du-hovnu prazninu. Sve dok smo puni sebe, nemoemo uvaavati druge ljude niti se sjetitiBoga.

Spas od toga pogubnog trokuta moemonai u itanju i analiziranju svega to je za-pisano u etirima Evan eljima, pokajanjem imolitvama Bogu da nas oisti od pogubnih

nagona duhovne propasti. Taj rat ne zavravasve do nae smrti.



95/123

95

Duhovno nas oneiuje i svijet izokre-nutih moralnih vrijednosti, lanih nauka iagresivnog primamljivog marketinga. Svijet je zavodljiv, privlaan i navodi nas na zado-voljenje tjelesnih strasti i slobodno ponaa-nje. Nudi nam modu, bogatstvo, sjaj, grabe,preljub, agresiju i prijevare, sve radi zadovo-ljenja nae tatine i ega. Nae se drutvo okre-e od Boga prema sramotnim strastima i ne-valjalu umu (Rimljanima 1,26.28). Robova-nje grijehu je najtee i najpogubnije ropstvo.

Iz njega nas moe izbaviti samo Bog.Zato Bog ne doputa da ivimo slobod-ni od svih zakona, u grijehu? Bog je stvorioljudski rod na svoju sliku i priliku, a to jevelika slava za nas. Bog mrzi grijeh. Grijeh je rezultat nie razine ponaanja, ponaanjaniih tipova ljudi to su se odrekli uzvieno-sti i slave koju nam je Bog namijenio te svje-sno ubiru zabranjeno voe. Grijeh je otklonod dobrog i lijepog, rezultat bolesnog pona-anja, bolesnog tijela i izopaene psihe. Bog

je ljubav, ideal, savrenstvo. Odredio je da imi budemo tako slav

Download - Zivjeti Dugovjecno i Zdravo

Top Related