XXIX. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske
ISSN 1847-6074
Kurikulum knjižničnog odgoja i obrazovanja
- put prema kritičkom mišljenju, znanju i osobnom razvoju
2
Donje Svetice 38
10 000 Zagreb
www.azoo.hr
NAKLADNIK
Jadranka Žarković-Pečenković, prof.
© Agencija za odgoj i obrazovanje, 2017.
ZA IZDAVAČA
Ana Saulačić, prof., dipl. knjiž., univ. spec. menadž. obrazovanja
UREDNICA
PRIPREMA ZBORNIKA
Goranka Braim-Vlahović, Amadea Draguzet, Margareta Glavurtić, Adela Granić, Jadranka Groza, Sanja Nejašmić, Ivana Perić, Elda Pliško-Horvat, Ana Saulačić, Hajdi Škarica, Jadranka Tukša PROGRAMSKI ODBOR
Goranka Braim Vlahović, prof. i dipl. knjiž. Adela Granić, prof. i dipl. knjiž. Jadranka Groza, prof. Ivana Perić, prof. i dipl. knjiž. Elda Pliško-Horvat, prof. i dipl. knjiž. Hajdi Škarica, prof. i dipl. knjiž. LEKTURA
Lucija Dražić-Šegrt, Virgil Jureškin, Vanja Jurilj, Ana Saulačić, Ibrahim Smlatić, Katja Šćurla, Ivona Tabak ORGANIZACIJSKI ODBOR
Tamara Kordić Mišković, prof. NASLOVNICA
Goranka Braim Vlahović Ivana Perić GRAFIČKO UREĐENJE
ISSN 1847-6074
Računalni zapis
Zbornik izlazi jedanput godišnje
Objavljeno u Hrvatskoj 2017. i dostupno na mrežnim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje
3
XXIX. Proljetna škola
školskih knjižničara Republike Hrvatske
Trogir 6. do 8. travnja 2017.
TEMA
Kurikulum knjižničnog odgoja i obrazovanja
- put prema kritičkom mišljenju, znanju i osobnom razvoju
ZBORNIK RADOVA
Agencija za odgoj i obrazovanje
Zagreb, 2017.
4
SADRŽAJ
Zahvala 6
UVODNA RIJEČ 7
KURIKULUM KNJIŽNIČNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
- put prema kritičkom mišljenju, znanju i osobnom razvoju 11
Ishodi učenja u kurikulumu knjižnično-informacijske pismenosti 12
Knjižnični kurikulum i dvojbe kritičke emancipacije 14
Ivana Brlić-Mažuranić: Matematika Davnine 17
Informacijska pismenost i razvoj kritičkog mišljenja 38
SLOVENSKA ISKUSTVA 48
Izvođenje KIZ-a u Školskom centru Celje 49
Od smjernica IB (International Baccalaureate) filozofije do njihove realizacije u praksi 56
66
Od usmene predaje do e-knjige - Erasmus+ projekt P.L.A.C.E.S. 67
Knjižnično-informacijska pismenost u osnovnoškolskoj praksi 74
Referentna zbirka kao vlak znanja
- učiti kako učiti na učenicima prihvatljiv način 83
Rano informacijsko opismenjavanje učenika pomoću računala
- izazov za školskog knjižničara i učenike četvrtih razreda 92
Istraživanje razine razumijevanja jezika i sadržaja basne učenika romske nacionalne manjine 99
Nastava fizike u osnovnooškolskoj knjižnici – osmi razred
Informacijska pismenost – STEM područje 107
Školska knjižnica u izgradnji kulturnog identiteta učenika 111
Projekt Ono si što čitaš 120
Poučavati o holokaustu
- prijedlozi i primjer dobre prakse 127
Javno zagovaranje školskih knjižnica u Karlovačkoj županiji 138
Lekcije iz informacijske pismenosti u kurikulumumu živog nastavnog procesa 146
Projekt Inf0.2.0manija
– suradnja školske knjižničarke i informatičarke s ostalim učiteljima 159
RADIONICE 171
Ribar dr. Mirko Palunko i njegova dobra supruga Dobrijela 172
5
Kreativni i edukativni alati u radu s učenicima: QR kodovi, Plickers i Fotostory 176
Istraživačko učenje - Glavno jelo, a ne desert 183
Kizoa - online alat za razvoj informacijske pismenosti knjižničara 189
STEM i razvoj kreativnog mišljenja 192
Razvoj kritičkoga mišljenja učenika pri uporabi društvenih mreža kao alternativa zabrani 197
Videokonferencije – komunikacija i kolaboracija u oblacima 204
Portofolio nastavnih jedinica knjižnično-informacijsko-medijske pismenosti
u srednjoškolskoj knjižnici - ishodi nastavnih jedinica prema Bloomovoj taksonomiji 211
Jačanje nacionalnog identiteta i kreiranje nacionalnog imidža
- put k znanju i osobnom razvoju građanskih kompetencija 218
Radionica zaštite i popravka knjiga 229
OKRUGLI STOL Školsko knjižničarstvo danas 231
NOVE KNJIGE 233
Drugo izdanje IFLA-inih smjernica za školske knjižnice 234
Prilagodba lektire za učenike s teškoćama u čitanju i disleksijom 238
Promocija knjige Šenoinih Povjestica prilagođenih učenicima s poteškoćama 246
Zbirka poezije školske knjižničarke Škafetin – moja prva zbirka poezije 250
POSTERNA IZLAGANJA 254
Smjernice za izradu mrežnih stranica osnovnoškolskih knjižnica 255
Prijedlog provedbe knjižnično-informacijskoga i medijskoga odgoja i obrazovanja
(KIMOO) u gimnazijama i strukovnim školama 262
Knjižnica u javnozdravstvenom projektu 274
STRUČNI IZLET 278
Gradska knjižnica Trogir 279
Muzej grada Trogira 282
PRILOZI 285
Program rada stručnog skupa 286
Organizacijski odbor XXIX. PŠŠK 290
Programski odbor i lektori XXIX. PŠŠK 292
Popis sudionika radionica 298
Izdanja zbornika Proljetnih škola školskih knjižničara Republike Hrvatske 313
Pogovor 314
6
Zahvala
Zahvaljujemo svima koji su pomogli u pripremi i ostvarenju 29. Proljetne škole školskih
knjižničara.
Posebno zahvaljujemo školama suorganizatorima:
Srednjoj školi Ivana Lucića u Trogiru, ravnatelju mr. sc. Jakši Geiću i stručnoj suradnici
knjižničarki pripravnici Luciji Dražić-Šegrt, kao i posebno talentiranim učenicima Emi Kekez
i Marinu Jakusu iz 4. razreda na glazbenom umijeću
Srednjoj strukovnoj školi Blaž Jurjev Trogiranin u Trogiru, ravnateljici Karmen Sinanović i
stručnom suradniku knjižničaru Ibrahimu Smlatiću
Osnovnoj školi Majstora Radovana u Trogiru, ravnatelju Vilku Stojanu, prof., te stručnom
suradniku knjižničaru Virgilu Jureškinu
Osnovnoj školi Petar Berislavić u Trogiru, ravnateljici Editi Bratinčević, prof., te stručnoj
suradnici knjižničarki Katji Šćurli, kao i posebno talentiranim učenicima Dječje klape
Romani Prižmić, kreatorima i manekenima projekta Krinoline
Gradskoj knjižnici Trogir i ravnateljici Sandi Marlais-Buble
Muzeju grada Trogira, ravnateljici dr. sc. Fani Celio-Cega te voditeljici knjižnice i muzejske
dokumentacije Danieli Kontić-Strojan
Osnovnoj školi Ivana Lovrića u Sinju, ravnatelju Hrvoju Markulinu te stručnoj suradnici
knjižničarki Ivoni Tabak, voditeljici Županijskog stručnog vijeća osnovnoškolskih
knjižničara Splitsko-dalmatinske županije
i Hrvatskoj udruzi školskih knjižničara i predsjednici Udruge Vanji Jurilj.
7
UVODNA RIJEČ
Kurikulum knjižničnog odgoja i obrazovanja – stručni suradnik knjižničar na putu prema kritičkom mišljenju, znanju i osobnom razvoju
Republika Hrvatska ima zavidnu razinu školskog knjižničarstva u svijetu, čemu doprinosi
postojeći zakonski okvir, koji je omogućio da oko 1200 stručnih suradnika knjižničara (od
ukupnog broja od otprilike 1700 knjižničara iz svih vrsta knjižnica), svjedoči školskoknjižni-
čarsku praksu, unaprjeđujući je stalnim stručnim usavršavanjem.
Osnivači školskih knjižnica su gradovi i županije, koji pod okriljem Ministarstva znanosti i
obrazovanja, podupiru i unaprjeđuju osnovnu školskoknjižničarska djelatnost, a to je odgojno-
obrazovna djelatnost, kojoj je temeljna stručna knjižničarska kompetencija preduvjet
(svojevrstan alat) za kvalitetno provođenje navedene odgojno-obrazovne djelatnosti.
Navedene kompetencije stručno-savjetodavno podupiru Agencija za odgoj i obrazovanje u
okviru odgojno-obrazovne djelatnosti, a matične službe u okviru stručne pomoć u školskom
knjižničarstvu, a vezano za temeljnu knjižničarsku djelatnost - na temelju ugovora između
dvaju ministarstava, Ministarstva znanosti i obrazovanja RH i Ministarstva kulture RH. Ovako
zamišljen sustav iznjedrio je niz kvalitativnih pomaka na temelju kojih knjižničarstvo u
Hrvatskoj može biti primjer razvoja knjižničarstva u zemljama Europske unije i šire.
Informatička pismenost utemeljena na IKT-u predstavlja alat koji posreduje u stjecanju
informacijske pismenosti (informacijskog odgoja i obrazovanja) za čije su provođenje u
odgojno-obrazovnom sustavu kompetentni jedino školski knjižničari, kao pedagoški i
informacijski stručnjaci. Njihove kompetencije omogućuju im da ju provode kroz postojeći
program knjižničnog odgoja i obrazovanja, koji za osnovnoškolski segment odgoja i
obrazovanja postoji u Nastavnom planu i programu RH (2006), ali za srednjoškolsku razinu još
uvijek ne postoji službeni kurikulum knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja – KIOO ili
čak kurikulum knjižnično-informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja – KIMOO (za koji su
ovom zborniku ponuđena rješenja).
U školskim knjižnicama Republike Hrvatske ne može raditi osoba koja je samo diplomirala
knjižničarstvo, tj. postala informacijski stručnjak i koja je položila stručni ispit pri Ministarstvu
kulture, ako nema položenu pedagoško-psihološku skupinu predmeta i položen stručni ispit
pri Agenciji za odgoj i obrazovanje (nažalost, rijetke su studijske grupe koje imaju
implementiran program pedagoško-psihološke grupe predmeta što dodatno otežava
zapošljavanje). Pozitivan je primjer Odjela za Informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru koji
omogućuje studentima informacijskih znanosti i studentima knjižničarstva da tijekom studija
paralelno (i besplatno) stječu znanja i ECTS-e za predmete nastavničkih kompetencija. Radi se
o programu s 30 ECTS-a za obvezne i 30 ECTS-a za izborne predmete, tzv. diferencirani
kurikulum. Studenti u dopunskoj ispravi uz diplomu imaju specificiran svoj broj ECTS-a koje su
8
stekli na predmetima nastavničkih kompetencija. Postoji A, B i C model za njihovo stjecanje.
A model podrazumijeva stjecanje ECTS- a tijekom studija, B model je predviđen za stjecanje
ECTS-a u posebnom programu nakon studija, a C model je stjecanje dijela ECTS-a koji ranije
nisu bili stečeni. No, unatoč navedenom, odgojno-obrazovni radnici entuzijasti, različitih
predmetnih i međupredmetnih profila, upisuju i završavanju studij knjižničarstva i/ili
informacijskih znanosti te postaju snaga odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske.
Dakle, u odgojno-obrazovnom sustavu imamo sve više respektabilnih školskih knjižničara sa
dva zvanja i dva stručna ispita, stručnih suradnika knjižničara koji mogu odgovoriti izazovima
suvremenog društva i digitalne postmoderne, za razliku od većine knjižničara na dječjim
odjelima gradskih i narodnih knjižnica RH, kojima nedostaju pedagoške kompetencije, a
upravo su one ključne za opstanak knjižničarske struke u cijelome svijetu, bez obzira na medij
na kojem će se literarni predložak nalaziti u budućnosti.
Ugledni akademik Milivoj Solar, jedan od posljednjih ministara prosvjete i kulture u socija-
lizmu, predavač na Proljetnoj školi školskih knjižničara, navodi da se u našem vremenu
obrazovanje svelo na usvajanje vještina i stavova a da je ideal obrazovanja, barem od pro-
svjetiteljstva, bila osoba koja ima znanje, odgoj, moral i ukus. Na to nas je svojevremeno
upozoravala i Matica hrvatska stručnim skupovima o prevladavanju relativizma ukusa, morala
i poetike upozoravajući na komunikaciju preko ekrana bez razmišljanja o posljedicama i
naglasila da trebamo odgajati čovjeka koji će moći kritički odlučivati, jer je problematično
društvo u kojem su mediji jedini medijatori ukusa, a mogli bismo dodati da je školski knjižničar
jedini medijator povratka ukusa i morala u odgoj i obrazovanje, a školska knjižnica posljednja
oaza prevladavanja relativizma morala, u socijalno-znanstvenom kontekstu 21. stoljeća.
Promišljajući kakvog čovjeka ne želimo odgojiti, na temelju socijalnog konteksta društva u
kojem živimo, a koje je preplavljeno neobrazovanošću i medijima koji oblikuju društvenu
svijest, upozoravao nas je i Chomsky, lingvist i anarhist protiv bilo koje zlouporabe moći,
pojašnjavajući u svojim djelima da su mainstream mediji skloni popuštati ideološkim ciljevima
i imperativima vlada te poslovnih elita, dok se demokratska vlast odgovornih ljudi brine za
proizvodnju pristanka i nužnost iluzije, kako bi štitila zbunjeno stado. 1
Promišljajući također o promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu, prema zahtjevima
tržišnog gospodarstva i suvremenih tehnologija, trebamo upravo razvijanjem knjižnično-infor-
macijske pismenosti, tj. odgoja i obrazovanja poticati odgovorno sudjelovanje u demo-
kratskom razvoju društva, pri čemu je školski knjižničar nezaobilazan čimbenik u procesu od
obuhvaćanja i aktiviranja znanja (kako?) do razumijevanja (zašto?) i, u konačnici, onoga za
čime težimo - primjenjivog znanja.
1 Teza Waltera Lippmana i Reinholda Neibuhra. Citirano prema: Grubačić, Andrej. Noam Chomski i kritika kapitalističke demokracije. // Mediji, propaganda i sistem / Chomsky, Noam. 2003. Zagreb. http://elektronickeknjige.com/biblioteke/online/mediji-propaganda-i-sistem/ (pristupljeno 20. veljače 2017.).
9
Nomen est omen2: stručni suradnik knjižničar ima formalno obrazovanje za knjižničarskog i
medijskog stručnjaka - KMS, pa bi mu i ime moglo biti isto, jer ime određuje djelovanje (primjer
SAD-a je: LMS - Library Media Specialist).
Dokumenti Cjelovite kurikularne reforme nisu uključili knjižnično-informacijski odgoj i
obrazovanje kao međupredmetnu temu (a kamoli kao predmet - što nije cilj stručnih suradnika
knjižničara, jer misle da je rasterećenje učenika nužno, te da sadržaje treba objedinjavati na
razini školskih kurikuluma, a za to je nužno postojanje nacionalnog kurikuluma KIOO-a ili
KIMO-a), a naše je područje, koje se bavi poučavanjem učenja puno više no što je dio IKT-a,
samo nekoliko puta spomenuto u navedenim međupredmetnim područjima, dok pojam
školski knjižničar uopće nije spomenut. Potreba postojanja školskog knjižničara kao kompe-
tentne osobe u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske, nužna je bez obzira na
medij na kojem će se nalaziti lektirni ili ini naslovi (CARNet, e-Lektire/e-Škole), upravo zato što
medij nije ništa više od sredstva koje posreduje poruku, a za koju su stručni suradnici
knjižničari kompetentni da je vođenim istraživačkim učenjem3 posreduju učenicima osnovnih
i srednjih škola, na putu prema visokoj razini usvajanja planiranih ishoda učenja.
Prije desetak godina na skupu u Zagrebu, na kojem se raspravljalo o kurikulumskim iskustvi-
ma europskih zemalja, odgovarajući na pitanje o ulozi stručnog suradnika knjižničara u novom
kurikulumu, profesorica Vican odgovorila je školskim knjižničarima da će njihova uloga biti
onakva kakvu sami nametnu, također rekavši da se školsko knjižničarstvo mora pozicionirati i
nametnuti kao struka, jer drugi ne mogu govoriti o području u kojem smo sami par excellence.
Stoga su u ovom zborniku, kao i mnogo puta ranije, vrijedni knjižničari entuzijasti izradili, po
uzoru na svjetske i slovenski, prijedlog kurikuluma sa ishodima učenja KIOO-a za gimnazije i
srednje strukovne škole u RH. Jedan od uzora bio je KIZ izrađen pod okriljem Zavoda za
školstvo Republike Slovenije, koji potiče i kreira smjer odgoja i obrazovanja i odluke
nadređenih politika, a koji je dobar primjer i AZOO-u na putu unapređivanja školstva u
Republici Hrvatskoj.
Školski knjižničari RH su od 1982. godine, uz pomoć Nacionalne i sveučilišne knjižnice, trans-
formirali školske knjižnice u knjižnično-informacijske centre i poučavali učenike za samostalnu
uporabu informacija i znanja (informacija postaje znanjem tek kada je primijenjena - kada
dodaje vrijednost: ideje, pogledi, kreativno razmišljanje, primjena), a znanje bez morala, blago
rečeno, nije preporučljivo pa je stoga Knjižnično-informacijska pismenost ključna vještina u 21.
stoljeću, stoljeću prevlasti slike nad pojmom, usmenosti nad pismom i sadašnjosti nad
prošlošću i budućnošću, kako nas upozorava akademik Solar. Na putu u društvo kakvo želimo,
trebamo se zapitati kakvog čovjeka želimo obrazovati i pri tome ne smijemo zanemariti
osobite vrednote kurikuluma navedene još u NOK-u 2010. godine: znanje, solidarnost,
identitet i odgovornost, kao ni temeljne vrijednosti: društvene, estetske, kulturne, duhovne,
religiozne i moralne - i tek nakon toga bismo trebali promišljati ostale vrijednosti poput:
2 lat. ime je znak
3 prema Carol C. Kuhlthau
10
materijalnih, ekonomskih, znanstvenih, tehničkih, bioloških i prirodnih, koje su nam danas,
nekakvom društvenom inverzijom, ili modernom kulturom u ozračju SAD-a, kroz STEM
područje postale prioritetne.
Konačno, STEM područje uvažavamo, što smo i dokazali ovim stručnim skupom, kao i činjenicu
da budućnost zapošljavanja i napretka naše države ovisi o broju mladih koji se bave navedenim
područjem, ali ono što pri tome nikako ne smijemo zaboraviti, a od iznimne je važnosti, jest
humanost i humane vrednote, jer znanje bez morala ne vodi nikamo.
Ana Saulačić
urednica
11
KURIKULUM KNJIŽNIČNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA - put prema kritičkom mišljenju, znanju i osobnom razvoju
12
Ishodi učenja u kurikulumu knjižnično-informacijske pismenosti
dr. sc. Ana Barbarić, izv. prof.
Katedra za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Polazište za raspravu o ishodima učenja u kurikulumu knjižnično-informacijske pismenosti ili
samo informacijske pismenosti je prepoznavanje trendova koji utječu na sve aspekte
obrazovnog procesa u informacijskom društvu 21. stoljeća. Globalizacija i utjecaj digitalnih
tehnologija stvaraju donekle nesigurno okruženje u kojem školski knjižničar, u suradnji s
učiteljima i nastavnicima, treba omogućiti učenicima stjecanje vještina za cjeloživotno učenje.
U uvjetima nedovoljnog financiranja nabave građe u školskim knjižnicama, izgradnja i razvoj
analognih i virtualnih zbirki koje bi poticale učenike na obrazovni i osobni razvoj, postaje
dodatni izazov. Pojava novih društvenih medija gotovo da zahtijeva da školska knjižnica 21.
stoljeća postane živo i dinamično mjesto u kojem su mrežni alati uključeni u kurikulum što bi
učenike poticalo na suradničko učenje u inovativnom okruženju, odnosno omogućavalo
različita obrazovna okruženja u svrhu poticanja inovativnosti i kreativnosti.
Ishodi učenja najčešće se definiraju kao kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala
nakon postupka učenja. Skup ishoda učenja definira se kao najmanji cjelovit skup povezanih
ishoda učenja iste razine, obujma i profila. U ishodima učenja treba jasno navesti što učenik
mora znati ili napraviti kako bi se smatrao kompetentnim nakon provedenog ocjenjivanja.
Ishode učenja treba osmisliti tako da se njihovim spajanjem u skup može jasno prepoznati
postignuće u učenju. Ishodi trebaju pružiti odgovor na pitanje: Što će učenici znati, razumjeti
ili biti u stanju učiniti kao rezultat ovog iskustva učenja? Svaki skup ishoda učenja obično sadrži
od 5 do 10 ishoda koji čine logičnu cjelinu i povezani su međusobno i s nazivom skupa.
Imajući sve to na umu, možemo ustvrditi da hrvatskim školskim knjižničarima predstoji posao
utvrđivanja ishoda učenja u onome što Nastavni plan i program za osnovnu školu naziva
knjižnično-informacijskim znanjima. Podrazumijeva se da takvo što treba izraditi i za
osnovnoškolske i srednjoškolske knjižnice. U tom je smislu potrebno, iznova, definirati sadržaj
onog što bi danas trebala biti knjižnično-informacijska znanja. Zbog toga ćemo se u izlaganju
osvrnuti na neka inozemna iskustva koja naglasak stavljaju na podupiranje razvoja pismenosti,
matematičke pismenosti, sposobnosti korištenja digitalnih tehnologija, kritičkog i kreativnog
mišljenja, osobnog i socijalnog razvoja, etičkog ponašanja te interkulturnog razumijevanja. Još
je važno istaknuti značaj školskog knjižničara u današnjem dinamičnom obrazovnom
okruženju kao stvaratelja dodane vrijednosti koji putem razrađenog kurikuluma (knjižnično)-
13
informacijske pismenosti (ili bez njega u hrvatskim prilikama) doprinosi učeničkim uspjesima i
postignućima.
Ključne riječi: informacijsko društvo, školska knjižnica, informacijska pismenost, ishodi učenja.
Životopis
Splićanka Ana Barbarić, zaposlena na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje izvodi nastavu iz više kolegija u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora, obranila je 2009. godine doktorski rad naslova Zadaci suvremenoga knjižničnog kataloga. Poslijediplomski studij informacijskih znanosti – smjer bibliotekarstvo završila je 2002. obranom magistarskog rada naslova Javno dostupni knjižnični računalni katalozi – nastanak i razvitak. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je na studiju sociologije i dodiplomskom studiju bibliotekarstva 1996. Nakon diplome radila je kao školski knjižničar u Osnovnoj školi Jordanovac te kao dječji informator u Knjižnicama grada Zagreba.
Redovito izlaže na domaćim i međunarodnim skupovima te objavljuje u domaćim i stranim publikacijama. Sudjelovala je u jednogodišnjem projektu Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost NSK u Zagrebu, Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti u Zagrebu, KGZ-a i HKD-a 2008. U sklopu Intenzivnog programa (IP) Erasmus bila je koordinatorica Akademske ljetne škole Library, Information and Cultural Management, koja je održana 2011. u Sofiji, 2012. u Zagrebu i 2013. u Ankari. U CSSU-u vodi radionice od osnutka centra 2002. Članica je Komisije za katalogizaciju te Komisije za knjižničarsko nazivlje HKD-a a te dobitnica HKD-ove Nagrade Eva Verona. Od 2005. do 2013. bila je članica Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za katalogizaciju, a od 2009. do 2011. stručna tajnica. Od 2012. do 2016. bila je članica Upravnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u ime Ministarstva kulture RH.
14
Knjižnični kurikulum i dvojbe kritičke emancipacije
doc. dr. Mario Hibert
Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Federacija Bosna i Hercegovina
Sažetak
Kritičko bibliotekarstvo stoji u direktnoj vezi sa zagovaranjem socijalne pravde u
informacijskom društvu, stoga suvremeni bibliotečki kurikulumi nužno zahtjevaju kolegije
informacijske etike kao ishodišta razumijevanja novostvorenih struktura moći.
Marginaliziranje socijalno-epistemoloških zadaća (proizvodnja i distribucija javnog znanja),
kao i ontološke političke misije bibliotekarstva da oponira sveopoćoj komodifikaciji
(informacija, kulture, znanja) vodi ka instrumentalizaciji struke odnosno njezinom pretvaranju
u dekontekstualiziranu uslužnu djelatnost koja u kooridinatama tehno-kapitalističke regulacije
(kibernetički totalitarizam, eksploatacijski monitoring, komercijalno nadziranje, tehnološki
fetišizam, semiokapitalizam itd.) biva determinirana diskursom digitalizma. Bez kritičkog
odnosa spram informacijskog/medijskog opismenjavanja javnosti (korisnika, učenika,
građana), odnosno osmišljavanja bibliotečkih kurikuluma koji bi bili u direktnoj sprezi sa
potencijalima osnaživanja sposobnosti tzv. mrežnih građana (netizens) da kritički promišljaju i
artikuliraju epistemološke, političke, pedagoške i etičke ishode (digitalnog) učenja, budućnost
profesije stoji izvan konteksta društveno odgovornog djelovanja.
Ključne riječi: knjižnični kurikulum, kritičko knjižničarstvo, informacijska etika, komunikacijski
kapitalizam, društvena odgovornost.
Abstract
Teaching of critical pedagogy and information ethics makes librarians more socially
responsible, therefore, critical librarianship with its referring to social justice advocacy should
be found in the contemporary librarianship curricula. If not, instrumentalisation of librarians’
profession and its reduction to decontextualized services matches with digital coordinates of
technocapitalism discourse. In other words, digital era with its dispositive of communicative
capitalism demands of critical librarians to pose its digital skepticism since the networked
ideology is poorly understood, yet rarely tackled in terms of information and media literacy
education of users, students, and citizens. For that reason, development of the modern library
curricula rests on potentials to encourage netizens to think critically and understand
epistemological, political, pedagogical, and ethical responsibilities and dilemmas whenever
are discussed potentials and future of digital learning and social actions.
15
Keywords: librarianship curricula, critical librarianship, information ethics, communicative
capitalism, social responsibility.
Jedna od temeljnih pretpostavki umreženog doba jest da IKT tehnologije
nose demokratizacijski potencijal osnaživanja i emancipacije tzv. digitalnog
građanstva. Ipak, nerijetko se zaboravlja na situiranost IKT-a u kontekst neoliberalne agende
čija individualistička politička filozofija ne pretpostavlja samo jaz između onih koji imaju
pristup (digitalnim) tehnologijama i onih koji tu priliku nemaju (technology-haves &
technology-have-nots), potom raskorak u vještinama odnosno sposobnostima njihove
(kritičke) upotrebe, već i implikacije tzv. googlizacije znanja. U tom svjetlu, istraživanje
hakerske etike (subverzivne upotrebe tehnologije za zajedničko dobro), kao i kritike novih
medija kroz njihovu integraciju u kurikulume knjižničarstva, može biti izuzetno poticajno za
razvoj tzv. progresivnoga knjižničarstva koje u sprezi s kritičkom pedagogijom i informacijskom
etikom omogućava društveno odgovorno djelovanje, promišljanje i propitivanje mogućnosti
transformacija uspostavljenih odnosa moći koje se danas dominantno manifestiraju kroz
digitalne forme života.
Kritičko knjižničarstvo, dakle, stoji u direktnoj vezi sa zagovaranjem socijalne pravde u
informacijskom društvu, stoga suvremeni knjižnični kurikulumi nužno zahtijevaju kolegije
informacijske etike kao ishodišta razumijevanja novostvorenih struktura moći ili, kako to ističe
Rafael Capurro, ambiguiteta informacijsko-komunikacijske tehnologije poput digitalnoga jaza,
tehnološke kolonijalizacije, kulturalne otuđenosti, oligarhijske informacijske kontrole4, kao i
tema poput copyright/copylefta, informacionalizma i digitalne demokracije, privatnosti i
nadziranja, upravljanja digitalnim zajedničkim dobrima (digital commons), kapitalizma
platforme itd.
Kako profesionalne dužnosti knjižničara obvezuju na djelovanje u duhu ekonomskoga
komunitarizma (solidarnosti glede dijeljenja zajedničkih resursa zajednice) i građanskoga
libertarijanizma (otvorenost prema etici intelektualnih sloboda, borbi protiv cenzure),5 mogli
bismo ustvrditi da marginaliziranje socijalno-epistemoloških zadaća (proizvodnja i distribucija
javnog znanja), kao i ontološke političke misije knjižničarstva da oponira sveopoćoj
komodifikaciji (informacija, kulture, znanja), vodi k instrumentalizaciji struke odnosno
njezinom pretvaranju u dekontekstualiziranu uslužnu djelatnost koja u kooridinatama
tehnokapitalističke regulacije (kibernetički totalitarizam, eksploatacijski monitoring,
komercijalno nadziranje, tehnološki fetišizam, semiokapitalizam itd.) biva determinirana
diskursom digitalizma.
4 Capurro, Rafael. 2003. Ethik im Netz. Franz Steiner Verlag. Stuttgart.
5 Litwin, Rory. 2006. Library Juice Manifesto. Library Juice Concentrate. Ur. Litwin, Rory. Library Juice Press. Duluth.
16
Drugim riječima, digitalno doba u kojem dispozitiv komunikacijskoga kapitalizma više čak i ne
prikriva svoju hegemonijalnu narav, odnosno moć da egzistenciju uvjetuje dobrovoljnom
(nužnom?) participacijom na fludinoj traci Mreže, vitalnost (kritičkoga) knjižničarstva, između
ostaloga, može se promatrati kroz prizmu skepse spram tzv. algoritamske kulture čije
posljedice nerijetko ostaju izvan fokusa tzv. informacijskoga/medijskoga opismenjavanja
javnosti (korisnika, učenika, građana). S tim u vezi, vrijednosti kreiranja suvremenih knjižničnih
kurikuluma stoje u direktnoj sprezi s potencijalima osnaživanja tzv. mrežnih građana (netizens)
da razvijaju vještine sagledavanja epistemoloških, političkih, pedagoških i etičkih odgovornosti
i dilema kada su u pitanju potencijali (digitalnoga) učenja, znanja, solidarnosti i socijalne akcije
u tzv. novoj javnoj sferi, čije nas strukturalne transformacije obvezuju na kritičko mišljenje.
Literatura
Capurro, Rafael. 2003. Ethik im Netz. Franz Steiner Verlag. Stuttgart.
Litwin, Rory. 2006. Library Juice Manifesto. Library Juice Concentrate. Ur. Litwin, Rory. Library Juice Press. Duluth.
Životopis
Dr. sc. Mario Hibert docent je na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorirao je 2012. godine s temom Kritičko bibliotekarstvo: moguća paradigma informacijskog društva. Magistar ljudskih prava i demokracije postao je radeći na zajedničkom programu Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Bologni. Na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, u okviru programa mobilnosti nastavnika Sunbeam Erasmus, predavao je kao gostujući nastavnik. Član je Organizacijskog odbora Međunarodnih susreta bibliotekara slavista te potpredsjednik Društva bibliotekara Federacije BiH, a član je i Upravnog odbora Centra za društvena istraživanja Analitika te suosnivač Festivala dokumentarnog filma o ljudskim pravima Pravo ljudski.
Za prestižnu američku izdavačku tvrtku Mc Farland u koautorstvu je objavio rad o profesionalnoj i društvenoj odgovornosti bibliotekara X generacije. Autor je dokumentarnog filma Čovjek XX vijeka te zbirke poezije Judine igračke. Bavi se istraživanjima na temu društveno odgovornog knjižničarstva kao i razumijevanjem knjižničarskog identiteta kroz aktualizaciju aktivističkih obilježja poziva, pri čemu mu se nameće pitanje Postoji li u vremenu interneta potreba za pozivom knjižničar? kao i odgovor: Bez korisnika nema ni knjižničara koji stoga postaje svojevrsni vodič kroz labirint znanja.
17
Ivana Brlić-Mažuranić: Matematika Davnine
Jurica Barišin
Prva gimnazija Split
Sažetak
Ivana Brlić-Mažuranić u Pričama iz davnine, koje su napisane u formi mita, izlaže svoje viđenje
evolucije čovjeka i svemira.
priča značenje
I. ciklus Djetinjstvo, vrijeme prirodnih sila
1. Potjeh Izgon iz raja (gubitak jedinstva)
2. Ribar Dualnost (nasilje, borba za opstanak u novom svijetu)
3. Regoč Potop (kraj djetinjstva, drevnog doba, politeizma, obnova jedinstva)
II. ciklus Mladost, vrijeme ljudi
4. Šuma Žena i zmija (svitanje razuma, monoteizam)
5. Jaglenac Zmaj, junak i princeza (razvoj razuma, početak uređenog društva)
6. Toporko Trijumf monoteizma (nadmetanje pojedinca i društvenog poretka, duhovnog i svjetovnog, vrhunac razuma, odbacivanje okrutnosti, moralnost, pravedno društvo, novo jedinstvo)
III. ciklus Zrelost, vrijeme materije
7. Neva Idealizam (ljubav nadjačava društvene norme, prevlast razuma nad materijom, ideala nad materijalizmom, kvaliteta nad kvantitetom)
8. Jagor Materijalizam ( preokret: pobjeda materije nad razumom, industrijalizacija, gubitak kontrole, ponovno jačanje drevnih sila unutar i izvan čovjeka)
Za razliku od drevnih mitova koji opisuju prva dva ciklusa evolucije čovjeka, djetinjstvo i
mladost, Ivana Brlić-Mažuranić progovara i o nadama i razočarenjima trećeg ciklusa, ciklusa
zrelosti koji za vrijeme njezinog života još nije završio. Da je živjela u današnje vrijeme,
vjerojatno bi napisala i devetu priču i time ga potpuno zaokružila.
Autorica je u Pričama iz davnike koristila 20 različitih brojeva, ukupno 537 puta na 88 stranica
teksta, što daje 6 brojeva po stranici. Priče se, zajedno s naslovima, sastoje od 44131 riječi, što
znači da je svaka 82. riječ broj.
18
Brojeve je upotrebljavala na dva načina: da bi postigla i održala željeni ritam radnje, i kao
simbole u funkciji isticanja određenih karakteristika radnje i likova.
Priče su, kao i svijet u kojem živimo utemeljene na tri osnovna ciklusa i na njihovim
kombinacijama:
ciklus broja 3 (klasifikacijski ciklus) - neutralno, pozitivno, negativno; tri koordinatne osi
(duljina, širina, visina); prošlost, sadašnjost, budućnost
ciklus broja 4 (ciklus cikličkih promjena) - proljeće, ljeto, jesen, zima; djetinjstvo, mladost,
zrelo doba, starost
ciklus broja 7 (potpuni ciklus ili ciklus stvaranja) ) - sedam dana u tjednu; sedam faza
stvaranja (stvoritelj, energija i materija, prožimanje stvoritelja i stvorenog, anorganski
život, organski život, čovjek, slobodna volja)
Ključne riječi: Ivana Brlić-Mažuranić; Priče iz davnine; mit; suvremena obrada mitova;
upotreba brojeva kao narativnog sredstva; simolizam brojeva.
Abstract
Ivana Brlić-Mažuranić in the book Tales of Long Ago,written in the form of mythical short
stories, describes her perspective on the evolution of the man and the universe.
story meaning
I. part Childhood, times of natural forces
1. Quest Banishment from the paradise (loss of unity)
2. Fisherman Duality (Fight for survival)
3. Reygoch Flood (End of the ancient age)
II. part Youth, time of man
4. Forest Woman and the snake (dawn of reasoning)
5. Primrose Dragon, hero and the princess (beginning of the society)
6. Toporko Triumph of monotheism (morality)
III. part Maturity, time of matter
7. Bride Idealism
8. Jagor Materialism
In the Tales of Long Ago the author used 20 different numbers, 537 times in total on 88 pages
of text; that is 6 numbers per page. Tales of Long Ago contain 44 131 words, meaning that
every 82nd word is a number.
19
Numbers were used in two different ways: to reach and maintain the pace of the story and as
symbols to emphasise certain characteristics of the plot or the characters.
Keywords: Ivana Brlić-Mažuranić; Tales of Long Ago; numbers used as narrative; symbolism
of numbers.
Uvod
U Pričama iz davnine Ivana Brlić-Mažuranić je iznijela svoje viđenje apstraktne povijesti
ljudskog roda, povijesti u kojoj nema važnih datuma i velikih ljudi, povijesti koja se sastoji od
ključnih, prijelomnih događaja, ispričanih na romantičan i magičan način. Slične priče su prije
nje pičali mnogi drevni pripovijedači, u raznim vremenima i podnebljima, u obliku mitova i
legendi.
Ivana Brlić-Mažuranić je u još većoj mjeri nego se do sada mislilo bila usmjerena izučavanju i
promoviranju mitološke i usmenoknjiževne tradicije. Iako je sama isticala da su samo likovi i
imena preuzeti iz slavenske mitologije, dok je sve ostalo – inscenacija prizora, fabula, kotekst
događaja – njezina autorska tvorevina evidentno je da u nekim slučajevima intertekstualni
dodir prelazi tako naznačene okvire.6
Ivanine Priče su dragocjene i unikatne i po tome što je u nekima od njih obuhvaćena i
suvremena povijest, koju drevni pripovjedači i mitovi nisu mogli ispričati. Odabrala je formu
mita, a ne suvremeni način pripovijedanja, jer se jedino na taj način mogu iskazati sve nijanse
i nivoi i ukratko sažeti desetke i stotine tisuća godina ljudske povijesti u formi kratkih,
intenzivnih i poučnih priča. Priče iz davnine su i priče za djecu i priče za odrasle, one su i
bajkovite i realistične i pogađaju one duboke slojeve našeg bića s kojima izgubimo dodir
tijekom odrastanja.
Posebna priča o Pričama je priča o načinu na koji je autorica upotrijebila brojeve i njihov
simbolizam da bi naglasila stvari koje je smatrala važnim i čitaocima prenijela željenu poruku.
Za razliku od suvremenog načina upotrebe brojeva kao pukog sredstva za brojanje, iskazivanje
odnosa i računanje, drevni pripovijedači su brojeve smatrali ogledalom i temeljem svijeta,
uređenog svijeta prožetog sviješću, životom i ljubavlju u kojem su sve stvari i bića povezani u
skladnu cjelinu. Za razliku od našeg linearnog modela svijeta (rast, napredak), smatali su da se
6 Kos-Lajtman, Andrijana; Horvat, Jasna. 2011. Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine: Nova konstrukcija izvora i
metodologije. Fluminensia 23/1. 87-99.
20
svemir i bića u njemu kreću gore-dolje u složenim i međusobno isprepletenim i
međudjelujućim ciklusima, u kojima se izmjenjuju rast i pad, radost i tuga, neminovnost i
slobodna volja.
Priče iz davnine govore o povezanosti i evoluciji univerzuma i čovjeka.
Brojevi u pričama
I. ciklus Djetinjstvo, vrijeme prirodnih sila
1. priča - Kako je Potjeh tražio istinu
simbolizam brojeva
Individualnost i dalekovidnost, ego, otac, uspravan, djelatan čovjek, počelo, temelj,
Prvobitno Sunce (Uran, točka u kojoj je nastao svemir u Velikom prasku), zrak, 1 = ∞,
neutralni broj, neutron, ono. Simbol za božansko jer ono je duh i kao takvo nema
potrebe s materijalnim kvalitetama koje se pojavljuju s mnogostrukošću. Kao jedan,
Bog je apsolutan i jedinstven u svom postojanju.
Jedan je dovršenje i koncept svih ostalih brojeva. Usporedit ću Boga s prvim brojem, a stvorena
bića s ostalim brojevima, jer Bog je jedan.
Valentin Weigel
Kada netko ide putem jedinice, njegova najvažnija zadaća je naučiti se oslanjati na samog sebe,
biti ambiciozan i hrabar. Druga strana broja jedan je preveliki ego i sebičnost.
sadržaj
• ljudski likovi: Vjest sa svoja tri unuka
• mitski likovi: Bjesomar, bjesovi i Svarožić
Djed i unuci žive jednostavnim životom na krčevini usred šume.
Požele znanje i dobiju ga od Svarožića, koji im savjetuje da žive mirno kao i do sada i da ne
streme onome što su vidjeli, ali zbog slabih umnih sposobnosti i uplitanja Bjesomara i bjesova,
sve zaborave.
Počinju se baviti bogaćenjem i ratovanjem. Djed i najmlađi unuk poginu, a preostala dvojica
uvide pogreške i poprave se.
• pokretač radnje: znanje kojem su nedorasli, prerasta u pohlepu: grozničavi rad, rat,
robovi, pokušavaju ubiti djeda
• prevaga i rezultat: dobrota, poboljšane umne sposobnosti
Budući da je jedan neutralni broj, u ovoj priči ljudima pomažu i svjetlo i tama, na kraju priče
polovina glavnih ljudskih likova preživi.
Svi ljudski likovi u priči su androgeni (djed i unuci - motiv nespolnog razmnožavanja, pojavljuje
se i u priči o Toporku).
1
21
Androgin je stanje jedinstva koje se pojavljuje i na početku i na kraju vremena. O tom
početnom stanju spolnog jedinstva ljudskog roda pričaju brojni mitovi, npr. priča o Adamu i
Evi, legenda o Ozirisu, Isis i Horusu. Autorica ga na klasičan način upotrebljava u ovoj priči koja
govori o samim početcima ljudskog roda. Ova priča je ujedno ključna i sadrži u sebi ostalih
sedam priča.
upotreba brojeva
Djed sa 3 unuka, Svarožić im pokazuje 3 stvari, Bjesomar i 3 bijesa.
Od 1 (svi ljudi jednaki) nastaju još 3 klase.
Potjehov bijes čući 3 dana i smišlja.
Potjeh ostaje 3 dana uz djeda.
Što li će meni, sinko, ta istina, kad ja, sijedi starac, mogu 3 puta umrijeti, dok joj se ti dosjetiš?
2. priča - Ribar Palunko i njegova žena
simbolizam brojeva
Sukob, razdvajanje, ali i povezivanje i povjerenje u partnerstvu, majka, Mjesec, vatra,
ženski broj, proton, ona. Simbol suprotnosti, sukoba, odraza, što znači da iskazuje ili
ostvarenu ravnotežu, ili stalnu, latentnu prijetnju . Ovaj broj je najradikalniji od svih
(muško i žensko, crno i bijelo, istina i laž, duh i materija), podjela iz koje nastaju sve
ostale podjele. Pripisuje se ženskom principu, majci. Simbolizira dualnost na kojoj
počiva sva dijalektika, napor, borba i kretanje. Iako na prvi pogled princip dualnosti
izgleda problematično, on je osnov za razvoj razuma. Njegov energetski potencijal
dovodi do kretanja i uzrokuje promjene u stvarnosti koja bi inače ostala u svojem
postojećem stanju.
Broj dva se povezuje sa simbolikom Mjeseca (razuma) koji odražava Sunčevu svjetlost (um).
Ljudi koji idu životnim putem broja dva nauče i kako se boriti sa drugima i kako surađivati s
njima. Njihovo ispunjenje moguće je jedino kroz partnerstvo ili organizaciju. Takvi ljudi su
izuzetno osjetljivi i pridaju veliku pažnju tuđim osjećajima.
sadržaj
• ljudski likovi: Palunko, žena i sin
• mitski likovi: Zora-djevojka, Kralj Morski
Palunko živi vrlo skromno, a želi biti bogat. Zora-djevojka mu podari ženu, ona mu rodi sina,
ali Palunko nije zadovoljan. U potrazi za bogatstvom izgubi sina, agresivan je prema ženi. Kada
može birati između povratka sina i bogatstva izabire bogatstvo. Uvidi svoju grešku i pokušava
spasiti sina koji ga je zaboravio. Na kraju ih spasi njegova žena i Zora-djevojka.
• pokretač radnje: želja za sigurnošću, bogatstvom, pohlepa koja dovodi do nasilja i
otuđenja
2
22
• prevaga i rezultat: upornost Palunkove žene i mudrost njezine majke, fizička
dominacija muškarca, voljna i intelektualna dominacija žene, usklađivanje; ženski broj:
prevagu donose ribareva žena, njezina majka i Zora-djevojka
Priča o problemima na koje nailazi ljudski rod kada napusti stanje jedinstva.
upotreba brojeva
Palunko sjedi 3 dana i 3 noći u svom čunu na morskoj pučini — 3 dana sjedi, 3 dana posti, 3 dana ribe ne hvata.
Zaboravio Palunko bijedu svoju - 3 bi godine ovako slušao gdje mu priča.
Velikog ćeš se dobra i raskoši nauživati u Kralja Morskoga, al znaj: na zemlju ne možeš da se vratiš, jer su 3 strahovite straže postavljene.
Ovako žena radila svakim danom - i već se mjesec 3 puta povratio, a Palunka svejednako nema.
Al' do mora neznanoga treba proći 3 pećine od oblaka.
Tako širom svijeta pričaju dvojnice.
3. priča - Regoč
simbolizam brojeva
Sveukupnost, dovršenost, kreativnost i imaginacija, sin, Jupiter, voda, muški broj,
elektron, on. Kako broj jedan simbolizira božansko i izlazi izvan okvira ostalih brojeva,
tri je prvi neparni (muški) broj. Broj jedan je Otac, dva Majka, a broj tri Sin koji dovršava
veliku trijadu postojanja, jedan Bog u tri osobe. Hinduizam: Brahma, Višnu i Šiva:
imanentni zakon egzistiranja u ovom svijetu - stvaranje, očuvanje i transformiranje.
Ljudi koji su povezani s ovim brojem sami stvaraju svoju sreću uz upotrebu duhovitosti,
maštovitosti i kreativnosti.
Od Jednog je nastalo Dvoje,
Od Dvoje je nastao Treći,
Od njih je nastao cijeli svijet.
Tao Te Ching
sadržaj
• ljudski likovi: Liljo, djed i baka
• mitski likovi: Div Regoč i vila Kosjenka
Bistra i razigrana vila Kosjenka susreće tupog, nepoduzetnog diva iz davnina koji jedino zna
brojati. Dolaze do dva bogata sela čiji se mještani zavade i sela nestanu u potopu. Kosjenka i
Regoč spase djecu, koja uz pomoć mudrog para staraca izgrade novo selo.
• pokretač radnje: zloba, zavist od strane ljudi, i razigranost i želja za pustolovinom i
igrom od strane vile.
• prevaga i rezultat: snaga i pamet (Liljo i Regoč), izgradnja boljeg svijeta; povlačenje
starog svijeta, početak novog u kojem su ljudi ponovno ujedinjeni; muški broj: situaciju
kraju privede Regoč, a prije toga spasi i Kosjenku
3
23
Obrada još jednog klasičnog mita poznatog u svim kulturama: priči o potopu.
upotreba brojeva
No najviše joj se svidjelo, kad projuriše ukraj jednog kraja, gdje bijaše gora a na njoj divna šuma, pod gorom 2 zlatna polja kao 2 zlatne marame, na njima 2 bijela sela kao 2 bijela goluba, a malo podalje velika voda.
Vranac s Kosjenkom juri 7 dana i 7 noći.
Na jednom se mjestu vide dvori gospodarski, sve vrata i prozori zlatom obloženi a crvenim mermerom ozidani. Na drugome mjestu opet: oružje junačko, tanke diljke i teške demeskinje, alemom i dragim kamom urešene. Na trećem mjestu: blago davno pokopano, zlatni pladnji i srebrne čaše, dukatima zapunjene — i kruna carska, triput prežežena.
karakteristike prvog ciklusa
Jedna sila izbaci sustav iz ravnoteže, a suprotna sila ga ponovno uravnoteži na novoj razini.
Poigrala se, pregledala i nadivila se, a onda opazi još jedan vrlo tanani štapić od bjelokosti, koji
bijaše oslonjen o jedan silni stup. A upravo samo ovaj tanki štapić držaše onaj silni stup, da se
ne sruši, jer stup bijaše od vode posvema izlizan. I zato bijaše Bog onako spustio štapić - i
oslonio se taj štapić pod zemljom o stup. Ali Kosjenka se upita - Zašto li upravo onaj štapić tamo
stoji? - I pođe te odmakne štapić, da ga ogleda. Kad al Kosjenka prihvati štapić i odmakne ga,
zaječe podzemni putevi, zanjiha se čitav onaj silni stup, zanjiha se, uruši se i osu se čitavo brdo
zemlje.
Razvoj razuma, odlučnosti i snalažljivosti. Ljudi teško odoljevaju iskušenjima, ali ostaju dobri i
požrtvovani.
II. ciklus Mladost, vrijeme ljudi
4. priča - Šuma Striborova
simbolizam brojeva
Potpunost i sveobuhvatnost, svrhovitost i postignuće, materija, razum, disciplina, red,
Saturn, zemlja. Povezan je sa križem i kvadratom, sa svime što je čvrsto i opipljivo,
dostupno osjetilima. Simbolizira potpunost i sveobuhvatnost: strane svijeta, četiri
vjetra, glavne mjesečeve faze, godišnja doba, četiri elementa, temperamenta, četiri
slova u božjem imenu (YHVH) i u imenu prvog čovjeka (ADAM). Simbolizira materiju,
zemaljsko, cjelokupnost stvorenog i pojavnog, koje je istovremeno i prolazno i sklono
propadanju. U japanskom jeziku riječ shi istovremeno znači i četiri i smrt. Donosi
potrebu građenja života na stabilnom temelju. Ljudi čiji životni put je u znaku broja 4
su vrlo disciplinirani, konkretni i konstruktivni.
4
24
sadržaj
• ljudski likovi: momak, njegova majka, djevojče
• mitski likovi: ljudska duša zarobljena u zmiji (guja-djevojka), Domaći, Malik Tintilinić,
Stribor
Momak se oženi za guju-djevojku, koja se sukobi se sa njegovom majkom. Pokušava je ubiti,
ali dobroj starici stignu u pomoć Domaći.
• pokretač radnje: glupost i povodljivost momka, zloba djevojke
• prevaga i rezultat: dovitljivost Domaćih, upornost i nesebičnost majke, početak morala,
ljudskosti, odanosti; ženski broj: pobjedu donosi majka
Morala je pak ta šuma ostati začarana, doklegod u nju ne stupi onaj, kojemu je milija njegova
nevolja nego sva sreća ovoga svijeta.
• mitska podloga: sukob žene i zmije
upotreba brojeva
I odmah se Malik popne na glogov grm, zviznu u prste, a ono iz mraka preko strništa dokasa k njima jelen i 12 vjeverica.
Sjedio je sred šume, u dubu tako velikom, da je u njem bilo 7 zlatnih dvorova i osmo selo, srebrnom ogradicom ograđeno.
5. priča - Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica
simbolizam brojeva
Sklad, ravnoteža, sloboda i zadovoljstvo, eter, Merkur, komunikacija. Broj 5 je zbroj
prvog parnog i prvog neparnog broja (2+3), spoj zemlje (2) i neba (3), brak žene i
muškarca. Broj sklada, ravnoteže, središta. Simbol čovjeka: 5 prstiju, 5 osjetila, 5
elemenata. Ljudi koji su skladu s ovim brojem su komunikativni putnici skloni
promjenama, ljubitelji osobne slobode, privlačni su i kreativni.
sadržaj
• ljudski likovi: kneginja i sin (božjak Relja), Milojka, Rutvica, Jaglec
• mitski i životinjski likovi: Zmaj ognjeni i 7 vila Zatočnica, orao Klikun, Medvjedica
Medunka, ptić Bukač
Kneginja u bijegu ostavi Milojki zlatni pojas i križić koja ih na samrti daruje svojoj djeci. Orao
otme Rutvicu, a Jaglec krene u potragu za njom. Vile ga pokušaju ubiti, ali ne uspiju i on
pronađe sestru. Knežević polazi u potragu za pojasom i križićem, ubije zmaja i izbavi djecu s
planine, povrati kneževinu mirnim putem i oženi se sa Rutvicom.
• pokretač radnje: rat, smrt
• prevaga i rezultat: Reljina snaga i Rutvičina odmjerenost, kneginjina mudrost, čovjek
se više ne boji prirode i prirodnih sila, misli da može sve sam i da mu više nije potrebna
pomoć
5
25
Muški broj: Relja pobjeđuje Zmaja i svoju nasilnu prirodu; odricanje od moći u ime mira –
najveća moguća pobjeda, pobjeda nad samim sobom, uz prihvaćanje vodstva od strane
Rutvice i majke.
S lijeve strane ide Rutvica, opasala se zlatnim pojasom, a u ruci njiše kandilo od srebra. Iz
kandila bijeli dim se vije. Među djecom stupa silan Relja. Čudno mu je, tolikom junaku, što ga
vode svijeća i kandilo, a ne vodi ga sablja okovana.
Romantičan mit o zmaju, princu i princezi.
upotreba brojeva
U Kitež-planini bijaše se još zaklonio posljednji Zmaj Ognjeni, a dvorilo ga 7 vila Zatočnica.
7 dana vila dozivala, 7 dana Rutvica odgovara.
- Idem majko, donijet ću pojas i križić, ma gdje bili! Triput će mi ojačati snaga kneževska na pogledu njihovu!
- Jesi li ih možda ostavila na dnu svojeg tvrdog grada, u sedmom podrumu, pod 7 ključeva?
- Nisam, sine, i dobro je da nisam, jer je neprijatelj ušao u moj tvrdi grad, otvorio je i razvalio utrobu njegovu, pretražio je devetore podrume i nahranio konje svoje biserom iz riznica mojih.
Daleko je do Kitež-planine, ali Relja lako puta saznavaše, jer je Kitež-planina poznata i u sedmom carstvu sa svoje strahote.
Kad je Relja za 7 dana puta stigao k majci, uz prozor ga majka dočekala, pak ga gleda: ide Relja, bez sablje, bez križa i bez pojasa.
6. priča - Lutonjica Toporko i devet župančića
simbolizam brojeva
Savršenstvo, pobjeda, materijalna dobit, briga za porodicu i društvo, harmonija,
stabilnost, Venera. Savršeni broj jer je jednak sumi svojih djelitelja (1, 2, 3) pa
predstavlja težnju za stabilnošću i harmonijom. Bog je stvorio svijet u šest dana, kocka
koja se koristi u kockanju na sebi ima šest kao najveći broj i zbog toga simbolizira
pobjedu i korist koju imamo od nje. Ljudi koji su rođeni pod njegovim utjecajem su vrlo
odgovorni i usmjereni na pomaganje onih s kojima su povezani. Porodica im je
najvažnija, pa se često žrtvuju kako bi svojima bližnjima omogućili sreću i sigurnost.
Ako nisu uravnoteženi, ljudi broja 6 postaju neodlučni i ovisni o drugim ljudima,
ljubomorni su i donose loše odluke. Simbolizira suprotstavljanje Stvoritelja i stvorenog
i dinamičku ravnotežu koja se iz toga rađa. Dvostruka trojka.
Opraštanje, bezuvjetna ljubav, služenje, iskrenost i idealistički pogled na svijet, Neptun.
Ljudi koji slijede put devetke su umjetnici življenja, zanimaju ih globalni problemi i vode
računa o svim ljudima. Devetka je trostruka trojka, šestica u starijem, mudrijem i
tolerantnijem izdanju. Kako je riječ o najvećem neparnom jednoznamenkastom broju,
tako je i njegova snaga u brizi za cjelokupnost.
6
9
26
sadržaj
• ljudski likovi: župan Jurina, 9 sinova, tesar i baka, Toporko, dvorski
• mitski likovi: djed Neumijka
Župan nije imao djece. Iskazivao je brigu za prirodu, pa je djed Neumijka pretvorio 9 javorova
u njegovu djecu. Od grmića koji je rastao uz njih postao je drvodjelin sin. Županići rastu u dvoru
- učeni su, Toporko u prirodi - mudar je. Dvorski mrzi županove sinove i odluči ih ubiti sjekirom.
Drvodjela, po njegovoj želji, od Toporka napravi držak sjekire. Toporko ga onesvijesti i
pobjegne s braćom. Djed ih poučava, ali previše surovo pa ih Toporko izbavi i vrati ocu, a oni
se osvete dvorskom.
• pokretač radnje: Županova briga, zanemarivanje savjeta, želja Toporka da vidi braću,
slabljenje civiliziranog čovjeka (županići bez kose, neplodnost), razdvajanje bogatih od
siromašnih, mržnja dvorskog, tvrdoća Neumijke, mudrost Toporka.
• prevaga i rezultat: Toporkova snalažljivost.
U ludo sam diz'o zidove do neba - misli on - nisu meni mîri i zidovi djecu sačuvali, nego rupa,
koju kepčić probi! Pa našto mi onda mîri i zidovi?
Ženski broj: pobjeđuje Toporko, uz pomoć bake. Anomalija – autorica aludira na narušavanje
ženskog principa u kršćanstvu i pokušaj ispravljanja štovanjem Majke Božje.
Još jedan mit poznat u svim kulturama: neobično rođenje i božansko podrijetlo istaknutog
pojedinca koji reformira svijet i učini ga boljim.
upotreba brojeva
Na rudinici probilo iz zemlje 9 javorića, ali im niotkuda vode nema.
U tome se ljeto 3puta izmijenilo, te jednoga jutra župan Jurina izišao na kulu grada svoga.
Neka ti usijeku 9 javorića, neka ti donesu 9 panjića. A ti pripremi 9 kolijevki i naredi 9 dadilja, nek zibaju panjiće od prve zvijezde pa do pola noći. Kada bude noći o ponoći, oživjet će 9 panjića, i evo ti u dvoru 9 župančića.
Dok se one oda sna prenule, al u kolijevkama 9 momčića k'o 9 rumenih jabuka.
Ovo ti je crni čavlić, 3 put prekovan.
Župan darivao sinovima 9 vrančića i 9 tankih kopalja.
Pripovjedi mu, kako u njeg 9 braće imade, 9 javorića, 9 kićenih župančića.
Ima kamen sedmi u zidu sa sunčane strane. Najtanji je i slabo prikrojen. Tamo stani, tamo kucni, tamo braću zovni!
Upriješe sve devetero svoje ručice o kamen, otisnuše se sve devetero nožicama, a Toporko iz vana kamen potezao.
S visine stane se spuštati oblak, na njemu djed Neumijka, a oko njeg devet oblačića, kano devet sivih galebova, i još deseti mali pramak magle, kano repić u mišića.
Al' se djed Neumijka već otisnuo hodati. Jedanput koraknu, pola neba prođe, dvaputa korakne, drugu polovicu — a kad treći puta, eto ih sviju zajedno onoj gori na sljemenu.
27
U mene ćete do moje volje đakovati. Valja vam 7 mudrosti izučiti, za koje još nikada čuli niste.
Te kad prvog jutra djeca s njime kroz krošnje silazila, odnijele grane župančićima kalpake: ostali župančići ćelavi gologlavi. A kad drugog dana preko trnja s maglom silazili, sadrlo im trnje plave dolamice: ostali župančići u goloj košuljici. Kad trećega dana niz litice, od zuba do zuba, izgubili oni i sjajne čizmice. Pa kad četvrtog jutra još i sitna kiša pala, a župančićima kosa do ramena porasla, nitko živ ih prepoznao ne bi, da su ono oni isti župančići: bosi, gologlavi, u samoj košuljici, a kosa do ramena.
Nabrat ću ti dvanaest punih kuzolića. Polovica nek je tebi jednome, a polovica nama desetorima.
karakteristike drugog ciklusa
4. pripovijetka: Crna sila izbacuje sustav iz ravnoteže, a bijela ga vraća. Ljudi usvajaju duh
zajedništva, moral, solidarnost.
5. pripovijetka: ljudi su bijela sila (heroji, sveci, žrtve), više nisu samo dio prirode, izdižu se nad
njom, pomoć im više nije potrebna, uništavaju nosioce crne sile (Zmaj, vile). Vrijeme starog
svijeta, svijeta magije, divova, vila, patuljaka i zmajeva je završeno.
6. pripovijetka: slabljenje čovjeka u civilizaciji, pomoć mu je ipak potrebna, Crno-bijela sila –
strogi Bog-otac, Toporko. Daljnji razvoj razuma, odlučnosti i snalažljivosti, racionalna upotreba
sile, miroljubivost, razvoj strateškog, dugoročnog promišljanja, usmenu predaju zamjenjuju
knjige, politeizam se povlači pred monoteizmom. Pismenost, stroga obuka i naukovanje. Ljudi
teško odoljevaju iskušenjima, ali ostaju dobri i požrtvovani.
III. ciklus Zrelost, vrijeme materije
7. priča - Sunce djever i Neva Nevičica
simbolizam brojeva
Mudrost, duhovnost, sveukupnost promjene, Sunce. Sedam dana u tjednu, vidljivih
planeta, etapa stvaranja. Svečanosti Apolonovog kulta su se slavile sedmog dana u
mjesecu, kada se održavaju i narodne svečanosti u Kini. Broj sedam pojavljuje se i u
bezbrojnim grčkim mitovima, sedam žica na Apolonovoj liri, sedam krugova u Kretskom
labirintu stvaranja, sedam Hesperida.
Ljudi rođeni pod njegovim utjecajem nemaju velikih materijalnih prohtjeva i bave se duhovnim
razvojem, filozofijom i religijom. Ukoliko nisu uravnoteženi, oni se odvajaju od ostalih ljudi i
skloni su kriticizmu.
sadržaj
• ljudski likovi: mlinar i mlinarica, Neva Nevičica, carevna, Oleh ban
• mitski likovi: Mokoš (ona, dobra-zla, ženski aspekt svemira, materija), Sunce
Mlinar želi uzeti Mokoš pola žita za mljevenje, a Neva joj samelje bez naknade. Mokoš joj
pomogne da ode iz mlina. Ne želi postati dvorkinja, nego se uda za siromašnog Oleha bana.
7
28
Napadne ih velika vojska, ali se Nevčica, Oleh i njegovi ljudi ne žele predati, već izabiru
neminovnu smrt u borbi. Nevčica pozove Mokoš upomoć, ona ne htjede pomoći, jer je Nevčica
nije poslušala. Pomogne joj Sunce.
• pokretač radnje: Nevina dobrota, ljubomora carevne
• prevaga i rezultat: snalažljivost i dobrota Nevčice, pobjeda Sunca (mudrosti) kojeg i
Mokoša (materija) sluša, pobjeda ljubavi i idealizma nad materijom
Muški broj: pobjeđuje Sunce, uz pomoć Mokoš.
Novi, romantični mit o idealizmu, požrtvovnosti, čistoći i plemenitosti duha i ljubavi.
upotreba brojeva
Pofalit će mi za pogaču kolednicu, jer eto u mene 6 sinova, a sedmo unuče Sunce danas mi se rodilo.
Oko hrastove gradine 3 okopa, a nasred gradine čađavi dom.
Uzvaše 20 junaka i 20 ubogih sirota, a više naroda i ne bilo u pustoj banovini.
(20 – snaga, strast, visoki ideali)
Tako naredili, tako uzvali, a što ono bijahu svatovi i što se pjevalo po pustoj banovini, toga više nema za 100 godina ni u 9 carevina.
8. priča - Jagor
simbolizam brojeva
Ravnoteža, društvena moć, koncentrirana energija, ispravno djelovanje, Mars.
Objedinjuje četiri glavne i četiri sporedne strane svijeta i tako opisuje sva moguća
kretanja. Budistički Kotač zakona i Egipatski kotač imaju po 8 žbica. Osnov Knjige
promjena čini 8 triagrama koji kombiniranjem daju 64 heksagrama.
Broj 8 simbolizira za najveća postignuća unutar ljudskog društva. Prilikom korištenja, energija
ovog broja razvija se u veliku moć koja nije osobnog nego društvenog karaktera.
sadržaj
• ljudski likovi: Jagor, otac, maćeha
• mitski i životinjski likovi: Bagan, Poludnica, bijeli starac, koza i kravica
Jagor se pred maćehom, po Baganovom savjetu, skloni u staju. Maćeha ga pošalje u polje ocu,
napadne ga Poludnica i odvuče pod zemlju (dolazak novog, industrijskog doba) i tamo zatoči.
Bagan savjetuje oca kako da ga spasi, ali ovaj zaboravi rečeno i pogine. Dječaku spas donesu
koza i kravica. Bagan pobijedi maćehu uz pomoć malih stvari: zrna pšenice, niti vune i vlati
sijena. Maćeha i Poludnica se dogovore kako da opet zarobe dječaka, ali se umiješa bijeli
strarac, a Bagan povuče imanje i ubije i maćehu i Poludnicu.
• pokretač radnje: maćehina zloća, Poludničina pohlepa
8
29
• prevaga i rezultat: pomoć životinja i duhova, povratak na imanje. Ženski broj: pobjeda
drevnih sila i prirode – spisateljičina želja, u stvarnosti to se (još) nije desilo – pobjeda
maćehe i poludnice
Ovdje spisateljica koristi tehniku drevnih pripovjedača: okretanje šešira naopako. Kada bi došli
do kraja priče, koji u stvarnosti nije onakav kakav bi oni željeli da jest, skinuli bi šešir s glave i
okrenuli bi ga za 180°. Na taj način su simolički dali do znanja slušaocima da je kraj suprotan
od onog što će ispričati i projicirali svoju namjeru na slušaoce, ugradili u njih želju za
promjenom stvarnosti. Sjećamo li se priča koje su i nama pričane u djetinjstvu? Pune su
čarobnih štapića, kristalnih kugli i čarobnih napitaka. Na taj način su određene stvari
projicirane u našu psihu i psihe predhodnih generacija i one su to i ostvarile: kristalne kugle:
televizori, mobiteli, računala, čarobni štapići: daljinski upravljači, čarobni napitci: ljekovi,
vitaminski preparati ..., sa svim onim lošim negativnim stvarima koje idu uz to: lijenost,
ovisnost, ...
Novi mit o padu čovjeka u stanje bezgranične pohlepe, prožet namjerom da se iz tog stanja
iziđe.
upotreba brojeva
Oko gumna 12 peći: 6 crvenih, iz njih crven plamen bije, a 6 žutih, iz njih žuti plamen bije.
Vani mjesečina, na mjesečini koliba i pojata ko dvije šačice, a polje i dvorište ko 2 dlana - sve pleterom opleteno. Polje u 3 sloga, sva 3 izorana.
Tako dan za danom - za sva 4 dana.
karakteristike trećeg ciklusa
7. pripovjetka: Čovjek uz pomoć razuma ovladava materijom. Vrhunac razuma, humanizam,
renesansa, prosvjetiteljstvo, želje za slobodom i realizacijom uzvišenih ideala, Francuska
građanska revolucija.
8. pripovjetka: Industrijalizacija, opčinjenost materijalnim, potrošačko društvo, ovisnost o
udobnosti i trenutnom zadovoljenju želja, izdaja uzvišenih ideala, započelo krunisanjem
Napoleona za cara, stvarno odustajanje od parole sloboda-jednakost-bratstvo, zamjena
parolom red-sigurnost-efikasnost. Povratak drevnih sila, otvoreni rat čovjeka i prirode (veliki
predatori) se pretvara u gerilski (virusi, bakterije), što je simbolički prikazano u osmoj priči:
pobijeda nad maćehom uz pomoć malih stvari: zrna pšenice, niti vune i vlati sijena.
Ivana Brlić-Mažuranić završava ciklus s ovom pričom, koja ima istu poruku kao i prva: povratak
na početak, miran suživot sa drugim ljudima i sa prirodom – povratak u raj.
Čovjek je rođen slobodan, a ipak je posvuda u okovima. Ljudski je razvoj krenuo krivim putem
s prvom osobom koja je, nakon što je ogradila komad zemlje, rekla - Ovo je moje.
Rousseau
30
Autorica Priča iz davnine iznijela je svoje viđenje evolucije čovjeka u formi mita, koje je u ovom
tekstu prevedeno na suvremeni jezik. Netko drugi bi nesumnjivo ponudio ponešto ili skroz
drugačije viđenje/prijevod.
priča značenje
I. ciklus Djetinjstvo, vrijeme prirodnih sila
1. Potjeh Izgon iz raja (gubitak jedinstva)
2. Ribar Dualnost (nasilje, borba za opstanak u novom svijetu)
3. Regoč Potop (kraj djetinjstva, drevnog doba, politeizma, obnova jedinstva)
II. ciklus Mladost, vrijeme ljudi
4. Šuma Žena i zmija (svitanje razuma, monoteizam)
5. Jaglenac Zmaj, junak i princeza (razvoj razuma, početak uređenog društva)
6. Toporko Trijumf monoteizma (nadmetanje pojedinca i društvenog poretka, duhovnog i svjetovnog, vrhunac razuma, odbacivanje okrutnosti, moralnost, pravedno društvo, novo jedinstvo)
III. ciklus Zrelost, vrijeme materije
7. Neva Idealizam (ljubav nadjačava društvene norme, prevlast razuma nad materijom, ideala nad materijalizmom, kvaliteta nad kvantitetom)
8. Jagor Materijalizam (preokret: pobjeda materije nad razumom, industrijalizacija, gubitak kontrole, ponovno jačanje drevnih sila unutar i izvan čovjeka)
Priče su, kao i svijet u kojem živimo utemeljene na tri osnovna ciklusa i na njihovim
kombinacijama:
1. ciklus broja 3 (klasifikacijski ciklus) – neutralno, pozitivno, negativno; tri koordinatne osi
(duljina, širina, visina); prošlost, sadašnjost, budućnost
2. ciklus broja 4 (ciklus cikličkih promjena) – proljeće, ljeto, jesen, zima; djetinjstvo, mladost,
zrelo doba, starost
3. ciklus broja 7 (potpuni ciklus ili ciklus stvaranja) ) – sedam dana u tjednu; sedam faza
stvaranja (stvoritelj, energija i materija, prožimanje stvoritelja i stvorenog, anorganski
život, organski život, čovjek, slobodna volja)
Najpoznatija kombinacija ovih ciklusa je 3x4 = 12, broj mjeseci ili sati u danu.
Dio koji slijedi nije tako jednostavan i jasan. Ima li ovo što slijedi smisla, je li u pitanju niz
slučajnosti, majstorski plan ili nešto treće? U svakom slučaju je intrigantno i zanimljivo.
Pogledajmo kako se Ivana Brlić-Mažuranić poigrala brojevima!
31
Priče u brojevima
zbroj rednih brojeva priča
priča
1. Potjeh
2. Ribar
3. Regoč
4. Šuma
5. Jaglenac
6. Toporko
7. Neva
8. Jagor
1+2+3+4+5+6+7+8=36
ukupno: 36
nebo - energija, misao, planski, smišljeno
broj poglavlja u pojedinoj priči i broj likova koji su navedeni u naslovu priče
priča poglavlja broj likova u naslovu
1. Potjeh 7 (priča svih priča) 1
2. Ribar 3 (otac, majka, sin) 2
3. Regoč 2 (Regoč, Kosjenka; 2 sela) 1
4. Šuma 3 (majka, sin, žena; Domaći,Tintilinić, Stribor) 1
5. Jaglenac 19 (neovisnost, sloboda) 2
6. Toporko 8 (društvena moć) 10 (uspjeh uz velike napore)
7. Neva 0 (beskonačno savršenstvo, sve i ništa) 2
8. Jagor 4 (sveobuhvatnost) 1
ukupno: 46 (ambicija, hrabrost) 20 (snaga, strast, ideali)
32
broj slova u imenima u naslovu i broj slova u naslovu pojedine priče
priča broj slova u imenima broj slova u naslovu
1. Potjeh 6 24 (ljubav i majčinstvo)
2. Ribar 7 23 (promjene i prilagođavanje)
3. Regoč 5 5
4. Šuma 7 14 (uravnoteženje energije)
5. Jaglenac 8+7 (sklad) 30
6. Toporko 15 30 (kreativnost i komunikativnost)
7. Neva 5+12 (napor i uživanje) 24
8. Jagor 5 5
ukupno: 77 (lijepo izražavanje) 155 (kontrola misli
Zanimljivi niz slučajnosti ili se autorica zaista vješto poigrala brojevima?
broj likova u tumaču imena pojedine priče
priča tumač imena
1. Potjeh 2
2. Ribar 7
3. Regoč 2
4. Šuma 2
5. Jaglenac 3
6. Toporko 2
7. Neva 4
8. Jagor 2
ukupno: 24
simbolika broja 24 - ljubav i majčinstvo, zatvaranje kruga, jedinstvo suprotnosti (dan i
noć)
33
broj ljudi, životinja i mitskih bića u pojedinoj priči
priča ljudi životinje mitska bića
1. Potjeh 4 0 5
2. Ribar 4 4 8
3. Regoč 3 2 2
4. Šuma 3 6 6
5. Jaglenac 7 6 8
6. Toporko 22 4 1
7. Neva 46 7 2
8. Jagor 3 3 4
ukupno 93 32 31
Čim se čovjek pojavio, sve je bilo potpuno. Jer, sve je u čovjeku sadržano. On u sebi ujedinjuje
sve oblike.
Helena Petrova Blavitzky
upotreba riječi Bog u pojedinoj priči
priča broj riječi
1. Potjeh 0
2. Ribar 0
3. Regoč 7 (duhovnost, mudrost)
4. Šuma 10 (uspjeh uz napor)
5. Jaglenac 6 (savršenstvo, pobjeda)
6. Toporko 0
7. Neva 0
8. Jagor 2 (razdvajanje, sukob)
ukupno: 25 (dvosmislenost)
Zbroj rednih brojeva priča u kojima se riječ Bog pojavljuje: 3 + 4 + 5 + 8 =20 (snaga, strast,
ideali).
34
Umnožak rednog broja priče i broja pojavljivanja: 3x7 + 4x10 + 5x6 + 8x2 = 107
(novi početak, slušaj svoju intuiciju).
upotreba riječi Bog/ Bože/ Božj* u pojedinoj priči
priča broj riječi
1. Potjeh 0
2. Ribar 0
3. Regoč 20 (snaga, strast, ideali)
4. Šuma 15 (sklad)
5. Jaglenac 14 (uravnoteženje energije)
6. Toporko 4 (materija, razum, red)
7. Neva 0
8. Jagor 4
ukupno: 57 (izdaja, problemi)
Zbroj rednih brojeva priča u kojima se navedene riječi pojavljuju: 3 + 4 + 5 + 6 + 8 = 26
(nastojanje da se izbjegnu pogreške).
Umnožak rednog broja priče i broja pojavljivanja: 3x20 + 4x15 + 5x14 + 6x4 + 8x4 = 246
(suradnja, harmonija).
upotrebljeni brojevi i njihova frekvencija
ukupno
Autorica je u Pričama iz davnike koristila 20 različitih brojeva, ukupno 537 puta na 88 stranica
teksta, što daje 6 brojeva po stranici. Priče se, zajedno sa naslovima, sastoje od 44 131 riječi;
znači da je svaka 82. riječ broj.
35
Zaključak
o mitu
Mit (grčki), predznanstveno, fantazijom prožeto, magično-religijsko kazivanje koje se izriče
pričom, bajkom, pjesmom; njime narodi na primitivnom stupnju razvoja objašnjavaju postanak
svijeta (kozmogonija), legende o djelima božanstava (teogonija), o postanku i prekogrobnom
životu ljudi (antropološki mitovi), o postanku plemena i rodova (etiološki mitovi) i dr. Mitski
oblici mišljenja obuhvaćaju neka kazivanja o povjesnim osobama kojima je u procesu
dehistorizacije puk pridodavao mitološke osobine.7
Za razliku od suvremenih priča koje su plošne, linearne, logične i odnose se na materijalni
svijet, mitovi su višeslojni, razigrani i govore o međudjelovanju materijalnog svijeta i svijeta
ljudskih želja i mašte. No, nije li sve što je čovjek kreirao prvo bilo zamišljeno u njegovom umu?
I nije li mašta ponekad ljepša i stvarnija od stvarnosti?
Za suvremenog čovjeka sve je ili: dobro ili loše, ugoda ili neugoda, prijatelj ili neprijatelj,
dobitak ili gubitak. U mitovima, suprotnosti se ne isključuju nego nadopunjuju i daju potpunu
istinu. Jedan je i početak i kraj i sve i ništa i punina i praznina, dva je i razdvajanje i spajanje i
sklad i nesklad, tri je i završetak i novi početak ...
Mitovi sadrže bljesak svijetlosti koji nakratko vide oni koji su spremni uložiti trud i upustiti se
u avanturu aktivnog učenja i istraživanja. I to je i najvažniji dio poruke drevnih i suvremenih
pripovjedača mitova i legendi: ništa ne pada s neba, pasivno učenje je beskorisno, uloži trud i
razvit ćeš svoj um i spoznati pravu istinu.
Oni nas vode dalje od podataka i informacija, preko znanja, do razumijevanja i mudrosti –
duboke i uravnotežene, spoznaje o životu kao cjelini i čovjeku kao čarobnom dijeliću nikada
završene, a ipak savršene sveukupnosti.
o brojevima
Brojevi ne izražavaju samo količine nego i ideje i sile. Svaki broj ima određeno svostvo, po
vjerovanjima drevnih naroda slučajnost ne postoji, sve je dio Jednog i jednog velikog šarenog
i razigranog tkanja koje se zove život.
Za Platona je tumačenje simbola i brojeva najviši stupanj spoznaje i bit kozmičkog i unutarnjeg
sklada, a brojanje i računanje je najniži stupanj umjeća matematike (Regoč ne zna skoro ništa
osim brojati).
Pitagora kaže da je svemir urađen prema brojevima i geometrijskim oblicima.
U Pričama iz davnine autorica je brojeve je upotrebljavala dvojako i na način nepoznat
modernim pripovjedačima: da bi postigla i održala željeni ritam radnje, i kao simbole u funkciji
isticanja određenih karakteristika radnje i likova.
7 Mit. Hrvatski leksikon. http://www.hrleksikon.info/definicija/mit.html (pristupljeno 12. veljače 2017.).
36
o autorici
Iz grmena velikoga lafu izać trudno nije,
u velikim narodima geniju se gnj'jezdo vije...
Njegoš
Ivana Brlić-Mažuranić, vrlo obrazovana i inteligentna, žena koja je bila ispred svog vremena,
dokaz je da i iz malog grma može izići velika lavica i da se velike istine mogu iskazati i u malim
pričama. Da je autorica još živa, mogla bi napisati i devetu priču i time završiti i treći ciklus
razvoja ljudskog roda.
Autorica je na svoj način obradila ključne teme drevnih mitova i definirala i ispričala ključne,
nove mitove našeg doba.
U priče su utkane mnoge mudre poruke, npr:
Čobani i čobanice poustajaše, pa stadoše viriti, sve jedan iza drugoga stojeći, na Kosjenku, a
onda oni, koji se bijahu najgore uplašili, najprije priđoše k njoj, jer bijahu u svemu najhitriji.
Po savjetu bake i djeda učiniše samo jedno selo i jedno gumno, jednu crkvu i jedno groblje,
kako više ne bi bilo zlobe ni nesreće.
A u tvrdome gradu, međutim, kićena gospoda jednako su pila i pirovala. No ovo je trajalo već
odviše godina, pak premda bijahu podrumi i riznice tvrdoga grada najbogatiji u sedam
carevina, ipak je nakon toliko godina počelo u njima nestajati alema. Nevjerne sluge odmah se
pobuniše, čaglji se razbjegoše, straže ostaviše svoja mjesta. Al sve ovo još ne zabrinu gospodu,
jer bijahu izgubili pamet od vina i pirovanja.
U ludo sam diz'o zidove do neba- misli on - nisu meni mîri i zidovi djecu sačuvali, nego rupa,
koju kepčić probi! Pa našto mi onda mîri i zidovi?
Tražite i izaberite što ima najsitnije u kolibi i u pojati. Na onom će joj se snaga razbiti.
I na samom kraju:
• Ivana Brlić Mažuranić: 5 + 5 + 9 = 19 (sloboda)
• Priče iz davnine: 5 + 2 + 7 = 14 (snažna energija koju je potrebno uravnotežiti)
• matematika Davnine: 10 + 7 = 17 (neizbježno, naporan rad i uživanje u njegovim plodovima).
Literatura
Brlić-Mažuranić, Ivana. 1985. Priče iz davnine. Logos. Split.
Chevalier, Jean; Gheerbrant, Alain. 2007. Rječnik simbola. Jesenski i Turk. Zagreb.
Hogben, Lancelot. 1953. Brojevi i stvarnost. Novo pokolenje. Beograd.
Schwab, Gustav. 2004. Najljepše priče klasične starine, dio prvi. Globus media. Zagreb.
37
Schwab, Gustav. 2004. Najljepše priče klasične starine, dio drugi. Globus media. Zagreb.
Wilkinson, Philip. 2012. Mitovi i legende. Profil. Zagreb.
Kos-Lajtman, Andrijana; Horvat, Jasna. 2011. Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine: Nova konstrukcija izvora i metodologije. Fluminensia 23/1. 87-99.
Životopis
Jurica Barišin, nastavnik matematike i fizike, završio je 1986. studij matematike i fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. Profesionalni rad je započeo u računskom centru Jugoplastika u kojem je radio od 1989. do 1990. godine, kaoprogramer. U periodu od 1991.-1992. radio je u nekoliko srednjih škola: Tehničkoj školi, Trgovačko-ugostiteljskoj školi u Splitu, Kamenoklesarska školi u Pučišćima, te u I. gimnaziji u Splitu (od 1993. do danas) u svojstvu nastavnika matematike i fizike. Predavao je na Kemijsko-tehnološkom fakultetu, od 1986. do 1989. godine, kao asistent za predmete Matematika I. i Matematika II., a od 1993. do 1998. godine je na Privatnoj srednjoj ekonomskoj školi bio profesor matematike i statistike. Na Veleučilištu u Splitu pet je godina bio asistent za predmete Matematika I. i II., Statistika te Primijenjena i numerička matematika.
Objavio je stručni rad Suvremena škola: Vrste učenika te metode i oblici rada s njima, u Školskim novinama (broj 5, 10. II. 2015). Sudjelovao je na stručnim skupovima Agencije za odgoj i obrazovanje te stekao zvanje nastavnika savjetnika.
38
Informacijska pismenost i razvoj kritičkog mišljenja
izv. prof. dr. sc. Ivanka Stričević [email protected]
Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru
Ivana Perić
OŠ Petra Preradovića, Zadar
Sažetak
Razvoj informacijske pismenosti neodvojiv je od kompetencija koje uključuju kritičko mišljenje
jer ona podrazumijeva proces pristupanja informacijama i postupanja s njima. Suvremeni
koncepti informacijske pismenosti okrenuti su višim oblicima mišljenja jer je pristup
informacijama danas sve manje problem. Problem je ono što se s pronađenim informacijama
čini, pa je ključno pitanje u obrazovanju kako osposobiti učenike za istraživačko učenje čiji je
cilj od informacija stvoriti novo znanje. Istraživanje zahtijeva otvorenost uma, ali i sposobnost
procjene informacija kojima raspolažemo. Viši oblici mišljenja uključuju upravo kritičko
mišljenje kao neophodno za procjenu i vrednovanje informacija i postupanje s njima. Ono je
proces konceptualizacije, analize, sinteze i evaluacije informacija, a obilježava ga sposobnost
refleksivnog razmišljanja, propitivanja pretpostavki i logičkog zaključivanja. Bez navedenih
sposobnosti, koje se često nazivaju i kritičkom pismenošću, primjena vještina informacijske
pismenosti nije moguća. Stoga, sinergija informacijske pismenost i kritičkog mišljenja čini okvir
za učenje.
Ključne riječi: informacijska pismenost, metapismenost, kritičko mišljenje, refleksivno
mišljenje, školska knjižnica.
Abstract
The development of information literacy is inseparable from the competencies that include
critical thinking, because it implies the process of accessing information and dealing with
them. Contemporary concepts of information literacy are geared towards higher-order
thinking skills because access by itself, in this day and age, is less of a problem. The problem
is use of information and key issue in education is how to empower students to perform
inquiry based learning with the ultimate goal to construct new knowledge from the
information. Research process requires openness of mind, and the ability to evaluate
information in use. The higher-order thinking skills include critical thinking as a prerequisite
for the assessment, evaluation and use of information. It is a process of conceptualisation,
39
analysis, synthesis and validating of information, and is characterised by the ability of
reflective thinking, questioning assumptions and logical reasoning. Without these skills, which
are crucial for critical literacy, the application of information literacy skills is not possible.
Therefore the synergy of information literacy and critical thinking draws the framework for
learning.
Keywords: information literacy, metaliteracy, cycritical thinking, reflective thinking, school
library.
Uvod
Informacijska pismenost jedno je od najistraživanijih područja u informacijskim znanostima
danas jer brze promjene u stvaranju, prijenosu i korištenju informacija utječu na kompetencije
koje su ljudima, kako mladima tako i odraslima, potrebne za učinkovito funkcioniranje u svim
segmentima života. Mijenjaju se i spoznaje o informacijskoj pismenosti kao jednoj od životnih
vještina, kako ju nazivaju mnogi znanstvenici i stručnjaci. Termin informacijska pismenost
pojavio se još 1974. godine, i to u kontekstu novih vještina potrebnih za rješavanje problema
na radnom mjestu s obzirom na tehnologije koje mijenjaju prirodu posla8. Osamdesetih godina
prošloga stoljeća znanstvenici i istraživači promiču shvaćanje da se tim vještinama treba
poučavati jer se radi o cjeloživotnim vještinama što uzrokuje intenzivniji razvoj koncepata
informacijske pismenosti u području obrazovanja. Teži se standardizaciji potrebnih vještina pa
krajem prošloga i početkom ovoga stoljeća nastaje niz standarda koji informacijskoj
pismenosti daju željene ishode učenja s gledišta studenata i učenika, a govori se o vještinama
pristupa, procjene i korištenja informacija te ishodima učenja unutar tih vještina. Međutim,
tehnologije i dalje ubrzano mijenjaju informacijski pejzaž i pitanje pristupa postaje sve manje
primarno. S jedne strane sve veći broj ljudi ima pristup, a djeca i mladi u tehničkom se smislu
suvereno služe novim tehnologijama. S druge strane, sve naprednija rješenja u traženju
informacija nude mogućnosti pretraživanja koje zahtijevaju sve manje usko specijaliziranih
znanja. To je vrijeme kada se u istraživanjima informacijske pismenosti pozornost počinje
usmjeravati ne više na pribavljanje informacija, nego na ono što se s njima čini.
Školska knjižnica, percipirana do tada uglavnom kao posuđivaonica, transformira se u središte
učenja9 u kojem su informacije i izvori temelj za stvaranje novoga znanja. Ne knjižnica u školi,
8 Usp. Badke, William. 2010. Foundations of information literacy : Learning from Paul Zurkowski. Online 34/1. 48.
9 Todd, Ross J.; Kuhlthau, Carol C. 2005. Student Learning Through Ohio School libraries, Part 1: How effective School libraries Help Students. School Libraries worldwide 11/ 1. 63-88. https://www.researchgate.net/publication/265043672_Student_Learning_Through_Ohio_School_Libraries_Part_1_How_Effective_School_Libraries_Help_Students (pristupljeno 20. ožujka 2017.).
40
nego škola u knjižnici10, ističe Henri opisujući informacijski pismenu školu. Informacije i izvori
su tu i manja se pozornost pridaje tzv. vještinama mišljenja nižega reda, naziva ih se čak
tehničkim vještinama, a bitno veća pozornost pridaje se onomu što se s informacijama čini od
shvaćanja istraživačkoga problema te procjene i evaluacije informacija, do stvaranja novog
znanja na temelju informacija. Naglasak je, dakle, na vještinama mišljenja višeg reda koje
uključuju promišljanje, odabiranje, analizu, sintezu, usporedbu i logičko zaključivanje.
U osvještavanju informacijske potrebe, dakle definiranju informacijskog problema i uporabi
informacija, ključnu ulogu igraju promišljanje, propitivanje i zaključivanje na temelju
argumenata, tj. kritičko mišljenje. No, prije rasprave o povezanosti informacijske pismenosti s
vještinama kritičkoga mišljenja potrebno se još jednom vratiti na sam pojam informacijske
pismenosti danas.
Informacijska pismenost kao metapismenost
Već desetljećima bilježimo pojavu različitih vrsta pismenosti pod različitim nazivima i
tendenciju da se uspostavi neki sustav odnosa među njima - između informacijske, digitalne,
medijske, vizualne, kritičke itd. Prije desetak se godina intenzivnije javljaju tendencije
objedinjavanja različitih pismenosti (literacies) jednim pojmom koji bi obilježio svu složenost
čitanja i pisanja, odnosno preuzimanja i stvaranja informacija u sve dinamičnijem digitalnom
okruženju.
Andretta 11 govori o transpismenosti kao onoj koja obuhvaća različite vrste pismenosti i
višestruke komunikacijske kanale koji zahtijevaju aktivnu participaciju u stvaranju i korištenju
linearnih i nelinearnih poruka, odnosno o sposobnosti čitanja, pisanja i interakcije kroz različite
platforme, alate i medije. Cordes12 raspravlja o pojmu multimodalna pismenost koji se javlja
još početkom novog stoljeća te naglašava da se informacije nalaze u multimodalnom
kontekstu pa je multimodalna pismenost sinteza mnogostrukih načina komunikacije koji mogu
rezultirati transformacijom u forme koje sadrže nova višestruka značenja.
Međunarodna udruga za pismenost (International Literacy Association, ranije International
Reading Association) uvodi pojmove nove pismenosti 13 i višestruke pismenosti
10 Usp. Henri, James. 2008. Intervju. Škola unutar knjižnice, a ne obrnuto! Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu 19/88-81. 5-7.
11 Usp. Andretta, Susie. 2009. Transliteracy: Take a walk on the wild side. IFLA. Milano. http://eprints.rclis.org/14868/1/94-andretta-en.pdf (pristupljeno 22. ožujka 2017.).
12 Usp. Cordes, Sean. 2009. Broad Horizons: The Role of Multimodal Literacy in 21st Century Library Instruction. IFLA. Milano. http://conference.ifla.org/past-wlic/2009/94-cordes-en.pdf (pristupljeno 22. ožujka 2017.)
13 Usp. International Literacy Association. 2010. Standards 2010: Glossary. https://www.literacyworldwide.org/get-resources/standards/standards-for-reading-professionals/standards-2010-glossary (pristupljeno 22. ožujka 2017.).
41
(multiliteracies)14. Višestruku pismenost određuju multiplicirani modaliteti komunikacije pa je
ona sklop beskrajnih i fleksibilnih višestrukih pismenosti potrebnih za funkcioniranje u
raznovrsnom kontekstu i okolini.
U objašnjenjima svih ovih triju koncepata pismenosti uvijek se uzimaju u obzir vještine koje su
imanentne informacijskoj pismenosti, ali s naglaskom na promijenjene uvjete stvaranja,
preuzimanja i korištenja informacija što dovodi do novoga pojma metapismenost. U njezinoj
je osnovi spoznaja da se učenje iz škole i nastave širi u sva područja života i u sva životna
razdoblja, a informacijsko okruženje mijenja učenje. Postavlja se pitanje gdje se informacije
nalaze i kako novi informacijski sustavi podržavaju učenje u najširem smislu riječi. Pojam
metapismenosti upozorava upravo na činjenicu da umreženost današnjega društva i
društvene mreže učenju daju novu dimenziju. Uči se u razmjeni i komunikaciji s drugima, novi
formati i alati pružaju neograničene mogućnosti, a stalni i ubrzani razvoj digitalnog okruženja
zahtijeva nove vještine i sposobnosti. Kada govori o digitalnoj pismenosti (još jedno određenje
pismenosti u digitalnom okruženju koje se javlja krajem devedesetih godina prošlog stoljeća),
Heick 15 kaže da je pismena osoba ona koja je svjesna višestrukih informacijskih izvora,
prednosti i nedostataka različitih medijskih formi te vrijednosti i kredibiliteta informacija, a
digitalnu pismenost tumači kao sposobnost da se pronađe, evaluira, koristi, dijeli i kreira
sadržaj korištenjem informacijskih tehnologija i interneta. Međutim, internet kao donositelj
sadržaja danas se sve više mijenja izvan uloge prijenosnika - ta je uloga zamijenjena
povezanošću dijeljenjem što jest jedan od ključnih naglasaka metapismenosti. Metapismenost
uzima u obzir upravo okruženje društvenih medija i online zajednica. Autori Mackey i
Jacobson16 govore o preispitivanju tradicionalnih definicija informacijske pismenosti jer se
stvara samoreferentni okvir koji integrira nove tehnologije i višestruke tipove pismenosti. S
kompetencija potrebnih za pristup i opće razumijevanje informacija, događa se pomak prema
stvaranju i dijeljenju u participativnom digitalnom okruženju koje uključuje različite
pismenosti.
U svojoj biti metapismenost sadrži tzv. kritičku informacijsku pismenost koju Elmborg 17
određuje kao model koji se bazira na kritičkoj pedagogiji i teoriji kritičke pismenosti, a
određuje ju razvoj kritičke osviještenosti tijekom koje učenici preuzimaju kontrolu nad svojim
životom i aktivnim učenjem, postavljajući i odgovarajući na pitanja važna za njih i svijet oko
14 Usp. New literacies and 21st-Century Tehnologies: A Position Statement of the Interantional Reading Association. 2009. International Reading Association. Newark, USA. https://www.literacyworldwide.org /docs/default-source/where-we-stand/new-literacies-21st-century-position-statement.pdf?sfvrsn=6 (pristupljeno 22. ožujka 2017.).
15 Usp. Heick, Terry. 2014. The definition of Digital Literacy. http://www.teachthought.com/pedagogy/literacy/the-definition-of-digital-literacy/ (pristupljeno 18. ožujka 2017.).
16 Usp. Mackey, Thomas P.; Jacobson, Trudi E. 2011. Reframing Information Literacy as a Metaliteracy. College & Research Libraries 72/1. 62-78.
17 Usp. Elemborg, James. 2006. Prema: Mackey, Thomas P. & Jacobson, Trudie E. Isto.
42
njih. Mackey i Jacobson18 zaključuju da je informacijska pismenost metapismenost za digitalno
doba jer uključuje mišljenje višeg reda potrebno za korištenje višestrukih tipova dokumenata
kroz različite formate medija u suradničkom okruženju. Koncept metapismenosti jasno odmiče
informacijsku pismenost od usmjerenosti na vještine na usmjerenost prema učenju. Pritom je
okruženje društvenih medija suradnički prostor za pristup i dijeljenje, za odmak od vještina
prema razumijevanju informacija kao dinamično stvorenih i dijeljenih online. Naime, u
današnjem medijskom okruženju oni koji traže informaciju ne trebaju odrediti samo koja im
je informacija potrebna, nego istodobno trebaju promišljati i o formatima i o načinu dijeljenja
informacija. Istraživač, odnosno učenik u istraživačkom učenju, mora razumjeti vrstu formata
i kako on funkcionira u interaktivnom okruženju društvenih medija, da bi mogao promišljati o
sadržaju i smjestiti ga u kontekst. Ako informacijsku pismenost sagledavamo kao
metapismenost, pitanje vrednovanja informacija postaje još složenije. Evaluacija informacija
nije jedna od faza u linearnom nizanju vještina pri tradicionalnom poimanju informacijske
pismenosti, nego postaje konstanta u cijelom istraživačkom procesu koji uzima u obzir i sadržaj
i format, i dijeljenje informacija na različitim medijima. Metapismenost je informacijska
pismenost u suradničkom učenju u digitalnom okruženju. Stoga informacijsku pismenost
danas nije moguće promatrati samo kao pristup, evaluaciju i analizu informacija i izdvojeno od
aktivnog stvaranja i dijeljenja sadržaja putem društvenih medija i online zajednica, dakle, nije
ju moguće promatrati izdvojeno od metapismenosti.
Odmak od shvaćanja informacijske pismenosti kao sklopa vještina i željenih ishoda, kako su ju
definirali razni standardi za informacijsku pismenost, dobro je vidljiv u promjeni koju je 2016.
godine učinilo Američko udruženje visokoškolskih i znanstvenih knjižnica (Association of
College and Research Libraries) kada standarde za informacijsku pismenost u visokoškolskom
obrazovanju preimenuje u Okvir za informacijsku pismenost u visokoškolskom obrazovanju19,
usmjeravajući se na kontekst u kojem se informacije pribavljaju i koriste i na proces u kojem
studenti imaju veću ulogu i odgovornost u kreiranju novog znanja. Knjižnice dobivaju novu
ulogu u stvaranju okruženja za učenje što zahtijeva ekstenzivniju suradnju s nastavnicima.
Ključni koncepti u novom Okviru za informacijsku pismenost nude fleksibilnije opcije za
implementaciju nego što su to nudili propisani ishodi, a učenje se usmjerava prema
afektivnom području i razvoju stavova prema učenju.
Postoji li informacijska pismenost bez kritičkoga mišljenja?
U spomenutom Okviru za informacijsku pismenost u visokoškolskom obrazovanju
informacijska se pismenost definira kao skup integriranih sposobnosti koje obuhvaćaju
refleksivno otkrivanje informacija, razumijevanje kako informacije nastaju i njihove
18 Usp. Isto.
19 Usp. Association of College and Research Libraries. 2015. Framework for Information Literacy for Higher Education. http://www.ala.org/acrl/standards/ilframework#introduction (pristupljeno 18. ožujka 2017.).
43
vrijednosti, korištenje informacija u stvaranju novoga znanja te etičnom sudjelovanju u
zajednicama učenja. U svih šest koncepata predstavljenih u Okviru, kritički je odnos prema
informacijama, formatima, autoritetima i vlastitom učenju tijekom informacijskog procesa
ključan. Procesi u informacijskoj pismenosti i kritičkom mišljenju neodvojivi su jer su ovakva
suvremena određenja informacijske pismenosti kao metapismenosti uvjetovana aktivnim
angažmanom onoga koji uči - njegovim razumijevanjem, promišljanjem o alternativama,
propitivanjem i logičkim zaključivanjem. Još je Dewey, poznati učitelj i knjižničar, početkom
prošloga stoljeća uveo pojam aktivne obrade informacija nasuprot pasivnom prihvaćanju20 i
istaknuo da je težište na mišljenju kojemu treba posvetiti vrijeme i posebnu pozornost.
Autorica Grozdanić21, raspravljajući o poučavanju i evaluaciji kritičkog mišljenja, ističe važnost
ove teme i navodi niz autora koji osvjetljavaju kritičko mišljenje s različitih aspekata, od
kognitivnih do aplikativnih u obrazovnoj praksi. Između ostalih navodi i Ennisovo određenje
osobe koja kritički misli. Radi se o autoru čija je promišljanja o kritičkom mišljenju moguće
jasno povezati s informacijskim područjem i informacijskom pismenosšću. Ennis22 o kritički
mislećoj osobi govori kao o onoj koja je otvorena uma, trudi se biti dobro informirana,
provjerava kredibilitet izvora, razlikuje pretpostavke, razloge i zaključke, procjenjuje kvalitetu
argumenata, može uspješno razviti i braniti logičko gledište, postavlja prikladna
razjašnjavajuća pitanja, formulira moguće hipoteze i planira provjere, uzima u obzir kontekst,
zaključke donosi s oprezom i sve to integrira kod donošenja odluka. Ennis23 ističe da je kritičko
mišljenje vrlo složeno i teško ga je definirati pa nudi naizgled jednostavno određenje kada kaže
da je ono razumno i refleksivno razmišljanje usmjereno na odluku što vjerovati ili učiniti. U
informacijskom procesu upravo takvo mišljenje ključno je, kako u promišljanju o
informacijskom problemu, vrednovanju informacija i produkciji znanja na temelju informacija,
tako i u dijeljenju informacija s drugima. Baš kao i kritičko mišljenje, informacijski proces u
istraživačkom učenju ne smije biti slučajan nego svjestan. Osvještavanje vlastite uloge u
informacijskom procesu, u pristupanju i postupanju s informacijama, ne događa se samo po
sebi - ono zahtijeva poučavanje i vođenje. U svojoj knjizi o vođenom istraživačkom učenju C.
Kuhlthau24 govori o odlikama škole koja razvija i njeguje sudjelujuće učenje. Školska knjižnica
je središte učenja, a školski knjižničar zajedno s nastavnicima omogućuje i potiče angažirano
učenje. Takvu školu Kuhlthau naziva školom 21. stoljeća. U njoj nastavnici pripremaju učenike
20Usp. Dewey, John. 1910. How We Think. http://rci.rutgers.edu/~tripmcc/phil/dewey-hwt-pt1-selections.pdf. (pristupljeno 18. ožujka 2017.).
21 Usp. Grozdanić, Višnja. 2009. Poučavanje i evaluacija kritičkog mišljenja. Napredak 150/3-4.380-424.
22 Usp. Ennis, Robert H. 1985. A Logical Basis for Measuring Critical Thinking Skills. Educational Leadership 43/2. 44-48. http://www.ascd.org/ASCD/pdf/journals/ed_lead/el_198510_ennis.pdf (pristupljeno 22. ožujka 2017.).
23 Usp. Ennis, Robert H. 2011. The Nature of Critical Thinking: An Outline of Critical Thinking Dispositions and Abilities.
http://faculty.education.illinois.edu/rhennis/documents/TheNatureofCriticalThinking_51711_000.pdf. (pristupljeno 21. ožujka 2017.).
24 Usp. Kuhlthau, Carol C.; Maniotes, Leslie K.; Caspari, Ann K. 2007. Guided Inquiry : Learning in the 21st Century. Libraries Unlimited. Westport, Connecticut - London.
44
za rad, građansku uključenost i svakodnevni život u informacijski bogatom okruženju.
Istraživački pristup učenju načelo je i metoda koja unapređuje sadržaje kurikuluma, a školski
knjižničari u suradnji s nastavnicima grade uvjete za razvoj informacijske pismenosti. Polazeći
od poznatog KWL okvira25 (Što znam?, Što želim znati? Što sam naučio?), koji učenika stavlja
u središte i u poziciju svjesnog učenja, Kuhlthau26 dodaje pitanja Kako ću pronaći?, Kako ću
podijeliti što sam naučio? i Što ću učiniti sljedeći put?, čime proces postupanja s informacijama
jasno usmjerava prema konstruiranju novog znanja i dijeljenju znanja s drugima. Refleksivno
mišljenje tijekom situacija učenja uključuje razmišljanje o sadržaju (što sam naučio) i procesu
(uključuje sva tri osnovna pitanja KWL modela), a pitanje Što ću učiniti sljedeći put? možda
najbolje odražava proces mišljenja višeg reda jer se radi o metakognitivnoj razini. Prema
Kuhlthau vođeno istraživačko učenje uključuje informacijsku pismenost u istraživački proces,
a ne događa se izolirano poučavanje informacijskim vještinama koje je kasnije teško prizvati i
primijeniti. Informacijski proces za nju je istraživački proces u kojem učenici uče kako učiti u
informacijski bogatu okruženju. Gledajući sa stajališta uloge školskoga knjižničara, Kuhlthau
knjižničarima namjenjuje ulogu onih koji u proces unose izvore (što jest posao svakog
knjižničara) i pomažu nastavnicima svojom stručnošću u vođenom istraživanju tijekom
informacijskoga procesa, a nastavnici unose specijalna predmetna znanja i vještine. U
sinergijskom djelovanju knjižničara i nastavnika stvara se moćno okruženje za učenje u kojem
učenici stječu ključne kompetencije potrebne u stalno mijenjajućem digitalnom dobu.
Suradničko okruženje učenja odnosi se na uključenost svih, kako na dijeljenje znanja s drugim
učenicima, tako i dijeljenje uloga u procesu onih koji poučavaju.
Naglašavajući razliku između pronalaženja činjenica i dubokoga razumijevanja, Kuhlthau
naglašava da u prvom slučaju učenici ponavljaju činjenice, reproduciraju ih na temelju
informacija koje su prikupili, a u drugom slučaju razmišljaju i uče na temelju prikupljenih
informacija. Ishodi se bitno razlikuju. Dok je, kako kaže Gordon 27, u prvom slučaju uloga
knjižnice na informacijskim izvorima i pretraživanju, u drugom je slučaju na procesuiranju
informacija, mišljenju i stvaranju. Ova promjena u paradigmi informacijske pismenosti možda
najjasnije pokazuje njezinu neodvojivost od kritičkog mišljenja koje obilježava
konceptualizacija, propitivanje, duboko razumijevanje i argumentirano zaključivanje.
Zaključak
Promatramo li kako se tijekom proteklih desetljeća mijenjaju shvaćanja informacijske
pismenosti s jedne strane, i uloge školske knjižnice s druge strane, možemo utvrditi gotovo
međuovisnost u tim promjenama. Dok je informacija bila shvaćena kao objektivna, izdvojena
25 Usp. Ogle, Donna M. 1986. K-W-L : A Teaching Model That Develops Active Reading of Expository Text. The Reading Teacher 39/6. 564-570.
26 Usp. Kuhlthau, Carol C. Nav. dj. 27Gordon, Carol. 2010. Inquiry-based Learning for 21st Century Teaching. School Libraries Worldwide 16/1.
45
od osobe i konteksta, školska je knjižnica u svom djelovanju bila usmjerena na pribavljanje i
posudbu građe. Kao što informacijska pismenost prema suvremenim shvaćanjima nije više
sklop vještina determiniranih informacijskim izvorima i sabiranjem informacija nego iskustvom
s informacijama - onim što se i kako s informacijama čini na putu do novog znanja, tako i
školska knjižnica nije više spremište informacija, nego mjesto učenja. Učenje je misaoni
proces, a jedino svjesno učenje ima smisla jer razvija kompetencije potrebne tijekom cijeloga
života u neprestano mijenjajućem informacijskom okruženju. Poučavanje informacijskoj
pismenosti, neodvojivo od uloge školskoga knjižničara i njegova sinergijskoga djelovanja s
nastavnicima, valja sagledavati kao proces koji zahtijeva, ali i razvija kritičko mišljenje. Naime,
nasumično prikupljanje i nekritičko korištenje informacija bez propitivanja besmisleno je
koliko god mladi ljudi bili vješti u kretanju kroz nove formate, medije i sadržaje. Tek vlastito
propitivanje po načelima Što znam?, Što želim znati?, Što sam naučio?, Kako ću pronaći,
podijeliti s drugima? i Što ću učiniti sljedeći put? vodi učenike prema konstruiranju znanja u
dijeljenju s drugima. Samoosvještavanje učenja u bogatu digitalnom okruženju ne može se
dogoditi samo po sebi. Uloga je onih koji poučavaju i vode kroz informacijski proces stvarati
takve situacije učenja u kojima se učenike vodi prema vještinama mišljenja višega reda i
kompetentnog snalaženja u novim životnim okolnostima.
Literatura
Andretta, Susie. 2009. Transliteracy: Take a walk on the wild side. IFLA. Milano. http://eprints.rclis.org/14868/1/94-andretta-en.pdf (pristupljeno 22. ožujka 2017.).
Association of College and Research Libraries. 2015. Framework for Information Literacy for Higher Education. http://www.ala.org/acrl/standards/ilframework#introduction (pristupljeno 18. ožujka 2017.).
Badke, William. 2010. Foundations of information literacy : Learning from Paul Zurkowski. Online 34/1. 48.
Cordes, Sean. 2009. Broad Horizons: The Role of Multimodal Literacy in 21st Century Library Instruction. IFLA. Milano. http://conference.ifla.org/past-wlic/2009/94-cordes-en.pdf (pristupljeno 22. ožujka 2017.).
Dewey, John. 1910. How We Think. http://rci.rutgers.edu/~tripmcc/phil/dewey-hwt-pt1-selections.pdf (pristupljeno 18. ožujka 2017.).
Ennis, Robert H. 1985. A Logical Basis for Measuring Critical Thinking Skills. Educational Leadership 43/2. 44-48. http://www.ascd.org/ASCD/pdf/journals/ed_lead/el_198510_ennis.pdf (pristupljeno 22. ožujka 2017.).
Ennis, Robert H. 2011. The Nature of Critical Thinking: An Outline of Critical Thinking Dispositions and Abilities. http://faculty.education.illinois.edu/rhennis/documents/TheNatureofCriticalThinking_51711_000.pdf (pristupljeno 21. ožujka 2017.).
Gordon, Carol. 2010. Inquiry-based Learning for 21st Century Teaching. School Libraries Worldwide 16/1.
46
Grozdanić, Višnja. 2009. Poučavanje i evaluacija kritičkog mišljenja. Napredak 150/3-4. 380-424.
Heick, Terry. 2014. The Definition of Digital Diteracy. http://www.teachthought.com/pedagogy/literacy/the-definition-of-digital-literacy/ (pristupljeno 18. ožujka 2017.).
Henri, James. 2008. Intervju. Škola unutar knjižnice, a ne obrnuto! Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu 19/88-81. 5-7.
International Literacy Association. 2010. Standards 2010: Glossary. https://www.literacyworldwide.org/get-resources/standards/standards-for-reading-professionals/standards-2010-glossary (pristupljeno 22. ožujka 2017.).
Kuhlthau, Carol C.; Maniotes, Leslie K.; Caspari, Ann K. 2007. Guided Inquiry : Learning in the 21st Century. Libraries Unlimited. Westport, Connecticut – London.
Mackey, Thomas P.; Jacobson, Trudi E. 2011. Reframing Information Literacy as a Metaliteracy. College & Research Libraries 72/1. 62-78.
New literacies and 21st-Century Tehnologies: A Position Statement of the Interantional Reading Association. 2009. International Reading Association. Newark, USA. https://www.literacyworldwide.org/docs/default-source/where-we-stand/new-literacies-21st-century-position-statement.pdf?sfvrsn=6 (pristupljeno 22. ožujka 2017.).
Ogle, Donna M. 1986. K-W-L : A Teaching Model That Develops Active Reading of Expository Text. The Reading Teacher 39/6. 564-570.
Todd, Ross J.; Kuhlthau, Carol C. 2005. Student Learning Through Ohio School libraries, Part 1: How effective School libraries Help Students. School Libraries worldwide 11/ 1. 63-88. https://www.researchgate.net/publication/265043672_Student_Learning_Through_Ohio_School_Libraries_Part_1_How_Effective_School_Libraries_Help_Students (pristupljeno 20. ožujka 2017.).
Životopisi
Dr. sc. Ivanka Stričević izvanredna je profesorica na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u
Zadru, a od 2015. godine prorektorica je za znanost i informacijsku infrastrukturu Sveučilišta.
Predaje na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom doktorskom studiju kolegije koji
interdisciplinarno pristupaju pedagoškim fenomenima u informacijskom okruženju i usmjereni su
na informacijsko ponašanje djece i mladih, knjižnične programe i usluge za djecu i mlade, čitanje,
informacijsku pismenost i informacijsko ponašanje korisnika. Nakon četverogodišnjeg mandata
predsjednice međunarodne Sekcije knjižnica za djecu i mlade IFLA-e (Međunarodni savez
knjižničarskih društava i ustanova), te predsjednice Sekcije za pismenost i čitanje iste organizacije,
sada radi u IFLA-inoj Sekciji za školske knjižnice gdje i dalje afirmira hrvatska postignuća u
međunarodnim okvirima, a na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima predstavlja hrvatskim
stručnjacima suvremene spoznaje i praktična rješenja iz svijeta. Radila je u nizu znanstvenih i
stručnih projekata u kojima povezuje suvremene spoznaje u području informacijskih znanosti s
područjem odgoja i obrazovanja. Do sada je objavila više od 80 znanstvenih i stručnih radova,
koautorica je 12 studija i knjiga, recenzentica brojnih članaka i publikacija, članica programskih
odbora međunarodnih znanstvenih konferencija, te urednica publikacija s temom čitanja,
pismenosti i knjižničarstva.
47
Ivana Perić zaposlena je u Osnovnoj školi Petra Preradovića u Zadru. Na Filozofskom fakultetu u
Zadru Sveučilišta u Splitu diplomirala je hrvatski jezik i književnost te na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku informacijske znanosti - knjižničarstvo. Stručni ispit za
učitelja hrvatskoga jezika položila 2000. godine, a stručni ispit za stručno zvanje diplomirani
knjižničar 2011. godine. Zaposlena je kao nastavnica hrvatskoga jezika u srednjoj školi, a potom od
2002. do 2013. kao školska knjižničarka i učiteljica hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Petra
Preradovića. Posljednje tri i pol godine radi kao školska knjižničarka u punom radnom vremenu.
Promovirana je u zvanje stručne suradnice mentorice. Voditeljica je ŽSV-a knjižničara osnovnih i
srednjih škola Zadarske županije od 2014. do 2016. godine. Vanjska je suradnica Odjela za
informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru od 2011. godine. Predsjednica Podružnice Hrvatske
udruge školskih knjižničara Zadarske županije od 2007. do 2009. godine, te od 2013. godine
nadalje. U suradnji s profesoricom Stričević objavila je rad Participation of Croatian School
Librarians in Teaching Children with Intellectual Disabilities u knjizi Global Perspectives on
School Libraries: Projects and Practices (Ur. Luisa Marquardt and Dianne Oberg. Berlin; New
York: De Gruyter Saur, 2011. Str. 177-187.).
48
SLOVENSKA ISKUSTVA
49
Izvođenje KIZ-a u Školskom centru Celje
Nevenka Poteko, voditeljica školske knjižnice
Šolski center Celje, Slovenija
Sažetak
Članak govori o provedbi Knjižnično informacijskoga znanja28 (KIZ-a) u Školskom centru Celje
(ŠCC) u školama četverogodišnjega strukovnog obrazovanja i u gimnaziji. Sati su planirani u
skladu s godišnjim planom rada svake škole. Školska knjižnica direktno se uključuje u kurikulum
kroz KIZ u sklopu međupredmetnog povezivanja. Izvođenje KIZ-a u školama četverogodišnjega
strukovnog obrazovanja u razrednim odjelima i skupinama organizirano je četiri sata za svaki
odjel u prvoj godini. Izvedbeni program školskih knjižničara u Gimnaziji Lava je 15 sati po odjelu
u prvoj i drugoj godini.
Ključne riječi: školska knjižnica, knjižnično informacijsko znanje, međupredmetno
povezivanje, suradnja.
Abstract
This article is about a realization of KIZ (Library and information knowledge) in Šolski center
Celje (ŠCC), which is a secondary school. KIZ is an area, whose aims and contents are realized
through interaction of different school subjects. It is implemented by librarians with the help
of other specialized teachers. Lessons are planned in advance in a lesson plan of each school.
The school library is included in education as a part of a cross-curricular integration. KIZ is
implemented by librarians. There are 4 hours of lectures per class in the 1st year of the
vocational school that lasts 4 years. School librarians also have 15 hours per class in the 1st
and 2nd year of the grammar school Lava.
Keywords: school libraries, Library and information knowledge, crosscurricular connections,
cooperation.
28 Kurikulum Knjižnično informacijsko znanje: gimnazija; splošna, klasična, strokovna. 2008. http://www.mss.gov.si/fileadmin/mss.gov.si/pageuploads/podrocje/ss/programi/2008/Gimnazije/K_KNJIZN_INF_ZNANJE_gimn.pdf (pristupljeno 19. 2. 2017.).
50
Sustav Školskog centra Celje
Sustav ŠCC:
• Gimnazija Lava
• Srednja šola za kemijo, elektrotehniko in računalništvo (SŠKER)
• Srednja šola za gradbeništvo in varovanje okolja (SŠGVO)
• Srednja šola za storitvene dejavnosti in logistiko (SŠSDL)
• Srednja šola za strojništvo, mehatroniko in medije (SŠSMM)
• Višja strokovna šola in
• Medpodjetniški izobraževalni center - Izobraževanje odraslih.
Knjižnica je zajednička za sve škole u sastavu ŠCC-a. Namijenjena je svim sudionicima u procesu
obrazovanja (učenicima, studentima, odraslima) i djelatnicima matične ustanove. Školska
knjižnica ima dva odjela s četiri knjižničara. Rade u sustavu Skupne službe i nisu dio
pedagoškog kolektiva. To ima svoje prednosti, a i nedostatke.
Prednosti:
• radno vrijeme školske knjižnice od 7 do 16 sati - na taj način učenici mogu posjetiti knjižnicu
prije i poslije nastave; učenicima nude vrijeme, prostor i mogućnosti za individualni i grupni
rad; u knjižnici mogu učiti, čitati, pisati zadaće, istraživati izvore na internetu i družiti se s
vršnjacima
• broj registriranih članova u knjižnici ŠCC-a 2016./2017. je 4984, od toga 3066 učenika
• odgovarajuće financije za obrazovanje knjižničara
• suradnja knjižničara, timski rad i podrška uprave škole
• učinkovita provedba planskih aktivnosti u skladu s godišnjim planom rada školske knjižnice
bez nepotrebna gubitka vremena na djelatnosti koje ne nude pozitivne promjene za
funkcioniranje knjižnice i obrazovanje učenika.
Prepreke:
• rad u sustavu Skupne službe i izostanak sa sastanaka i vijeća učitelja.
• školski knjižničari nisu dio nastavnoga tima škole (prema propisima knjižničar je član
stručnoga osoblja, stručni je suradnik i odgovoran je za vođenje školske knjižnice; surađuje
s nastavnicima, ostalim osobljem i vodstvom škole); to otežava suradnju s nastavnicima jer
oni nisu dovoljno upoznati s radom knjižničara i ne doživljavaju ih kao svoje suradnike
• ne postoji želja za suradnjom s knjižničarima i školskom knjižnicom; razlozi nesudjelovanja
nalaze se u nefleksibilnosti, nekompatibilnosti, integraciji u redovne aktivnosti i dr.29
29 Usp. Zwitter, Savina. 2012. Pedagoško delo v šolski knjižnici. Modrijan. Ljubljana.
51
• knjižničari ŠCC-a obično30 ne sudjeluju na školskim sjednicama razrednih/učiteljskih vijeća
i nisu dio školskoga nastavnog tima.
Odsutnost sa sjednica i vijeća učitelja predstavlja prepreku za predstavljanje i integraciju
aktivnosti knjižnice, jer se na njima često predstavljaju inovacije, programi i mogućnosti za
suradnju. U slučaju prisutnosti knjižničara oni bi mogli odmah reagirati i biti uključeni u
procese u različitim područjima. Informacije koje bi knjižničari mogli koristiti u svom radu na
ovaj se način izgube jer sve informacije nisu zabilježene. Jedini način da knjižničari budu dio
kolektiva je taj da su uključeni u sjednice, vijeća i konferencije. U sprotnome ovakvo stanje
može dugoročno dovesti do isključenja knjižničara i nedostatak kontakta s nastavnicima svake
škole.
Pregled tema i broj planiranih sati
Izvršenje KIZ-a u školama četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja (SŠKER, SŠGVO, SŠSDL,
SŠSMM) u razrednim odjelima i skupinama organiziran je četiri sata po odjelu u prvoj godini.
U skladu s propisima i strategijom obrazovanja KIZ je dio obveznih izbornih predmeta (OIV)
gimnazije. Pretpostavlja se da znanja i vještine učenici stječu u suradnji s drugim predmetima.
Gimnazija Lava provodi obrazovne programe: gimnazija i tehnička gimnazija, 15 sati po odjelu
u prvoj i drugoj godini.
Pravilnik o radu školske knjižnice31
Učenici 1. razreda posjete knjižnicu prvi put u rujnu u pratnji razrednika ili nastavnika
slovenskoga jezika. Upoznaju prostor, knjižnjični fond, usluge i pravila.
COBISS/OPAC je mrežna aplikacija koja knjižnicama i krajnjim korisnicima omogućuje
pristup:
• bibliografsko-kataloškim bazama podataka u sistemu COBISS
• drugim bazama podataka
• nekim specijaliziranim bazama podataka (domaćih ili stranih)
• bazama podataka na udaljenim serverima 32.
30 Knjižnica ŠCC ima dva odjela. Knjižničar na Odjelu Glazija ima više šanse i mogućnosti za sudjelovanje na sastancima i konferencijama. Knjižničari na Odjelu Lava počeli su suradnju na vlastitu incijativu.
31 Knjižnični red. Šolski centar Celje. http://knj.sc-celje.si/o-knjiznici/knjiznicni-red/ (pristupljeno 17. 2. 2017).
32 Platforma COBISS: kooperativni online bibliografski sistem in servisi. http://www.cobiss.net/platforma_cobiss.htm#a5 (pristupljeno 13. 2. 2017.).
52
Moja knjižnica pruža mugućnost informacije o dostupnosti bilo kojeg predmeta: dugovi,
ograničenja, elektronsko obavještavanje, povijest posuđenje građe, naručivanje građe,
otkazivanje rezervacija, otvorene narudžbine, posudba i rezervacije, produženje roka
posudbe, promjena šifre, rezervacija građe, zaključene narudžbe.
Sati su organizirani s 15 učenika. Suradnja s nastavnicima informatike ide prema planu. Učenici
su aktivni. Zajedničko planiranje i suradnja donosi bolje rezultate.
U početku su sati bili održani u prisutnosti nastavnika i knjižničara. Sada nastavnik informatike
provjeri što su učenici naučili. Statistika 33 koja je vezana uz opisane aktivnosti pokazuje
prednost među usporedivim knjižnicama.
Bibliografija i citiranje
Citiranje literature i drugih izvora informacija odvija se na teorijskoj i praktičnoj razini.
Seminarski rad djelo je učenika (u kojem je potrebno spojiti više predmeta) pod vodstvom
učitelja informatike i knjižničara gdje učenici obrađuju izabranu temu. Učenici moraju koristiti
razne izvore te pravilno citirati literaturu i druge izvore informacija. Pravila su na mrežnoj
stranici školske knjižnice.34
mCOBISS35je virtualna knjižnica Slovenije na mobilnim uređajima. Ona omogućuje pristup
informacijama o više od 400 slovenskih knjižnica u bilo koje vrijeme i s bilo kojeg mjesta.
Dostupna je za nekoliko vrsta mobilnih uređaja; za telefone i tablete koji rade na Androidu
ili iOS-u, to je besplatna mobilna aplikacija.
Rastem s knjigom nacionalni je projekt promicanja kulture čitanja. Srednjoškolci posjete
Osrednjo knjižnicu Celje i prime na dar knjigu slovenskoga autora.
e-Knjige i e-Čitači
Knjižničari ŠCC-a za čitanje e-knjiga preporučuju e-čitače. Posebni su po e-ink ekranu,
oponašaju klasičan papir i tintu. Zbog toga su ugodni za čitanje i ne umaraju oči. Učenici na
radionicama KIZ-a isprobavaju različite vrste čitača e-knjiga i uče o njihovim prednostima i
nedostacima. Informirani su o dostopnosti e-knjiga na slovenskom jeziku, o njihovoj zaštiti i o
sustavu Biblos36.
33 Statistike lokalnih baza podatkov. http://stat.si.cobiss.net (pristupljeno 20. 2. 2017.). 34 Navajanje virov in literature. http://knj.sc-celje.si/vsebina/nalozeno/2016/02/Navajanje-virov.pdf (pristupljeno 19. 2. 2017). 35 mCOBISS: Virtualna knjižnica Slovenije na mobilnih napravah. http://m.cobiss.si/ ( pristupljeno 19. 2. 2017.). 36 Usp. Poteko, Nevenka. 2016. Pišemo, stvaramo, čitamo. Čitate? (Pišemo, ustvarjamo, beremo. Berete?) Primjena strategija učenja i upravljanja informacijama u školskom knjižničarstvu: Zbornik XXVIII. Proljetne škole školskih knjižničara RH, Zadar, 7. - 9. travnja 2016. Agencija za odgoj i obrazovanje. Zagreb. Str. 83-8.
53
Vrste knjižnica
O školskoj knjižnici učenici uče u procesu obrazovanja. Narodnu knjižnicu posjeću u okviru
projekta Rastem s knjigom. Ostale vrste knjižnica (akademske, specijalne, nacionalne) nauče
razlikovati korištenje njihovih usluga u skladu s njihovom svrhom.
Neplanirani dodatni sati
Svake godine knjižničari ŠCC–a provedu dodatne sate KIZ-a koji nisu planirani u godišnjem
planu rada. Ideje potiču različiti događaji. Inicijative povremeno dođu od nastavnika. Učitelji
izražavaju svoja očekivanja i nastoje ih uskladiti s knjižničarima. Ponekad žele sat odmah, no
knjižničari ne podržavaju takvu praksu, već je potreban dogovor za kasnije izvršavanje.
U školskoj 2015./2016. godini knjižničarka je provela zanimljiv sat Dragocjenosti školske
knjižnice. Vijest o uspješnu satu, gdje su učenici imali mogućnost listanja vrijednih knjiga i
zanimljivih prezentacija koje nisu dostupne svima, brzo se proširila i dovela do derivacija od
18 sati. Sudjelovali su nastavnici različitih predmeta (Slovenskoga jezika, Povijesti i
Zemljopisa). Ove godine njihova inicijativa još se uvijek čeka. Očekujemo smanjen interes jer
su već imali takav sat.
Po završetku prve godine obrazovanja u Gimnaziji Lava učenici ispunjavaju upitnik. Jedno od
pitanja glasi: Koji sadržaji KIZ-a su najkorisniji? Imaju mogućnost odabrati više odgovora. U
školskoj godni 2014./2015. odabrali su na prvom mjestu COBISS/OPAC - Moja knjižnica, na
drugom Citiranje, nakon čega sljedi m/COBISS. Zabilježeni sadržaji na prva tri mjesta pokrivaju
izvedbu sati u kojima učitelji informatike i knjižničari ostvaruju program u sklopu
međupredmetnog povezivanja.
Navedene aktivnosti izvedene su kao situacije učenja u suradnji s različitim predmetnim
područjima. Djelatnosti su izvedene u skladu s planom rada.
Literatura
Knjižnični red. Šolski centar Celje. http://knj.sc-celje.si/o-knjiznici/knjiznicni-red/ (pristupljeno 17. 2. 2017.).
Kurikul Knjižnično informacijsko znanje: gimnazija; splošna, klasična, strokovna. 2008. http://www.mss.gov.si/fileadmin/mss.gov.si/pageuploads/podrocje/ss/programi/2008/Gimnazije/K_KNJIZN_INF_ZNANJE_gimn.pdf (pristupljeno 19. 2. 2017.).
54
mCOBISS: Virtualna knjižnica Slovenije na mobilnih napravah. http://m.cobiss.si/ (pristupljeno 19. 2. 2017).
Navajanje virov in literature. http://knj.sc-celje.si/vsebina/nalozeno/2016/02/Navajanje-virov.pdf (pristupljeno 19. 2. 2017).
Platforma COBISS: kooperativni online bibliografski sistem in servisi. http://www.cobiss.net/platforma_cobiss.htm#a5 (pristupljeno 13. 2. 2017.).
Poteko, Nevenka. 2016. Pišemo, stvaramo, čitamo. Čitate? (Pišemo, ustvarjamo, beremo. Berete?) Primjena strategija učenja i upravljanja informacijama u školskom knjižničarstvu:Zbornik XXVIII. Proljetne škole školskih knjižničara RH, Zadar, 7. - 9. travnja 2016. Agencija za odgoj i obrazovanje. Zagreb. Str. 83-8.
Statistike lokalnih baza podatkov. http://stat.si.cobiss.net (pristupljeno 20. 2. 2017.).
Zwitter, Savina. 2012. Pedagoško delo v šolski knjižnici. Modrijan. Ljubljana.
Prilozi
Pregled tema i broj planiranih sati
1. razred Pravilnik o radu školske knjižnice COBISS/OPAC Citiranje mCOBISS Rastem s knjigom e-Knjige i e-Čitači
2. razred Vrste knjižnica Citiranje
1 2 4 1 3 1 1 1 2
1. razred Pravilnik o radu školske knjižnice COBISS/OPAC Citiranje mCOBISS Rastem s knjigom
1 2 1 1 3
1. razred Pravilnik o radu školske knjižnice COBISS/OPAC Citiranje Rastem s knjigom
1 2 1 3
55
1. razred Pravilnik o radu školske knjižnice COBISS/OPAC Citiranje Rastem s knjigom
4. razred Citiranje
1 2 1 3 1
1. razred Pravilnik o radu školske knjižnice COBISS/OPAC Citiranje Rastem s knjigom
1 2 1 3
Životopis
Nevenka Poteko školska je knjižničarka i voditeljica knjižnice Školskoga centra Celje, u zvanju savjetnice. Uže područje njezinoga rada je provođenje stručnoga knjižničarskog rada i obrazovanja u školski knjižnici te informiranje o novostima u knjižničarstvu kao i o novim stručnim izdanjima. Redovito nabavlja i obrađuje knjižnu i neknjižnu građu. Provodi program knjižnično-informacijskog obrazovanja. Članica je projektnih timova. Koordinira projekte u školi i izvan nje. Organizira kulturna događanja, predavanja i izložbe. Mentorica je pripravnicima i učenicima u istraživačkom radu. Članica uredničkog odbora Školske knjižnice bila je 2003. - 2009. godine. Jedan mandat provela je u COBISS-u. Aktivno sudjeluje na stručnim i znanstvenim skupovima školskih knjižničara, u Društvu bibliotekara i u Izvršnom odboru Sekcije za školske knjižnice u ZBDS-a.
Objavljuje stručne radove, a u razdoblju od 2002. do 2017. godine objavila je: Knjižničarske novice; Pišemo, stvaramo, čitamo. Čitate? = Pišemo, ustvarjamo, beremo. Berete? (28. PŠŠK); Primjena strategija učenja i upravljanja informacijama u školskom knjižničarstvu (Zbornik radova Pišem jaz, pišeš ti, beremo vsi, Ur. Ambrožić-Vovk,); Skupaj smo močnejši: povezovanje, sodelovanje in etično delovanje: povzetki prispevkov (Zveza bibliotekarskih društev Slovenije. 2014. Ljubljana.); Medpredmetno povezovanje pri izvajanju KIZ (diplomski rad Nevenke Stepšnik, Petre, objavljen u Ljubljani); Izbirni predmeti kot izziv za povezovanje s knjižničnimi informacijskimi znanji (KIZ) (u Šolska knjižnica; evenka, 2. razred: Poišči me. Stružnik); Učenje in poučevanje s knjižnico v osnovni šoli (u Modeli poučevanja in učenja, Knjižnična dejavnost. 1. natis. 2002. Zavod Republike Slovenije za šolstvo. Ljubljana. ) i dr.
56
Od smjernica IB (International Baccalaureate) filozofije do njihove realizacije u praksi
dr. sc. Lidija Janeš [email protected] Leopoldina Poli H. Eve [email protected] [email protected]
OŠ Danile Kumar, Međunarodni odjel, Ljubljana, Republika Slovenija
Sažetak
Strategije učenja i poučavanja u školama s IB programom usmjerene su na učenika. Tijekom
pedagoškog procesa učenici se susreću s raznolikim oblicima usvajanja znanja. Često su
uključeni u istraživački proces pri čemu im se nudi prilika da sami postavljaju pitanja o gradivu
te traže odgovore na njih. Kod takvog provođenja kurikuluma knjižnica ima vitalnu ulogu jer
nudi učenicima širok odabir gradiva i informacija te ih usavršava u vještinama potrebnim za
samostalno usvajanje znanja. Na taj način im otvara put prema kreativnom i kritičkom
mišljenju te olakšava put do osobnog razvoja. Takva nastava ima životni značaj, fleksibilna je i
bogata informacijama. Mnogo drugih djelatnosti knjižnice vezano je za poticanje čitanja jer
ono predstavlja osnovu za dostignuće osobnih i akademskih ciljeva te doprinosi kulturnoj
svijesti. Knjižnica zauzima ravnopravnu poziciju u školskoj svakodnevnici i odgaja znatiželjne,
vrijedne, misaone članove šire zajednice spremnih na cjeloživotno učenje, pripremljene na
izazove suvremenog vremena.
Ključne riječi: istraživački pristup, filozofija, praksa, kritičko mišljenje, osobni razvoj.
From IB (International Baccalaureate) Philosophy to Realisation in Practice
Abstract
Teaching and learning strategies in IB Schools are student centered. Throughout the learning
process, students experience various forms of gaining knowledge. They are learning through
the research process / Inquiry Cycle, which enables them to set questions about their theme
and look for answers. The role of the library is vital when putting the curriculum into practice
in such way. A wide range of materials and information is offered to students and they are
also equipped with the skills needed for independent learning. That means that the library
opens the door for critical and creative thinking and it eases the way towards personal
development. This kind of teaching is practical, viable and enriched with information. Many
other library activities encourange and promote reading, for this represents the basis for
57
personal and academic achievement and a contribution to cultural awareness. The library
enters everyday life at school on equal terms and raises and educates curious, caring,
thoughtful, and constantly learning members of the wider community, ready for the
contemporary challenges.
Keywords: Inquiry, philosophy, practice, critical thinking, personal development.
Od smernic IB (International Baccalaureate) filozofije do njihove uresničitve v praksi
Povzetek
Strategije učenja in poučevanja na šolah z IB programom so osredinjene na učenca. Skozi
pedagoški proces se učenci srečujejo z raznolikimi oblikami pridobivanja znanja. Pogosto so
deležni raziskovalnega pristopa, pri katerem se jim ponudi priložnost, da si samo zastavljajo
vprašanja o obravnavani snovi in iščejo odgovore nanje. Pri takšnem načinu izvajanja
kurikularnih zahtev ima knjižnica vitalno vlogo. Učencem nudi širok nabor gradiv in informacij
ter jih opremi z veščinami, potrebnimi za samostojno usvajanje znanja, kar pomeni, da jim
odpira vrata do ustvarjalnega in kritičnega mišljenja ter olajša poti do osebnostnega razvoja.
Takšen pouk je življenjski, razgiban in informacijsko bogat. Mnogo drugih dejavnosti knjižnice
je vezanih na spodubujanje branja, saj slednje predstavlja osnovo za dosego osebnih in
akademskih ciljev ter doprinos k kulturni osveščenosti. Knjižnica enakopravno vstopa v šolski
vsakdan in vzgaja vedoželjne, skrbne, razmišljujoče in nenehno se učeče člane širše skupnosti,
pripravljene na izzive sodobnega časa.
Ključne besede: raziskovalni pristop, filozofija, praksa, kritično mišljenje, osebnostni razvoj.
Uvod
Namen knjižnice je pomagati uresničevati cilje sodobnih vzgojno-izobraževalnih programov,
zato jo lahko upravičeno poimenujemo informacijsko in kulturno središče šole. Njeno
delovanje je dvosmerno, saj učencem pomaga priti do novega znanja in potešiti njihovo
trenutno vedoželjnost, hkrati pa v njih budi nova razmišljanja in jih motivira k nadaljnjemu
raziskovanju, nadgradnji in dopolnitvi izbora obstoječih informacij, delanju zaključkov, sintezi
in jih vodi k taksonomsko najkvalitetnejšim ravnem znanja, tj. k uporabi pridobljenega znanja
v novih (življenjsko pomembnih) nalogah ali okoliščinah. Slehernemu učencu odpira pot v svet
kreativnega in kritičnega mišljenja, hkrati pa s svojo širino ustvarja neštete priložnosti za
individualizacijo in diferenciacijo pouka. V grobem dejavnosti knjižnice razdelimo na vzgojo h
knjigi in vzgoja s knjigo, pri čemer se knjižna vzgoja vse bolj navezuje na vzgojo za medije,
knjižnična vzgoja pa je nadgradnja informacijskega opismenjevanja (Janeš, 2008).
58
IB (International Baccalaureate) filozofija ali pot do kritičnega mišljenja ter
novega znanja
Na Osnovni šoli Danile Kumar, Mednarodni oddelek37 izvajamo dva programa, in sicer:
• PYP program (od vrtca do vključno petega razreda),
• MYP program (od šestega do osmega razreda, prvi trije razredi MYP-a).
Učenci pridobivajo znanje skozi kvaliteten proces izobraževanja, ki spodbuja vseživljenjsko
učenje. Razvijajo raznolike veščine in se srečujejo s širšimi koncepti, kar pripomore k
ustvarjanju primernih učnih navad in pozitivnega odnosa do šolskega dela.
Filozofija učenja in poučevanja 38 temelji na ustvarjanju situacij, ki zahtevajo razmislek,
razumevanje in poznavanje širše problematike, zato so učenci aktivno vpeti v raziskovalne
dejavnosti, delo je usmerjeno na učenca, učitelj pa je usmerjevalec učnega procesa.
Na šoli skrbimo za celoten napredek in razvoj učenca: intelektualni, fizični, socialni in
emocionalni. Da smo uspešni na tej poti, nenehno spremljamo in ocenjujemo učenčevo
napredovanje in ga seznanjamo s povratnimi informacijami. Med delom samim morajo tudi
učenci redno opravljati refleksije svojih dosežkov.
Učencem privzgajamo medkulturno razumevanje, spoštovanje, odgovorno komunikacijo in jih
pripravljamo k zavedanju pomena odgovornih prebivalcev/državljanov. S skupnostjo šol po
svetu si prizadevamo k doprinosu za boljši in miren svet.
Očitno je, da v takšnem vzgojno-izobraževalnem procesu knjižnica ne skrbi zgolj za izposojo
gradiva, pač pa je enakovreden člen pri izvajanju pedagoške prakse, ki prispeva k aktualizaciji
vsebin in ciljev sodobne šole. Naloge šolske knjižnice so, da poskrbi za premišljen izbor
knjižničnega gradiva, njegovo strokovno ureditev in prosti pristop, sistematično zbiranje,
selekcioniranje in posredovanje informacij. Tako učenec dobi spodbudo, zadovoljene so
njegove informacijske potrebe, usposablja se za aktivnega uporabnika knjižnice in vzgaja za
kritičnega bralca knjige in uporabnika drugih medijev. Vsekakor pa je potrebno učenčeve
potrebe razumeti, ga spodbuditi za samostojno reševanje problemov, mu nuditi pomoč pri
iskanju, selekciji in komunikaciji z informacijami. Vse to pa je proces osvajanja znanja, učenje,
skozi katerega učenec pridobiva tudi na ravni osebnostnega dozorevanja. Učenje
informacijskih spretnosti je uspešno le, če je funkcionalno in je v okviru izobraževalnih vsebin,
zato knjižničar sodeluje v vzgojno-izobraževalnem procesu z učitelji šolskih predmetov, z njimi
37 Mednarodni program Osnovne šole Danile Kumar se uvršča med programe več kot 3.665 šol, ki so razpršeni v več kot 146 državah po svetu. Tovrstne šole so članice International Baccalaureate Organosation (IBO), neprofitne izobraževalne organizacije s sedežem v Švici. Organizacija IB povezuje šole, vlade, in preostala mednarodna združenja zaradi razvijanja programov, ki predstavljajo izzive v pedagoški praksi in učnem okolju. 38 Bistveno poslanstvo IB šol je zaobjeto v IB mission statement, ki je obvezni del IB dokumentacije. Tudi Mednarodni oddelek Osnovne šole Danile Kumar je jasno zapisal svoje poslanstvo (Mission & Philosophy Statement), ki je skladno z zahtevami in priporočili, veljavnimi za IB šole. Objavljeno je tudi na naslovu http://en.os-danilekumar.si/teaching-philosophy/ .
59
se medsebojno povezuje, odprto načrtuje in razvija samostojno ali skupinsko raziskovalno
delo.
Smernice za delovanje in vključenost šolske knjižnice
Smernice za delovanje šolske knjižnice razberemo iz dokumenta z naslovom IB Programme
Standards and Practices (2014). Opazimo, da smernice za delovanje knjižnice niso ostro ločene
od preostalih smernic, ki narekujejo delovanje IB šol. Že iz samega zapisa ugotovimo, da šolska
knjižnica predstavlja aktivni del šolskega ustroja in je vpeta v različne dejavnosti, njena vloga
pa je pomembna. Smernice za knjižnično dejavnost39 prepoznavamo v opredelitvah znotraj
spodaj navednih področij:
filozofija (standard A: Philosophy)
• Knjižnica spodbuja raziskovalni pristop poučevanja in učenja ter posledično vpliva na
raziskovanje samo ter razvoj veščin kritičnega mišljenja.
• Šola razvija in skrbi za promocijo mednarodne osveščenosti in realizacijo elementov IB
poučevanja v šolski skupnosti.
• Šola spodbuja materne jezike učencev in uradni jezik države gostiteljice.
• Knjižnica IB šole spodbuja etnično obnašanje in spoštljivo komunikacijo v klasični (pisni,
ustni) obliki in pri sodelovanju v elektronskem okolju.
viri in podpora (standard B 2: Recourses and support)
• Fizično in virtualno učno okolje, materiali in viri ter specializirana oprema podpirajo
izvajanje učnega programa.
• Knjižnica, multimedijska zbirka in/ali viri imajo osrednjo vlogo pri podpori izvajanja
kurikuluma.
• Knjižnica omogoča dostop do informacij globalnega pomena in spodbuja različne
poglede.
• Knjižničarji se redno vključujejo v sodelovalno načrtovanje dela.
sodelovalno načrtovanje (standard C 1: Collaborative planning)
• Program raziskovalnega dela in vsebine vseh učnih sklopov so sad sodelovalnega dela,
v katerega je vključeno vse (pedagoško) osebje.
poučevanje in učenje (standard C 3: Taching and learning)
• Šola omogoča, da je raziskovalno delo del kurikul, zato ga izvajajo vsi učitelji.
• Poučevanje in učenje skrbi za razumevanje pomena avtorskih pravic in pravilno
navajanje avtorske lastnine.
• Poučevanje in učenje temelji na vključevanju različnih virov, za doseganje ciljev
vključuje tudi sodobno tehnologijo.
• Šola skrbi za učno okolje, v katerem lahko učenci delajo samostojno in hkrati
sodelovalno.
39 Smernice so nekoliko poenostavljene, strnjene in prirejene zaradi lažje predstavljivosti specifike IB filozofije in razumevanja knjižničnih usmeritev ter zahtev.
60
Vloga knjižnice v praksi
Osrednja naloga knjižnice v mednarodni IB šoli je promocija in omogočanje učinkovitega
poučevanja v skladu z učnim načrtom (napisanim kurikulom).
Grafični prikaz 1. Vloga knjižnice
Knjižnica zagotavlja pristop do relevantnih in stimulativnih gradiv, ki so potrebna za
raziskovalni način poučevanja in učenja, do informacij, ki omogočajo in podpirajo učenje, prav
tako pa tudi pristop do umetnostnih besedil, ki zajemajo mnogo žanrov. Poleg tiskanih in
ilustriranih besedil nudi dostop do kvalitetnih digitalnih virov. Zbirka knjižničnega gradiva
pokaže, da je poskrbljeno za uporabnike z različnimi učnimi stili, raznolikim kulturnim ozadjem,
pestrimi prepričanji.
Knjižničarke se trudimo zadovoljiti potrebe učiteljev glede nabave strokovne literature v
knjižni obliki, omogočamo pa jim bi tudi dostop do informacij na spletu ter gradiva o
pedagoških in jezikovnih vprašanjih, o vprašanjih glede profesionalnega razvoja. Učitelje,
učence in tudi starše obveščamo o novih publikacijah in možnostih prisostvovanja na
knjižničnih dogodkih. Spodbujamo razvoj večjezičnosti prek literature in drugih virov v
različnih jezikih.
Dobrodošli so učitelji in družine, saj so vsi navedeni akterji del učeče se skupnosti. Pomembna
vloga je pripisana knjižničarkam, ki ustvarjamo šolski učni etos. Vzpodbujajo raziskovanje,
refleksijo in akcijo v knjižnici in zunaj nje.
61
Raziskovalni pristop učenja in poučevanja
Vendar pa je šolska knjižnica več kot le ponudnik različnih virov; je tudi prostor za učenje na
raziskovalni način, uporablja se pri predstavitvi in vzpodbujanju sodelovalne prakse ter
ustvarjanju smiselnega in uporabnega znanja za učence.
Sodelovanje šolske knjižnice in ostalega pedagoškega osebja je ključno, ko želimo, da je
poučevanje in učenje učinkovito. Kritična uporaba informacij, spodbujanje raziskovanja in
razvijanje novega znanja so teme, ki so knjižničarkam blizu, saj se z njimi srečujejo vsak dan.
Ko poteka skupno načrtovanje z učitelji, so te veščine vpete v načrtovano učenčevo delo in
posledično v razvoj kritične pismenosti. S tem knjižnica postane del učiteljevega pedagoškega
orodja (Hočevar Eve, 2016).
Knjižničarke spodbujamo, omogočamo ter olajšamo učinkovito poučevanje in učenje, ko
upoštevamo potrebe učencev s tem, da izbirajo in vzdržujejo potrebne in relevantne vire za
šolsko delo na PYP (razredni stopnji) in MYP (predmetni stopnji) (za t.i. Units of Inquiry,
Exhibition, Transdiciplinary Themes, Challenge of Inquiry, Research Projects, Community
Projects).
Grafični prikaz 2. Knjižnica in raziskovalni proces
Namen šolske knjižnice je torej razvijanje vseh vrst pismenosti, poudarek pa vseeno ostaja na
informacijski pismenosti (Steinbuch, 2007). Iskanje informacij je celovit in kompleksen proces,
težko rečemo, da gre le za iskanje odgovora na zastavljeno vprašanje (Fekonja, Nidorfer, Šašek
2006). Knjižnično informacijsko znanje pri poučevanju in posledično pri osvajanju znanj vpliva
na celotno raven kakovosti pouka, kar se odraža tudi pri vrednotenju in ocenjevanju.
Načrtovanje pouka v sodelovanju s knjižničarjem prinese nešteto pozitivnih sprememb, saj se
učenca sistematično usposablja za informacijski proces. Učenec je posledično skozi tak pouk
zelo aktiven, razvija kritično mišljenje in presojanje in lažje odkriva medpredmetne povezave
(Zabukovec, Janeš, 2008).
62
Pri raziskovalnem načinu poučevanja in učenja veliko pozornosti namenimo navajanju virov.
Učence učimo akademske poštenosti. Medtem ko učence nižjih razredov navajamo na
citiranje virov na koncu besedila kot sestavni del bibliografije, morajo v višjih razredih osnovne
šole učenci že prehajati na citiranje tako znotraj besedila kot tudi na koncu.40 Pri pisanju
navedkov in referenc na koncu dela morajo vsi učenci upoštevati določena pravila. Knjižničar
in učitelji se predhodno dogovorijo, katero različico mednarodnega standarda ISO bodo učenci
upoštevali pri navajanju virov (Zabukovec, Janeš, 2008).
Spodbujanje branja
- primeri iz prakse ali prispevek knjižnice k osebnemu razvoju učencev
Mnoge dejavnosti, ki se še odvijajo v naši knjižnici in čitalnici, so del ˝rednega˝ šolskega
življenja; od vpisa učencev in prvega uvodnega obiska v knjižnici do pravljičnih in knjižničnih
uric (t.i. Story Lessons, Library Lessons). Nenehno se prepleta sodelovanje z učenci, učitelji,
drugimi strokovnimi delavci, gosti in starši.
Skozi projekt bralni nahrbtnik družinam ponudimo kvalitetne knjige in jih spodbudimo k
različnim aktivnostim, zlasti pa k družinskemu branju, ustvarjanju in kvalitetni debati. Naša
želja je dodatno aktivirati učenčevo zanimanje za branje in izboljšati to veščino na vseh
področjih – od bralnega razumevanja leposlovnih in poučnih besedil, tekočega branja do
poustvarjanja. Refleksija in nato izbira naslednjega srečneža, ki odnese bralni nahrbtnik
domov, je za otroke eden izmed najbolj zanimivih in prijetnih dogodkov.
Oktobra učence razredne stopnje povabimo k branju knjig za mednarodno bralno značko.
Učenci lahko berejo knjige s seznama, ki ga sestavimo knjižničarke, ali pa izberejo knjige po
lastni želji, vendar za mnenje o primernosti knjige vprašajo učitelja, knjižničarko, lahko pa tudi
starše. Za pridobitev bronastega priznanja preberejo pet knjig; zanje napišejo refleksijo v t.i.
Dnevnik branja, za srebrno priznanje preberejo deset knjig, tisti, ki preberejo 15 knjig, dobijo
zlato priznanje ter knjigo. Omeniti velja, da učenci tekmujejo za osvojitev bralne značke v več
jezikih, najbolj izstopajo slovenska, francoska in nemška bralna značka.
Vrtčevskim otrokom knjige berejo njihovi starši po svoji lastni izbiri in presoji; knjige so lahko
v angleškem jeziku ali jeziku otrokovih staršev, otrokovem maternem jeziku.
Pred jesenskimi počitnicami vrtčevske otroke in učence razredne stopnje povabimo na branje
grozljivih zgodb (Scary Reading Night), saj ponovno združujemo knjižnično dejavnost s
kulturno perspektivo. Učenci višjih razredov berejo ali pripovedujejo mlajšim razne zgodbe,
povezane z ameriškim praznovanjem noči čarovnic. Knjižničarke jim svetujemo pri izbiri
primernih zgodb ter jim po potrebi pomagamo z idejami pri poustvarjalnih aktivnostih. Učenci
se lahko našemijo, kar spominja na nekakšen jesenski pust. Po branju se zberejo na zabavi, ki
40 Več o učinkovitem citiranju v šolski praksi določa dokument EFFECTIVE citing and referencing. 2014. Cardiff, Wales: International Baccalaureate Organisation.
63
jo organizirajo starši. Učenci se zabavajo ob raznolikih socialnih igrah in različnih dejavnostih -
od likovnih do športnih.
Knjižnica pod krošnjami je zaživela tudi na Mednarodnem oddelku. Branje v naravi in narava
sama otroke še na poseben način poveže in vzpodbudi, da v roke vzamejo knjigo (Hočevar Eve,
2016).
Zaključek
Gledano s praktičnega vidika se mora knjižnica razvijati, da živi z razvojem tehnologije.
Percepcija knjižnice se spreminja tako, da zajema premik od branja do učinkovitega
poučevanja. Na primer, knjižnice danes niso povsod prav tihi prostori; so prostori in kraji, kjer
poteka interakcija med njenimi uporabniki, kot tudi med uporabniki in tehnologijo, kar zna biti
precej glasno.
Medkulturna zavest (Intercultural Awareness) in mednarodna miselnost (International
Mindedness) sta pomembna člena v naši knjižnici, saj se trudimo, da jo obogatimo z gradivom,
ki se nanaša na te vsebine. Tako šola dobi tudi konkreten vidni dokaz o pomembnosti maternih
jezikov v šolski skupnosti in širše, kar bistveno prispeva k potrditvi identitete v večjezičnih
skupnostih.
Ob zaključku lahko potrdimo, da sodelovalno delo prispeva k kvalitetnim rezultatom. Za to pa
je potrebno skrbno načrtovati delo, vključevati in sprotno vrednotiti izvedene procese. Učenci
v knjižnici berejo in literarnoestetsko doživljajo leposlovje ali zbirajo, kritično analizirajo in
organizirajo pridobljene informacije ter tako rešujejo najrazličnejše probleme, kar pomeni pa
berejo tudi poučno gradivo. Svoja dognanja delijo s preostalo učečo se skupnostjo ter tako
bogatijo sebe in slehernega pripadnika ožje ali širše družbene skupnosti.
Literatura
Viri in literatura
AMBROŽIČ, M. 2004. Informacijski viri pri projektnem in raziskovalnem delu. V Informacijsko opismenjevanje: priročnik za delo z informacijskimi viri. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo. (Modeli poučevanja in učenja. Knjižnična dejavnost). Str. 40–66.
FEKONJA, R.; Nidorfer, M.; Šašek, M. 2006. Naloge in delo šolskega knjižničarja. Šolska knjižnica, letnik 16, št. 3/4, str. 142–146.
HOČEVAR EVE, L. P. 2016. Pedagoški pogled na vlogo knjižnice na Mednarodni šoli (IBO) Danile Kumar. Šolski razgledi, letnik 67, št. 17, str. 7.
IB PROGRAMME Standards and Practices. 2014. Cardiff, Wales: International Baccalaureate Organisation.
JANEŠ, L. 2008. Sodobni bralni pouk in vloga knjižnice. Vzgoja in izobraževanje, letnik 39, št. 2, str. 27–30.
64
AN IB EDUCATOR’S story about the role of librarians in multilingual learning communities. [www.isgr.se/nn13/pdf/Roleoflibrarians.pdf, pridobljeno, oktober 2016].
LECIS, A. 2007. IBO Middle Years Programme Conference: Working Together, Working as a Team. Istanbul: International Baccalaureate Organisation.
RUPNIK VEC, T. 2006. Spodbujanje učenja kritičnega mišljenja pri učencih – poučevanje za kritično mišljenje. V Kritično mišljenje v šoli: Strategije poučevanja kritičnega mišljenja. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo, str. 313–350.
STEINBUCH, M. 2004. Učenje z informacijskimi viri. V Informacijsko opismenjevanje: priročnik za delo z informacijskimi viri. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo, str. 161–222.
STEINBUCH, M. 2007. Šolska knjižnica v kurikulu. Šolska knjižnica, letnik 17, št. 3/4, str. 123–129.
WHAT is an IB education? 2013. Cardiff, Wales: International Baccalaureate Organisation.
ZABUKOVEC, K.; Janeš, L. 2008. Vloga in vpliv knjižničarja pri medpredmetnem poučevanju : primer dobre prakse. Šolska knjižnica, letnik 18, št. 3/4, str. 158 + CD ROM.
Življenjepis
Podpisana dr. Lidija Janeš sem zaposlena na Osnovni šoli Danile Kumar v Ljubljani, svoje pedagoško poslanstvo opravljam na Mednarodnem oddelku. V svoje delo vnašam nova znanja, ki jih osvajam na izobraževanjih za pedagoški kader šol z IB programom (International Baccalaureate Programme). Na omenjeni šoli delam že od leta 2002, svoje pedagoške izkušnje sem pridobivala tudi pred navedenim letom, pravtako s poučevanjem v vzgojno-izobraževalni ustanovi. Sem profesorica in poučujem slovenski jezik na nacionalnem in mednarodnem oddelku. V tekočem šolskem letu sem postala koordinatorica Middle Year Programme (predmetna stopnja) in usklajujem delo med zaposlenimi, skrbim za organizacijske zadeve ter pripravo potrebne dokumentacije. Končala sem diplomski študij na Filozofski fakulteti v Ljubljani in si pridobila naziva profesorica slovenščine in univerzitetna diplomirana bibliotekarka. Zaključila sem magistrski in kasneje tudi doktorski študij bibliotekarstva, prav tako na Filozofski fakulteti v Ljubljani. Članki, ki sem jih objavljala, so pokrivali področje branja, vlogo šolske knjižnice, osvetljevali didaktične strategije, predvsem pa so povezovali teorijo in prakso šolskega dela. Svoje članke sem objavila predvsem v knjižničarskih in pedagoških publikacijah. V preteklosti sem izdala tudi monografijo z naslovom Slovenščina na mali maturi, ki učencem pomaga do boljše funkcionalne pismenosti.
Dr. Lidija Janeš
Curriculum Vitae
The undersigned, PhD Lidija Janeš employed at Danila Kumar Elementary School in Ljubljana, have worked in the International Department of Danila Kumar Elementary School since 2002. Included is the knowledge gained at several International Baccalaureate (IB) Programme Professional development seminars and workshops in my on-going regular work. Previously I also gained teaching experience at an educational institution. I am a professor and I teach the Slovenian Language in the National and International Department of the school. This school year I have become the IB Middle Year's Programme Co-ordinator and I co-ordinate duties amongst employees, take care of organisational matters and preparation of relevant documentation. I completed a graduate study at the Faculty of Arts in Ljubljana (Filozofska fakulteta v Ljubljani) and obtained the title of Professor of Slovenian Language and Bachelor Librarian. I completed a Masters and later Doctoral studies in Librarianship, also at the Faculty of Arts in Ljubljana. Articles which I have published so far have covered the areas of reading, the role of a school library,
65
teaching strategies, mainly connected with the theory and practice of school work. My articles are mostly published in library and teaching publications. I have published the monograph entitled Slovenian at 0 Level (Slovenščina na mali maturi), which helps students to improve their knowledge in the area of functional literacy.
Lidija Janeš, PhD
Življenjepis
Podpisana Leopoldina P. Hočevar Eve ([email protected]) sem zaposlena na Osnovni šoli Danile Kumar v Ljubljani, kjer od leta 1995 delam na Mednarodnem oddelku. Pri delu sledim novim znanjem in priporočilom, pridobljenih na izobraževanjih za pedagoški kader šol z IB programom (International Baccalaureate Programme). Leto prej sem tudi poučevala v vzgojno-izobraževalni ustanovi, in sicer angleški jezik na predmetni stopnji. Diplomirala sem l. 1989 na Pedagoški fakulteti v Ljubljani, smer vzgojitelj predšolskih otrok. Od l. 1988 do l. 1994 sem živela v Veliki Britaniji (London), kjer sem napisala diplomsko nalogo ter opravila izpite iz več področij angleškega jezika (Cambridge Proficiency in English Language, Cambridge Certificate in English Language Teaching, Cambridge Certificate in Business English, stage 1, 2, 3, Oxford Certificate in Business English, stage 1, 2, 3). Leta 2002 sem diplomirala na ljubljanski univerzi in tako postala tudi profesorica razrednega pouka in učiteljica angleščine. Na Osnovni šoli Danile Kumar sem sedemnajst let poučevala na razredni stopnji in opravljala delo razredničarke. Zadnja štiri leta sem učila angleški jezik in slovenščino na razredni stopnji ter delala v knjižnici, letošnje šolsko leto pa poučujem slovenski jezik na predmetni stopnji mednarodnega oddelka in delam v knjižnici. Predavala sem na Mednarodni konferencah TEFLA v Sloveniji (2008, 2011), zadnji javno objavljen članek pa pokriva vlogo šolske knjižnice in knjižničarja na mednarodnem oddelku.
Leopoldina Poli Hočevar Eve
Curriculum Vitae
The undersigned, Leopoldina P. Hočevar Eve employed at Danila Kumar Elementary School in Ljubljana, have worked in the International Department of Danila Kumar Elementary School since 1995. Previously I also worked for a year at an Educational institution as an English Language Teacher in the Middle Years Department. At my work I am continuously using newly gained knowledge and guidelines which I obtained at IB (International Baccalaureate) professional development seminars and workshops. I graduated in 1989 from the Academy of Pedagogics, University of Ljubljana, in Nursery School Teaching. From 1988 to 1994 I lived in Great Britain (London), where I wrote my Thesis and upgraded my knowledge of the English Language by gaining several language certificates and qualifications (Cambridge Proficiency in English Language, Cambridge Certificate in English Language Teaching, Cambridge Certificate in Business English, stages 1, 2, 3, Oxford Certificate in Business English, stages 1, 2, 3). In 2002 I graduated from the University of Ljubljana and also became a Professor of Primary School Teaching. At Danila Kumar International Primary Department I was a Homeroom Teacher for 17 years. The last four years I specalised in teaching English, teaching Slovenian and working at the school library. Currently I am teaching Slovenian in the Middle Years Programme and work in the library. I gave lectures at International TEFLA Conferences in Slovenia (2008, 2011). My last article published was about the role of the library and school librarian at the International Department of Danila Kumar International School.
Leopoldina Poli Hočevar Eve, BA
66
67
Od usmene predaje do e-knjige Erasmus+ projekt P.L.A.C.E.S. Presenting Legends Across the Continent in European Schools
Alenka Banić Juričić
Adela Granić
OŠ Marije i Line, Umag
Sažetak
Legende, mitovi, narodne priče i pjesme neodvojiv su dio nacionale uljudbe, nematerijalni
suvenir jedne zemlje i njezina naroda. Oni ne samo da govore o našoj prošlosti, nego nas
određuju i kao pripadnike države, a isto tako i šireg europskog kulturnog kruga.
Svjesni činjenice da je davna prošlost uobličena u mitovima i legendama nepravedno
zanemarena i da joj je mjesto učiteljice otela, često površna i nekvalitetna predodžba
stvarnosti koju nam nude suvremeni mediji, grupa entuzijasta iza devet gora i devet dola, iz
devet država i devet škola, odlučila se na pisanje i realizaciju dvogodišnjeg Erasmus+ projekta.
Projekt je današnje, digitalne generacije učenike poveo na stvarna i virtualna putovanja u
svjetove priča i legendi, koristeći pri tome sve blagodati suvremene informacijsko-
-komunikacijske tehnologije.
Za realizaciju projekta Europska komisija izdvojila je 236 000 €, a OŠ Marije i Line, Umag kao
glavni koordinator dobila je 32 000 €. Koordinatorica na razini cjelokupnog partnerstva je
profesorica engleskog jezika Alenka Banić Juričić.
Ključne riječi: Erasmus+ projekt, mitovi, legende, IKT.
Abstract
Legends, myths, folk tales and folk songs are integral part of a national culture, a non-material
souvenir of a nation and its people. Not only do they tell us about our history, but also define
us as members of a nation and of the European culture.
Aware of the fact that our past, abounding in myths and legends, has been unjustly neglected
and that its traditional scholarly role has been replaced by a superficial and faulty image of
reality imposed on us by modern media, nine enthusiastic teachers from nine European
countries formed a partnership with a common goal to write and carry out a successful two-
year Erasmus+ project.
68
Their project P.L.A.C.E.S., which is any acronym for Presenting Legends Across the Continent
in European Schools, has taken today's digitally-oriented students on a real and virtual journey
into the magic world of myths and legends, using thereby different digital web tools and ICT
support.
The project has been funded by the Erasmus+ programme of the European Union and the
whole partnership was entitled to a grant of 236 000 Euros, out of which the chief coordinating
school „OŠ Marije i Line“, Umag received an amount of 32 745 €. The chief coordinator at the
level of the entire partnership is Alenka Banić Juričić, the English teacher.
Keywords: Erasmus+ project, myths, legends, ICT, digital web tools.
Slika 1. Koordinatori i članovi Erasmus+ timova partnerskih škola; Umag, Hrvatska
69
Uvod
U Osnovnoj školi Marije i Line iz Umaga i u još osam parterskih škola iz Bugarske, Cipra, Grčke,
Italije, Njemačke, Rumunjske, Slovačke i Turske od 2015. godine traje dvogodišnji Erasmus+
projekt Presenting Legends Across the Continent in European Schools, akronima P.L.A.C.E.S.
Legende, narodne priče i mitovi ishodišta su od kojih se polazi prema suvremenosti i motivi su
za strukturno preoblikovanje u nove forme bliže današnjoj mladeži. Potičući kreativnost i
maštu, učenici su najpoznatije legende i priče svojih država pretočili u pjesme, videouratke,
digitalne slikovnice, brošure, crteže, lutke, rukotvorine, suvenire, a konačni rezultat bit će e-
knjiga od 10 poglavlja koja će sadržavati najljepše i najreprezentativnije tematske uratke svih
škola partnera.
Slika 2. Učenici s legendarnom lutkom - pripovjedačicom, vilom Velebita; Vidin, Bugarska
Nacionalni identitet u europskom kontekstu
Potičući učenike na čitanje i istraživanje poznatih i manje poznatih narodnih priča, mitova i
legendi vezanih uz povijesni i zemljopisni kontekst svoje države učenici su se upoznavali s
nacionalnom kulturnom, povijesnom i jezičnom baštinom. Odabrane legende učenici su,
koristeći suvremenu informacijsko komunikacijsku tehnologiju i dostupne Web 2.0 alate,
oblikovali u digitalne oblike te ih objavljivali na web stranicama škola i projekta. Na taj način
svi uradci postali su dostupi svim zainteresiranim sudionicima kao i lokalnoj i svjetskoj
zajednici. Uspoređujući svoje legende i uratke s parterskim učenici su postali svjesni važnosti
svog nacionalnog identiteta, a isto tako njegove pozicije u europskom kontekstu.
70
Slika 3. Ravnatelj Mato Vidović i učenice u murinskim karnevalskim nošnjama; Taranto, Italija
Slika 4. Učenici u istarskim narodnim nošnjama; Turda, Rumunjska
71
Erasmus+ timovi u svijetu legendi partnerskih zemalja
Tijekom projekta učenici su, sa svojim učiteljima pratiteljima, posjetili Bugarsku, Italiju,
Njemačku i Rumunjsku, a u svibnju ih očekuje putovanje u Slovačku. Sudionici su mobilnosti u
različitim aktivnostima učenja i poučavanja, sudjelovanjima na tematskim radionicama
usavršavali su svoje prvenstveno jezične i digitalne kompetencije te razvijali kreativnost,
inovativnost i timski rad. Na zajedničkim nastupima predstavljali su se tradicionalnim
narodnim plesovima i kostimima, dramsko-scenskim, plesnim i glazbenim prikazima legendi
te videozapisima. Boraveći u obiteljima domaćina, učenici su imali priliku pobliže upoznati
kulturu, običaje, jezik i nacionalne vrijednosti partnerskih država, kao i svakodnevni obiteljski,
školski i društveni život domaćina.
Učitelji su također sudjelovali na edukativnim radionicama, okruglim stolovima i job
shadowingu te su imali priliku upoznati se obrazovnim sustavima drugih država.
Pored ovih mobilnosti, koordinatori i članovi projektnih timova sudjelovali su na
međunarodnim radnim sastancima u Hrvatskoj i na Cipru, a završni će biti u Grčkoj.
Slika 5. Hrvatski tim u svijetu njemačkih legendi; dolina Rajne, Eschborn - Taunus, Njemačka
Suvremene metode i oblici učenja i poučavanja
Projektne aktivnosti i izrada planiranih proizvoda zahtijeva učinkovito učenje i poučavanje,
kritičko i stvaralačko mišljenje, ispitivanje, otkrivanje i rješavanje problema.
72
Dijaloška metoda imala je uglavnom orijentacijski i motivacijski karakter. Učiteljima je
omogućavala da učenike uvede u sadržaj, da naprave plan rada i da se motiviraju za aktivnosti
koje im predstoje.
Otkrivajući i pronalazeći teme, motive, arhetipove u legendama te nalazeći najbolja rješenja u
koje će preoblikovati odabrane priče, učenici su se služili istraživačkim metodama.
Problemskim učenjem, kao najvišim dometom i oblikom učenja, učenici su naučili kako
rješavati probleme na koje su nailazili.
Neizostavna je bila i metoda igre, npr. online kvizova, kroz koje su učenici na zanimljiv i zabavan
način učili i natjecali se.
Koristeći mnogobrojne Web 2.0 alate koje do tada nisu koristili, i učitelji i učenici prvo su morali
ovladati njima. Stoga su pronalazili tutorijale, a stečeno znanje prenosili su jedni drugima.
Aktivnostima vršnjačkog učenja (peer learning) razvijali su vještine timskoga rada, socijalne i
komunikacijske vještine. Prednost ovakvog učenja je u tome što učenici svoje kolege ne
doživljavaju kao autoritete koji poučavaju kako treba raditi, već to doživljavaju kao primanje
savjeta od prijatelja koji zna.
Zaključak
Projektom Erasmus+ učenici i učitelji partnerskih škola usavršavaju svoje jezične, digitalne i
druge kompetencije te potiču i razvijaju kreativnost. Njime se promovira cjeloživotno učenje,
razvija svijest o različitim tradicijama, o kulturnim i etičkim obilježjima, načinima života i rada.
Učenici su naučili prihvaćati drugačije i različito, a isto tako postaju svjesni vlastitog
nacionalnog identiteta i potrebe za promocijom kvalitete, osobitosti, materijalnih i duhovnih
dobara svoje zemlje.
Naučili su cijeniti svoje škole, kao i svoje osobne mogućnosti, preuzimaju odgovornost za svoje
učenje i na taj način postaju aktivni europski građani. Učenici su uvidjeli koje im prednosti i
mogućnosti pruža Europa za zajedničko učenje, a školama otvara mogućnosti za buduću
suradnju na međunarodnoj razini.
73
Životopisi
Alenka Banić-Juričić diplomirala je anglistiku i talijanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1986. do 2006. radila je izvan prosvjete u komercijalnom i trgovačkom sektoru te 1990. položila državni ispit za stalnog sudskog tumača za engleski i talijanski jezik pri Županijskom sudu u Puli, a od 2007. je zaposlena u OŠ Marije i Line u Umagu. Stekla je zvanje stručnog suradnika mentora za engleski i talijanski jezik (2015.). Tijekom trajanja Erasmus+ projekta napisala i objavila brojne novinske članke i priloge na web stranici škole i Grada, umaškim web-portalima, za nakladnika Školsku knjigu te u lokalnim medijima Grada Umaga i Istarske županije. Gostovala je na regionalnoj TV te davala intervjue za medije u Bugarskoj, Italiji, Njemačkoj, Rumunjskoj, Slovačkoj (zemlje partneri u projektu). Administrator je Facebook stranice Erasmus+ P.L.A.C.E.S. te redovito objavljuje materijale (video uratke, foto-priče, e-knjige, brošure, fotografije, tekstove, itd.) na portalima eTwinning (Twinspace) i na službenoj platformi projekta čiji link će biti objavljen na Diseminacijskoj platformi Europske Unije ECAS po završetku trajanja projekta. Objavljivala je brojne digitalne uratke na Youtubeu za potrebe projekta, a trenutno radi na objavi interaktivne e-knjige u alatu Kotobee Author. Posjeduje računalne vještine i kompetencije (uspješno je položila svih 7 propisanih ispita za izdavanje Europske računalne diplome, ECDL) u radu se aktivno služi Publisher te raznim web 2.0 alatima (glogster, storyjumper alat za izradu e-knjige, moviemaker, photostory, itd.). Sklona je timskom radu, a komunikacijske vještine razvija kroz rad s učenicima i roditeljima u osnovnoj školi te humanitarnom radu u sklopu ZŽ Katarina Zrinski. Prihvaćanje različitosti i razumijevanje drugih kultura stekla je na Comenius i Erasmus+ projektima i radu u osnovnoj školi na dvojezičnom i multikulturalnom području (Umag).
Adela Granić od 2006. godine do danas radi u Osnovnoj školi Marije i Line u Umagu kao stručna suradnica knjižničarka. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na istom Fakultetu na Katedri za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske znanosti diplomirala je 2009. godine. Položila je i stručni ispit za učitelja hrvatskog jezika 1998., a stručni ispit za stručno zvanje diplomiranog knjižničara 2010. godine. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća knjižničara osnovnih i srednjih škola Istarske županije od 2013. godine, a promovirana u zvanje stručnog suradnika mentora 2014. Redovito se stručno usavršava, a u proteklih pet godina održala je preko 50 predavanja i radionica na županijskim i državnim skupovima. Radila je na različitim izdanjima, ali i objavljivala vlastite radove u stručnim časopisima. Članica je i tajnica Ogranka Matice hrvatske Umag od 2012., te predsjednica Podružnica HUŠK-a Istarske županije od 2013. do 2015. godine. Sudjelovala je u brojnim međunarodnim projektima kao koordinator (Svijet različitosti nas bogati – Svet različnosti nas bogati, 2012.-13.; Zajedno gradimo bolji svijet – Skupaj gradimo boljši svet, 2013.-14.; Comenius projekt Souvenirs for Europe, 2013.-15.) te kao član projektnog tima Erasmus+ projekt P.L.A.C.E.S. (Presenting Legends Across the Continent in European Schools), 2015./2017.
74
Knjižnično-informacijska pismenost u osnovnoškolskoj praksi
Dejana Bedeković
IV. osnovna škola, Bjelovar
Sažetak
U radu je prikazana primjena knjižnično-informacijske pismenosti u osmogodišnjem radu u
osnovnoškolskoj knjižnici. Rad stručnog suradnika školskog knjižničara obuhvaća informacijsko
opismenjivanje učenika kroz tri aspekta: čitanje, informacijsku pismenost i javno-kulturnu
djelatnost. Program knjižnično-informacijskog obrazovanja odrađuje se u međupredmetnoj
korelaciji, no primjena samog programa nije usklađena s drugim predmetima, prvenstveno s
planovima Hrvatskog jezika u razrednoj i predmetnoj nastavi. Sadržajnom analizom i
pregledom cjelokupnog rada došlo se do zaključka da sve ostaje na dobroj suradnji stručnog
suradnika školskog knjižničara i učitelja, na kojoj treba sustavno raditi.
Ključne riječi: osnovna škola, knjižnično obrazovanje, informacijska pismenost.
Abstract
In work is shown the application of the librarian information literacy during eight-year work
in the elementary school. The work of a school librarian contains information literacy of
students throughout three aspects: reading, information literacy and public-cultural activity.
In application of the programme the library-information literacy, has been shown out in an
intercurricular correlation does not correspond with the programs of other school subjects,
especially not with the programme of Croatian language in schools from the first to the eighth
grade. In this analysis is concluded that the most important thing is the cooperation between
the school librarian and the teachers in one school. It is something that we all need to work
on.
Keywords: elementary school, librarian education, information literacy.
Uvod
Kad se prije osam godina autorica zaposlila u osnovnoškolskoj knjižnici, kao knjižničarka
pripravnica željela je ostvariti sve iz svog plana i programa rada za tu školsku godinu te je uz
pomoć svoje mentorice krenula s realizacijom knjižnično-informacijske pismenosti. Njezini
kolege do tada nisu znali da knjižničar treba održavati satove, iako je Nastavnim planom i
75
programom za osnovnu školu 41 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta definiralo
knjižnično-informacijsku pismenost kao sastavni dio rada stručnog suradnika školskog
knjižničara još 2006. godine. S vremenom su prihvatili navedenu situaciju kao praksu nove
školske knjižničarke.
Prvi satovi koje je održala bili su Upoznavanje knjižnice, Dječji časopisi, Knjiga: od autora do
čitatelja, Referentna zbirka, Tiskani mediji, Snalaženje u knjižnici i Razlika između stručnih i
znanstvenih časopisa. Sa sedmim i osmim razredima prošla je intenzivnim tempom tematiku
cjelokupnog knjižničarskog rada od 1. do 8. razreda prilikom čega je osobito nastojala
osposobiti učenike da se samostalno koriste knjižnicom te ih poučiti o njezinom značaju u
njihovom daljnjem školovanju i životu.
Svoj rad na knjižnično-informacijskom opismenjavanju učenika nastavila je sve do danas tako
da se prilagođavala nastavnim planovima i programima rada svojih kolega i nudila im pregršt
tema od kojih su oni odabirali one koje su njima bile zanimljive. Nastavne jedinice nastoji
realizirati u prostorijama knjižnice i čitaonice koja zauzima 49,5 m2 s četiri radna stola i 30
čitateljskih mjesta, ali, ako prilike to ne dopuštaju (npr. rad u područnoj školi, zamjena, i sl.),
odradi ih i u učionici. Sve satove održava u suradnji s kolegama, gdje glavninu sata odradi sama,
a kolege su aktivni slušatelji i pomagači. Satove bilježe u Dnevnik rada pod Napomenu.
Godišnje održi 1 do 2 sata po razrednom odjelu, što znači da u 35 razrednih odjela održi 50
sati godišnje. Tijekom godina joj se dogodi da u jednom razredu održi tri sata, a u drugom
nijedan, ovisno o suradnji s pojedinim učiteljem.
Realizacija knjižnično-informacijske pismenosti u školsko-knjižničarskoj
praksi - po razredima
1. razred
Svake godine autorica održava sat Upoznavanja prvašića s knjižnicom42 gdje ih prvenstveno
uči razlici između knjižnice i knjižare, upoznaje ih sa specifičnostima svog zanimanja i
Pravilnikom o radu školske knjižnice. Nastoji navedeni sat približiti njihovoj dobi, začiniti ga
raznim multimedijalnim i drugim sadržajima, igrom i zabavom. Učenici uče posuđivati i vraćati
knjige, što je to članska iskaznica (koju koristi u svom radu kao dio građanskog odgoja i
obrazovanja), i dr. Navedeni sat realizira pod satom Hrvatskog jezika. Njezini kolege navedeni
sat objeručke prihvaćaju, no svake se godine održava u različito doba, ovisno o njihovim
41 Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2006. Ur. Vican, Dijana; Milanović Litre, Ivan. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb. 20-21. http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Nastavni_plan_i_program_ za_osnovnu_skolu_-_MZOS_2006_.pdf (pristupljeno 19. veljače 2017.).
42 Bedeković, Dejana. 2012. Upoznaj(mo) knjižnicu. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Upoznaj(mo) _knji%C5%BEnicu_-_Dejana_Kurtovi%C4%87 (pristupljeno 19. veljače 2017.).
76
nastavnim planovima. Napominje da u njihovom udžbeniku 43 nema te zasebne nastavne
jedinice, već je ona dio Bontona u školi što dodatno otežava realizaciju i pripremu samog sata.
Slika 1. Realizacija knjižnično-informacijske pismenosti po razredima
2. razred
U udžbeniku za drugi razred44 pak postoji nastavna jedinica Dječji časopisi45. Na navedenom
satu autorica se osvrće na raznolikost dječjih časopisa koji izlaze u Hrvatskoj, upućuje na razlike
od časopisa za odrasle i novina, na njihove glavne dijelove (rubrike i članke) te s učenicima radi
zadatke u grupama proučavajući razne dječje časopise iz knjižnice. Djeca inače vole časopise
pa im je ovaj sat kao igra, no zanimljivi su im i novi termini poput rubrike, koju mali broj učenika
shvati u cijelosti. Ovaj sat predaje u knjižnici, u suradnji s kolegama, u sklopu medijske kulture
na satu Hrvatskog jezika. U drugom je razredu jedne godine održala nastavnu jedinicu
Televizija, na zamolbu svoje kolegice koja je htjela drugačiji pristup navedenoj temi, dok
jedinice Bajke i Stripovi njezini kolege vole odraditi sami. Njoj se obraćaju kao informacijskom
43 Budinski, Vesna i dr. 2014. P kao početnica : početnica za prvi razred osnovne škole. Profil-Klett. Zagreb.
44 Budinski, Vesna i dr. 2014. Od slova do snova 2 : čitanka za drugi razred osnovne škole. Profil-Klett. Zagreb.
45 Bedeković, Dejana. 2012. Dječji časopisi. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Dje%C4%8Dji_%C4%8 Dasopisi_-_Dejana_Kurtovi%C4%87 (pristupljeno 19. veljače 2017.).
77
stručnjaku (ako im treba pronaći neku zanimljivu bajku, ili im posuditi stripove iz knjižnice za
potrebe sata).
3. razred
Samo je prve dvije godine obradila jedinicu Knjiga: od autora do čitatelja u 3. razredu46 na
satu Hrvatskog jezika jer nije planirana u tom predmetu47 pa umjesto nje s učenicima radi
planiranu nastavnu jedinicu Rječnici (koja je pak u knjižnično-informacijske pismenosti
predviđena u 4. razredu48). Na navedenom satu autorica učenike upoznaje s različitim vrstama
rječnika, objašnjava njegove osnovne karakteristike (abecedni redoslijed riječi, da se u knjižnici
čuvaju na posebnom mjestu i ne posuđuju zbog svoje vrijednosti i specifičnosti - priručna
zbirka). Sat začinjava radom u paru gdje, uz pomoć rječnika iz knjižnice, učenici pronalaze
značenja zadanih riječi. Ponekad učitelji i knjižničarka zadaju učenicima zadaću u obliku
istraživačkog rada gdje učenici od svojih baka i djedova saznaju nepoznate riječi i pronalaze
njihovo značenje u rječniku. Ovaj sat svakako nastoji održati u knjižnici jer su sami izvori rada
u knjižnici. Napominje da ovog sata također nema u njihovim udžbenicima po kojima inače
rade49.
Nastavni sat Posjet mjesnoj/gradskoj knjižnici njezini kolege odrade sami, u suradnji s
kolegama iz narodne knjižnice jer su tako radili i prije njezinog dolaska na radno mjesto
školskog knjižničara.
4. razred
I u četvrtom razredu se autorica prilagođava nastavnom planu i programu rada učitelja
razredne nastave za predmet Hrvatski jezik50 tako što obrađuje nastavnu jedinicu Korištenje
enciklopedije gdje učenike uči o karakteristikama enciklopedija51, objasni im glavnu razliku
između enciklopedija i rječnika, i osvrne se na posebnost sadržaja/kazala pojmova kao pomoći.
Kod ovog sata joj je problem pronaći pojmove koji će učenici lako pronaći jer u knjižnici ima
različitih verzija enciklopedija od kojih neke ni nemaju ispravno kazalo. Zbog toga joj priprema
traje mnogo duže nego kod drugih satova. U četvrtom je razredu, također na nagovor kolegice,
jedne godine odradila nastavnu jedinicu Radijske emisije, dok je nastavnu jedinicu
Razlikovanja znanstvenih od zabavnih tekstova obradila kroz lektiru Ezopove Basne na
drugačiji način, u suradnji sa svojom pripravnicom prošle školske godine. Navedenih tema
46 Bedeković, Dejana. 2012. Put od autora do čitatelja-priprava. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/ Datoteka:Put_od_autora_do_%C4%8Ditatelja-priprava_-_Dejana_Kurtovi%C4%87.pdf (pristupljeno 19. veljače 2017.).
47 Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2006. Str. 30-32.
48 Isto, str. 20-21 i 34.
49 Budinski, Vesna i dr. 2014. Od slova do snova 3 : čitanka za treći razred osnovne škole. Profil-Klett. Zagreb.
50 Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2006. Str. 32-34.
51 Bedeković, Dejana. 2012. Referentna ili priručna zbirka knjižnice. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/ index.php/Referentna_ili_priru%C4%8Dna_zbirka_knji%C5%BEnice_-_Dejana_Kurtovi%C4%87 (pristupljeno 19. veljače 2017.).
78
knjižnično-informacijske pismenosti također nema u odabranim učeničkim udžbenicima 52
tako da izvore pronalazi uglavnom sama.
5. razred
U petom razredu učenici iz svakog predmeta imaju predmetnog učitelja te joj je suradnja s
njima jako raznolika. Neki se autorici obraćaju za suradnju, a neki ne, tako da u višim razredima
njezin knjižnično-informacijski program uvelike ovisi o volji učitelja za suradnjom. Uglavnom
ih i dalje održava na satovima Hrvatskog jezika odn. medijske kulture te na satovima razrednog
odjela, a u manjoj mjeri pod ostalim predmetima (npr. stručni časopisi na satu geografije,
kemije).
U petom razredu obrađuje nastavne jedinice Tiskani mediji53 (razlika između novina, časopisa
i knjiga) te jedinicu Signaturne oznake/Snalaženje u knjižnici54 jer se očekuje da se učenik
viših razreda samostalno služi knjižnicom uz pomoć signaturnih oznaka i kataložnih zapisa55.
Iako je ovu temu obradila na stručnom ispitu, i odrađuje ju već niz godina sa svakom
generacijom svojih učenika na inovativan i zabavan način kroz igru virtualnih polica i malih
naslovnica, iz iskustva može reći da zainteresira dvoje do petero učenika na samostalno
pronalaženje knjiga. Iako je cijeli fond složen po dobnoj klasifikaciji, uvriježena je praksa da
učenik radije traži knjigu od knjižničarke što navodi na zaključak da ovakvih satova mora biti
više.
6. razred
U šestom razredu obrađuje temu razlikovanja struke od znanosti kroz obradu Časopisa i
njegovih dijelova na satu Hrvatskog jezika gdje s učenicima prođe i kroz termine struka i
zanimanje na primjerima različitih stručnih i znanstvenih časopisa56 koje primaju u knjižnici
(Hrvatske šume, Bjelovarski učitelj, Olimp, Meridijani, Unikat, Ljekovito bilje, i dr.). Učenicima
kroz citate iz različitih časopisa nastoji približiti različitih zanimanja prvenstveno zaposlenika
škole i njihovih roditelja.
Nastavnu jedinicu Sigurnost na internetu57 gdje je učenike nastojala naučiti osnovama zaštite
postavki sigurnosti na računalima, internetu i društvenim mrežama te prepoznati vrste
52 Budinski, Vesna i dr. 2014. Od slova do snova 4 : čitanka za četvrti razred osnovne škole. Profil-Klett. Zagreb.
53 Bedeković, Dejana. 2012. Tiskani mediji. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Tiskani_mediji_-_Dejana_Kurtovi%C4%87 (pristupljeno 19. veljače 2017.).
54 Bedeković, Dejana. 2012. Organizacija rada u knjižnici. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/ Organizacija_rada_u_knji%C5%BEnici_-_Dejana_Kurtovi%C4%87 (pristupljeno 19. veljače 2017.).
55 Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2006. Str. 21: „Očekivanje je da učenik zna pronaći knjigu na polici uz pomoć signature, objasniti kataložni opis i pronaći knjigu u knjižnici uz pomoć knjižničnog kataloga.“
56 Sabljak, Jelena. 2012. Stručni časopisi. Bjelovar. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Stru%C4%8Dni_ %C4%8Dasopisi_-_Jelena_Sabljak (pristupljeno 19. veljače 2017.).
57 Bedeković, Dejana. 2012. Sigurniji Internet. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Sigurniji_internet _-_Dejana_Kurtovi%C4%87 (pristupljeno 19. veljače 2017.).
79
cyberbullinga povodom Dana sigurnijeg interneta, u zadnje dvije godine održava na drugačiji
način, gdje korelira s nastavom Hrvatskog jezika, obrađujući vrste i pretraživanje mrežnih
stranica i njihovo kritičko vrednovanje alatima za vrednovanje mrežnih stranica58. Također je
jedne godine, u suradnji s učiteljima, održala i nastavnu jedinicu Razvoj pisma59 povodom
Svjetskog dana pismenosti, no to nije stalna praksa.
7. razred
Samostalno pronalaženje knjiga putem UDK oznaka (sustava Univerzalne decimalne
klasifikacije) ne obrađuje u šestom nego u sedmom razredu u sklopu jedinice Mrežni katalozi,
a razlikovanje predmetnica od ključnih pojmova i što je bibliografija ne obrađuje uopće jer
učenici tu jedinicu nemaju u svom planu rada60 te učitelji ne iskazuju interes za navedene
teme.
U sedmom razredu imamo „sreću u nesreći“ što propisani i odabrani udžbenici 61 imaju
nastavnu jedinicu Knjižna građa62 s osvrtom na Referentnu zbirku koju autorica obrađuje u
stalnoj korelaciji s nastavnicima Hrvatskog jezika. S učenicima utvrđuje znanje iz trećeg i
četvrtog razreda osnovne škole i nadograđuje ga: učenici usvajaju sve vrste referentne zbirke
(enciklopedije, rječnike, pravopise, atlase,…) te što je knjižna građa, koja još građa postoji u
knjižnici, njihove razlike i način korištenja. S učiteljima sedmih razreda autorica ostvaruje
korelaciju i kroz nastavne jedinice Televizijske emisije (vrste televizijskih emisija) i Radio (vrste
radijskih priloga i emisija). Od prošle školske godine ostvaruje suradnju i u obradi nastavnih
jedinica Autorstvo i citiranje gdje učenike uči pravilima i različitim vrstama citiranja na
različitim izvorima (časopis, knjiga, mrežne stranice) povodom Međunarodnog dana autorskih
prava te u obradi nastavne jedinice Mrežni katalozi gdje učenike uz pomoć računala upoznaje
s pojmom knjižničnog mrežnog kataloga i koje su njegove osobine naspram tiskanog.
8. razred
S nastavnim satom U potrazi za knjigom63 u osmom razredu gdje obrađuje razne sustave i
uloge pojedinih vrsta knjižnica u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na gradsku i
nacionalnu knjižnicu i njihove mrežne kataloge autorica završava informacijsko
58 Bedeković, Dejana. 2016. Pretraživanje i vrednovanje weba. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php /Datoteka:Pretra%C5%BEivanje_i_vrednovanje_weba.pdf (pristupljeno 19. veljače 2017.).
59 Bedeković, Dejana. 2012. Pismo. razvoj, povijest, vrste ... UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Datoteka:PISMO-razvoj,_povijest,_vrste_-_Dejana_Kurtovi%C4%87.ppt (pristupljeno 19. veljače 2017.).
60 Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2006. Str. 38-41.
61 Kovač, Slavica; Valec Rebić, Martina. 2014. Prijedlog godišnjega plana i programa za Hrvatski jezik u V., VI., VII. i VIII. razredu osnovne škole : Hrvatska krijesnica i Hrvatska čitanka. Naklada Ljevak. Zagreb. Str. 122.
62 Bedeković, Dejana. 2012. Knjižnica : knjižna građa. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Knji%C5%BEnica-knji%C5%BEna_gra%C4%91a_-_Dejana_Kurtovi%C4%87 (pristupljeno 19. veljače 2017.).
63 Kovač, Slavica; Valec Rebić, Martina. Nav. dj., str. 169.
80
opismenjavanje svojih učenika. Od prošle godine s kolegama ostvaruje u osmom razredu
suradnju i u obradi nastavne jedinice Pisanje sažetaka (s primjerima na određenim
tekstovima), ali prema njihovim afinitetima.
Nastavne jedinice Upoznajmo knjižnicu, Dječji časopisi, Snalaženje u knjižnici i Knjižna građa
imaju elemente Građanskog odgoja i obrazovanja što tim sadržajima daje težinu u korelaciji i
međupredmetnom povezivanju s knjižnicom u zadnje dvije godine.
Realizacija knjižnično-informacijske pismenosti u drugim školama
– rezultati kratke ankete
Kako bi ostvarila bolju suradnju sa svojim kolegama učiteljima i poboljšala svoj knjižnično-
-informacijski rad, autorica je provela anketu među svojim kolegama školskim knjižničarima u
prosincu 2016. Na pitanje: Koliko sveukupno sati knjižnično-informacijske pismenosti održi
jedan školski knjižničar u jednoj školskoj godini? odgovorilo je 33 knjižničara (reprezentativan
uzorak). Prema njihovim odgovorima u jednoj školskoj godini 12 školskih knjižničara održi 10
do 20 školskih sati, njih deset 30 do 40 sati, a jedan knjižničar u svom radnom vremenu od
1050 sati godišnje neposredno odgojno-obrazovanog rada odradi do 90 sati, što je poprilična
brojka, kad uzmemo u obzir ostale poslove.
Grafikon 1.
Budući da navedena anketa ima manjkavosti (ne ispituje koliko je radno vrijeme knjižničara,
koliko razrednih odjela knjižničar pokriva svojim radnim vremenom, radi li u knjižnici cijelu
školsku godinu ili je tek počeo s radom te nemamo podatak održava li knjižničar i druge satove
npr. GOO, medijske kulture, i sl.), u cilju unapređenja odgojno-obrazovnog rada i razmjene
iskustava, autorica će u narednih mjesec dana provesti opsežnije istraživanje. U njemu će
nastojati doći do podataka o tome koliko školskih knjižničara uopće održava satove, koji su
81
osnovni problemi u njihovu provođenju i koje su sadržaje uspjeli realizirati. Tako će još više
osvijestiti problematiku informacijske pismenosti u osnovnoškolskoj praksi.
Zaključak
Realizacija knjižnično-informacijske pismenosti uvelike ovisi o dva važna čimbenika: o volji i
znanju stručnog suradnika školskog knjižničara u njenoj provedbi i o volji i suradnji
predmetnog učitelja da surađuje s tim istim stručnim suradnikom knjižničarem na navedenim
temama. Njihova suradnja bila bi lakša, jednostavnija i ostvarljivija da se navedene nastavne
jedinice i teme sustavno nalaze i u nastavnim planovima i programima i u propisanim
udžbenicima pojedinih nastavnih predmeta. Tako bi knjižničar mogao ostvariti korelaciju i
uspješnu međupredmetnu suradnju sa svojim kolegama i informacijski opismeniti učenika za
cjeloživotno učenje. Ta suradnja bila bi ostvariva kad bi svi budući učitelji i knjižničari učili na
svojim fakultetskim studijima kako mogu iskoristiti fond i prostor školske knjižnice u realizaciji
svog godišnjeg plana rada. Ovako sve ostaje na dobroj volji i želji samog učitelja i samog
knjižničara.
Stoga, kada govorimo o realizaciji godišnjeg plana i programa rada školskog knjižničara u
informacijskom opismenjavanju učenika, treba težiti da se s edukacijom knjižničara, educiraju
o istom i sami njihovi kolege učitelji i ravnatelji škola na županijskim stručnim vijećima i da ih
se tako potakne na partnerstvo i timski suradnički rad64.
Literatura
Bedeković, Dejana. 2015. Nastavni i radni materijali. Bjelovar. http://www.knjiznicari.hr /UDK02/index.php/Predmetnica:Dejana_Kurtovi%C4%87 (pristupljeno 19. veljače 2017.)
Blažeković, Tatjana; Furlan, Branka. 1993. Knjižnica osnovne škole. Nacionalna i sveučilišna biblioteka. Zagreb.
Budinski, Vesna i dr. 2014. Od slova do snova 2: čitanka za drugi razred osnovne škole. Profil-Klett. Zagreb.
Budinski, Vesna i dr. 2014. Od slova do snova 3: čitanka za treći razred osnovne škole. Profil-Klett. Zagreb.
Budinski, Vesna i dr. 2014. Od slova do snova 4: čitanka za četvrti razred osnovne škole. Profil-Klett. Zagreb.
Budinski, Vesna i dr. 2014. P kao početnica: početnica za prvi razred osnovne škole. Profil-Klett. Zagreb.
Demut, Ana. 2003. Putokazi školske knjižnice. Školska knjiga. Zagreb.
Hrvatski pravopis. 2015. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. http://pravopis.hr/ (pristupljeno 19. veljače 2017.)
64 Mišković, Svemirka. 2011. Partnerstvo i timski suradnički rad učitelja i knjižničara. Zagreb. http://www.os-stjepan-radic-bozjakovina.skole.hr/strucno_usavrsavanje?news_id=1321 (pristupljeno 19. veljače 2017.)
82
Kovač, Slavica; Valec Rebić, Martina. 2014. Prijedlog godišnjega plana i programa za Hrvatski jezik u V., VI., VII. i VIII. razredu osnovne škole : Hrvatska krijesnica i Hrvatska čitanka. Naklada Ljevak. Zagreb.
Kovačević, Dinka; Lasić-Lazić, Jadranka; Lovrinčević, Jasna. 2004. Školska knjižnica – korak dalje. Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti; Altagama. Zagreb.
Lovrinčević, Jasmina i dr. 2005. Znanjem do znanja : prilog metodici rada školskog knjižničara. Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta. Zagreb.
Mišković, Svemirka. 2011. Partnerstvo i timski suradnički rad učitelja i knjižničara. Zagreb. http://www.os-stjepan-radic-bozjakovina.skole.hr/strucno_usavrsavanje?news_id=1321 (pristupljeno 19. veljače 2017.).
Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2006. Ur. Vican, Dijana; Milanović Litre, Ivan. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb. http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Nastavni_plan_i_program_za_osnovnu_skolu_-_MZOS_2006_.pdf (pristupljeno 19. veljače 2017.).
Pemmer Saetre, Tove; Willars, Glenys. 2004. IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
Rihtarić, Josip. 2015. Sat obrade signaturnih oznaka. Varaždin. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/ index.php/Sat_obrade_signaturnih_oznaka_-_Josip_Rihtari%C4%87 (pristupljeno 19. veljače 2017.).
Sabljak, Jelena. 2012. Stručni časopisi. Bjelovar. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php /Stru%C4%8Dni_%C4%8Dasopisi_-_Jelena_Sabljak (pristupljeno 19. veljače 2017.).
Šušnjić, Biserka. 2009. Školska knjižnica i nacionalni okvirni kurikul. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu. Hrčak. Zagreb. 39-42. http://hrcak.srce.hr /index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=87278 (pristupljeno 19. veljače 2017.).
Šutej, Gordana. 2016. Školska knjižnica – ključno mjesto suradnje u suvremenoj školi. Karlovac. http://www.husk.hr/skolska-knjiznica-kljucno-mjesto-suradnje-u-suvremenoj-skoli/ (pristupljeno 19. veljače 2017.).
UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice. 1999. IFLA; Hrvatsko knjižničarko društvo. Zagreb. http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/unesco.htm (pristupljeno 19. veljače 2017.).
Životopis
Dejana Bedeković, rođena Kurtović, zaposlena je u IV. osnovnoj školi Bjelovar kao stručna suradnica knjižničarka od 2009. do danas. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu bibliotekarstvo 2009., a na istom fakultetu 2008. filozofiju i povijest (nastavnički i nenastavnički). Položila je stručni ispit 2010. pri MZOS-u i pri AZOO u Zagrebu stručni ispit za zanimanje stručni suradnik - knjižničar. Članica je strukovnih udruga, a u Hrvatskoj mreži školskih knjižničara (HMŠK) je tajnica od 2014. godine.
Redovito se stručno usavršava i objavljuje stručne radove, kao npr.: Hlapićevih prvih 100 godina -Online zgode šegrta Hlapića u Bjelovaru; Ljubav prema knjigama i čitanju - preduvjet cjeloživotnog učenja; Međuškolski književni kviz; Natjecanje u znanju i kreativnosti; Čitamo mi, u obitelji svi: nacionalni projekt poticanja čitanja kod učenika trećih razreda osnovnih škola // HKD Novosti (glasilo HKD-a), br. 59, lipanj 2013. (Tema broja: programi i usluge za djecu i mlade // poticanje čitanja); Kultura čitanja - Međuškolsko natjecanje u poznavanju kriminalističkih romana: Poticanje na čitanje s razumijevanjem // Školske novine, br. 41/42 (20. prosinca 2011.), str. 10.
83
Referentna zbirka kao vlak znanja - učiti kako učiti na učenicima prihvatljiv način
Bojan Lazić [email protected]
OŠ Negoslavci; OŠ Bršadin
Sažetak
Opisani sat obrade nastavne jedinice Referentna zbirka u četvrtom razredu osnovne škole
prikazuje jednu opsežnu ali, kako se pokazalo, učenicima vrlo zanimljivu mogućnost obrade
navedene nastavne jedinice. Uz igru i dosta samostalnoga rada po skupinama, učenici na njima
vrlo prihvatljiv način usvajaju dosta novih nepoznatih pojmova i svladavaju prilično
kompleksan sadržaj.
Sat je prvi put izveden prilikom polaganja praktičnoga dijela stručnog ispita autora 2012.
godine te više puta ponovljen u školama u kojima je autor djelatnik, uz određene preinake u
svrhu prilagodbe prostorno-tehničkim uvjetima i mogućnostima.
Ključne riječi: referentna zbirka, četvrti razred, enciklopedije, rječnici, leksikoni, atlasi.
Abstract
The lesson entitled The Reference Collection, intended for fourth grade of elementary school,
introduces pupils to an extensive but, as it turned out, a very interesting option for teaching
the mentioned topic. The pupils have an opportunity to learn a lot of new and unfamiliar
concepts and master rather complex contents through play and individual work within the
group in a mode they find acceptable.
The lesson was delivered for the first time during the practical part of professional exam taken
in 2012 and it was repeated several times in both schools where the author is employed. Only
slight modifications were made for the purpose of adaptation to physical and technical
conditions and potentials.
Keywords: reference collection, fourth grade, encyclopaedias, dictionaries, lexicons, atlases.
84
Uvod
Sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu 65 , referentna zbirka kao cjelina
obrađuje se u četvrtom razredu. No, učenici se još u trećem razredu66 prvi put formalno
susreću s enciklopedijama, u sklopu medijske kulture kao nastavnog područja u predmetu
Hrvatski jezik, usvajajući znanje o dječjim enciklopedijama, kazalu pojmova te uviđajući
abecedni red. Kako se pojmovi usvojeni prilikom obrada nastavne teme Knjižnica - korištenje
enciklopedije, dakle u trećem razredu, djelomice ponavljaju i u četvrtom, učenicima usvajanje
novih sadržaja prilikom upoznavanja s referentnom zbirkom kao cjelinom biva jednostavnije.
Kako je referentna zbirka takva da može sadržavati više različitih vrsta djela, a razvitkom
tehnologije omogućena je i njezina uporaba u elektroničkom okružju, njezinu je obradu vrlo
teško smjestiti samo u jedan školski sat. No, nije i nemoguće. Međutim, kako bi navedena
nastavna jedinica bila uspješno obrađena na jednom školskom satu tijekom kojeg će učenici
usvojiti sve predviđene ključne pojmove i realizirati sve ishode učenja, nužno je organizaciju
rada na satu izuzetno dobro isplanirati. Stoga je za realizaciju sata koji je opisan u ovom radu
potrebna opsežna priprema, kako materijalna i tehnička, tako i stručna i psihološka.
Sadržaj sata
Nakon realiziranja nastavnog sata na kojem će referentna zbirka biti obrađena na način opisan
u ovom radu, učenici će biti sposobni imenovati i međusobno razlikovati vrste građe koje su
smještene u referentnoj zbirci te odabrati odgovarajuću jedinicu građe iz referentne zbirke
prema potrebi za odgovarajućim sadržajima. Cilj je ove nastavne jedinice kod učenika razviti
sposobnost služenja referentnom zbirkom i snalaženja u njoj, umijeće samostalnog
pronalaženja i vrjednovanja potrebnih informacija u konkretnim vrstama građe te svijest o
važnosti čuvanja i posebne skrbi o građi koja je dio zbirke. Da bi se do navedenoga došlo,
stručni suradnik knjižničar upoznat će učenike sa skupinama građe koja se svrstava u
referentnu zbirku i njihovim specifičnostima te im omogućiti da putem primjerenih zadataka
svladaju nastavni sadržaj i u konačnici osposobiti ih za samostalno služenje informacijama koje
mogu pronaći u ovoj zbirci.
Tri su etape nastavnoga sata koje, kako je i uobičajeno, imaju svoje određene funkcije. Uvodna
etapa rezervirana je za doživljajno-spoznajnu motivaciju i najavu teme; u glavnom dijelu sata
knjižničar će izložiti obrazovne sadržaje nakon čega će uslijediti vježbanje putem samostalnoga
rada učenika po skupinama, a završiti izlaganjem uradaka učenika; završni je dio sata
predviđen za sintezu usvojenih znanja i, po potrebi, rješavanje dodatnih zadataka.
Artikulacija
65 Usp. Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2006. Ur. Vican, Dijana; Milanović Litre, Ivan. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb. Str. 21.
66 Isto, str. 32.
85
Radi lakšega početka rada, učenike je potrebno prethodno podijeliti u radne skupine. Idealna
je podjela u četiri skupine, ako je moguće postići optimalan broj učenika za rad unutar svake
skupine, što bi značilo četiri ili eventualno pet učenika unutar pojedine skupine. Također,
idealna bi bila situacija u kojoj su skupine heterogene, no odabirom metode slučajnoga
izvlačenja papirića radi ulaska u pojedinu skupinu, sve ostaje na slučajnosti i teoriju
vjerojatnosti.
Kako bi se već prilikom podjele u skupine učenici donekle upoznali sa sadržajem predstojećega
rada, prijedlog je da se papirići povežu s datumom realiziranja nastavnoga sata te nekim od
povijesnih događaja vezanih uz upravo taj dan.67 To mogu biti datumi rođenja i/ili smrti
poznatih povijesnih osoba ili datumi koji podsjećaju na neki događaj iz prošlosti, važni datumi
kojima se obilježava neki nacionalni ili međunarodno značajan događaj i slično. Osim kratkog
teksta (npr. 21. ožujka, Dan planeta Zemlje), poželjno je da papirići sadržavaju i ilustraciju.
Najvažnije je obratiti pozornost na to da različitih papirića bude onoliko koliko je skupina
potrebno formirati, a treba osigurati i dovoljan broj istovjetnih papirića unutar jedne skupine
kako bi svaki učenik mogao dobiti svoj papirić. Svrha takva sadržaja papirića za izbor skupine
ne otkriva se odmah, nego na početku nastavnog sata, a u nekom povoljnom trenutku tijekom
sata učenicima će biti rečeno kako je sve informacije o događajima i/ili osobama koje su vidjeli
na tim papirićima moguće pronaći i u referentnoj zbirci. Iako izbor skupina nije nužno obaviti
na ovaj način, učenici u dobi od desetak godina, kao i općenito učenici u razrednoj nastavi, još
uživaju u igri i otkrivanju nepoznatoga putem igre te je tako kod učenika moguće postići
izuzetno visoku razinu motiviranosti za rad.
Radni prostor, odnosno knjižnicu, prije dolaska učenika potrebno je urediti tako da se učenici
neometano mogu kretati među namještajem i da s lakoćom mogu pronaći svoje mjesto
dolaskom u nju. Kako smo učenike prethodno podijelili u skupine, svakoj skupini pri pripremi
prostora odredimo fizičko mjesto za rad, i to tako da svaki izborni papirić ostavimo na mjestu
gdje određena skupina učenika treba sjesti. Kako bismo učenike još više motivirali za rad,
možemo im reći da su papirići koje su izvukli, ujedno ulaznice za knjižnicu pri dolasku na taj
sat. Tada možemo uspostaviti i paralelu s kazalištem ili kinom, gdje je mjesto na koje možemo
sjesti točno određeno brojem reda i sjedala. No, za razliku od kina i kazališta, u školskoj
knjižnici mjesta neće biti označena brojevima, nego istom onakvom ilustracijom i tekstom
kakav je i na njihovu papiriću.
Sat počinje čitanjem pjesme Želim znati68čija je uloga motivirati učenike za rad. Za čitanje
pjesme odabire se učenik koji lijepo i razgovijetno čita. Nakon čitanja pjesme i emocionalno-
psihološke stanke, kratko se povede razgovor o sadržaju pjesme. Uz heuristički razgovor
učenici interpretirajući pročitanu pjesmu vrlo lako dolaze do zaključka o kakvoj se građi govori
67Lazić, Bojan. 2012. Izbor skupina. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/a/a4/Izbor_skupina.pdf (pristupljeno 18. veljače 2017.).
68 Bilić-Prcić, Marija. 2007. Želim znati. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/9/92/Zelim_znati_gdje _se_laste_gnijezde.pdf (pristupljeno 18. veljače 2017.).
86
u pjesmi. Postavljanjem dodatnih pitanja učenike se navodi i na zaključak o svrsi školske
knjižnice i vrstama građe koje se u njoj mogu pronaći te o različitim sadržajima koji se u takvoj
građi mogu pronaći, a koji se, između ostalog, spominju i u pročitanoj pjesmi, kao i na
papirićima za izbor skupina. Naposljetku, kako se u zadnjem stihu spominje pojam referentna,
upravo taj stih služi i za najavu teme, odnosno isticanje cilja sata.
U glavnom dijelu sata slijedi obrada novih sadržaja putem izlaganja, vježbe i predstavljanja
sadržaja rada učenika. Ova etapa počinje razgovorom o pojmu referentna zbirka, gdje se od
učenika kratko traži da, ako to znaju, objasne što bi to referentna zbirka bila i od čega se ona
sastoji. Nakon što se poslušaju svi učenički odgovori, bez obzira na to bili oni točni ili ne,
pohvaljuju se njihova opažanja i poziva ih se na praćenje PowerPoint prezentacije69 kroz koju
će svoje pretpostavke o referentnoj zbirci ili potvrditi, ili opovrgnuti, odn. nakon nje steći nova
saznanja. Učenicima se pritom daju dodatna objašnjenja, a ako je potrebno, povremeno se
prave i digresije na sadržaje o kojima se već govorilo.
Prezentacija sadrži deset slajdova (uz početni, naslovni), a popraćena je ilustracijama koje za
cilj imaju održati pozornost učenika. Iako prezentacija sama po sebi nema interaktivne
karakteristike, budući da od učenika zahtijeva sudjelovanje u radu, na neki se način može
okarakterizirati i kao takva. Na prvom slajdu navedene su vrste građe koje se mogu pronaći u
referentnoj zbirci. Na drugom je napomena o medijima na kojima je moguće pronaći djela iz
referentne zbirke, a ovom je prilikom učenicima nužno napomenuti kako s djelima referentne
zbirke koja se nalaze na mrežnim stranicama, posebno onima koje su otvorenoga koda, treba
biti posebno oprezan jer ne moraju nužno sadržavati kvalitetne i točne podatke. Poželjno je
odmah uputiti učenike na referentne izvore na mreži koji su im dostupni besplatno, a pritom
su točni i relevantni. Treći slajd upućuje na pravilno postupanje referentnom građom, a uz
tvrdnje na slajdu su i pitanja Zašto, koja za cilj imaju ponukati učenike na aktivno sudjelovanje
u radu, čime se lakše održava i njihova pozornost, što je svakako preduvjet za lakše svladavanje
nastavnih sadržaja. Jedna od takvih tvrdnji navodi pojam priručna kao sinonim pojmu
referentna, a pred učenicima je zadatak da promišljanjem o samoj riječi priručna dođu do
zaključka o razlozima upravo takva naziva. No, ako učenici ne uspiju doći sami do zaključka,
potrebno im je objasniti kako se građa u referentnoj zbirci naziva tako jer su nam jedinice
građe iz nje uvijek pri ruci kad nam je potrebna neka informacija, što znači da se ne posuđuju
izvan knjižnice, odnosno smiju se koristiti samo u njoj. Sljedeća dva slajda učenike upoznaju s
enciklopedijama kao najučestalijom vrstom građe u referentnoj zbirci, podjelom na podvrste
prema njihovu sadržaju te pravilnim načinom pronalaska potrebnih informacija u enciklopediji
– putem kazala, uz napomenu o abecednom redu pojmova unutar njega. Kako bi se održala
optimalna razina pozornosti, na kraju je drugog slajda brzi zadatak u kojem se od učenika traži
da navedu naziv enciklopedija koje poznaju. Putem sljedeća tri slajda učenici se upoznaju s
rječnicima, leksikonima i atlasima. Podatci o navedenim vrstama referentne građe navedeni
69Lazić, Bojan. 1999. Referentna zbrka : što je to referentna (priručna) zbirka i kako se njome služimo? UDK02. https://docs.google.com/viewer?url=http%3A%2F%2Fwww.knjiznicari.hr%2FUDK02%2Fimages%2F6%2F6c%2FReferentna_zbirka.pptx (pristupljeno 18. veljače 2017.).
87
su analogno slajdovima na kojima su opisane enciklopedije. Kod rječnika se u brzom zadatku
od učenika zahtijeva da navedu naziv rječnika koji im je poznat; kod leksikona ovaj zadatak
potiče učenike na razmišljanje i logičko zaključivanje o razlici između rječnika i leksikona i
ujedno provjerava njihovu pozornost; kod atlasa taj zadatak ponovno traži navođenje naziva
nekog atlasa. Na kraju se učenicima ponovno naglasi kako se u referentnoj zbirci mogu pronaći
još neke vrste građe, koje im neće biti potrebne toliko često, a neke koje će ipak trebati koristiti
upoznat će nekom drugom prilikom.
Pretposljednji slajd u prezentaciji, koji ostaje aktivan nakon toga, poziva učenike na fizičko
upoznavanje s referentnom zbirkom. Učenici ustaju sa svojih radnih mjesta, odlaze do ormara
s referentnom zbirkom te utvrđuju najprije kako je sva građa smještena u ostakljene ormare,
a zatim pregledom građe i čitanjem naslova, uz vođenje knjižničara, utvrđuju koje se sve vrste
građe u tim ormarima nalaze.
Vraćaju se na mjesto i ponovo rješavaju zadatak u skupini uz usmena objašnjenja kroz igru.
Svaka skupina treba dobiti omotnicu s jednostavnom slagalicom: ilustracija se isprinta i izreže
na nekoliko dijelova - poput puzzli, što je djeci zanimljivo, održava njihovu koncentraciju i
dodatno podiže motiviranost. Nakon što svaka skupina uspješno složi svoju slagalicu, otkriva
se slika vagona70 na kojem piše jedan od četiri pojma prikazana u prezentaciji. Knjižničar
objašnjava učenicima da će njihova skupina dodatno obrađivati onu vrstu referentne građe
čiji naziv je istaknut na složenoj sličici.
Sukcesivno, kako koja skupina složi slagalicu, dobivaju novu omotnicu u kojoj je potrebni radni
materijal. Njega čine nastavni listići koji su za sve učenike unutar skupine jednaki, a za tu
skupinu jedinstveni i odnose se na vrstu referentne građe koju će dodatno izučavati. Osim
nastavnih listića, u omotnici je i ilustracija vagona istovjetna onoj koju su netom prije složili,
ali ovaj put nije izrezana na dijelove. Nastavni listići 71 u zaglavlju sadrže upute za rad i
pojašnjenja o načinu rješavanja zadataka koji slijede odmah nakon uputa. Učenicima je, osim
otisnutih napomena, potrebno dati i dodatne usmene napomene kako svaka skupina ima
svoje nastavne listiće, a svi učenici unutar jedne skupine, iste. Pritom treba napomenuti da se
o odgovorima dogovaraju zajedno, a dogovorene odgovore bilježe svatko na svojemu listiću.
Svakoj je skupini, sukladno vrsti građe koju dodatno izučavaju, potrebno dati i jednu
enciklopediju, rječnik, leksikon, odnosno atlas koji će im biti neophodni za uspješno rješavanje
određenih zadataka.
Sve skupine, osim one koja obrađuje atlase, imaju po pet pitanja. Prvi zadatak je
eliminacijskoga tipa, a od učenika se zahtijeva da odaberu i označe pojam koji nije u suodnosu
s ostalim pojmovima te da navedu pojašnjenje svog izbora. U ovom se zadatku od učenika
zahtijeva logičko razmišljanje za koje je preduvjet prethodno pozorno praćenje prezentacije.
70Lazić, Bojan. 2012. Ilustracija - Vlak 2. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/7/7a/Ilustracija_-_Vlak_2.pdf( pristupljeno 18. veljače 2017.).
71Lazić, Bojan. 2012. Nastavni listić. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/2/24/Nastavni_listic.pdf (pristupljeno 18. veljače 2017.).
88
Drugi se zadatak u svakoj skupini odnosi na korištenje djela iz referentne zbirke te njihovih
fizičkih karakteristika, pravila rukovanja i korištenja, o čemu je također bilo riječi u prezentaciji.
Treći zadatak provjerava znanja o karakteristikama pojedine vrste građe u referentnoj zbirci,
odnosno one koju skupina obrađuje. Četvrti zadatak od učenika zahtijeva praktičnu upotrebu
stečenih znanja konkretno u pronalasku potrebnih informacija u knjizi koju obrađuju. Učenici
moraju pronaći zadani pojam, proučiti ga i odgovoriti na postavljena pitanja. Ovim se
zadatkom vježba ne samo pravilna uporaba referentne građe, nego i vrjednovanje pronađenih
informacija. Peti zadatak prije svega služi za emocionalno opuštanje nakon intenzivnoga rada.
Jedino u skupini koja obrađuje atlase nema petog zadatka, koji je integriran kao pitanje unutar
četvrtog.
Tijekom samostalnoga rada učenika potrebno ih je obilaziti, uz pomaganje, usmjeravanje i
davanje sugestija prema potrebi. No, ovo se vrijeme, zbog ekonomičnosti, može iskoristiti i za
pripremu plakata. Plakat valja istaknuti na vidno mjesto. Zamišljen je kao ilustracija željezničke
postaje u koju je pristigao vlak znanja koji se naziva Referentna zbirka. Na tračnice nacrtane
na aplikaciji postavlja se lokomotiva72 s nazivom vlaka znanja. Pri vrhu plakata je ilustracija
zgrade željezničke postaje koja na sebi nosi naziv Školska knjižnica.
Nakon samostalnoga rada učenika, slijedi izlaganje učenika o tome što su radili. Skupine se
poziva da se dragovoljno jave za izlaganje. No, prije početka izlaganja potrebno je pozvati
učenike da obrate pozornost na plakat. Tada im se može opisati kako je na plakatu željeznička
postaja zvana Školska knjižnica, ispred koje se upravo zaustavila lokomotiva zvana Referentna
zbirka koja čeka da se na nju prikvače vagoni kako bi skupa mogli činiti Vlak znanja. Kako sva
obveza oko navedenog ne bi pala na jednog učenika u skupini, svaki dobiva svoj zadatak, pa
sada možemo govoriti o grupnom radu: voditelj grupe čita zadatke koje su rješavali, ostali
učenici redom čitaju odgovore, jedan po jedan, a učenik koji je čitao odgovore iz prvog zadatka
treba, uz pomoć knjižničara, zalijepiti ilustraciju njihova vagona do pripremljene lokomotive,
odnosno na posljednji zalijepljeni vagon, kako bi se dobila kompozicija vlaka.
Tijekom izlaganja nužno je komentirati odgovore (i ako je potrebno, raditi ispravke), ali i
pohvaliti izuzetne odgovore. Važno je napomenuti da izlaganje rada po skupinama, a samim
tim i lijepljenje vagona, nije nužno raditi istim redoslijedom pojmova kako su obrađivani u
prezentaciji. Dragovoljno javljanje skupina pridonosi opuštenijem radu jer učenici ne osjećaju
pritisak, nego izlažu onda kad osjećaju da su za to spremni. Također, aktivnim sudjelovanjem
svih učenika unutar grupe u izlaganju njihova rada, postiže se učinak aktivnog vježbanja,
odnosno ponavljanja i utvrđivanja stečenih znanja.
U završnoj etapi sata slijedi sinteza stečenih znanja. Budući da su učenici u ovoj dobi još uvijek
skloni igri, a samim tim i učenju kroz igru, za sintezu će odlično poslužiti kratka provjera znanja
72Lazić, Bojan. 2012. Ilustracija – Vlak 1. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/a/a5/Ilustracija_-_Vlak_1.pdf (pristupljeno 18. veljače 2017.).
89
putem križaljke. Križaljka73 može biti izrađena kao poseban plakat ili u nekom od tekstualnih
editora ili programa za izradu prezentacije, što je ekonomičnije i jednostavnije rješenje. Putem
križaljke, odgovarajući na pitanja, bit će otkriveno ukupno osam pojmova koji su na različite
načine u suodnosu s referentnom zbirkom ili knjižnicom. Prije nego što se spomene križaljka,
učenicima se pokazuje posljednji slajd u prezentaciji, koji ih pozivom da igrom dođu do novog
znanja propituje jesu li zainteresirani za ovakav oblik ponavljanja i utvrđivanja znanja.
Rješavanje križaljke organizira se kao natjecanje skupina, što u sebi nosi odgojni značaj, gdje
svaka od njih nasumice bira broj reda u križaljci ispod kojeg je skriven traženi pojam. No, da bi
pojam bio otkriven, potrebno je odgovoriti na pitanje, a traženi je odgovor upravo skriveni
pojam. Otkrivanjem svih pojmova uočava se stupac koji čini nasumični niz slova, od kojih je
svako sadržano unutar svakog otkrivenog pojma. Konačni je natjecateljski zadatak da,
premetanjem osam označenih slova, otkriju koji pojam čini konačno rješenje, a to je pojam
priručna kojem se, otkrivanjem, dodaje i riječ zbirka. Skupina koja uspješno dođe do
konačnoga rješenja proglašava se pobjednikom.
Članovi pobjedničke skupine kao nagradu dobivaju mogućnost da prvi sudjeluju u završnoj
aktivnosti. Za ovu aktivnost prethodno su pripremljene ilustracije74izrezane u obliku knjiga, a
na svakoj je od njih naziv nekog djela koje se može pronaći u referentnoj zbirci. Zadatak u
završnoj aktivnosti jest da svaki učenik odabere jednu ilustraciju i smjesti je u odgovarajući
vagon tako što će je zalijepiti na odgovarajuće mjesto. Ovako se još jedanput kroz igru obavlja
provjera stečenih znanja, prije svega po pitanju prepoznavanja pojedinih vrsta građe u
referentnoj zbirci u odnosu na naslov djela. Nakon što svi učenici zalijepe odabranu ilustraciju,
knjižničar napominje kako je Vlak znanja upravo popunjen i spreman za putovanje te podsjeća
učenike da ih takav jedan vlak čeka u ormarima s referentnom zbirkom svaki put kad posjete
knjižnicu. Pri kraju sata, postavljanjem pitanja, provjerava se usvojenost ključnih pojmova i
obrazovna postignuća.
Ako je do kraja sata potrebno aktivno ispuniti preostalo vrijeme, posebice ako se ova nastavna
jedinica obrađuje tijekom dva školska sata, može se kao dodatak prirediti i evaluacijski listić.
Popunjavanjem evaluacijskog listića učenici neće biti dodatno opterećeni, a on će ujedno
poslužiti i za emocionalno opuštanje nakon obilnih aktivnosti. Listić75 koji se može upotrijebiti
u ove svrhe, može sadržavati pet tvrdnji i tri razine emocija iskazane jednostavnim
ilustracijama lica: sreću, ravnodušnost i tugu. Kroz navedeni listi učenici iskazuju svoj doživljaj
sata i razinu zadovoljstva.
73Lazić, Bojan. 2012. Križaljka. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/7/7e/Kri%C5%BEaljka.pdf (pristupljeno 18. veljače 2017.).
74Lazić, Bojan. 2012. Ilustracija – knjige. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/6/60/Ilustracija_-_knjige.pdf (pristupljeno 18. veljače 2017.).
75Lazić, Bojan. 2012. Evaluacijski listić. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/images/2/2c/Evaluacijski _listic.pdf (pristupljeno 18. veljače 2017.).
90
Zaključak
Prikazani model moguće izvedbe nastavnoga sata na kojem će se, u sklopu programa
Knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja, obraditi nastavna jedinica Referentna zbirka
prije svega zahtijeva veliku materijalnu pripremu. Ovisno o broju učenika u razrednom odjelu,
razini njihova predznanja te obrazovnim i funkcionalnim sposobnostima, knjižničar određuje
u dogovoru s razrednim učiteljem hoće li se ova nastavna jedinica moći realizirati unutar
jednoga nastavnog sata te je li moguće ostvariti sve predviđene aktivnosti.
Za njezinu realizaciju po ovom modelu optimalan je broj učenika u razredu od 16 do 20. Ako
je broj učenika veći, poželjno je uvesti i dodatne sadržaje, odnosno obraditi još neku vrstu
građe iz referentne zbirke, kao što su gramatike ili pravopisi, ili u rad opisanih skupina uključiti
dodatan broj učenika uz modifikaciju zadataka. Ako se radi o manjem broju učenika, potrebno
je smanjiti broj članova skupine, ali nije poželjno smanjivati opseg obrađene građe.
Prednosti upoznavanja učenika četvrtoga razreda s referentnom zbirkom po opisanom
modelu najviše se ogledaju u mogućnosti njihovog aktivnog sudjelovanja u radu, samostalnog
ali vođenog dolaska do novih znanja, razvitku logičkog razmišljanja i sposobnosti snalaženja u
novim situacijama te, prije svega, u prisutnosti igre kao metode rada tijekom većega dijela
sata. Veliki je nedostatak zahtjevna materijalna priprema stručnog suradnika knjižničara, koja
se ipak može olakšati upotrebom suvremenih nastavnih pomagala, ako su dostupna. No, po
pitanju sadržaja rada, najveća je poteškoća što se s pojedinom vrstom građe iz referentne
zbirke detaljno upoznaje samo mala skupina učenika koji aktivno sudjeluju u obradi te vrste
građe, dok se s njom ostali učenici upoznaju tek pasivnim auditivnim praćenjem izlaganja
drugih učenika.
Literatura
Anić, Vladimir; Goldstein, Ivo. 2000. Rječnik stranih riječi. Novi Liber. Zagreb.
Blažeković, Tatjana; Furlan, Branka 1993. Knjižnica osnovne škole. Nacionalna i sveučilišna biblioteka. Zagreb.
Cindrić, Mijo; Miljković, Dubravka; Strugar, Vladimir. 2010. Didaktika i kurikulum. IEP-D2. Zagreb.
Demut, Ana. 2003. Putokazi školske knjižnice. Školska knjiga. Zagreb.
Grdinić, Branislav; Branković, Nataša. 2005. Metodika poznavanje prirode i sveta oko nas u nastavnoj praksi. Kultura. Bački Petrovac.
Hrvatski pravopis. 2015. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. http://pravopis.hr/ (pristupljeno 18. veljače 2017.).
Kovačević, Dinka; Lasić-Lazić, Jadranka; Lovrinčević, Jasmina. 2004. Školska knjižnica - korak dalje. Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti - Altagama. Zagreb.
91
Lazić, Bojan. 2012. Bojan Lazić - Referentna zbirka. UDK02. http://www.knjiznicari.hr/ UDK02/index.php/Bojan_Lazi%C4%87_-_Referentna_zbirka (pristupljeno 18. veljače 2017.).
Lovrinčević, Jasmina i dr. 2005. Znanjem do znanja : prilog metodici rada školskog knjižničara. Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta. Zagreb.
Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2006. Ur. Vican, Dijana; Milanović Litre, Ivan. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb.
Životopis
Bojan Lazić zaposlen je u Osnovnoj školi Negoslavci i Osnovnoj školi Bršadin kao stručni suradnik knjižničar. Diplomirao je 2007. godine razrednu nastavu na Pedagoškom fakultetu u Somboru Sveučilišta u Novom Sadu, Republika Srbija, i stekao kvalifikaciju profesor razredne nastave. Nakon toga diplomirao je 2011. godine knjižničarstvo na Odjelu za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru i stekao kvalifikaciju magistar knjižničarstva. Do sad mu je objavljen jedan rad u online časopisu Školski bibliotekar pod nazivom Školske biblioteke u multinacionalnim sredinama (dostupan na: https://casopisbibliotekar.wordpress.com/2012/12/page/4/).Područje njegovoga posebnog interesa jest istraživački rad na temu upravljanja knjižničnim zbirkama u školskim knjižnicama, posebice u školama gdje se nastava odvija, između ostalog, za pripadnike nacionalnih manjina.
92
Rano informacijsko opismenjavanje učenika pomoću računala - izazov za školskog knjižničara i učenike četvrtih razreda
Denis Vincek [email protected]
OŠ Ante Kovačića, Zlatar
Sažetak
Istraživanje provedeno među učenicima četvrtih razreda Osnovne škole Ante Kovačića u
Zlataru pokazalo je da se 67 posto njih barem jedanput na dan koristi Googleom. Učenici u
Hrvatskoj tek od petog razreda osnovne škole mogu odabrati Informatiku kao izborni predmet,
a pojmove računalo i internet upoznaju u četvrtom razredu na satovima Hrvatskog jezika.
Učenici nemaju priliku u toj dobi u školi samostalno raditi (učiti) putem računala. Školski
knjižničar od 2011./2012. poučava o računalima u suradnji s razrednim učiteljicama te u 4.
razredima šest godina izvodi nastavnu jedinicu Pretražujemo internet. Ishodi učenja koji se
postižu jesu da učenik zna prepoznati i definirati internetski preglednik i internetski
pretraživač, zna objasniti razliku između njih, zna imenovati nekoliko internetskih preglednika
i najpopularniji internetski pretraživač. Igrajući se detektiva i odgovarajući na pitanja, učenici
stječu temeljne vještine pretraživanja putem Googlea. Učenici tako vrlo rano stječu dio
vještina iz tzv. Big6 modela poučavanja informacijske pismenosti.
Ključne riječi: informacijska pismenost, pretraživanje interneta, Google, učenici četvrtih
razreda, Hrvatska.
Abstract
The survey conducted among the fourth-graders of Ante Kovačić Elementary in Zlatar shows
that 67 percent of students use Google at least once a day. Croatian elementary school
students can choose Computer Science as an optional subject from the 5th grade on, and the
students learn about computers in the 4th grade through Croatian Language classes. By that
time, the students should have adopted the terms computer and the Internet – only in theory.
School librarian took things to the next level - he held a class in cooperation with the 4th grade
teachers on the topic of Searching the Internet. The goal is for students to acquire the
following competencies: recognizing and defining Internet browsers and search engines,
differentiating between them, and recognizing and listing the most popular browsers and
search engines. Students acquire the basic Google searching skills by playing detectives and
answering the given questions. This is the way of acquiring basic levels of information literacy
(described in the so-called Big6 model) at an early age.
Keywords: information literacy, searching the Internet, Google, fourth-grade students,
Croatia.
93
Uvod
Budući da se Informatika u hrvatskim osnovnim školama poučava kao izborni predmet od
petog do osmog razreda76, učenici u toj dobi stječu informatička znanja na satovima koje drži
učitelj Informatike u informatičkoj učionici. Učenici od prvog do četvrtog razreda susreću se s
računalom u nastavi samo putem PowerPoint prezentacija koje za potrebe nastave pripremaju
njihovi učitelji. Činjenica je da učenici nižih razreda u pravilu nemaju mogućnost sami u nastavi
raditi na računalu.
Budući da je Osnovna škola Ante Kovačića iz Zlatara u školskoj godini 2011./2012. dobila šest
računala iz donacije koja su smještena u školsku knjižnicu, učenicima je bilo omogućeno
korištenje tih računala.
U sklopu neposredna odgojno-obrazovnog rada s učenicima školski knjižničar u Hrvatskoj,
prema Nastavnom planu i programu za osnovnu školu, već od trećega razreda osnovne škole
upoznaje učenike sa svijetom informacija 77 , no primjena računala u informacijskom
opismenjavanju dolazi do izražaja tek u višim razredima osnovne škole tijekom nastavnih sati
koji se održavaju u knjižnici (npr. nastavne jedinice Mrežni katalozi ili Vrednovanje informacija
na internetu). Usto, ti učenici koriste se računalima u knjižnici samostalno kao pomoć pri izradi
referata ili pri traženju podataka za pisanje domaćih zadaća.
Učenici od prvog do četvrtog razreda koriste se računalima najčešće za igru. Budući da se u
četvrtim razredima u pojedinim predmetima pojavljuju zahtjevniji nastavni sadržaji, učenici su
se češće počeli obraćati knjižničaru s molbom da im pronađe odgovore na određena pitanja
kako bi proširili svoje znanje. S obzirom na to da bi se prema Nastavnom planu i programu
učenici četvrtih razreda u sklopu Hrvatskog jezika trebali upoznati s pojmovima računalo i
internet78, jedna od učiteljica četvrtog razreda predložila je školskom knjižničaru u školskoj
godini 2011./2012. da o toj temi održi nastavni sat u školskoj knjižnici.
Namjera je bila da se prvi put napravi odmak od teoretskog pristupa i da se učenicima u toj
dobi prvi put omogući svladavanje te nastavne jedinice korištenjem računala na nastavnom
satu. Kako su učenici uglavnom upoznati s računalom jer se njime koriste za igru, u dogovoru79
s učiteljicom – koju je prije upoznao s time kako mu se učenici često obraćaju sa zahtjevima
da im pronađe određene informacije na internetu – knjižničar je odlučio učenicima pokazati
temeljne vještine korištenja internetskog pretraživača Googlea. Ovaj rad ponudit će prijedlog
kako se može izvesti ta nastavna jedinica.
76Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2006. MZOS. Zagreb. public.mzos.hr/fgs.axd?id=14181 (pristupljeno 1. veljače 2017.).
77 Nav. dj., str. 20.
78 Nav. dj, str. 34.
79 Malley, Ian. 1984. The Basics of Information Skills Teaching. Clive Bingley. London.
94
Pronalaženje i korištenje informacija kao dva koraka u informacijskom
opismenjavanju
Prema definiciji Američkoga knjižničarskog društva (ALA) iz 1989. godine informacijski pismene
osobe su one koje su naučile kako učiti […] jer znaju kako je znanje organizirano, kako pronaći
informacije i kako ih koristiti na svima razumljiv način […] to su osobe pripremljene na učenje
tijekom cijelog života80. Bilo bi preambiciozno i potpuno neprimjereno da se četvrtaše već u
toj dobi poučava (pogotovo teoretski) svim razinama stjecanja informacijske pismenosti koje
su opisali Mike Eisenberg i Bob Berkowitz u tzv. Big6 modelu81 koji je jedan od najčešće
spominjanih modela, odnosno najpoznatijih i najraširenijih standarda za poučavanje
informacijske pismenosti.
Prema njima, šest vještina u poučavanju informacijske pismenosti su82:
1. definicija zadatka (osvještavanje informacijske potrebe)
2. strategije informacijskog pretraživanja (identifikacija izvora i odabir najboljih)
3. pronalaženje i pristup (lociranje izvora i pronalaženje informacije u njemu)
4. korištenje informacije (čitanje, slušanje, promatranje s ciljem da se dobije relevantna
informacija)
5. sinteza (organiziranje dobivenih informacija i prezentiranje – uporaba)
6. evaluacija (procjena procesa i produkta).
Učenika u četvrtom razredu valja upoznati s temeljnim vještinama 3. i 4. faze Big6 modela.
Osvještavanje informacijske potrebe u toj je dobi zadatak koji će učeniku zadati učitelj – da
potraži odgovor na neko kratko i jasno pitanje za domaću zadaću (faza 1) i pritom će mu sam
reći da informaciju pronađe koristeći se Googleom (faza 2). Dobivene odgovore učenici će
zajedno na nastavnom satu usporediti i o njima raspraviti (faze 5 i 6). U sljedećim poglavljima
bit će opisan prijedlog izvedbe nastavnog sata „Pretražujemo internet“ kako ga već šest godina
izvodi školski knjižničar u četvrtom razredu na satu Hrvatskoga jezika koji se održava u
školskoj knjižnici Osnovne škole Ante Kovačića u Zlataru. Zadnjih godina ostvarena je odlična
suradnja s učiteljicom informatike pa knjižničar tu nastavnu jedinicu često obrađuje u
informatičkoj učionici jer tako svaki učenik može raditi na svojem računalu.
80 Špiranec, Sonja; Banek Zorica, Mihaela. 2008. Informacijska pismenost : teorijski okvir i polazišta. Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti. Zagreb.
81 Kovačević, Dinka; Lasić-Lazić, Jadranka; Lovrinčević, Jasmina. 2004. Školska knjižnica – korak dalje. Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti : Altagama. Zagreb. 82 Usp. Stričević, Ivanka. 2011. Informacijska pismenost i uloga dječjih knjižničara. (predstavljeno na Stručnom skupu Djeca na internetu u knjižnici, Zagreb, 2011.).
95
Motivacija
U uvodnom dijelu sata učenike valja zainteresirati za nastavnu epizodu koja slijedi tako da se
kod njih pobudi radoznalost i stvori pogodno ozračje za učenje. Riječ je o intelektualnoj
motivaciji pod kojom se podrazumijeva uvod u temu na kognitivnoj razini te o emocionalnoj
motivaciji koja će stvoriti pozitivnu emocionalnu klimu u razredu i potaknuti učenike na
učenje83. Na početku sata knjižničar postavlja učenicima nekoliko pitanja stupnjujući njihovu
težinu – od lakših prema težim pitanjima. Primjerice, četvrtaša možemo pitati koji je glavni
grad Slovenije, zatim glavni grad Norveške, gdje se nalazi država Togo i slično. Učenici, u
pravilu, ne znaju odgovoriti na ta (teža) pitanja pa ih knjižničar pita kako bi mogli saznati
odgovore na njih. Ako učenici odmah kažu da se odgovori na ova pitanja mogu pronaći na
internetu, valja ih potaknuti da se dosjete kako bi na takva pitanja odgovore mogli dati i njihovi
roditelji, stariji brat ili sestra, baka ili djed ili pak njihova učiteljica. Isto tako, treba ih pitati gdje
su se tražili odgovori, odnosno koji su to izvori znanja i informacija bili dok nije bilo interneta,
a postoje i danas – u njihovoj školskoj knjižnici. Učenici četvrtih razreda u hrvatskim osnovnim
školama trebali bi znati odgovore i na ta pitanja jer se prema Nastavnom planu i programu u
trećem razredu upoznaju s dijelom referentne zbirke (enciklopedije), a u četvrtom upoznaju
rječnik i pravopis84 . Učenicima potom valja postaviti pitanje poput Koliko je visok najviši
planinski vrh u Hrvatskoj? U vođenom razgovoru učenici trebaju zaključiti kako jedan čovjek
ipak ne može znati odgovore na sva pitanja te da se odgovori na većinu pitanja, i to najbrže,
mogu pronaći na internetu.
Internetski preglednici
Učenici u sljedećem koraku trebaju otvoriti bilo koju mrežnu stranicu. U razgovoru zaključuju
kako im je za to bio potreban internetski preglednik te sami dolaze do definicije kako je to
program koji služi za pregledavanje interneta. Budući da je na računalima u školskoj knjižnici i
informatičkoj učionici instalirano više internetskih preglednika, učenici trebaju reći kojim su se
preglednikom koristili. Valja ih potaknuti da se prisjete najčešće korištenih preglednika
(Google Chrome, Internet Explorer, Firefox), a svaki učenik navodi koji preglednik najčešće
rabi. Potom školski knjižničar diktira učenicima adresu mrežne stranice škole i zajedno
istražuju što sve ona sadržava.
Internetski pretraživači – Google
Knjižničar ističe kako postoje milijarde mrežnih stranica, a čovjek može napamet zapamtiti
adrese samo nekih. Razgovorom se dolazi do pojma internetski pretraživač te definicije da je
to program koji služi za pretraživanje interneta. Učenici trebaju usvojiti da je www.google.hr
83 Matijević, Milan; Radovanović, Diana. 2011. Nastava usmjerena na učenika. Školske novine. Zagreb.
84 Vidi 1.
96
ono što trebaju upisati u polje URL. Knjižničar na nekoliko primjera pokazuje učenicima kako
se pretražuje koristeći se Googleom. Budući da je riječ o četvrtašima, učenike se u toj dobi ne
upoznaje s Booleovim operatorima85 i složenim strategijama pretraživanja86.
Postajemo detektivi
Slijedi najzanimljiviji dio sata. Budući da je u školskoj knjižnici šest računala spojenih na
internet, učenike se podijeli u šest grupa. Knjižničar im najprije objasni pravila rada u grupi.
Sve grupe rješavat će iste zadatke i natjecat će se koja će grupa prije, koristeći se Googleom,
doći do (točnog) odgovora na postavljeno pitanje. (Ako se nastava održava u informatičkoj
učionici, oblik rad je individualan.) Na svako postavljeno pitanje odgovor za tipkovnicom traži
jedan učenik, a ostali iz grupe mogu mu sugerirati što da upisuje. Važno je da nakon svakog
pitanja sljedeći učenik sjeda za računalo (ostali su oko njega) tako da tijekom sata svaki učenik
ima priliku nekoliko puta upisivati traženi pojam, što je još važnije, svatko se okuša u tome.
Isto tako, knjižničar upoznaje učenike da su pitanja stupnjevana od lakših prema težima, čime
članovima grupe ostavlja mogućnost da sami odabiru kojim će se redom izmjenjivati za
računalom.
Učenicima četvrtih razreda knjižničar postavlja sljedeća pitanja navedenim redom, s tim što
istaknuti tekst izgovara naglašeno. Objašnjava im da su to pojmovi pomoću kojih valja doći do
odgovora koristeći se Googleom.
1. U kojoj se u ulici nalazi Osnovna škola Mače? Koji je broj pošte za Mače? 2. Što je Medvednica? Park prirode ili nacionalni park? 3. Tko je napisao knjigu Čuvaj se senjske ruke? 4. Tko je napisao knjigu Veli Jože?
Slijedi skupina malo složenijih pitanja.
5. Pronađi na internetu Radio Zlatar i koje su pitanje postavili u ovotjednoj anketi! Ispuni anketu!
6. Koliko je duga rijeka Sava? 7. Pronađi na mrežnoj stranici Gradske knjižnice Zlatar koju su knjigu djeca najviše čitala
u listopadu! 8. Pronađi na mrežnoj stranici Osnovne škole Ante Kovačića Zlatar koju knjigu će 4.a
razred čitati za lektiru u veljači! Pomoć: Odgovor se nalazi u rubrici Knjižnica. 9. Pomoću Googlea pronađi telefonski imenik! Pronađi telefonski broj Srednje škole
Zlatar! 10. Pronađi pomoću Googlea telefonski imenik! Pronađi u njemu telefonski broj Gradske
knjižnice Zlatar!
85 Herring, James E. 2008. Internetske i informacijske vještine : priručnik za učitelje i školske knjižničare. Naklada Nediljko Dominović. Zagreb.
86 Craver, Kathleen W. 1997. Teaching Electronic Literacy : A Concepts-Based Approach for School Library Media Specialists. Greenwood Press, Westport Co. London.
97
Dok učenici traže odgovor koristeći se Googleom, knjižničar prati njihov rad jer je cilj da učenici
pronađu odgovor na zadani način. Primjerice, u praksi je primijećeno da pri rješavanju 10.
zadatka učenici često znaju u Google upisati Gradska knjižnica Zlatar i telefonski broj traže na
njezino mrežnoj stranici, a ne preko telefonskog imenika.
Prilikom obrade ove nastavne jedinice nakana je četvrtaše poučiti i da se znaju služiti
telefonskim imenikom koji se nalazi na internetu pa tako nakon pronalaska telefonskog broja
Gradske knjižnice Zlatar svaki učenik treba na kraju nastavnog sata u imeniku pronaći svoj
telefonski broj. I obrnuto, na temelju zadanoga telefonskog broja, učenik mora pronaći ime i
prezime i adresu vlasnika toga broja.
Zaključak
Anketa provedena tri mjeseca nakon održanog opisanog nastavnog sata u 2016. godini
pokazala je da su učenicima četvrtih razreda, nakon što je knjižničar u školskoj knjižnici održao
nastavni sat Pretraživanje interneta, poznati pojmovi internetski preglednik i internetski
pretraživač i da znaju nazive najčešće korištenih preglednika te najpopularnijeg svjetskog
pretraživača. Ipak, valja istaknuti da učenici u toj dobi zamjenjuju termine Google Chrome s
Googleom, iako se u praksi bez problema koriste tim preglednikom i najpopularnijom
tražilicom. Budući da se čak 67 % četvrtaša koristi Googleom barem jedanput na dan iz svoje
kuće, ideja o izvedbi nastavne jedinice Računalo u Osnovnoj školi Ante Kovačića na drukčiji
način pokazala se opravdanom. S jedne strane, nastavni sat u knjižnici pokazao se izazovom za
školskog knjižničara jer je on postao osoba koja učenika prva u školi počinje informacijski
opismenjavati putem računala, i to godinu dana prije nego što će moći odabrati izborni
predmet Informatika. Školska je knjižnica idealno mjesto za to jer učenik je u njoj motiviraniji
za rad nego u razredu zbog drukčije dinamike nastavnog sata i izazova novog, što omogućuju
računala – koja četvrtaši u svojoj učionici nemaju. Istodobno, rad na računalu predstavlja i
izazov za učenike. U grupnom radu pri rješavanju zadataka razbija se monotonija učenja,
razvija se suradnja među učenicima, osjećaj povezanosti te jača socijalna kohezija. Igranje
detektiva ne predstavlja samo novu, modernu strategiju učenja i poučavanja, dakle obrazovnu
funkciju nastave, nego do izražaja dolazi i odgojni trenutak: učenici zajednički rješavaju
problem, moraju raditi timski i pokazati međusobnu toleranciju čime se potiče i razvija
pozitivna i emocionalna klima tijekom nastavnoga sata u školskoj knjižnici. Dodatna motivacija
proizlazi iz mogućnosti izbora koji će član grupe rješavati pojedini zadatak tako da, ovisno o
predznanju, svatko može birati svoj zadatak - lakši ili složeniji.
Literatura
Craver, Kathleen W. 1997. Teaching Electronic Literacy : A Concepts-Based Approach for School Library Media Specialists. Greenwood Press, Westport Co. London.
Herring, James E. 2008. Internetske i informacijske vještine : priručnik za učitelje i školske knjižničare. Naklada Nediljko Dominović. Zagreb.
98
Kovačević, Dinka; Lasić-Lazić, Jadranka; Lovrinčević, Jasmina. 2004. Školska knjižnica – korak dalje. Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti : Altagama. Zagreb.
Malley, Ian. 1984. The Basics of Information Skills Teaching. Clive Bingley. London.
Matijević, Milan; Radovanović, Diana. 2011. Nastava usmjerena na učenika. Školske novine. Zagreb.
Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb. public.mzos.hr/fgs.axd?id=14181 (pristupljeno 1. veljače 2017.).
Stričević, Ivanka. 2011. Informacijska pismenost i uloga dječjih knjižničara. (predstavljeno na Stručnom skupu Djeca na internetu u knjižnici, Zagreb, 2011.).
Špiranec, Sonja; Banek Zorica, Mihaela. 2008. Informacijska pismenost: teorijski okvir i polazišta. Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti. Zagreb.
Životopis
Denis Vincek stručni je suradnik knjižničar u OŠ Ante Kovačića u Zlataru od 2011. godine.
Radio je i kao novinar te urednik regionalnog izdanja Večernjeg lista. Diplomirao je
novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti te bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu. Trenutačno piše doktorski rad na Poslijediplomskom studiju informacijskih i
komunikacijskih znanosti na istom fakultetu.
Sudjelovao je na devet međunarodnih znanstvenih konferencija i napisao sljedeće znanstvene
radove: Non-verbal literacy as a part of information literacy: Using emoticons in Facebook
communication by seventh and eighth grade students (The fifth international conference in
Romania on information science and information literacy, 2014.); A new digital age and ethical
dilemmas: Ask.fm: a website for entertainment or cyberbullying (The sixth international
conference in Romania, 2015.); Elementary school pupils: from passers-by in libraries and
other cultural heritage institutions to their end-users (The seventh international conference in
Romania, 2016.); The role of computerisation and automation of school libraries management
in teaching information literacy on the example of curiculum unit Online library catalogues
(MIPRO, 2013.); Ethical aspects and capabilities of social networks, students, teachers and
Facebook in elementary schools (MIPRO, 2014.); Project teaching – is it achievable without the
school library? (MIPRO, 2015.); Nastava i digitalno doba: čitaju li učenici lektiru u
digitaliziranom obliku ili im novi mediji služe uglavnom za zabavu (Znanstveni stručni skup
Dijete, knjiga i novi mediji, Split, 2016). Autor je i/ili urednik sljedećih knjiga: Radioamaterska
glasila u Hrvatskoj, 1924. - 2012., Pregrada, 2012.; 100 godina škole u Donjoj Batini: 1912. -
2012.; Labirint zbilje i imaginacije: zbirka kolumni, Zlatar, 2013. Autor je stotinjak priloga u
Školskim novinama, od čega su 25 stručni članci. Recenzent je članka Measuring information
and communication technology literacy using a performance assessment: Validation of the
Student Tool for Technology Literacy (ST2L), objavljenog u američkom časopisu Computers &
Education. Dugogodišnji je administrator grupe Knjižničari na Facebooku. Održao je deset
izlaganja na županijskim i međužupanijskim skupovima u organizaciji Agencije za odgoj i
obrazovanje.
99
Istraživanje razine razumijevanja jezika i sadržaja basne učenika romske nacionalne manjine
Patricija Granatir
OŠ Tomaša Goričanca, Mala Subotica
Sažetak
Provedeno istraživanje ukazuje na uspješnost rješavanja zadataka pročitane basne Mravi i
skakavac učenika trećih razreda Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica. Cilj je
istraživanja bio uvidjeti koja se najviša razina uspješnosti može očekivati u rješavanju zadataka
učenika hrvatske nacionalnosti i učenika romske nacionalnosti. Kako učenicima romske
nacionalnosti hrvatski jezik nije materinski, omogućilo se rješavanje zadataka na romskom
jeziku uz pomoć romskoga pomagača. Rezultati istraživanja ukazuju na problem
nestandardizacije romskoga jezika (više narječja, nepostojanje abecede, problem pisanja i
čitanja). Maksimalna uspješnost rješavanja navedenih skupina učenika romske i hrvatske
nacionalnosti može se očekivati jedino u slučaju kada učenik romske nacionalnosti rješava
zadatke usmenim putem uz prisutnost romskoga pomagača, dok učenik hrvatske
nacionalnosti zadatak rješava u pisanom obliku.
Ključne riječi: basna, razumijevanje, učenici romske nacionalnosti, učenici hrvatske
nacionalnosti, uspješnost rješavanja, prijevod basne, romski jezik.
Abstract
This research work shows successfulness on dealing with reading fables Ants and grasshopper,
third grade students of Primary School Tomaš Goričanec Mala Subotica. The aim of this
research is to measure which maximum success can be expected in a process of dealing with
fable tasks Croatian and Romany students. Croatian language isn't native language for Romany
students that's why fable tasks has been given to them on Romany language in presence of
romanian school helper. Results of this research are shown on a problem of non
standardization of Romany language (different dialect, non existing alphabet, writing and
reading problem). Maximum Romany and Croatian students success can be expected when
Romany student deal with fable tasks in oral form and Croatian students in written form.
Keywords: fable, understanding, Romany students, Croatian students, successful dealing,
fable translation, Romany language.
100
Uvod
Jezik i govorna komunikacija osobitosti su ljudskih bića. Jezikom i govorom izražavamo svoje
misli, osjećaje, želje, potrebe. Jezik osigurava pripadnost određenoj grupi, definira nas kao
osobe te nam pomaže u afirmaciji i samoostvarenju ili samoaktualizaciji . Ljudsko biće ima
sposobnost naučiti bilo koji jezik od šestoga do dvanaestoga mjeseca života, kada su
neuronske veze maksimalno aktivne, pa će izloženost određenomu jeziku u tom vremenskom
razdoblju života taj jezik učiniti našim materinskim jezikom.87
Učenici romske nacionalnosti redoviti su polaznici nižih razrednih odjela Područne škole
Držimurec-Strelec i viših razrednih odjela matične Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala
Subotica. Oni odrastaju u nepovoljnu obiteljskom okruženju uz neadekvatnu podršku ranom
kognitivnom, jezičnom, govornom i čitalačkom razvoju. Djeca romske nacionalnosti češće od
ostale djece žive s roditeljima koji su nepismeni, izrazito siromašni te niskoga stupnja
obrazovanja. Istraživanje, koje su proveli učitelji i romski pomagači Osnovne škole Tomaša
Goričanca Mala Subotica u romskom naselju Piškorovec, u svom je radu Aktivnosti usmjerene
osnaživanju nepismenih roditelja romske djece predstavila školska pedagoginja Maja Kutnjak.
Ispitivanje je ukazalo na alarmantno stanje. Činjenica je da je od ukupno 212 ispitanih osoba
njih 63 (30,6%) potpuno nepismeno te da 110 djece u Piškorovcu u dobi od 0 do 14 godina živi
s nepismenom majkom.88
Cilj istraživanja
Kako je učenicima romske nacionalnosti romski jezik materinski, istraživalo se koja se najviša
razina uspješnosti može očekivati u rješavanju zadataka razumijevanja pročitane basne na
romskom jeziku te može li postotak uspješnosti rješavanja učenika romske nacionalnosti biti
jednak postotku uspješnosti rješavanja učenika hrvatske nacionalnosti koji zadatak rješavanju
na hrvatskom jeziku. Istraživanje je provedeno uz podršku romskih pomagača koji su na romski
jezik preveli zadatak Samostalna interpretacija basne Mravi i skakavac.
Kako bih uspjela ostvariti navedeni cilj istraživanja, postavila sam sljedeće hipoteze:
1. Razina razumijevanja pročitanoga teksta jednaka je kod romske kao i kod hrvatske djece.
2. Učenici Romi postižu bolje rezultate kad im se čita na romskom jeziku.
87 Usp. Kutnjak, Maja. 2016. Aktivnosti usmjerene osnaživanju nepismenih roditelja romske djece. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 52/1. 127-139.
88 Usp. Kutnjak, Maja. Nav. dj.
101
Tijek projekta
Poticaj za provođenje navedenoga istraživanja dobila sam u svakodnevnim susretima i radu s
učenicima romske nacionalnosti. Istraživanje je uključilo testiranje učenika 3. a, 3. c i 3. d
razreda. Učenici 3. a razreda polaznici su Osnovne škole Tomaša Goričanca, a učenici 3. c i 3.
d razreda područne škole Držimurec-Strelec. Istraživanju, koje je provedeno 30. siječnja i 2.
veljače 2017. godine, pristupilo je ukupno 37 učenika - 22 učenika romske i 15 učenika
hrvatske nacionalnosti. Učenici 3. a i 3. c razreda rješavali su test razumijevanja basne na
hrvatskom jeziku. Učenici 3. d razreda isti su test rješavali na romskom jeziku s tim da je
testiranje provedeno usmenim putem. Romski jezik nije standardiziran, ne postoje pravila
čitanja, pisanja i abecede, stoga je teško na pitanja odgovarati pisanim putem. Učenici 3. d
razreda nisu mogli samostalno rješavati test na bajaškom dijalektu, već uz pomoć romskoga
pomagača i školske knjižničarke. Test je na romski dijalekt pomogla prevesti učenica 8. a
razreda Gabriela Ignac, a sadržaj basne učenicima je pročitan nekoliko puta kako bi ga mogli
što bolje razumjeti. Nakon provedena istraživanja dobiveni su sljedeći rezultati.
Tablica 1. Riješenost testa razumijevanja pročitanoga
Na prvo su pitanje odgovorili svi učenici, i to je jedino pitanje kojemu je postotak riješenosti
maksimalan u svim razredima (100%). U drugom je pitanju trebalo zaokružiti točan odgovor
kako basna govori o vrijednim mravima i lijenom skakavcu, a najviši je postotak riješenosti
zabilježio 3. a razred. Na treće pitanje, u kojem je bilo potrebno odgovoriti kako se radnja
basne događala zimi, najviši postotak riješenosti imao je 3. c razred. Četvrto je pitanje, kojemu
je točan odgovor glasio da je skakavac bio gladan jer je svirao cijelo ljeto i nije se pripremio za
zimu, najbolje riješio 3. d razred. Na peto je pitanje, u kojem je točan redoslijed događaja bio
102
poredak 5, 3, 2, 1, 4, najviši postotak riješenosti ponudio 3. a razred. U šestom je zadatku
bilo potrebno pridružiti pojedine osobine mravu ili skakavcu (gladan, zloban, marljiv,
nepromišljen, radišan, ponizan, lijen i sebičan), a najviši je postotak riješenosti postigao 3. d
razred. Na posljednje, sedmo pitanje, u kojem je bilo potrebno objasniti pouku basne svojim
riječima, najviši je postotak riješenosti zabilježio 3. d razred. Upravo je na posljednjem pitanju
uočen problem niske razine pismenosti, korištenja vokabulara, pojmova i logičkog povezivanja
(uzrok- posljedica).
Analizom, tj. izračunom postotka uspješnosti u rješavanju zadataka za razumijevanje teksta,
dolazimo do zaključka kako je razina razumijevanja pročitanoga podjednaka kod učenika
hrvatske nacionalnosti, koji su rješavali test na hrvatskom jeziku, i učenika romske
nacionalnosti, koji su rješavali test na romskom dijalektu usmenim putem. Učenicima 3. d
razreda pružena je pomoć u rješavanju sedmoga pitanja, u kojem je trebalo zaključiti i objasniti
pouku basne svojim riječima, stoga je postotak riješenosti nešto veći u odnosu na 3. a razred.
Višestrukim čitanjem basne na romskom jeziku te uz pomoć romskoga pomagača i školske
knjižničarke pri interpretaciji teksta, usklađen je omjer razumijevanja basne učenika 3. a i 3.
d razreda.
Tablica 2. Ukupna uspješnost u rješavanju basne Mravi i skakavac učenika 3. a razreda (prikazana pojedinačno, izražena u postocima)
103
Tablica 3. Ukupna uspješnost u rješavanju basne Mravi i skakavac učenika 3. d razreda (prikazana pojedinačno, izražena u postocima)
Tablica 4. Ukupna uspješnost u rješavanju basne Mravi i skakavac učenika 3. c razreda (prikazana pojedinačno, izražena u postocima)
Najviši postotak riješenosti postigao je 3. a razred (90% - 100 %); 3. d razred postigao je rezultat
80% - 90 % , a 3. c razred 70% - 80 % .
104
Zaključak
Provedeno je istraživanje razumijevanja pročitane basne u kojem su sudjelovali učenici trećih
razreda Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica. Petnaestero učenika matične škole,
hrvatske nacionalnosti, rješavalo je zadatak razumijevanja pročitane basne na hrvatskom
jeziku. Učenici područne škole rješavali su zadatak na hrvatskom i na romskom jeziku.
Desetero učenika 3. c razreda rješavalo je zadatak na hrvatskom jeziku pismenom provjerom
dok je dvanaestero učenika 3. d razreda zadatak riješilo usmenom provjerom. Testiranje
učenika 3. d razreda provedeno je uz pomoć romskoga pomagača i učenice koja je pomogla u
prijevodu zadataka na romski (bajaški) jezik. Ovim istraživanjem potvrđena je hipoteza da je
razina razumijevanja učenika hrvatske nacionalnost, koji su zadatak rješavali na hrvatskom
jeziku pismenim putem, i učenika romske nacionalnosti, koji su zadatak rješavali na romskom
jeziku usmenim putem, podjednak. Navedena je hipoteza održiva jedino u slučajevima kada
učenici romske nacionalnosti zadatak rješavaju usmenim putem uz višestruko čitanje i pomoć
romskoga pomagača. Problemi pismenoga izražavanja vezani su uz problem nestandardizacije
romskoga jezika. Uz to su prisutni i problemi niske razine vokabulara, razumijevanja, ulaganja
u znanje i sl. Učenici romske nacionalnosti uspješnije rješavaju zadatke na romskom jeziku
usmenim putem.
Literatura
Kutnjak, Maja. 2016. Aktivnosti usmjerene osnaživanju nepismenih roditelja romske djece. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 52/1. 127-139.
Prilozi
test na romskom jeziku
IME I PREZIME: ______________________________________________ DATUM: _______________
RAZRED: __________________________________ CJENA: __________________________________
FURNJIŠILJE Š SKAKAVAC
FURNJIŠILJE UR AVUT BUN ZUV D JARN.JEJ USKA PŠENIC ŠE UR ADUNAT ÄM VAR. U VINJIT SKAKAVAC
Š SU ARUGAT S IJ ĐEJI CR MNKARI. FURNJIŠILJE LUR ANTRIBAT: DŠE NUC ADUNAJ MNKARINKND IJE RE
VARA? JEL U ZS K NU AVE VREMI S ADUNJI K U KNTAT TOT VARA.
FURNJIŠILJE SUR AKCAT D JEL. KND IJ REJ AŠA BULND S KNC TOT VARA AKU VI TRBUJI S ŽOŠ FR D
MNKARI ÄM PAT P JARN. Š NU IJ SLOBUD S FIJ LJINOS K AJE POĆI S FIJ OPASNO D KUST.
1. ÄM ASTA BASN GLAVN LIKUR ÄS : ____________________________________________
105
2. BASNASTA SVITEŠČI D:
a) D URTŠIJE ALU FURNJIŠ Š ALU SKAKAVAC
b) D LJINOŠ FURNJIŠ Š SKAKAVAC
c) D VRIJEDN FURNJIŠ Š LJINOS SKAKAVAC
3. KARI VREMI U FOST D BASNASTA? ____________________________________________
4. DŠE IJ RE SKAKAVACU FLMND? _______________________________________________
5. PUNJI BROJ ŠE SU DOGUDULIT PRVO?
___FURNJIŠI JU SPUS ALU SKAKAVAC ŠE TRBUJE S FAK.
___P FURNJIŠ LJI ZANIMALE DŠE NU AKULJIŽE MNKARI D VAR.
___SKAKAVAC SU ARUGAT D CR MNKARI.
___FURNJIŠILJE USK PŠENIC.
___SKAKAVACU U SPUS K U KNTAT TOT VARA.
6. ŠEFELD ÄS LIKURLJE DM BASNASTA:
FLMND, UBRAZNIŠ,MARLJIV, NU S GNĐE D NJIMIK, ČAR LUKRA, LJINOS, SEBIČAN (onaj koji misli samo
na sebe)
FURNJIŠILJE _____________________________________________________________
SKAKAVACU _____________________________________________________________
7. OBJASNALEŠĆ POUKA D BASNASTA KU VORBILE ATELJI.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
test na hrvatskom jeziku
IME I PREZIME: _______________________________________________ DATUM: _______________ RAZRED: ______________________ OCJENA: _________________________
MRAVI I SKAKAVAC
Mravi su provodili dobar zimski dan sušeći žito skupljeno za vrijeme ljeta. Prišao im je skakavac i umirući
od gladi, ljubazno ih je zamolio za malo hrane. Mravi su ga upitali:
- Zašto nisi sakupljao hranu tijekom ljeta?
On im je odgovorio:
- Nisam imao dovoljno slobodnog vremena. Provodio sam dane pjevajući.
Mravi mu tada odgovore rugajući se:
- Kad si bio dovoljno blesav da pjevaš cijelo ljeto, moraš otplesati bez večere u krevet po zimi.
Ne smijemo biti lijeni ni u jednoj stvari da kasnije ne moramo žaliti i ne dođemo u životu opasnost.
ZADATAK: Pažljivo pročitaj basnu i odgovori na pitanja.
106
1. U ovoj basni glavni likovi su: __________________ i ____________________.
2. Basna govori:
a) o prijateljstvu mrava i skakavca.
b) o vrijednim mravima i lijenom skakavcu.
c) o lijenim mravima i vrijednom skakavcu.
3. Kada se događa radnja ove basne? _______________________________________
4. Zašto je skakavac bio gladan? __________________________________________
5. Odredi redoslijed događaja.
___Mravi izriču skakavcu pouku.
___Mrave zanima zašto nije ljeti sakupljao hranu.
___Skakavac moli hranu.
___Mravi suše žito.
___Skakavac objašnjava da je cijelo ljeto pjevao.
6. Dodijeli navedene osobine pojedinim likovima:
gladan, zloban, marljiv, nepromišljen, radišni, ponizan, lijen, sebičan
mravi ____________________________________________________________
skakavac _________________________________________________________
7. Objasni pouku basne svojim riječima.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Životopis
Patricija Granatir zaposlena na radnome mjestu stručne suradnice knjižničarke u Osnovnoj školi Tomaša Goričanca u Maloj Subotici. Diplomirala Organizaciju poslovnih sustava na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu 2013. godine, obranivši diplomski rad pod nazivom Socijalni kapital pojedinaca i online komunikacije. Nakon studija radila je kao pripravnica na radnom mjesto učiteljice informatike u Osnovnoj školi Tomaša Goričanca u Maloj Subotici. Iste godine, 2013. upisala je pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku naobrazbu na Učiteljskom fakultetu u Slavonskom Brodu, dislocirani studij Osijek. Godine 2014., upisala tečaj brain gyma, javnog nastupa, govorništva u rehabilitacijskom centru Valmod, Varaždin. Iste godine upisala je izvanredan diplomski studij bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2015. položila stručni ispit iz informatike te stekla zvanje učiteljica informatike. Za potrebe trenutačnog radnog mjesta položila je tečaj za pomoć učenicima s teškoćama u razvoju u sklopu projekta Škole jednakih mogućnosti koje organizira Pučko otvoreno učilište u Čakovcu. Godine 2016. diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši temu diplomskog rada Čitateljske navike učenika romske nacionalne manjine.
107
Nastava fizike u osnovnoškolskoj knjižnici – osmi razred Informacijska pismenost – STEM područje
Đurđa Ivković-Macut
OŠ Dragojle Jarnević, Karlovac
Sažetak
Suradničko učenje i poučavanje u školskoj knjižnici sastavni je dio odgojno-obrazovnog
procesa i temelj je razvoja informacijske pismenosti naših učenika. Osobito je zanimljivo i
izazovno stvarati i osmišljavati nastavne sadržaje koji se mogu svrstati pod pojam STEM
(science, technology, engineering i mathematics)89, a misli se u ovom slučaju na nastavu fizike.
Učenici osmih razreda vođeni školskom knjižničarkom i učiteljicom fizike (Maša Mikšić, dipl.
ing. i prof. fizike), upravljat će vlastitim učenjem u nastavnom procesu ponavljanja gradiva
povezujući knjižnično-informacijska znanja sa stečenim znanjem fizike.
Ključne riječi: informacijska pismenost, nastava fizike, knjižnica, učenje.
Abstract
Cooperative learning and teaching in the school library is an integral part of the educational
process and the basis of information literacy for our students. It's especially interesting and
challenging to make teaching contents meaningful that could be included into STEM (science,
technology, engineering and maths)90 and it refers to teaching of physics. Students of the
eighth classes, leaded by the school librarian and the teacher of physics (Maša Mikšić, B.S.Eng.
and the teacher of physics), will manage their own learning in educational process of repeating
exercises correlating the librarianship and information with good knowledge of phycics.
Keywords: information literacy, teaching physics, library, learning.
Uvod
Nastavni sat planiran je u okviru kurikuluma knjižničnog odgoja i obrazovanja pod nazivom
Uporaba stečenih znanja za učenike osmog razreda. Nastavna jedinica Zrcala i primjena zrcala
89 Božić, Ivan. 2015. Evo što znači i koja područja obuhvaća STEM. http://srednja.hr/Zbornica/Nastava/Evo-sto-znaci-i-koja-podrucja-obuhvaca-STEM (pristupljeno 18. veljače 2017.)
108
kroz povijest, pomrčina Sunca i Mjeseca bila je svojim sadržajem zanimljiva i poticajna za
istraživački rad u domeni fizike, ali je nudila i brojne mogućnosti za korelaciju i primjenu
usvojenih i stečenih znanja iz drugih nastavnih predmeta. Informacijsko opismenjavanje
učenika koje se provodi u okružju školske knjižnice, na izvoru znanja, suradnjom školske
knjižničarke i učiteljice fizike pridonijelo je formiranju učeničkih stavova o svrhovitosti i
vrijednosti samog učenja. Budući da smo izabrali sat ponavljanja gradiva, pružili smo
mogućnost učenicima da pokušaju povezati činjenice i usvojeno znanje s novonaučenim
podatcima i stečenim iskustvima.
Ciljevi aktivnosti
Učenici će razlikovati tradicionalne i e-izvore informacija, moći će koristiti ključnu riječ,
provjeriti i citirati izvore te usvojiti navike korištenja različitih izvora znanja u učenju. Najvažniji
odgojno obrazovni cilj suradničkog učenja je kod učenika pobuditi aktivan pristup učenju i
osposobiti ih da misle, što podrazumijeva visoko razvijenu čitalačku pismenost. Osobito je
važno naučiti učenike učinkovito upravljati vremenom što znači dobro planirati učenje i
istraživanje jer na kraju slijedi prezentacija, pisanje sažetka i vrjednovanje svega što smo
naučili.
Organizacija i provođenje aktivnosti
Sudionice u ovom vođenom učenju, školska knjižničarka i učiteljica fizike planirale su rad u
skupini ( pet ). Učenici su usvojili znanja iz obveznog udžbenika, a zadatci koje rješavaju na satu
ponavljanja sadržani su u alternativnom udžbeniku i u radnoj bilježnici. Dakle, autori i sadržaji
nisu u potpunosti istovjetni što iziskuje neke nove situacije učenja. Učenike se potiče da se kod
svakog zadatka upitaju: Što znam? (Know), Što još želim naučiti? (Want), Što sam naučio?
(Learn). To je KWL model poučavanja.91
primjer
1. GRUPA
Zanimljivosti
Neke su životinjice izvori svjetlosti. Npr. u moru lebde __________koji svjetlucaju.
Ima i ________ koje prirodno svijetle. Za vrijeme ljetnih noći možemo vidjeti sitne kukce čiji
zadak svijetli. To su _________________.
1. ZADATAK: Koja je razlika između Sunca i žarulje?
91 Stričević, Ivanka. Pismenosti 21. stoljeća : Učenje i poučavanje u informacijskom okruženju. http://www.ffzg.unizg.hr/usp/download/peta-godina/deveti-semestar/prava-djeteta-u-odgoju-i-obrazovanju/Stricevic,%20I.%20%20Pismenosti%2021.stoljeca%20Ucenje%20i%20poucavanje%20u%20informacijskom%20okruzenju.doc (pristupljeno 2. veljače 2017.).
109
Pronađi u enciklopediji ili leksikonu značenje tih pojmova i napiši kratku anotaciju (kratak
prikaz sadržaja nekog dokumenta).
2. ZADATAK: Otkrij uljeze!
U optička sredstva ubrajamo : vodu, karton, zrak, kristal, drvo, prozirnu plastiku.
3. ZADATAK: Pronađi u enciklopediji pojam kristal i pokušaj svojim riječima napisati kratki
sažetak o tom pojmu (do pet rečenica).92
Učenici čitaju, proučavaju, istražuju, zapisuju i komuniciraju u radnim skupinama. Koriste
referentnu literaturu: enciklopedije, atlase te istražuju članke iz stručnih i popularno-
znanstvenih časopisa, a jedna grupa koristi isključivo internet kao izvor informacija.
Parafraziraju pojmove pronađene u literaturi i citiraju izvore. Kritički s razumijevanjem odnose
se prema tekstu te rade bilješke i pišu sažetak. Oslanjaju se na predznanje i naučeno o
predmetu koji istražuju. Ako nisu savladali nastavnu jedinicu koja je tema istraživanja
(Svjetlost), razumijevanje pročitanog neće biti u dovoljnoj mjeri u skladu s očekivanjima.
Učenici čitajući s razumijevanjem interpretiraju pojmove pronađene u literaturi koja pripada
znanstvenoj i popularnoj građi u školskoj knjižnici. Samostalno otkrivaju i pronalaze odgovore
na zadana pitanja i time usustavljuju stečena znanja. Nove zamisli koje su stekli čitanjem
stručne građe mogu pomoći kod objašnjavanja pojava na dotad nepoznat način. Knjižničarka
u suradnji s učiteljicom upućuje učenike na uporabu informacija s provjerenih stranica na
internetu. Pomaže učenicima da usvoje naviku odabira podataka i trenutka kad treba stati i
proučiti pronađeno. Učenici ponekad i pogriješe jer vrjednuju kvantitetu a ne kvalitetu
pronađenog.
Na kraju radionice učenici prezentiraju svoje uratke, vježbaju javni govor i aktivno slušaju jedni
druge.
Zaključak
Zajedničkim naporima ostvarili smo kvalitetnu interakciju između učenika, knjižničarke i
učiteljice na samom izvoru znanja, u školskoj knjižnici. Radno ozračje možemo opisati kao
opušteno učenje bez straha i pritiska, iako vrjednovano po pravilima struke. Građanske i
socijalne kompetencije učenika moguće je osnažiti i razviti aktivnim suradničkim učenjem,
vršnjačkom podrškom te podrškom i motivacijom učitelja i roditelja.
92 Ratkaj, Božena i dr. 2007. Fizika 8 : udžbenik i radna bilježnica za osmi razred osnovne škole. Profil. Zagreb.
110
Literatura
Ratkaj, Božena i dr. 2007. Fizika 8. : udžbenik i radna bilježnica za osmi razred osnovne škole. Profil. Zagreb. http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/02/UCITI-KAKO-UCITI-FINAL-18.2.pdf (pristupljeno 18. veljače 2017.)
Stričević, Ivanka. Pismenosti 21. stoljeća : Učenje i poučavanje u informacijskom okruženju. http://www.ffzg.unizg.hr/usp/download/peta-godina/deveti-semestar/prava-djeteta-u-odgoju-i-obrazovanju/Stricevic,%20I.%20%20Pismenosti%2021.stoljeca%20Ucenje%20i%20poucavanje%20u%20informacijskom%20okruzenju.doc (pristupljeno 2. veljače 2017.).
Božić, Ivan. 2015. Evo što znači i koja područja obuhvaća STEM. http://srednja.hr/Zbornica/Nastava/Evo-sto-znaci-i-koja-podrucja-obuhvaca-STEM (pristupljeno 18. veljače 2017.)
Životopis
Đurđa Ivković-Macut zaposlena je 24 godine u Osnovnoj školi Dragojle Jarnević u Karlovcu na
radnom mjestu stručne suradnice knjižničarke. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti
u Zagrebu 1990. godine, a 1996. godine je stekla zvanje dipl.knjižničara pri Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici. Područje rada kojemu je posvećena je odgojno-obrazovni rad i školsko
knjižničarstvo. Napredovala u struci u zvanje stručnog suradnika mentora 2007. i 2015. godine.
Redovito se stručno usavršava te piše stručne radove, a objavljeni su joj sljedeći radovi: Radost
čitanja, što je to; Blog i učenici i dr. Održala je i brojna predavanja: Pisma književniku Luki
Paljetku, primjer dobre prakse; s kolegicom Mikšić pripremila je primjer dobre prakse Školska
knjižnica vs. fizika; samosltalno je održala predavanje Mirotvorci-kako naučiti učiti, primjer
dobre prakse; Poticanje čitanja: roditeljski sastanak, primjer dobre prakse.
111
Školska knjižnica u izgradnji kulturnog identiteta učenika
Ruža Jozić
Gimnazija Sesvete, Zagreb
Ko svoj može bit, tuđ nek ne bude!
Ivan Kukuljević Sakcinski
Sažetak
U radu se želi naglasiti važnost i raznovrsnost kulturnih sadržaja koje školski knjižničar provodi
s učenicima i za učenike. Školski knjižničar utječe na izgradnju i formiranje kulturnog identiteta
učenika planiranjem i provedbom raznih oblika kulturnih aktivnosti posvećenih temama iz
nacionalne povijesti, kulture i umjetnosti, znamenitim i zaslužnim osobama kroz hrvatsku
povijest. Važna je uključenost učenika u bolje upoznavanje svoga zavičaja, mjesta i grada u
kojem žive, kao i upoznavanje značajnih osoba i događaja koji su oblikovali našu prošlost, a
postavili su temelje za razvoj nacionalne kulture, stvaralaštva i znanosti.
Ključne riječi: kurikulum kulturne i javne djelatnosti, kulturni identitet učenika, kompetencije
vezane uz kulturni identitet.
Abstract
The purpose of this paper is to emphasise the importance and the variety of cultural activities
and events carried out by the librarian together with students and for students. The school
librarian has a big influence on forming cultural identity of students through planning and
carrying out different cultural activities,dedicated to different topics, such as: national history,
culture and art, as well as significant and famous people in Croatian history. It is important
that students are involved in these activities because it will help them to get to know better
their town, region and their homeland. Furthermore,they will find out about significant
people and events that influenced and shaped our past and laid the foundations for the
development of our national culture art and science.
Keywords: curriculum of cultural and public work, cultural identity of students, competences
connected with cultural identity.
Uvod
Iako školska knjižnica nije izravno uključena u nastavni proces kroz planiranu satnicu, točno
određen i strukturiran nastavni program, ipak ima veliku ulogu u odgojno-obrazovnom
112
procesu, koji omogućuje učenicima stjecanje različitih znanja, vještina i sposobnosti izvan
redovne nastave. Kako je suvremena nastava usmjerena na učenika, a učenje proces koji
dovodi do promjena u ponašanju pojedinca, tako su i mnogi programski sadržaji osmišljeni i
provedeni u školskoj knjižnici, s ciljem izgradnje kulturnog identiteta učenika. Temelje takvom
postupanju nalazimo u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čl. 4., st. 3.,
u kojem se ističe da je škola dužna:
• osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni,
tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i
sklonostima; razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-
kulturne baštine i nacionalnog identiteta
• odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima,
ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu, za
poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom
razvoju društva.
Kulturni identitet učenika
Znamo da su temeljne vrijednosti od kojih polazi naš sustav odgoja i obrazovanja:
opredijeljenost za cjeloviti razvoj osobe, čuvanje nacionalne baštine, promicanje europske
dimenzije kroz izgradnju društva znanja, što obvezuje i školskog knjižničara da u svojim
programima planira aktivnosti koje razvijaju te vrijednosti. Dakle, putem odgojno-obrazovnog
rada i kulturne aktivnosti, školski knjižničar treba promicati vrijednosti kao što su:
dostojanstvo ljudske osobe, sloboda, pravednost, domoljublje, društvena jednakost,
solidarnost, dijalog, snošljivost, rad, poštenje, mir, zdravlje, očuvanje čovjekova okoliša i ostale
demokratske vrijednosti.
Tako i Nacionalni okvirni kurikulum ističe sljedeće:
Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnog identiteta
pojedinca. Danas u doba globalizacije, u kojem je na djelu snažno miješanje različitih kultura,
svjetonazora i religija, čovjek treba postati građaninom svijeta, a pritom sačuvati svoj
nacionalni identitet, svoju kulturu, društvenu , moralnu i duhovnu baštinu. 93
I dvije međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj te Građanski odgoj i obrazovanje imaju
za cilj i izgradnju osobnoga identiteta, socijalni razvoj, stjecanje vještina suradnje u
međukulturnim situacijama i izgrađivanje stavova o drugima i o sebi, potiču na aktivno
uključivanje učenika u razvoj demokratskih odnosa u školi, lokalnoj zajednici i društvu,
pridonose razvoju vlastitog identiteta, ali i boljem poštivanju drugih.
93 Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. 2010. MZOS. Zagreb. Str. 14.
113
Jedna od važnih zadaća suvremene škole jest promicanje odgoja koji doprinosi razumijevanju
korijena vlastite nacionalne kulture, njegovanju, čuvanju i promicanju kulturne baštine, kao
dijela nacionalnog i kulturnog identiteta, te osvješćivanju vrijednosti kulturne baštine u
globalizacijskim procesima. Ispravno shvaćen odgojno-obrazovni proces pomaže pojedincima
da postanu svjesni svojih korijena kao uporišnih točaka koje im omogućuju da odrede svoje
mjesto u svijetu, ali ih ujedno poučavaju poštovanju za druge kulture.94
Zato je promicanje domoljublja, kulturnog i nacionalnog duha usko povezano s promicanjem
interkulturnih kompetencija, u kojima je riječ o odgoju koji daje pravo na različitost, razvijanje
poštovanja za druge ljude, kulture, religije i vrednote. A da bismo poštovali druge, moramo
prvo poznavati i cijeniti svoje vrijednosti, koje živimo i za koje se zalažemo. To su sadržaji
vezani za kulturnu baštinu svoga naroda i zavičaja, događaji i znamenite osobe nacionalne
povijesti, književnosti, umjetnosti, osobe zaslužne za razvoj znanstvene misli, naši nobelovci
itd.
Ono što karakterizira hrvatski kulturni identitet svakako je hrvatski jezik, uz bogatstvo
dijalekata i narječja, latinično pismo (uz uporabu glagoljice); pripadnost zapadnome
civilizacijskom krugu (s bogatom narodnom kulturom); pripadnost kršćanstvu (uz uvažavanje
i drugih religija: islama i židovstva), te tisućljetna kultura, umjetnost i književnost na hrvatskom
jeziku od 7. st. do danas. Iako nam se često nameću teme i sadržaji multikulturalnosti,
globalizacijski procesi, suradnja s inozemnim partnerima i sl., vrlo često se iznenadimo kako
naši učenici malo znaju o svom zavičaju, gradu u kojem žive, pa i o velikanima hrvatske
prošlosti i kulturne povijesti. Rijetko se zapitaju: koji je to zaslužni građanin po kome se zove
njihova ulica, neka ustanova, graditelj ili arhitekt koji je osmislio izgled nekog dijela grada,
ulice, zgrade neke znamenite ustanove? Tko su bili naši odvažni i svestrani preci, koji su se
borili za nacionalne ideje svoga naroda, nerijetko u teškim i burnim vremenima? Koji su to
znameniti ljudi našega naroda koji su doprinijeli razvoju znanstvene misli, koji su umjetničkim
i društvenim napretkom, svojim pronalascima i otkrićima ili svojim radom, zadužili generacije
naraštaja? Teme s ovim sadržajima ne radimo nikad kao izolirane pojave, već uvijek u
suodnosu općih kretanja, povijesnih, kulturnih i znanstvenih dostignuća u Europi i svijetu. Zato
se s pravom trebamo zapitati: koliko su sadržaji za promicanje kulturnog identiteta učenika
zastupljeni u programima školskog knjižničara, koji uostalom, u strukturi i sadržaju svoga rada
ima istaknut segment KULTURNA I JAVNA DJELATNOST?
Kurikulum kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice i kulturna baština
Kurikulum kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice čini osnovu kulturne djelatnosti škole
kao jedan otvoreni kurikulum koji omogućuje i otvara prostor za inicijativu i stvaralaštvo
učenika i nastavnika škole. U njemu utvrđujemo potrebe u odgoju i obrazovanju, iskazujemo
ciljeve, načela i odgojno-obrazovne ishode; određujemo i programiramo nastavne sadržaje;
94 Identitet kao odgojno-obrazovna vrjednota. 2011. Zbornik radova…, Glas Koncila. Zagreb. Str. 50.
114
planiramo i pripremamo izvođenje; biramo načine i metode učenja i poučavanja; određujemo
vremenski okvir, nosioce i suradnike; vrednujemo učenička postignuća i sagledavamo značaj
provedenog sadržaja za razvoj kompetencija učenika. Sadržaje iz Kurikuluma kulturne i javne
djelatnosti provodimo najčešće u korelaciji s nastavnim predmetima ili grupama
izvannastavnih aktivnosti učenika, kroz suradnju i timski rad s predmetnim nastavnicima, kao
i u suradnji s vanjskim suradnicima. Zato je važno u izradi i programiranju kurikulumskih
sadržaja posvetiti veću pažnju ovim temama, a naš osnovni cilj u radu s učenicima je kroz
istraživački rad razvijati informacijsku pismenost i kritičko mišljenje, poboljšati kreativno
izražavanje učenika, razvijati različite vještine učenika, usvojiti znanja o kulturnoj povijesti
svoga zavičaja, grada i naroda, saznati više o znamenitim i zaslužnim ljudima svoga kraja i
naroda.
Primjeri obrađenih tema i kulturnih sadržaja
Već nekoliko godina kroz programe školske knjižnice, a osobito kroz Kurikulum kulturne i javne
djelatnosti, nastojim s učenicima istražiti, predstaviti i pobuditi interes za kulturnu baštinu
kraja i grada u kojem učenici žive, za nacionalnu baštinu i velikane hrvatske pisane riječi,
hrvatske povijesti, kulture i umjetnosti, kao i osobe koje su utjecale na sveukupni razvoj
hrvatske kulture, na razvoj ili nastanak hrvatske države. Naglasak stavljam na hrvatsku kulturu
kao temelj hrvatskog nacionalnog identiteta. Isticanjem primjera znanstvenika, umjetnika i
diplomata kroz povijest, ističemo primjer znanja kao jamca napretka i osiguranja nacionalnog
identiteta. U isticanju elemenata kulturnog identiteta kroz programe školske knjižnice ističem
uvijek univerzalne vrijednosti, humanizam, civilizacijski i kulturni napredak nekog mjesta,
grada ili šire društvene zajednice, kojemu su doprinijeli zaslužni i znameniti ljudi naše prošlosti.
Uključenost učenika u provedbu kulturnih aktivnosti ostvarujem kroz izvannastavne i
izvanškolske aktivnosti, kroz kreativan rad u kojem oni pokazuju svoje sposobnosti, znanja i
kreativnost.
Ciljevi i svrha takvoga rada: aktivan i odgovoran učenik kao član razreda, škole i lokalne
zajednice, koji ima razvijenu svijest o vrijednostima osobnog i zavičajnog identiteta te
prihvaćanje različitosti. Učenik na taj način razvija građanske vještine i sposobnosti, uočava,
pokreće i sudjeluje u raspravama o pitanjima koja su važna za život i rad u obitelji, razredu,
školi i gradu u kojem živi; ima razvijene osnovne vještine komunikacije. Predlaže i sudjeluje u
aktivnostima vezanima uz obilježavanje važnih datuma u svome gradu, izgrađuje građanske
vrijednosti i stavove, iskazuje privrženost očuvanju zavičajne kulturne, njezinih znamenitosti,
cijeni svoje i poštuje različitosti drugih. Učenik bolje upoznaje svoje mjesto, povijest svoga
grada, značajne građevine i ustanove, uči o njihovu značaju za grad i zavičaj, razvija pravilan
stav prema okolini. Pomaže drugima pri snalaženju u gradu te izgrađuje kulturu ponašanja i
komunikacije. Učenik razvija potrebu za kulturnim sadržajima i posjećivanje kulturnih
ustanova radi širenja vlastitih životnih obzora, prihvaćanja različitosti, razvijanja kritičkog
mišljenje, spoznaje prošlost da bi bolje razumio sadašnjost i budućnost. U planiranju kulturnih
115
sadržaja za svaku školsku godinu naša vodilja bi trebala biti: sadržaji koji su od lokalnog
značaja, društveni, nacionalni i kulturni događaji i obljetnice, znamenite osobe hrvatske
kulture, kao i osobe svjetske povijesti i kulture, koje su utjecale na razvoj hrvatske, europske i
svjetske misli i sveopćeg razvitka. Dakle, izbor je vrlo širok svake godine, a mi se fokusiramo
na one sadržaje koji su primjereni našim učenicima i programima rada naših škola i naših
sredina.
Navodim samo neke teme i kulturne sadržaje kojima sam se bavila ove školske godine u
školskoj knjižnici i provela zajedno s učenicima i nastavnicima Gimnazije Sesvete. Događaja je
bilo mnogo, kao i prethodnih godina, a navodim samo one najznačajnije, koje se tiču kulturnog
identiteta:
• Godina Nikole Šubića Zrinskoga (1566.) 2016., proglašena odlukom Hrvatskog sabora uz
450. obljetnicu opsade Sigeta i pogibije hrvatskog junaka - izložba i prigodno predavanje
Zrinski u hrvatskoj povijesti, akademika dr. sc. Dragutina Feletara (obilježeno14. – 25. 9.
2016.).
• Europski dan kulturne baštine 23. 9. - obilježen velikom izložbom i predavanjem za
učenike pod nazivom Kulturna baština Sesveta: kapele, crkve, križevi krajputaši, kurije,
arheološka nalazišta, spomenici, posebnosti Sesvetskog prigorja, arhitektura drvenih kuća,
sesvetska nošnja i sl., pripremila školska knjižničarka i prof. povijesti i geografije, u suradnji
s Muzejom Prigorja iz Sesveta ( suradnik Damir Fofić).
• Posjet izložbi Ostavština Ivana Kukuljevića Sakcinskog u HAZU, povodom 200. obljetnice
njegova rođenja, školska knjižničarka i prof. povijesti s učenicima 4. razreda (13. 9. 2016.).
• Uz Dan neovisnosti RH 8. listopada– prigodna izložba knjiga i monografija posvećenih
DOMOVINI, uz tematske panoe Domovina u poeziji – pripremila knjižničarka s učenicima.
• Mjesec hrvatske knjige 2016. počeli smo susretom s književnicom koja se na osebujan
način borila za hrvatsku samostalnost – Julienne Eden Bušić, 11. 10. 2016., uz
predstavljanje knjiga: Ljubavnici i luđaci; Tvoja krv i moja; Zdravo oko sjećanja, te
predavanje: Za što ste se vi spremni žrtvovati? - organizirale prof. povijesti i knjižničarka.
• Izložba Ko svoj može bit, tuđ nek ne bude! posvećena Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom,
hrvatskom preporoditelju i borcu za nacionalna prava, svestranom kulturnom stvaraocu,
uz 200. obljetnicu rođenja (1816.-1889.), pripremila školska knjižničarka s učenicima.
• Izložba uz Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – ZAPAMTITE VUKOVAR!, učenički radovi
i ratne fotografije Vukovara, uz 25. obljetnicu sjećanja; predavanje dr. sc. Ante Nazora za
učenike Domovinski rat u dokumentima.
• U adventu organizirano predavanje za učenike na temu Angažiranost mladih (kršćana) u
društvu, održao don Damir Stojić, povodom završetka Godine milosrđa 2016.; Ususret
Božiću – tematski panoi o Božićnim običajima hrvatskog naroda, recital poezije za božićnu
priredbu.
116
• Obilježena 25. obljetnica međunarodnog priznanja RH – 15. siječnja, izložbom Kroz
hrvatsku povijest (povijesni motivi likovnih umjetnika 19. i 20. st.) – pripremila školska
knjižničarka.
• Uz Noć muzeja (27. 1. 2017.) postavljena izložba Glazba kao kulturna baština – zaštićeno
hrvatsko pučko glazbeno stvaralaštvo kao nematerijalna baština UNESCO-a, uz
sudjelovanje učenika u izvođenju glazbe hrv. skladatelja, pripremila knjižničarka i prof.
glazbene umjetnosti.
• Izložbom, predavanjem i radovima učenika obilježena 400. obljetnica smrti velikog
hrvatskog domoljuba Fausta Vrančića (1551.-1617.), renesansnog fizičara i znanstvenika,
izumitelja, svećenika i biskupa, jezikoslovca, autora prvoga hrvatskog rječnika Dikcionara.
• Posjet učenika 2. razreda NSK-u, Odjel starih knjiga i rukopisa, razgled originalnih djela F.
Vrančića, organiziraju prof. latinskog jezika i školska knjižničarka (24. 2. 2017.).
• Uz Međunarodni dan materinskog jezika (UNESCO) 21. 2. - prof. hrvatskog i latinskog
jezika, predstavljen učenicima prvi hrvatski rječnik - Vrančićev petojezični rječnik „
Dictionarium “, tiskan 1595. godine u Veneciji, čiji pretisak iz 1992. (6. izdanje, Novi Liber,
Zagreb, 1992.) posjeduje i školska knjižnica.
• Uz Dane hrvatskog jezika (11. – 17. ožujka) postavljamo izložbu posvećenu 50. obljetnici
Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (5. 3. 1967.) i organiziramo
predavanje za učenike nekog jezikoslovca (Nives Opačić, Nada Babić, Zrinka Jelaska ili dr.)
– organizatori školska knjižničarka i prof. hrv. jezika.
• Izložba radova naše likovne grupe – Glagoljica u inicijalima, posvećeno jubileju hrvatskog
jezika - 50. obljetnici Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika –
pripremile knjižničarka i prof. likovne umjetnosti s učenicima Likovne grupe.
• Uz korizmu i Uskrs postaviti prigodnu izložbu Uskrsni običaji i Simbolika križa, knjižničarka
u suradnji s vjeroučiteljima i učenicima.
• Izložbom obilježiti 500. godina smrti renesansnog slikara Nikole Božidarevića u
Dubrovniku i 450. godina smrti Marina Držića (2. 5. 1567.) - pripremaju knjižničarka, prof.
lik. umjetnosti i prof. hrvatskog jezika.
• Suradnja s Narodnim sveučilištem Sesvete uz smotru kulture - SMUK, postav naše izložbe
Glagoljica u inicijalima (dogovor za likovnu radionicu s učenicima – rad u tehnici tuša);
čitanje Baščanske ploče – organizira prof. Ž. Župan Vuksan i učenici dramske skupine Kaos.
• Uz Dan grada Zagreba 31. svibnja, obilježiti 800. godina zagrebačke katedrale (1217.),
jednoga od simbola našega grada – izložbom o povijesti katedrale, njezinim graditeljima
kroz stoljeća, uz posjet Riznici zagrebačke katedrale s učenicima.
U svom radu školska knjižničarka surađuje s voditeljima stručnih aktiva u školi i zainteresiranim
suradnicima lokalne zajednice: uspješna suradnja s Knjižnicom Sesvete, suradnik Ivan Babić;
Narodnim sveučilištem Sesvete, suradnica Vjekoslava Damjanović; Muzejom Prigorja u
117
Sesvetama, suradnik Damir Fofić, kao i s kulturnim institucijama u gradu Zagrebu: NSK, KGZ,
HAZU, muzeji, galerije, kazališta i sl.
Način provedbe: sve planirane kulturne aktivnosti u školskoj godini nastojimo provesti kroz
suradnju i timski rad učenika i nastavnika, kao i dobrom suradnjom s vanjskim suradnicima u
lokalnoj zajednici. U te aktivnosti učenici su aktivno uključeni prema svom interesu, svojim
sposobnostima i kreativnim idejama, kojima jačaju i izgrađuju svoj kulturni identitet. To su
najčešće istraživanja, skupne izložbe, predavanja, susreti, recitali, izvođenje glazbe, posjeti
lokalitetima i ustanovama, bilježenje fotografijom i sl.
Metode rada i postupci: za svaku aktivnost provodimo istraživanje koristeći dostupnu
literaturu u školskoj knjižnici, mrežne izvore, digitalizirane zbirke i digitaliziranu baštinu HAZU-
a, NSK-a i KGZ-a. Metode koje primjenjujemo su: metoda razgovora, intervjua, usmenog i
pismenog izlaganja, metoda rada na tekstu; vizualne metode demonstracije i prezentacija, uz
pomoć medija – filma, fotografije; metoda praktičnih radova, metoda likovnih radova;
metoda učenja prema uzoru, stvaranjem obrazaca ponašanja i izgradnjom sustava vrijednosti,
stavova i uvjerenja.
Oblici rada: individualni rad pojedinih učenika, rad u skupinama s posebnim istraživačkim
zadacima; suradnički i timski rad učenika, suradnja učenika i nastavnika. To je najčešće
projektno učenje i nastava usmjerena na učenika, u kojoj učenik aktivnim radom stječe razna
iskustava. U školi se ovakvi poslovi najčešće provode kao školski projekti radi ostvarivanja
ciljeva odgoja i obrazovanja, odnosno ciljeva učenja. Školski projekti su cjeloviti, zaokruženi
poslovi, koji se ostvaruju u suradnji više nastavnika, učenika, roditelja ili vanjskih suradnika, u
određenom vremenskom periodu.
Nastavna sredstva i pomagala za učenike: knjige i monografije, digitalizirane fotografije, karte
i fotokopije materijala, plakati i likovni pribor za učenike, fotoaparat, videokamera i sl.
Nastavna sredstva za knjižničara i nastavnike: Nastavni plan i program, Kurikulum kulturne i
javne djelatnosti, internet, mrežni izvori, računalo, projektor, enciklopedije, stručne knjige,
časopisi, dokumenti u muzejima i ustanovama.
Način vrednovanja i rezultati rada: u svim oblicima rada prisutno je opisno praćenje učeničkih
aktivnosti (pohvale, mišljenja, kritike, stavovi) a učenicima je korisno čuti mišljenje samih
nastavnika o zadovoljstvu urađenoga, samih aktivnosti i proizvoda tih aktivnosti. I samo
sudjelovanje dovoljno je jak motivacijski pokretač učenicima, a osobito kada vide rezultate
svoga rada, koje predstavljamo na zajedničkoj izložbi i priredbi, putem plakata, video-
prezentacija, pokusa, izrađenih predmeta, snimljenih CD-a, školskih novina, scenskih prikaza,
fotogalerija na web stranici škole i sl. Projektne aktivnosti obogaćuju i oplemenjuju život škole,
a učenicima ostaje zadovoljstvo i uspjeh za sve ostvarene aktivnosti.
Nositelj aktivnosti i odgovornosti: nastavnik / knjižničar i voditelji stručnih vijeća, uključeni
u pojedine segmente zajedničkoga rada. Školski knjižničar je u projektnoj nastavi najčešće
118
mentor, suradnik i organizator rada i svih aktivnosti, a učenik je aktivan nositelj raznih
aktivnosti.
Ključne kompetencije koje učenici stječu sudjelovanjem u raznim nastavnim projektima,
istraživanjima, pedagoškim radionicama i terenskoj nastavi:
• poboljšavaju komunikaciju na materinskom jeziku (stječu kreativne jezične interakcije u
društvenom i kulturnom okruženju, pri radu, učenju i istraživanju, pišu, oblikuju, stvaraju);
• proširuju kompetenciju učenja (naučiti kako se uči) – to je stjecanje, obrada i usvajanje
novih znanja i vještina, traženje, odabir i korištenje informacija te učenje kroz istraživački
rad;
• razvijaju digitalnu kompetenciju – učenici sigurno i kritički primjenjuju informacijsko-
komunikacijsku tehnologiju za traženje, procjenjivanje, pohranjivanje, prezentiranje,
razmjenu informacija i oblikovanje novih sadržaja;
• razvijaju društvene i građanske kompetencije (poštuju ljudska prava, uvažavaju i
prihvaćaju razlike; imaju razvijen osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici i svojoj zemlji;
• izgrađuju kulturalne spoznaje, kreativno izražavaju svoje ideje i iskustva u raznim oblicima,
kao što su glazba, likovna djela, vizualne umjetnosti, fotografija, književnost.
• razvijaju kritičko mišljenje (proces analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja informacija
prikupljenih promatranjem, iskustvom, zaključivanjem ili komunikacijom), kao i kreativno
mišljenje (pronalaženje kreativnih rješenja za situacije u glazbi, slikarstvu, književnosti,
tehničkim rješenjima, praktičnim radovima i sl.).
Zaključak
Školski knjižničar ima značajnu ulogu u odgojno-obrazovnom radu učenika, u poučavanju,
izgradnji i promicanju njihovog kulturnog identiteta. Kroz Kurikulum kulturne i javne
djelatnosti školski knjižničar planira, priprema i provodi bogat dijapazon kulturnih akcija u
školskoj knjižnici i na razini škole, kroz interdisciplinarni rad, suradnju i uključenost učenika u
kreativan i stvaralački proces. Odgoj i obrazovanje pružaju mladoj osobi mnoga znanja,
vještine i vrednote, koje ona ugrađuje u svoj identitet. Jedna od važnih zadaća suvremene
škole jest promicanje odgoja koji pridonosi razumijevanju korijena vlastite nacionalne kulture,
njegovanju, čuvanju i promicanju kulturne baštine, kao dijela nacionalnog i kulturnog
identiteta, te osvješćivanju kulturne baštine u globalizacijskim procesima. Ispravno shvaćen
odgojno-obrazovni proces pomaže pojedincima da postanu svjesni svojih korijena kao
uporišnih točaka koje im omogućuju da odrede svoje mjesto u svijetu, ali ih ujedno poučavaju
poštovanju za druge kulture.95
95 Identitet kao odgojno-obrazovna vrjednota. 2011. Zbornik radova. Glas Koncila, Zagreb. Str. 50.
119
Literatura
Dokumenti i programi rada školske knjižnice Gimnazije Sesvete. 2016. – 2017. Zagreb.
Identitet kao odgojno-obrazovna vrjednota. 2011. Zbornik radova. Glas Koncila. Zagreb.
Matijević, Milan. Diana Radovanović. 2011. Nastava usmjerena na učenika. Školske novine. Zagreb.
Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. 2010. MZOS. Zagreb.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. 2008. MZOS. Zagreb.
Životopis
Ruža Jozić stekla je dva zvanja, diplomirani komparatist i diplomirani bibliotekar, a zanimanje joj je stručna suradnica knjižničarka u Gimnaziji Sesvete. Nakon završenog Filozofskog fakulteta u Sarajevu, studijska grupa Opća (komparativna) književnost i bibliotekarstvo, radila je u Osnovnoj školi Gustava Krkleca u Travnom (Novi Zagreb), a od 1991. godine do danas zaposlena je u školskoj knjižnici Gimnazije Sesvete. Dakle, ukupno 34 godine aktivnog rada u školskom knjižničarstvu. Bila je mentor za provođenje stručnih ispita AZOO-a za srednjoškolske knjižničare RH od 1998. do 2008. godine. Vodila je ŽSV za I., II. i XXI. županiju 15 godina (2001. - 2016.). Za svoj rad dobila je nagradu Višnja Šeta (2008.) i Državnu nagradu Ivan Filipović (2011.). Aktivno sudjeluje u radu ŽSV-a, HUŠK-a i proljetnih škola školskih knjižničara RH. Objavila je brojne stručne radove: Knjižnična dokumentacija, Odgojno-obrazovni rad i knjižnica, Sadržajna obrada periodičnih publikacija (skup njezinih radova objavljenih na UDK 02: http://www.knjiznicari.hr/: Školska knjižnica – mjesto učenja i druženja; Knjižnično-informacijski odgoj i obrazovanje u srednjoškolskoj knjižnici; Oblici poslovne komunikacije školskog knjižničara; Smjernice za kvalitetan rad školske knjižnice; Timski rad na istraživanju Dragutin Domjanić među nama; Prikaz uloge školske knjižnice na međunarodnom natjecanju učenika This is Our Time.
120
Projekt Ono si što čitaš
Katarina Belančić-Jurić [email protected]
Obrtnička škola Bjelovar
Rajna Gatalica [email protected]
Tehnička škola Bjelovar i II. Osnovna škola Bjelovar
Zorka Renić [email protected]
Medicinska škola Bjelovar
Sažetak
U radu se opisuje projekt Ono si što čitaš. Riječ je o eTwinning projektu u kojem su sudjeluju
učenici i knjižničarke Tehničke, Obrtničke i Medicinske škole Bjelovar. U projektu prevladavaju
aktivnosti vezane uz vođeno čitanje i čitanje naglas romana Edbin Nade Mihelčić. Također,
projektom se promiče korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) budući da se
velik dio aktivnosti odvija putem interneta.
Ključne riječi: eTwinning, vođeno čitanje, IKT.
Abstract
The paper describes the project You are what you read. It is about eTwinning project which
the students and librarians of Technical, Vocational and Secondary Medical schools Bjelovar
took part in. The activities connected with guided reading and reading aloud of Neda
Mihelčić's novel Edbin prevail. Also, the project is aimed at application of informatics and
communication technologies (ICT) so the great part of the activities are carried out via the
Internet.
Keywords: eTwinning, guided reading, ICT.
Općenito o projektu
Tijekom školske godine 2015./2016. učenici i knjižničarke Tehničke, Obrtničke i Medicinske
škole Bjelovar započeli su projekt pod nazivom Ono si što čitaš. Projekt su osmislile knjižničarke
Rajna Gatalica i Katarina Belančić Jurić, a službeno je započeo u travnju 2016. godine te traje
još i danas. Radionice u sklopu projekta provode se u knjižnicama navedenih škola, ali i na
121
eTwinning portalu, što pruža mogućnost virtualne suradnje. Riječ je o projektu u kojem
prevladavaju aktivnosti vezane uz vođeno čitanje i čitanje naglas romana „Edbin“ Nade
Mihelčić. Također, projektne se aktivnosti velikim dijelom odvijaju u digitalnom okruženju te
stoga njegova bitna značajka postaje promicanje korištenja informacijske i komunikacijske
tehnologije (IKT) u obrazovne svrhe. Vrijednost projekta leži i u usmjerenosti na šest od
ukupno osam kompetencija navedenih u Nacionalnom okvirnom kurikulumu, a to su:
komunikacija na materinjem jeziku, digitalna kompetencija, učiti kako učiti, socijalna i
građanska kompetencija, inicijativnost i poduzetnost te razvijanje kulturne svijesti i
izražavanja. Osim toga, projektom se ostvaruju sadržaji iz Kurikuluma građanskog odgoja i
obrazovanja budući da potiče učenika na aktivno i učinkovito sudjelovanje u životu zajednice.
Odabir romana za čitanje
Roman za čitanje odabrale su knjižničarke prema nekoliko kriterija: moralo se raditi o romanu
za mlade u kojemu je glavni lik tinejdžer. Djelo je trebalo obrađivati neki problem blizak
mladima, a usto važna nam je bila i poruka romana kojom se trebalo promicati temeljne
ljudske vrednote. Otuda i naziv projekta Ono si što čitaš. Učenicima smo željeli poslati poruku
da ono što čitaju utječe na oblikovanje njihove osobnosti.
Odabir je pao na roman Edbin Nade Mihelčić. Riječ je o srednjoškolcu koji živi u
disfunkcionalnoj obitelji, materijalno bogatoj, no siromašnoj emocionalno. Na prijedlog
djevojčice Eme, u koju je zaljubljen, on nevoljko pristaje na volontiranje. Upravo u pomaganju
drugima Edbin nalazi vlastito zadovoljstvo te razvija suosjećanje, toleranciju i poduzetnost.
Ciljevi projekta
Glavni cilj projekta je poticanje čitanja kod tinejdžera te razvijanje pozitivnih karakternih
osobina važnih za aktivno građanstvo.
Ostali ciljevi:
• razvijanje navike čitanja i kritičkog promišljanja o pročitanom
• vježbanje čitanja naglas
• uključivanje u život lokalne zajednice i razvijanje osjetljivosti na društvene probleme
• poticanje volontiranja
• razvijanje vještina za rad u timu
• poticanje učenja u digitalnom okruženju
• razvijanje samopouzdanja
• argumentirano iznošenje vlastitih stavova, raspravljenje o problemima.
Vođeno čitanje i čitanje naglas
122
Čitanje se najčešće ne smatra društvenom aktivnošću nego individualnim činom. No ipak,
razvoju i poticanju jezično-komunikacijskih kompetencija pogoduje način poučavanja koji
uključuje čitanje, slušanje, govorenje i pisanje. Čitanje zahtijeva mnogobrojne i složene
procese: usporedbu, prizivanje iz pamćenja, povezivanje onoga što vidimo s onim što čujemo
ili smo prije čuli, uočavanje bitnih podataka i odbacivanje suvišnih. Čitanje je vrlo kompleksna
kognitivna vještina koja zahtijeva koordinaciju niza okulamotornih i perceptivnih procesa te
procesa razumijevanja. Čitanje je zapravo složena društvena praksa, što znači da postoje
određena pravila. 96
Vođeno čitanje i čitanje naglas bili su temeljni metodički postupci koje smo koristili u projektu.
Vođeno čitanje97 je metodički postupak u kojem učitelj vodi učenike postavljanjem pitanja, a
učenici aktivno sudjeluju u procesu čitanja, kritičkoj analizi i kritičkoj refleksiji.
Cilj korištenja ovih metodičkih postupaka bilo je usmjeravanje učenika od mišljenja nižeg reda
(ponavljanje, prisjećanje) prema mišljenju višeg reda (povezivanje, zaključivanje,
kontekstualizacija). Postavljanjem pitanja višeg reda učitelj obogaćuje učenikov rječnik i potiče
učenike na artikuliranje novih i kreativnih ideja. Učenici stvaraju nova znanja integracijom
novih postavaka i koncepcija u već postojeće znanje.98Učenici od kojih se traži da čitaju, pišu i
misle o čitanju i pisanju, aktivno se užive u knjige, analiziraju ih i ocjenjuju umjesto da
prepričavaju sadržaj.99
učeničke aktivnosti
Tijekom projekta učenici su radili u skupinama unutar jedne škole, a skupine su međusobno
surađivale virtualno na portalu eTwinning.
Prvi sastanak započeo je igrom upoznavanja, a svaki sljedeći aktivnostima opuštanja i
motivacije. Slijedilo je čitanje dijela romana naglas. Nakon čitanja učenici su diskutirali o
pročitanom, komentirali postupke likova te ih uspoređivali s vlastitim postupcima. Uloga
knjižničarki se sastojala u usmjeravanju rasprave te postavljanju poticajnih pitanja, kao npr.
96 Grosman, Meta. 2010. U obranu čitanja : čitatelji i književnost u 21. stoljeću. Traduki - Algoritam. Zagreb. Str. 21.
97 Vođeno čitanje i čitanje s predviđanjem metodički su postupci predstavljeni u trodijelnome sustavu poticanja kritičkog mišljenja. Trodijelni sustav poticanja kritičkoga mišljenja jedan je od metodičkih sustava koji napušta tradicionalne oblike poučavanja i potiče kritičko mišljenje učenika. Naziv trodijelni sustav upućuje na tri faze stjecanja znanja: prva je faza evokacija, druga razumijevanje značenja, a treća refleksija. Prema: Dvornik, Dijana. 2014. Vođeno čitanje i čitanje s predviđanjem u praktičnoj primjeni. Hrvatski : časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture. 12/1, 9-25. http://hrcak.srce.hr/158158 (pristupljeno 17. veljače 2017.).
98 Usp. Steele, Jeannie L. ; Meredith, Kurtis S. ; Temple, Charles 2001. Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje. Nove strategije za promicanje kritičkog mišljenja. Vodič kroz projekt IV. Forum za slobodu odgoja. Zagreb. Str. 18-32.
99 Meredith ,Kurtis S.; Steele, Jeannie L. ; Temple, Charles. 2004. Kritičko mišljenje ili Kako naučiti dubinski čitati : vodič kroz projekt VIII. Forum za slobodu odgoja. Zagreb. Str. 79.
123
Kako ti se do sada čini Edbinov život? Bi li želio/željala biti na njegovu mjestu? Zašto? ili Što ti
smeta kod Edbinovih roditelja? Misliš li da se roditelji trebaju tako ponašati?
Nakon diskusije slijedio je stvaralački rad u jednom od besplatnih web alata. Iz iskustva znamo
da učenici odlično reagiraju na korištenje online alata, motiviraniji su za rad i suradnju.
Stvaralački rad sastojao se od konkretnih zadataka ili pitanja na koja su učenici trebali
odgovoriti. Na primjer, nakon prvog sastanka učenici su trebali u alatu Linoit (virtualni pano)
napisati svoje mišljenje o postupcima glavnog lika i dati mu savjet.
Slika 1. Suradničko učenje u web alatu Linoit
Na drugom sastanku učenici su radili u
alatu Toondoo za izradu stripa. Svaka
škola trebala je stripom prikazati jednu
scenu iz romana. Ovako su to napravile
učenice Medicinske škole Bjelovar.
Slika 2. Scena iz romana prikaza stripom
124
Osim navedenih online alata, korišteni su i sljedeći:
• Video Editor - alat za izradu filma
• Piktochart - alat za izradu e-postera
• TodaysMeet - alat za diskusiju u realnom vremenu
• Photostory - alat za izradu videopriče
• CARNet Libar - alat za izradu e-knjiga
• Testmoz - za izradu kviza.
Dodatnu zanimljivost projektu dalo je korištenje i QR koda koji učenici mogu očitati svojim
pametnim telefonima te tako čitati ulomak iz romana.
Slika 3. Kodovi s citatima iz Edbina i pitanjima za učenike
Jedna od aktivnosti u projektu bilo je i volontiranje
učenika triju škola prema uzoru na likove iz romana.
Početkom 2017. godine učenici su posjetili Društvo za
zaštitu životinja Šapa nedaleko Bjelovara te odnijeli
hranu napuštenim životinjama. Ovime je ostvaren i
jedan od temeljnih ciljeva projekata, a to je
uključivanje učenika u aktivno građanstvo i njihovo
poticanje na poduzetnost.
Slika 4. Posjet Društvu za zaštitu životinja Šapa
125
Rezultati
Sastanci učenika u svim trima školama protekli su uz smijeh, ali i žustru raspravu. Učenici i
knjižničarke uživali su u pozitivnom radnom okruženju te razmjeni informacija i iskustva. Lik
Edbina je toliko zaokupio učenike da su odlučili uprizoriti nekoliko scena iz romana. S
predstavom Zovem se Edbin učenici Tehničke škole Bjelovar nastupili su na Gradskom Lidranu.
Dolazimo do zaključka da je izbor romana za čitanje bio od presudne važnosti za uspjeh
projekta jer je tematika bliska mladima, glavni lik je tipični predstavnik tinejdžera koji odbija
autoritet ali, s druge strane, traži vodstvo.
Na eTwinning platformi postavljeni su uradci učenika nastali uporabom različitih web alata:
mišljenje učenika o Edbinovoj obitelji prikazalo se alatom Linoit, za prikaz scena iz romana u
stripu koristio se alat Toondoo, postavljena je snimka predstave Zovem se Edbin, a mogu se
naći i sastavci učenika o njihovim najdražim predmetima ili poklonima koje su sami izradili
(vezano uz ulomak romana) te kviz za provjeru poznavanja romana. Također, učenici su se
okušali i u volontiranju prema uzoru na likove iz romana.
Učenici koji su sudjelovali u projektu izgradili su prisniji odnos s knjižničarkama i pozitivniji stav
prema školi i obrazovanju. Na kraju projekta provest će se evaluacija među učenicima i
voditeljima koja će pokazati razinu zadovoljstva provedenim projektom.
Literatura
Dvornik, Dijana. 2014. Vođeno čitanje i čitanje s predviđanjem u praktičnoj primjeni. Hrvatski : časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture 12/1. 9-25. http://hrcak.srce.hr/158158 (pristupljeno 17. veljače 2017.).
Grosman, Meta. 2010. U obranu čitanja: čitatelji i književnost u 21. stoljeću. Traduki - Algoritam. Zagreb.
Meredith, Kurtis S.; Steele, Jeannie L.; Temple, C. 2004. Kritičko mišljenje ili Kako naučiti dubinski čitati. Vodič kroz projekt VIII. Forum za slobodu odgoja. Zagreb.
Steele, Jeannie L. ; Meredith Kurtis S. ; Temple Charles. 2004. Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje. Nove strategije za promicanje kritičkog mišljenja. Vodič kroz projekt IV. Forum za slobodu odgoja. Zagreb.
Visinko, Karol. 2010. Jezično izražavanje u nastavi hrvatskoga jezika : pisanje. Školska knjiga. Zagreb.
Visinko, Karol. 2014. Čitanje : poučavanje i učenje. Školska knjiga. Zagreb.
126
Životopisi
Katarina Belančić-Jurić, zaposlena je u knjižnici Obrtničke škole Bjelovar, osnovnu i srednju školu završila je u Bjelovaru, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2008. diplomirala je hrvatski jezik i indologiju. Dodatni izvanredni studij bibliotekarstva upisala je 2009. godine, a diplomirala je 2011. Iste godine položila je stručni ispit za školskog knjižničara pri Agenciji za odgoj i obrazovanje. Godine 2012. sudjelovala je na međunarodnom Comenius seminaru na Malti, a dvije godine kasnije napisala je Erasmus+ projekt čijim je odobrenjem 11 nastavnika Obrtničke škole Bjelovar sudjelovalo na tečajevima u raznim zemljama Europe. Godine 2016. dobila je nagradu Fonda Bože Tvrtković za uspješan pedagoški rad.
Rajna Gatalica, zaposlena kao stručna suradnica knjižničarka u Tehničkoj školi Bjelovar i kao nastavnica hrvatskoga jezika u II. osnovnoj školi Bjelovar, osnovnu školu i gimnaziju završila je u Bjelovaru, a studij knjižničarstva i hrvatskog jezika i književnosti završila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 2004. godine. Diplomirana knjižničarka i profesorica hrvatskog jezika postala je 2009. godine, a u ožujku 2011. godine položila je stručni ispit iz knjižničarstva pri Agenciji za odgoj i obrazovanje u Zagrebu. Od 2010. do 2012. godine bila je tajnica Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. Uz svakodnevni stručni i odgojno-obrazovni rad u svojoj knjižnici, Rajna Gatalica održava radionice, predavanja, izlaže postere na stručnim skupovima, piše članke za stručne časopise i redovito se stručno usavršava na županijskim i državnim skupovima. Rajna Gatalica bavi se i pripovijedanjem narodnih priča s ciljem aktualizacije metode pripovijedanja u odgoju i obrazovanju i očuvanjem nematerijalne kulturne baštine.
Zorka Renić od 2007. godine zaposlena je u Medicinskoj školi Bjelovar kao stručni suradnik knjižničar. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završila je u Bjelovaru, a studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu završila je 1985. godine. Dodiplomski studij bibliotekarstva, a potom poslijediplomski studij informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo, završila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radila je u bjelovarskom srednjoškolskom centru (1987.-1991.) kao predavač stručnih predmeta, a potom u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar (1991.-2007.). Zvanje višeg knjižničara stekla je 2008., a zvanje stručnog suradnika mentora 2014. Za poseban doprinos u knjižničarskoj struci nagrađena je Poveljom Zaklade dr. Ljerka Markić-Čučuković. Dobitnica je i godišnje nagrade Fonda Bože Tvrtković za 2011. godinu. Suatorica je knjiga: Pregled bjelovarskog tiskarstva do 1940.: bibliografija; Narodna knjižnica „Petar Preradović" Bjelovar: od časničkog kasina do novog tisućljeća (1985.-2013.): bibliografija. Bila je članica uredništva stručnih glasila (HKD Novosti, Bjelovarski učitelj), a tijekom tri godine (od 2009. do 2011.) i glavna urednica stručnog knjižničarskog glasila Svezak. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća školskih knjižničara Bjelovarsko-bilogorske županije. Organizirala je i održala mnoga predavanja, stručne skupove i izložbe, objavljuje stručne i znanstvene radove.
127
Poučavati o holokaustu - prijedlozi i primjer dobre prakse
Mirna Luketin
Srednja škola Braća Radić, Kaštel Štafilić - Nehaj
Sažetak
U Republici Hrvatskoj Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se 27. siječnja.
To je prigoda da se u školama organiziraju predavanja, radionice, diskusije, izložbe, projekti i
slične aktivnosti vezane uz ovu potresnu tematiku. Školski knjižničar (eventualno u suradnji s
razrednicima ili predmetnim nastavnicima) može dati svoj doprinos. U ovom primjeru dobre
prakse razmatra se kako pristupiti poučavanju o holokaustu, poveznice s Građanskim odgojem
i obrazovanjem te se iznosi osobno iskustvo (nastavni sat u knjižnici za treće razrede srednje
škole – siječanj 2017.). Krajnji cilj poučavanja o holokaustu je razvijanje kritičkog mišljenja kod
učenika, osjećaja suosjećanja prema žrtvama te zauzimanje osobnog stava(osuda
nepoštivanja ljudskih prava, predrasuda, diskriminacije, nasilja, rasne, etničke i vjerske
mržnje).
Ključne riječi: Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, holokaust/šoa (shoah),
holokaustu književnosti i umjetnosti, Dnevnik Anne Frank, Kuća (Muzej) Anne Frank, Građanski
odgoj i obrazovanje (diskriminacija, kršenje građanskih prava, genocid), kritičko mišljenje i
vrednovanje.
Tragedija nastala kao posljedica holokausta se ne može izbrisati. Mora biti zapamćena sa
sramom i strahom dokle god ljudsko sjećanje bude postojalo. Samo ako se budemo sjećali,
moći ćemo odati prikladnu počast žrtvama. Milijuni nedužnih Židova i pripadnika drugih
manjina ubijani su na nezamislivo barbarske načine. Nikada ne smijemo zaboraviti te
muškarce, žene i djecu, niti njihovu agoniju100
Kofi Annan, generalni tajnik UN-a, 27. siječnja 2006.
100Annan, Kofi. Message for the international day of commemoration in memory of the victims of the holocaust. http://www.un.org/en/holocaustremembrance/2006/2006/message.html (pristupljeno 6. prosinca 2016.); prijevod preuzet s https://bs.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodni_dan_sje%C4%87anja_na_%C5%BErtve_Holokausta (pristupljeno 14. veljače 2017.).
128
Abstract
In the Republic of Croatia the International Holocaust Remembrance Day is held on January
27th. It is an occasion for our schools to organise lectures, workshops, discussions, exhibitions,
projects and similar activities concerning this tragic event. A school librarian (possibly in
cooperation with class teachers an/or subject teachers) can participate in their realisation.
This example of good practise deals with some approaches to teaching about the Holocaust,
connections with Civic Education and gives a personal experience (casses held int he school
library for the 3rd grade secondary school students' critical thinking, to raise compassion for
the victims and to build a personal attitude (disapproval, of violation of human rigts,
prejudices, discriminations, violence, racism, ethinacal and religious intolerance.)
Keywords: International Holocaust Remembrance Day, the Holocaust/the Shoah, the
Holocaust in literature and arts, The Diary of Anne Frank, Anne Frank House (Museum), Civic
Education (discrimination, violation of civil rigts, genocid), critical thinking and evalution
Uvod
Republika Hrvatska i obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta (27.
siječnja)
Republika Hrvatska je potpisnica Deklaracije Međunarodnog foruma o holokaustu (Stockholm,
2000.) U Deklaraciji se, između ostalog, navodi: Obvezujemo se da ćemo poticati proučavanje
holokausta u svim njegovim dimenzijama. Promicat ćemo obrazovanje o holokaustu u našim
školama i na sveučilištima, u našim zajednicama te na to poticati druge institucije.101
Republika Hrvatska je postala članica Ujedinjenih naroda 22.5.1992. Opća skupština UN-a
donijela je 2005. rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta
27. siječnja (obljetnica dana oslobođenja zloglasnog logora Auschwitz, 1945.). Rezolucijom se
pozivaju sve članice Ujedinjenih naroda da poštuju sjećanje na žrtve holokausta i potiče na
razvoj obrazovnih programa o povijesti holokausta. Isticanjem važnosti sjećanja na žrtve i
preživjele odaje se počast milijunima stradalih te se upozorava na opasnost rasne mržnje, u
želji i sa ciljem da se ovakvi zločini više nikada ne dogode.
Koliko se u našim školama ukazuje na ovu tragediju koja je obilježila povijest Europe i svijeta
prošlog stoljeća? Obilježavamo li Dan sjećanja na žrtve holokausta?
To nije nešto što možemo gurnuti u daleku prošlost i zaboraviti. Svaki naraštaj mora biti
oprezan kako bi bio siguran da se takvo što više nikad neće dogoditi102, smatra Kofi Annan.
101Deklaracija iz Stockholma Međunarodnog foruma o holokaustu, točka5. http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=19550 (pristupljeno 9. veljače 2017.).
102Portal Indeks.hr. 19.1.2005. Kofi Annan: holokaust se ne smije zaboraviti. http://www.index.hr/Vijesti/clanak/kofi-annan-holokaust-se-ne-smije-zaboraviti/245133.aspx (pristupljeno 9. veljače 2017.).
129
Slažem se u potpunosti, jer uistinu živimo u nemirnim vremenima rasta terorizma, ratova i
nacionalnih tenzija, no i nasilja i nepoštivanja ljudskih prava.
Kako pripremiti nastavni sat o holokaustu?
Već godinama sam uključena u Preventivni program škole. Na početku svake školske godine u
svoj Plan i program rada uvrštavam Sat razrednog odjeljenja u knjižnici i pripremam
predavanja uz prezentacije ili radionice u dogovoru s razrednicima, predmetnim nastavnicima
i stručnom službom škole. Najčešće su to teme iz područja Zdravstvenog odgoja i Građanskog
odgoja i obrazovanja, a često je prisutna i korelacija s pojedinim nastavnim predmetima i
multidisciplinarni pristup (nastava Hrvatskoga jezika, Povijesti, Sociologije, Psihologije,
Vjeronauka, Etike…).
U ovoj školskoj godini 2016./2017. pozvala sam učenike trećih razreda na predavanje uz Power
Point prezentaciju o holokaustu. Neposredan povod, motivacija, nadahnuće, bio je moj posjet
Amsterdamu i Kući Anne Frank u svibnju 2016. godine. Neopisiv je osjećaj tuge i poštovanja,
pijeteta – u tim skučenim i skromnim prostorima je u tajnosti dvije godine živjelo osmero
skrivenih i, na neki način, zatočenih ljudi.
O holokaustu se može pronaći obilje tiskanih i elektroničkih izvora informacija (monografija,
referentnih djela,članaka, fotografija, dokumentarnih videosnimki, audiozapisa, gotovih
prezentacija i dr.). Dostupno je i mnogo materijala o tome kako poučavati o holokaustu.
Korisno je započeti sa Smjernicama MZOS-a Kako poučavati o holokaustu u školama103koje
nude konkretne upute i savjete u kreiranju plana rada. Uz mrežne stranice MZOS-a, na
mrežnim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje u izborniku Poučavanje o holokaustu104
naći ćete odličnu bazu kvalitetnih dokumenata, članaka, prezentacija, prikaza radionica,
radova iz naše i strane odgojno-obrazovne prakse, itd. Također, i na mrežnim stranicama
poznatih svjetskih organizacija, institucija, kulturnih ustanova, akademija (Ujedinjene nacije,
Yad Vashem, Kuća Anne Frank i dr.),mnogo je edukativnih materijala: tekstova, pisama,
svjedočanstava, dnevnika, govora, službenih dokumenata, audiovizualnih snimki.
Dakle, na raspolaganju nam je mnogo izvora informacija, neophodno je napraviti selekciju i
izabrati odgovarajući pristup temi te osmisliti kako je obraditi i predstaviti učenicima.
Iskreno, vrlo je bolno sastavljati prezentaciju o holokaustu. Pročitala sam mnogo, razumu
teško prihvatljivih, redaka o ljudskoj patnji i stradanju. Vidjela sam stotine mučnih fotografija,
103MZOS. Radna skupina za obrazovanje. Kako poučavati o holokaustu u školama.http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10470 (pristupljeno 5. prosinca 2016.).
104Agencija za odgoj i obrazovanje - Stručni skupovi. Poučavanje o holokaustu. http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=6148:struni-skup-pouavanje-i-uenje-o-holokaustu-i-spreavanju-zloina-protiv-ovjenosti&catid=441:pouavanje-o-holokaustu&Itemid=485
(pristupljeno 6. prosinca 2016.).
130
logorskih prizora punih užasa – slika ispijenih, zbijenih, nabacanih ljudskih živih ili usmrćenih
tijela.
Što od toga uvrstiti u prezentaciju? Cilj mi je bio izazvati reakciju učenika, ali ih nisam željela
uznemiriti ili šokirati strašnim opisima ili prizorima nasilja i smrti. Koje povijesne događaje ili
ljude spomenuti? Svakako bit će riječi o obitelji Frank. Taj podatak im je poznat i dobro je
osloniti se na nešto poznato, životnu priču djevojke - njihove vršnjakinje. Kako pričati o
Dnevniku Anne Frank, knjizi o kojoj se toliko pisalo i još uvijek piše i govori, kako ne biti
dosadan, što im ponuditi novo? Koji su još sadržaji primjereni za kvalitetno izlaganje?
U izradi prezentacije koja je nastala iz ovakvih razmišljanja, odlučujem se za sigurnu formulu -
iznijeti povijesne činjenice o tijeku i načinima provođenja holokausta, a potom, u drugom
dijelu predavanja obraditi neko područje kojim ću učenicima još više približiti taj tragični i
mračni povijesni događaj, pobuditi njihovu sućut prema žrtvama i osudu zločina.
Povijesne činjenice
Što je holokaust? Riječ holokaust upotrebljavali su stari Grci i Rimljani za žrtvu paljenicu,
životinju koju su prinosili bogovima i cijelu je spaljivali (holokaustos - grč. potpuno spaljen).
Međutim, danas pojam holokaust (neke zemlje koriste hebrejsku riječ šoa (shoah) - velika
katastrofa) povezujemo uz genocid, pokušaj uništenja cijelog židovskog naroda za vrijeme 2.
svjetskog rata. Žrtve nacističke Njemačke su bili i Romi, Jehovini svjedoci, pripadnici slavenskih
naroda, politički neistomišljenici, komunisti, duševni bolesnici, homoseksualci, invalidi, no
jedino se na Židove odnosio plan poznat pod nazivom Konačno rješenje židovskog pitanja o
nužnosti njihova istrebljenja. Holokaust i masovna pogubljenja Židova često povezujemo s
koncentracijskim logorima, ali valja naglasiti da sustavni progon Židova počinje puno ranije,
otprilike, dolaskom Hitlera na vlast 1933.godine.
Antisemitizam, antižidovska propaganda, ponižavanje, diskriminacija, kršenje i oduzimanje
građanskih prava - Nürnberški zakoni iz 1935., migracije, deportacije, zastrašivanja i razbojstva
- Kristalna noć, 1938., prisilno obilježavanje odjeće Davidovom zvijezdom, segregacija,
getoizacija, deportacije i zatvaranja u logore te masovna ubijanja - Konačno rješenje iz 1942. -
sve su to okrutni načini kojima se holokaust provodio.
Uočava se jaka poveznica s dimenzijama Građanskog odgoja i obrazovanja: ljudsko- pravnom,
društvenom, političkom, kulturološkom. Naime, u Kurikulumu GOO-a navodi se:
Prikladne aktivnosti za razvijanje građanske kompetencije mogu biti: …organizacija i provođenje akcija kojima se obilježavaju posebni dani npr. Dan sjećanja na žrtve holokausta“, odnosno spominje se „povezivanje učenja za građanska, politička, gospodarska, socijalna i kulturna prava s obilježavanjem posebnih dana npr. Dan sjećanja
na žrtve holokausta…105
105Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja. 2012. Str. 17. i 23. http://www.azoo.hr/images/Kurikulum_gradanskog_odgoja_i_obrazovanja.pdf (pristupljeno 12. veljače 2017.).
131
Prijedlozi za sadržaj prezentacije
Sama prezentacija, temeljena na povijesnim činjenicama vezanim uz holokaust, može i ne
mora biti dovoljna, sadržajno, a i vremenski - budući da treba ispuniti zadano vrijeme školskog
sata. Moje iskustvo ukazuje na to da je treba pojačati jer će tako učenicima biti zanimljivija i
dojmljivija.
Uvažavajući kognitivne sposobnosti i emocionalnu zrelost učenika, njihove mogućnosti i
interese te oslanjajući se na osobne afinitete, može se odabrati tema ili područje kojem će se
temeljitije posvetiti.
prijedlog 1. Povijesni događaj, lokalitet, ljudi, zbivanje
Bilo koji od navedenih povijesnih podataka možemo iscrpnije obraditi (produbiti sadržaj uz
dodatne fotografije, video-isječke, tekstove) te oni mogu postati smjernica i poticaj za
istraživanje, razgovor, raspravu.
Antižidovska kampanja Pokrenuta je preko radija i novina, a u svim školama i na fakultetima uvedeno je pseudoznanstveno učenje o rasama kao obvezni predmet.
→ poticaj za diskusiju o rasnom pitanju: antižidovski plakati (npr. Tko god nosi ovaj znak, neprijatelj je našeg naroda) ili članci/crteži o Rasnim zakonima.
Nürnberški zakoni iz 1935. • Židovi gube njemačko državljanstvo • ne smiju obavljati nikakvu javnu službu (što naročito pogađa intelektualce: znanstvenike,
profesore, liječnike, odvjetnike, novinare i dr.) • djeca ne mogu pohađati javne škole • zabranjen je boravak Židova na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji) • zabranjeno je sklapanje braka između Arijaca i Židova itd.
→ usporediti s antižidovskim proglasima koje Anna Frank navodi u svom dnevniku → analiza, rasprava, iznošenje vlastitog mišljenja
Migracije – istinita priča o sudbini broda St. Louis i kapetanu Gustavu Schröderu, Nijemcu koji je učinio sve što je mogao da pomogne židovskim izbjeglicama.
U svibnju 1939. prekooceanski brod s više od 900 židovskih izbjeglica iz Europe isplovio je iz Hamburga za Kubu, ali mu vlasti nisu dozvolile pristati. I SAD i Kanada su odbile primiti izbjeglice te su bili prisiljeni vratiti se u Europu. Gotovo četvrtina brodskih putnika umrla je u koncentracijskim logorima.
→usporediti s današnjim političkim prilikama, migrantima, izbjeglicama.
Kristalna noć (1938.)
Povijesni događaj nazvan po razbijanju stakla izloga u kojem je uništeno i opljačkano najmanje 7000 židovskih trgovina, židovska groblja oskrvnjena, spaljeno 177 sinagoga i ubijen 91 Židov. Uhićeno je i odvedeno u koncentracijske logore oko 30 000 Židova.
→ istražiti zašto je došlo do protužidovskih izgreda, što se događalo, koje su bile posljedice
Getoizacija - formiranje geta u mnogim gradovima pod njemačkom okupacijom.
132
Krajem 1930.-ih i početkom 1940. Židovi su prisilno smještani u posebne izolirane dijelove gradova (geta), od kojih je najveći bio u Varšavi. Sredinom 1942. tu je bilo pola milijuna ljudi, trpeći od oskudice, gladi, bolesti. Dana 18. travnja 1943. dolazi do jedinog organiziranog i masovnog otpora, očajničkog ustanka Židova.
→ istražiti i diskutirati: Varšavski geto, uvjeti života, posljedice pobune, film Pijanist
Konačno rješenje židovskog pitanja (1942.) – fizička likvidacija svih Židova u Europi u koncentracijskim (sabirnim) logorima i logorima smrti.
Svi nesposobni za rad trebali su biti odmah ubijeni, a drugi odvedeni na prisilan rad pod minimalnim životnim uvjetima sve dok ne umru od iscrpljenosti. Kao oblik masovnih likvidacija naređeno je ubijanje plinom i strijeljanje.
→ analizirati zemljopisnu kartu Europe pod njemačkom okupacijom, navesti najzloglasnije koncentracijske logore, poveznice s knjigama/filmovima.
prijedlog 2. Holokaust u književnosti i/ili umjetnosti
Za sve o čemu smo učenicima govorili u prvom, povijesnom dijelu, prezentacije možemo naći
potvrdu i poveznicu u književnim djelima ili djelima umjetničkog područja: filmovima, glazbi,
likovnim izložbama. Možemo zapaziti da su prema mnogim knjigama s temom holokausta
snimljeni i filmovi.
Knjige - neke od najpoznatijih knjiga s temom holokausta su: • Dnevnik Anne Frank (1947.) • Primo Levi: Zar je to čovjek? (1947.) • William Styron: Sofijin izbor (1979.) • Imre Kertész: Čovjek bez sudbine (2002., Nobelova nagrada za književnost) • John Boyne: Dječak u prugastoj pidžami (2006.) • Markus Zusak: Kradljivica knjiga (2008.)
Filmovi - vrsna umjetnička ostvarenja s temom holokausta:
• Shoah (1985.), redatelj Claude Lanzmann, dokumentarnifilm sniman 11 godina, trajanje oko 9,5 sati
• Schindlerova lista (1993.), redatelj Steven Spielberg, producent Branko Lustig • Život je lijep (1997.), redatelj Roberto Benigni, tragikomedija o holokaustu • Pijanist (2002.), redatelj Roman Polanski • Žena kojoj sam čitao (2008.), redatelj Stephen Daldry • Lea i Darija (2011.), redatelj Branko Ivanda, zagrebačka priča
Likovne izložbe:
• izložba posvećena žrtvama holokausta (Zagreb, 27. 1. - 6. 2. 2017.) • Izložba Jedan dobar dan – instalacija mladog američkog umjetnika Andrewa M.
Mezvinskog, inspirirana knjigom Zar je to čovjek?, autobiografskim svjedočanstvom talijanskoga književnika Prima Levija (1919. – 1987.) o preživljavanju Auschwitza.106
• likovna djela nastala u holokaustu (izložba u Berlinu, siječanj 2017.)
106Festival tolerancije JFF Zagreb. 25.1.2017. Andrew M. Mezvinski – Jedan dobar dan http://festivaloftolerance.com/arhiva/zagreb-2016/andrew-m-mezvinsky-jedan-dobar-dan/1041 (pristupljeno 12. veljače 2017.).
133
Neki umjetnici živo dočaravaju strahote i poniženja kojima su bili svakodnevno podvrgnuti, dok se drugi neumornoj dehumanizaciji suprotstavljaju okretanjem unutarnjem svijetu i duhovnosti u idiličnoj suprotstavljenoj stvarnosti.107
Glazbena djela inspirirana holokaustom
• najpoznatije ime među glazbenicima je svakako Leonard Cohen i njegova predivna ljubavna pjesma Dance Me to the End of Love inspirirana gudačkim kvartetima koji su bili prisiljeni svirati u logorima smrti dok su ispaćeni ljudi ubijani u plinskim komorama
→ istražiti podatke o grčkom Židovu, violinistu Jacquesu Stroumsi
• mnogi su kompozitori stvarali inspirirani temom holokausta
• glazba kao odgovor na holokaust: razni autori i njihova djela (npr. pjesme za dječji zbor inspirirane pjesmama djece logora Terezin, oratorij posvećen Anni Frank, koristi odlomke iz njena Dnevnika, kolaž sastavljen od glazbe i ljudskih krikova s izvornih nacističkih zvučnih snimki itd.)
• glazba holokausta (pjesme iz logora, iz getoa, židovske pjesme, romske pjesme, partizanske pjesme itd.)
• raznolikost autora, vrste muzike, vremena nastanka, namjene; na play listi glazbe s temom holokausta.
prijedlog 3. Dnevnik Anne Frank, dnevnički zapisi židovske djevojčice Anne Frank,
najpoznatije je djelo o holokaustu napisano očima djeteta.
→ rad na tekstu kao poticaj za razgovor, mogućnost korištenja gotovih tekstova (pripremljenih materijala) s mrežnih stranica AZOO ili osobno odrediti i izdvojiti citate te odlučiti o načinu rada (individualni, u parovima, grupni rad).108
prijedlog 4. Sudbine/osobne priče Židova iz Hrvatske, stradalih ili preživjelih u holokaustu:
• Lea Deutch - popularna i talentirana djevojčica, zagrebačka glumica i plesačica židovskog podrijetla, deportirana i stradala u Auschwitzu
• Žuži Jelinek - od siromaštva i progona do svjetske slave u modnom svijetu
• Alfi Kabiljo - skladatelj i dirigent koji je zatvoren već kao petogodišnjak
• Branko Lustig - najpoznatiji hrvatski producent, dvostruki Oskarovac koji je kao dijete preživio nacističke logore
→ istražiti životnu priču stvarnih ljudi s našeg područja, njihovo svjedočenje o periodu progona kojeg su preživjeli.
107Portal Objektivno.hr. 2016. Njemački povijesni muzej u Belinu: Umjetnost iz Holokausta. https://objektivno.hr/njemacki-povjesni-muzej-u-berlinu-umjetnost-iz-holokausta-69129/amp (pristupljeno 12. veljače 2017.).
108 Vrlo korisni u obradi Dnevnika su materijali AZOO (dostupni na mrežnim stranicama) s državnog stručnog skupa Poučavanje o holokaustu i sprečavanju zločina protiv čovječnosti koji je održan u Varaždinu od 25. do 28. siječnja 2015. godine. Također, online izdanje knjige može pomoći u izdvajanju i ispisu citata za radne listiće - vidi bilješku 7.
134
prijedlog 5. Kulturne ustanove/instituti/akademije:
Kuća (Muzej) Anne Frank u Amsterdamu
Yad Vashem u Jeruzalemu (izraelski memorijalni centar posvećen žrtvama holokausta)
United States Holocaust Memorial Museum u Washingtonu
→izvrsne mrežne stranice (na engleskom jeziku) i mnoštvo edukativnih materijala namijenjenih podučavanju raznih tema vezanih uz holokaust,no i mogućnost angažiranog samostalnog rada.
prijedlog 6. Pravednik među narodima
Odlikovanje koje dodjeljuje izraelska vlada i Memorijalni muzej Yad Vashem iz Jeruzalema
pripadnicima drugih naroda koji su spašavali Židove tijekom holokausta riskirajući pri tome
vlastite živote. Najvišim izraelskim državnim priznanjem za nežidove je odlikovano više od 23
000 osoba diljem svijeta, među njima i 104 osobe iz Hrvatske. Na medalji piše: Onaj tko spasi
jednog čovjeka, spasio je čitav svijet.
• istražiti i predstaviti životne priče pojedinih poznatih osoba koje su nositelji ovog odlikovanja (npr. industrijalac Oscar Schindler, kapetan Gustav Schröder, socijalna radnica Poljakinja Irena Sendler koja je spasila je 2 500 djece, čuveni talijanski draguljari Bulgari itd.)
• doznati više o Zidu časti, listama pravednika po zemljama
• predstaviti nositelje odlikovanja iz naše zemlje
→ razgovarati o značenju natpisa na medalji
Prijedloge sam razvrstala u više skupina, no naravno da se ne može napraviti stroga podjela.
Primjeri:
• Istinita životna priča o Oscaru Schindleru bila je osnova za knjigu Toma Keneallya
Schindlerova arka (koja je kasnije preimenovana u Schindlerova lista). Steven Spielberg
snimio je 1993. film Schindlerova lista. Godine 1963. Schindler je proglašen Pravednikom
među narodima, opširno o njemu i drugim pravednicima možemo čitati na mrežnim
stranicama Yad Vashema.
• Dnevnik Anne Frank - istinita priča, knjiga, filmske adaptacije; Jan Augustus Gies i njegova
supruga, Hermine (Miep iz Anninog Dnevnika) koji su pomagali skrivenim Židovima primili
su 1972. g. odlikovanje Yad Vashema Pravednik među narodima.
• Miris kiše na Balkanu - po knjizi Gordane Kuić inspiriranoj stvarnim ljudskim sudbinama,
članovima sefardske obitelji Salom (Sarajevo, 1914. – 1945.) snimljeni su serija i film.
moj primjer dobre prakse: Holokaust + Tajno sklonište (Dnevnik Anne Frank)
Za učenike trećih razreda srednje škole pripremila sam prezentaciju Međunarodni dan
sjećanja na žrtve holokausta .Satovi su održani u školskoj knjižnici uoči i na Dan sjećanja na
žrtve holokausta (26. i 27. siječnja 2017.).
135
Sam naslovni slajd je izabran kao poticaj na razmišljanje. Na slajdu je prikazana bodljikava žica. Učenici slobodno iznose svoje asocijacije: zatvor, zatvorenici, logor, stoka, izbjeglice itd. U uvodnom razgovoru definiramo pojam holokaust. Kroz naredne slajdove slijedi sadržaj posvećen svim bitnim povijesnim događajima vezanim uz stradavanja Židova. Njihov progon započinje dolaskom Hitlera na vlast 1933. godine. Te iste godine židovska obitelj Frank bježi iz Frankfurta u Amsterdam.
Prelazimo na priču o obitelji Frank. U kratkoj povijesti obiteljskih događanja zastajem kod poziva sestri Margot za radni logor. Prevodim na slajdu prikazan službeni dokument na kojem piše što treba ponijeti osoba pozvana u radni logor; učenici reagiraju čuđenjem, nevjericom, ljutnjom. Ohrabrujem ih u iskazivanju misli i emocija, odnosno u preuzimanju aktivne i angažirane uloge. Zbog tog poziva, već sutradan obitelj je morala otići u tajno sklonište. Kako je bilo živjeti i odrastati u zatočeništvu tajnog skloništa, doznat ćemo iz dnevničkih zapisa Anne Frank.
Sjećajući se svog posjeta Kući Anne Frank, pomoću Kataloga muzeja i izvrsnih mrežnih stranica željela sam učenicima predočiti gdje se sklonište nalazilo, kako je izgledalo. Postojanje tajnog prolaza do tog skrivenog dijela kuće i život u izolaciji povećava interes učenika za temu. Koristim slajdove s nacrtima kuće i slike unutrašnjih prostorija. Iz Dnevnika doznajemo o uvjetima života: smještaj, izgled, zatvoreni prozori, navučene zavjese,oskudna hrana, iznošena odjeća, osobine, navike, ponašanje stanara, osjećaj stalnog straha i napetosti zbog mogućnosti da bi mogli biti otkriveni. Anna vjerno opisuje narušene međusobne odnose, iznosi svoje privatne teškoće, česte svađe s ukućanima, priča o svojim osjećajima, željama, nadama, planovima. Uočava se njena snaga i sposobnost da ostane vedra i jaka u trenutcima kad joj je najteže. Tijekom razgovora o navedenim temama koristim pripremljene izabrane citate iz knjige. Učenicima pričam o svojim zapažanjima i dojmovima tijekom posjeta Kući (Muzeju) Anne Frank.
Razmišljamo i razgovaramo kako je to živjeti dvije godine zatvoren i što se događa s međuljudskim odnosima u takvim okolnostima. Primjećujem da su učenici izuzetno zainteresirani, koncentrirani, sudjeluju: traže dodatne informacije, postavljaju pitanja, iznose svoje mišljenje, govore o svojim osjećajima. Postižem reakciju koju sam priželjkivala. Moj rad je put prema razvijanju njihova kritičkog mišljenja, ali i izgradnji osobnih stavova.
Na kraju sata zaključujemo da je Dnevnik Anne Frank potresno svjedočanstvo djevojčice, holokaust viđen dječjim očima i doživljen dječjim srcem. No, ujedno je i simbol otpora nasilju i patnji, simbol hrabrosti.
Učenici me pitaju za posudbu knjige. Znam da je sat uspio.
Zaključak
Kod učenika je potrebno poticati razvoj građanskih znanja, vještina i moralnih stavova. Na
nastavnom satu posvećenom holokaustu imamo priliku iznijeti osudu ovog zločina, osudu
nacizma, rasizma,vjerske mržnje te ujedno senzibilizirati učenike na osudu svih postupaka,
stereotipa,diskriminacija, nepravdi, progona, netrpeljivosti koje mogu ugroziti ljudska prava,
slobode i ljudske živote u današnjem svijetu. Proučavanje holokausta pomaže učenicima da
razviju svijest o vrijednostima postojanja različitosti u pluralističkom društvu i da potiču
136
senzibilnost za položaj manjina.109Smatram da je upravo prihvaćanje različitosti i međusobno
poštivanje i uvažavanje osnova za kvalitetan život u suvremenom društvu.
…neprestano treba raditi na edukaciji novih generacija o holokaustu te širiti ozračje tolerancije
i dijaloga bez kojeg je nemoguće živjeti u suvremenom pluralnom i multikulturalnom
globalnom društvu.110
Literatura
Agencija za odgoj i obrazovanje - Stručni skupovi. Poučavanje o holokaustu. http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=6148:struni-skup-pouavanje-i-uenje-o-holokaustu-i-spreavanju-zloina-protiv-ovjenosti&catid=441:pouavanje-o-holokaustu&Itemid=485 (pristupljeno 6.prosinca 2016.)
Annan, Kofi. Message for the international day of commemoration in memory of the victims of the holocaust. http://www.un.org/en/holocaustremembrance/2006/2006/message.html (pristupljeno 6. prosinca 2016.)
Anne Frank House. http://www.annefrank.org/en/(pristupljeno 1. prosinca 2016.)
Deklaracija iz Stockholma Međunarodnog foruma o holokaustu. http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=19550 (pristupljeno 9. veljače 2017.)
Festival tolerancije JFF Zagreb. 25. 1. 2017. Andrew M. Mezvinski - Jedan dobar dan. http://festivaloftolerance.com/arhiva/zagreb-2016/andrew-m-mezvinsky-jedan-dobar-dan/1041 (pristupljeno 12. veljače 2017.)
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 27. 1. 2017. Izjava povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.http://info.hazu.hr/hr/ (pristupljeno 9. veljače 2017.)
Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja. 2012. http://www.azoo.hr/images/Kurikulum_gradanskog_odgoja_i_obrazovanja.pdf (pristupljeno 12. veljače 2017.)
Music and the Holocaust. Jacques Stroumsa. http://holocaustmusic.ort.org/places/camps/death-camps/birkenau/stroumsajacques0/(pristupljeno 16. veljače 2017.)
MZOS. Radna skupina za obrazovanje. Kako poučavati o holokaustu u školama. http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10470 (pristupljeno 5. prosinca 2016.)
MZOS. Radna skupina za obrazovanje. Zašto poučavati o holokaustu? http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=6584&sec=2107 (pristupljeno 3. prosinca 2016.)
Portal Indeks.hr. 19.1.2005. Kofi Annan: holokaust se ne smije zaboraviti. http://www.index.hr/Vijesti/clanak/kofi-annan-holokaust-se-ne-smije-zaboraviti/245133.aspx (pristupljeno 9. veljače 2017.)
109MZOS. Radna skupina za obrazovanje. Zašto poučavati o holokaustu? http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10471 (pristupljeno 13. veljače 2017.).
110Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 27.1.2017. Izjava povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. http://info.hazu.hr/hr/ (pristupljeno 9. veljače 2017.).
137
Portal Objektivno.hr. 2016. Njemački povijesni muzej u Belinu: Umjetnost iz Holokausta. https://objektivno.hr/njemacki-povjesni-muzej-u-berlinu-umjetnost-iz-holokausta-69129/amp (pristupljeno 12. veljače 2017.)
A Teacher's Guide to the Holocaust. Music in Response to the Holocaust. https://fcit.usf.edu/holocaust/arts/musRespo.html (pristupljeno 14. veljače 2017.)
United States Holocaust Memorial Museum. https://www.ushmm.org/ (pristupljeno 2. prosinca 2016.)
United States Holocaust Memorial Museum. Music of the Holocaust. https://www.ushmm.org/research/research-in-collections/collections-highlights/music-of-the-holocaust-highlights-from-the-collection/music-of-the-holocaust (pristupljeno 16. veljače 2017.)
Wikipedia. List of composers influenced by the Holocaust. https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_composers_influenced_by_the_Holocaust (pristupljeno 16. veljače 2017.)
Wikipedia. List of Righteous Among the Nations by country. https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Righteous_Among_the_Nations_by_country (pristupljeno 17. veljače 2017.)
Wikipedia. Nazi concentration camps. https://en.wikipedia.org/wiki/Nazi_concentration_camps (pristupljeno 12. prosinca 2016.)
Yad Vashem – The World Holocaust Remembrance Center. http://www.yadvashem.org/ (pristupljeno 2. prosinca 2016.)
Ziher.hr – portal o kulturi i umjetnosti. 27.1.2017. Ziher playlista za Dan sjećanja na holokaust. http://www.ziher.hr/ziher-playlista-dan-sjecanja-holokaust/ (pristupljeno 16. veljače 2017.)
Životopis
Mirna Luketin, profesorica engleskog i talijanskog jezika i književnosti i diplomirana knjižničarka
s 25 godina radnog staža u prosvjeti, od 2001. godine radi u Srednjoj školi „Braća Radić“ u Kaštel
Štafilić – Nehaju, na radnom mjestu stručne suradnice knjižničarke. Diplomirala je engleski jezik i
književnost i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Na
četvrtoj godini osnovnog studija upisala je dodiplomski studij bibliotekarstva na istom fakultetu
te je diplomirala 1992. godine. Neposredan povod (motivacija) za upis, a potom i studij
bibliotekarstva, bilo je mjesto demonstratora/pomoćnice knjižničarke na Odsjeku za talijanistiku
kroz tri akademske godine (3., 4. i apsolventska godina osnovnog studija). Nakon studija završila
je razne informatičke tečajeve te stekla i ECDL Diplomu (2009.). Na svom radnom mjestu obavlja
školsko-knjižničarske poslove i pruža podršku i pomoć u provođenju raznih oblika odgojno-
obrazovnog procesa, školskih i izvannastavnih aktivnosti, izradi školskih dokumenata, sadržaja za
web stranicu škole te sudjeluje u poslovima promidžbe škole. Uključena je u Preventivni program
škole i provedbu sadržaja Zdravstvenog odgoja i Građanskog odgoja i obrazovanja te priprema
predavanja i radionice za učenike, s kojima obrađuje razne aktualne teme (Sat razrednog
odjeljenja u knjižnici). Aktivno sudjeluje u radu Stručnog vijeća školskih knjižničara Splitsko-
dalmatinske županije. Kad god može nastoji putovati (i fotografirati), a uz čitanje dobrih knjiga to
je njen najdraži način učenja i provođenja slobodnog vremena.
138
Javno zagovaranje školskih knjižnica u Karlovačkoj župan iji
Kristina Čunović [email protected]
Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić, Karlovac
Ana Sudarević [email protected]
OŠ Dubovac, Karlovac
Gordana Šutej [email protected]
OŠ Ivan Goran Kovačić, Duga Resa
Sažetak
Cilj je javnoga zagovaranja interesa knjižnica promijeniti postojeću percepciju javnosti o
mjestu koje knjižnica zauzima u društvu. Zagovaranje je nedvojbeno povezano s promocijom i
marketingom, ali zagovarač prvenstveno želi utjecati na rješenje nekog problema. U
Karlovačkoj županiji izdvojene su primarne teme na koje se željelo upozoriti postojeće i
potencijalne partnere. To su ulaganje u školske knjižnice osiguravanjem financijskih sredstava
za nabavu lektirnih djela te suradnja knjižničara i nastavnika kao preduvjet integracije
kurikuluma knjižnično-informacijskog područja u kurikulume svih predmetnih područja
tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Organizirani su okrugli stolovi čiji su
zaključci pokazali da se radi o uspješnoj metodi komunikacije i realizacije planiranoga.
Ključne riječi: javno zagovaranje, školske knjižnice, okrugli stol, suradnja.
Abstract
The need for advocacy for library interests aims to change the perception of the position
libraries have in society. Advocacy is undoubtedly related to both promotion and marketing,
but an advocate is seeking to influence an issue. The primary issues in Karlovac County were
indicated to the existing and potential partners. Namely, funding the collections of obligatory
school literature and collaboration of librarians and teachers as a precondition for integration
of school library curriculum with each discipline content standards during primary and
secondary education. Panel discussions were organized and the conclusions generated proved
to be the successful method of communication and achieving the planned goals.
Keywords: Advocacy, School libraries, Panel discussion, Collaboration.
139
Javno zagovaranje i zašto ga prakticirati
U knjižničarskoj se zajednici mnogo govori o potrebi javnoga zagovaranja interesa knjižnica,
shvaćanja njihova značaja u društvu kako bi se promijenila postojeća percepcija u javnosti i
osigurao napredak i razvoj knjižničarstva. Školski knjižničari podsjećaju javnost da knjižnice ne
nude samo knjige i časopise, da knjižnice doprinose boljem uspjehu učenika, knjižničari
uređuju mrežne stranice, objavljuju slogane na društvenim mrežama, šalju poruke u užurbani,
zaokupljeni svijet u nadi da će se nešto promijeniti.
Po svemu sudeći, pogrešno je vjerovati da će naši slogani knjižnicama osigurati napredak. To
su samo promotivne aktivnosti. One nisu fokusirane, nisu strateški osmišljene i ne
uspostavljaju odnose s osobama koje donose odluke o knjižnicama.
Stoga je važno, prije svega, razlikovati promociju od zagovaranja. Promocija je kad kažemo
‘ovo smo mi, ovo radimo, ovako možete doći do nas, kada, gdje…sve u svemu, mi smo divni.’
To nije zahtjev, već izjava.111 Za razliku od promocije, marketinški pristup počinje pitanjima
kao: Koje su vaše potrebe, kako možemo udovoljiti tim potrebama, i usput, koliko ste spremni
platiti? 112 Zagovaranje je, dakle, nedvojbeno povezano s promocijom i marketingom, ali
zagovarač prvenstveno želi utjecati na rješenje nekog problema.113
Istinski uspješni zagovarači strpljivo i pažljivo izgrađuju odnose i razumijevanje s osobama koje
odlučuju. Pokušavaju dokazati kako će ono za što se zalažu utjecati na prioritete donositelja
odluka. Često je zagovaranje dugotrajan proces, može uključivati godine nazadovanja,
razdoblja nevidljivosti, štoviše, i slučajeve ismijavanja.
U knjižničarstvu najčešće zagovaramo za financiranje, politike, partnerstvo i odnose.
Obraćamo se donositeljima odluka objašnjavajući što knjižnice znače za napredak zajednice.
Uspješno zagovaranje znači pokretanje pozitivnih promjena, komunikaciju između nositelja
nekog prava i osoba čija je odgovornost osigurati ostvarivanje tih prava.
U slučaju knjižnica radi se o pravu na slobodan pristup informacijama i znanju te intelektualne
slobode.114 U školskim knjižnicama naglašavamo pravo na kvalitetno obrazovanje i pravičan
pristup izvorima znanja u različitim oblicima za sve učenike te stjecanje vještina za cjeloživotno
učenje. Radi se o dugotrajnom procesu koji se treba zasnivati na povjerenju i vjerodostojnosti.
Ni jedno ni drugo ne može se ostvariti preko noći, oboje zahtijeva znanje, komunikacijske
vještine i predanost. U formalnom obrazovanju knjižničara nedostaje sadržaja vezanih uz
111Cavill, Pat. 1998. Public Relations, Marketing, Advocacy. https://web.archive.org/web/20070608033155/http://units.sla.org/chapter/cwcn/wwest/v1n3/cavill13.htm (pristupljeno 15. veljače 2017.).
112Isto
113 Ken Haycock. 2012. Advocacy revisited: Newer insights based on research and evidence; The Seventh Follett Lecture, Graduate School of Library and Information Science, Dominican University, 9 February 2011. World Libraries 19/1-2. http://works.bepress.com/ken_haycock/50/ (pristupljeno 15. veljače 2017.).
114 Strategija javnog zagovaranja Hrvatskog knjižničarskog društva 2015. – 2020. http://www.hkdrustvo.hr/hr/dokumenti/kategorija/ostalo/ (pristupljeno 15. veljače 2017.).
140
javno zagovaranje, pa je kompetencije za to područje potrebno razvijati cjeloživotnim
učenjem. Vođeni time, Matična služba Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić organizirala je za
knjižničare Karlovačke županije seminar Javno zagovaranje iz programa CSSU-a Nacionalne i
sveučilišne knjižnice pa su knjižničari stekli uvid u osnove javnog zagovaranja, komunikaciju u
javnom zagovaranju i izgradnju političke podrške i pribavljanja sredstava.
Osnaženi teorijskim postavkama i primjerima, prihvatili smo javno zagovaranje kao model
komunikacije. S druge strane, postojao je i poticaj s terena, točnije zabrinjavajući statistički
podaci o stanju u školskim knjižnicama Karlovačke županije. Naime, početkom svake godine,
na temelju prikupljenih podataka o radu školskih knjižnica, Matična služba radi analize i
usporedbu pokazatelja s terena 115 sa Standardom za školske knjižnice te ih dostavlja
Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnicu u Zagrebu i Ministarstvu
znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
U Karlovačkoj županiji analize pokazuju velike razlike u uslugama, kvaliteti građe, pristupu
informacijskim izvorima i informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji te osoblju zaposlenom u
školskim knjižnicama. Nadalje, velike su razlike u financiranju knjižnica, prostornim uvjetima i
opremljenosti knjižnica. Također, broj knjiga često je nedostatan prema Standardu, pa
knjižnice svojim knjižnim fondom ne mogu zadovoljiti ni minimalne zahtjeve učenika za
knjigom, kako lektirnom, tako i stručnom.
Tablica 1. Zbirni prikaz relevantnih statističkih podataka u školama i školskim knjižnicama Karlovačke županije za protekle dvije godine
Statističke kategorije 2014. 2015.
Prostor 2161 m² 2161 m²
Knjižničari (broj) N= 36 N=36
Broj učenika 13 685 13 373
Broj nastavnika 1560 1594
Broj čitaoničkih mjesta 642 663
Broj računala 114 111
Broj knjiga 203 474 202 603
Ukupna financijska vrijednost god. nabave 102.461,00 kn 180.314,92 kn
115 Podaci za Karlovačku županiju rađeni su na uzorku od 28 osnovnih škola, 13 srednjih škola te Centra za odgoj i obrazovanje djece i mladeži.
141
Većina školskih knjižnica trudi se održati kvalitetnu referentnu zbirku, no zbog izostanka
namjenskih sredstava nabava je stagnirala. Rijetki su slučajevi donacije lokalne samouprave za
nabavu knjiga, a 2015. godine prvi se put dogodilo da pojedine knjižnice u godini dana nisu
bile u mogućnosti nabaviti niti jednu knjigu. Bio je to povod da se aktivno i ciljano upozori na
ovaj problem.
Okrugli stol: komunikacijom do ostvarivanja ciljeva
Potaknuti željom za boljom promocijom školske knjižnice – njezinih usluga, mogućnosti i
potencijala, posebno u kontekstu nastavnoga procesa – organizirani su okrugli stolovi s
temama relevantnim za uspješnije poslovanje te podizanje svijesti o potrebi prisutnosti
knjižnice u odgojno-obrazovnom procesu, čiji je ona neizostavni dio.
Vođeni činjenicom da su knjižničari zagovornici interdisciplinarnosti i multimedijalnosti kako
u odgoju i obrazovanju, tako i u svom stručnom radu, definirani su postojeći i potencijalni
partneri koji mogu doprinijeti ostvarenju početne ideje te način na koji bi ona mogla biti
najbolje predstavljena i realizirana. Rezultat su dva okrugla stola održana 2015. i 2016. godine
čiji su zaključci pokazali da se radi o ispravnom pristupu ostvarivanja željenih ciljeva.
Oba okrugla stola plod su suradnje triju institucija: Županijskoga stručnog vijeća školskih
knjižničara (AZOO), Matične službe Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu te
podružnice HUŠK-a Karlovačke županije. Svaka je određenoj temi pridonijela svojim resursima
pokazavši time spremnost da teorijske postavke primijeni u praksi. Nadalje, sukladno temi
skupa pozivani su i sudionici.
Okrugli stol kao način komunikacije s našim partnerima odabran je iz više razloga, prije svega,
podrazumijeva uključenost, razgovor i razmjenu mišljenja svih sudionika što je, sukladno
tome, diktiralo da se njihov broj ograniči na one koji najbolje i najbrže mogu utjecati na
rješenje predstavljenoga problema ili na realizaciju ponuđenoga prijedloga. Nadalje, svjesni
činjenice da je svima vrijeme dragocjeno, dogovoreno je optimalno vrijeme trajanja (jedan sat)
što je nametnulo potrebu da se tema okrugloga stola izloži što konkretnije i preciznije. I upravo
je to učinjeno u prvom dijelu obaju okruglih stolova predstavljanjem reprezentativnih
primjera prakse, odnosno relevantnih materijala, rezultata istraživanja itd. Vrhunac skupa
uvijek je rasprava tijekom koje se nastoji doći do konkretnih zaključaka čime bi skup i
završavao.
Odrazi školskih knjižnica: zašto vrijedi ulagati u knjižnice?116 naziv je prvoga okruglog stola koji
je organiziran 2015. godine s ciljem zajedničkoga pronalaženja rješenja sufinanciranja nabave
lektirne građe. Naime, godišnja nabava u školskim knjižnicama svela se na darove i zamjene i
rijetku nabavu lektirnih naslova, a kvaliteta nastave u nekim predmetima dovedena je u
116 Šutej, Goranka. Zagovaranje knjižnica. https://knjiznicaigk.wordpress.com/zagovaranje-knjiznica/ (pristupljeno 15. veljače 2017).
142
pitanje. Nabava u obliku darova nikada nije bila funkcionalna jer nije pratila stvarne potrebe
pojedine školske knjižnice niti je temelj prema promicanju čitalačkih navika i kompetencija
učenika koje su pak temeljna kompetencija za stjecanje svih ostalih znanja.
Svi sudionici Okrugloga stola - knjižničari osnovnih i srednjih škola, ravnatelji te predstavnici
osnivača školskih knjižnica u Gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji - složili su se da je nužno
ulagati u izgradnju knjižničnoga fonda te ponudili nekoliko načina kako to ostvariti. Jedan od
najvažnijih i najkonkretnijih bio je poziv osnivača ravnateljima škola da u godišnje financijske
planove uvrste sredstva za nabavu lektirnih naslova. Do kraja iste godine rezultat ovog poziva
bio je vidljiv u praksi – analiza stanja ukazala je na povećanje nabave knjižnoga fonda u
knjižnicama Karlovačke županije od čak 75%117.
Sljedeća tema od iznimne važnosti, ne samo za školske knjižničare, već za školu općenito, je
suradnja, odnosno, izostanak iste. Naime, IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za školske knjižnice
ističu suradnju učitelja/nastavnika i školskog knjižničara 118 sa svrhom bolje realizacije
potencijala školske knjižnice. Nadalje, spominju se brojni primjeri područja u kojima se može
surađivati, od obrazovanja osoblja, izgradnje zajedničkih zbirki i programa, koordinacije
elektroničkih usluga i mreža, suradnje u razvoju obrazovnih alata i obrazovanju korisnika, do
načina podjele troškova i rasporeda aktivnosti za razdoblje suradnje. Stoga programi i
aktivnosti školske knjižnice moraju biti osmišljeni u suradnji s ravnateljem škole, sa stručnim
suradnicima, učiteljima/nastavnicima, pomoćnim osobljem, učenicima.119
Jedna od korisnih strategija za zasnivanje partnerstva u učenju je svakako promidžba
knjižničnih usluga s ciljem naglašavanja pružanja izvora učiteljima/nastavnicima te mogućnosti
da knjižničar djeluje kao partner u planiranju zadataka ili u rješavanju heterogene situacije u
učionici.
S druge strane, stručni suradnici školski knjižničari mogu svoju odgovornost za poticanje
čitanja i informacijske pismenosti u potpunosti ostvariti samo u suradnji s
učiteljima/nastavnicima integrirajući kurikulum knjižnično-informacijskoga područja u
kurikulume svih predmetnih područja kroz cijelo osnovnoškolsko i srednjoškolsko
obrazovanje. Ponekad je suradnju učitelja i školskih knjižničara teško ostvariti budući da u
našim školama, usprkos deklarativnom opredjeljenju za suradnju i timski rad, još uvijek
prevladava individualistička kultura. Ipak, školski knjižničari moraju bez obzira na sve
poteškoće pronalaziti načine kako što bolje provesti svoj program. Godinama potičući aktivno,
participativno učenje i poučavanje te konstruktivistički pristup obrazovanju prema kojemu se
podrazumijeva da osoba najbolje uči u interakciji s dostupnim izvorima znanja te konstruira
117 Financijska vrijednost godišnje nabave školskih knjižnica u 2014. g. iznosila je 102.461,00 kn, a u 2015. g. 180.314,92 kn.
118 IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za školske knjižnice. 2004. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb. Str. 23.
119Nav. dj., str. 20.
143
znanje umjesto da ga pasivno prima, školski knjižničari uvelike su doprinijeli napretku učenja i
poučavanja u svojim školama i omogućili afirmaciju knjižnično-informacijskoga područja.
Upravo stoga je 2016. godine organiziran naš drugi okrugli stol naslovljen Školska knjižnica -
- ključno mjesto suradnje u suvremenoj školi 120 . Iste organizatorice ponovo su okupile
knjižničare, ravnatelje i predstavnike osnivača te voditelje svih županijskih stručnih vijeća u
Karlovačkoj županiji.
O tome koliko je uspješno realiziran skup najbolje govori činjenica da su učitelji/nastavnici
matematike temu suradnje sa školskom knjižnicom uvrstili u program svojega Županijskoga
stručnog vijeća, kao i profesori hrvatskoga jezika i književnosti koji su, pak, cijeli skup posvetili
temi Čitanje i čitalačka pismenost. I ondje je kao završni dio održan okrugli stol na kojem su
sudjelovali i predstavnici školskih knjižničara, Hrvatskoga čitateljskog društva te prvi hrvatski
legolog dr. sc. Danko Plevnik. Školska knjižnica ponovo je prepoznata kao partner te je među
zaključcima121 navedeno da je potrebna intenzivnija suradnja predmetnih učitelja/nastavnika
(Hrvatski jezik, ali i ostali predmeti) i školskih knjižničara.
Na kraju svakako treba istaknuti i veliku podršku lokalnih medija koji su pratili sve dosadašnje
događaje od njihove najave do objave zaključaka. Također, organizatorice redovito šalju i
objavljuju izvješća u svim relevantnim glasilima i na mrežnim portalima.
Zaključak
Ovi pozitivni primjeri potiču (i obvezuju) na nastavak organizacije okruglih stolova u knjižnici i
o njoj, ne samo radi promoviranja rada stručnoga suradnika knjižničara, već i kao odgovor na
zahtjev sudionika koji su ovakva okupljanja prepoznali kao priliku za (neformalan) razgovor i
razmjenu ideja, kao zajednički put k ostvarivanju ciljeva te poticanje kvalitetnije profesionalne
suradnje, posebice u posrednom i neposrednom odgojno-obrazovnom radu, nastavnom
procesu, ali i u svim ostalim aspektima rada, kako u kolektivu, tako i u lokalnoj zajednici.
Govoreći o javnom zagovaranju školskih knjižnica, svjesni smo da se napredak mjeri malim
koracima. Na predstojećem dugom putu zagovaranja za ostvarenje naših ciljeva postoji uloga
za svakog školskog knjižničara, sve institucije i udruge u školskom knjižničarstvu.
120 Zaključci dostupni na: http://www.os-dubovac-ka.skole.hr/upload/os-dubovac-ka/images/newsimg/647/File/Okrugli%20stol%20Karlovac.pdf (pristupljeno 15. veljače 2017.).
121 Izvješće dostupno na https://hcdbilten.wordpress.com/2017/01/10/gerilski-pothvat-ili-kako-unatoc-svemu-odgojiti-citatelja/#more-4490 (pristupljeno 15. veljače 2017.).
144
Literatura
Cavill, Pat. 1998. Public Relations, Marketing, Advocacy. https://web.archive.org/web/20070608033155/http://units.sla.org/chapter/cwcn/wwest/v1n3/cavill13.htm (pristupljeno 15. veljače 2017.).
IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za školske knjižnice. 2004. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
Ken Haycock. 2012. Advocacy revisited: Newer insights based on research and evidence; The Seventh Follett Lecture, Graduate School of Library and Information Science, Dominican University, 9 February 2011. World Libraries 19/1-2. http://works.bepress.com/ken_haycock/50/ (pristupljeno 15. veljače 2017.).
Strategija javnog zagovaranja Hrvatskog knjižničarskog društva 2015. - 2020. http://www.hkdrustvo.hr/hr/dokumenti/kategorija/ostalo/ (pristupljeno 15. veljače 2017.).
Šutej, Goranka. Zagovaranje knjižnica. https://knjiznicaigk.wordpress.com/zagovaranje-knjiznica/ (pristupljeno 15. veljače 2017.).
Životopisi
Kristina Čunović rođena je u Karlovcu gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju Karlovac, a
od 2002. godine radi u Gradskoj knjižnici Ivana Gorana Kovačića u Karlovcu kao diplomirana
knjižničarka te od 2013. godine kao viša knjižničarka. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
diplomirala je sociologiju te bibliotekarstvo. Voditeljica je Županijske matične službe,
predavačica u Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara (CSSU - Modul II. Radionica
Uvođenje i razvijanje usluga za bebe, djecu rane dobi i njihove roditelje u narodnim
knjižnicama). Predsjednica je Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga
knjižničarskog društva (2012. - 2014.) te predsjednica Hrvatskoga čitateljskog društva (2014.
- 2016.). Koordinatorica je prve nacionalne kampanje za poticanje čitanja naglas djeci od
rođenja Čitaj mi! Objavljuje stručne radove u Vjesniku bibliotekara, Knjižničarstvu,
Bibliotekaru, HKD Novostima, Kalibru, Hrčku i drugim časopisima. Provodi istraživanja u
području knjižničarstva i promicanja pismenosti, a rezultate predstavlja knjižničarima na
domaćim i međunarodnim skupovima. Redovito objavljuje radove: Kampanje, projekti i
programi za promicanje čitanja naglas djeci od najranije dobi (2016., s kolegicom Stropnik);
Literacy in Croatia: Country Report Children, Adolescents and Adults u Cologne 2016. godine,
na The European Literacy Policy Network (ELINET), u suradnji s kolegicama.
Ana Sudarević, rođena u Virovitici gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju Petra
Preradovića, zaposlena je od 2001. godine u Osnovnoj školi Dubovac u Karlovcu, kao stručna
suradnica knjižničarka, a prije toga radila je kao apsolventica u knjižnici Instituta Ruđera
Boškovića u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je hrvatski jezik i
književnost te bibliotekarstvo. Od 2006. godine voditeljica je Županijskog stručnog vijeća
knjižničara osnovnih i srednjih škola Karlovačke županije. Godine 2014. promovirana je u
145
zvanje stručnog suradnika savjetnika. Posebno područje njezinog interesa je odgojno-
obrazovni rad s korisnicima s naglaskom na suvremene tehnologije. Do sada je na tu temu
održala izlaganja na stručnim skupovima i konferencijama u Hrvatskoj i inozemstvu, vodila
radionice te objavljivala radove u relevantnim časopisima. Dopredsjednica Hrvatskoga
čitateljskoga društva bila je 2006. - 2012., a 2006. - 2016. godine uređivala je glasilo Hrčak.
Objavljeni su joj sljedeći radovi: Online kviz povodom stote obljetnice prvog izdanja Priča iz
davnina: učenje i zabava pomoću društvene obrazovne mreže Edmodo; Školska knjižnica u
odgojno-obrazovnom procesu i nastavnim programima; Mijenja li novi kurikulum pristup e-
knjizi?; Obrada lektire uz digitalne alate; Unić, Danijela; Mikelić Preradović, Nives; Sudarević,
Ana; Boras, Damir. 2014. The School Library as a Promoter of Multimedia Literacy in Primary
Education in Croatia. Information Literacy: Lifelong Learning and Digital Citizenship in the 21st
Century. Ur. Kurbanoglu, S., Spiranec, S., Grassian, E., Mizrachi, D., Catts, R. Cham, Heidelberg,
New York, Dordrecht, London : Springer International Publishing, str. 612-621.
Gordana Šutej, školska knjižničarka u Osnovnoj školi Ivan Goran Kovačić u Dugoj Resi,
profesorica je engleskog jezika i književnosti, diplomirani komparatist i diplomirana
knjižničarka. Do 2003. godine radila je u školskoj knjižnici Ekonomsko-turističke škole
Karlovac, a prije toga, od 1992. godine u Gradskoj knjižnici i čitaonici Duga Resa. Zaokuplja je
pitanje kako zadržati i razvijati entuzijazam za učenje s kojim djeca dolaze u prvi razred. Nastoji
što više surađivati s učiteljima i integrirati knjižnično - informacijsko područje u sve predmete.
Vodim različite izvannastavne aktivnosti za pomoć u učenju, za učenike s poteškoćama u
čitanju, za poticanje čitanja iz užitka. Članica je Sekcije za školske knjižnice Hrvatskog
knjižničarskog društva od 2009. godine, predsjednica Sekcije i Komisije za osnovnoškolske
knjižnice od 2016. godine. Predsjednica je Karlovačke podružnice Hrvatske udruge školskih
knjižničara od 2013. godine. Redovito se stručno usavršava u području knjižničarske struke,
pedagogije, psihologije, didaktike, informatike i dramskog odgoja.
146
Lekcije iz informacijske pismenosti u kurikulumumu živog nastavnog procesa
Bernardica Šeligo [email protected]
Srednja škola Pregrada
Sažetak
Učenici nam izlaze iz školskog sustava informacijski neobrazovani. Kako bismo preuzeli
odgovornost za izvođenje nastavnih kurikulumuma te vrednovanje njihovih postignuća,
potrebno je programu informacijske pismenosti dati status nastavnog programa i unijeti
sadržaje poučavanja u udžbenike. Iako knjižničar ima širok raspon sadržaja, poslova i usluga za
međupredmetnu integraciju knjižničarsko-informacijskih tema, nedovoljno je prepustiti
slučaju i volji pojedine školske sredine mogućnost ostvarivanja programa informacijske
pismenosti. Za realizaciju ovako važnog segmenta poučavanja, izvođenja nastavnog procesa,
kao i procesa učenja i osposobljavanja za cjeloživotno učenje, potrebno je osvijestiti sve
sudionike školstva te educirati poučavatelje i učenike o neprestanom informacijskom razvoju.
Ključne riječi: kurikulum informacijske pismenosti, integracija u nastavne programe,
istraživački rad učenika.
Abstract
Our students finish school with the lack of information education. In order to be responsible
for both the fulfillment process of the curriculum, as well as its assessment , the information
literacy programme is needed to be given the status of a school subject which would be
accompained with the students' books.
Each librarian deals with a wide range of contents, works and services being occupied with the
inter-subject integration of the library-information themes. However, the possibility of the
accomplishing the information literacy programme shouldn't be left to chance. All the
participants in the education system, the teachers as well as the students, must be educated
and aware of the constant information development. Only in this way this important teaching
segment, the teaching and learning processes and also lifelong learning can be realised.
Keywords: information literacy curriculum, integration in the school subjects, students'
books' contents, students' research work.
147
Uvod
Informacijama smo preplavljeni, sve brže su nam dostupne, a pismenost (probir, odabir,
oblikovanje i učinkovito korištenje informacije) nam je proporcionalno manjkava, u padu i
nedostatna. Moramo si priznati neodgovornost i propuste u sustavu školstva: u nizu dobrih
ideja, prijedloga za reforme i implementacije ostali su neprimijenjeni dokumenti i sve su slabiji
rezultati testiranja pismenosti naših učenika (PISA). Smatram da se pri provjeri pismenosti,
osobito informacijske, ne bi proslavili ni učitelji, nastavnici , stručni suradnici ni ravnatelji škola.
Ukratko, kurikulum informacijske pismenosti još je uvijek izvan udžbenika i školskih priručnika.
Informacijska pismenost čuči nejasno i djelomično formirana u nastavnom osoblju, ali je često
zanemarena (važan je samo sadržaj); od učenika se ne traži niti ih se potiče da uče, ne
primjenjuju ni poštuju načela informacijske pismenosti, digitalne i medijske kulture.
Ovdje će biti, dakle, riječ samo o dijelu knjižnično-informacijske pismenosti – o informacijskoj
pismenosti (uz čitalačku, kulturnu i javnu koju provodi knjižničar). 122
Gdje je informacijska pismenost i tko je posjeduje
Dijete koje ima u ruci 2 zvučna lista knjige o nekoj životinji (igračka), već dobiva svijest da
posjeduje knjigu: na koricama treba pritisnuti točku da čuje glasanje životinje i tako uči. Zašto
bismo tu stali s poučavanjem informacijske pismenosti? Zašto nemamo u udžbenicima zapise
i nastavne jedinice o dijelovima knjige? Nemamo zapisa o tome čemu služi sadržaj ili indeks u
udžbeniku; što je na rubnicama čitanki? Zašto ne objasnimo što je to naslov (poglavlja,
nastavne cjeline), zašto i gdje se navodi ime autora, pisca u čitankama? Moramo poučitu kako
se koristiti udžbenikom, umjesto da pasivno prihvaćamo primjedbe, kao - učenici ne koriste
(ne znaju koristiti) udžbenike (ne koriste ih, nažalost, ni mnogi nastavnici, jer ih ne znaju
približiti učenicima, niti brinu o njihovom načinu i načelu učenja).
Od srednjoškolaca očekujemo da znaju naći podatak na mrežnim stranicama, napraviti referat,
pripremiti prezentaciju u PowerPointu, a jesmo li ih naučili kako se to radi? Kako to treba
izgledati? Nastavnici koriste uglavnom pojam napravi seminarski rad, a uspostavi se da je
rezultat toga rada učenikov copy-paste, nažalost, često bez zaglavlja, forme (n)i popisa
korištenih izvora. Učenici me ponekad zamole da u knjižnici ispišu iz svog e-medija - esej,
referat, seminarski rad, neke slike… kako to nije među uslugama knjižnice, pitam koliko imate
toga. Od jedne stranice maksimalno do pet. Napravim to da vidim rezultat i da učenika/cu
upozorim na nedostatke u takvom ispisu i netočnost u njegovom/njenom zahtjevu, da je riječ
o referatu (a nema propisanog oblika) i sl. Iako imam program informacijske pismenosti po
razredima i provodim ga na Satovima razredne zajednice s razredima i rijetkim razrednicama
koji imaju volju i malo brige te odgovornosti da njihovi učenici nauče osnovna načela
122 Šušnjić, Biserka. 2009. Školska knjižnica i nacionalni okvirni kurikul. Senj.zb. 36. 39-42. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=87278 (pristupljeno 15. veljače 2017.).
148
oblikovanja, etičkog pristupa i metodologije istraživačkog rada - uglavnom se suradnja s takvim
sadržajama prenosi s prvog razreda na četvrti kad je na redu izrada završnog rada. Temu Kako
izraditi Završni rad predstavim učenicima predavanjem tako da pojasnim proces od dobivanja
teme do obrane završnog rada; imaju primjere i prezentaciju na mrežnoj stranici škole, svaki
učenik i mentor dobije podsjetnik o dijelovima, rasporedu, formi, primjere za popis literature.
Na kraju, s učenicima individualno tehnički oblikujem rad, pomažem im pri pretraživanju,
oblikovanju priloga, izradi popisa literature. Nažalost, još nismo zadovoljni rezultatima, jer
većina mentora su vanjski suradnici/ce, bez pedagoških kompetencija, a i naši djelatnici
priznaju da im se ne da gledati na formu i baviti se popisom literature, ako nekako učenik
zadovolji sadržajem, onda ga mentor visoko ocijeni.
Predlažem da se otvori mogućnost da barem u povjerenstvima (svakako kod pregleda
završnog rada pred odobrenjem mentora da učenik rad preda na urudžbeni zapisnik) gdje su
mentori vanjski suradnici i, prema potrebi, nastavnici s nedovoljnim jezičnim i informacijskim
kompetencijama, bude i knjižničar, odnosno informacijski stručnjak koji će ocijeniti tehničko
oblikovanje rada i njegovu strukturu.
Prijedlog za integraciju elemenata (pojmova) IP-a u školski nastavni
kurikulum
Razmišljajući kako započeti, odabrala sam definiciju integracije 123 . Želimo li razvijati
informacijsku pismenost učenika i nastavnika, stvarno trebamo okupiti razdrobljene elemente
uputa za pismenost na nekoj procesualnoj školskoj platformi, barem unutar osnovnoškolskog
i (do) srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.
Napominjem da se radi o promišljanju, koje bi trebali razraditi znanstvenici i praktičari za svaku
pojedinu razinu učenja, usklađenu s razvojnim sposobnostima učenika. Stoga, ovdje ne
govorim o svim konkretnim temama i sadržajima. Načelno bismo mi, školski knjižničari, trebali
zauzeti stav i zatražiti u tom smislu svoje opipljivo mjesto u paradigmi hrvatskog školstva,
osobito u nastavnim programima i politici kreiranja udžbeničke građe.
U nižim razredima osnovne škole mogli bi se integrirati pojmovi – nastavne jedinice u nastavne
predmete Priroda i društvo i Hrvatski jezik (nastava izražavanja): fizička građa knjige (korice,
hrbat, tom, svezak, listovi; sadržaj, pisac/autor, naslov; slike, ilustracija, ilustrator).
U višim razredima osnovne škole mogli bi pojmovi o knjizi ući (osim u udžbenike HJ) i u
udžbenik Tehničke kulture, Likovnog odgoja; u predmet Informatika (udžbenik) može se
uvrstiti rječnik osnovnih pojmova korištenja interneta (poslužitelj, društvena mreža, e-pošta;
bonton na internetu, forumi; predstavljanje prezentacije). U nastavi Informatike trebale bi biti
123 Integracija ž 1. pretvaranje ili spajanje dijelova u cjelinu, objedinjavanje. 2. inform. povezivanje različitih zadaća, programa ili hardverskih dijelova u funkcionalnu cjelinu. Anić, Vladimir; Goldstein, Ivo. 2000. Rječnik stranih riječi. Novi Liber. Zagreb.
149
aktivne radionice za praktičnu primjenu uredskih softvera, osobito u svezi uređenja teksta
(Microsoft Office).
Dakle, kad postanu pojmovi iz informacijske pismenosti dio gradiva i poučavanja, moći će se
preispitivati, vršiti provjere, odnosno vrednovati naučeno. Naravno, za vrednovanje usvojenog
znanja potrebno je da učitelj/nastavnik oblikuje zadatke; a poučavatelji moraju imati
razrađene ishode učenja koji neće izostavljati elemente informacijske pismenosti. 124
U srednjoj školi očekuje se da učenik zna upotrebljavati priručnu zbirku, da zna napraviti
referat i/ili prezentaciju, no tomu nije tako. Na prvim satovima s učenicima prvih razreda
preispitujem sljedeće: koliko učenika je uključeno u narodnu/gradsku knjižnicu, tko posjeduje
kod kuće nešto, i što od priručne zbirke, što čitaju oni ili ukućani. Podignutih ruku je vrlo malo.
Pri obradi teme Kako rabiti referentnu zbirku nesnalaženje se već očituje kod rječnika jer ne
poznaju elemente rječničke natuknice, osobito odrednice i kratice; pojam indeksa/
predmetnog kazala im je sasvim zgodno otkriće da to nečemu služi. Kad je riječ o ruralnoj
sredini, budite uvjereni da učenici ne znaju kako naći (abeceda!) natuknicu u enciklopediji ili
leksikonu. Kad govorimo o časopisu, ne znaju ga identificirati (prvi put čuju za impresum).
Čudi me što učenici ne dobivaju na nastavnim predmetima zadatke za istraživanje, barem tako
tvrde kad obrađujemo referat. Doduše, vrlo rijetko poneka ekspertna jedinka učenika napravi
prezentaciju, zato što zna to raditi, no iz priloženog saznajemo da ni tamo nema zaglavlja, ni
korištenih izvora, a da ne govorimo o sitnotisku i cjelovitim tekstovima na slajdu. U auli škole
imamo pomične bijele panoe i kolegice s učenicima ponekad urede taj pano: tamo znaju biti
polijepljeni pretisci listića s kojih možete čitati ulomak jedino ako se približite očima tekstu na
20 cm.
Promišljanja o prijedlozima za poučavanje informacijske pismenosti
Kako očekivati ishode učenja i spremnost za cjeloživotno učenje kod naših učenika kad to
nemaju poučavatelji u svom radu, znanju, navikama i profesionalnoj odgovornosti. Prvo, kod
zapošljavanja učitelja/nastavnika (u natječaju) trebao bi jedan od uvjeta biti jezična i
informacijska pismenost. Možda i sama formulacija navede kandidata na promišljanje o
vlastitoj pismenosti. Nadalje, mentor pripravniku morao bi obavezno imati u programu
preispitivanje informacijske pismenosti kandidata, kao i upućivanje u integraciju oblika i
metoda rada koji će u dotičnom predmetu zahtijevati od učenika pretraživanje i odabir
informacija, kao i istraživački rad u procesu stjecanja znanja.
Na ravnatelju je velika odgovornost kad prihvaća/ne prihvaća predmetne kurikulume i time
odobrava ili ne, kurikulume koji koriste isključivo frontalni rad. Nažalost, u strukovnim školama
124 Napomena: autorica teksta nije pregledavala sve osnovnoškolske udžbenike i ako nešto od informacijskih sadržaja već postoji, veselim se demantiranju. U srednjoškolskim postoje obrađene teme za strukovne programe (kao poslovno pismo, pokoji obrazac), dok se gimnazijalci susreću u obradi leksikografije s pojmom enciklopedijska natuknica kad su maturanti (a za enciklopedijom posežu od vrtićkih dana).
150
često se svede poučavanje teorije na diktiranje učenicima što trebaju znati iz udžbenika,
bilježnica, nečijih skripti ili na projekciju prezentacija. Dakle, uglavnom imamo diktiranje i
zapisivanje. Razrednik bi na Satu razredne zajednice (barem dok još knjižničar nema mjesta
među nastavnim predmetima) trebao surađivati s knjižničarom jer ima priliku timski realizirati
odgojne, kulturne, javne i znanstvene sadržaje, koji u tom timu treba preuzeti ulogu savjetnika,
ponekad voditelja, korektora. Veseli me kad mlade kolegice (uglavnom nastavnice stručnih
predmeta) pitaju za savjet kako napraviti prezentaciju, je li dobra (za njihove potrebe – npr.
stručno usavršavanje); no, do vođenja učenika kroz istraživački rad i usvajanja vještina
informacijske pismenosti, do brige o tome što sadrži učenikov ispis podataka s mrežnih
stranica – još smo daleko i takav oblik odgovornog poučavanja u mojoj školi još nije na vidiku.
Nastavnik bi morao uključiti istraživački rad u proces učenikova učenja; dati mu upute pri
zadavanju zadatka, voditi ga kroz istraživanje i na kraju provjeriti i vrednovati rezultate i s
obzirom na poštivanje pravila informacijske pismenosti i etičnosti. Knjižničar pri tome uvijek
stoji nastavniku na raspolaganju s uslugama knjižnice, surađujući s nastavnikom i
poučavanjem učenika kojima dotični nastavnik daje zadatke pretraživanja i istraživanja.
Knjižničar određene škole mora dobro poznavati socijalnu strukturu učenika škole, njihove
mogućnosti (roditelja) i predvidivu razinu kućnog odgoja i dostupnost medija, informacijskih i
kulturnih sadržaja te svoj kurikulum prilagoditi procijenjenoj situaciji. Knjižničar srednje škole
treba promišljati o svom radu na informacijskom opismenjavanju (kao i za ostala područja
djelovanja) s obzirom na vrstu srednje škole, odnosno programe koje srednja škola provodi,
uključujući i svijest o ruralnoj ili urbanoj sredini, predznanjima i socijalnom statusu učenika.
U edukaciji školskih knjižničara već smo usvojili stavove da školska knjižnica Kroz razne
programe potiče učenike na samostalno istraživanje, uporabu svih izvora znanja na različitim
medijima […] zato ih treba u potpunosti integrirati u kurikulum. 125 Međutim, dokle god uloge
i usluge poučavanja školskog knjižničara i razni programi ne nađu svoju platformu u
udžbenicima i nastavi, kao što je imaju sadržaji drugih nastavnih predmeta, ne možemo
govoriti o učinkovitoj integraciji informacijske pismenosti, njenom sustavnom poučavanju ni
vrednovanju.
Zdravstveni odgoj i Građanski odgoj i obrazovanje imaju objavljene programe, teme, načine
integriranja, stalno dobivamo upute od nadležnih i transparentno su dostupni na mrežnim
stranicama MZO-a i AZOO-a. Mi, školski knjižničari, također imamo program knjižnično-
informacijske pismenosti: kao rezultat provedene rasprave unutar strukovne zajednice, radna
skupina […] sastavila je tekst kojim se opisuje program knjižnično-informacijskog obrazovanja
od osnovne škole do završnih razreda srednje škole126, no Ministarstvo i odgojno-obrazovne
agencije nas ignoriraju, zapostavljaju pa, stoga, često nailazimo na nerazumijevanje našeg
odgojno-obrazovnog rada od strane ravnatelja/ica škola. Izvrsne ideje, projekti, programi
125 Šušnjić, Biserka. Nav. dj.
126 Šušnjić, Biserka. Nav. dj., str. 40.
151
školskih knjižničara uvažavani su i cijenjeni među nama, imamo udruge školskih knjižničara,
izmjenjujemo svoja radna iskustva i primjere dobre prakse na županijskim i državnim
skupovima, no nismo vidljivi u paradigmi školskih programa, nismo uvaženi od krovnih
institucija, a ravnatelji - podređeni tim krovnim institucijama i izvršavajući njihove naloge, nisu
dužni uvažavati što nije obvezno, što nije propisano, što nije u programu. Doista je malo takvih
ravnatelja/ica koji poznaju vrijednost i razumiju značenje knjižnično-informacijske pismenosti
kao učenje učenja i osposobljavanje učenika za cjeloživotno učenje.127
Smatram da nije dovoljno da se samo u programu rada školskog knjižničara planira timski rad
i suradnja s predmetnim nastavnicima te njegova realizacija prepušta slučaju dobre volje i
uključivosti nastavnika. Takvo prepuštanje slučajnim realizacijama neodgovorno je i
predstavlja veliki nedostatak u školskim programima i poučavanju. Uostalom, kompetenciju
informacijske pismenosti teško je kod učenika i nastavnika ocijeniti i procjenjivati jer u procesu
istraživačkog učenja učenika ne možemo izlučiti samo elemente poznavanja i postignuća na
polju informacijske pismenosti, knjižničar nema alata za to. Nužno je da predmetnom
nastavniku postanu elementi informacijske pismenosti važan objekt ocjenjivanja i vrednovanja
učenikova rada. Sadržaje, načine poučavanja i alate za integraciju informacijske pismenosti u
paradigmu školstva treba uspostaviti odmah sustavno, kako bi generacije nastavnika,
pedagoga i drugih poučavatelja (kad dođu u poziciju poučavanja u školi) bile spremne prenositi
stvarno iskustveno stanje i dalje ga razvijati kod sebe i učenika.
Kurikulumske knjižnične teme informacijske pismenosti već imaju osnovne obrise i mnogi ih
knjižničari provode držeći nastavne satove, odnosno obrađujući određene nastavne jedinice
iz područja informacijske pismenosti. Imam za svoju školu izrađen program po razredima,
određene su nastavne cjeline/teme, a nastavne jedinice prilagođavam pojedinim razrednim
odjelima i programima u koji spada taj razred (gimnazija, zdravstveni programi, kuhar -
konobar). Stalno promišljam o potrebama učenika i kad naiđemo na praznine, osmislim
nastavnu jedinicu za obradu te teme – pojma, vještine, potrebe. Svaka generacija, svaki razred
ima svoje specifičnosti, drugačije zahtjeve, interese i potrebe te je poželjno svaki sat s
knjižničarkom planirati pomno s razrednikom/com.
Ako je samo knjižničar predavač srednjoškolskim učenicima o nekoj informacijskoj temi, npr.
o etičnosti i načinu uporabe citata u svom istraživačkom radu, teško je očekivati da će se
dotični učenici-slušači pravilno odnositi prema tome kad dođu na višu razinu školovanja ili
rada. U protivnom, da se u svezi nepravilnog citiranja učenik tijekom svog osnovnoškolskog i
srednjoškolskog školovanja kontinuirano upozoravao i educirao, poučavao kako se treba
odnositi, upućivao da pogrešku ispravi, a učitelj/ nastavnik potvrdio da je ispravak korektan,
odnosno da radimo na tome da pismenost svake vrste postane navika i način učenja, stvaranja
i istraživačkog rada – imali bismo pismene članove suvremenog društva. Nažalost, događa se
da nam osiromašuje rječnik, nedostaje kulture ophođenja, komuniciranja; ne znamo odakle
127 Isto.
152
početi, nije nas briga kako izgleda i ima li rezultat istraživačkog djela etičku, znanstvenu i
tehničku formu.
Smatram da program informacijske pismenosti koji bi izvodio knjižničar mora imati status
izbornog i/ili fakultativnog predmeta u srednjoj školi. Okvirno bi taj program bio oblikovan
prema odrednicama koje bi izradila ekspertna grupa školskih knjižničara, a specifikacije bi u
operativnom programu odredio knjižničar određene škole koji bi nudio ravnatelju/ici u
kurikulumu za izbornu/fakultativnu nastavu iz informacijske pismenosti.
Nadalje, moguće je izvoditi nastavu informacijske pismenosti na Satu razredne zajednice, s
time da se zakonski, preporukama nadležnih institucija, odredi obavezan/minimalan broj sati
(kao za Zdravstveni i Građanski odgoj). Ponekad dogovorimo s razrednicom sat informacijske
pismenosti, no kad dođu u knjižnicu, razrednica me zamoli mogu li skratiti predavanje, jer ima
za riješiti anketu i izostanke (nastava IP-a se onda svede na maksimalno 15 minuta – to je
neodgovorno i neizvedivo).
Za pojedine teme moguće je napraviti program koji se može realizirati kao dodatna nastava s
interesnom grupom. Napravi se program, odredi broj sati izvođenja te nastave (kao za tečaj),
uz obvezno omogućavanje stavljanje tog sata u redovni raspored. To je pogodno za tematske
cjeline, kao što su: izrada plakata, od pretraživanja o temi do predstavljanja prezentacije,
ponašanje i sigurnost na društvenim mrežama, izrada seminarskog rada, reklame i oglasi,
pronalaženje i korištenje bibliografija, izrada bilješki iz referentnih izvora.
Ishodi i teme za program poučavanja iz informacijske pismenosti u srednjoj
školi
U srednjoj bi se školi osnovnoškolska znanja nadopunjavala potrebama srednjoškolskog
obrazovanja, dalje razvijala i davale bi se upute za permanentno učenje. U svom radu,
predavanjima i poučavanju predmetni nastavnik, kao i knjižničar, moraju pokazati pozitivne i
dobre primjere, kako bi ih učenici mogli oponašati.
Ishodi poučavanja informacijske pismenosti u srednjoj školi:
• učenik će samostalno pronalaziti informacije i pretraživati izvore
• učenik će navraćati u knjižnicu s upitima
• razvijati i nadopunjavati načine učenja i poboljšati navike pretraživanja i istraživanja
pronađenih informacija
• upoznati načine i pripremiti se za čitanje zadane literature te razumijevanje pojedine vrste
djela (žanra)
• stjecat će samopouzdanje za javni nastup i iskustva istraživačkog rada
• usvojit će postupke kako doći do (prave) informacije, kako je obraditi, prihvatiti i koristiti
u svom učenju, radu i životu
• usvajati proces izrade samostalnog istraživačkog rada (do Završnog rada).
153
Zabrinjava površnost i nedorečenost, kao i nedosljednost u provedbi nastavnih sadržaja što
onemogućava ostvarenje obrazovnih ciljeva svih sudionika nastavnih procesa. Prijedlog
programa kojeg su izradile zadarske kolegice 128 dobra su ishodišta za okvirni kurikulum
informacijske pismenosti za srednjoškolske programe (uz korekciju, tamo se navodi pojam
izrade maturalnog rada, umjesto završnog rada). Takve teme bile bi okosnica poučavanja
informacijske pismenosti, a svaki školski knjižničar bi oblikovao godišnje svoj kurikulum
informacijske pismenosti, dopunjavao ga i prilagođavao potrebama svoje škole.
Uvažavajući sadašnje stanje u srednjoškolskom obrazovanju iz kojega učenici izlaze s
popudbinom informacijske nepismenosti, smatram da je potrebno planirati i inzistirati (i) na
nastavnim temama IP-a koje bi morale biti obrađene i usvojene već i na osnovnoškolskoj
razini, a prema konkretnoj situaciji i prema procjeni informacijskog predznanja učenika, mogu
se prilagoditi i izostaviti teme koje učenici svladavaju u srednjoj školi. Međutim, ne bi se
trebale zanemarivati činjenice da neke skupine učenika ipak trebaju poduku iz određenih
sadržaja: takve činjenice ne bismo trebali preskakati, već bismo trebali pružati mogućnost
edukacije tim učenicima. To je moguće osobito, ako su zadaci i očekivanja nastavnika takvi da
od učenika zahtijevaju, kontroliraju, uvažavaju pri ocjenjivanju rezultate informacijske
pismenosti.
Izdvojit ću iz svojih programa informacijske pismenosti neke kurikulumske teme za svoju školu
kako bih potakla promišljanje kolega/ica da u svojim školskim sredinama za razviju i dodaju
teme i nastavne jedinice informacijske pismenosti u svoje operativne i izvedbene programe.
U tabeli su zvjezdicom * označene teme koje se, ovisno o uključenosti razreda u kontinuitet
provedbe informacijske pismenosti mogu obraditi i u drugim razredima (npr. nastavna tema
Zapisnik može se provesti u 2., 3. razreda trogodišnjeg programa ili gimnazije ili pak u 4.
razredu).
U tablicama su navedene teme, oblici i metode rada te sudionici za neke sadržaje informacijske
pismenosti, a izabrane su većinom specifične teme, nastale na temelju promatranja potreba i
interesa učenika. Dakle, ova tabela kurikuluma informacijske pismenosti nije potpuna s
obzirom na elemente koje treba sadržavati, niti na kontinuitet sadržaja iz informacijske
pismenosti od razreda do razreda (samo je izvadak tema koje su obrađivane u SŠ Pregrada).
128 Telesmanić, Tanja i dr. 2015. Prijedlog programa Knjižnično - informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja u gimnazijama i strukovnim školama. Zadar.
154
Tablica 1. Izvadak tema informacijske pismenosti u SŠ Pregrada
teme informacijske pismenosti
četverogodišnja strukovna škola
gimnazija
zdravstveni programi
opća gimnazija
NASTAVNE JEDINICE
ISHODI UČENJA NOSITELJ AKTIVNOSTI
OBLICI I METODE RADA
Knjižna građa u knjižnici i udžbenici
prepoznati i imenovati dijelove knjige
oprema knjige
naslovna stranica
definicija i građa udžbenika
kazalo, rubnice, biografija i dr.
oprema udžbenika
1. razred
knjižničar
predmetni nastavnik
razrednik
skupina učenika
psiholog
pedagog
1. razredi
informatičar
nastavnik likovne umjetnosti
informatičar
rad u skupinama
pokazivanj
pregledavanje
objašnjavanje
pronalaženje / identificiranje
Časopisi, novine, revije
razlikovati pojmove
odrediti vrstu na primjeru
pronaći i opisati impresum
odrediti elemente časopisa za popis literature
upoznati naslove časopisa u knjižnici
individualni rad i/ili frontalni rad
rad u skupinama
prezentiranje
Izrada bilježaka i umne mape
spoznati dobrobit čitanja s razumijevanjem
raditi natuknice i usmeno ih povezivati u smislenu cjelinu
upoznati korisnost, vrste i primjenu umnih mapa
individualni rad i rad u manjim skupinama čitanje s razumijevanjem
Internet i pretraživanje
kako formirati pitanje
koje stranice odabrati
kao prepoznti recentne stranice (domene, autor)
upoznati korisne mrežne stranice
frontalni rad razgovor, rasprava, usmeno izlaganje grupni rad individualni rad
Plakati i prezentacije
učiti o preglednosti i estetici
dobiti savjete za učinkovito izrađen rad
usvajati tehnike izrade i dodavanja priloga
individualni rad mentorski rad: pokazivanje, izrada plakata i prezentacije
155
Citiranje i parafraziranje
obnoviti i utvrditi znanje o navođenju nečijih riječi
poučiti o parafrazi
pokazati primjere
2. razred
knjižničarka
nastavnik HJ
frontalno
predavanje
prezentacija
Referat osvijestiti proces istraživanja od zadane teme do formatiranja rada
knjižničarka
razredni odjeli
frontalno
predavanje
prezentacija
analiza primjera i korigiranje rada
Autorstvo biti upućeni o autorskim pravima, poštivanju autora
pojam plagijata
učenik kao autor istraživačkog rada
knjižničarka
razredni odjeli
objašnjavanje
prezentacija
primjeri
Predgovori i pogovori u knjizi
bit će poučeni o značenju i korisnosti čitanja opreme knjige te kako birati i/ili pristupiti sadržaju knjige
knjižničarka
2. razredi
pokazivanje
čitanje
analiziranje
razgovor
komentiranje
Potpis što je potpis, a što paraf
elektronički potpis
2. razred
knjižničar
predmetni nastavnik
razrednik
skupina učenika
psiholog
pedagog
rad u skupinama
pokazivanje
pregledavanje,
objašnjavanje
pronalaženje / identificiranje
Bonton na internetu
razlikovati pojmove
odrediti vrstu na primjeru
pronaći i opisati impresum
odrediti elemente časopisa za popis literature
upoznati naslove časopisa u knjižnici
individualni rad i/ili
frontalni rad
rad u skupinama
prezentiranje
156
Zapisnik spoznati dobrobit čitanja s razumijevanjem
raditi natuknice i usmeno ih povezivati u smislenu cjelinu
upoznati korisnost, vrste i primjenu umnih mapa
2. razred *
nastavnik likovne umjetnosti
informatičar
individualni rad
i rad u manjim skupinama
čitanje s razumijevanjem
Baze podataka upoznati se s pojmom, dobit će upute o pretraživanju baza (i na internetu)
3. razred
knjižničarka
informatičar
razrednik
rad u skupinama
zadaci za vježbe pronalaženja i pretraživanja
Obrasci i formulari
predočenje obrazaca (uplatnica, izjava, prijava)
objašnjenje administrativnih posebnosti
dobit će upute o popunjavanju
knjižničarka
tajnica
administratorica
razrednik
manje skupine, u paru
prepoznavanje dijelova
popunjavanje primjera obrazaca
Seminarski rad prepoznati razliku referat – seminar; istraživanje u sr, prilozi i kako ih obilježavamo; dijelovi rada
knjižničarka,
razrednik,
predmetni nastavnik
frontalno; mentorski rad prezentiranje i objašnjenje; analiza i ispravljanje primjera
Popularno -znanstvena literatura
upoznati pojam, raspon tema; gdje pronaći, kako pristupiti; značajke znanstvenog teksta
knjižničarka,
razredni odjeli
skupni rad predstavljanje, razgovor, rasprava
Online katalozi nadograditi znanja o katalozima
znati opisati usluge online kataloga i pretraživati kataloge
4. razredi
knjižnčar
informatičar
frontalni rad: pokazivanje i prezentacije
vježbe pretraživanja
Oglas i plakat upoznati pojmove, vidjeti, analizirati i uspoređivati primjere; osvješćivati značenje tih segmenata u svijetu suvremenih medija
knjižničar
informatičar
psiholog / pedagog
nastavnik povijesti umjetnosti sociolog
manje skupine, predavanje; rasprava, analiza, primjeri; izrada – kreiranje
157
Molba spoznati upotrebljivost i značenje dobro, pravilno napisane (za)molbe
karakteristike administrativnog stila, oblici i primjena
potrebe, dijelovi
knjižničar
tajnica
razrednik
razredni odjeli*
manje skupine
objašnjenje
prezentiranje
pisanje molbe na zadanu temu
Službeno komuniciranje i elektronsko pismo
poslovno pismo (dijelovi)
svrha, očekivanja
vrste - potrebe
kako se piše elektronsko pismo -pravila i bonton
knjižničar
tajnica
razrednik
razredni odjeli*
frontalno
rad na tekstu ispravljanje pogrešaka
pisanje poslovnog pisma
Izrada Završnog rada
od teme do obrane zr; dijelovi, pravila, formatiranje, komisije, pravilnici, prezentiranje, popis literature, prilozi
knjižničar
mentori učenicima, učenici završnih razreda *
predavanje
savjetovanje
individualni rad
prezentiranje
Recenzije objašnjenje pojmova
primjena i korištenje
čitanje i analiza primjera
što je potrebno za dobru recenziju
knjižničar
nastavnici društvene
skupine predmeta
manje skupine učenika
frontalni rad
mentorski rad
poučavanje
Literatura
Anić, Vladimir; Goldstein, Ivo. 2000. Rječnik stranih riječi. Novi Liber. Zagreb.
Stričević, Ivanka. Pismenosti 21. stoljeća : Učenje i poučavanje u informacijskom okruženju. http://www.ffzg.unizg.hr/usp/download/peta-godina/deveti-semestar/prava-djeteta-u-odgoju-i-obrazovanju/Stricevic,%20I.%20%20Pismenosti%2021.stoljeca%20Ucenje%20i%20poucavanje%20u%20informacijskom%20okruzenju.doc (pristupljeno 8. veljače 2017.).
Šeligo, Bernardica. Plan i program knjižnično-informacijske pismenosti učenika, po razredima .šk. god. 2016./2017. SŠ Pregrada. Pregrada.
Šušnjić, Biserka. Školska knjižnica i nacionalni okvirni kurikulum. 2009. Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu 36/1 str. 39-42. Hrčak. Zagreb. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=87278 (pristupljeno 2. veljače 2017.)
158
Telesmanić, Tanja i dr. 2015. Prijedlog programa Knjižnično - informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja u gimnazijama i strukovnim školama. Zadar. www.knjiznicari.hr/UDK02/images/1/11/KIP.SS.pdf (pristupljeno 25. ožujka 2016.)
Upravljanje znanjem školskog knjižničara u funkciji razvoja školskog kurikulumuma u ozračju interkulturalnog dijaloga. 2008. XXI. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske. Zbornik radova. AZOO - Institut za interkulturalno učenje. Zagreb. http://library.foi.hr/knjige/knjiga1.aspx?C=1945&H=proljetna-skola&vrsta=ZBI_KAT&grupa=P%8A%8AKRH (pristupljeno 1. veljače 2017.)
Životopis
Bernardica Šeligo, osnovnu školu završila je u Humu na Sutli, a srednjoškolsko obrazovanje u
Krapini te diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studij Hrvatskog jezika i
južnoslavenskih književnosti 1992., a nakon petogodišnjeg iskustva u osnovnim školama kao
učiteljica hrvatskog jezika, položila je stručni ispit 1997. i prešla u Srednju školu Pregrada u
kojoj do danas radi. Diplomirala je na dodiplomskom studiju bibliotekarstva Filozofskog
fakulteta u Zagrebu 2002.godine. Vodi izvannastavne aktivnosti: literarnu, novinarsku,
dramsko-recitatorsku, a njeni učenici postižu značajne rezultate na županijskim natjecanjima.
Osnovala je i uređivala školski list, vodila učenike na LiDraNo i druge smotre. Članica je HCDO-
a. Promovirana je u zvanje stručnog suradnika mentora 2011., no 2016. nije obnovila status,
jer su prilike u organizaciji škole bile nepovoljne. Od početka osnivanja Školskog odbora bila je
predsjednica, a tijekom drugog mandata imenovana je v.d. ravnateljicom škole (2004./2005.)
Stručno se usavršava i redovito prisustvuje Županijskim stručnim vijećima knjižničara.
Sudjelovala je na nekoliko Proljetnih škola školskih knjižničara RH: Knjižnica kao središte,
ishodište i utočište nastavnih subjekata (XIV. Proljetna škola, 2002.); Krenimo odgajati čitatelja
i stvarati korisnika školske knjižnice (Proljetna škola, 2011.). Pohađa radionice u organizaciji
Matične službe za knjižničare i Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara pri NSK.
Članica je HKD-a, odnosno podružnice Knjižničarskog društva KZŽ (obavlja funkciju tajnice
Društva), kao i HUŠK-a. Sudjelovala je na seminaru za darovite učenike, te u radu skupine EU
projekata za ljudske potencijale (izradi Priručnika za samovrednovanje strukovnih škola).
Posvećena je izgradnji i razvoju srednjoškolske knjižnice.
159
Projekt Inf0.2.0manija – suradnja školske knjižničarke i informatičarke s ostal im učiteljima
Renata Papec [email protected] Draženka Stančić [email protected]
OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec
Sažetak
U radu je prikazana uporaba web 2.0 alata (SlideSnack, FlipSnack, PicMonkey i Coggle) na
temelju primjera u kojem su oni upotrijebljeni u procesu učenja i poučavanja u OŠ kao dio
projekta Inf0.2.0manija. Spomenuti alati bili su inkorporirani u taj proces kroz korelacije
projekata, redovne nastave Informatike i Hrvatskog jezika te knjižničarsko-informacijskog
programa.
Ključne riječi: SlideSnack, slidecast, FlipSnack, PicMonkey, Coggle, projekt, web 2.0 alati,
digitalni obrazovni sadržaji, Inf0.2.0manija, BYOD, e-knjiga, e-časopis, digitalizacija ilustracija,
Word, PPT, PDF, online kolaži, umne mape.
Abstract
The paper describes the use of web 2.0 tools (SlideSnack, FlipSnack, PicMonkey and Coggle)
based on examples of their usage in the process of teaching and learning in primary school as
part of the project Inf0.2.0manija. The aforementioned tools have been incorporated into the
process through the correlation of projects, regular classes Informatics and Croatian language
and library-information program.
Keywords: SlideSnack, SlideCast, FlipSnack, PicMonkey, Coggle, design, web 2.0 tools, open
educational resources Inf0.2.0manija, BYOD, e-books, e-newspaper, digitization of
illustrations, Word, PPT, PDF, online collages, mind map.
Uvod
Uporaba Web 2.0 alata (SlideSnack, FlipSnack, PicMonkey i Coggle) u procesu učenja i
poučavanja IKT u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec
Uporaba web 2.0 alata udomaćila se u hrvatskom obrazovnom sustavu ne samo kod
učitelja/nastavnika informatike nego i kod odgojno obrazovnih djelatnika iz ostalih predmeta
160
i stručnih suradnika. Razvoj IKT-a omogućio je nepreglednu lepezu najrazličitijih alata koji, uz
malo poučavateljeve kreativnosti, osvježavaju proces učenja i poučavanja.
Uz učitelje informatike kojima je IKT imanentna u uporabi i edukacijama, dio se ostalih
učitelja/nastavnika educira na sve brojnijim usavršavanjima o uporabi IKT-a. Velik broj
poučavatelja također je samouko. Takav pristup zahtijeva malo više vremena, stoga nije na
odmet iskoristiti priliku za upoznavanje s nekim novim alatom u na nekom od organiziranih
usavršavanja.
Ovdje će biti riječi o dvama flip alatima kojima je zajedničko to da vizualno nasljeđuju oblik
knjige ili časopisa koji se listaju. Interesantni su za uporabu jer se pojam listanja knjiga
povezuje uz važne i pametne osobine čovjeka. To što taj značaj kod učenika u neko doba
njihovog razvoja izblijedi, problem je neadekvatnog obrazovanja koje omogućuje da učenici
prolaze proces školovanja bez postizanja elementarne pismenosti pa im se pojam čitanja u
svijesti povezuje s neuspjehom. Treći alat, PicMonkey je alat za uređivanje slika koji je svoj
značaj dobio kad smo uvidjeli razilaženje u želji da prikažemo što više učeničkih radova i
ograničenost brojem stranica u besplatnoj verziji flip alata. Coggle, posljednji alat koji ćemo
predstaviti je alat za izradu, prije svega, umnih mapa. Web 2.0 alata u IKT okružju ima više, no
oni koji se predstavljaju u ovom izlaganju bili su i upotrijebljeni unutar školskog projekta kao
dio dobre prakse.
Riječ je o projektu Inf0.2.0manija koji se temelji na uporabi IKT-a u procesu učenja i
poučavanja, a provodi se u suradnji s učiteljima predmetne i razredne nastave te stručnim
suradnicama naše škole. Inf0.2.0manija integrira nastavne sadržaje iz informatike, programa
rada školske knjižničarke, više ostalih predmeta, projekata i izvannastavnih aktivnosti koji se
provode u našoj školi.
Najvažniji ciljevi projekta su razvijanje informatičke/digitalne i informacijske pismenosti
učenika, primjena web 2.0 alata u nastavi uz izradu i objavljivanje sadržaja na internetu, izrada
kurikulumumskih i programskih materijala za provođenje moguće međupredmetne teme
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Ciljna skupina su učenici 1. - 8. razreda.
Korelacija nastavnih procesa i suradnja poučavatelja iznimno je važna za svaku školu koja želi
biti što uspješnija, u našoj školi ona se odvija zasada samo na temelju pojedinačnih inicijativa
koje se redom prihvaćaju, a bit će objašnjena kod svakog od alata.
Pri izboru web 2.0 alata rađena je njihova kritička procjena: zašto odabiremo određeni alat,
poznajemo li ga dobro, kako ćemo ga uključiti u proces poučavanja i učenja, je li primjeren
razvojnoj dobi učenika, imamo li tehničke, prostorne i materijalne pretpostavke za njegovu
uporabu, koje su suglasnosti i licence potrebne za uporabu?129
U vremenu u kojem se svi, pa tako i učenici, zasipaju mnoštvom najrazličitijih informacija
suvremeni se čovjek, a prije svega učenik, uz nedovoljno razvijenu razinu informacijske
129 Procjena je na tragu preporuka druge inačice prijedloga Nacionalnog kurikuluma međupredmetne teme Uporaba IKT-a iz svibnja 2016.
161
pismenosti koja je snažno povezana s digitalnom/informatičkom pismenošću, osjeća
obeshrabreno. Novi mediji još su velikim dijelom prepušteni uporabi u stihijskom obliku.
Također je i učestala uporaba u pogrešne svrhe zbog njihova nepoznavanja. Uvidom u
mogućnost svrhovite uporabe, količina neadekvatnog manipuliranja novim medijima se
smanjuje, a proces učenja i poučavanja postaje zanimljiviji.
Inf0.2.0manija doprinosi i osposobljavanju učenika i učitelja koji surađuju s nama za
cjeloživotno učenje. Izrada i objava digitalnih obrazovnih sadržaja (DOS) omogućuje i njihovu
uporabu za edukacije na stručnim skupovima knjižničara, učitelja informatike i pojedinih
predmeta s kojima se radi korelacija.
Primjena alata
U radu ćemo prikazati jednu primjenu alata SlideSnack, dvije primjene alata FlipSnack (e-
knjiga i e-časopis), jednu primjenu alata PicMonkey i jednu Coggle alata.
SlideSnack 130 je web 2.0 alat koji omogućuje jednostavno učitavanje i dijeljenje
prezentacije na internetu. Također omogućuje snimanje vlastitih komentara i bilješki, tj.
izradu slidecasta. Kao i većina sličnih alata ima besplatnu i komercijalnu verziju.
Registracija je moguća putem Facebooka, Googlea i Twittera ili putem nekog drugog
računa.
Slika 1. Sučelje za prijavu na SlideSnack
SlideSnack alat smo upotrijebili za bilježenje jednog kulturnog događaja koji je uobičajeni dio
drugog školskog/državnog projekta, Tuluma s(l)ova. Učenici 7. i 8. razreda koji sudjeluju u
tome projektu, između ostalog, u svojoj lokalnoj zajednici čitaju naglas iz užitka na postojećim
130 SlideSnack. http://www.slidesnack.com/ (pristupljeno 12. veljače. 2017.).
162
kulturnim događanjima ili sami osmišljavaju kulturna događanja na kojima je jedna od
aktivnosti čitanje naglas.
Posjet štićenicima Caritasovog doma za starije i nemoćne osobe u Ivancu bio je kulturni
događaj kojeg smo također sami osmislili. Njime smo željeli približiti nekadašnje običaje
vezane uz mlade ljude novim naraštajima kroz druženje učenika i štićenika doma. Učenici su
štićenicima čitali naglas odabrane ulomke na temu običaja vezanih uz mlade ljude nekad iz
knjige Tragom narodne baštine ivanečkog kraja Ivanke Kunić. Nakon toga slijedio je razgovor
sa štićenicima doma o vremenu i običajima što smo im čitanjem ulomaka spomenute knjige
evocirali. U ugodnom i veselom raspoloženju oni su nam potvrdili vjerodostojnost zapisa iz
knjige i otkrili nam svoja lijepa i manje lijepa iskustva vezana uz temu. Usporedili smo starinske
običaje s današnjima, jednima i drugima našli prednosti i nedostatke.
Druženje smo zabilježili fotografijama i videozapisima metodom BYOD131, pri čemu nam je
device bio pametni telefon. Kako bi učenici koji su sudjelovali u druženju sa štićenicima doma
mogli predstaviti i drugima taj događaj na mjestu i u vrijeme na kojem fizički ne mogu biti
nazočni, odlučili smo zabilježiti susret i alatom SlideSnack s uporabom slidecasta.
Slika 2. Prezentacija obrađena u alatu SlideSnack/slidecast
131 BYOD – Bring Your Own Device: metoda uporabe vlastitog IKT uređaja
163
FlipSnack132 je alat za pretvaranje PDF datoteka u bogate medijske digitalne dokumente.
Radi na svim digitalnim platformama. Razlikuje se besplatna i komercijalna verzija. U
besplatnoj verziji postoji mogućnost učitavanja petnaest stranica po online dokumentu.
Registracija je moguća putem Facebooka, Googlea i Twittera ili putem nekog drugog
računa.
Slika 3. Sučelje za prijavu na FlipSnack
FlipSnack smo odlučile upotrijebiti pri realizaciji školskog projekta Rekoh, ne porekoh
osmišljenog za školski kurikulumum u dijelu kulturne i javne djelatnosti škole, za izradu online,
tj. e-knjiga. Njime su obilježeni Dan sreće i Dan pripovijedanja (20. ožujka) te Dan hrvatske
knjige (22. travnja), a bio je namijenjen učenicima 5. – 8. razreda. Sastojao se od četiri ključna
momenta: radionice pisanja bajke, natjecanja u pripovijedanju, izrade ilustracija za bajke i
radionice kreiranja e-knjige.
U pripremnom dijelu učiteljice Hrvatskog jezika animirale su učenike za sudjelovanje u
projektu. Pisanje bajke odabrano je stoga što one uvijek sretno završavaju čime je zadovoljen
uvjet obilježavanja Dana sreće.
Na radionici pisanja bajke, desetak dana prije Natjecanja u pripovijedanju sudjelovao je 21
učenik. Bajke su se smišljale uz pomoć obrasca za pisanje bajki. Napisane bajke su pregledane
i dane su preporuke za logička i stilska poboljšanja. Učenici su se potom pripremali za
natjecanje pogledavši u školskoj knjižnici rijetke zapise na YouTubeu s pripovjedačkih festivala
i pripovjedačicu Jasnu Held te samostalno.
132 Flipsnack. http://www.flipsnack.com/ (pristupljeno 12. veljače. 2017.).
164
Na školskom natjecanju u pripovijedanju nastupili su svi školski autori bajki pred publikom
sastavljenom od učenika 3. do 8. razreda. Tročlano povjerenstvo je prema unaprijed
dogovorenim kriterijima proglasilo tri najbolje priče, a svi ostali zauzeli su četvrto mjesto.
Kriteriji su bili ekspresivnost izraza, pravogovor, tj. pravilno i razgovijetno govorenje i
zanimljivost priče, a za svaki kriterij natjecatelji su mogli dobiti bodove od 1 do 5 koji su se
potom zbrajali.
Slijedila je priprema za radionicu izrade e-knjiga. Ona se sastojala od izrade ilustracija za bajke
i prijeloma teksta u Power Pointu (PPT-u). Ilustracije su ovaj put, uz autore bajki, mogli raditi
i drugi učenici, po želji učenika-autora bajki, koji imaju izraženiju likovnu darovitost.
Nakon toga autori bajki učili su skenirati ilustracije i na taj način ih prebacili u digitalni oblik
radi lakše manipulacije pri izradi e-knjiga. Sljedeći zadatak bio je prebaciti bajku iz Worda u
PPT na smislen i logičan način. Taj je dio također prekontroliran i ispravljen po potrebi.
Na radionici e-knjiga, koja se odvijala na Dan hrvatske knjige, učenici su u PPT unosili
digitalizirane ilustracije, potom su napravili PDF verziju dokumenta i podigli na mrežnu
stranicu FlipSnacka te ga dodatno uredili. Potom su e-knjige objavljene na stranici škole133.
Slika 4. SlideSnack polica s online bajkama/e-knjigama
FlipSnack smo uzele i kao alat za izradu razrednog e-časopisa. U ovom slučaju riječ je bila o
korelaciji nastave Hrvatskog jezika i programa rada školskog knjižničara vezanu uz nastavnu
jedinicu Dječji časopisi za učenike 2. razreda te nastavu Informatike učenika 8. razreda,
nastavnu jedinicu Školski Internet projekti.
133 Inf0.2.0manija: e-radovi. 2017. OŠ Osnovna škola Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Ivanec. http://os-iksakcinskog-ivanec.skole.hr/info2_0manija/aktualnosti (pristupljeno 12. veljače. 2017.).
165
U pripremnom dijelu nastavnog procesa izmijenjene su informacije o gradivu iz svih predmeta
koje će biti aktualno u vrijeme održavanja nastave o dječjim časopisima, dogovorene rubrike
od kojih će se sastojati budući e-časopis, materijali koje će prikupiti za časopis, a napravljeni
su tijekom godine ili će se tražiti da ih učenici izrade. Također su učiteljice dobile Tablicu za
pregled materijala za časopis koja je olakšavala mogućnost uključivanja radova svakog od
učenika iz razreda u razredni časopis.
Učiteljice su potom upoznale učenike sa svim aktivnostima koje će se događati te su
organizirale smišljanje naziva e-časopisa te odabiranje likovnog rada za naslovnicu časopisa.
Dale su boljim učenicima da smisle zadatke iz Hrvatskog jezika, Matematike i Prirode i društva
za poučnu rubriku Tko zna, zna! Sadržaj se mogao odnositi na zadnje gradivo ili gradivo
svladano ranije koje je trebalo oblikovati u slikopriče (neke priče iz čitanke) + pitanja o tekstu,
dopunjalice i rebuse, križaljke, pitanja, poučne i literarne tekstove te likovne radove.
Odabrani su bolji likovni radovi učenika nastali tijekom cijele godine ili radovi vezani samo uz
zadnju temu Cvijeće, literarni radovi učenika i stripovi te se posebno vodilo računa da svaki
učenik ima makar jedan rad. Svi odabrani radovi doneseni su na nastavnu jedinicu (bloksat) u
školsku knjižnicu.
Učenici su u školskoj knjižnici na konkretnim primjerima dječjih časopisa koje školska knjižnica
posjeduje i koji su se nalazili na stolovima pred učenicima učili o osobitostima časopisima za
djecu nakon čega su uspoređivali tiskani i online oblik časopisa za djecu Prvi izbor134 . Slijedio
je paralelni rad. Jedna je grupa učenika učila skenirati pripremljene radove, digitalizirajući ih i
spremajući u mape nazvane prema budućim rubrikama kako bi ih pripremila za uporabu za e-
časopis. Svaki je učenik skenirao par puta, potom bi se grupe izmijenile za skenerom. Ostale
tri grupe u to su vrijeme rješavale Radni listić Dječji časopisi služeći se podatcima iz tiskanih
dječjih časopisa.
Učenici 7. i 8. razreda na sljedećem su satu informatike izrađivali PPT opremajući ih
naslovnicom i podacima na njoj, impresumom i podacima na njemu te imenovali rubrike i
svrstavali digitalizirane materijale u njih. Nakon toga prebacili su ih iz PPT-a u PDF i potom u
online okružje alata FlipSnack. Zatim su e-časopisi prebačeni na web stranicu škole kako bi ih
učenici 2. razreda mogli tražiti, naći i pogledati.135
134 Prvi izbor. 2017. Mozaik knjiga. Zagreb. http://mozaik-knjiga.hr/casopisi/prvi-izbor/prelistaj-casopis/ (pristupljeno 12. veljače 2017.)
135 Inf0.2.0manija: e-radovi. 2017. OŠ Osnovna škola Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Ivanec. http://os-iksakcinskog-ivanec.skole.hr/info2_0manija/aktualnosti (pristupljeno 12. veljače. 2017.).
166
Slika 5. Jedan od FlipSnack e-časopisa drugih razreda
PicMonkey 136 je jednostavan alat za uređivanje fotografija različitim fotografskim
efektima - filterima, prilagodljivim fontovima i naljepnicama, tj. stikerima. Mogu se raditi
meme, kolaži, jednostavno je spremiti i dijeliti fotografije. Osnovne značajke mogu se
koristiti besplatno, a ostale se plaćaju. Postoji i aplikacija za pametne telefone.
Slika 6. PicMonkey sučelje
136 PicMonkey. https://www.picmonkey.com/ (pristupljeno 12. veljače 2017.)
167
PicMonkey smo upotrijebili pri izradi dječjih e-časopisa. Kako je jedan razred imao veći broj
likovnih radova koje bi bilo šteta izostaviti, a nije ih se moglo ubaciti na ograničeni broj
stranica, učenici su upućeni na izradu online kolaža. Preporučeni su im PicMonkey 137
BeFunky138 i Fotor139, a oni su odabrali upravo PicMonkey.
Coggle140 je suradnički online alat za kreiranje i dijeljenje umnih mapa. Radi na mrežnom
pregledniku što znači da ne treba ništa preuzimati ili instalirati. Potrebno se tek prijaviti za
početak, a preporučaju google račun. Može se upotrebljavati za rađenje bilježaka,
brainstorming, planiranje, ili izradu nečeg kreativnog što je moguće vizualizirati. Može se
podijeliti s više prijatelja i kolega. Promjene koje napravite odmah se pojavljuju u
pregledniku, gdje god se nalazili.
Slika 6. Sučelje za prijavu na Coggle
Coggle smo upotrijebili u redovnoj nastavi povijesti i izvannastavnoj aktivnosti Povijesne grupe
učenika 7. razreda unutar povijesnog miniprojekta o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskome po kojem
naša škola nosi naziv. Na to smo bili potaknuti slijedom spoznaja da o njemu nešto više znaju
samo učenici 7. razreda koji se tom temom bave u sklopu predmeta Povijest. Miniprojekt je
obuhvatio provedbu ankete o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskome koju su osmislili i napravili
137 Collage Maker. PicMonkey. https://www.picmonkey.com/collage (pristupljeno 12. veljače 2017.)
138 Collage Maker. BeFunky. https://www.befunky.com/features/collage-maker/ (pristupljeno 12. veljače 2017.)
139 Collage Maker. Fotor. http://www.fotor.com/features/collage.html (pristupljeno 12. veljače 2017.)
140 Coggle. https://coggle.it/ (pristupljeno 12. veljače 2017.)
168
učenici Povijesne grupe, sata ponavljanja gradiva o ilirskom preporodu metodom obrnute
učionice te problemskog istraživanja Povijesne grupe o tragovima boravka Ivana Kukuljevića
Sakcinskog i obitelji Sakcinski u Ivancu te posjete izložbi o njemu koja nam još predstoji
početkom svibnja u Gradskom muzeju Varaždin, te prezentacije rezultata istraživanja na
Kliofestu, webu škole i za Dan škole.
Uloga Coggle alata bila je omogućiti rad učenika metodom obrnute učionice. Učenicima su
predočena četiri glavna traka umne mape o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskome te su dobili izvore
u kojima su mogli naći podatke za grananje i dopunjavanje umne mape. Ti su glavni traci
ujedno poslužili za ponavljanje osobitosti ilirskog narodnog preporoda, a i učenici su bili
grupirani prema njima. Prikupivši dokaze u izvorima iz knjižnice i s interneta, učenici su
razgranali svoje krakove umne mape. Dalje se aktivnost širi na Povijesnu grupu koja je dobila
zadatak ilustrirati dijelove umne mape i provesti drugi dio istraživanja u lokalnoj zajednici.
Slika 7. Dio umne mape Ivan Kukuljević Sakcinski nakon sata Povijesti
Zaključak
Prikazom uporabe SlideSnack, FlipSnack, PicMonkey i Coggle alata kroz konkretne primjere
dan je uvid u mogućnost uporabe tih aplikacija tijekom procesa učenja i poučavanja učenika
na području primjene IKT-a. Može se koristi i u nastavi Informatike i unutar međupredmetne
teme Uporaba IKT-a.
Spomenuti primjeri dokaz su suvremenog pristupa nastavi, primjene inovativne pedagogije uz
pomoć IKT-a i stvaranja novih digitalnih obrazovnih sadržaja. Učitelji se upoznaju s novim
obrazovnim tehnologijama i dobivaju međusobnu podršku u primjeni IKT-a, te tako razvijaju
169
digitalni sadržaj i usvajaju digitalne kompetencije. Odabir novih alata i mogućnost da ih
upoznaju i koriste ostali učitelji i kolege omogućuje im cjeloživotno učenje te ih ohrabruje u
držanju koraka s promjenama.
U primjerima navedenim u izlaganju uz detaljnije objašnjene uporabe web 2.0 alata vidljiva je
primjena i cijelog niza drugih IKT sredstava. Učenici 2. razreda naučili su digitalizirati sadržaje
pomoću skenera, spremati digitalizirane sadržaje u mape, uspoređivati tiskane i e-časopise,
tražiti, naći i pregledavati/čitati digitalni sadržaj razrednog e-časopisa.
Učenici od 5. do 8. razreda upotrebljavali su u svojem radovima Word, PPT i PDF dokumente,
pregledavali sadržaje na YouTubeu na temu pripovijedanja, digitalizirali ilustracije pomoću
skenera, snimali planirane potrebne sadržaje vlastitim pametnim telefonima.
Kroz cijeli taj proces spajali su stara znanja s novima, rješavali probleme poput organiziranja
digitalnih sadržaja u traženi oblik (e-časopis, e-knjigu, kolaž, mentalnu mapu), vodili računa o
logičnom prijelomu tekstova rješavajući potrebu smještanja tekstova i ilustracija unutar
limitiranog broja slajdova. Analizirali su načine pripovijedanja, uspoređivali informacije o
običajima vezanim uz mlade nekad i danas temeljene na informacijama iz knjiga, usmenog
razgovora i vlastitog iskustva, proučavali pripremljene izvore da bi potkrijepili tvrdnje u sklopu
metode obrnute učionice, tražili informacije u terenskom istraživanju kako bi zaključke
pretočili u kreativan online zapis. Razmjenjivali su snimljene digitalne sadržaje u IKT okružju,
dogovarali izgled ilustracija e-knjiga, stvarali nove sadržaje.
Ovakav način rada učenika temeljen na iskustvenom učenju dobrodošlo je osvježenje procesa
učenja i poučavanja koji je dijelom omogućila upravo i uporaba IKT-a.
Literatura
Byrne, Richard. Free Tehnology for Teachers. http://www.freetech4teachers.com/ (pristupljeno 12. veljače 2017.).
Ferrari, A. 2013. DIGCOMP : A Framework for Developing and Understanding Digital Competence in Europe. Publications Office of the European Union. Luxembourg. http://ftp.jrc.es/EURdoc/JRC83167.pdf (pristupljeno 12. veljače 2017.).
Google izvori
Heick, Terry i dr. Teach Tought. http://www.teachthought.com/authors/ (pristupljeno 12.
veljače 2017.).
Nacionalni kurikulum međupredmetne teme Uporaba IKT-a : druga inačica prijedloga. 2016. MZOS. Zagreb.
Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2006. MZOŠ. Zagreb.
Primorac, Branka; Šimeg, Marijan i Šojat, Anita. 2010. Novinarstvo u školi. Školska knjiga. Zagreb.
170
Procommunicator. http://www.procommunicator.com/ (pristupljeno 12. veljače 2017.).
Škarić, Ivo. 2000. Temeljci suvremenog govorništva. Školska knjiga. Zagreb.
Španjol Marković, Mirela. 2008. Moć uvjeravanja. Profil International. Zagreb.
Vuk, Sandra; Petković, Dubravka. Web 2.0 u RN. https://sites.google.com/site/web20urn/ (pristupljeno 12. veljače 2017.).
Životopisi
Renata Papec radi u Osnovnoj školi Ivana Kukuljevića Sakcinskog kao učiteljica informatike od 5.
do 8. razreda. Administrator je imenika i e-dnevnika škole. Šest godina je predavač u Centru
izvrsnosti Varaždinske županije kao voditeljica radionica QBasic, Web 2.0 alati, C++. Radila je kao
edukatorica na ICT Edu projektu, modul 1. Završila je Expertni ECDL za predavača te radila kao
predavač i ispitivač istog. Sa svojim učenicima redovito sudjeluje na svim nivoima natjecanja
Infokupa, na kojima učenici redovito postižu zapažene rezultate. Vodi radionice primjene IKT-a u
procesu učenja i poučavanja, na stručnim skupovima školskih knjižničara, vjeroučitelja, učitelja
kemije i informatike, od županijske do državne razine. Redovito surađuje s ostalim učiteljima u
školi na provođenju projekata te kontinuirano educira učitelje u procesu prelaska škole na e-
dnevnike.
Objavila je sljedeće radove: Sigurnost na internetu; Zondle – alat informacijske pismenosti;
Primjena novih medija u obrazovnom procesu - plod suradnje informatičarke i školske knjižničarke
i dr.
Draženka Stančić, diplomirana profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, magistra bibliotekarstva i apsolventica specijalističkog studija Odnosa s javnošću, radi u Osnovnoj školi Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu kao stručna suradnica knjižničarka, u zvanju stručna suradnica savjetnica. Voditeljica je ŽSV-a Varaždinske županije, a bila je članica Stručne radne skupine (SRS) za izradu kurikuluma međupredmetne teme Uporaba IKT-a. Bavi se metodičkim i kurikulumskim temama, primjenom informacijske pismenosti u radu s učenicima, poticanjem čitanja, primjenom informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u nastavnom procesu te vidljivošću školsko-knjižničarske struke.
Objavila je brojne obrazovne stručne članke: Kultura čitanja učenika viših razreda osnovne škole; Prijedlog usustavljivanja prezentacije znanja učenika; Slobodno vrijeme korisnika školske knjižnice – izazov školskome knjižničaru; Projektne aktivnosti HMŠK: Tulum s(l)ova – noćni čitateljski susret; Mogućnosti realizacije dodatne nastave povijesti – izvanučionička nastava u Hrvatskom povijesnom muzeju, Hrvatskom školskom muzeju i Hrvatskom državnom arhivu; Prilagodba knjižnica očekivanjima i potrebama; Tulum s(l)ova na Odsjeku za dječju kirurgiju Opće bolnice Varaždin; Održana završna svečanost Tuluma s(l)ova - projekta poticanja čitanja iz užitka na Zrinjevcu; Školski vremeplov 1839.–2014., autorstvo poglavlja Školski vremeplov Osnovne škole u Ivancu kroz svjedočanstva bivših učenika, uredništvo i lektorstvo monografije; Tajna katarskog blaga – putopis; Natjecanjem u pripovijedanju obilježen Dan sreće i Dan pripovijedanja; Alati odnosa s javnošću u javnoj i kulturnoj djelatnosti školske knjižnice kao mehanizmi komunikacije; Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te mjesto školske knjižnice u njemu; Školske knjižnice i digitalno doba.
171
RADIONICE
172
Ribar dr. Mirko Palunko i njegova dobra supruga Dobrijela
dr. sc. Mirko Marušić, viši predavač
Kemijsko-tehnološki fakultet, Split
Jurica Barišin
Prva gimnazija Split
Sažetak
Suvremena obrada dijela pripovijetke Ivane Brlić-Mažuranić, Ribar Palunko i njegova žena. U
sklopu obrade nalazi se sedam jednostavnih matematičkih zadataka koje bi polaznici radionice
pokušali riješiti.
Ključne riječi: Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine, suvremena obrada, elementarna
matematika.
Abstract
This is the adaptation of the story Fisherman Palunko and his wife from the book Tales of Long
Ago, by Ivana Brlić-Mažuranić. Story is told in the form of verses, with the tone being happy,
fun and casual. As part of the story there are seven simple mathematical tasks for the
attendants of the workshop to try and solve. To solve them it is enough to employ a little bit
of logical thinking, knowledge of the four basic mathematical operations, Pythagorean
theorem and a little bit of good will.
Keywords: Ivana Brlić-Mažuranić, Tales of Long Ago, Fisherman Palunko and his wife, verse,
basic mathematical tasks.
173
Sadržaj radionice
Zakukuriče pijetao Bat i ribar Palunko pogleda na sat. Velika kazaljka gleda ravno u pod, nad
Mirkom nebeski svod. Mala kazaljka je malo lijevo od nje, njemu je more sve. Pogleda svoju,
suprugu Dobru, i Srđana sina, a oko srca mu toplina. Uzme za ribolov pripremljeni pribor,
pomiluje psa zvanog Vibor, uputi se prema luci, nikada kraja ribarskoj muci. Uzdignutog jedra
isplovljava iz porta, Dobre na sat pogleda iz sporta. Velika kazaljka uspravna je sada, a mala
jednim brojem vlada, između njih 210° kut, i doktor Mirko kreće na put.
Zadatak 1.
Gospodo i dame, olovke u ruke, kada je Miki isplovio iz bračne luke?
Jedrio je odlučno prema jugu, slijedeći svoju sretnu dugu, brzinom od 7 km/h, hvat po hvat.
Nakon što je plovio sat i pol, iz vida je izgubio mol. Probudi se tada i Kralj Morski, od morskih
bića prozvan Roški. Proizvede on Istočnjak, protrljavši svoj podočnjak. 4 km/h mu je brzina,
plavo more mu je nizina. 45 minuta puhaše on, Mirko je slušao njegov ton. Kad vjetar stane,
pojede Mirko malo banane, jedra spusti, oblaci više nisu gusti. Baci sidro, parangal i vršu, lakše
je ovo od rada u kršu. Brodić se umiri, a Palunko zažmiri. Malo vina u čašu naspi, pa naš vrijedni
Dalmatinac zaspi. Nakon nekog vremena, nije vrijedno spomena, probudi se i Zora-djevojka
Dijana, da donese vedrinu proljetnog dana. Kao prava božica (ribo)lova, na parangal natjera
ribe iz plova. U vršu jastoga Juricu baci i tako Palunku ribolov spasi. Pogleda na sat i umalo
istegnu vrat. Velika kazaljka u nebo gleda, oblačak danas kišu ne da. S kazaljkom malom od 30°
zatvara kut, djevojci-Zori valja poći na put. Nakon što je završila s poslom, poigra se malo i s
morskim oslom. Tada i sunce u zenit stiže, a naš se junak na noge diže. Izvuče vršu i parangal
iz mora, ovo je ribanje prava fora! U kašetu ubaci ribu i Juricu, bit će love i za puricu. Izvaže
ribu, posluša Gibu. Masa riba je kako triba, osjeti kako lova se giba. Odgovara sedmerostrukom
umnošku broja sati, pa neka ribar Mate pati, koje je Palunko do tada proveo na moru, nemoj
pasti na ovu foru. Jastog ima više od kilo, onoliko koliko je sati bilo, kada je Dijana pogledala
na sat i umalo stoga istegla vrat. Gle čuda, sve je ovo vrijedilo truda!
Zadatak 2.
Plavog li nebeskog svoda, za koliko je povećana masa Mirkova broda?
Iako umoran od napornog rada, što da se misli sada, po mirnom moru bodro vesla, pametan
kao Nikola Tesla. S dobre pošte ravno kući, prije nego upale luči. Uz ljupke zvuke Ljupkine
pjesme, zaželi vode sa seoske česme. Ta tvoja barka mala, a noć samo što nije pala.
174
Zadatak 3.
Koliki put je brodić prešao toga dana, slijedeći putanju Mirkova plana?
Zadatak 4.
Brzina mu je 6 km/h na povratku, za koliko će biti u lučkom dovratku?
Sretni Palunko priveže brodić, spremi i svoj ribarski nožić. Proda lady Maristeli, koja se opet
nekuda seli, 3/5 ulovljene ribe, pa ljupkoj susjedi Damiri gibne. Ona mu je sašila novo jedro,
vrijeme je otada stalno vedro. Pokloni joj stoga, ulovljenog jastoga. Četrnaestina ostatka od
ulova ribe, do Dobrinog štednjaka stigne. Ribu preostalu, podijeli Srđan ljudima u selu. Svi su
te večeri sretni bili, uz ribu vino nisu ni pili. Pojeli su i puno blitve, koje je Mari donijela iz Litve.
Sretne su zbog toga i morske vile, imena istog: Marine. I od tada ljubav vlada, ulicama Palunko-
grada.
Zadatak 5.
Maristela mu plati 45 kuna po kilogramu, prije nego li selo utone u tamu.
Koliko je novaca zaradio, a nije se prehladio?
Zadatak 6.
Koliko kilograma podijeli Srđo ljudima u selu, neka i oni pojedu ribu bijelu?
Zadatak 7.
Dvije trećine stanovnika u Palunkovu selu su ribari, i ništa im ne fali, četvrtina od onih koji nisu
ribari su poljoprivrednici, i tako pridonose svojoj zajednici, zanatlija ima tri puta manje nego
ribara, veli jedna majka stara, a ima još i glavarica sela, imena Antonela.
Koliko ljudi u selu živi, odgovori točno i kući odjedri bočno.
Rješenja: 7, 46, 24.4, 1 h 49 m, 945, 13, 36.
175
Literatura
Brlić-Mažuranić, Ivana. 1985. Priče iz davnine. Logos. Split.
Životopisi
Mirko Marušić završio je studij matematike i fizike na Fakultetu prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, a 2013. godine je stekao akademski stupanj doktora metodičkih znanosti iz polja fizike. Radio je u Orkestru Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu i Orkestru Hrvatske ratne mornarice (HRM) kao glazbenik – trombonist. Kao profesor matematike i fizike radio je u I. gimnaziji – Split, Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji Don Frane Bulić te u Gimnazijskom kolegiju Kraljica Jelena u Splitu. Kao vanjski suradnik radio je na Veleučilištu u Splitu, Umjetničkoj akademiji u Splitu, Filozofskom fakultetu u Splitu te Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. Od siječnja 2014. godine zaposlen je kao viši predavač na Zavodu za fiziku Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu. Nositelj je i izvođač kolegija Fizika i kolegija Energija i razvoj.
Napisao je više znanstvenih i stručnih radova iz edukacijske fizike. Aktivno surađuje sa znanstvenicima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu koji se bave fizikom u obrazovanju, pedagogijom i psihologijom odgoja i obrazovanja. Recenzirao je radove iz fizike u obrazovanju. Sudjelovao je kao predavač na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim konferencijama. Organizirao je događaje iz popularizacije i promocije znanosti.
Jurica Barišin, nastavnik matematike i fizike, završio je 1986. studij matematike i fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. Profesionalni rad je započeo u računskom centru Jugoplastika u kojem je radio od 1989. do 1990. godine, kaoprogramer. U periodu od 1991.-1992. radio je u nekoliko srednjih škola: Tehničkoj školi, Trgovačko-ugostiteljskoj školi u Splitu, Kamenoklesarska školi u Pučišćima, te u I. gimnaziji u Splitu (od 1993. do danas) u svojstvu nastavnika matematike i fizike. Predavao je na Kemijsko-tehnološkom fakultetu, od 1986. do 1989. godine, kao asistent za predmete Matematika I. i Matematika II., a od 1993. do 1998. godine je na Privatnoj srednjoj ekonomskoj školi bio profesor matematike i statistike. Na Veleučilištu u Splitu pet je godina bio asistent za predmete Matematika I. i II., Statistika te Primijenjena i numerička matematika.
Objavio je stručni rad Suvremena škola: Vrste učenika te metode i oblici rada s njima, u Školskim novinama (broj 5, 10. II. 2015). Sudjelovao je na stručnim skupovima Agencije za odgoj i obrazovanje te stekao zvanje nastavnika savjetnika.
176
Kreativni i edukativni alati u radu s učenicima: QR kodovi, Plickers i Fotostory
Biljana Krnjajić
OŠ Siniše Glavaševića, Vukovar
Anita Tufekčić [email protected]
OŠ Antun i Stjepan Radić, Gunja
Sažetak
U današnje vrijeme, na početku trećega tisućljeća, u turbulentnom vremenu brzih promjena
klasični modeli učenja ustupili su mjesto efikasnijim i jednostavnijim modelima – alatima
prilagođenima vremenu suvremenoga življenja.
Klasične metode učenja (knjige, predavanja, edukativne emisije, razgovor) zamjenjuju novi
edukativni alati (aplikacije) koji pomažu nama i našim učenicima da maksimalno iskoristimo
svoje potencijale i područja interesa.
IKT tehnologiju koristimo u svakodnevnom životu. Ona ima vrlo važnu ulogu u obrazovanju jer
pravilan način njezina korištenja unaprjeđuje kvalitetu obrazovanja, odnosno učenja i
poučavanja i samim tim omogućava bolje ishode učenja.
Učenje pomoću računala nije isto što i učenje iz knjige ili na predavanju. Učenje pomoću
tehnologije nije nužno bolje ili lošije od nastave u učionici, ali je drugačije. Postoji čitav niz
načina na koje se nastava može osuvremeniti i učiniti zanimljivijom uz minimalan udio
tehnologije. Neki od njih su uporaba QR kodova, Plickersa i Fotostoryja u nastavi.
Ključne riječi: edukativni alati, QR kodovi, Plickers, Fotostory.
Abstract
Today, at the beginning of the third millennium, in the turbulent times of rapid changes,
traditional learning models gave way to efficient and simpler models - tools adapted to
modern life. Classical learning methods (books, lectures, educational programs, discussion)
are being replaced by new tools (applications). New educational tools help both us and our
students to maximize our potentials and areas of interest. We use ICT technology in everyday
life. Its role in education is very important because their proper use improves the quality of
education, both teaching and learning, and thus enables better learning outcomes.
177
E-learning is not the same as learning from a book or a lecture. Learning by using technology
is not necessarily better or worse than regular classes in a classroom, but is definitely different.
There are a number of ways in which teaching can be brought up to date, or made more
interesting with a minimal contribution of technology. One such way is the use of QR codes,
Plickers and Fotostory in teaching.
Keywords: educational tools, QR codes, Plickers, FotoStory.
Uvod
Inovativna se tehnologija razvija sve brže i omogućuje nam pristup informacijama i
obrazovnim sadržajima na mjestima koja nam prije nisu bila dostupna. Promjene se događaju
i u odnosima između učitelja i učenika. Novi načini pristupa sadržajima zahtijevaju promjene
u dosadašnjem načinu rada. Brojna su područja u kojima se knjižničari mogu služiti
informacijskom tehnologijom u obrazovanju (primjerice online kvizovi i interaktivne knjige),
ali ju koristiti i radi otvaranja vrata različitim područjima.
Cilj je radionice uputiti knjižničare i učitelje na nove alate kako bismo ih potaknuli da svoju
nastavu učine dinamičnom motivirajući učenike na aktivnije sudjelovanje u nastavnom
procesu i učenje kroz igru. Interaktivne metode nisu samo potreba, već nešto što
omogućava nastavnicima i učenicima lakše stjecanje novih znanja i ovladavanje novim
vještinama.
Očekivani ishodi: sudionici radionice bit će sposobni:
• razlikovati alate za primjenu u nastavi
• procijeniti zašto i kada upotrijebiti određeni alat
• upotrijebiti alate ili upravljati njihovom upotrebom
• kombinirati više alata.
Pomagala potrebna za radionicu: mobilni telefon, prijenosno računalo ili tablet. Za rad na
ovima alatima potreban je direktan pristup internetu.
Broj sudionika radionice: 30 sudionika.
178
E-učenje
Reforme obrazovnog sustava koje uključuju tehnološke, organizacijske i metodološke aspekte
vidljive su na svim razinama.
Siemens je još 2004. godine naveo najvažnije trendove vezane uz učenje:
• Za životnoga vijeka velik broj ljudi mijenjat će područja rada i učenja.
• Neformalno učenje postaje sve važnije (zahvaljujući različitim strukovnim
zajednicama, socijalnim mrežama).
• Učenje je kontinuirani proces koji traje cijeli život. Učenje i aktivnost vezane za posao
više nisu razdvojene.
• Tehnologija utječe na naš mozak i mijenja ga. Razni alati kojima se koristimo
definiraju i oblikuju naše razmišljanje, a tehnologija pruža potporu procesu učenja.
• Organizacije i pojedinci su učeći organizmi. Pozornost je usmjerena na teorije koje
pokušavaju objasniti vezu između pojedinca i organizacije.
• Znati- kako i znati- što nadopunjuje se sa znati – gdje. Veoma važno postaje znanje o
tome na kojim mjestima pronaći potrebne informacije.141
Primjena suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT-a) postala je neizbježna
u svim životnim područjima, pa tako i u procesu učenja. Primjenu IKT-a radi poboljšanja
kvalitete učenja većina autora naziva e-učenje. E-učenje se može definirati kao potpora učenju
primjenom mrežne tehnologije, a posebice web-tehnologije.142
E-učenje se smatra kao glavni pokretač promjena. U kontekstu ekonomije znanja, u
sklopu obrazovanih institucija, ali i području cjeloživotnog obrazovanja te treninga i
internog obrazovanja zaposlenika, e-učenje treba i može brzo, ciljano i fleksibilno, uz
relativno niske troškove radnicima znanja pružiti potrebno znanje te razvijati njihove
vještine i kompetencije.143
Prema samoj definiciji, e-učenje se koristi prednostima tehnologije. Multimedija, odnosno
video, zvuk, slika itd., upotrebljavaju se gotovo u pravilu u svim sustavima e-učenja.
Budućnost razvoja e-učenja
Razmatrajući budućnost e-učenja, najveće promjene trebale bi se očitovati u
napuštanju monolitnih sustava za upravljanje učenjem (u kojima je sadržaj većinom
141 Ćukušić, Maja; Jadrić, Mario. 2012. E-učenje: koncept i primjena. Školska knjiga. Zagreb. Str. 12.
142 Isto, str. 13.
143 Isto, str. 16.
179
predstavljen tekstualno) i prelaženju na personalizirana okružja za učenje, koja bi se
pretežito koristila aplikacijama Web 2.0.144
Alati Web 1.0. koji su dugo godina primjenjivani za stvaranje web stranica prema konceptu
web kao informacija, danas više nisu među najpopularnijima. Trenutačne alate Web 2.0, koji
su utemeljeni na konceptu web kao platforma za sudjelovanje preferiraju mnogi korisnici.145
Web 2.0 naglasak daje interakciji, suradnji, dijeljenju, zajedničkom stvaranju i jednostavnosti.
Bitno je naglasiti da za web 2.0 više nije potrebno poznavanje programskih jezika, korisnik bez
informatičkog predznanja lako stvara mrežnu stranicu, forum i sl.146
Nekoliko klikova tipkom miša i stranica je izrađena, još koji klik i već smo dodali suradnike itd.
Može se reći da je riječ o stvarnoj revoluciji u mrežnom iskustvu. Korisnik u Web 2.0 okružju
nije samo pasivni promatrač, on je stvaratelj, on dodaje sadržaj i prilagođava ga sebi i drugim
korisnicima, a mrežne stranice imaju dinamiku. Web 2.0 pruža mogućnost dubljeg povezivanja
učenik-učitelj-roditelj-ravnatelj, postavlja komunikaciju na jednu potpuno drugu razinu.147
Korist je višestruka, veća je suradnja i razumijevanje svih uključenih u proces usvajanja novih
znanja i vještina. Više nema pasivnih elemenata u cijelom sustavu te svi imaju priliku
sudjelovati. Na nama učiteljima ostaje samo iskoristiti te potencijale, integrirati ih u kurikulum
i prilagoditi našim posebnim zahtjevima. Prema nekim autorima kombinacija koncepata,
semantičkog weba i Web 2.0 nazvana je Web 3.0. Primjena semantičkog weba i Web 2.0 na
online učenje najavljena je kao nova generacija e-učenja nazvana e-učenje 2.0.
Povezivanje tih dvaju obećavajućih trendova razvoja trebalo bi dovesti do nastanka
socijalno-semantičkog weba koji bi omogućavao kodiranje i obrazloženje formalno
predstavljenih dijelova ljudskog razmišljanja alatima semantičkog weba te njegovo
održavanje socijalno-orijentiranim alatima web 2.0.148
Tehnologija brzo mijenja svijet oko nas i mnogi strahuju da će ona zamijeniti ljudsku
inteligenciju. Digitalno doba unijelo je promjene u sve sfere života pa i u način učenja. Rad s
učenicima rođenima u digitalnom dobu utjecao je i na nastavnike i na njihov način predavanja.
Primjerima određenih digitalnih alata, kojima se pristupa vrlo jednostavno i koji mogu
poboljšati komunikaciju između nastavnika i učenika, nastavnici i knjižničari svoje učenike
mogu potaknuti na razmišljanje o nekoj novoj temi ili ponavljanje gradiva učiniti zanimljivijim.
Elementi igre kod učenika mogu potaknuti i natjecateljski duh te ih na taj način motivirati da
se više posvete nastavnom sadržaju i bolje pripremaju za nadolazeće nastavne sate. Alati se
također mogu primijeniti tako da učenici uče jedni od drugih te da se međusobno potiču na
144 Isto, str., 40.
145 Isto, str., 41.
146 Đerek, Bosiljko. Web 2.0. Krakow experience. https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2012/08/31/web-2-0-krakow-expirience/ (pristupljeno 7. veljače 2017.).
147 Isto.
148 Ćukušić, Maja.; Jadrić, Mario. Nav. dj., str. 41.
180
učenje, primjerice izradom kviza vezanog uz temu koju su morali sami obraditi i predstaviti
svojim razrednim kolegama.
Tijek radionice
• uvodna aktivnost
Uvodna aktivnost započinje jingleom o knjižnicama u turbulentnim vremenima nakon čega
slijedi razgovor o mrežnim alatima. Radeći na primjerima, polaznici radionice steći će uvid u
oblikovanje nastave u sustavima e-učenja. Pritom će dobiti odgovore na pitanja što su mrežni
alati, koja je razlika između Web 1.0 - Web 2.0 - Web 3.0 alata, koje su njihove prednosti te
kako se mogu koristiti u nastavi.
• glavna aktivnost
Sudionici će biti podijeljeni u tri grupe tako što će svaka grupa dobiti jednu seriju pitanja za
određeni alat.
QR kod
QR kod (engl. Quick Response kod) tip je dvodimenzionalnoga koda (barkoda) prvotno
osmišljenoga za autoindustriju (Toyota). Ovaj je kod danas najpopularniji dvodimenzionalni
barkod149. Brza čitljivost i mogućnost velike pohrane podataka čini ga sve popularnijim u svim
sferama društva. QR kodovi mogu se koristiti u svim nastavnim područjima i svim etapama
nastave. Očitati ih može svaki mobitel s fotoaparatom i pristupom internetu koji ima
instaliranu aplikaciju za čitanje QR kodova. U nastavi se koristi čitač i-Nigma. Za izradu QR koda
postoji mnoštvo alata (QR Stuff, QR CodeGenerator, QR Code Tec-it…) i svi rade na istom
principu.150
Plickers
Plickers151 je alat namijenjen jednostavnoj i inovativnoj provjeri znanja u razredu, anketama ili
kratkim istraživanjima s automatskim prikupljanjem i analizom dobivenih rezultata. Riječ je o
papirnatim karticama koje su jedinstvene za svakog pojedinog učenika u razredu. Svojim
izgledom podsjećaju na QR kodove. Jedan je od načina na koji se nastava može učiniti
zanimljiva, a provjere učeničkih znanja atraktivnije.152Plickers je izvrstan alat za izradu grupnih
kvizova, individualnih provjera znanja, anketa i sl. Ovaj je alat besplatan, dostupan svima te
149 Kralj, Lidija. QR kodovi u obrazovanju. https://lidijakralj.wordpress.com/2011/09/25/qr-kodovi-u-obrazovanju/ (pristupljeno 7. veljače 2017.). 150 Leko, Adrijana. QR kodovi u nastavi. http://www.profil-klett.hr/qr-kodovi-u-nastavi (pristupljeno 5. veljače 2017.). 151 Plickers. URL: https://www.plickers.com/ 152 Leko, Adrijana. Nekoliko koraka do drukčije nastave uz alat plickers. http://www.profil-klett.hr/nekoliko-koraka-do-drukcije-nastave-uz-alat-plickers (pristupljeno 5. veljače 2017.).
181
jednostavan za upotrebu. Istovremeno učeći, učenici se i zabavljaju. Kartica svakog učenika je
jedinstvena i drukčija što onemogućuje prepisivanje.
Fotostory
Fotostory je odličan program pomoću kojeg od svojih fotografija možemo napraviti album u
svega nekoliko klikova. Nakon što smo odabrali fotografije koje želimo upotrijebiti za stvaranje
albuma, jednostavno ćemo ih uvesti u Fotostory te ih prema želji premještati, smanjivati i
dodati naslov u različitim fontovima i bojama.
Priče za Fotostory
1. faza:
• izbor priče
• zajedničko čitanje priče
• izrada scenarija (scene, likovi, rekviziti, tekst).
2. faza:
• snimanje fotografije (5 do 10)
• obrada fotografije i dodavanje teksta
• slaganje fotografije.
Završna aktivnost:
• predstavljanje završnih uradaka svih triju grupa.
Zaključak
Cilj ovoga rada bio je istaknuti kako se i u nižim i u višim razredima osnovne škole može razvijati
informatička i digitalna pismenost učenika te pokazati kako učenici mogu samostalno koristiti
Web 2.0 alate za ostvarenje ciljeva kurikuluma i na taj način postati aktivni sudionici nastavnog
procesa. Alati su odabrani prema svrsi, mogućnostima učenika i primjenjivosti u nastavi.
Želimo li koristiti tehnologiju tako da ona unaprjeđuje nastavu, najprije trebamo jasno odrediti
što želimo postići, a tek onda odabrati digitalni alat koji postizanje tog cilja može najbolje
podržati. Web 2.0 alati u nastavnom procesu razredne i predmetne nastave uz kreativnost
potiču skupni rad, istraživačku nastavu i projektni pristup radu.
182
Literatura
Ćukušić, Maja.; Jadrić, Mario. 2012. e- učenje: koncept i primjena. Školska knjiga. Zagreb.Đerek, Bosiljko. Web 2.0. Krakow experience. https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2012/08/31/web-2-0-krakow-expirience/ (pristupljeno 7. veljače 2017.).
Plickers. https://plickers.com (pristupljeno 7. veljače 2017.).
Kralj, Lidija. QR kodovi u obrazovanju. https://lidijakralj.wordpress.com/2011/09/25/qr-kodovi-u-obrazovanju/ (pristupljeno 7. veljače 2017.).
Leko, Adrijana. QR kodovi u nastavi. http://www.profil-klett.hr/qr-kodovi-u-nastavi (pristupljeno 5. veljače 2017.).
Leko, Adrijana. Nekoliko koraka do drukčije nastave uz alat Plickers. http://www.profil-klett.hr/nekoliko-koraka-do-drukcije-nastave-uz-alat-plickers (pristupljeno 5. veljače 2017.).
Životopisi
Biljana Krnjajić zvanje je diplomirane knjižničarke stekla na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Područja rada kojima se bavi su odgojno-obrazovna djelatnost, stručno-knjižnični i informacijsko-referalni poslovi, kulturna i javna djelatnost, ali i komunikacija te procjena kvalitetne suradnje. Objavila je niz stručnih radova: Inovativni sadržaji i aplikacije - pomoć djeci pri učenju; projekt Izbori se za svoja prava kroz likove iz priča i bajki (Program suzbijanja trgovine djecom i ljudima); Mali korak protiv zlostavljanja djece; Promicanje građanskog odgoja i obrazovanja u školskoj knjižnici; Treba li mi čitanje?; projekt Čitajmo mi, u obitelji svi; Download (Audicity, Gimp, Windows Movie Maker); Digitalno čitanje – digitalni svjetovi (Knjižnice i dostupnost informacija u obrazovnom procesu. 2016. Zbornik: 16. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.).
Anita Tufekčić zvanje je diplomirane knjižničarke i prof. hrvatskoga jezika i književnosti stekla na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Bavi se školskoknjižničarskim područjima rada: odgojno-obrazovnim radom, stručno-knjižničnim i referalnim poslovima te kulturnom i javnom djelatnošću. Objavljeni su joj sljedeći stručni radovi: Knjižnični marketing kao jedan od preduvjeta za razvoj društva – primjer Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci; Nužnost primjene marketinga u knjižnicama istočne Hrvatske; Knjiga kao potpora kulturnoj i kreativnoj industriji u funkciji razvoja javne uprave; Pravo na pristup informacijama u knjižnicama u Hrvatskoj i svijetu; Utjecaj fondova Europske unije na gospodarski i regionalni razvoj istočne Hrvatske; Informacijska pismenost u svijetu i Hrvatskoj – rad školskog knjižničara u osnovnoj školi i dr. Stručne je radove objavljivala i na proljetnim školama školskih knjižničara: Fantastična bića iz bajki - obrada bajki i analiza likova iz bajke (primjer dobre prakse); Integrirani dan: multimedija u školi i slobodnom vremenu (primjer dobre prakse); Važnost videodružine u medijskom obrazovanju učenika (primjer dobre prakse); Download (Gimp, Audacity, Windows Movie Maker) – Teorijski input i praktičan rad; Inovativni sadržaji i aplikacije - pomoć djeci pri učenju. U časopisu Vukovarsko-srijemski učitelj objavila je radove: Stanje školskih knjižnica godinu dana nakon poplave i Download (Audicity, Gimp, Windows Movie Maker). Stručnim radom Digitalno čitanje – digitalni svjetovi, u suradnji s kolegicom Biljanom Krnjajić, sudjelovala je na 16. okruglom stolu o slobodnom pristupu informacijama, Knjižnice i dostupnost informacija u obrazovnom procesu, održanom 2016. godine u Zagrebu.
183
Istraživačko učenje:
Glavno jelo, a ne desert153
Gordana Šutej
OŠ Ivan Goran Kovačić, Duga Resa
Sažetak
Istraživačko učenje može biti poticajan okvir za usvajanje sadržaja školskog kurikuluma,
ključnih kompetencija i transverzalnih vještina. Pojam istraživanje ovdje se koristi u smislu da
učenici, primjereno svojoj dobi i mogućnostima, prikupljaju i analiziraju podatke o temi koju
obrađuju, prepoznaju probleme i traže rješenja. Radionica predstavlja model učenja koji je
osmislila Carol C. Kuhlthau.
Ključne riječi: vođeno istraživanje, Carol C. Kuhlthau, kurikulum knjižničnog odgoja i
obrazovanja.
Abstract
Inquiry learning can be inspiring framework for acquiring school curriculum content, key
competences and transversal skills. The term inquiry is used here in a sense that a student
gathers and analyzes, according to his age and abilities, information about a content topic
recognizing problems and investigating for solutions. The workshop demonstrates learning
model designed by Carol C. Kuhlthau.
Keywords: Guided inquiry, Carol C. Kuhlthau, library curriculum.
Uvod
U proteklih sedam godina proučavam model učenja koji je osmislila vodeća svjetska
stručnjakinja u području knjižničarstva Carol C. Kuhlthau, vođeno istraživačko učenje. Model
je utemeljen na konstruktivističkoj teoriji učenja i brojnim istraživanjima. Carol C. Kuhltahu
istraživala je kako se osobe ponašaju, što rade, što misle i osjećaju u procesu traženja
informacija. Na temelju uvida stečenih iz tih istraživanja osmislila je model učenja koji
153 Naslov radionice inspiriran je člankom: Larmer, John, Mergendoller, John R. (2010.) The Main Course, Not Dessert. https://www.bie.org/object/document/main_course_not_dessert (pristupljeno 20. veljače 2017.).
184
pretpostavlja pažljivo planiranje, praćenje i ciljane intervencije tima učitelja i knjižničara koji
vode učenika na putu do razumijevanja. Vođeno istraživačko učenje pruža okvir za istraživačke
zadatke koji su povezani sa stvarnim životom učenika, koji zahtijevaju razmišljanje i
zaključivanje.
U procesu vođenog istraživanja događa se pet vrsta učenja. Učenici usvajaju:
• sadržaj kurikuluma - konstruira se novo znanje, interpretira, sintetizira, primjenjuju
činjenice i ideje
• informacijsku pismenost - koncepti za lociranje, evaluaciju i korištenje informacija
• pismenost - čitanje, pisanje, govorenje, slušanje, gledanje i prezentiranje
• socijalne vještine - interakcija, suradnja, navike i sklonosti
• uče kako učiti - samoregulirano učenje i osobna interakcija s istraživačkim procesom.
Istraživački alati - dnevnici, bilješke, vizualna pomagala, protokoli, pomažu učenicima da dođu
do dubljeg razumijevanja, a tim učitelja i knjižničara potiče učenike da se pitaju koje su im
strategije pomogle u istraživanju i na koji način.
U svojoj sam školi u suradnji s učiteljima provela nekoliko ciklusa vođenoga istraživačkog
učenja. I učitelji i učenici bili su jako zadovoljni. Iako smo tek početnici u ovakvom načinu rada
i moramo učiti kako postavljati pitanja, kako slušati jedni druge, kako kritički promišljati,
nevjerojatna je promjena koja se događa u razredu. Učenici postaju angažirani, ne primjećuju
zvono i ne izlaze iz razreda, svatko, baš svatko dođe do riječi, ne samo nekoliko pretplaćenih
za odgovaranje, i svi zajedno jedva čekamo nastavak rada.
Cilj radionice:
• razmotriti prednosti istraživačkog učenja, preduvjete koji su potrebni za takav rad te
ulogu knjižničara u procesu
• predstaviti model vođenog istraživanja koji je osmislila Carol C. Kuhlthau
• objasniti po čemu se vođeno istraživačko učenje razlikuje od uobičajenih istraživačkih
zadataka; kako se kurikulum knjižničnog odgoja i obrazovanja ostvaruje kroz istraživačko
učenje.
Očekivani ishodi
Sudionici će tijekom radionice i u samostalnom radu:
• razumjeti razliku između vođenog istraživanja i uobičajenih školskih istraživačkih zadataka
• upoznati i koristiti alate vođenog istraživanja
• planirati i implementirati vođeno istraživanje u različita predmetna područja.
Trajanje radionice: 90 minuta.
185
Tijek radionice
uvod
Upoznavanje i grupno odgovaranje na pitanja (25 minuta)
1. Koje su vještine učenicima potrebne za istraživačko učenje? (Komunikacijske i
suradničke vještine, postavljanje pitanja, kritičko razmišljanje, donošenje odluka,
poznavanje mogućih izvora znanja, poznavanje protokola za rješavanje problema, različite
vještine informacijske pismenosti.)
2. Kakva je uloga učitelja u istraživačkom učenju? (Voditi učenike, prepustiti dio moći
učenicima, pripremati kompleksne zadatke, pratiti i intervenirati kad je potrebno, voditi
računa o društvenim i emotivnim aspektima učenja, koristiti tehnologiju, surađivati s
drugim učiteljima da bi se tema interdisciplinarno obradila, osmisliti rad koji omogućuje i
suradničko i individualno učenje.)
3. Koje su prednosti istraživačkog učenja? (Dublje razumijevanje gradiva, razumijevanje
sebe kao učenika, usvajanje vještina za cjeloživotno učenje, razvoj kompetencija za 21.
stoljeće…)
4. Koje okolnosti ometaju/onemogućuju uvođenje metode istraživačkog učenja u
nastavnu praksu? (Nedovoljno vremena, nastavni plan i program, organizacija nastave,
nedostatak potpore, nedovoljno financiranje – nema dovoljno prilike za stručno
usavršavanje nastavnika, manjak tehničke opreme, nedovoljno opremljena knjižnica.)
predstavljanje modela vođenog istraživanja (30 minuta)
Model istraživačkog učenja koji će se prikazati zapravo je model vođenog istraživačkog učenja
koji je osmislila Carol C. Kuhlthau, jedna od vodećih svjetskih stručnjaka u području
informacijskih znanosti. Riječ je o inovativnu knjižničnom programu zasnovanu na
istraživanjima i razumijevanju procesa traženja informacija. Prihvaćen je i isproban u mnogim
zemljama, ponajviše u SAD-u i Australiji, a preporučuje ga i IFLA u Smjernicama za školske
knjižnice154.
Ako pogledamo bilo koji dokument kojim se definiraju pravci razvoja naše škole, ali i svjetske
trendove u području obrazovanja, jedno je svima zajedničko – inzistira se na
konstruktivističkom pristupu učenju i poučavanju. Pomak je u tome da se premješta naglasak
s kulture poučavanja na kulturu učenja i temelji se na onome što su zagovarali John Dewey,
Jean Piaget, Lev Vygotsky…
Prema konstruktivističkoj teoriji smatra se da osoba sama stvara svoje znanje vlastitim
aktivnostima i interakcijom s okolinom. Drugim riječima, osoba se mora aktivno koristiti
154IFLA School Library Guidelines. 2015. http://www.ifla.org/files/assets/school-libraries-resource-
centers/publications/ifla-school-library-guidelines.pdf (pristupljeno 20.2.2017.).
186
predmetima, kritički analizirati, sintetizirati, surađivati s drugima, pregovarati, graditi i slično
da bi mogla spoznati stvarnost oko sebe, tj. nešto naučiti. Tako se potvrđuje da nije moguće
nekoga nešto naučiti, već eventualno poučiti, dok osoba konstruira vlastita znanja (uči).
Dakle, važno je da učenici budu aktivni u procesu učenja, a uloga je učitelja da ih vodi do
spoznaja i razumijevanja. Smatra se da je to način da se kod učenika razviju tzv. ključne
kompetencije (komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranim jezicima,
matematička kompetencija i osnovne kompetencije u znanosti i prirodoslovlju, digitalna
kompetencija, učenje kako učiti, društvena i građanska kompetencija, inicijativa i
poduzetništvo, kulturalna osviještenost) i transverzalne vještine (kritičko mišljenje,
kreativnost, inicijativa, rješavanje problema, procjena rizika, odlučivanje i konstruktivno
upravljanje emocijama).
Prednosti istraživačkog učenja
Fokus je na učenju. Učenici koriste alate koji im pomažu da se udube u istraživanje, da
razmišljaju o tome kako uče i da prepoznaju koje su im strategije pomogle kad su naišli na
probleme.
Alati za istraživačko učenje su:
• istraživačka zajednica / velika grupa / razred - kad primjenjujemo istraživačko učenje,
stvaramo u razredu istraživačku zajednicu koja radi na jednom projektu (na jednoj temi);
potičemo suradnji i dijeljenje
• istraživačke grupe - manje grupe koje rade na istoj užoj temi (uče jedni od drugih, dijele
bilješke, ideje)
• istraživački dnevnik / istraživačke zabilješke (pomaže izabrati korisne izvore) -
individualan rad, razmišljanje o procesu i sadržaju; što nam je izazov u istraživanju, što nam
pomaže
• grafički prikazi - alati za biranje fokusa/sintetiziranje prikupljenih podataka.
Vođeno istraživačko učenje utemeljeno je na godinama istraživanja i ima čvrstu teorijsku
podlogu u konstruktivističkom pristupu učenju i poučavanju. Carol C. Kuhlthau proučavala je
proces traženja informacija u njegovim fizičkim, kognitivnim i afektivnim odrednicama i došla
do zaključka da učitelj može intervenirati i pomoći kako bi učenike doveo do razumijevanja.
Strategije koje koristimo u istraživačkom učenju su:
• suradnja - učenici rade zajedno, razmjenjuju ideje
• razgovor - učenici razgovaraju međusobno i s učiteljima o idejama kako doći do
razumijevanja, jasnoće i postavljanja novih pitanja
• ustrajnost - učenici uče razvijati razumijevanje tijekom nekog duljeg perioda, izgrađuju
upornost za istraživanje; shvaćaju da učenje nije puko pronalaženje podataka
• biranje - učenici biraju što je zanimljivo i bitno
• vizualizacija - učenici vizualiziraju veze među idejama koristeći fotografije, vremenske crte,
grafičke organizatore; koriste tablice i prikaze za odlučivanje, uočavanje tema,
uspoređivanje, sintetiziranje informacija
187
• pisanje - koriste pisanje kao alat za razmišljanje kroz cijeli proces, ne samo kao završni
proizvod.
Cilj nam je da učenici usvoje istraživanje kao proces koji će koristiti u nastavku školovanja, na
radnom mjestu i u svakodnevnom životu.
Svi istraživački alati služe da bi se ustrajalo u procesu sve do završetka.
Želimo postići da učenici kažu: Ovo je moj proces, ovo je način na koji učim., Kad vodim dnevnik,
to mi pomaže da razmišljam i daje mi nove ideje., Kad sam govorio o svojim idejama, to mi je
pomoglo da mi se razjasni fokus mog istraživanja., Nakon što sam istražio neke ideje, izrada
prikaza mi je pomogla da izaberem pravi put u mom istraživanju., Grafički prikazi mi pomažu
da uvidim veze između ideja.
Da bismo to postigli, potrebno je:
• imati jasna očekivanja i/ili eksplicitno poučavanje kako koristiti pojedine alate
• rutinsko korištenje u brojnim istraživanjima
• refleksija o korištenju alata u različitim fazama tijekom istraživanja
• modeliranje i metakognitivno procesiranje; kako alati podržavaju istraživački proces
• razgovor s učenicima i postavljanje pitanja: Kako ti _______ pomaže da ________?
Vrednovanje
Vođeno istraživačko učenje pruža pregršt materijala za vrednovanje:
• učeničke zabilješke - pratimo što čitaju, kako citiraju, bilježe
• dnevnik s uputama za razmišljanje (može biti i online)
• grafički prikazi - pomažu da vidimo kako učenici razmišljaju i kada je potrebno intervenirati
• istraživačke grupe - koliko je svaki učenik doprinio radu grupe.
samostalni i grupni rad (15 minuta)
Neosporno je da vođeno istraživanje zahtijeva mnogo vremena, pažnje i predanosti. Smatrate
li da je vrijedno toga? Koje su prednosti za sve članove zajednice koja uči? Razmislite kako bi
vođeno istraživanje izgledalo u vašoj školi. Postoje li već neke slične inicijative u kojima bi se
vođeno istraživanje moglo primijeniti? Kako zainteresirati učitelje za ovakav način rada?
prezentacija rada i rasprava (20 minuta)
evaluacija radionice
188
Zaključak
U hrvatskim je školama istraživačko učenje uglavnom samo dodatak nastavi. Kad se sve drugo
važno obavi, onda učitelji zadaju zadatke za istraživanje. Najčešće se radi o pukom
pronalaženju činjenica i kopiranju tuđeg mišljenja. Vođeno istraživačko učenje daje okvir za
istraživačke zadatke kojima aktiviramo učenike, vodimo ih do dubljeg razumijevanja gradiva,
ali i do usvajanja istraživačkog procesa koji mogu koristiti i u školi, ali i kasnije na radnom
mjestu i u svakodnevnom životu. Osim toga, stručni suradnici knjižničari mogu na ovaj način
implementirati kurikulum knjižničnog odgoja i obrazovanja u sve predmetne kurikulume.
Literatura
IFLA School Library Guidelines. 2015. http://www.ifla.org/files/assets/school-libraries-resource-centers/publications/ifla-school-library-guidelines.pdf (pristupljeno 20.2.2017.).
Kuhlthau, Carol C.; Maniotes, Leslie K.; Caspari, Ann K. 2015. Guided Inquiry: Learning in the 21st Century. Second Edition. ABC-CLIO, LLC. Santa Barbara.
Kuhlthau, Carol C.; Maniotes, Leslie K.; Caspari, Ann K. 2012. Guided Inquiry Design: A Framework for Inquiry in Your School. ABC-CLIO, LLC. Santa Barbara.
Larmer, John; Mergendoller, John R. 2010. The Main Course, Not Dessert https://www.bie.org/object/document/main_course_not_dessert (pristupljeno 20.2.2017.).
Maniotes, Leslie K.; Harrington, LaDawna; Lambusta, Patrice. 2016. Guided Inquiry design in action: Middle School. ABC-CLIO, LLC. Santa Barbara.
Steele, Jeannie. L. i dr. 2001. Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje: vodiči kroz projekt (I.-VIII.). Forum za slobodu odgoja. Zagreb.
Životopis
Gordana Šutej stručna je suradnica knjižničarka Osnovne škole Ivan Goran Kovačić, Duga Resa, profesorica engleskoga jezika i književnosti, diplomirana komparatistica i diplomirana knjižničarka. Do 2003. godine radila je u školskoj knjižnici Ekonomsko-turističke škole Karlovac, a prije toga, od 1992. godine, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Duga Resa. Zaokupljena je pitanjem Kako zadržati i razvijati entuzijazam za učenje s kojim djeca dolaze u prvi razred? Nastoji što više surađivati s učiteljima i integrirati knjižnično-informacijsko područje u sve nastavne predmete. Vodi različite izvannastavne aktivnosti za pomoć u učenju, za učenike s poteškoćama u čitanju, za poticanje čitanja iz užitka. Članica je Sekcije za školske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva od 2009. godine, a predsjednica Sekcije i Komisije za osnovnoškolske knjižnice od 2016. godine. Predsjednica je Karlovačke podružnice Hrvatske udruge školskih knjižničara od 2013. godine. Redovito se stručno usavršava u području knjižničarske struke, pedagogije, psihologije, didaktike, informatike i dramskog odgoja. Naslov ovogodišnje radionice za Proljetnu školu školskih knjižničara osmislila je inspirirana člankom: Larmer, John; Mergendoller, John R. 2010. The Main Course, Not Dessert.
189
Kizoa - online alat za razvoj informacijske pismenosti knjižničara
mr. sc. Dražen Ružić [email protected]
III. OŠ Čakovec Tanja Radiković
OŠ Ivanovec
Sažetak
Kurikulum knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja, kao svoju važnu sastavnicu treba
imati edukaciju knjižničara u području upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije.
Mnoge smo web alate u tom području već upoznali na svojim edukacijama, seminarima,
radionicama ili predstavljanjima primjera dobre prakse. No, isto tako, stalno se pojavljuju novi
alati koji nam otvaraju neslućene mogućnosti kreativnog i inovativnog izražavanja i
obogaćivanja našeg svakodnevnog rada.
Radionica pruža mogućnost upoznavanja besplatnog alata kojim knjižničari obogaćuju
knjižnično-informacijsko obrazovanje učenika u svim razredima, svoju organizaciju kulturnih
priredbi u školi i onih otvorenih za javnost, a postoje i druge mogućnosti njegova korištenja.
Alat Kizoa služi za izradu kolaža od fotografija, filmova s umetnutim tekstom, glazbom ili
animacijama. Može koristiti za izradu prezentacija, motivacijskih kratkih filmova za potrebe
nastave ili prikazivanja na događanjima u školi i šire.
Njegove mogućnosti su višestruke, tako da radionica ima više ishoda pa će ga školski knjižničar
u svom radu moći koristiti:
• za online uređivanje videa i izradu filmova. Potrebno je učitati fotografije i video. Nakon
toga može se dodavati i uređivati tekst, animacije, specijalni efekti i prijelazi. Gotov rad se
može dijeliti putem bloga, e-maila, YouTubea, Facebooka ili preuzeti i zapisati na DVD
• za kreiranje jednostavnih ili animiranih kolaža. Potrebno je učitati fotografije, a može se
dodavati i uređivati tekst, animacije, specijalni efekti i prijelazi. Gotov rad se može dijeliti
putem bloga, e-maila, Youtubea, Facebook ili preuzeti i zapisati na DVD
• za uređivanje fotografija - postoji stotine filtara, efekata i okvira, mogućnost rotiranja,
izrezivanja i uređivanja.
Postoji i Kizoa oblak koji daje mogućnost pohrane fotografija, videa, glazbe i gotovih radova.
Važne su mu karakteristike da je besplatan, prostor je neograničen, a pohrana sigurna.
Ključne riječi: Kizoa, web alat, knjižnično-informacijsko obrazovanje, kulturna i javna
djelatnost, kurikulum.
190
Abstract
A very important part of the curriculum of library and information education is definitely to
educate librarians in the area of information and communication technology. Many web tools
have already been introduced and presented at various seminars, workshops and other sorts
of education. However, new tools have been appearing regularly providing us with countless
new ways of creative and innovative means of expression and at the same time enriching our
work on the daily basis.
The workshop offers the possibility to get acquainted with a new free tool which enables
librarians to enrich library and information education of students regardless of their age, as
well as to improve the quality of organization of various public performances both in and
outside school together with numerous ways of their usage.
With the Kizoa tool you can make still or animated photo collages, films with inserted text,
music or animation. It may be used to create presentations, motivational short films to meet
the needs of the school lesson etc.
Keywords: Kizoa, a web tool, library and information education, cultural and public activity,
curriculum.
O radionici Kizoa - online alatu za razvoj informacijske pismenosti knjižničara
Metode rada i tijek radionice: usmeno izlaganje voditelja radionice o temi radionice,
demonstracija, samostalni i timski rad sudionika radionice, evaluacija radionice kroz razgovor
o iskustvima, primjenjivosti i korisnosti naučenog i ispunjavanje evaluacijskog listića.
Radionica se sastoji od sljedećih dijelova:
• kratak uvod o značenju informacijsko-komunikacijske tehnologije
• prezentacija online alata – Kizoa155
• samostalan rad na računalu
• zaključak i evaluacija.
Cilj: nakon radionice sudionici će bez teškoća koristiti web alat Kizoa u svom svakodnevnom
radu i na taj način obogatiti svoj kurikulum te će svoja znanja prenijeti i učenicima i kolegama
u svojim školama.
trajanje radionice:
• 2 školska sata
155 Kizoa. https://www.kizoa.com (pristupljeno 12. veljače 2017.).
191
ciljna grupa:
• učenici i učitelji različitih predmeta osnovnih i srednjih škola
• sudionici radionice ne trebaju imati neka posebna znanja i vještine za rad na računalu
• alat je jednostavan za korištenje i jednostavnog sučelja
• dovoljno je osnovno poznavanje rada u nekom od standardnih web preglednika i
osnove pretraživanja interneta.
veličina grupe:
• 15 - 30 polaznika, ovisno o broju raspoloživih računala.
definicija ciljne grupe:
• polaznici će upoznati online alat za izradu kolaža od fotografija, filmova s umetnutim
tekstom, glazbom ili animacijama
• polaznici će upoznati web sjedište, korisničko sučelje alata, osnove rada i mogućnosti
alata
• polaznici će samostalno kreirati, dijeliti i objaviti vlastite sadržaje
• polaznici će nakon radionice moći samostalno koristiti alat i primjenjivati ga u
nastavnom procesu.
metode:
• demonstracija
• individualni rad korisnika na računalu (ili rad u paru na računalu).
sadržaj:
• registracija besplatnog korisničkog računa
• izrada prezentacija, motivacijskih kratkih filmova
• mogućnost pohrane fotografija, videa, glazbe i gotovih radova na kizoa oblak
• mogućnost dijeljenja putem bloga, e-pošte, Youtube, Facebooka ili preuzeti i spremiti
na DVD
• pregled i analiza rada i ostvarenih rezultata.
prostorni uvjeti:
• računalna učionica
sudionici mogu sami donijeti svoja prijenosna računala.
računalna oprema:
• standardna računala s pristupom internetu
• nije potrebna instalacija nikakvih posebnih programa
• polaznici mogu raditi samostalno ili u paru.
Literatura
Kizoa. https://www.kizoa.com (pristupljeno 12. veljače 2017.).
192
Životopisi
Tanja Radiković je zaposlena šesnaest godina u Osnovnoj školi Ivanovec, kao stručna suradnica knjižničarka. Školovanje je započela u OŠ Ivan Goran Kovačić, Sveti Juraj na Bregu, nastavila 1996. u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec, smjer ekonomist, a 2003. godine na Visokoj učiteljskoj školi Čakovec završila za učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Hrvatski jezik. 2003. godine diplomirala je i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Odsjeku za informacijske znanosti - smjer bibliotekarstvo. Položila je stručni ispit za zanimanje učitelja razredne nastave pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa 2004. godine, a stručni ispit za stručno zvanje diplomirani knjižničar pri Ministarstvu kulture, 2005. godine. Područja rada koja je zaokupljaju su vezana za knjižnicu osnovne škole.
Dražen Ružić je već osamnaest godina djelatnik III. osnovne škole Čakovec, koji je formalno obrazovanje započeo u PŠ Dekanovec, OŠ Marka Kovača Domašinec (danas OŠ Domašinec), Centru za obrazovanje kadrova u privredi Čakovec (danas Tehnička škola), Hrvatskim studijima – smjer Croatika i Sociologija, a završio ga na Filozofskom fakultetu – Studij bibliotekarstva, nakon stečene diplome na istom fakultetu na Odsjeku za povijest. Područje rada kojemu se posvetio kroz poziv u knjižnici osnovne škole je školsko-knjižničarska praksa. Položio je stručni ispit za zanimanje učitelja razredne nastave pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa te stručni ispit za stručno zvanje diplomirani knjižničar pri Ministarstvu kulture. Posvećen je cjeloživotnom učenju, kako osobnom tako i kao voditelj stručnih radionica, no, nastavlja učiti na neformalan i informalan način.
Objavio je niz stručnih radova, kao voditelj radionica na Proljetnim školama školskih knjižničara Republike Hrvatske, a istaknuo se i kao voditelj Županijskog stručnog vijeća stručnih suradnika knjižničara.
STEM i razvoj kreativnog mišljenja
Diana Dorkić
Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj Marija Orkić
OŠ Vladimira Becića Osijek
193
Sažetak
U 21. stoljeću znanstvene i tehnološke inovacije postaju sve važnije što se više suočavamo s
prednostima i izazovima globalizacije i ekonomije temeljene na znanju. Kako bi postigli uspjeh,
učenici moraju razviti sposobnosti u STEM područjima više od onoga što se smatralo
prihvatljivim u prošlosti. Većina poslova u budućnosti ovisit će o razumijevanju znanosti,
tehnologije, inženjerstva i matematike jer oni utječu na naš svakodnevni život. Kurikulum
usmjeren na STEM područja, učenicima omogućava iskustveno učenje, razvija se kritičko
mišljenje, povećava informacijska pismenost te stvara iduća generacija inovatora. Ono što ga
izdvaja od tradicionalnog načina podučavanja jest interdisciplinarno okružje za učenje te
demonstrira kako se znanstvene metode mogu primijeniti u svakodnevnom životu.
Knjižničar, informacijski stručnjak, mora razviti vještine u korištenju dostupnih tehnologija
kako bi potaknuo različite profile učenika te ih osnažio za cjeloživotno učenje. Učenici bi
koristeći različite medije i izvore znanja razvili kritičko mišljenje i vještine za rješavanje
problemskih zadataka.
Ključne riječi: kritičko mišljenje, iskustveno učenje, informacijska pismenost, inovacije,
kreativnost, osobni razvoj, timski rad.
Abstract
In the 21st century, scientific and technological innovation is becoming increasingly important
as we are getting more confronted with the benefits and challenges of globalization and
knowledge-based economy. To achieve success, students need to develop their skills in STEM
areas beyond what was once considered as acceptable. Most jobs in the future will depend
on the understanding of science, technology, engineering and mathematics because they
affect our lives on daily basis. The curriculum focused on STEM fields, give students
opportunity for experience-based learning, developing critical thinking, increasing
information literacy and creating the next generation of innovators. What sets it apart from
the traditional way of teaching is interdisciplinary learning environment. Also, it demonstrates
how the scientific method can be applied in everyday life.
The librarian, information expert, has to develop skills in the use of available technologies to
encourage different profiles of students and empower them for lifelong learning. Students
would by using different media and sources of knowledge develop critical thinking and skills
needed for problem-solving tasks.
Keywords: critical thinking, experience-based learning, information literacy, innovation,
creativity, personal development, teamwork.
194
Uvod
Obrazovanje mladih za cjeloživotno učenje zahtjeva stručnog suradnika knjižničara koji
primjenjuje suvremene metode kojima potiče razvoj sposobnosti učenika. Iskustvenim
učenjem suočavamo se s nizom problema (sadržajem, temom, organizacijom), ali nam
istovremeno omogućava usavršavanje vještina (upravljanje, planiranje, stvaranje,
prilagođavanje). Ono je interaktivno, izazovno te će potaknuti na daljnje učenje.
STEM i razvoj kreativnog mišljenja
Uvodnom aktivnošću i uputama za rad želimo pokazati na koje se sve načine može potaći
odnosno izraziti kreativnost te razlika između divergentnog i konvergentnog mišljenja.
Provedene aktivnosti će nam pokazati kako kreativnost uključuje više procesnih elemenata te
kako mi kao stručni suradnici možemo potaći učenike na razvoj kreativnosti, uzimajući u obzir
kako ona nije povezana samo s umjetničkim područjem. Kreativnost olakšava problemsko
rješavanje zadataka, razvoj kritičkog mišljenja, pozitivni razvoj ličnosti i fleksibilnost suradnje
s okolinom.
Sudionici će podijeljeni u skupine tijekom aktivnosti na zabavan i poučan način biti motivirani
na inovativno i kreativno promišljanje. Tijekom aktivnosti sudionici si moraju postavljati
pitanja, planirati, zamisliti, stvoriti, prilagoditi te poboljšati svoj plan akcije. Ova se aktivnost
može koristiti i kao get-to-know you aktivnost ili aktivnost upoznavanja, iskustvenog učenja te
suradničkog učenja na satu tehničke kulture, matematike, fizike i drugih predmeta. Može se
otkriti kako tim učiniti produktivnijim. Sudionici će steći uvid/iskusiti kako učinkovito
surađivati (u kolektivu, u razredu s učenicima, učenici s učenicima…) izvođenjem jednostavne
vježbe. Sama aktivnost je vrsta vježbe dizajna koja potiče suradničko i iskustveno učenje,
inovativnost te kreativnost. Suradnja može osigurati pozitivno ozračje i uvjete za održavanje
ovakve vrste nastave, percipirajući učenje kao konstruktivni proces te potičući i razvijajući
timski pristup.
Po završetku radionice, sudionicima ćemo predložiti STEM aktivnosti koje mogu uklopiti u
knjižnično-informacijsko područje.
O radionici STEM i razvoju kreativnog mišljenja
cilj aktivnosti:
• potaknuti sudionike na promišljanje o važnosti informacijske pismenosti
• potaknuti sudionike na kreativno izražavanje
• potaknuti sudionike na suradničko učenje
• identificirati neke od ključnih izazova i prednosti rada u timu
• razvijanje komunikacijskih vještina
• razvijanje vještina za svakodnevni život
195
• potaknuti sudionike na razvijanje spoznajnih i socijalnih vještina
• potaknuti sudionike na iskustveno učenje kako bi knjižničar postao i praktičar u
realizaciji akcijskih istraživanja, u svrhu ostvarivanja ciljeva građanskog odgoja učenika.
opis teme:
• upoznavanje sudionika radionice s vježbom opuštanja - ovom aktivnošću sudionici se
(bolje) upoznaju, stvaraju pozitivnu radnu klimu, razbijaju se predrasude…
• dva kreativna izazova pod nazivom Uništavaju li škole kreativnost?
• prezentacija o različitim aspektima kreativnosti (divergentno i konvergentno mišljenje)
• glavna aktivnost
• podjela sudionika u grupe po 4 do 5 člana
• upute o aktivnosti
• aktivnost
• izlaganje; objava rezultata
• prezentacija o STEM-u i kako ga uklopiti u knjižnično-informacijsko područje uz
primjere aktivnosti
• rasprava sudionika
• evaluacija.
Zaključak
Ovom radionicom želimo knjižničare, informacijske stručnjake približiti učenicima te
prilagoditi rad 21. stoljeću. Želimo ostati uzor učenicima za cjeloživotno učenje i fleksibilan
način razmišljanja. Knjižničari trebaju omogućiti poticajno i izazovno okruženje u svojoj
knjižnici kako bi pozitivno utjecali na misaone procese učenika te razvijali vještine i
kompetencije te ostvarivali ciljeve cjeloživotnog učenja.
Sudionicima će biti dostupni svi materijali za provedbu ovih aktivnosti te će ispuniti kratak
evaluacijski upitnik.
Literatura
Robinson, Ken. 2011. Element: kako se sve mijenja kada otkrijemo vlastitu strast : [otkrijte svoje talente, budite kreativni, radite ono što volite]. V.B.Z. Zagreb.
Stem works. http://stem-works.com (pristupljeno 8. veljače 2017.)
Stenberg, Robert J. 2005. Kognitivna psihologija. Naklada Slap. Jastrebarsko.
Stričević, Ivanka. 2011. Pismenosti 21. stoljeća: učenje i poučavanje u informacijskom okruženju. Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu, 22. 97 - 98.
Toth, Daria. 2010. Učeničke kompetencije i suvremena nastava. Odgojne znanosti. 12/1. 65-78.
196
Životopisi
Diana Dorkić se školovala na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera Filozofskog fakulteta u Osijeku (2000.-2007., mag. bibl. et mag. croat. philol.). Specijalist za poslovnu informatiku (M SAN Informatičko učilište, Zagreb) postala je 2009. godine, a 2014. je stekla stručno zvanje diplomirani knjižničar (Ministarstvo kulture, Zagreb). Od 2011. do danas priprema učenike za županijsku i državnu smotru projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i građanski odgoj. 2012. sudionik je treninga za osposobljavanje provođenja Građanskog odgoja i obrazovanja pod nazivom Temeljne vrijednosti, znanja, vještine i metode građanskog odgoja i obrazovanja, modul 1, modul 2. Godine 2014. Knjižnica što nas povezuje – suradnja mladih mađarskih knjižničara Karpatskog bazena namijenjena je mladim knjižničarima, pripadnicima mađarske nacionalne manjine. Na temelju svog rada o stanju i perspektivama mađarskih zbirki u RH našla se među 10 dobitnika stipendije. U sklopu jednomjesečne prakse u Budimpešti upoznala se s mađarskim knjižničarskim sustavom kao i s radom parlamentarne, nacionalne, gradske i više specijalnih knjižnica. 2015. godine je na 27. Proljetnoj školi školskih knjižničara vodila radionicu s temom Oglašavanje u kontekstu medijske pismenosti u suradnji s kolegicom Marijom Orkić.
Marija Orkić se školovala od 2000.-2007. na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera Filozofskog fakulteta u Osijeku na kojem je stekla zvanje mag. bibl. et mag. croat. philol. Usavršavala se na Action Methods Improving Motivation and Quality in Learning Enviroments u Cavtatu (asistent prof. Ulla Salomaki). Pohađala je i osnovni trening za voditelje debatnog kluba, u Selcima, 2015. godine. Kroz desetogodišnje radno iskustvo u školskoj knjižnici stručno se usavršavala te stekla kompetencije i vještine potrebne za rad s učenicima i nastavnim osobljem (Ersamus+ obrazovanje, Comenius, PŠŠK, ŽVŠK, itd.). Redovito organizira radionice u svojoj ustanovi, u okviru kojih je održala predavanje na temu Uloga knjižnice u programu Erasmus+ obrazovanja na ŽVŠK Osječko-baranjske županije 2017. godine, a a 2015. godine predavanje Lifelong Learning Programme, Erasmus+. S kolegicom Dianom Dorkić vodila je 2015. godine na PŠŠK-a radionicu na temu Oglašavanje u kontekstu medijske pismenosti.
197
Razvoj kritičkoga mišljenja učenika pri uporabi društvenih mreža kao alternativa zabrani
Robert Posavec [email protected]
Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec Draženka Stančić
OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec
Sažetak
Radionica je osmišljena kako bi ukazala na prepoznavanje važnosti primjene modela kritičkog
mišljenja u odgojno-obrazovnom procesu na primjeru rasprave o utjecaju društvenih mreža
na proces učenja i općenito život učenika. Tekst donosi i dvije razine kritičkog promišljanja: za
učenike viših razreda osnovne škole on se temelji na šest klasičnih novinarskih pitanja, a
srednjoškolska se temelji na Pearsonovom modelu kritičkog mišljenja poznatom pod
akronimom RED.
Ključne riječi: mladi, djeca, učenici, društvene mreže, kritičko mišljenje, informacijska
pismenost.
Abstract
The workshop is designed to highlight the recognition of the importance of applying the model
of critical thinking in the educational process. Deabte will be based on the example of social
networks impact on the students' learning process and life in general. Text brings two levels
of critical thinking. For students of higher grades of ES it is based on six classic journalistic
questions, and for HS it is based on the Pearson model of critical thinking, RED.
Keywords: adolescents, children, students, social networks, critical thinking, information
literacy.
198
Opis radionice
Radionica je namijenjena učenicima osnovne i srednje škole u trajanju od 90 minuta.
Cilj je radionice prepoznavanje važnosti primjene modela kritičkog mišljenja u odgojno-
-obrazovnom procesu na primjeru rasprave o utjecaju društvenih mreža na proces učenja i
općenito život učenika.
Radionica ima više ishoda pa će sudionici nakon nje kasnije u svom radu moći:
• razlikovati činjenice od mišljenja na konkretnom slučaju
• odvajati emocije od objektivnih iskaza na konkretnom slučaju
• osnažiti vlastito kritičko mišljenje
• voditi stranicu svoje institucije na društvenoj mreži uz odgovarajuće sigurnosne postavke
• primijeniti spoznato u radu s učenicima uz vlastite ideje.
Metode rada i tijek radionice: usmeno izlaganje voditelja radionice o temi radionice;
samostalni i timski rad sudionika; osmišljavanje vlastitih ideja; prezentacija samostalnog i
timskog rada; evaluacija radionice razgovorom o iskustvima, primjenjivosti i korisnosti
naučenoga.
Radionica će se sastojati od sljedećih dijelova:
• kratak uvod o kritičkom mišljenju i problemu društvenih mreža (predavanje uz
prezentaciju - 10 minuta)
• vježba 1: Što je potrebno za vođenje Facebook stranice škole? (diskusija i odgovori na
pitanja; predstavljanje - 20 minuta)
• vježba 2: Koje su najveće opasnosti društvenih mreža za sigurnost i mentalno zdravlje
mladih? (određivanje 10 najvećih opasnosti za mlade: grupni rad i predstavljanje po
grupama uz navođenje primjera - 25 minuta)
• vježba 3: Prednosti i koristi društvenih mreža u obrazovanju (rad u grupama,
predstavljanje – 25 minuta)
• zaključak i evaluacija (usmeno izlaganje - 10 minuta).
Ovim vježbama želi se dodatno ojačati kritički pristup u promišljanju teme te ukazati na
pogubnost ignoriranja činjenica (istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu o
mladima). Stavimo li, kao odgovorne ustanove i osobe koje odgajaju i obrazuju mlade, pred te
mlade ljude zabrane, tad problem nismo riješili, već produbili. Potrebna je sustavna edukacija
o primjerenom i sigurnom korištenju društvenih mreža na svim satovima na kojima je to
moguće. Nasilje na internetu nećemo zaustaviti ignoriranjem činjenice da oko 90% mladih
koristiti društvene mreže. Naša je odgovornost, posebno nas knjižničara kao informacijskih
stručnjaka, da poučimo učenike o otme koje su informacije privatne, koje javne, što možemo
objaviti te što možemo očekivati da nam se dogoditi za mjesec dana, a što za godinu dana
nakon pojedine objave. Također je važno ukazati na to koje informacije predstavljaju povredu
prava na privatnost, kakav utjecaj ima uporaba neprimjerena jezika, što je maltretiranje, a što
199
vršnjačko zlostavljanje. Pritom je važno naglasiti pozitivne aspekte korištenja društvenih
mreža u obrazovanju.
Zabrane, društvene mreže i kritičko mišljenje
Radionica se temelji na istraživanju Mladi u vremenu krize Instituta za društvena istraživanja u
Zagrebu u kojem se iznose podaci o korištenju interneta i društvenih mreža mladih u Republici
Hrvatskoj. Prema tom istraživanju samo 6% mladih nema pristup internetu. Ostali pristupaju
internetu ne samo u kući, već i u školi.156 Jednako tako, 76% mladih koristi internet za pristup
društvenim mrežama157 što nam jasno govori da je uporaba društvenih mreža danas vrlo
proširena. Smatramo da škole trebaju mladima omogućiti edukaciju o korištenju društvenih
mreža i kritičkom promišljanju vlastitih postupaka na društvenim mrežama radi izbjegavanja
situacija u kojima će mladi biti prevareni, izloženi nepoćudnim i neželjenim sadržajima te
raznim oblicima vršnjačkoga i ostaloga nasilja. Mlade je potrebno poučiti kako kritički koristiti
društvene mreže te ih upoznati s njihovim informativnim i edukacijskim potencijalom.
Na radionici će se prikazati rezultati istraživanja o dostupnosti društvenih mreža u školama
Međimurske županije te o zastupljenosti društvenih mreža u nastavnim sadržajima. Imaju li
škole svoju stranicu na društvenim mrežama i kojima, na koji način upravljaju njome, tko je
zadužen za upravljanje društvenim mrežama, je li ta osoba educirana ili to radi intuitivno?
Jesmo li kao škola postigli željeni cilj kad smo zabranili pristup Facebooku? Što to govori o
nama? Koliko je zabrana potrebno da bismo dostigli razinu poučavanja?
Na radionici će biti provedene tri vježbe kojima će sudionici osvijestiti pozitivne strane
korištenja društvenih mreža, opasnosti koje vrebaju mlade te saznati što je potrebno za
uspješno vođenje kvalitetnih školskih stranica na društvenim mrežama.
Kritičko mišljenje
Općepoznata je činjenica da se od kraja prošlog stoljeća ljudski život drastično promijenio
zahvaljujući tehnološkom napretku. Oni koji su te promjene osjećali na vlastitoj koži kao
odrasli, na temelju životnog iskustva, imaju svoja mišljenja o tom procesu bilo da su kritička ili
kritizerska. Sa svim se tim novinama svatko od nas nosi kako zna, pokušava ih razumjeti,
ignorira kao nevažne, vidi kao prijetnju našoj vrsti. No, mladi i djeca prihvatili su te novine kao
svakodnevne navike i ne propituju ih ili to rade potaknuti pojedinim odgojno-obrazovnim
djelatnicima. U situaciji u kojoj su preplavljeni informacijama upitne kvalitete, reklamama,
veličanjem celebrityja bez pokrića te uz nedovoljno kvalitetno provedeno vrijeme, oni
odrastaju u osobe neoblikovane radne i moralne etike ovisne o vlastitom imidžu na
društvenim mrežama. Promišljajući kako izbjeći takav scenarij, odgojno-obrazovni stručnjaci
156 Ilišin, Vlasta i dr. 2013. Mladi u vremenu krize. Institut za društvena istraživanja. Zagreb. Str. 72. 157 Isto, str. 74.
200
ustraju na metodama učenja i poučavanja koje bi mogle pozitivno utjecati na takvu situaciju.
Tako sve važnijim postaje razvijanje vještina kritičkoga mišljenja.
Kritičko mišljenje je složeni proces i rezultat analize i vrednovanja tvrdnji, pronalaženja
opravdanja za tvrdnje, usporedbe s drugim i/ili suprotnim tvrdnjama i generiranje
prigovora tvrdnjama te konačno zauzimanja stava.158
Pearsonov model kritičkoga mišljenja RED temelji se na procesu koji vodi kroz tri koraka:
prepoznavanje pretpostavki (Recognize Assumptions), vrednovanje argumenata (Evaluate
Arguments) i donošenje zaključaka (Draw Conclusions).
Prepoznavanje pretpostavki
Prepoznavanje pretpostavki sposobnost je odvajanja činjenice od mišljenja. Lako se
zavarati slušanjem komentara ili predstavljanja i prihvatiti podatke zdravo za gotovo
bez provjere. Zamjećivanjem i propitivanjem pretpostavki utvrđuju se informacijske
praznine ili neosnovana logika. Sljedeći korak je provjera pretpostavki kroz moguća
stajališta drugih sudionika, a krajnji rezultat je bogatija perspektiva o temi.159
Ovdje se potrebno pitati:
Koji je glavni problem koji se nastoji riješiti? Koje informacije i činjenice znamo o
problemu? Koje naše ideje i pretpostavke mogu poduprijeti naš plan i strategiju? Postoji
li kvalitetan dokaz koji potvrđuje pretpostavku i imamo li nepoznanice u promišljanju?
Koji su ključni zagovornici i koje su njihove točke gledišta? Koje još ideje treba istražiti?
Što bi još trebalo saznati?160
Drugi je korak Pearsonovog modela vrednovanje argumenata.
Umijeće vrednovanja argumenata podrazumijeva objektivnu i točnu analizu podataka,
dovodeći u pitanje kvalitetu popratnih dokaza, te razumijevanje kako emocije utječu na
situaciju. Uobičajene prepreke uključuju sklonost potvrdi ili dopuštaju da emocije
utječu na objektivnost procjene. Ljudi mogu brzo doći do zaključka samo da izbjegnu
sukob. Ostati objektivan i razmotriti s različitih pozicija omogućuje točnije zaključke.161
Na ovom se koraku mogu postaviti pitanja poput:
Koji su argumenti za i protiv našeg prijedloga? Koje predrasude prepoznajemo? Postoji
li netko s drukčijim mišljenjem kome biste mogli predstaviti svoju ideju? Kako će naša
odluka utjecati na druge i možemo li se nositi s time? Kakav će biti financijski učinak
slijedom naše odluke? Tko bi nam se mogao suprotstaviti i na čemu bi moglo biti
158 Buchberger, Iva. 2012. Kritičko mišljenje : priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Udruga za razvoj visokoga školstva Universitas. Rijeka. Str. 13. 159 Pearson's RED Critical Thinking Model. http://www.thinkwatson.com/the-red-model/red-critical-thinking-model (pristupljeno 18. veljače 2017.). 160 Kaplan, Bill. Strategic and Critical Thinking. http://www.ncmaboston.org/wp-content/uploads/2016/03/06.-Strategic-and-Crtical-Thinking-Bill-Kaplan-CPCM-Fellow.pdf (pristupljeno 18. veljače 2017.). 161 Pearson's RED Critical Thinking Model. Nav. dj.
201
temeljeno njegovo mišljenje? Što nam mora biti u mislima dok vrednujemo
argumente?162
Donošenje zaključaka posljednji je korak u kritičkom mišljenju. Ljudi koji posjeduju vještinu
donošenja zaključaka u stanju su spojiti raznolike informacije kako bi došli do zaključaka koji
logično proizlaze iz raspoloživih dokaza, oni ne generaliziraju bez dokaza. Osim toga, oni će
promijeniti svoj stav kada se iznese dokaz. Dobro prosuđuju temeljeći odluku na kvaliteti
argumenata.163
Prije izvođenja zaključaka potrebno je postaviti cijeli niz pitanja, poput:
Koji je najvjerojatniji mogući zaključak nakon vrednovanja argumenata? Koji specifičan
dokaz vodi tom zaključku? Ima li neki novi dokaz koji bi mogao utjecati na odluku? Što
nam zdrav razum i iskustvo govori da napravimo? U kojem vremenu moramo odlučiti,
to jest hoće li vrijeme uzrokovati promjenu odluke? Koje mogućnosti osigurava naš
zaključak? Koji su rizici povezani s našim zaključkom?164
Ovakav model kritičkoga mišljenja može se provoditi na srednjoškolskoj razini jer je složeniji.
Razvoj kritičkog mišljenja u osnovnoj školi bilo bi dobro temeljiti na šest kritičkih pitanja izraslih
iz klasičnih novinarskih. Postavljanje tih pitanja treba postati redovita vještina svakog učenika.
Riječ je o pitanjima tko?, što?, gdje?, kada?, zašto? i kako?
U tablici koja slijedi ta su pitanja razrađena potpitanjima.
Tablica 1. Šest kritičkih pitanja165
Tko? Tko je to rekao? Netko koga poznaješ? Netko slavan? Netko s autoritetom? Trebaš li brinuti tko je to rekao? Ima li netko koristi od toga što je rečeno?
Što? Što je rečeno? Jesu li iznesene činjenice ili mišljenja? Jesu li rečene sve činjenice? Je li nešto izostavljeno?
Gdje? Gdje je to bilo rečeno? Je li bilo u javnosti ili u privatnom razgovoru? Jesu li i drugi ljudi imali priliku reći nešto o drugoj strani teme o kojoj je govoreno?
Kada? Kada je to rečeno? Je li bilo prije, poslije ili tijekom nekog važnog događaja?
Zašto? Zašto je nešto rečeno? Jesu li objasnili svoje mišljenje? Jesu li se trudili da netko ili nešto izgleda bolje ili lošije ili su realno prikazali situaciju?
Kako? Kako je to izrečeno? Jesu li bili sretni, tužni, ljuti ili im nije bilo važno kad su govorili o toj temi? Je li tema predstavljena pisano ili govorom? Jeste li mogli razumjeti izrečeno?
Tablica se lako primjenjuje u analizi medijskih i internetskih sadržaja.
162 Kaplan, Bill. Nav. dj., str. 10.
163 Usp. Pearson's RED Critical Thinking Model. Nav. dj.
164 Kaplan, Bill. Nav. dj., str. 10.
165 prema 6 Critical Questions. https://criticalthinkingasylum.files.wordpress.com/2010/09/6-critical-questions.pdf (pristupljeno 18. veljače 2017.).
202
Literatura
Akin, Ahme; Akin, Umran. 2015. The mediating role of social safeness on the relationship between facebook® use and life satisfaction. Psychological report 117/2. 341-353.
Asbury, Trey; Hall, Schawn. 2013. Facebook as a mechanism for social support and mental health wellness. Psi Chi Journal of Psychological Research 18/3. 124-129.
Buchberger, Iva. 2012. Kritičko mišljenje : priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Udruga za razvoj visokoga školstva Universitas. Rijeka.
Evans, Liana. 2010. Social media marketing : Strategies for engaging in Facebook, Twitter and other media. Que.
Hsien-Chang, Tsai; Shih-Hsiung, Liu. 2015. Relationships between time-management skills, Facebook interpersonal skills and academic achievement among junior high school students. Social Psychology of education. 18. 503-516.
100 ways you should be using facebook in your clasroom. Online College. http://www.onlinecollege.org/2009/10/20/100-ways-you-should-be-using-facebook-in-your-classroom/ (pristupljeno 19. veljače 2017.).
Ilišin, Vlasta i dr. 2013. Mladi u vremenu krize. Institut za društvena istraživanja. Zagreb.
Johnson, Doug. 2014. Why Facebook belongs in your school. Educational Leadership 71/5. 82-83.
Kaplan, Bill. Strategic and Critical Thinking. http://www.ncmaboston.org/wp-content/uploads/2016/03/06.-Strategic-and-Crtical-Thinking-Bill-Kaplan-CPCM-Fellow.pdf (pristupljeno 18. veljače 2017.).
Levy, Justin R. 2010. Facebook marketing : designing your next marketing campaign. Que.
Pearson's RED Critical Thinking Model. http://www.thinkwatson.com/the-red-model/red-critical-thinking-model (pristupljeno 18. veljače 2017.).
6 Critical Questions. https://criticalthinkingasylum.files.wordpress.com/2010/09/6-critical-questions.pdf (pristupljeno 18. veljače 2017.).
Životopisi
Robert Posavec, zaposlen u Centru za odgoj i obrazovanje Čakovec kao stručni suradnik knjižničar, dosad je radio kao spasilac na bazenima, šumarijski radnik, mali od plakata i letaka (Studentski centar Zagreb), vozač i prevoditelj (Vatrogasna olimpijada), honorarni urednik, prevoditelj, lektor i autor te konzultant za komunikaciju, zadrugarstvo i rad s mladima. Tri je godine bio voditelj specijalne knjižnice i čitaonice Tabula Rasa u okviru ACT Grupe. Urednik je različitih izdanja s područja medija, društvenog poduzetništva i zadrugarstva. U svome se radu bavi razvojem i pružanjem knjižničnih usluga za osobe s intelektualnim teškoćama, knjižničnim uslugama za pripadnike nacionalnih manjina, podrškom edukacijsko-rehabilitacijskim stručnjacima svih profila. Voditelj je Tima za javnu i kulturnu djelatnost Centra, koji organizira javne događaje Centra izvan prostora škole, komunicira s medijima, vodi mrežne stranice Centra, društvene mreže, izrađuje zidne novine, bavi se videoprodukcijom i organiziranjem dolazaka gostujućih predavača na učiteljskim vijećima škole. Napredovao u zvanje mentora (2015.). Objavljeni su mu radovi: Alati odnosa s javnošću u javnoj i kulturnoj djelatnosti školske knjižnice kao mehanizmi komunikacije; Nezavisnost kao skup vrijednosti, a ne sadržajni koncept; Status školskih knjižničara unutar
203
organizacija u kojima djeluju; Građa lagana za čitanje: pravo na obrazovanje osoba s posebnim potrebama; Kultura naučene (hetero)seksualnosti; Putovanje usuprot turističkoj industriji (Džungla, Davor Rostuhar); Nepripadanje, subverzivnost, identitet: prozno stvaralaštvo Daše Drndić.; Anarho-primitivizam; Otpor u digitalnoj eri; Od tehnologije do tehnofilije: femme cybere; Link na link: čitanje književnosti isključivo s ekrana vašeg računala.
Draženka Stančić, diplomirana profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, magistra bibliotekarstva i apsolventica specijalističkog studija Odnosa s javnošću, radi u Osnovnoj školi Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu kao stručna suradnica knjižničarka, u zvanju stručna suradnica savjetnica. Voditeljica je ŽSV-a Varaždinske županije, a bila je članica Stručne radne skupine (SRS) za izradu kurikuluma međupredmetne teme Uporaba IKT-a. Bavi se metodičkim i kurikulumskim temama, primjenom informacijske pismenosti u radu s učenicima, poticanjem čitanja, primjenom informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u nastavnom procesu te vidljivošću školsko-knjižničarske struke. Objavila je brojne obrazovne stručne članke: Kultura čitanja učenika viših razreda osnovne škole; Prijedlog usustavljivanja prezentacije znanja učenika; Slobodno vrijeme korisnika školske knjižnice – izazov školskome knjižničaru; Projektne aktivnosti HMŠK: Tulum s(l)ova – noćni čitateljski susret; Mogućnosti realizacije dodatne nastave povijesti – izvanučionička nastava u Hrvatskom povijesnom muzeju, Hrvatskom školskom muzeju i Hrvatskom državnom arhivu; Prilagodba knjižnica očekivanjima i potrebama; Tulum s(l)ova na Odsjeku za dječju kirurgiju Opće bolnice Varaždin; Održana završna svečanost Tuluma s(l)ova - projekta poticanja čitanja iz užitka na Zrinjevcu; Školski vremeplov 1839.–2014., autorstvo poglavlja Školski vremeplov Osnovne škole u Ivancu kroz svjedočanstva bivših učenika, uredništvo i lektorstvo monografije; Tajna katarskog blaga – putopis; Natjecanjem u pripovijedanju obilježen Dan sreće i Dan pripovijedanja; Alati odnosa s javnošću u javnoj i kulturnoj djelatnosti školske knjižnice kao mehanizmi komunikacije; Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te mjesto školske knjižnice u njemu; Školske knjižnice i digitalno doba.
204
Videokonferencije – komunikacija i kolaboracija u oblacima
Adela Granić [email protected]
OŠ Marije i Line, Umag
Sažetak
Komunikacija u današnjem vremenu predstavlja svakodnevnu potrebu i nužnost ukoliko
želimo biti u tijeku sa zbivanjima u svijetu i oko nas, ali isto tako i sa suvremenim oblicima
učenja i poučavanja.
Suvremena informacijsko-komunikacijska tehnologija i videokonferencije omogućuju nam da
u realnom vremenu komuniciramo s više osoba udaljenim stotine ili tisuće kilometara, s onima
koji žive u istom gradu, državi ili na drugom kontinentu. One omogućuju brzu i jednostavnu
razmjenu znanja i informacija, sudjelovanje na sastancima, konferencijama, seminarima
(webinarima) i predavanjima na daljinu.
Živa riječ sugovornika i mogućnost da ga se vidi, koji pri tome rabi sva pravila dobrog govora,
ostavlja na slušatelja veći dojam nego da čitamo tekst na ekranu ili gledamo videosnimku. I
dok je uporaba videokonferencija u poslovnom svijetu uobičajena, u školama je nepravedno
zapostavljena. Bezbroj je primjera u kojima se ovakvi alati mogu koristiti. U nastavi se mogu
pozvati znanstvenici, umjetnici ili drugi učitelji koji mogu održati cijelo predavanje ili biti dio
njega, a to će uvelike doprinijeti dinamici i zanimljivosti nastavnog sata. U raznim projektima
gotovo su neizostavan i vrlo učinkovit način komunikacije.
Uporaba alata za komunikaciju i kolaboraciju omogućava razmjenu znanja među sudionicima,
a odabrani alati, predstavljeni u ovoj radionici, u službi su organizacije i provedbe
videokonferencije od njezinog zakazivanja do evaluacijskog upitnika.
Ključne riječi: komunikacija, kolaboracija, videokonferencija, Doodle, Tricider, Adobe Connect,
TitanPad, eTwinning, Google obrasci.
Abstract
Communication in today's world represents an everyday need and necessity if we want to
keep track with the recent developments in the contemporary world, as well as with modern
ways of teaching and learning.
Contemporary Information and Communication Technology (ICT) and video conferencing
enables us to communicate with several people at the same time that are hundreds and
thousands of kilometres away or living in the same city, country or on other continents. They
provide quick and smooth exchange of knowledge and information, possibility to participate
at long distance meetings, conferences, seminars (webinars) and lecturing.
205
The living word of an interlocutor and the possibility to actually see him making use all the
qualities of great speech, leave a better impression on the listener than when we are reading
the text on the screen or watching a video clip. While the use of video conferencing for
business purposes is quite common, in schools it has been unfairly neglected. There are
numerous instances when video conferencing can be used. Teachers can invite scientists,
artists or other teacher colleagues who could take a role of a lecturer or a guest during lessons,
which will contribute greatly to the dynamics of a lesson and make it more interesting. In many
projects, they are commonly used to establish an effective communication with project
partners.
The use of different tools for communication and collaboration enables the sharing of
experience between participants, and the chosen tools presented in this workshop are part of
planning and implementation of the video conferencing from the moment of its scheduling to
the completion of the evaluation questionnaires.
Keywords: communication, collaboration, videoconferencing, Doodle, Tricider, Adobe
Connect, TitanPad, eTwinning, Google Forms.
Uvod
Videokonferencija je telekomunikacijski sustav potpomognut računalnom tehnologijom koji
omogućuje trenutačnu zvučnu i slikovnu komunikaciju između međusobno udaljenih ljudi.166
Koristi se u mnogim područjima ljudskog djelovanja, naročito u poslovnom komuniciranju i
učenju na daljinu, štedeći pritom vrijeme i novac. Videokonferencije omogućavaju
sudionicima, koji se nalaze na različitim lokacijama, da se međusobno vide i čuju, razmjenjuju
poruke, sadržaje i dokumente, ali i prenose neverbalne elemente govorne komunikacije.
Organizacija videokonferencije podrazumijeva pripremu materijala, dogovor o temi, formi i
vremenu sastanka, donošenje zajedničkih zaključaka i ispunjavanje evaluacijskih upitnika,
ovisno o formi.
Web 2.0 alati
Doodle
Kako bismo osigurali što više sudionika na videokonferenciji, pogotovu ako je riječ o većem
broju predavača ili o diskusiji, potrebno je odabrati nadnevak i vrijeme koje odgovara većini.
166 Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search
206
Za ovu svrhu poslužit će jednostavan alat Doodle167. On omogućava izradu jednostavne ankete
u kojoj tražimo odgovor na samo jedno pitanje, na primjer: U koliko sati želite organizirati
videokonferenciju? Svaki će sudionik označiti vrijeme kada može nazočiti skupu i za par minuta
saznat ćete koje vrijeme najviše odgovara većini sudionika videokonferencije.
U slučaju da nam je sastanak međunarodnog karaktera, treba voditi računa i o vremenskim
zonama.
Tricider
U slučaju da imamo više tema koje želimo obraditi na videokonferencije i ne možemo odrediti
njihov prioritet, možemo koristiti Trecider168. To je besplatni Web 2.0 alat za prikupljanje ideja
(brainstorming), diskusiju i glasovanje. Svatko tko je dobio pozivnicu odn. poveznicu, može
dodati svoju ideju ili temu i obrazložiti je. Alat također pruža mogućnost glasovanja za ili protiv,
uz argumentiranje ili bez njega.
Slanjem poveznice putem e-pošte, Twittera ili LinkedIna možemo pozvati sudionike da se
uključe sa svojim prijedlozima.
Adobe Connect Pro
Adobe Connect Pro je jedan od brojnih mrežnih komunikacijsko-kolaboracijskih alata koji nudi
cjelovito rješenje za videokonferencije, webinare, online sastanke, učenje na daljinu, virtualne
učionice. Hrvatska akademska istraživačka mreža - CARNet je za obrazovnu i akademsku
zajednicu implementirala Adobe Connect Pro poslužitelj 169 , kojim je, putem sobnih
videokonferencija, sa svim pratećim sadržajima, omogućena mrežna suradnja škola i drugih
obrazovnih institucija.
Kako biste se mogli služiti ovim alatom, potrebno je da administrator resursa vaše škole ili
ustanove zatraži od CARNeta otvaranje virtualne sobe. Potom ćete dobiti jedinstvenu mrežnu
adresu kojoj možete pristupiti prijavom s AAI@EduHr elektroničkim identitetom. Time
postajete Host-administrator koji uređuje virtualnu sobu, kreira sučelje, organizira i upravlja
online sastancima, daje i mijenja prava korisnika.
Video i audio oprema svakog prosječnog prijenosnog ili stolnog računala na koji je priključena
videokamera s mikrofonom dostatna je za videosastanke i diskusije, ali dodatna naglavna
kombinacija koju čine mikrofon i slušalice uvelike će povećati kvalitetu zvuka.
Za videokonferenciju je potrebno pripremiti sadržaje koji će se prezentirati, a najčešće su to
prezentacije u PowerPointu ili PDF dokumenti, koje je prije početka potrebno prenijeti na
167 Doodle. http://doodle.com/ (pristupljeno 1. veljače 2017.).
168 Tricider. https://www.tricider.com/ (pristupljeno 1. veljače 2017.).
169 Web kolaboracijski alat Adobe Connect. 2014. Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet. http://www.carnet.hr/acp (pristupljeno 1. veljače 2017.).
207
poslužitelj. Moguće je i dijeljenje sadržaja ekrana i rad u drugim aplikacijama, ali se pri tome
prozor Adobe Connecta minimalizira.
Sudjelujete li u videokonferenciji kao Host ili Prezenter potrebno je voditi računa da ne nosite
nakit koji reflektira svjetlost. U slučaju da vam je mikrofon blizu, nastojte ne disati u njega,
nemojte lupkati i šuškati. Govorite normalnom jačinom glasa i malo sporije nego inače. Ako je
više sugovornika, poželjno je da govori samo jedan, a da su za to vrijeme ostalim
sugovornicima mikrofoni isključeni.
Portal eTwinning
Ovaj portal, namijenjen odgojno-obrazovnim djelatnicima europskih država sudionica
eTwinninga, poslužit će ako se iz bilo kojeg razloga ne može otvoriti virtualna soba.
Prije početka rada potrebno se registrirati na ovaj portal. Potom u nekoliko jednostavnih
koraka kreirati događaj, upisati naziv događaja i kratak opis, odrediti termin događanja i
pozvati sudionike. Prisustvovati događaju mogu samo sudionici registrirani na Portalu
eTwinning170. Videokonferencija se može ili ograničiti na vlastite kontakte ili ga definiramo kao
javno dostupan. U tom slučaju mogu mu nazočiti svi zainteresirani korisnici Portala eTwinning.
Videokonferencije na Portalu eTwinning odličan su izbor za komunikaciju s partnerima na
projektima.
TitanPad
Nakon završetka videokonferencije, potrebno je napisati zaključke ili izvješće. U tu svrhu
zgodno je koristiti TitanPad 171 . To je Web 2.0 alat za zajedničko, simultano pisanje
dokumenata. Dovoljno ga je otvoriti i početi pisati. Kako bismo omogućili i drugim sudionicima
izmjene i dopisivanje teksta, dovoljno je kopirati poveznicu i poslati je u e-poruci. Alat ima i
mogućnost razgovora (chata) gdje se može komentirati ili obrazložiti izmjene. Po dovršetku,
dokument se može preuzeti u različitim formatima (PDF, Word, Html, Plain text).
Treba napomenuti da tekst dokumenta neće ostati vječno online. Njegovo brisanje ovisi o
broju izmjena, a obično se briše dva tjedna nakon zadnje izmjene teksta. No prije brisanja,
začetnik pisanja dobit će obavijest o tome na svoju adresu e-pošte.
Google obrasci
Kao nakon svakog skupa, pa tako i nakon videokonferencije, potrebno je da sudionici popune
evaluacijski upitnik. Anketom će se ocijeniti organizacija, predavači i videokonferencija po
različitim parametrima. Sudionici će napisati svoje primjedbe i prijedloge, a sve to radi
poboljšanja budućih skupova.
170 Portal eTwinning. https://www.etwinning.net/hr/pub/index.htm (pristupljeno 1. veljače 2017.). 171 TitanPad. https://titanpad.com/ (pristupljeno 1. veljače 2017.).
208
Za izradu online upitnika poslužit će Google obrasci172. Prednost ovog alata je neograničen broj
pitanja koja se mogu postaviti i različiti tipovi koji se mogu odabrati ovisno o sadržaju samog
pitanja. Sastavljač upitnika može birati između sedam dostupnih tipova pitanja: višestruki
izbor (više mogućih odgovora ili samo jedan), odabir s popisa, potvrdi okvir, tekst, tekst članka,
mjerilo i rešetka.
Upitnik se može sastavljati zajedno sa suradnicima i oni mogu imati ovlasti uređivanja kao i
inicijator. Napisana anketa šalje se sudionicima na njihove adrese e-pošte ili se ugrađuje u
mrežnu stranicu.
Velika prednost Google obrazaca je u automatskom prikazu prikupljenih brojčanih podataka
u grafikonima, a tekstovi odgovora slažu se po redoslijedu pristizanja iza postavljenog pitanja.
Klikom na povratak na stare obrasce, podatci se prikazuju u proračunskim tablicama koji se
mogu preuzeti na osobno računalo.
Radionica
Radionica u trajanju 90 minuta osmišljena je za 30 sudionika kojima je potrebno prijenosno
računalo ili tablet i internetska povezanost.
ishodi radionice:
• upoznati alat Adobe Connect za održavanje videokonferencija
• ostvariti online komunikaciju putem Adobe Connecta
• upoznati se s Portalom eTwinning i na njemu organizirati videokonferenciju
• koristiti alate Web 2.0: Doodle, Tricider, TitanPad za kolaboraciju i Google obrasce za
izradu evaluacijskih upitnika
metode rada: razgovor, usmeno izlaganje voditeljice radionice, demonstracija, samostalan
rad, timski rad, praktičan rad u online okruženju.
Tijek radionice:
• upoznavanje i zakazivanje videokonferencije pomoću alata Doodle
• prikupljanje ideja i glasovanje za temu videokonferencije u alatu Tricider
• upoznavanje s Adobe Connectom (prijava, sučelje, razine korisnika, dijeljenje ekrana,
mijenjanje statusa sudionika, održavanje videokonferencije)
• kratko upoznavanje s Portalom eTwinning i organiziranje videokonferencije na tom
portalu.
• zajedničko pisanje digitalnog dokumenta u alatu TitanPad (dijeljenje i spremanje u
odabranom formatu)
• izrada evaluacijskog upitnika u Google obrascu.
172 Google obrasci. https://www.google.com/intl/hr_HR/forms/about/ (pristupljeno 1. veljače 2017.).
209
Zaključak
Svjesni činjenice da je učinkovita i brza komunikacija nužnost, kako u svakodnevnom životu,
tako i u svim fazama odgojno-obrazovnog procesa, ova radionica skroman je doprinos češćoj
uporabi videokonferencija.
Uporabom videokonferencija i drugih komunikacijskih i kolaboracijskih alata omogućit ćemo
veću i bržu razmjenu informacija, ideja i znanja, a svoj profesionalni život obogatiti novim
iskustvima i online poznanstvima.
Literatura
Video konferencije - što je to i kako funkcionira? AVR Audio video rješenja. http://www.avr.hr/video-konferencija-sto-je-to-i-kako-funkcionira~tekst_388.html (pristupljeno 8. veljače 2017.).
Servis sobnih videokonferencija. CARNet. ftp://ftp.carnet.hr/pub/CARNet/docs/info/CDA0032.pdf (pristupljeno 1. veljače 2017.).
Što su videokonferencije. CARNet. http://www.carnet.hr/videokonferencije/stosu (pristupljeno 1. veljače 2017.).
Zašto videokonferencije. CARNet. http://www.carnet.hr/videokonferencije/zasto (pristupljeno 1. veljače 2017.).
Web kolaboracijski alat Adobe Connect. CARNet. https://www.carnet.hr/acp (pristupljeno 1. veljače 2017.).
Delić, Suzana. Videokonferencija u nastavi. https://cuc.carnet.hr/2012/images/43_delic9e5d.pdf (pristupljeno 10. veljače 2017.).
Jelačić, Zlatko. 2004. Je li to (već) vrijeme videa... na Internetu? Edupoint 4/23. http://edupoint.carnet.hr/casopis/23/clanci/1 (pristupljeno 10. veljače 2017.).
Web 2.0 alati
Doodle. http://doodle.com/ (pristupljeno 1. veljače 2017.).
Google obrasci. https://www.google.com/intl/hr_HR/forms/about/ (pristupljeno 1. veljače 2017.).
Portal eTwinning. https://www.etwinning.net/hr/pub/index.htm (pristupljeno 1. veljače 2017.).
TitanPad. https://titanpad.com/ (pristupljeno 1. veljače 2017.).
Tricider. https://www.tricider.com/ (pristupljeno 1. veljače 2017.).
210
Životopis
Adela Granić od 2006. godine do danas radi u Osnovnoj školi Marije i Line u Umagu kao stručna suradnica knjižničarka. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na istom Fakultetu na Katedri za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske znanosti diplomirala je 2009. godine. Položila je i stručni ispit za učitelja hrvatskog jezika 1998., a stručni ispit za stručno zvanje diplomiranog knjižničara 2010. godine. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća knjižničara osnovnih i srednjih škola Istarske županije od 2013. godine, a promovirana u zvanje stručnog suradnika mentora 2014. Redovito se stručno usavršava, a u proteklih pet godina održala je preko 50 predavanja i radionica na županijskim i državnim skupovima.
Radila je na različitim izdanjima, ali i objavljivala vlastite radove u stručnim časopisima. Članica je i tajnica Ogranka Matice hrvatske u Umagu od 2012., te predsjednica Podružnice HUŠK-a Istarske županije od 2013. do 2015. godine. Sudjelovala je u brojnim međunarodnim projektima kao koordinator (Svijet različitosti nas bogati - Svet različnosti nas bogati, 2012. - 2013.; Zajedno gradimo bolji svijet – Skupaj gradimo boljši svet, 2013. - 2014.; Comenius projekt Souvenirs for Europe, 2013. - 2015.) te kao član projektnog tima Erasmus+ projekt P.L.A.C.E.S. (Presenting Legends Across the Continent in European Schools), 2015. - 2017.
211
Portofolio nastavnih jedinica knjižnično-informacijsko-medijske pismenosti u srednjoškolskoj knjižnici
- ishodi nastavnih jedinica prema Bloomovoj taksonomiji
Alta Pavin-Banović [email protected]
Medicinska škola, Osijek
Sažetak
Cilj je radionice potaknuti sudionike na zajedničko promišljanje i definiranje tema nastavnih
jedinica iz knjižnično-informacijsko-medijske pismenosti. Sudionici će prema Bloomovoj
taksonomiji definirati ishode, pravilno pisati zadatke i aktivnosti za učenike od prvoga do
četvrtoga razreda srednje škole. Bloomova taksonomiji jedan je od najkorištenijih teorijskih
okvira za planiranje, pripremu i vrjednovanje na svim razinama koja opisuje kategorije ciljeva
učenja te olakšava planiranje nastavnoga procesa i definiranje kompetencija učenika kroz
određivanje ishoda, onoga što će učenik mjerljivo pokazati kroz kognitivne ili obrazovne,
afektivne ili odgojne, funkcionalne ili psihomotorične ishode. Rezultat će održanih radionica
činiti Portfolio nastavnih jedinica knjižnično-informacijsko-medijske pismenosti koji će olakšati
izbor tema nastavnih jedinica srednjoškolskim knjižničarima.
Ključne riječi: kurikulum, portfolio, knjižnično-informacijsko-medijska pismenost, srednja
škola, teme nastavnih jedinica, priprema, ishodi, zadatci, aktivnosti, Bloomova taksonomija.
Abstract
The aim of this workshop is to motivate the participants to work together in order to define
topics of the lessons on library-information-media literacy skills. The participants will define
lesson objectives using Bloom's taxonomy, and write the exercises and tasks for secondary
school students, grades 1-4. Bloom's taxonomy is one of the most often used theoretical
frameworks for planning, designing and evaluating student work on every level, making both
lesson planning and defining students' competencies easier. Learning objectives, according to
Bloom’s taxonomy, cover three domains: cognitive or knowledge-based, affective or emotive-
based, and psychomotor or action-based. A portfolio of library-information-media literacy
skills lesson plans will be created from the workshop results, helping secondary school
librarians to choose a lesson topic.
Keywords: curriculum, portfolio, library-information-media literacy skills, secondary school,
lesson topics, lesson plan, objectives, tasks, activities, Bloom's taxonomy.
212
Uvod
Školski knjižničari, prema svom planu i programu rada, nekoliko puta tijekom nastavne godine
održavaju nastavu knjižnično-informacijsko-medijske pismenosti jer:
pismenost u najširem smislu danas označava sposobnost – preko vještine čitanja,
pisanja i računanja – komuniciranja s drugima te usvajanja novih znanja i sposobnosti
(opismeniti se i za drugo); te u učenju prepoznati i odabrati pravi medij te osvijestiti
elementarnu pismenost kao alat za usvajanje drugih oblika pismenosti nužnih za
aktivno i dinamično sudjelovanje u globalnim tokovima 21. stoljeća173.
U planiranju svoga rada svaki je srednjoškolski knjižničar prepušten svom slobodnom izboru
tema iz knjižnično-informacijsko-medijske pismenosti jer je kurikulum knjižničnoga odgoja i
obrazovanja u izradi. Planiranje nastavnog gradiva i nastavnog rada u cjelini proizlazi iz prirode
i zakonitosti nastavnog procesa. Nastava je organiziran i domišljen sustav obrazovanja s jasno
određenim ciljevima i zadatcima174. Stoga, školski su knjižničari kao stručni suradnici pozvani
kreirati svoje okruženje kako bi nadišli očekivane standarde svoga knjižničarskoga djelovanja
u školi i dobili svoje zasluženo pozitivno mjesto u inovacijskom kurikulumu175.
Srednjoškolski knjižničari vrlo rado na proljetnim školama školskih knjižničara dijele svojim
dugogodišnjim stručnim iskustvom stečene primjere dobrih tema nastavnih jedinica koje
održavaju sa svojim učenicima. Zakonska je i administrativna obveza svakoga nastavnika,
prema Pravilniku o obvezama učitelja i stručnih suradnika, pisati pripremu za nastavnu
jedinicu koju planira u radu sa svojim učenicima. Budući da svaki srednjoškolski knjižničar sam
bira teme nastavnih jedinica, cilj je radionice napraviti popis svih tema nastavnih jedinica, od
prvoga do četvrtoga razreda, koje će srednjoškolski knjižničari održati u svojim knjižnicama
kroz nastavu knjižnično-informacijsko-medijskoga odgoja i obrazovanja/pismenosti i koje
mogu postati dio kurikuluma knjižnično-informacijskoga odgoja i obrazovanja školskoga
knjižničara. Također, svaki školski knjižničar kao odličan stručni suradnik razvija kvalitetnu
suradnju s kolegama te dogovara vrijeme održavanja nastave što je najčešće u vrijeme
održavanja Sata razrednoga odjela ili zajednice.
Profesionalni zahtjev i preduvjet uspješnosti izrade pripreme za nastavnu jedinicu
pretpostavlja poznavanje metodičkih sustava, pravilno artikuliranje nastavnoga procesa,
pravilno oblikovanje pojedine faze sata, jasno definiranje cilja i ishoda nastavne jedinice, točno
173 Ujaković, Branka. 2007. Opismenjivanjem do pismenosti. Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Svezak 2. Prvi kongres pedagoga Hrvatske Zagreb od 19. do 21. rujna 2007. Ur. Previšić, Vlatko; Šoljan, Nikša Nikola; Hrvatić, Neven. Hrvatsko pedagogijsko društvo. Zagreb. Str. 723.
174 Rosandić, Dragutin. 1986. Metodika književnog odgoja i obrazovanja. Školska knjiga. Zagreb.
175 Jurić, Vladimir. 2007. Kurikulum suvremene škole. Kurikulum teorije - metodologija - sadržaj - struktura. Ur. Previšić, Vlatko. Školska knjiga - Zavod za pedagogiju. Zagreb. Str. 285.
213
definiranje zadataka i aktivnosti učenika te vrednovanje izvedenoga176. Cilj je pisanja nastavne
pripreme odgovoriti na pitanja:
• Koje kompetencije trebaju izgraditi naši učenici?
• Kako će naši učenici graditi te kompetencije?
• Kako će se provjeravati grade li naši učenici te kompetencije i jesu li one izgrađene kada
nastavna jedinica završi?
Rezultat takvoga planiranja je manji stres u komunikaciji predavača i učenika, a postižu se bolji
rezultati.
Bloomova taksonomija
Kako bi se svaki predavač kvalitetno pripremio za izvođenje nastavne jedinice preporuča se
pisanje nastavne pripreme prema Bloomovoj taksonomiji koja je jedan od najkorištenijih
teorijskih okvira za planiranje, pripremu i vrjednovanje na svim razinama koja opisuje
kategorije ciljeva učenja. Nastala je tijekom pedesetih godina 20. stoljeća177 (1948. – 1956.), a
revidirana je 1990. godine178.
Bloomova taksonomija olakšava planiranje nastavnoga procesa i definiranje kompetencija
učenika kroz određivanje ishoda, onoga što će učenik mjerljivo pokazati kroz kognitivne ili
obrazovne, afektivne ili odgojne, funkcionalne ili psihomotorične ishode. Također, predavaču
je olakšano definiranje zadataka i pisanje aktivnosti za učenike te, na kraju nastavne jedinice,
vrjednovanje kroz skalu procjene.
Taksonomija je definirana kao razvrstavanje (klasifikacija, organiziranje) objekata, procesa i
pojava u kategorije (grupe, klase) na temelju nekoga principa i obilježja. To su razine
napredovanja u usvajanju konkretnih vrijednosti, poredane hijerarhijski na temelju težine i
složenosti te rastu u težini od najjednostavnijih do složenijih i ne može se prijeći na višu razinu
dok nije savladana prethodna179.
Razina znanja za kognitivno područje uključuje šest razina: dosjetiti se, shvatiti, primijeniti,
analizirati, prosuđivati i stvarati. Nivoi ili razine napredovanja u učenju poredani su hijerarhijski
na temelju težine ili složenosti te se ne može prijeći na višu razinu dok nije savladana
prethodna.
Prva razina - dosjetiti se, najniža je razina znanja koje predstavlja mogućnost dosjećanja i
definiranja pojmova u naučenom obliku, a ne podrazumijeva nužno razumijevanje
176 Usp. Batarelo, Ivana. 2007. Obrazovanje nastavnika za poučavanje temeljno na kompetencijama. Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Svezak 1. Prvi kongres pedagoga Hrvatske, Zagreb od 19. do 21. rujna 2007. Ur. Previšić, Vlatko; Šoljan, Nikša Nikola; Hrvatić, Neven. Hrvatsko pedagogijsko društvo. Zagreb. Str.17. 177 Usp. Bloom, Benjamin S. 1956. Taxonomy of educational objectives. Longman. London. 178 Usp. Anderson, Lorin W.; Krathwohl, David R. 2001. Taxonomy for Learning, Teaching and Assessing: A Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives. Longman. New York. 179 Isto.
214
naučenoga. To znači da je gradivo neupotrebljivo, brzo se zaboravi i ne potiče intelektualni
razvoj ni motivaciju za samoinicijativno i samostalno učenje.
Druga razina - shvatiti, viša je razina znanja koja podrazumijeva razumijevanje, a
informacije se mogu promijeniti iz jednoga oblika u drugi. Uključene su mogućnosti:
prepričati i objasniti svojim riječima, sažeto prikazati, prevesti, razvrstati u kategorije na
temelju zadanoga obilježja, dati primjer za neki pojam ili princip, izvesti logične zaključke
na temelju informacija, uočiti i povezati glavne ideje.
Treća razina - primijeniti, znanje je koje uključuje poopćavanje (korištenje apstrakcija), a
može se samostalno primjenjivati unutar i/ili van konteksta u kojem je stečeno i na rutinski
i/ili novi način koji učenik nije vježbao.
Četvrta razina - analizirati, znači da učenik može rastavljati informacije na dijelove kako bi
se utvrdili i razumjeli odnosi među njima: otkriti organizacijske principe, uzroke i
posljedice, izvesti dokaze i zaključke, podržati generalizacije, uočiti obrasce, prepoznati
skriveno značenje, razlikovati činjenice i zaključke.
Peta razina - prosuđivati, mogućnost je procjenjivanja valjanosti ideja i/ili kvalitete uratka
na temelju poznatih kriterija: usporediti i pronaći sličnosti i razlike među idejama, otkriti
nekonzistentnost unutar procesa ili produkta, otkriti prikladnost postupka s obzirom na
problem, dokazati vrijednost i izabrati mogućnost i argumentirano obrazložiti.
Šesta razina - stvarati, uključuje mogućnost kreativnoga ili divergentnoga korištenja znanja
za stvaranje nove cjeline (kombiniranje poznatih dijelova u novu cjelinu), stvarati nove
ideje i rješenja, izvoditi generalizacije na temelju dobivenih podataka, povezati znanje iz
različitih područja i uočavati nove obrasce.
Afektivne kompetencije su osobine potrebne za uspješno funkcioniranje osobe u okruženju
(stavovi, uvjerenja, interesi, sustav vrijednosti, ponašanje). Odnose se na način izvršavanja
obaveza, poštivanje pravila ponašanja i odnosa prema drugima te sposobnostima suradnje.
Afektivno područje se sastoji od pet razina znanja: prihvaćanje, reagiranje, usvajanje
vrijednosti, organiziranje vrijednosti i integritet.
Funkcionalni ciljevi proizlaze iz viših razina kognitivnoga područja, a uključuju: prikupljanje i
uređivanje podataka, traženje pretpostavki, promatranje, uspoređivanje, klasificiranje,
zamišljanje, postavljanje hipoteza, kritiziranje, sažimanje, kodiranje, tumačenje, zaključivanje,
rješavanje problema, poopćavanje, kombiniranje činjenica i ideja, rekonstruiranje i
reorganiziranje informacijskih cjelina, dosjećanje i pamćenje.
Funkcionalni ishodi sadrže pet razina:
• imitacija - praćenje i ponavljanje operacije koju netko pokazuje
• manipulacija - izvođenje određene operacije uz vodstvo instruktora
• precizacija - precizno, ali sporo izvođenje operacije
• sinteza - sposobnost koordinacije više operacija uz korištenja dviju i više vještina
• naturalizacija - istovremeno izvršavanje više operacija primjenom više vještina s lakoćom.
215
Međutim, funkcionalni se ciljevi ne odnose samo na kognitivno područje, nego također
uključuju prezentaciju uratka (PowerPoint, referat, plakat), kontrolu izražavanja ljutnje,
vrjednovanje, uporabu računala, pronalaženje i interpretaciju citata i drugo.
Pisanje ishoda važno je jer određuje što učenici trebaju naučiti, lakše je napisati zadatke i
aktivnosti, procjena kvalitete znanja je objektivna, jasne su smjernice za rad jer učenik ima
osjećaj kontrole nad vlastitim rezultatima, bolja je motivacija za rad i bolji su rezultati. Količina
novih informacija u ishodima mora uvažavati dob učenika jer očekivani ishodi učenja odnose
se na formulaciju minimuma očekivanja i na neki način su prikaz sadašnjeg stanja, odnosno
svega onoga što studenti procjenjuju da će steći nakon završetka studija. Željeni ishodi učenja
odnose se na maksimum postignuća i prikaz su ciljanog, budućeg ili željenog stanja.180
Definiranje ishoda olakšava pisanje zadataka za učenike koji proizlaze iz već definiranih ishoda.
Zadatkom se predviđa kako bi učenici trebali mijenjati svoje ponašanje nakon određenih
iskustava s učenjem.181 Zatim slijedi pisanje aktivnosti učenika koji proizlaze iz konkretnih
zadataka.
Radionica izrade portfolija nastavnih jedinica
Portfolio je izraz kojega čine dvije riječi latinskoga podrijetla: portare što znači nositi i foglio
što znači papir, list. Izraz portfolio često u svom zanimanju koriste arhitekti, umjetnici, a potom
i predavači u školama. Školski, nastavni portfolio metoda je koja pokazuje što se kroz jedno
određeno vrijeme radilo i razvijalo te ga se pri kraju određenih procesa može prikazati kao
mapu svoga rada, razvoja i napredovanja.
Postoje, načelno, dvije različite vrste odn. metode:
• jedna se sastoji u prikupljanju materijala, dokumentacije, tekstova, analiza kroz jedno
vremensko razdoblje
• druga kroz prikupljanje materijala i druge dokumentacije i razmišljanja s obzirom na jednu
određenu temu.
Portfolio na kraju radionica možemo definirati kao metodu koja pokazuje individualni napor
ili napor skupine, rad i razvoj na konkretnom tematskom području za provedbu Knjižnično--
informacijsko-medijske pismenosti u srednjim školama.
180 Buljubašić-Kuzmanović, Vesna. 2007. Očekivani i željeni ishodi učenja; kompetencijski pristup. Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Svezak 2. Prvi kongres pedagoga Hrvatske Zagreb od 19. do 21. rujna 2007. Ur. Previšić, Vlatko; Šoljan, Nikša Nikola; Hrvatić, Neven. Hrvatsko pedagogijsko društvo. Zagreb. Str. 111.
181 Marsh, Colin J. 1994. Kurikulum, temeljni pojmovi. Educa. Zagreb. Str. 109.
216
Radionica za srednjoškolske knjižničare planirana je za dvadesetak sudionika u trajanju 90
minuta. Sudionici podijeljeni u skupine definiraju teme nastavnih jedinica za učenike 1. do 4.
razreda srednje škole iz Knjižnično-informacijske-medijske pismenosti.
Svaka skupina će na temelju jedne nastavne jedinice:
• odrediti jasan cilj nastavne jedinice i ključne pojmove
• pravilno izabrati i definirati ishode za učenike prema Bloomovoj taksonomiji
• odrediti i pravilno pisati zadatke za učenike
• pravilno napisati aktivnosti za učenike iz određenih zadataka
• prezentirati svoj uradak prisutnim sudionicima
• vrjednovati radionicu.
Cilj je radionice potaknuti sudionike na zajedničko promišljanje i definiranje tema nastavnih
jedinica iz knjižnično-informacijsko-medijske pismenosti te prema Bloomovoj taksonomiji
definirati ishode, pravilno pisati zadatke i aktivnosti za učenike od prvoga do četvrtoga razreda
srednje škole. Rezultat će održanih radionica činiti portfolio nastavnih jedinica knjižnično-
-informacijsko-medijske pismenosti koji će olakšati izbor tema nastavnih jedinica svim
srednjoškolskim knjižničarima.
Literatura
Anderson, Lorin W.; Krathwohl, David R. 2001. Taxonomy for Learning, Teaching and Assessing: A Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives. Longman. New York.
Batarelo, Ivana. 2007. Obrazovanje nastavnika za poučavanje temeljno na kompetencijama. Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Svezak 1. Prvi kongres pedagoga Hrvatske, Zagreb od 19. do 21. rujna 2007. Ur. Previšić, Vlatko; Šoljan, Nikša Nikola; Hrvatić, Neven. Hrvatsko pedagogijsko društvo. Zagreb.
Bloom, Benjamin S. 1956. Taxonomy of educational objectives. Longman. London.
Bloom, Benjamin S. 1970. Taksonomija ili klasifikacija obrazovnih i odgojnih ciljeva. Knjiga I. : Kognitivno područje. Jugoslavenski zavod za proučavanje školskih i prosvjetnih pitanja. Beograd.
Buljubašić-Kuzmanović, Vesna. 2007. Očekivani i željeni ishodi učenja; kompetencijski pristup. Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Svezak 2. Prvi kongres pedagoga Hrvatske Zagreb od 19. do 21. rujna 2007. Ur. Previšić, Vlatko; Šoljan, Nikša Nikola; Hrvatić, Neven. Hrvatsko pedagogijsko društvo. Zagreb.
Predmetnica : Priprava za nastavni sat. Hrvatska mreža školskih knjižničara. http://www. knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Predmetnica:Priprava_za_nastavni_sat (pristupljeno 27. siječnja 2017.).
Jozić, Ruža. 2016. Knjižnično-informacijsko obrazovanje učenika srednje škole. Primjena strategija učenja i upravljanja informacijama u školskom knjižničarstvu: Zbornik radova XXVIII. Proljetne škola školskih knjižničara RH Zadar, 7.-9. travnja 2016. Ur. Šušnjić, Biserka. Agencija za odgoj i obrazovanje. Zagreb. http://www.azoo.hr/images/izdanja/28_ skola_knjiznicara.pdf (pristupljeno 27. siječnja 2017.).
217
Jurić, Vladimir. 2007. Kurikulum suvremene škole. Kurikulum teorije - metodologija - sadržaj - struktura. Ur. Previšić, Vlatko. Školska knjiga - Zavod za pedagogiju. Zagreb.
Kovačević, Dinka. 2004. Školska knjižnica - korak dalje. Filozofski fakultet. Zagreb.
Lovrinčević, Jasmina. 2005. Znanjem do znanja : Prilog metodici rada školskog knjižničara. Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, Filozofski fakultet. Zagreb.
Marsh, Colin J. 1994. Kurikulum, temeljni pojmovi. Educa. Zagreb.
Rosandić, Dragutin. 1986. Metodika književnog odgoja i obrazovanja. Školska knjiga. Zagreb.
Ujaković, Branka. 2007. Opismenjivanjem do pismenosti. Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Svezak 2. Prvi kongres pedagoga Hrvatske. Ur. Previšić, Vlatko; Šoljan, Nikša Nikola; Hrvatić, Neven. Hrvatsko pedagogijsko društvo. Zagreb.
Životopis
Alta Pavin-Banović od 2013. do danas stručna je suradnica školska knjižničarka u Medicinskoj školi Osijek. Godine 2016. promovirana je u zvanje stručne suradnice savjetnice, a formalno je obrazovanje stekla 1993., maturiravši u Jezičnoj gimnaziji Osijek, te je 1999. kada je stekla diplomu teologa u Đakovu. Godine 2005. na Filozofskom fakultetu u Osijeku stekla je zvanje diplomiranog knjižničara. Od 1999. do 2001. godine bila je vjeroučiteljica u Obrtničkoj školi Opatija i Hotelijersko-turistička škola Opatija, a od 1998. do 1999. vjeroučiteljica u Graditeljsko-geodetskoj školi Osijek i Tekstilnoj srednjoj školi u Osijeku. Područje rada su joj odgojno-obrazovni rad s učenicima u školskoj knjižnici, vođenje čitateljskoga kluba, natjecanje Čitanjem do zvijezda, stručni rad i informacijska djelatnost u školskoj zajednici te kulturna i javna djelatnost u školskoj knjižnici Medicinske škole Osijek, kao i suradnja s različitim ustanovama i institucijama u gradu Osijeku. Redovito obilježava Mjesec hrvatske knjige, Dan škole, Noći knjige, prigodne obljetnica, sudjeluje u provedbi preventivnog školskog programa Zdrav za 5 te volonterskih aktivnosti s učenicima.
Objavljuje stručne radove: Bez kompromisa prekinuti životarenje; Klerikalne se vizije Crkve postupno mijenjaju, intervju; Nama je cilj da učenici dobiju specifična znanja potrebna za zanimanja, intervju; 1700 godina svetih srijemskih mučenika; Svjedočanstvo ljubavi na primjeru Isusa Krista; Predstavljene knjige Kršćanske sadašnjosti povodom Šeperove obljetnice i drugi.
218
Jačanje nacionalnog identiteta i kreiranje nacionalnog imidža - put k znanju i osobnom razvoju građanskih kompetencija
Irena Ostrički-Gerber [email protected]
Poljoprivredna i veterinarska škola, Osijek
Sažetak
U ovome radu progovorit će se o važnosti definiranja i jačanja nacionalnog identiteta kritičkim
i analitičkim razmišljanjem koje će imati za cilj iz bogatog hrvatskog povijesno-kulturnog
nasljeđa i hrvatskih vrednota izdvojiti one konkurentne prednosti, strategije i kanale
komuniciranja koji će stvoriti magičnu privlačnost, meku moć, koja omogućuje razvoj zemlje
na svim razinama. Rad će se baviti i posljedicama izostanka unutarnjeg brendiranja države, a
to je kreiranje nacionalnog imidža utemeljenom na kulturološkim stereotipima nacije -
vanjskim brendiranjem države. Taj se fenomen može zaustaviti na nekoliko načina, a jedan od
njih je poticanje nacionalnog ponosa i izgradnja građanskih kompetencija.
Ključne riječi: nacionalni identitet, nacionalni imidž, brendiranje države, stereotipi, meka moć.
Abstract
This paper will discourse the importance of defining and reinforcing of national identity
throughout critical and analytical thinking with a view to separate competitive advantages,
strategies and channels of communication from the rich historical and cultural heritage that
will generate magical allurement, soft power, which than enables progress on every level.
Paper will address consequences of the absence of an internal state branding, and that is
creating national image based on a cultural stereotypes - external state branding.
Keywords: national identity, national image, state branding, stereotypes, soft power.
Uvod
Globalizacijom svijet postaje jedno veliko tržište, brišu se granice i razlike, države moraju
postati svjesne svojih prednosti i nedostataka, moraju postati komunikacijski subjekti, a ne
objekti. Mnoge države prolaze kroz krizu nacionalnog identiteta, pokušavaju definirati tko su
kao nacija i što je to što ih čini posebnima i drukčijima od drugih. Hrvatska se još nije uhvatila
u koštac s važnošću definiranja i jačanja svog nacionalnog identiteta i s mogućnostima
komuniciranja tog identiteta kroz nacionalni imidž države.
219
O moći magične privlačnosti koju pojedine države imaju, a prezentiraju i komuniciraju putem
dobro osmišljenog nacionalnog imidža, govori Joseph Nye. Takvu moć naziva mekom moći, a
ona ima mogućnost parirati tvrdoj, vojnoj i ekonomskoj moći, i počiva na tri temeljna resursa:
kulturi (njezinim privlačnim dijelovima), političkim vrijednostima (uvjetovano podržavanjem u
zemlji i inozemstvu) te vanjskoj politici neke države (pod uvjetom da je legitimna i moralno
autoritativna).182 Meka moć privlači strana ulaganja, turiste, osigurava plasman proizvoda i
usluga države te na taj način ima i ekonomsku dobrobit te relevantnost u donošenju odluka u
međunarodnim odnosima. Temelji se na tri aspekta ponašanja: određivanju agendi, privla-
čenju i uvjeravanju.183 Iako Hrvatska nema takozvanu tvrdu moć, zasigurno može ponuditi
puno toga od bogatog kulturno-povijesnog nasljeđa, tradicije, običaja, načina i stila života do
velikana koji su zadužili Europu i svijet svojim izumima ili umjetničkim djelima.
Cilj je ovog rada definirati nacionalni identitet i načine kreiranja nacionalnog imidža, definirati
konkurentne vrijednosti nacije i države te strategije i kanale njihova komuniciranja; pokušati
stvoriti konsenzus samih građana o tome tko su kao nacija, što ih definira, po čemu su posebni,
ojačati nacionalni ponos, potaknuti građansku participaciju i kompetenciju.
Nacionalni identitet i nacionalni imidž
Identitet je skup karakteristika pomoću kojih se osoba, skupina ili nacija može prepoznati. To
je ono što određenu osobu, pojedinca ili skupinu čini onim što jest. Manuel Castells identitet
opisuje kao proces stvaranja smisla na temelju kulturnog atributa ili srodnog niza kulturnih
atributa kojima je dana prednost u odnosu prema drugim izvorima smisla.184 Za Huntingtona,
identitet je osjećaj pojedinca ili skupine o sebi, on smatra da je izvora identiteta beskonačno
mnogo, ali izolira šest osnovnih kategorija:
• pripisivi identitet, koji se odnosi na dob, rod, srodstvo, etnicitet i rasu
• kulturni, koji označava klan, pleme, naciju, religiju, narodnost, jezik i civilizaciju
• teritorijalni, pripadnost selu, gradu, zavičaju, državi, kontinentu
• politički, kojim se određujemo pripadanjem nekoj interesnoj skupini, pokretu, stranci,
ideologiji ili državi
• gospodarski, koji se odnosi na zanimanje, zvanje, posao, granu, područje i klasu
• društveni, koji nastaje odabirom prijatelja, kolega i društva.185
Nacionalni identitet svijest je o ukupnom jastvu, pripadnosti nekoj nacionalnoj kulturi i
kulturnoj skupini. On najčešće uključuje teritorijalni element (iako ne nužno, jer postoje nacije
koje nisu vezane za državu pa čak ni za kontinent), a može uključivati i kulturne, političke i
182 Usp. Nye, Joseph. S. 2011. Budućnost moći. Mate. Zagreb. Str. 84. 183 Isto, str. 90. 184 Castells, M. 2002. Moć identiteta. Golden marketing. Zagreb, 16. 185 Usp. Huntington, S. P. 2007. Tko smo mi?: izazovi američkom nacionalnom identitetu. Izvori. Zagreb. Str. 37.
220
društvene elemente186. Prema Huntingtonu, nacionalni se identitet, poput drugih identiteta,
gradi i razgrađuje, a nacije ga različito vrednuju u odnosu na njihove druge identitete.
Imidž je odraz identiteta osobe, skupine ili nacije; slika, prikaz, dojam, osjećaj ili asocijacija, a
čine ga percepcija, stajalište i sam imidž.187 Razlika između identiteta i imidža je u tome što je
identitet skup stvarnih karakteristika koje nekoga određuju ili definiraju, a imidž je ukupnost
percepcije toga identiteta. Ta percepcija, taj imidž može biti objektivan, subjektivan, istinit,
lažan, potpun, nepotpun, ali i konstruiran, ovisno o strategijama i načinima njihova
komuniciranja.
Nacionalni imidž odraz je onoga što jesmo kao narod, kao nacija, kako se definiramo i
doživljavamo. Kao i osobni imidž, ovisi o mnogo čimbenika. Prava slika nacionalnog identiteta
može se ostvariti jedino planski, unutarnjim brendiranjem, koje započinje poznavanjem sebe,
dok lažna, nepotpuna ili konstruirana slika nastaje slučajno ili namjerno vanjskim
brendiranjem, a kao posljedica izostanka unutarnjeg. Hrvatski stručnjak odnosa s javnošću
Božo Skoko u predgovoru Anholtova Konkurentnog identiteta postavlja ključno pitanje:
hoćemo li to naše bogatstvo samo ljubomorno čuvati ili ga znalački predstaviti svijetu,
pretvoriti u proizvode, manifestacije i zabavu i unovčiti, kao nešto originalno i naše, jer što je
brend države nego identitet na materijalan, snažan, priopćiv i prije svega koristan način – kaže
Anholt.188
Unutarnje brendiranje i konkurentan identitet
Nacionalni brend je imidž države koji nastaje kroz proces dizajniranja, planiranja i
komuniciranja imena i identiteta države u smislu izgradnje i upravljanja ugledom, a sve je
nužniji u globalnom svijetu u kojem se brišu granice i razlike, a tako i osobitosti i posebnosti
nacije i države. Nacionalni se brend promatra se kroz četiri aspekta: identitet i imidž brenda
te svrhu i tržišnu vrijednost brenda, a u svijetu postoje i mjerljivi pokazatelji koji nastaju na
temelju redovitih istraživanja imidža država kroz mnoštvo kategorija i pokazatelja.189
Kako bi se izbjeglo vanjsko brendiranje treba se, dakako, baviti unutarnjim brendiranjem koje
se provodi u Anholtova osnovna četiri koraka: definiranje problema i analiza situacije,
planiranje i kreiranje programa i strategije, djelovanje i komunikacija te ocjenjivanje
programa.190 Cilj je otkriti kako nas vide i kako želimo biti viđeni, a taj postupak kreće od samih
građana. Prvi korak je definirati vlastite vrijednosti i konkurentne prednosti kroz Anholtov
186 Usp. Castells, Manuel. 2002. Moć identiteta. Golden marketing, Zagreb. Str. 40. 187 Usp. Rječnik marketinga u: Skoko, Božo. 2004. Hrvatska: identitet, image i promocija. Školska knjiga. Zagreb. Str. 24. 188 Anholt, Simon. 2009. Konkurentan identitet: novo upravljanje markama država, gradova i regija. Biblioteka Turizmoteka. Zagreb, xvii. 189 Četiri su vodeća indeksa, odnosno institucije koje se bave vrednovanjem država brendova: Nation Brand Index Simona Anholta, FutureBrand: Country Brand Index, Brand Finance i Bloom Consulting. 190 Usp. Anholt, Simon. 2009. Konkurentan identitet: novo upravljanje markama država, gradova i regija.
Biblioteka Turizmoteka. Zagreb.
221
šesterokut konkurentnog identiteta te osposobiti nositelje procesa brendiranja putem
pozitivnog kruga konkurentnog identiteta.
Grafički prikaz 1. Šesterokut konkurentnog identiteta 191 uključuje: ljude, politiku, kulturu,
turizam, marke i ulaganja.
Mogućnosti komuniciranja identiteta su višestruke, Anholt navodi osnovnih šest kanala:
• turistička promocija
• izvozni proizvodi
• međunarodno komuniciranje, odluke vlade/države
• načini dolaska do ulaznih ulaganja
• kulturna razmjena i aktivnosti
• sami državljani zemlje192.
Svaka istinska promjena, prema Anholtu, kreće od promjena u ponašanju država i njezinih
državljanina. Državljani zemlje imaju najbolji uvid u prednosti i nedostatke države, osobitosti,
mogućnosti i neiskorištene potencijale. Oni su ti koji sjajne ideje mogu kroz konkurentne
strategije i kanale komuniciranja provesti u djela. Pozitivna spirala prikaz je konkurentne
nacionalne strategije i njezine provedbe u djela, proces je cirkularan i stalno se nastavlja,
sastoji se 80% od inovacija, 15% od koordinacije i 5% komunikacije.193
191 Isto, str. 24. 192 Usp. Anholt, Simon. Navedeno prema: Skoko, Božo. 2009. Država kao brend: upravljanje nacionalnim identitetom. Matica Hrvatska. Zagreb. Str. 48. 193 Usp. Anholt, Simon. 2009. Konkurentan identitet : novo upravljanje markama država, gradova i regija. Biblioteka Turizmoteka. Zagreb. Str. 34-35.
222
Grafički prikaz 2. Pozitivan krug konkurentnog identiteta194
Vanjsko brendiranje i stereotipi
U današnje vrijeme masovne i brze komunikacije, nije osobito teško doći do informacije,
poteškoće nastaju zbog obilja informacija te činjenice da je teško u njemu pronaći onu željenu,
potrebnu, točnu i objektivnu. Vanjsko brendiranje nastaje zbog nedostatka, točnije,
kvalitetnog plasmana konkretnih informacija o državi, narodu, njezinom povijesnom i
kulturnom naslijeđu, vrijednostima, osobitostima, geopolitičkom položaju, njezinim
velikanima, znanstvenicima, umjetnicima i sportašima. Takva država ne povezuje se uz njezine
realne prednosti i konkurentne vrijednosti, već se najčešće povezuje uz zadnji veliki događaj
(u slučaju Hrvatske, to je rat). Imidž države tada se, neminovno, temelji na polu-
informacijama, klišejima, stereotipima i predrasudama koje postaju činjenice na kojima se
gradi imidž države.
S obzirom na brzinu života nemoguće je obuhvatiti svaku informaciju koja nam se nudi, a sve
je manje i kapaciteta i volje za obradu tih informacija. Tada se služimo apstrahiranjem, meto-
dom kreiranja kategorija u koje se pohranjuju informacije i generaliziranjem, metodom kojom
svakoj informaciji u kategoriji pridajemo sve karakteristike kategorije. Ovakvim metodama
obrade informacija nastaju i stereotipi, koji su generalizacija o grupi ljudi, kojom se istovjetne
osobine pripisuju gotovo svim članovima te grupe, neovisno o stvarnim varijacijama među
članovima. Stereotipi ne izražavaju bit predmeta, nisu istiniti, ni lažni, to su društveni kons-
trukti, predodžbe, slike o vlastitom ili tuđem identitetu.
194 Isto, str. 33.
223
Stvaranje stereotipa temelji se najčešće na nekim od sljedećih postupaka:
• pojednostavljenju
• generalizaciji
• pretjerivanju
• iskrivljavanju.
Stereotipna vjerovanja često rezultiraju nepravednim postupcima, odnosno diskriminaciji,
neopravdanom, negativnom ili štetnom ponašanju prema članovima određene grupe koju
sačinjavaju pojedinci sličnih zajedničkih osobina, bilo da se radi o vanjskim ili unutarnjim
obilježjima, podrijetlu ili vjerovanju.
Prema tome se stereotipi mogu podijeliti u nekoliko različitih kategorija, vrsta i tipova, koji ne
moraju nužno biti negativni:
• rasni
• etnički
• religijski
• spolni
• pozitivni
• negativni
• autostereotipi
• heterostereotipi.
Tablica 1. Vrste i tipovi stereotipa
rasni etnički religijski spolni
pozitivni Svi su crnci izvrsni košarkaši.
Svi Bosanci imaju smisla za humor.
Protestanti su vrijedni.
Muškarci su dobri u sportu, žene ne.
negativni Crnci su lijeni. Škoti su škrti. Muslimani su teroristi.
Muškarci su bezosjećajni.
Kulturni stereotip proizlazi iz nepoštivanja i nerazumijevanja drugih kultura, tradicija i običaja,
nastaje automatskom i kontroliranom obradom informacija ili iluzornom korelacijom,
sklonosti uočavanja odnosa ili korelacije između događaja koji nisu povezani. Može se smanjiti
razvijanjem tolerancije prema drugima i drukčijima, kontaktom s pripadnicima drugih kultura
i naroda, upoznavanjem drugih zemalja, istraživanjem konkretnih informacija te
kontroliranjem vlastitih predrasuda i emocija pred objektivnim činjenicama.
224
Tablica 2. Kulturni stereotipi195
nacija kulturni stereotip
Belgijanci Belgijance treba zvati patvoreni Francuzi; to uvijek izaziva smijeh.
Bretonci Sve čestiti ljudi, ali jogunasti!
Englezi Mahom bogataši.
Japan Ondje je sve od porculana.
Južnjaci Sve pjesnici.
Njemačka Plavokosa, sanjalačka nacija; ali kakva vojnička organizacija.
Francuzi Prvi narod u svemiru.
Autostereotipi i heterostereotipi često se ne poklapaju, dapače, često su dijametralno različiti.
Mnoge nacije, poput Amerikanaca i Talijana imaju vrlo jak nacionalni ponos koji se odražava i
na nacionalnom imidžu, što je dobro za njih kao naciju jer djeluje privlačno, a na taj način
prodaje proizvode196, način života, privlači ulaganja i turiste. No, iako je to dobro za te nacije,
njihovo je mišljenje o sebi puno bolje od stvarnog stanja, odnosno od onoga što o njima misle
druge nacije.
Tablica 3. Autostereotipi ili kako doživljavamo sami sebe
Englezi Amerikanci Nijemci Talijani Francuzi Španjolci
Krunski
narod,
superioran
ostalim
narodima.
Različiti
jedan od
drugoga i
različiti od
svih
naroda.
Naobraženi,
oni ne znaju
sve, samo
znaju sve
bolje.
Strastveni
ljubavnici,
šarmantni.
Uljuđeni
ljudi čija je
dužnost
prosvjetlji-
vati druge.
Narod na
mjestu.
195 Usp. Flaubert, Gustave. 2007. Rječnik uvriježenih mnijenja. Hrvatsko filološko društvo. Disput. Rijeka. Str. 31, 71, 77, 108, 161. 196 Usp. Božo Skoko u knjizi Hrvatska: identitet, image i promocija navodi podatak da 45 mil. ljudi jede pizzu, a čak 84% njih zna da je to talijanski proizvod, dok oko 700 mil. ljudi nosi kravatu, a samo 1% zna da je to hrvatski izum.
225
Tablica 4. Heterostereotipi ili kako doživljavamo jedni druge
Drugi o Englezima
Drugi o Amerikancima
Drugi o Nijemcima
Drugi o Talijanima
Drugi o Francuzima
Drugi o Španjolcima
Nepojmljivi, bezosjećajni,loših zubi i dobra smisla za humor.
Kao djeca, bez manira, bezbrižni, ne odviše pametni, dapače, glupi.
Bude osjećaje divljenja i straha.
Bučni, lijeni, nepouzdani, niski.
Sebični, nedosljedni i umišljeni.
Bučni, nepouzdani, bezobzirni i ne spavaju.
Zaključak ili kako zaustaviti vanjsko brendiranje?
Većina zemalja davno je prepoznala svekolike prednosti brendiranja države, stoga mnoge
države imaju nacionalne timove čiji je posao raditi na definiranju i redefiniranju nacionalnog
identiteta, koristeći se svim alatima, tehnikama, strategijama, kanalima i ekspertizama
komercijalnog brendiranja. Prvi korak ka artikulaciji identiteta svakako je stvaranje radne
skupine za brendiranje države s ciljem definiranja nacionalnog identiteta, uspostavljanjem
konsenzusa oko vlastitih vrijednosti, osobitosti i konkurentnih prednosti. Skupina bi, kao i u
svakoj tvrtki, trebala krenuti s klasičnom SWOT analizom postojećeg stanja, prednosti,
nedostataka i mogućnosti, trebala bi otkriti kako Hrvate i Hrvatsku percipiraju stranci, zatim
kako se Hrvati vide sami te vidjeti koje su razlike u percepciji i što Hrvatska želi poručiti svijetu
o sebi. Radna bi se skupina trebala sastojati od državnih institucija svih razina, civilnih
organizacija i udruga te najvrjednijih hrvatskih tvrtki. Pojedinci koji bi činili takvu skupinu
trebali bi biti različitih zvanja i zanimanja, najbolji u svojoj struci ili poslu, kreativni, strpljivi i
spremni na suradnju. Takav bi tim nakon analize postojećeg stanja i konsenzusa oko konku-
rentnih privlačnosti i vrijednosti, trebao osmisliti zajednički nazivnik, središnju strategiju,
standarde, sustav veza te prilagoditi poruke javnostima. Komuniciranjem identiteta svim
raspoloživim kanalima, od turističke promocije, odnosa s javnošću, odnosa s medijima, putem
izvoznih proizvoda, dobro osmišljenim suvenirima i simbolima kroz autohtone, kreativne i
motivirajuće poruke, imat ćemo jasan državni brend. Kao važnu kariku u kreiranju
konkurentnog identiteta, Anholt ističe važnost življenja nacionalnog identiteta i imidža svakog
državljanina, a za to su potrebni društveno odgovorni i društveno kompetentni građani.
226
Tijek radionice
Motivacija: video isječak percepcije stranaca o Hrvatskoj i Hrvatima.
Teorijski okvir: PowerPoint prezentacija; definiranje identiteta, nacionalnog identiteta,
nacionalnog imidža, brendiranje države, shema konkurentnog šesterokuta, shema virtuoznog
kruga, najvažniji kanali komuniciranja, strategije kreiranja nacionalnog imidža, unutarnje
brendiranje, meka moć.
Interaktivni dio: Sudionici se dijele u pet skupina. Svakoj se skupini podijeli predložak, crtice
iz knjige Bože Skoke Kakvi su Hrvati koja daje povijesno-kulturni okvir za razmišljanje o imidžu
Hrvata. Svaka skupina dobiva zadatak da sa stajališta zadane pozicije definira hrvatski identitet
i odabere jednog hrvatskog velikana i predstavi:
• stručnjake Ministarstva turizma i Turističke zajednice
• stručnjake odnosa s javnošću i međunarodnih odnosa
• stručnjake odnosa s medijima
• lidere relevantnih hrvatskih tvrtki
• kreativne pojedince (kreatore, dizajnere, grafičke dizajnere, umjetnike, književnike,
promotore).
Nakon definiranja nacionalnog identiteta, cilj je osmisliti ideje, strategije i kanale plasmana
hrvatskog identiteta i naraciju oko velikana u svrhu promidžbe Hrvatske, ne samo kao
turističke zemlje, već zemlje velikih potencijala i magične privlačnosti.
Nakon prezentacije zadataka, pokušat ćemo se usuglasiti o onome što Hrvate čini Hrvatima i
razmišljaju li skupine slično o vlastitom identitetu i onome što ih predstavlja.
Motivacija: video isječak kulturnih stereotipa u svijetu i kako biti Hrvat
Teorijski okvir, drugi dio: PowerPoint prezentacija; definicija stereotipa, tipovi i vrste
steretipa, tabelarni prikaz primjera, autostereotipi, heterostereotipi, vanjsko brendiranje,
kako ga spriječiti.
Interaktivni dio: Sudionici ostaju u skupinama. Kao predložak dobit će nekoliko crtica iz knjige
Propuh, papuče, punica - vodič za preživljavanje u Hrvatskoj Amerikanca Codyja McClaina
Browna. Cilj teksta je podsjetiti sudionike na vrijednosti, običaje i tradiciju koja se ne cijeni
dovoljno te ljepotu hrvatskog načina života. Zadatak je izdvojiti tri hrvatske konkurentne
vrijednosti koji bi mogle poslužiti kao privlačne karakteristike nacije te jedan stereotip koji bi
Hrvatima mogao ići u korist. Osim predlošcima, sudionici se mogu služiti i internetom (a ako
su u knjižnici, i referentom zbirkom, kao i ostalom knjižničnom građom).
Nakon izlaganja sudionika, autorica izlaže zaključke stručnjaka koji su boravili u Hrvatskoj i
imali za zadatak prepoznati konkurentne vrijednosti. Za marketinškog stručnjaka Kotlera to su
more i zalihe pitke vode. Za Marka Golužu to je hrvatski način i stil života, netaknuta priroda,
more, rijeke, planine, četiri godišnja doba, kvalitetna hrana, besplatno i dobro obrazovanje i
227
zdravstvo, kultura. Eduard Kale smatra da su Hrvate kroz povijest obilježile osobite ljudske
vrijednosti: ljubav prema domovini, borba za više ideale, pravdu i pravednost, ljubav prema
majci kao zaštitnici obitelji, ljubav prema Majci Božjoj, požrtvovnost i pomaganje drugima. Za
Georgea Bernarda Shawa Hrvatska je raj na zemlji, a prema Hitchcocku ima najljepši zalazak
sunca!
Sinteza: kviz o manje ili više poznatim hrvatskim velikanima i izumima (tko je izmislio: pa-
dobran, identifikaciju putem otiska prsta, dvojno knjigovodstvo, torpedo, gromobran, izmjeni-
čnu struju, cepelin, Sumamed, Apaurin, Vegetu, MP3 player, M-parking…).
Vrjednovanje: ispunjavanje evaluacijskih listića.
Ciljevi:
• razvijanje kritičkog i analitičkog mišljenja
• razvijanje svijesti o važnosti poticanja nacionalnog ponosa
• stjecanje alata za definiranje nacionalnog identiteta i konkurentnih vrijednosti
• stjecanje alata za kreiranje strategija i kanala komuniciranja nacionalnog imidža
• razumijevanje utjecaja stereotipa na vanjsko brendiranje i posljedica građanske pasivnosti
• promicanje hrvatskih vrijednosti, načina života, velikana, povijesti, umjetnosti, znanosti,
književnosti…
• razvijanje društvene odgovornosti školskog knjižničara.
• Ishodi:
• sudionici će biti osposobljeni za izvođenje slične radionice, prilagođene učenicima u okviru
knjižničnog odgoja i obrazovanja i knjižnično-informacijskog obrazovanja, a u korelaciji s
Geografijom, Povijesti, Sociologijom, Politikom i gospodarstvom, Građan- skim odgojem i
obrazovanjem i dr.
• sudionici će znati definirati hrvatski nacionalni identitet i njegove konkurentne prednosti
• sudionici će usvojiti korake i kanale u kreiranju nacionalnog imidža
• sudionici će prepoznati razliku između unutarnjeg i vanjskog brendiranja
• sudionici će znati vrednovati važnost poticanja nacionalnog ponosa i nužnost definira-nja
nacionalnog identiteta i imidža kao nužnu građansku kompetenciju
• sudionici će biti osposobljeni kao medijatori u razvoju i poticanju društvene i građan-ske
odgovornosti učenika na puta k osobnom razvoju, upoznavanju vlastitog i nacio-nalnog
identiteta, stjecanju vlastitih uvjerenja i analitičkom promišljanju.
Trajanje: 90 minuta.
228
Literatura
Anholt, Simon. 2009. Konkurentan identitet : novo upravljanje markama država, gradova i regija. Biblioteka Turizmoteka. Zagreb.
Castells, Manuel. 2002. Moć identiteta. Golden marketing. Zagreb.
Flaubert, Gustave. 2007. Rječnik uvriježenih mnijenja. Hrvatsko filološko društvo. Disput. Rijeka.
Huntington, Samuel P. 2007. Tko smo mi?: izazovi američkom nacionalnom identitetu. Izvori. Zagreb.
Nye, Joseph. S. 2011. Budućnost moći. Mate. Zagreb.
Skoko, Božo. 2004. Hrvatska: identitet, image i promocija. Školska knjiga. Zagreb.
Skoko, Božo. 2009. Država kao brend : upravljanje nacionalnim identitetom. Matica Hrvat-ska. Zagreb.
Skoko, Božo. 2012. Hrvatska pred europskim zrcalom: kako nas drugi vide, kako im se predstavljamo. Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja. 10/3. 377-380.
Skoko, Božo. 2016. Kakvi su Hrvati: ogledi o nacionalnom identitetu, imidžu i neiskorište-nom potencijalu. Biblioteka Imprimatur. Zagreb.
Skoko, Božo; Gluvačević, Dejan. 2016. Države kao turistički brendovi: kreiranje, upravljanje i vrednovanje. Medijske studije. 7/13. 78-101. http://hrcak.srce.hr/166849 (pristupljeno 10. veljače 2017.).
Životopis
Irena Ostrički-Gerber, magistra knjižničarstva i magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti, školovala se od 1989. do 1993. u Osnovnoj školi J. J. Strossmayera u Đurđenovcu, od 1993. do 1997. pohađala je srednju školi Isidora Kršnjavoga u Našicama, a od 1998. do 2004. je na Filozofskom fakultetu u Osijeku,stekla zvanje mag. bibl. et mag. educ. philol. croat., te od 2014. do 2017. studira na poslijediplomskom doktorskom studiju Komunikologija, III. godina, V. semestar. Kao stručna suradnica knjižničarka zaposlena je u Poljoprivrednoj i veterinarskoj školi Osijek od 2004. godine, a uz to je pet godina predavala Hrvatski jezik. Također pet je godina bila ispitna koordinatorica za maturu, vodila je različite izvannastavne aktivnosti i timove te sudjelovala u radu povjerenstava, školskim natjecanjima, općinskim i županijskim smotrama. Redovito se stručno usavršavam na županijskim i međužupanijskim stručnim vijećima školskih knjižničara i nastavnika hrvatskog jezika, kao i na proljetnim školama školskih knjižničara RH, sudjelovala je na mnoštvu seminara i skupova u organizaciji AZOO-a, NCVVO-a, GISKO-a, Školske knjige, Alfe, Udruge Breza i drugih organizacija. Posebno je zanimaju teme vezane za metodologiju rada, emocionalnu inteligenciju i stručne poslove, radionice i modul iz dramskog pisanja, glume, kazališta, lutkarstva, ekologije, a stekla je i Start ECDL diplomu. Sudjelovala je kao predavačica i voditeljica radionica na županijskim vijećima u Osijeku te na PŠŠK-a u Puli. Gostovala je kao predavačica na Sveučilištu u Puli, na studiju Kulture i turizma te sudjelovala u pripremi studenata za Bloomsday. Napredovala je u zvanje stručne suradnice mentorice (2014). Obnaša više funkcija i zaduženja: voditeljica školske knjižnice, voditeljica Aktiva društveno-humanističkih predmeta, voditeljica Dramske družine, voditeljica Filmsko-debatnog tima, voditeljica Tima za promidžbu, školska koordinatorica PISA međunarodnog istraživanja, Članica Školskog odbora, Potpredsjednica i članica Povjerenstva za kvalitetu, članica Školskog ispitnog povjerenstva, odgovorna osoba za provođenje Pravilnika o načinu postupanja odgojno-obrazovnih djelatnika i dr.
229
Radionica zaštite i popravka knjiga
Tvrtka LDC Zagreb [email protected]
www.ldc-zg.hr
Sažetak
Praktična radionica za zaštitu i popravak knjiga tvrtke LDC čiji je cilj pokazati kako na brz,
jednostavan i jeftin način zaštititi novu knjigu, njezinu signaturu i barkod te tako preventivno
djelovati na oštećenja i prljanja da bi se knjigu sačuvalo i produžio joj vijek trajanja. Osim
zaštite nove građe, predstavljaju se materijali i postupci za popravak poderanih ili istrgnutih
stranica, oštećenih hrbata knjige, kao i pribor i pomagala u radu. Sav materijal za praktičan rad
osigurava LDC.
Ključne riječi: tvrtka LDC, zaštita novih knjiga, popravak oštećenih knjiga, pribor i pomagala
za zaštitu.
Abstract
Practical book repair and protection workshop presented by the LDC company. The aim of the
workshop is to show quick, easy and inexpensive ways to protect a new book, its signature
and bar code, in order to prevent damage and dirt, which will preserve the book and extend
its lifetime. Besides protection of new material, other materials for the repair of torn and
pulled out pages and damaged spines of the book will be presented, as well as accessories and
aids. LDC shall provide all material for practical work.
Keywords: LDC company, new book protection, old book repair, protection accessories and
aids.
230
O tvrtki
Tvrtka LDC bavi se promoviranjem, educiranjem i distribucijom materijala za zaštitu i popravak
knjiga od 2004. godine. Sudjelovala je na brojnim proljetnim školama, kao i na županijskim
aktivima. U svojoj ponudi imaju proizvode finskoga proizvođača Pelloplast, kao i njemačkoga
Neschena. Svi materijali izrađeni su na bazi beskiselinskih ljepila, koja ne oštećuju papir i ne
ostavljaju žute mrlje, te su zbog toga izuzetno dobri za kvalitetan rad.
Uz materijale za zaštitu i popravak knjiga osmišljavaju idejna rješenja za uređenje i opremanje
knjižnica (stalci za knjige od pleksiglasa, metalni držači, putokazi, okviri za plakate, digitalno
oslikavanje vrata ili staklenih stijena i sl.) te pružaju podršku pri organizaciji raznih skupova
(Festival knjižničarstva Sisak, Dani otvorenih vrata NSK, HUŠK) najmom promotivnih sistema,
samostojećih mobilnih držača za plakate, izradom i tiskom stolnjaka, zastavica, akreditacija,
tiskom brošura i zbornika te ostaloga potrebnog materijala.
About the company LDC
The LDC company has been engaged in promoting and distributing materials for book protection and repair for thirteen years, as well as providing education. It has participated in numerous Spring Schools, as well as in County workshops. Its assortment includes products of the Finnish and German manufacturers, Pelloplast and Neschen. All materials are made of acid free adhesives, which do not damage the paper and do not leave yellow stains and are therefore very good for quality work. Besides distributing materials for book protection and repair, the company participates in contriving ideal solutions for decorating and equipping libraries (Plexiglas book racks, metal holders, waymarks, posters, frames, digital painting of doors or glass walls, etc.) and offers support in the process of organizing various events (The Sisak Festival of Librarianship, Open days of the National and University Library, Croatian Association of School Librarians) by renting promotion systems, standalone mobile poster stands, creating and printing tablecloths, flags, accreditation cards, brochures and collections of papers, and optionally all other material.
231
OKRUGLI STOL
Školsko knjižničarstvo danas
Moderatori
Vanja Jurilj [email protected]
OŠ Antuna Mihanovića, Zagreb dr. sc. Nada Topić [email protected]
OŠ Vjekoslava Paraća, Solin
232
Stručni suradnik knjižničar - medijator razvoja društveno odgovorne osobe
(znanje, moral, odgoj i ukus - M. Solar)
LMS – Library Media Specialist = Knjižničarski i medijski stručnjak - KMS
Životopisi
Vanja Jurilj, stručna suradnica knjižničarka i predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara, završila je 1987. u Sarajevu studij bibliotekarstva i komparativne književnosti, nakon čega je radila u novinarstvu, marketingu i informatici, a od 1995. radila je kao knjižničarka-informatorica u Knjižnicama grada Zagreba. Posljednjih osamnaest godina kao stručna suradnica knjižničarka unaprjeđuje školsko-knjižničarsku praksu osmišljavajući projekte te sudjelujući na domaćim i svjetskim kongresima (u Padovi je 2009. predstavila projekt Zapazi, izrazi, promijeni, a u Dohi je 2012. predavanjem Sreća kao pedagoški cilj sudjelovala na Svjetskom kongresu školskih knjižničara). Godine 2007. se aktivirala u HUŠK-u, 2008. je postala dopredsjednica, te 2010. i predsjednica koja je potakla i organizirala niz okruglih stolova, pokrenula je i projekt promjene vizualnog identiteta udruge, a zajedno sa kolegicom Krželj (Saulačić) je pokrenula održavanje stručnih skupova HUŠK-a (prvi u Splitu, 2011.). Sudjelovala je u izradi novoga Standarda za školske knjižnice i Timu za izradu Strategije hrvatskoga knjižničarstva od 2015. do 2020. godine. Dobitnica je Nagrade „Višnja Šeta“ za 2013. godinu, a od 2015. članica je IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice, u mandatu 2015.-2019.. Aktivno je učestvovala u radu IASL-ovih Svjetskih kongresa školskih knjižničara: u Moskvi 2014., te Hagu 2015., te iste godine u radu 81. IFLA-ine konferencije u
Južnoafričkoj Republici (Cape Town), a sudjelovala je i na svjetskom kongresu u Japanu (東京,Tokyo) 2016. godine. Potaknula je i organizirala sa kolegicom Stričević 2016. u Zagrebu sastanak IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice, iste godine je postala predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara za Europu (IASL regional director Europe).
Nada Topić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti te diplomirana knjižničarka, znanstveni stupanj doktorice društvenih znanosti stekla je, 2015. godine, na polju informacijskih i komunikacijskih znanosti Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Stručno zvanje više knjižničarke stekla je 2016. godine, a 2017. godine izabrana je za predsjednicu Društva knjižničara u Splitu. Od 2015. do 2016. godine radila je u Gradskoj knjižnici Solin na radnom mjestu knjižničara informatora, a od 2016. godine zaposlena je u Osnovnoj školi Vjekoslava Paraća u Solinu na radnom mjestu stručnog suradnika knjižničara. Autorica je više znanstvenih i stručnih radova iz područja knjižničarstva i povijesti knjige i čitanja, a izlagala je na domaćim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima. Članica je međunarodnog udruženja SHARP (The Society for the History of Authorship, Reading and Publishing), DKST-a (Društvo knjižničara u Splitu - Hrvatsko knjižničarsko društvo) i HUŠK-a (Hrvatska udruga školskih knjižničara).
233
NOVE KNJIGE
234
Drugo izdanje IFLA-inih smjernica za školske knjižnice
Dina Mašina
Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb
Sažetak
U radu su istaknute ključne teme koje donosi novo izdanje IFLA-inih smjernica za školske
knjižnice, objavljenih u Nizu Povremena izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva. Uz
proširen opseg teksta u odnosu na prvo izdanje, ove Smjernice navode mnoge korisne izvore,
uključujući litaraturu i web izvore, te priloge koji mogu poslužiti kao pomagala u vrednovanju
i unapređivanju prakse školskih knjižničara.
Ključne riječi: Povremena izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva, Smjernice za školske
knjižnice.
Abstract
The purpose of the paper is to emphasize key topics presented in the new edition of IFLA
School Library Guidelines, published as part of the Croatian Library Association Occasional
Series. The new enlarged edition contains many useful resources, including bibliography and
web resources, as well as appendices which may serve as an assessment tool and contribute
to the enhancement and improvement of school library practices.
Keywords: Croatian Library Association Occasional Series, IFLA School Library Guidelines.
Niz Povremena izdanja Hrvatskog knjižničarskog društva
IFLA-ine smjernice za školske knjižnice, njihovo 2. izdanje, u daljnjem tekstu Smjernice,
objavljeno je u Nizu Povremena izdanja Hrvatskog knjižničarskog društva. U sklopu ovog niza
objavljuju su brojni prijevodi standarda iz područja bibliografske kontrole, zaštite knjižnične
građe te prijevodi smjernica za različite vrste knjižnica i ostalih IFLA-inih dokumenata od
iznimne važnosti za knjižničarsku struku – za razvoj knjižničnih službi i usluga u različitim
vrstama knjižnica i za različite skupine korisnika.
Publikacije objavljene unutar Niza vrijedan su doprinos hrvatskoj knjižničarskoj literaturi i
praksi. Osim što omogućavaju poboljšanje kvalitete postojećih knjižničnih usluga i nastoje
pratiti nove inicijative i standarde u međunarodnoj knjižničarskoj zajednici, neizostavan su dio
ispitne literature za studente knjižničarstva i za pripremu stručnih ispita za knjižničarska
zvanja. Pokretanjem Niza nastojala se osigurati veća dostupnost stručne literature hrvatskoj
235
knjižničarskoj zajednici u svrhu cjeloživotnog učenja i stručnog usavršavanja. Najnovija
publikacija Povremenih izdanja je drugo izdanje IFL-inih smjernica za školske knjižnice.
Novo izdanje Smjernica
Prve Smjernice objavljene su 2002. godine, a hrvatski prijevod Irene Kranjec dovršen je 2004.
godine pod naslovom IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice. Stručna
redaktorica prvog izdanja prijevoda je Vesna Kranjec-Čižmek, a lektorica Mirjana Paić Jurinić.
Na prijevodu novog izdanja Smjernica radile su Irena Gašparović i Dina Mašina. Stručna
redaktorica prijevoda je Ivana Vladilo, a lektorica Silvija Brkić Midžić.
Smjernice nisu namijenjene isključivo zajednici školskih knjižničara, već mogu poslužiti i
knjižničarima u drugim vrstama knjižnica te svima onima koji kroje obrazovnu politiku, a u
svrhu stvaranja što učinkovitijeg i suvremenijeg obrazovnog sustava u svim zemljama svijeta.
Izradom smjernica nastojala se pružiti podrška školskoj zajednici u cjelini, te je njihova
namjena, između ostalog, davanje konkretnijih uputa za praktičnu primjenu načela izraženih
u IFLA/UNESCO-ovom Manifestu za školske knjižnice i u ostalim ključnim međunarodno
priznatim dokumentima koji se odnose na unapređivanje obrazovanja i uvažavanje prava
pojedinca te snalaženje u digitalnom dobu.
Ovo izdanje Smjernica znatno je opsežnije od prvog izdanja. Osim proširenog i obogaćenog
teksta, brojnih natuknica i uputa za praktično djelovanje, drugo izdanje donosi i primjere
dobre prakse koji potječu iz raznih kulturnih okruženja iz različitih dijelova svijeta. Naglašava
se nužnost holističkog pristupa u poučavanju i učenju, gdje se važnost pridaje cjelokupnom
obrazovnom okruženju. U tekstu se ističe potreba za stalnim stručnim usavršavanjem školskih
knjižničara kako bi bili osposobljeni za rad na promicanju usluga za sve korisnike – djecu,
cjelokupno osoblje škole, kao i lokalnu zajednicu. Školski knjižničari trebaju znati poticati i
ostvarivati suradnju s članovima zajednice unutar koje djeluju, ujedno razvijajući podršku za
usluge koje pružaju. Stručnim usavršavanjem razvijaju se i brojne nove kompetencije školskog
knjižničara koji ujedno preuzima i ulogu menadžera, medijatora, učitelja, itd. Knjižničar školske
knjižnice treba neprekidno raditi na osuvremenjivanju vlastite prakse, biti kompetentan u
traženju novih izvora informacija te osposobiti svoje kolege i sve ostale korisnike za traženje
relevantnih izvora informacija, za procjenjivanje istih i za služenje njima. Mora potaknuti i
održavati želju za cjeloživotnim učenjem koje je nužno u svijetu stalnih promjena i
neprestanog napretka znanja i tehnologije. Osim toga školske knjižnice trebaju preuzeti ulogu
pripremanja učenika da postanu odgovorni građani.
Knjižničari zaposleni u školskoj knjižnici moraju nastojati osigurati pristup učinkovitim
programima i uslugama školske knjižnice učenicima i nastavnicima, kao i održavati i svjesno
odgovarati na obrazovno i kulturno okruženje u stalnom razvoju. Školski knjižničari moraju
imati osiguranu odgovarajuću pravnu podršku u vidu zakonskih propisa i primjerenog
financiranja koje će im biti podrška u radu. Njihova je zadaća i nastojati osigurati otvoreni
pristup izvorima informacija te organizirati i omogućiti poučavanje i učenje za sve. Jedna od
236
uloga knjižničara je i prepoznati važnost razvijanja usluga za osobe s posebnim potrebama
kojima je potrebno osigurati jednake mogućnosti u pristupu informacijama.
Knjižnična građa treba biti raznovrsna te odražavati raznolikost zajednice kojoj služi. U
Smjernicama je proširen i pojam zbirke te su navedeni i kriteriji za upravljanje digitalnim
zbirkama, koje su postale sastavni dio školskih knjižnica u svijetu. Istaknuta je problematika
vrednovanja informacija, također važne stavke o kojoj školski knjižničari moraju voditi računa
u radu s korisnicima. U moru različitih informacija, ključno je izdvojiti one relevantne. Posebna
je pozornost posvećena digitalnim izvorima kojima se mora omogućiti pristup nabavkom
odgovarajuće računalne opreme. Važno je osposobiti učenike za društvo informacija, u kojem
trebaju znati sudjelovati ne samo kao korisnici informacija, već i kao stvaratelji vlastitih alata,
informacijskih proizvoda, kao što su video blogovi, 3D projekti i slično.
Školske knjižnice moraju se nastojati uključiti u šire mreže u već ogromnom digitalnom
univerzumu. Trebaju naći saveznike i suradnike uz pomoć kojih će moći svojim korisnicima
osigurati što brojnije izvore informacija. Važno je prilagoditi i knjižnični katalog kojem treba
proširiti doseg i u koji treba uključiti različite vrste građe.
Knjižnice moraju razvijati i njegovati društvo znanja, ali uz odgovarajuću administrativnu i
tehničku podršku. Istaknuta je i važnost javnog zagovaranja knjižnica kako bi se poboljšao
njihov status u društvu te osigurala podrška i uvažavanje od strane zajednice. Školski
knjižničari moraju promovirati svoje knjižnice i svoj rad kako bi zajednica unutar koje djeluju
bila svjesna vrijednosti knjižnice. Kako bi se održala kvaliteta knjižničnih usluga, potrebno je
konstantno vrednovanje i preispitivanje njenoga rada.
Smjernice daju i opsežan pregled relevantne i recentne literature i ostalih korisnih izvora s
primjerima dobre prakse i istraživanja, uključujući i web izvore te pregled dokumenata i
smjernica koji predstavljaju rezultate provedenih istraživanja.
Prilozi
Izdanje prate i vrlo zanimljivi i korisni prilozi. U prvom prilogu Rječniku navode se definicije
pojmova iz područja školskog knjižničarstva te ostali pojmovi koji mogu poslužiti školskim
knjižničarima u obavljanju njihovih stručnih zaduženja. Jedan od priloga, koji se također može
naći u prvom izdanju Smjernica je IFLA/UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice (1999.).
Planiranje proračuna za školsku knjižnicu prilog je koji bi trebao poslužiti knjižničarima u
kreiranju politike knjižnice. U prilogu Modeli poučavanja za istraživačko učenje navedeni su
primjeri dobre prakse za kojima knjižničari mogu posegnuti kako bi dodatno unaprijedili vlastiti
rad te utjecali i na politiku škole. Prilog Uzorak kontrolne liste za vrednovanje školske knjižnice
pomaže utvrditi postojeće uvjete u školskoj knjižnici, vrednovati njezine programe,
osposobljenost i motiviranost osoblja, dostupnost i relevantnost izvora informacija,
opremljenost i primjerenost prostora.
237
Namjena priloga Lista vrednovanja školske knjižnice za ravnatelje škola je usmjeriti i osvijestiti
rukovoditelje škola da doživljavaju školskog knjižničara kao partnera u kreiranju obrazovne
politike i stručnjaka koji se, kao i ostatak školskog osoblja, treba moći stručno usavršavati i
raditi na obrazovanju mladih naraštaja, ali i na cjeloživotnom učenju osoblja škole. Upozorava
na važnost knjižnice u životu škole, ali i unutar šire lokalne zajednice.
Literatura
IFLA-ine smjernice za školske knjižnice. 2016. Ur. Schultz-Jones, Barbara; Oberg, Dianne. 2. prerađeno izd. Zagreb. Hrvatsko knjižničarsko društvo.
Saetre, Tove Pemmer; Willars, Glenys. 2004. IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice. Zagreb. Hrvatsko knjižničarsko društvo.
Životopis
Dina Mašina, profesorica pedagogije i povijesti te diplomirana knjižničarka, studirala je na
poslijediplomskom studiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Književnost, izvedbene
umjetnosti, film i kulturu. Radila je kao pedagog u osnovnoj školi te nastavnica povijesti u srednjoj
školi, a nakon toga i kao stručni suradnik knjižničar u Učeničkom domu Selska. Od 2016. godine
radi kao viši knjižničar u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a iste godine
promovirana je u zvanje i uvrštena u Programski odbor 41. skupštine HKD-a te je postala članica
radne grupe za društvene medije HKD-a. Godine 2014. bila je članica Izvršnog odbora HKD-a,
predsjednica Odbora za nakladničku djelatnost Hrvatskoga knjižničarskog društva, glavna urednica
niza Elektronička izdanja HKD-a, a 2012. godine bila je glavna urednica niza Povremena izdanja
HKD-a. Napisala je velik broj autorskih i koautorskih radova objavljenih na domaćim i inozemnim
stručnim i znanstvenim skupovima, a bila je i članica uredništava, urednica i glavna urednica
stručnih izdanja, zbornika, ali i suautorica kataloga izložbe Prvi svjetski rat. Na prijevodu novog
izdanja Smjernica radila je s kolegicom Irenom Gašparović.
238
Prilagodba lektire za učenike s teškoćama u čitanju i disleksijom
Marija Čelan-Mijić [email protected] Ivana Šabić [email protected]
OŠ Trilj, Trilj
Sažetak
Sijač sreće lektira je za 3. razred, a Divlji konj za 7. razred osnovne škole autora Božidara
Prosenjaka. Obje su knjige objavljene u prilagođenom izdanju.
Prilagodba lektire namijenjena je učenicima s teškoćama u čitanju u smislu unaprjeđenja
aktivnog pristupa čitanju. Za aktivno čitanje potrebno je osigurati zanimljiv materijal koji neće
stvarati otpor, a čitanje će učiniti učinkovitim. Kako bismo postigli navedeno, potrebno je
učenicima prilagoditi jezičnu razinu. Primjerena jezična razina olakšat će dekodiranje i
motivirati učenike da se koriste vlastitim jezičnim iskustvom.
Prema Franku Smitu, pravilno razumijevanje riječi je postepen proces u usvajanju jezika.
Ključne riječi: lektira, prilagodba, osobe s teškoćama u čitanju, disleksija, razumijevanje
pisanih sadržaja.
Abstract
Sijač sreće and Divlji konj, written by Božidar Prosenjak, are amongst required readings in third
and in seventh grade of elementary school. Both books were published in special, adapted
edition.
The adapted edition is intended for children with reading difficulties in a way that would
improve active approach in reading. Active reading requires interesting material which would
not create resistance and at the same time, make reading more efficient. In order to
accomplish what was stated above, it is necessary to adapt the language level. Appropriate
language level would ease the decoding and direct pupils towards using their own language
experience.
According to Frank Smith, correct word comprehension is a gradual, ongoing process in
language acquisition.
Keywords: required reading, adaptation, children with reading difficulties, dyslexia, reading
comprehension.
239
Uvod
Stručni naziv za spomenute probleme je riječ disleksija, od grčkih riječi dys (slab, loš) i lexsys
(jezik, riječ). Naziv disleksija novijeg je datuma, a stariji nazivi su sadržavali u imenu ono što se
smatralo uzrokom smetnji u čitanju, kao minimalna cerebralna disfunkcija, psihoneurološki
poremećaj ili organski poremećaj.
Prvi je zamjećuje, ispituje i istražuje dvadesetih godina dvadesetog stoljeća američki neurolog
Samuel Torrey Orton (1879. - 1948.), a temelje terapiji disleksije postavlja zajedno sa
psihologinjom Annom Gilligham (1878. - 1963.).
Na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju 197 logopedi nastoje informirati o disleksiji,
savjetuju kako prepoznati dijete s disleksijom, govore o specifičnim i nespecifičnim teškoćama
povezanim s čitanjem i pisanjem, kao i s računanjem. Procjenjuje se da pet do deset posto
populacije ima disleksiju.
Krajnja odluka ima li učenik disleksiju donosi se u drugom razredu osnovne škole, jer se u
prvom razredu još razvijaju psihofiziološki i psihomotorni procesi: lateralizacija, artikulacija,
fonetski sluh, vizualna percepcija, motorika, stabilnost pažnje, a i navika učenja i sjedenja.
Vladislavljević198 ističe da ukoliko se takvi preduvjeti nisu stekli, može doći do zastoja u razvoju
čitanja. Dijete doživljava emocionalne traume već na početku prvog razreda. Dijagnoza
predviđanja može se postaviti između pete i šeste godine, a odnosi se na djecu koja su kasnije
progovorila, imaju slušna oštećenja, prolazne teškoće radi nezrelosti ili odsutnost zbog bolesti.
Važno je razlikovati trajne teškoće od prolaznih199.
Slika 1. Podjela teškoća
197 Hrvatska udruga za disleksiju. http://hud.hr/ (pristupljeno 6. veljače 2017.).
198 Vladisavljević, Spasenija. 1991. Disleksija i disgrafija. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Beograd.
199 Slika 1.
240
Prava učenika s disleksijom regulirana su raznim pravilnicima, naputcima, uputama, ali
vidljivijih rezultata neće biti dok se preliminarno u predškolskoj dobi i u prva dva razreda
osnovne škole ne uoče moguće teškoće. Uobičajeno je da djeca s disleksijom nemaju teškoća
u govornom jeziku i zato se ove teškoće uočavaju najčešće prilikom učenja čitanja.
Jedan od velikih pomaka u želji da i djeca s disleksijom zavole čitanje je i nacionalna kampanja
I ja želim čitati! u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva200, koja traje od listopada 2016.
godine. Cilj kampanje je upozoriti javnost na nedostatak sustavnog istraživanja teškoća čitanja
i nedostatne produkcije građe lagane za čitanje, čemu je najveća prepreka postojeći zakon o
autorskim i srodnim pravima.
Zašto smo prilagodili lektiru?
Godinu dana radili smo Govorne jezične radionice u knjižnici s djecom koja idu na logopedske
tretmane.
Na zadatak vezan uz područje razumijevanja ili semantike: drven je, ima četiri noge, na njega
naslanjam knjige, bilježnice i drugi pribor, učenica trećeg razreda odgovorila je: drveni pas201.
Slika 2. Razumijevanje pročitanog
S ovakvom jezičnom razinom nemoguće je pročitati i razumjeti lektiru. Zbog toga smo u
suradnji s autorom Božidarom Prosenjakom i izdavačkom kućom Alfa krenuli u prilagodbu
lektire za učenike s teškoćama u čitanju i disleksijom. Želja nam je bila da takvim učenicima
pomognemo u emocionalnom doživljaju teksta sa ciljem odrastanja u aktivnog čitača.
200 I ja želim čitati! Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom. 2016. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb. http://www.hkdrustvo.hr/hr/obavijesti/odabrana_novost/807/ (pristupljeno 6. veljače 2017.)
201 Slika 2.
241
Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) donio je smjernice202 kako raditi
prilagodbu teksta:
• smanjiti količinu teksta
• na početku rečenice staviti imenicu ili glagol
• rečenice trebaju biti kratke i jasne
• informacije kratke i jasne
• zadržati emocionalni doživljaj teksta
• izbaciti riječi okidače
• poštivati kronološki slijed radnje
• objasniti nepoznate riječi
• font Arial
• veličina fonta 16
• poravnanje ulijevo.
Na primjeru izvornog teksta Sijač sreće203 Božidara Prosenjaka i
prilagođenog teksta 204 može se uočiti smanjeni broj riječi i
rečenica205.
Tablica 1. Razlika između izvorne i prilagođene priče
izvorna priča prilagođena
riječi 160 59
rečenica 12 8
veličina fonta 12 16
prored jednostruki dvostruki
202 Smjernice za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom. 2004. Ur. Skat Nielsen, Gyda; Irval, Brigita. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
203 Prosenjak, Božidar. 2003. Sijač sreće. Alfa. Zagreb. Slika 3.
204 Prosenjak, Božidar; Čelan-Mijić, Marija; Šabić, Ivana. 2016. Sijač sreće : prilagodba. Alfa. Zagreb. Slika 4.
205 Tablica 1.
242
Sijač sreće
Slika 4. Prilagođeni tekst
Slika 3. Izvorni tekst
243
Radeći malo istraživanje, uočili smo da je učenik koji je čitao prilagođeni tekst bolje riješio test
od učenice koja je čitala izvorni tekst.
Graf 1. Usporedba odgovora s izvornim i prilagođenim tekstom
Učenicima Tei (4. razred) i Branetu (3. razred) koji se redovno školuju, ali po prilagođenom
programu, zadali smo ista pitanja. Tea je imala izvorni tekst, dok je Brane čitao prilagođeni. Iz
grafikona se vidi da je Brane imao 7 točnih odgovora, a Tea 2,5.
Umjesto zaključka
Prilagodba Sijača sreće promovirana je prošle godine, a na
ovogodišnjoj Proljetnoj školi školskih knjižničara predstavit
ćemo upravo objavljenu prilagodbu lektire Divlji konj 206
istog autora, Božidara Prosenjaka kojemu ovom prigodom
zahvaljujemo.
Prilagođena lektira koristi i učeniku i učitelju. Učitelju može
olakšati planiranje i ostvarivanje kvalitetnijeg sata lektire,
pomaže mu uključiti takve učenike u grupni rad i ostvariti
bolju komunikaciju, ali i pratiti učenika u osobnom i jezičnom
razvoju.
206 Prosenjak, Božidar; Čelan-Mijić,Marija; Šabić, Ivana. 2017. Divlji konj : prilagodba. Alfa. Zagreb.
244
Učenik bolje pamti, produbljuje mu se razumijevanje jezika, motiviran je za daljnje čitanje,
postiže se veća razina inkluzije i ono što je najvažnije, nema odustajanja, stresa i plakanja.
Maya Angelou, američka pjesnikinja, napisala je: Svaka knjiga koja pomogne djetetu da razvije
naviku čitanja, da učini čitanje jednim od njegovih dubokih i stalnih potreba, je dobra za njega.
Literatura
Bjelica, Jadranka; Posokhova, Ilona. 2001. Dijagnostički komplet za ispitivanje sposobnosti govora, jezika, čitanja i pisanja u djece : priručnik. Ostvarenje. Lekenik.
Boardman Moen, Christine. 2008. 25 zabavnih i korisnih aktivnosti za bolje razumijevanje pročitanog. Ostvarenje. Buševec.
Čudina-Obradović, Mira. 1995. Igrom do čitanja : igre i aktivnosti za razvijanje vještina čitanja u djece od 3. do 10. godine života. Školska knjiga. Zagreb.
Golubović, Slavica. 2000. Disleksija. Univerzitetska štampa. Beograd.
Hrvatska udruga za disleksiju. http://hud.hr/ (pristupljeno 6. veljače 2017.).
I ja želim čitati! Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom. 2016. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb. http://www.hkdrustvo.hr/hr/obavijesti/odabrana _novost/807/ (pristupljeno 6. veljače 2017.)
Kovačević, Melita. 1997. Analiza posebnih jezičnih teškoća na morfološkoj razini. Jezične teškoće školske djece : oblici, uzroci, posljedice, otklanjanje. Ur. Ljubešić, Marta. Školske novine Zagreb. 129-153.
Posokhova, Ilona. 2007. Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju: praktični priručnik. Ostvarenje. Buševec.
Prosenjak, Božidar. 2003. Sijač sreće. Alfa. Zagreb.
Prosenjak, Božidar. 2014. Divlji konj. Alfa. Zagreb.
Prosenjak, Božidar; Čelan-Mijić,Marija; Šabić, Ivana. 2016. Sijač sreće : prilagodba. Alfa. Zagreb.
Prosenjak, Božidar; Čelan-Mijić,Marija; Šabić, Ivana. 2017. Divlji konj : prilagodba. Alfa. Zagreb.
Smjernice za građu laganu za čitanje. 2011. Ur. Nomura, Nisako; Tronbacke, Skat Nielsen, Gyda; Bror Ingemar. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb. http://www.hkdrustvo.hr/hkd novosti/clanak/380 (pristupljeno 6. veljače 2017.).
Smjernice za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom. 2004. Ur. Skat Nielsen, Gyda; Irval, Brigita. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
Mustać, Vinka; Vicić, Miroslav. 1996. Rad s učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi: priručnik za prosvjetne djelatnike. Školske novine. Zagreb.
Vladisavljević, Spasenija. 1991. Disleksija i disgrafija. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Beograd.
245
Životopisi
Marija Čelan-Mijić diplomirala je na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji, smjer učitelj razredne
nastave s pojačanim predmetom iz hrvatskog jezika 2004. godine. Godine 2007. završila je
studij bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla stručno zvanje
diplomirani bibliotekar. Od 2011. do 2013. godine bila je voditeljica Županijskog stručnog
vijeća stručnih suradnika knjižničara osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije. Zaposlena
je u Osnovnoj školi Trilj u Trilju od 2007. godine. 2015. godine napredovala je u zvanje stručni
suradnik mentor. 2016. godine je s kolegicom Šabić objavila prilagođenu lektiru za učenike
trećeg razreda Sijač sreće Božidara Prosenjaka. Kao stručna suradnica knjižničarka aktivno
sudjeluje i pokreće projekte vezane za kulturnu baštinu te poduzetničku djelatnost školske
knjižnice.
Ivana Šabić diplomirala je 2000. godine na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu
i stekla zvanje profesor defektologije i logopedije. Zaposlena je u Osnovnoj školi Trilj od 2003.
godine. 2016. je napredovala u zvanje stručni suradnik mentor. Dugogodišnji je stručni
suradnik i volonter u udruzi Moje dijete. 2016. godine je s knjižničarkom Marijom Čelan- Mijić
objavila prilagođenu lektiru za učenike trećeg razreda Sijač sreće Božidara Prosenjaka.
246
Promocija knjige Šenoinih Povjestica
prilagođenih učenicima s poteškoćama u čitanju i razumijevanju teksta nastalih u sklopu projekta Slikuljica
Draženka Stančić [email protected]
OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec
Sažetak
Slikuljica je projekt prilagodbe lektirnih djela za učenike s poteškoćama u čitanju i
razumijevanju nastao u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec. U tekstu je riječ o projektu i
načinu na koji su nastale Šenoine Povjestice – građa lagana za čitanje, o uključenim učenicima,
učiteljicama i stručnim suradnicama te je obrazložena društvena potreba za projektom.
Ključne riječi: Slikuljica, prilagodba lektirnih djela, poteškoće u čitanju i razumijevanju, građa
lagana za čitanje, August Šenoa, Povjestice.
Abstract
Slikuljica is the project of adjustment of the books from curriculum reading list for students
with disabilities in reading and understanding developed in ES Ivana Kukuljevića Sakcinskog,
Ivanec. This paper is about the project and the working steps in which Šenoine Povjestice –
easy-to-read materials appeared, it contains list of included students, teachers and
professional associates and explains social need for the project.
Keywords: Slikuljica, adjustment of the books from curriculum reading list, students with
disabilities in reading and understanding, easy-to-read materials.
247
O projektu
Slikuljica je projekt na koji je OŠ Ivana Kukuljevića ponosna jer uključuje suradnju velikoga tima
učiteljica i svih stručnih suradnica s darovitim učenicima kako bi se pomoglo učenicima s
teškoćama ne samo iz naše škole, već na državnoj te, ambiciozno, i na europskoj razini. Bit
Slikuljice je u prilagodbi lektirnih naslova za učenike s teškoćama u čitanju. Naslov projekta
temelji se na sličnosti s riječju knjiguljica karakterističnom za Alfin udžbenik. Slikuljica
označava malu oslikanu knjižicu što ona u biti i jest.
Naslovi su prilagođavani uz upute iz Smjernica za građu laganu za čitanje, Zagreb, Hrvatsko
knjižničarsko društvo, 2005. Te su upute plod rada Međunarodnog saveza knjižničarskih
društava, Sekcije za knjižnične usluge za ljude s poteškoćama (International Federation of
Library Associations and Institutions – IFLA, Section of libraries serving disadvantaged
persons).
Upute su bile prerađene i pripremljene u dvama dokumentima: Upute za pisano prepričavanje
i Upute za grafičko oblikovanje. Prema tim uputama, s kojima su bili upoznati na prvom
sastanku, učenici su sažimali tekstove i ilustrirali sažeti sadržaj. Preobliku teksta provodili su
jezično nadareni učenici 7. i 8. razreda sažimajući tekstove prema propisanim pravilima i uz
vodstvo učiteljica hrvatskog jezika i stručnih suradnica.
Likovno nadareni učenici tih razreda ilustrirali su svaki ulomak teksta vlastitim crtežima uz
vodstvo učiteljice likovne kulture. I učenici nadareni za učenje stranog jezika prevodili su
nastale jednostavne tekstove na njemački i engleski jezik. Ciljna skupina projekta su učenici od
1. do 8. razreda s poteškoćama u čitanju i razumijevanju pročitanoga.
Društvena potreba za ovim projektom
U Republici Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno razvijena ponuda naslova za čitanje prilagođenih
djeci s poteškoćama u čitanju poput disleksije – građe lagane za čitanje. Nešto je bolja situacija
u Europi. Pripremom lektirnih naslova u građu laganu za čitanje učenici viših razreda razvijaju
volontersku socijalnu osjetljivost, vještine čitanja i izražavanja u pisanom i likovnom izrazu, a
učenicima s teškoćama u čitanju i razumijevanju olakšava se praćenje lektire.
Tim za provedbu
Obzirom na složenost projekta, kao i na želju da se on provede profesionalno, tim je bio brojan.
Činile su ga, uz autoricu projekta Draženku Stančić, i Danijela Peček, školska knjižničarka,
Martina Bunić, defektologinja logopedinja, Ivana Dvorski, defektologinja socijalna
pedagoginja, Vesna Vitez, pedagoginja, Marija Videc, Zdravka Friščić, Irena Pejnović, Jelena
Ficko Kruhoberec, učiteljice hrvatskoga jezika, Martina Gregur, učiteljica likovne kulture, Ivana
Matić, učiteljica njemačkoga jezika i Biljana Migač, učiteljica engleskoga jezika.
248
Odabir djela za obradu
Kako bi rad na projektu prilagodbe lektirnih djela bio uspješniji, pri odabiru lektirnog naslova
vodile smo računa da djelo bude s popisa lektire u razredima u kojima imamo najviše učenika
s problemima u čitanju, da bude u dijelu popisa onih knjiga koje su obavezne za čitanje i da ne
podliježe autorskim pravima, tj. da je već postalo javno dobro. Najviše učenika s poteškoćama
u čitanju imali smo u šestim razredima, a od obaveznih djela u tom razredu odlučile smo se za
Povjestice Augusta Šenoe jer je drugo djelo s popisa obaveznih koje ne podliježe autorskom
pravu bilo Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, a upoznate smo s činjenicom kako je već
jedno njeno djelo prilagođeno za djecu s teškoćama u čitanju, i to Čudnovate zgode šegrta
Hlapića. To je dotad bilo i jedino djelo tog tipa u Hrvatskoj. Od svih povjestica u Šenoinom
djelu odabrale smo četiri za koje su učiteljice hrvatskoga jezika rekle da ih podrobnije
analiziraju na satovima lektire. To su Postolar i vrag, Šljivari, Kugina kuća, Kameni svatovi.
Način rada
Na prvom sastanku članicama tima predstavljene su i proanalizirane Smjernice za građu
laganu za čitanje, raspravljeno je o načinu prilagodbe uputa te načinu rada s učenicima. Nakon
toga uslijedilo je informiranje učenika 7. i 8. razreda o mogućnosti uključivanja u projekt te
nakon njihovog javljanja i odabir odgovarajućega broja učenika koji imaju dobre sposobnosti
izražavanja na hrvatskom jeziku (do deset iz 7. i toliko iz 8. razreda). Izrađen je raster satova
razredne zajednice razreda iz kojih su učenici uključeni u sažimanje tekstova i slobodnih
termina članica tima, s time da su na svakom sastanku trebale biti najmanje tri članice. Tim je
potom čitao povjestice i dijelio ih na segmente, vodeći računa o mogućim naslovima tih
segmenata. Na prvom sastanku s učenicima oni su upoznati s detaljnijim uputama i počeli su
čitanje. Učenici su na fotokopiranim tekstovima imali označena razgraničenja tako da su
dijelove teksta sažimali u 4 grupe, svaka svoj dio teksta. Potom su svoj sažeti tekst diktirali
školskoj knjižničarki koja je zapisivala tekst u Wordov dokument projiciran na zid kako bi svi
imali uvid u njega. Članice tima, ali i učenici drugih grupa, upozoravali su na moguće korekcije
u pojednostavnjivanju koje su se radile na licu mjesta, i tako je nastajao dio po dio teksta. Već
na sljedećem sastanku učenici su pokazali da su shvatili i prihvatili način rada i njihove
međusobne korekcije u pojednostavnjivanju i sažimanju uzele su primat u odnosu na korekcije
koje su dolazile od tima. Naknadno su učenici nadareni za učenje stranoga jezika prevodili
nastale tekstove na njemački i engleski jezik što također nije zahtjevan zadatak jer se nastali
tekstovi sastoje od jednostavnih rečenica.
Ilustriranje
Jedan učenik ilustrirao je jednu povjesticu tako da svako poglavlje koje nije veće od jedne
stranice prati jedna slika koja govori o onome u čemu je u tom poglavlju riječ. Odabir 'jedan
učenik - jedna povjestica' bio je na tragu ujednačenih ilustracija u pojedinoj povjestici. U
dogovoru s učiteljicom likovne kulture pod njezinim nadzorom odredili su tehnike, napravili
skice, ispravili ih i napravili ilustracije.
249
Životopis
Draženka Stančić, diplomirana profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, magistra
bibliotekarstva i apsolventica specijalističkog studija Odnosa s javnošću, radi u Osnovnoj školi
Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu kao stručna suradnica knjižničarka, u zvanju stručna
suradnica savjetnica. Voditeljica je ŽSV-a Varaždinske županije, a bila je članica Stručne radne
skupine (SRS) za izradu kurikuluma međupredmetne teme Uporaba IKT-a. Bavi se metodičkim i
kurikulumskim temama, primjenom informacijske pismenosti u radu s učenicima, poticanjem
čitanja, primjenom informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u nastavnom procesu te
vidljivošću školsko-knjižničarske struke. Objavila je brojne obrazovne stručne članke: Kultura
čitanja učenika viših razreda osnovne škole; Prijedlog usustavljivanja prezentacije znanja učenika;
Slobodno vrijeme korisnika školske knjižnice – izazov školskome knjižničaru; Projektne aktivnosti
HMŠK: Tulum s(l)ova – noćni čitateljski susret; Mogućnosti realizacije dodatne nastave povijesti –
izvanučionička nastava u Hrvatskom povijesnom muzeju, Hrvatskom školskom muzeju i Hrvatskom
državnom arhivu; Prilagodba knjižnica očekivanjima i potrebama; Tulum s(l)ova na Odsjeku za
dječju kirurgiju Opće bolnice Varaždin; Održana završna svečanost Tuluma s(l)ova - projekta
poticanja čitanja iz užitka na Zrinjevcu; Školski vremeplov 1839.–2014., autorstvo poglavlja Školski
vremeplov Osnovne škole u Ivancu kroz svjedočanstva bivših učenika, uredništvo i lektorstvo
monografije; Tajna katarskog blaga – putopis; Natjecanjem u pripovijedanju obilježen Dan sreće i
Dan pripovijedanja; Alati odnosa s javnošću u javnoj i kulturnoj djelatnosti školske knjižnice kao
mehanizmi komunikacije; Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Uporaba informacijske i
komunikacijske tehnologije te mjesto školske knjižnice u njemu; Školske knjižnice i digitalno doba.
250
Zbirka poezije školske knjižničarke
Škafetin – moja prva zbirka poezije
Vanja Škrobica [email protected] [email protected]
Škola likovnih umjetnosti, Split
Sažetak
Intimna zbirka čakavske poezije Škafetin refleksija je bogatih emocija iskreno pretočenih u
jednostavnost stiha. Svaka pjesma je životna slika, događaj, situacija isklesana u algoritam
riječi. Osobnu životnu pozornicu nemoguće je zaštiti od loših i puštati samo dobre scenarije.
Zato u Škafetinu, kao vrijednoj ladici, leže složeni najiskreniji, najbolniji, najsvetiji, najintimniji
zapisi. Zbirka je mali doprinos književnoj baštini općenito, a posebice jeziku, jer je slatinski
čakavski govor, u znanstvenom pogledu, nedovoljno istražen.
Ključne riječi: čakavska poezija, Čiovo, Slatine, Filip Galović, Jasenka Splivalo, Ljubica Srhoj,
Ingrid Poljanić, autobiografski zapisi.
Abstract
An intimate collection of chakavian poetry Škafetin is a reflection of strong emotions honestly
converted into simplicity of a verse. Each poem is a life story, a scene, a situation transferred
into algorithm of words. It is impossible to allow only good screenplays and protect our own
life stage from the bad ones. So, Škafetin, as a valuable tray, keeps the most genuine, the most
painful, the most sacred and the most intimate notes.
Not only is the collection a small contribution to literary heritage but also to the language
because, scientifically, Slatine’s chakavian speech is not researched enough.
Keywords: chakavian poetry, Čiovo, Slatine, Filip Galović, Jasenka Splivalo, Ljubica Srhoj,
Ingrid Poljanić, autobiographical writings.
251
moj otac, kapetan
moj otac modre je joči jema, modre joči ka more kojin je plovija
s vijađa iz Boke šipke i naranče mi je nosija
a materi razglednice sla iz svakega porta u kojen je noćija
moj otac mi je bija prijatej i učitej
jerbo san š njim ponistre pituravala i ribu lovila
i težak je bija, maslinu me poštivat naučija
i lipim tenoron bi materi često piva
piva je
sve dok ga iznenada nije sičanjska bura oborila207
(1990.)
Škafetin
Škafetin je zbirka čakavske poezije. Prvo predstavljanje zbirke bilo je u kolovozu 2016. u
Slatinama na otoku Čiovu 208 , rodnom mjestu mojih roditelja, drugo na ŽSV-u školskih
knjižničara Splitsko – dalmatinske županije u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u listopadu
2016., zatim ponovo u OŠ Slatine.209 O knjizi su na tim predstavljanjima govorile recenzentice
Jasenka Splivalo, Ljubica Srhoj te Ingrid Poljanić, a u školi Tea Radić i Marina Ležaja. U
programu predstavljanja nastupala je klapa Čiovo, glazbenik Mario Bavčević, mlada pjevačića
Sara Andrić te učenici Osnovne škole u Slatinama.
Veliku, znanstvenu, jezičnu vrijednost zbirci dao je dr. sc. Filip Galović sređivanjem rječnika
manje poznatih riječi i uvodnom studijom o govoru. Sačuvati govor i jezik mojih predaka bio
je ujedno i glavni razlog tiskanja zbirke na poticaj Udruge za zaštitu kulturne i prirodne baštine
iz Slatina. Osim toga, postojala je (i još postoji!) osobna želja za očuvanjem sjećanja na ljude,
običaje, sve one pučke procesije i sprovode, djetinjstvo, mladenačke snažne i prolazne
ljubavi…
Neki su u ovim pjesmama vidjeli male slike – pjesme/priče posvećene samo meni važnim
ljudima, događajima i doživljajima. Ali oni koji sa mnom dijele iste ili slične životne maksime,
podrijetlo ili koji poeziju žive, u zbirci će prepoznati vlastiti (povremeni) strah od ništavila,
strah od bijele ili crne praznine. Svejedno!
207 Škrobica, Vanja. 2016. Škafetin: Autobiografski zapisi. Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine. Slatine. str. 64.
208 U intervjuu za Slobodnu Dalmaciju govorila sam o Slatinama, čakavici i Škafetinu, vidi http://slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/322393/cakavicu-bi-trebalo-uvesti-u-skole-makar-kao-izborni-predmet (pristupljeno 7. ožujka 2017.).
209 Na mrežnim stranicama OŠ Slatine objavljen je članak o predstavljanju knjige, vidi http://os-slatine.skole.hr/?news_hk=1&news_id=148&mshow=290#mod_news (pristupljeno 7. ožujka 2017.)
252
Ponekad sam, kao i mnogi, iskazivala odlučnost u tome da
pobjegnem od jave u (nedosanjani) san, čekala bonace na
škrapama i valama nadajući se povratcima (kojih nema), tražeći
oproste (kojih također nema). Tko mi je, zapravo, ostao? Što mi je
ostalo? „Samost moga bića“ kao važna ontološka kategorija. No
ipak ostala sam odlučna da dok živim, živim za svoje svetinje:
obitelj i rodni kraj. Zato sam zbirku Škafetin i podijelila u tri cjeline:
More, judi; Slatine i Mojiman. U njima sam razotkrila duboke,
intimne emocije (partence, žal za prošlim, bolne tišine, razarajuće
samoće, sjećanje na zavičaj i otok, teške sumnje, sjete,
izgubljenost, nevjericu, razočarenje, samotno prijateljevanje s
morem i nebom, nemire, ljubavi, neumrle nade) i iskazala ih
jednostavnim jezikom i slobodnim stihom. Možda zbirka u nekim
dijelovima graniči s patetikom, poglavito u onim egzistencijalnim
potragama za smislom, ona je, ipak, svojevrsna katarza.
Zašto?
Poezija u Škafetinu traži dijalog: biti i činiti/ čitati/pamtiti/pisati… Time oslobađamo agon210
samoće i nemira u sebi, pa čak i trenutke sreće, čime poezija prestaje biti subjektivna i intimna,
ona je i tvoja i moja…
Čime sam potvrdila svoj identitet, svoje korijene? U oštrim škrapama? U propalim ljubavima?
U samoćama nakon odlaska dragih mi ljudi? U mirisima, toplini, svjetlosti i bojama juga? U
govoru i dijalektu mojih predaka? Sve je to zgusnuto u onom velikom, malom ča, u
egzistencijalnoj poetici zavičaja koja, u nekim stihovima, prerasta u globalnu, općeljudsku.
Predstavljajući Škafetin i na Proljetnoj školi knjižničara u Trogiru nudim svu estetičnost,
ontološku liričnost i poetičnost moga svijeta. Darujem eterične mirise Mediterana, pozivam u
berbu filozofsko - životnih plodova kojima su nas naši preci, prijatelji, ljubavi podučili… Nadam
se da me nećete odbiti!
(Dapače, posegnut ćete i za mojom drugom knjigom poezije Di je sad mojih osamnaest koja je
upravo u tisku.)
210 agon (grč. ἀγών: borba, natjecanje), http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=814 (pristupljeno 7. ožujka 2017.).
253
Životopis
Vanja Škrobica diplomirala je politologiju na fakultetu političkih znanosti, a 1991. godine
knjižničarstvo u Zagrebu. Trideset godina radi kao nastavnica izbornog predmeta Etika te stručna
suradnica knjižničarka u Školi likovnih umjetnosti u Splitu. Završila je brojne edukacije: dramsku
pedagogiju (Hrvatski centar za dramski odgoj, Zagreb), edukaciju ECDL, menadžerstvo u
volontiranju (Volonterski centar Mi) itd. Vodi dramsku i novinarsku skupinu, održava školski
Facebook i školske mrežne stranice. Provodi program Građanskog odgoja i obrazovanja. Osnovala
je školski volonterski klub koji je 2016. godine dobio godišnju nagradu Vinka Luković za promicanje
i razvoj volonterstva. Rad s učenicima je njezina misija, izazov i partnerstvo, a duh volonterstva,
suosjećanja, solidarnosti, povjerenja, rada i odgovornosti vrijednosti su kojima teži u radu s
mladima. Za priznanje Splitski cvit predložena je 2016. godine, a iste joj je godine Forum za
slobodu odgoja dodijelio priznanje Stjepan Cipek za uspješnu primjenu suvremenih oblika i
strategija rada te doprinos demokratizaciji života u školi. Godinama je pisala za hrvatske časopise
iz područja kulture, umjetnosti i obrazovanja (Školske novine, Napredak, Školski vjesnik, Glasnik
društva bibliotekara, Hrvatsko slovo, Vijenac, Epoha…). Bavila se i fotografijom (samostalna izložba
u Gradskoj knjižnici Marka Marulića, 2015.). Svoju prvu zbirku poezije Škafetin objavila je 2016.
godine , a u pripremi je nova zbirka Di je sad mojih osamnaest. Sudjelovala je na proljetnim
školama školskih knjižničara i objavila radove: Prilozi za bibliografiju o Školi likovnih umjetnosti,
Komunikacija i komunikacijska tehnologija u školskoj knjižnici, Prava djece s disleksijom na
državnoj maturi, Asertivnost kao važna komunikacijska vještina knjižničara u školskoj knjižnici,
Crtež/ilustracija: od zadovoljstva u šaranju do zadovoljavanja estetske, intelektualne i socijalne
potrebe.
254
POSTERNA IZLAGANJA
255
Smjernice za izradu mrežnih stranica osnovnoškolskih knjižnica
Goranka Braim Vlahović [email protected]
OŠ Jurja Habdelića, Velika Gorica
Sažetak
Mrežne stranice školske knjižnice daju velike mogućnosti promocije - knjižnica može i treba
predstaviti svoju djelatnost i aktivnosti koje se u njoj događaju. Ujedno je to način da obogati
svoj fond bez potrošenih sredstava, a da istovremeno educira i potiče na čitanje, i to na
korisnicima prihvatljiv način: kad i kako oni to žele. One omogućavaju ne samo slobodan
pristup informacijama, već komunikaciju i interakciju s korisnicima, daju mogućnost pružanja
različitih usluga korisnicima, ali i prezentiraju njihovo mišljenje, kreativnost i znanje. Ujedno
koriste samim knjižničarima koji sve te sadržaje mogu koristiti za neposredan odgojno-
obrazovni rad.
Smjernice za izradu mrežnih stranica osnovnoškolskih knjižnica mogu nam pomoći da
ujednačimo parametre i kriterije koje bi mrežne stranice osnovnoškolskih knjižnica trebale
zadovoljavati, a zadatak knjižničara je prilagoditi ih korisnicima i uklopiti u mrežne stranice
škole.
Ključne riječi: informacijska pismenost, smjernice, izrada mrežnih stranica, školska knjižnica,
osnovna škola.
Abstract
School library web pages offer great opportunities for promotion - libraries can and should
present their services and activities that have been happening. In this way libraries enrich their
book collection without spending funds, while at the same time providing education and
encouraging reading the user-friendly way: when and how they want it. They allow not only
communication, interaction, free access to information and the ability to provide various
services to their users, but also enable users themselves to present their opinion, show
creativity and knowledge. All this content is in turn used by the very librarians who make use
of it in direct educational work.
The guidelines for making elementary school library web pages can help unify the parameters
and criteria that the elementary school libraries should meet. The task of librarians is to make
them user-friendly and embed them into their schools’ website.
Keywords: information literacy, guidelines, creating web pages, school library, elementary
school.
256
Nastanak smjernica
Cilj istraživanja, koje je prethodilo izradi smjernica, bio je utvrditi što možemo iz pozicije
korisnika saznati o knjižnici osnovne škole na temelju njezinih mrežnih stranica, odnosno na
koji bi se način knjižnica mogla i trebala predstaviti korisnicima i na koji se način predstavlja u
konkretnom uzorku - analizirane su mrežne stranice knjižnica osnovnih škola Zagrebačke
županije.
Rukovodila sam se, prije svega, Smjernicama za izradu mrežnih stranica školskih knjižnica211
koje su Sanjica Faletar, Koraljka Golub i Ana Sudarević predstavile na Proljetnoj školi školskih
knjižničara još 2002. godine. Te kriterije sam izmijenila i nadopunila jer su njihove smjernice
rađene za sve školske knjižnice, a ne samo osnovnoškolske.
Velika je razlika između knjižnica osnovnih i srednjih škola. U osnovnoj se školi glavni korisnici
- učenici razlikuju po dobi, obrazovanju, sposobnostima, kompetencijama, interesima,
motivaciji. Tih je osam godina školovanja razdoblje najvećih razvojnih i kognitivnih promjena,
od djetinjstva do adolescencije, pa bi i sadržaj mrežnih stranica trebao biti primjeren i
učenicima koji su tek naučili čitati i onima koji odlučuju koju će srednju školu upisati.
Osnovnoškolske mrežne stranice pretražuju i roditelji u istoj mjeri kao učenici i učitelji, čak
možda i više.
Iako se osnovne škole trude istaknuti svoje posebnosti kroz kurikulum, ipak su međusobno
sličnije od srednjih škola: npr. gimnaziju upisuju oni učenici koji unaprijed žele nastaviti
školovanje, a neku strukovnu školu učenici koji se žele što prije uključiti na tržište rada.
Od knjižnica srednjih škola razlikujemo se i po programu knjižnično-informacijske pismenosti i
poticanja čitanja koji je uveo Hrvatski nacionalni obrazovni standard nakon spomenutih
smjernica i koji bi trebao utjecati na sadržaj mrežnih stranica knjižnica osnovnih škola i učiniti
ih polazištem u edukaciji korisnika.
Smjernice su nastale i prije no što je CARNet omogućio školama besplatno korištenje svog
CMS-a212, odnosno Hosting uslugu za srednje i osnovne škole, što je osiguralo svakoj školskoj
knjižnici mogućnost objave sadržaja na školskom mrežnom mjestu, ali je i odredilo izgled i
okvire organizacije sadržaja. Naravno, školski se knjižničari mogu koristiti i nekim drugim
stranicama, ali tada ih treba povezati s onim školskim.
211 Faletar, Sanjica; Golub, Koraljka; Sudarević, Ana. 2003. Smjernice za izradu mrežnih stranica školskih knjižnica : usporedba hrvatskih i stranih primjera. 14. Proljetna škola školskih knjižničara. Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske - Zavod za unapređivanje školstva - Prva sušačka gimnazija u Rijeci. Rijeka. Str. 75-88. 212 CMS (content management system) - sustav za upravljanje sadržajem pomoću kojeg se stvaraju i održavaju dinamičke mrežne stranice; CARNet je objavio priručnik: Webrošura : vodič za izradu dobrog školskog weba. 2011. CARNet. Zagreb.
257
Nemojmo zaboraviti, smjernice su nastale i prije pojave društvenih mreža i weba 2.0 i to je
jedan od razloga zašto sam se koristila i Prijedlogom smjernica za knjižnične mrežne stranice
za mlade213 Alke Stropnik koji je namijenjen prvenstveno narodnim knjižnicama, ali se u
mnogo čemu može primijeniti i na osnovnoškolske knjižnice.
I jedne i druge smjernice razlikuju sadržaje odnosno informacije vezane uz vrstu usluga koju
knjižnica pruža svojim korisnicima pa ih dijele na one tradicionalne, koje možemo dobiti
posjetimo li stvarnu knjižnicu, i one virtualne, koje nudimo preko mrežnih stranica. Novina
koju uvodi autorica Alka Stropnik su sadržaji koji omogućavaju komunikaciju s korisnicima,
odn. koji omogućavaju korisnicima komunikaciju s knjižničarima, ali i njihovu međusobnu
komunikaciju, i sadržaji nastali kreativnim izražavanjem mladih. Ako prilagodimo te sadržaje
školskoj knjižnici, od nekih načina komunikacije morat ćemo odustati ili ih koristiti s velikim
oprezom, a kreativno bi stvaralaštvo učenika trebalo postati obveznim sadržajem.
Uspoređujući smjernice, željela sam prije svega ustanoviti je li ih moguće slijediti i na koji se
način mogu ostvariti, tako da sam istovremeno analizirala stranice odabranih knjižnica i
dodavala i oblikovala sadržaje na mrežnim stranicama Knjižnice Osnovne škole Jurja
Habdelića214.
Smjernice za izradu mrežnih stranica osnovnoškolskih knjižnica koje želimo ovdje predstaviti
podijeljene su prema sadržaju u čak dvanaest cjelina, no moguće ih je i drugačije grupirati.
Namjena ovih smjernica nije propisivati, već pomoći knjižničarima pri kreiranju i planiranju
izgleda mrežnih stranica, a ovakva podjela omogućava da ne ispustimo neki sadržaj.
Smjernice za izradu mrežnih stranica osnovnoškolskih knjižnica
podatci o odgovornosti, ažuriranje
• autor stranica, autor svake objave
• adresa, kontakt
• datum posljednje izmjene sadržaja
edukacija korisnika
• upute i pomoć za korištenje mrežnih stranica knjižnice
• upute i pomoć za korištenje knjižnice
• upute za pretraživanje mreže
• upute za pretraživanje e-kataloga
• upute za pisanje učeničkih radova
213 Stropnik, Alka. 2013. Knjižnica za nove generacije : virtualni sadržaji i usluge za mlade. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb. Str. 125-128. 214 Vidi: Osnovna škola J. Habdelića, Velika Gorica. http://os-jhabdelica-velikagorica.skole.hr/skola/knjiznica (pristupljeno 13. veljače 2017.).
258
• pojmovnik, objašnjenje pojmova vezanih uz informacijsku pismenost
novosti, aktivnosti
• kalendar ili najave događanja
• vijesti odn. realizacija planiranog
• prinove u fondu
• RSS - novosti na samim stranicama
informacije - tradicionalne usluge
• radno vrijeme
• knjižničar - ime i prezime, sprema, kontakt, fotografija
• prostor - smještaj u školi, fotografija, tlocrt, legenda
• fond - podjela
• povijest - ukratko
• svrha, zadatci - Izjava o poslanju
• pravila članstva i posudbe - Pravilnik o radu
• planovi za budućnost - Plan razvoja
usluge knjižnice
• mogućnost pretplate na časopise, fotokopiranje, rezervacija i sl.
• informacijske usluge putem e-pošte
informacijska služba
• zbirke - posebnosti
• informacije o zbirkama u školskoj knjižnici
• popis lektire po razredima, po mjesecima
• virtualna referentna zbirka - rječnici, enciklopedije, leksikoni i sl.
• rubrika Pitajte knjižničara
pretraživanje
• tražilica mrežnih stranica knjižnice
• internetska tražilica
e-katalozi
• e-katalog vlastite knjižnične građe
• e-katalozi svih vrsta knjižnica
• skupni katalozi
elektronički izvori
• e-izvori informacija o gradu i županiji
• e-knjige, e-lektire
• e-časopisi
259
• medijski sadržaji - poveznice na Youtube, videoportale
• poveznice na stranice drugih knjižnica
• sadržaji za razonodu na internetu
• elektronički izvori za nastavnike
• e-izložbe
• tematske zbirke poveznica
poticanje čitanja
• knjižničarske recenzije
• popis preporučenih knjiga
• korisničke recenzije
• popis preporučenih knjiga prema odabiru korisnika
komunikacija
• kontakt - adresa, telefon, telefaks, e-pošta
• brojač posjeta
• kviz
• ankete, glasovanje
kreativno izražavanje
• izvannastavne aktivnosti - mladi knjižničari, čitateljski klub, školski list...
• izložba korisničkih radova - likovni, literarni, fotografski, video i dr.
• web 2.0 - Facebook, wiki, blog, videocast, podcast...
Prilog 1. Poster
260
Goranka Braim Vlahović 6. Informacijska službaKnjižnica OŠ Jurja Habdelića, Velika Gorica zbirke - posebnosti
informacije o zbirkama u školskoj knjižnici
popis lektire po razredima, po mjesecima
virtualna referentna zbirka - rječnici, enciklopedije, leksikoni i sl.rubrika Pitajte knjižničara
7. Pretraživanjetražilica mrežnih stranica knjižnice
internetska tražilica
1. Podatci o odgovornosti , ažuriranje 8. E-kataloziautor stranica, autor svake objave e-katalog vlastite knjižnične građe
adresa, kontakt e-katalozi svih vrsta knjižnica
datum posljednje izmjene sadržaja skupni katalozi
2. Edukacija korisnika 9. Elektronički izvori upute i pomoć za korištenje mrežnih stranica knjižnice e-izvori informacija o gradu i županiji
upute i pomoć za korištenje knjižnice e-knjige, e-lektire
upute za pretraživanje mreže e-časopisi
upute za pretraživanje e-kataloga medijski sadržaji - poveznice na Youtube, videoportale
upute za pisanje učeničkih radova poveznice na stranice drugih knjižnica
pojmovnik, objašnjenje pojmova vezanih uz informacijsku pismenost sadržaji za razonodu na internetu
elektronički izvori za nastavnike3. Novosti , aktivnosti e-izložbe
kalendar ili najave događanja tematske zbirke poveznica
vijesti odn. realizacija planiranogprinove u fondu 10. Poticanje čitanjaRSS - novosti na samim stranicama knjižničarske recenzije
popis preporučenih knjiga4. Informacije - tradicionalne usluge korisničke recenzije
radno vrijeme popis preporučenih knjiga prema odabiru korisnika
knjižničar - ime i prezime, sprema, kontakt, fotografijaprostor - smještaj u školi, fotografija, tlocrt, legenda 11. Komunikacijafond - podjela kontakt - adresa, telefon, telefaks, e-pošta
povijest - ukratko brojač posjetasvrha, zadatci - Izjava o poslanju kvizpravila članstva i posudbe - Pravilnik o radu ankete, glasovanjeplanovi za budućnost - Plan razvoja
12. Kreativno izražavanje5. Usluge knjižnice izvannastavne aktivnosti - mladi knjižničari, čitateljski klub, školski list
mogućnost pretplate na časopise, fotokopiranje, rezervacija i sl. izložba korisničkih radova - likovni, literarni, fotografski, video i dr.
informacijske usluge putem e-pošte web 2.0 - Facebook, wiki, blog, videocast, podcast...
Smjernice za izradu mrežnih stranica osnovnoškolskih knjižnica
261
Literatura
IFLA-ine smjernice za školske knjižnice. 2016. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
Faletar, Sanjica; Golub, Koraljka; Sudarević, Ana. 2003. Smjernice za izradu mrežnih stranica školskih knjižnica : usporedba hrvatskih i stranih primjera. 14. Proljetna škola školskih knjižničara. Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske - Zavod za unapređivanje školstva - Prva sušačka gimnazija u Rijeci. Rijeka. 75-88.
Knjižnice Zadarske županije : vodič. 2013. Ur. Katić, Mirisa. Društvo knjižničara Zadar. Zadar.
Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2006. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb.
Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka : zbornik radova. 2002. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
Smjernice za knjižnične usluge za djecu. 2004. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
Stropnik, Alka. 2013. Knjižnica za nove generacije : virtualni sadržaji i usluge za mlade. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
Webrošura : vodič za izradu dobrog školskog weba. 2011. CARNet. Zagreb.
Životopis
Goranka Braim Vlahović deset je godina zaposlena u Osnovnoj školi Jurja Habdelića u Velikoj
Gorici, na mjestu stručne suradnice knjižničarke. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala
je kroatistiku i južnoslavenske filologije 1992. godine, nakon čega je kao učiteljica Hrvatskoga
jezika četrnaest godina radila u osnovnoj i srednjoj školi. Izvanredno je studirala bibliotekarstvo na
istom fakultetu.
Dugogodišnja je voditeljica dramske grupe u školi i u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica.
Uređuje mrežne stranice škole i knjižnice te Županijskog stručnog vijeća osnovnoškolskih
knjižničara Zagrebačke županije čija je voditeljica od 2014. godine. Stalno se stručno usavršava i
aktivna je u Hrvatskoj udruzi školskih knjižničara.
262
Prijedlog provedbe knjižnično-informacijskoga i medijskoga odgoja i obrazovanja (KIMOO) u gimnazijama i strukovnim školama
Tanja Telesmanić
Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar
Njina Grbić
Gradska knjižnica Krapina Danijela Riger-Knez
Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola Zadar Ivana Perić
OŠ Petra Preradovića Zadar
Sažetak
Plan provedbe knjižnično-informacijskoga i medijskoga odgoja i obrazovanje za srednje škole
(KIMOO) nastao je iz potrebe srednjoškolskih knjižničara za smjernicama za neposredni
odgojno-obrazovni rad koji bi pratio i nadograđivao područje knjižnično-informacijske
pismenosti u osnovnim školama (KIP). Ovim okvirnim planom provedbe obuhvaćene su
knjižnično-informacijska pismenost, medijska pismenost, ali i digitalna i čitalačka pismenost.
Plan provedbe osmišljen je za gimnazije, četverogodišnje i trogodišnje strukovne škole.
Knjižnično-informacijski i medijski odgoj i obrazovanje za učenike s poteškoćama provodit će
se prema programu za trogodišnje strukovne škole, a aktivnosti će biti prilagođene potrebama
i mogućnostima učenika. Za svaki su razred predložene teme nastavnih jedinica, ključne riječi
i obrazovna postignuća.
Ključne riječi: knjižnično-informacijska pismenost, medijska pismenost, KIMOO, srednje
škole, neposredni odgojno-obrazovni rad.
Abstract
The implementation plan for library-information and media education for high schools,
originated from the need for guidelines for high school librarians in their direct educational
263
work which would follow and build upon the area of library-information literacy in primary
schools.
With this framework implementation plan, library-information literacy, media literacy, and
also digital and reading literacy are covered.
The Implementation Plan is designed for high schools, four-year and three-year vocational
schools. Library-information and media education for students with disabilities will be carried
out according to the program for three-year vocational schools, and the activities will be
tailored to the needs and abilities of the students. For each class there are proposed lesson
themes, keywords and educational achievements.
Keywords: library and information literacy, media literacy, high schools, direct educational
work.
Uvod
Prijedlog provedbe knjižnično-informacijskoga i medijskoga odgoja i obrazovanja nastao je iz
potrebe za okvirom koji bi ponudio teme i odredio obrazovna postignuća za učenike srednjih
škola. Ponuđeni okvir povezivao bi knjižnično-informacijsko područje iz osnovne škole i
pripremao srednjoškolce za studij na kojem se pretpostavlja da učenici dolaze s usvojenim
temeljnim kompetencijama informacijske pismenosti.
Informacijska pismenost u ovom kontekstu shvaćena je kao pismenost više razine koja
obuhvaća knjižničnu, medijsku, čitalačku i digitalnu pismenost i predstavlja temelj
cjeloživotnog učenja. Usvajajući znanja ovih pismenosti, učenici će moći prepoznati i
artikulirati informacijsku potrebu, koristiti različite izvore informacija, kritički im pristupiti i
vrednovati te etički primijeniti odabrane informacije stvarajući nove, vlastite sadržaje.
Sukladno tomu određene su teme nastavnih jedinica, ključni pojmovi i obrazovna postignuća.
U osmišljavanju i provedbi ovoga okvira polazilo se od konstruktivističkog pristupa poučavanju
u središtu kojega se nalaze „učenici koji ulazeći u interakciju s informacijama rješavaju
probleme i ne uče napamet činjenice s predavanja, nego kroz aktivno istraživanje i razmišljanje
konstruiraju novo znanje“215.
Cilj je provedbe knjižnično-informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja da učenici na kraju
srednjoškolskoga obrazovanja budu informacijski pismeni, samostalni u učenju, spremni za
nastavak školovanja i cjeloživotno učenje.
215 Lau, Jesus. 2011. Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
264
Knjižnično-informacijski i medijski odgoj i obrazovanje za četverogodišnje
strukovne škole
1. razred
1. tema: Uvodni sat u knjižnici (učlanjivanje u školsku knjižnicu, upoznavanje s fondom, radom rada knjižnice, pravilnik o kućnom redu knjižnice, pravilnik o radu knjižnice, mrežna stranica, zaštita i čuvanje knjižnične građe)
Ključni pojmovi: školska knjižnica, knjižnični fond, zaštita građe.
Obrazovna postignuća: upoznati fond školske knjižnice; prepoznati potrebu očuvanja knjižnične građe; rabiti mrežnu stranicu školske knjižnice kao izvor informacija.
2. tema: Samostalno pronalaženje građe u knjižnici (kako pronaći građu u knjižnici - knjiga, časopis, članak…, razmještaj građe na policama, UDK, važnost signatura)
Ključni pojmovi: informacijski izvori, UDK, signatura.
Obrazovna postignuća: razumjeti Univerzalnu decimalnu klasifikaciju i prema njoj znati pronaći knjigu u bilo kojoj knjižnici.
3. tema: Mediji i njihova uloga (što su mediji, vrste medija, kako prepoznati autora medijske poruke, što se reklamira i kome je reklama namijenjena, uočiti lažne ili prikrivene poruke)
Ključni pojmovi: mediji, medijska poruka, autor medijske poruke.
Obrazovna postignuća: znati što su mediji; prepoznati složene odnose između publike i medijskog sadržaja; razumjeti komercijalnu prirodu medija; poznavati različite vrste medijskih poruka (verbalne, pisane, zvučne, vizualne ili kombinirane).
4. tema: Referentna zbirka na različitim medijima (upoznati učenike s referentnom zbirkom u tiskanom izdanju i na internetu, pretraživanje referentnih izvora)
Ključni pojmovi: referentna zbirka (enciklopedija, leksikon, rječnik, pravopis, atlas), knjižnica, internet.
Obrazovna postignuća: koristiti referentnu zbirku na različitim medijima; pronaći, odabrati i primijeniti informaciju.
2. razred
1. tema: Vrste informacija na internetu (organizacija interneta, vrste informacije na internetu, osnovni tipovi mrežnih stranica)
Ključni pojmovi: informacija, internet, mrežne stranice.
Obrazovna postignuća: razumjeti kako je (ne)organiziran internet; koristiti internet kao koristan izvor informacija; prepoznati relevantne mrežne stranice.
2. tema: Pretraživanje i vrednovanje informacija na internetu (osnovni alati za pretraživanje i njihove karakteristike, koraci u pretraživanju, relevantnost pronađene informacije, kriteriji vrednovanje, vrednovanje mrežnih izvora)
Ključni pojmovi: informacija, internet, alati za pretraživanje, vrednovanje
265
Obrazovna postignuća: prepoznati i koristiti pretraživače, tražilice, tematske kataloge, virtualne knjižnice, portale; organizirati, analizirati, interpretirati i vrednovati informacije.
3. tema: Mrežni katalozi u različitim vrstama knjižnica (jednostavno i složeno pretraživanje knjižničnih mrežnih kataloga)
Ključni pojmovi: knjižnice, online/mrežni katalozi, pretraživanje.
Obrazovna postignuća: pristupiti knjižničnim mrežnim katalozima; pronaći traženu omeđenu publikaciju, periodičku publikaciju ili članak.
4. tema: Samostalna izrada medijske poruke za školsku knjižnicu i dijeljenje poruke (plakat, strip, Facebook stranica knjižnice, novinski tekst, radioizvještaj, kratki film i sl.)
Ključni pojmovi: školska knjižnica u medijima, medijska poruka.
Obrazovna postignuća: sastaviti medijsku poruku koristeći se kombinacijom jezika, slike, zvuka, glazbe i specijalnih efekata i odaslati poruku putem medija.
3. razred
1. tema: Autorsko pravo i citiranje literature (što je autorsko pravo, zašto i kako citirati, što je plagiranje, a što parafraziranje)
Ključni pojmovi: autorsko pravo, citiranje, plagijat, parafraza.
Obrazovna postignuća: znati što je autorsko pravo; naučiti pravilno citirati; usvojiti termine plagijat i parafraza.
2. tema: Istraživački rad prema metodi BIG 6 (definicija zadatka, strategije informacijskog pretraživanja, pronalaženje i pristup, korištenje informacije, sinteza i evaluacija)
Ključni pojmovi: istraživanje, BIG 6.
Obrazovna postignuća: naučiti i primjenjivati vještine modela BIG 6 na konkretnom zadatku; usustaviti stečeno znanje u međupredmetnom povezivanju knjižnično-informacijskih znanja s drugim predmetima.
3. tema: Obrana od štetnih medijskih utjecaja (na primjerima iz medija uočiti stereotipe, diskriminaciju, seksizam, govor mržnje, nasilničko ponašanje i sl.)
Ključni pojmovi: mediji, utjecaj medijskih poruka.
Obrazovna postignuća: analizirati i kritički procijeniti medijsku poruku.
4. tema: Mediji i ljudska prava (radionica o medijskoj pismenosti u korelaciji s Građanskim odgojem i obrazovanjem)
Ključni pojmovi: mediji, ljudska prava, dječja prava.
Obrazovna postignuća: razumjeti medijske poruke; prepoznati koja su ljudska i dječja prava povrijeđena u reklamama ili novinskim tekstovima.
4. razred
1. tema: Priprema za izradu maturalnoga rada (analiza završnih radova prethodnih generacija, primjeri dobre prakse)
Ključni pojmovi: maturalni rad, primjeri dobre prakse.
266
Obrazovna postignuća: analizirati i vrednovati pregledane radove; primijeniti nova znanja u izradi vlastitog rada.
2. tema: Kompozicija i izrada završnog rada (struktura rada, određivanje ključnih riječi za pretraživanje informacijskih izvora, vrednovanje informacijskih izvora, primjena, citiranje)
Ključni pojmovi: završni rad, kompozicija završnog rada, izrada maturalnoga rada.
Obrazovna postignuća: usustaviti sva dosadašnja znanja iz KIMOO-a i primijeniti ih u izradi završnog rada.
3. tema: Bibliografija (kako oblikovati popis literature na kraju završnog rada)
Ključni pojmovi: maturalni rad, bibliografija, popis literature.
Obrazovna postignuća: sastaviti popis literature na kraju završnog rada.
Knjižnično-informacijski i medijski odgoj i obrazovanje za trogodišnje
strukovne škole
1. razred
1. tema: Uvodni sat u knjižnici (učlanjivanje, upoznavanje s fondom, način rada knjižnice, pravilnik o kućnom redu knjižnice, pravilnik o radu knjižnice, mrežna stranica, zaštita i čuvanje knjižnične građe)
Ključni pojmovi: školska knjižnica, fond, zaštita knjižnične građe.
Obrazovna postignuća: upoznati fond školske knjižnice; prepoznati potrebu očuvanja knjižnične građe; rabiti mrežnu stranicu školske knjižnice kao izvor informacija.
2. tema: Samostalno pronalaženje građe u knjižnici (kako pronaći građu u knjižnici - knjiga, časopis, članak; razmještaj građe na policama; UDK; važnost signatura)
Ključni pojmovi: informacijski izvori, UDK, signatura.
Obrazovna postignuća: razumjeti sustav Univerzalne decimalne klasifikacije i prema njoj znati pronaći knjigu u bilo kojoj knjižnici.
3. tema: Mediji i njihova uloga (što su mediji, vrste medija, kako prepoznati autora medijske poruke, što se reklamira i kome je reklama namijenjena, uočiti lažne ili prikrivene poruke)
Ključni pojmovi: mediji, autor, medijska poruke.
Obrazovna postignuća: znati što su mediji; prepoznati složene odnose između publike i medijskoga sadržaja; razumjeti komercijalnu prirodu medija; poznavati različite vrste medijskih poruka (verbalne, pisane, zvučne, vizualne ili kombinirane).
2. razred
1. tema: Vrste informacija na internetu i pretraživanje i vrednovanje informacija (organizacija interneta; vrste informacije na internetu; osnovni tipovi mrežnih stranica; organizirati, analizirati, interpretirati i vrednovati informacije)
Ključne riječi: informacija, internet, mrežne stranice, vrednovanje.
267
Obrazovna postignuća: razumjeti kako je (ne)organiziran internet; koristiti internet kao koristan izvor informacija; prepoznati relevantne mrežne stranice; organizirati, analizirati, interpretirati i vrednovati informacije.
2. tema: Mrežni katalozi u različitim vrstama knjižnica (jednostavno i složeno pretraživanje knjižničnih mrežnih/online kataloga)
Ključni pojmovi: knjižnice, mrežni ili online katalozi, pretraživanje.
Obrazovna postignuća: pristupiti knjižničnim mrežnim katalozima; pronaći traženu omeđenu publikaciju, periodičku publikaciju ili članak.
3. tema: Mediji i ljudska prava (radionica o medijskoj pismenosti u korelaciji s Građanskim odgojem i obrazovanjem)
Ključni pojmovi: mediji, ljudska prava, dječja prava.
Obrazovna postignuća: razumjeti medijske poruke; prepoznati koja su ljudska i dječja prava povrijeđena u reklamama ili novinskim tekstovima.
3. razred
1. tema: Priprema za izradu završnog rada (analiza završnih radova prethodnih generacija, primjeri dobre prakse)
Ključni pojmovi: maturalni rad, primjeri dobre prakse.
Obrazovna postignuća: analizirati i vrednovati pregledane radove; primijeniti nova znanja u izradi vlastitog rada.
2. tema: Kompozicija i izrada maturalnoga rada (struktura rada, određivanje ključnih riječi za pretraživanje informacijskih izvora, vrednovanje informacijskih izvora, primjena, citiranje)
Ključni pojmovi: završni rad, kompozicija maturalnoga rada, izrada
Obrazovna postignuća: usustaviti sva dosadašnja znanja iz KIMOO-a i primijeniti ih u izradi završnog rada.
3. tema: Bibliografija (kako oblikovati popis literature na kraju maturalnoga rada)
Ključni pojmovi: završni rad, bibliografija, popis literature.
Obrazovna postignuća: sastaviti popis literature na kraju završnog rada.
Knjižnično-informacijski i medijski odgoj i obrazovanje za učenike s
teškoćama
Knjižnično-informacijski i medijski odgoj i obrazovanje za učenike s poteškoćama provodit će
se prema programu za trogodišnje strukovne škole, ali će sve aktivnosti biti prilagođene
potrebama i mogućnostima učenika. Konkretan plan rada osmislit će svaki knjižničar koji u
svojoj školi ima razredna odjeljenja s učenicima s teškoćama. Planiranje se provodi u suradnji
s nastavnicima koji čine razredno vijeće toga razreda.
268
Knjižnično-informacijski i medijski odgoj i obrazovanje za gimnazije
1. razred 1. tema: Uvodni sat u knjižnici (učlanjivanje u školsku knjižnicu, upoznavanje s fondom, način rada knjižnice, pravilnik o kućnom redu knjižnice, pravilnik o radu knjižnice, mrežna stranica, zaštita i čuvanje knjižnične građe)
Ključni pojmovi: školska knjižnica, fond, zaštita građe.
Obrazovna postignuća: upoznati fond školske knjižnice; prepoznati potrebu očuvanja knjižnične građe; rabiti mrežnu stranicu školske knjižnice kao izvor informacija.
2. tema: Samostalno pronalaženje građe u knjižnici (kako pronaći građu u knjižnici - knjiga, časopis, članak; razmještaj građe na policama; UDK; važnost signatura)
Ključni pojmovi: informacijski izvori, UDK, signatura.
Obrazovna postignuća: razumjeti sustav Univerzalne decimalne klasifikacije i prema njoj znati pronaći knjigu u bilo kojoj knjižnici.
3. tema: Mediji i njihova uloga (što su mediji, vrste medija, kako prepoznati autora medijske poruke, što se reklamira i kome je reklama namijenjena, uočiti lažne ili prikrivene poruke)
Ključni pojmovi: mediji, medijska poruka, autor medijske poruke.
Obrazovna postignuća: znati što su mediji; prepoznati složene odnose između publike i medijskog sadržaja; razumjeti komercijalnu prirodu medija; poznavati različite vrste medijskih poruka (verbalne, pisane, zvučne, vizualne ili kombinirane).
4. tema: Referentna zbirka na različitim medijima (upoznati učenike s referentnom zbirkom u tiskanom izdanju i na internetu, pretraživanje referentnih izvora)
Ključni pojmovi: referentna zbirka (enciklopedija, leksikon, rječnik, pravopis, atlas), knjižnica, internet.
Obrazovna postignuća: koristiti referentnu zbirku na različitim medijima; pronaći, odabrati i primijeniti informaciju.
2. razred
1. tema: Vrste informacija na internetu (organizacija interneta, vrste informacije na internetu, osnovni tipovi mrežnih stranica)
Ključni pojmovi: internet, informacije na internetu, mrežne stranice.
Obrazovna postignuća: razumjeti kako je (ne)organiziran internet; koristiti internet kao koristan izvor informacija; prepoznati relevantne mrežne stranice.
2. tema: Pretraživanje i vrednovanje informacija na internetu (osnovni alati za pretraživanje i njihove karakteristike, koraci u pretraživanju, relevantnost pronađene informacije, kriteriji vrednovanja, vrednovanje mrežnih izvora)
Ključni pojmovi: informacija, internet, alati za pretraživanje, vrednovanje mrežnih izvora.
Obrazovna postignuća: prepoznati i koristiti pretraživače, tražilice, tematske kataloge, virtualne knjižnice, portale; organizirati, analizirati, interpretirati i vrednovati informacije.
3. tema: Mrežni ili online katalozi u različitim vrstama knjižnica (jednostavno i složeno pretraživanje knjižničnih mrežnih kataloga)
269
Ključni pojmovi: knjižnice, mrežni ili online katalozi, pretraživanje.
Obrazovna postignuća: pristupiti knjižničnim katalozima putem mreže; pronaći traženu omeđenu publikaciju, periodičku publikaciju ili članak.
4. tema: Samostalna izrada medijske poruke za školsku knjižnicu i dijeljenje poruke (plakat, strip, Facebook stranica knjižnice, novinski tekst, radio izvještaj, kratki film i sl.)
Ključni pojmovi: školska knjižnica u medijima, medijska poruka.
Obrazovna postignuća: sastaviti medijsku poruku koristeći se kombinacijom jezika, slike, zvuka, glazbe i specijalnih efekata i odaslati poruku pomoću medija.
3. razred
1. tema: Autorsko pravo i citiranje literature (što je autorsko pravo, zašto i kako citirati, što je plagiranje, a što parafraziranje)
Ključni pojmovi: autorsko pravo, citiranje, plagijat, parafraza.
Obrazovna postignuća: znati što je autorsko pravo, naučiti pravilno citirati, usvojiti termine plagijat i parafraza.
2. tema: Istraživački rad prema metodi BIG 6 (definicija zadatka, strategije informacijskoga pretraživanja, pronalaženje i pristup, korištenje informacije, sinteza i evaluacija)
Ključni pojmovi: istraživanje; BIG 6.
Obrazovna postignuća: naučiti i primjenjivati vještine modela BIG 6 na konkretnom zadatku; usustaviti stečeno znanje u međupredmetnom povezivanju knjižnično-informacijskih znanja s drugim predmetima.
3. tema: Obrana od štetnih medijskih utjecaja (na primjerima iz medija uočiti stereotipe, diskriminaciju, seksizam, govor mržnje, nasilničko ponašanje i sl.)
Ključni pojmovi: mediji, utjecaj medijskih poruka.
Obrazovna postignuća: analizirati i kritički procijeniti medijsku poruku.
4. tema: Mediji i ljudska prava (radionica o medijskoj pismenosti u korelaciji s Građanskim odgojem i obrazovanjem)
Ključni pojmovi: mediji, ljudska prava, dječja prava.
Obrazovna postignuća: razumjeti medijske poruke; prepoznati koja su ljudska i dječja prava povrijeđena u reklamama ili novinskim tekstovi.
4. razred
1. tema: Uvod u znanstveno-istraživački rad (što je znanstveno-istraživački rad, klasifikacija znanstveno-istraživačkih radova; znanstvene metode istraživanja; postavljanje hipoteze)
Ključni pojmovi: znanstveno-istraživački rad; klasifikacija radova; znanstvene metode istraživanja; hipoteza.
Obrazovna postignuća: razlikovati vrste znanstveno-istraživačkih radova; usporediti znanstvene metode istraživanja i znati postaviti hipotezu.
2. tema: Seminarski rad (razrada teme kao ponavljane prvog sata, kompozicija i elementi seminarskoga rada, određivanje ključnih riječi, citiranje i fusnote)
270
Ključni pojmovi: seminarski rad, razrada teme, kompozicija seminarskoga rada, citiranje, elementi seminarskoga rada.
Obrazovna postignuća: učenici znaju objediniti dosadašnja znanja iz KIMOO-a i primijeniti ih u razradi kompozicije zamišljenoga seminarskog rada.
3. tema: Bibliografija (kako oblikovati popis literature na kraju seminarskoga rada)
Ključni pojmovi: popis literature, seminarski rad.
Obrazovna postignuća: učenici znaju sastaviti popis literature iz različitih izvora informacija.
Zaključak
Prijedlog provedbe knjižnično-informacijskoga i medijskoga odgoja i obrazovanja nastao je kao
entuzijastički pokušaj stvaranja zajedničkih putokaza srednjoškolskim knjižničarima u čijem su
osmišljavanju sudjelovale četiri školske knjižničarke. Prijedlog nije obvezujući, već svakom
knjižničaru pruža slobodu u osmišljavanju tema, kao i u njihovoj provedbi. Može se provoditi
u okviru sata razrednika, kao sat u korelaciji sa školskom knjižnicom, kao međupredmetna
tema ili izvannastavna aktivnost predviđena školskim kurikulumom u skladu s mogućnostima
škole. Ovo je još jedan korak naprijed u nastojanju da učenici postanu svjesni svojih
informacijskih potreba i aktivno se uključe u svijet spoznaja216.
216 Saetre, Tove Pemmer; Willars, Glenys. 2004. IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
271
Literatura
Blackmore, Andrew i dr. 2016. Handbook for information literacy teaching. Cardiff University.
Library Service. http://sites.cardiff.ac.uk/ilrb/handbook/defining-il/ (pristupljeno 2. veljače 2017.).
Hobbs, Renee. 2010. Digital and Media Literacy: A Plan of Action: a white paper. The Aspen Institute. Washington. http://www.mediaeducationlab.com/digital-and-media-literacy-plan-action (pristupljeno 2. veljače 2017.).
Informacijska pismenost i poticanje čitanja. 2006. UDK O2. http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Informacijska_pismenost_i_poticanje_%C4%8Ditanja (pristupljeno 2. veljače 2017.).
Lau, Jesus. 2011. Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
Lovrinčević, Jasmina i dr. 2005. Znanjem do znanja: prilog metodici rada školskog knjižničara. Zavod za informacijske studije. Zagreb.
Nacionalni okvirni kurikulumum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. 2010. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb. http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf (pristupljeno 2. veljače 2017.).
Saetre, Tove Pemmer; Willars, Glenys. 2004. IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb.
Stričević, Ivanka. Pismenosti 21. stoljeća : Učenje i poučavanje u informacijskom okruženju. http://www.ffzg.unizg.hr/usp/download/peta-godina/deveti-semestar/prava-djeteta-u-odgoju-i-obrazovanju/Stricevic,%20I.%20-%20Pismenosti%2021.stoljeca%20Ucenje%20i%20poucavanje%20u%20informacijskom%20okruzenju.doc (pristupljeno 2. veljače 2017.).
Virtualna učionica. http://www.nsk.hr/usluge/edukacija_korisnika/virtualna-ucionica/index.html (pristupljeno 2. veljače 2017.).
Vučina, Željana. 2006. Pretraživanje i vrednovanje informacija na internetu. CARNet. Zagreb. http://www.ssmb.hr/libraries/0000/2950/Pretra%C5%BEivanje_informacija_na_internetu.pdf (pristupljeno 2. veljače 2017).
Životopisi
Tanja Telesmanić zaposlena je u Ekonomsko-birotehničkoj i trgovačkoj školi Zadar na radnom mjestu školske knjižničarke. Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru (Sveučilište u Splitu) i dopunski izvanredni studij knjižničarstva na Filozofskom fakultetu u Zadru, koji je izvodila Katedra za knjižničarstvo pri Pedagoškom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Stručni ispit za stručno zvanje diplomirani knjižničar položila 16. lipnja 2015. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
272
Njina Grbić završila je studij njemačkoga jezika i književnosti te knjižničarstva na Sveučilištu u Zadru. Stručno osposobljavanje odradila je u školskoj knjižnici Strukovne škole Vice Vlatković u Zadru. Od siječnja 2016. do siječnja 2017. radila je kao zamjena profesorice Njemačkoga jezika u Srednjoj školi Krapina, a od siječnja 2017. zamjenjuje voditeljicu Dječjeg odjela u Gradskoj knjižnici Krapina.
Danijela Riger-Knez zaposlena je u Hotelijersko-turističkoj i ugostiteljskoj školi u Zadru na mjestu stručne suradnice knjižničarke. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, studij kroatistike, i informacijske znanosti – knjižničarstvo na Sveučilištu u Zadru. Stručni ispit za učitelja Hrvatskoga jezika položila u Zadru 2001. godine. Stručni ispit za stručno zvanje diplomirani knjižničar položila u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Promovirana u zvanje stručnog suradnika mentora 2016. godine.
Ivana Perić zaposlena je u Osnovnoj školi Petra Preradovića u Zadru. Na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu diplomirala je hrvatski jezik i književnost te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku informacijske znanosti - knjižničarstvo. Stručni ispit za učitelja hrvatskoga jezika položila 2000. godine, a stručni ispit za stručno zvanje diplomirani knjižničar 2011. godine. Zaposlena je kao nastavnica hrvatskoga jezika u srednjoj školi, a potom od 2002. do 2013. kao školska knjižničarka i učiteljica hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Petra Preradovića. Posljednje tri i pol godine radi kao školska knjižničarka u punom radnom vremenu. Promovirana je u zvanje stručne suradnice mentorice. Voditeljica je ŽSV-a knjižničara osnovnih i srednjih škola Zadarske županije od 2014. do 2016. godine. Vanjska je suradnica Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru od 2011. godine. Predsjednica Podružnice Hrvatske udruge školskih knjižničara Zadarske županije od 2007. do 2009. godine, te od 2013. godine nadalje. Objavila je u suradnji sa profesoricom Stričević 2011. godine rad: Participation of Croatian School Librarians in Teaching Children with Intellectual Disabilities. Global Perspectives on School Libraries: Projects and Practices. Ur. Luisa Marquardt and Dianne Oberg. Berlin; New York: De Gruyter Saur, 2011. Str. 177-187.
Prilog 1. Poster
Knjižnica u javnozdravstvenom projektu
Sanja Mamić
OŠ Meje, Split
Sažetak
Povezivanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada knjižničara s javnozdravstvenim
projektom omogućilo je učenicima da postanu aktivni sudionici u procesu nastajanja knjige tj.
ilustracije za knjigu. Svojim likovnim radovima pokazali su kreativnost i originalnost, a
sudjelovanje u uspješnom projektu potaknulo je razvoj samopouzdanja kod učenika jer su
radili nešto što se javno predstavilo, a samim tim i vrednovalo. Sve je to pridonijelo jačanju
mentalnog zdravlja i stvaranja pozitivne slike o sebi. To je posebno bilo izraženo na
predstavljanju knjige i izložbi njihovih radova u Sveučilišnoj knjižnici. Kulturna i javna
djelatnost školske knjižnice unaprijeđena je timskim radom knjižničara, psihologa i učitelja te
je izašla iz prostora škole, što pridonosi njenoj boljoj vidljivosti.
Ključne riječi: ilustracija knjige, javnozdravstveni projekt, mentalno zdravlje.
Abstract
Connecting the educational librarian's program with public health project gave the pupils an
opportunity to become active participants in the process of book essembling (illustrating). In
their art work they shoowed creativity and originality. Taking part in a succesful project led to
growing selfesteem because they were part of something that was publicly acclaimed and
eavaluated. All of that contributed to the streghtening of their mental health and having more
pozitive attitude. That was evident at the book presentation and at the exibition of their works
int the University library. The cultural and educational activities of the library have been
greatly improved by the librarian, pscyhologist and techer's team work and by leaving the
school boundaries has become publicly acclaimed.
Key words: book illustartion, public health project, mental health.
Uvod
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije - Služba za mentalno zdravlje,
prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti u partnerstvu sa splitskom podružnicom Agencije
za odgoj i obrazovanje pokrenuli su projekt „Pretežno vedro“ koji je 2011. godine
implementiran u odgojno-obrazovne ustanove. Cilj projekta je poticanje emocionalnog
275
razvoja djece i mladih. Temi mentalnoga zdravlja pristupilo se na mladima zanimljiv, primjeren
i samim time blizak način, tj. korištenjem različitih medija za izražavanje.217
Povodom njihovog dvadesetogodišnjeg rada u pripremi je bila knjiga Zaštita mentalnog
zdravlja djece i mladih: uloga javnozdravstvenih projekata. Knjižničarka je dogovorila suradnju
škole i NZJZ-a kroz projekt Početak je pola cijeloga sa ciljem izrade naslovnice za tu knjigu. S
obzirom na to da svaka kreativnost i sudjelovanje u projektu razvija samopoštovanje, a
samopoštovanje jača mentalno zdravlje, ovo je bila prilika da se poveže djelatnost knjižnice s
javnozdravstvenim projektom.
Cilj projekta bio je poticanje originalnosti i kreativnosti kod učenika, razvijanje pozitivnog stava
prema knjigama općenito te upoznavanje s javnozdravstvenim problemima mladih kroz
radionice koje su se odvijale nakon završetka likovnih radova.
Neposrednim odgojno-obrazovnim radom s učenicima u školskoj knjižnici, u trećem razredu
učenici upoznaju osobe važne za nastanak knjige (autor, ilustrator, prevoditelj) te upoznaju
dijelove knjige (naslovna stranica, sadržaj, bilješka o piscu, izdanje, nakladnik).218 Ovaj projekt
im je pružio mogućnost da postanu aktivni sudionici u procesu nastanka knjige tj. da budu
ilustratori.
Tijek projekta
Projekt je započeo u svibnju 2106. godine. Knjižničarka i voditeljica službe za mentalno zdravlje
dogovorile su plan rada i definirale rokove, jer je predstavljanje knjige predviđeno za kraj
jedanaestoga mjeseca i svaka faza rada je trebala biti na vrijeme gotova.
Nakon toga slijedilo je upoznavanje kolega s projektom te su se u školski tim priključile i
učiteljice razredne nastave drugog i trećeg razreda, učiteljica likovne kulture te psihologinja
škole.
Na satovima Likovne kulture drugog i trećeg razreda, knjižničarka je upoznala učenike s
projektom i radom Službe za mentalno zdravlje te njenim zadacima, a isto je uradila i učiteljica
likovne kulture u petim i šestim razredima.
U svojim likovnim radovima učenici su trebali zamisliti i prikazati koji su to mali počeci koji
dovode do velike cjeline… od jednog slova do cijele abecede, od jedne note do glazbenog djela,
od male grane do cijeloga stabla ili šume. Likovna tehnika koju su koristili je kolaž papir i tamni
flomaster i tempere. Osim u učionici, likovni radovi su nastajali i u školskoj knjižnici.
Sve likovne radove vrednovali su likovni i grafički suradnici NZJZ-a . Odabrana su dva rada
(učenici četvrtog razreda), jedan za naslovnicu knjige, a drugi se kao dio grafičkog oblikovanja
217 Ključević, Željko i dr. 2016. Zaštita mentalnog zdravlja djece i mladih: uloga javnozdravstvenih projekata. Nastavni zavod za javno zdravstvo splitsko-dalmatinske županije. Služba za mentalno zdravlje. Split. Str. 112. 218 Usp. Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa. 2006. Nastavni plan i program za osnovnu školu. Str.20.
276
javlja u knjizi na počecima svakog poglavlja. Iščekivanje učenika bilo je veliko, a posebno su bili
sretni učenici čiji su radovi izabrani.
Nakon likovnog dijela održane su radionice u kojima su knjižničarka i psihologinja škole
prezentirale igru Pretežno vedro koja ih uči kako se nositi sa svojim emocijama, kako ih
prepoznati i izraziti. S obzirom na Školski preventivni program koji se provodi u školi, ova
suradnja je otvorila još jedan put u načinu rada s učenicima sa ciljem stvaranja pozitivne slike
o sebi.
Najsvečaniji dio ovoga projekta bilo je predstavljanje knjige u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu.
Veliki broj sudionika i prepuna dvorana učinili su da se naši učenici osjećaju ponosno, jer su
bili dio velikog projekta. Na poklon su dobili knjigu u čijem su nastajanju i sami sudjelovali.
Nakon predstavljanja knjige otvorena je izložba Plakati za dušu, a dio te izložbe su i likovni
radovi naših učenika nastali u projektu, koju su s ponosom razgledali.
Zaključak
Ovim sudjelovanjem na predstavljanju knjige i na izložbi, kulturna i javna djelatnost školske
knjižnice dobila je novu dimenziju premještanjem u jedan drugi kulturni prostor, kao što je
Sveučilišna knjižnica te je izašla je iz prostora škole.
Ujedno je ostvarena poveznica između javnozdravstvenog projekta, knjižničnog plana i
programa i školskog preventivnog programa, na zadovoljstvo svih sudionika koji su bili
uključeni u projekt.
Literatura
Ključević, Željko i dr. 2016. Zaštita mentalnog zdravlja djece i mladih: uloga javnozdravstvenih projekata. Nastavni zavod za javno zdravstvo splitsko-dalmatinske županije. Služba za mentalno zdravlje. Split.
Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa. 2006. Nastavni plan i program za osnovnu školu.
Životopis
Sanja Mamić radi u OŠ Meje, Split od 2016. godine kao stručni suradnik knjižničar. Prije toga radila je dvije godine u Gradskoj knjižnici Marka Marulića, Srednjoj zdravstvenoj školi te osnovnim školama Srinjine, Milna (o. Brač) i Slatine (o. Čiovo). Nakon završene Srednje umjetničke škole upisuje Umjetničku akademiju Sveučilišta u Splitu te stječe diplomu profesora likovne - restaurator. Godinu dana radi kao učitelj likovne kulture nakon čega polaže stručni ispit. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2013. godine stječe naziv diplomiranog bibliotekara, a godinu dana kasnije polaže stručni ispit za diplomiranog knjižničara. U svom radu naglasak stavlja na projekte u kojima spaja likovnost, kulturnu baštinu i pisanu riječ. Sudjeluje u međunarodnim i nacionalnim knjižničnim projektima, vodi likovnu grupu Kreativnost u knjižnici te izvannastavnu aktivnost Mladi knjižničari.
277
Prilog 1. Poster
278
STRUČNI IZLET
279
Gradska knjižnica Trogir
Sanda Marlais-Buble, prof., ravnateljica
Gradska knjižnica, Trogir
O knjižnici
O palači Lucić219
Na svoju 135. obljetnicu osnutka Gradska knjižnica Trogir je preselila u palaču Lucić. Riječ je o zdanju koje je okarakterizirano kao spomenik nulte kategorije, kojemu su restauratori brižno pokušali vratiti prijašnji sjaj renesansnoga zdanja.
Osim što je riječ o zdanju velike kulturno- povijesne vrijednosti, vrijednost i značaj joj daje i činjenica što se u toj palači rodio glasoviti hrvatski povjesničar Ivan Lucius – Lucić (1604. – 1679.) inače otac hrvatske povijesti utemeljene na znanstvenim osnovama. Otac Ivana Lucića pisao je hrvatske i latinske pjesme i pripadao je onodobnom splitsko-trogirskom književnom krugu marulićevskog i postmarulićevskog razdoblja. Petar Lucić je načinio prvu hrvatsku antologiju nazvanu Vartal, u kojem su sabrane gotovo sve hrvatske pjesme Marka Marulića, kao i pjesme onodobnih splitskih, dubrovačkih i šibenskih pjesnika, pa i pjesama samoga Petra Lucića.
O Ivanu Luciću220
Ivan Lucić rođen je u rujnu 1604. godine u Trogiru, a umro u Rimu 11. siječnja 1679. godine. Studirao je u Rimu i Padovi, gdje je 1630. doktorirao pravo. Od 1630. godine je sudac i čelnik gradske uprave. Kako bi daleko od mletačkih spletki dovršio započeto djelo, napušta 1654. Trogir i nastanjuje se u Rimu. Tu ulazi u krug istaknutih erudita oko akademije švedske kraljice Kristine. Član je uprave i predsjednik (1662. – 1663.) Zbora sv. Jeronima. Lucićevo glavno djelo jest «De regno Dalmatiae et Croatiae».
U prilogu ovoga značajnoga izdanja nalazi se šest historiografsko-geografskih karata koje predstavljaju naš prvi atlas.
219 O knjižnici. Gradska knjižnica Trogir. http://gkt.hr/o-nama/o-knjiznici/ (pristupljeno 27. ožujka 2017.).
220 O Ivanu Luciću. Gradska knjižnica Trogir. http://gkt.hr/o-nama/o-ivanu-lucicu/ (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
280
Vizija i misija
VIZIJA
Rad Gradske knjižnice Trogir namijenjen je cjelokupnome pučanstvu u svrhu podizanja razine opće naobrazbe, obaviještenosti i kulture, poticanja stručnoga i znanstvenoga rada, te osobne kreativnosti posebice kod djece.
Na temelju međunarodnih dokumenta: UNESCO-ovog Manifesta za narodne knjižnice, IFLA-inih smjernica za razvoj…, Gradska knjižnica Trogir ima zadaću da kao ustanova osigurava pristup raznovrsnim zapisima znanja, informacija, umjetničkim djelima, i to putem usluga što se pod istim uvjetima pružaju svim građanima, bez ikakve rasne, spolne, vjerske, jezične, ekonomske ili neke druge diskriminacije, određujući time narodnu knjižnicu kao najširu i najdemokratskiju javnu ustanovu.
Gradska knjižnica Trogir je lokalno kulturno i obrazovno informacijsko središte koje omogućuje pristup kulturnom i intelektualnom kapitalu. Gradska knjižnica Trogir djeluju kao ravnopravni dio hrvatskoga knjižničnog sustava i ravnopravni i sastavni dio europske mreže knjižnica. Knjižnica treba biti:
mjesto slobodnog pristupa cjelokupnom znanju i civilizacijskim tekovinama za sve građane
mjesto cijeloživotnog učenja i razvijanja svih vrsta pismenosti kulturno središte i mjesto susreta građana lokalne sredine čimbenik gospodarskog i društvenog razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini čimbenik koji značajno utječe na poboljšanje kvalitete života građanina pojedinca u
svakom životnom dobu mjesto gdje se prikupljaju, organiziraju i daju na korištenje informacije prema
potrebama korisnika mjesto koje povezuje i osigurava pristup lokalnim, regionalnim i globalnim izvorima
znanja i informacija.
Ovakva vizija temelji se na:
Ustavu Republike Hrvatske strateškim službenim dokumentima:
o Hrvatska u 21. stoljeću : strategija kulturnog razvitka o Strategija za Informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (2002.).
međunarodnim, stručnim dokumentima: o UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice (1994.) o IFLA/UNESCO – smjernice za razvitak narodnih knjižnica (2002.) o i prateće smjernice za pojedine korisničke skupine i usluge u narodnim
knjižnicama o Kopenhaška deklaracija (1999.) o IFLA-in manifest o Internetu (2002.) o Glasgowska deklaracija o knjižnicama, informacijskim službama i intelektualnoj
slobodi (2002.)
281
o Oeiraški manifest Plana PULMAN za e- Europu (2003.).
hrvatskim zakonskim dokumentima: o Zakon o knjižnicama (1997., 1998., 2000.) o Standardi za narodne knjižnice i standardi za pokretne knjižnice (1999.).
POSLANJE (MISIJA)
Poslanje Gradske knjižnice Trogir je biti obavijesno središte stanovnika grada Trogira i njegove okolice te približiti informacije, znanje i kulturu pučanstvu grada Trogira, Splitsko-dalmatinske županije i njihovim gostima, odgovoriti na potrebe i zahtjeve korisnika odabranim, stručno utemeljenim aktivnostima i mrežnim uslugama kojima se potiče čitanje, pridonosi nepristranoj obaviještenosti građana, obrazovanju i bogaćenju kulturnoga života svakog pojedinca u zajednici. Značaj poslanja Knjižnice je i pomno obrađivanje i zaštita zavičajne zbirke (digitalizacija) kako bismo njome pružili cjelovit prikaz kulturnoga zavičajnog naslijeđa kako svojim stanovnicima tako i inozemnim gostima zainteresiranim za našu baštinu koja je pod zaštitom UNESCO-a. Pritom, uvažavajući načela iz Ustava Republike Hrvatske, Kopenhaške deklaracije o ulozi narodnih knjižnica u Europskoj Uniji, dokumenata UNESCOa i IFLA-e, poglavito Manifesta za narodne knjižnice, knjižnične se usluge pružaju svim stanovnicima Grada i Županije bez obzira na njihovu dob, rasnu ili nacionalnu pripadnost, vjersko ili političko opredjeljenje, u različitim oblicima i s pomoću suvremenih tehnologija. Iz našega poslanja proizlaze osnovni ciljevi djelovanja Gradske knjižnice Trogir:
da bude opće prepoznato kulturno središte grada
da bude istinsko središte zajednice
da bude privlačno mjesto za rad, igru i druženje
da podrži obrazovanje korisnika svih dobi
da izgrađuje kvalitetne i raznolike zbirke na različitim medijima
da omogući dostupnost svim vrstama informacija o građi koju Knjižnica posjeduje kao
i o onoj koja nije u njezinu vlasništvu
da potiče korištenje mrežnih izvora i usluga, poglavito oblikovanjem i održavanjem
mrežnih stranica Knjižnice
Djelatnicima Gradske knjižnice Trogir želja je da korisnicima i posjetiteljima u Knjižnici bude ugodno i da se osjećaju opušteno, da Knjižnica bude mjesto susreta na predavanjima, tribinama i kreativnim radionicama, gdje će im biti omogućeno da drugima pokažu put do znanja i zadovoljstva u životu. Djelatnici Gradske knjižnice Trogir djeluju u skladu s Etičkim kodeksom Hrvatskog knjižničarskog društva, nastojeći pritom:
timskim radom osigurati što kvalitetnije usluge
koristiti informacijske tehnologije u svrhu poboljšanja svakodnevnog rada
oduprijeti se bilo kojem obliku cenzure u nabavi i korištenju građe i informacija.221
221 Tekst u cijelosti preuzet sa službene stranice Gradske knjižnice Trogir. Vizija i misija. http://gkt.hr/o-
nama/vizija-i-misija/ (pristupljeno 27. ožujka 2017.).
282
Muzej grada Trogira
dr. sc. Fani Celio-Cega, ravnateljica [email protected]
Daniela Kontić-Strojan, knjižnica i muzejska dokumentacija [email protected] [email protected]
Goranka Tomaš, muzejska pedagoginja [email protected]
Muzej grada Trogira, Trogir
http://muzejgradatrogira.blogspot.hr/
Stalni postav222
Iako je Muzej grada Trogira utemeljen još 1963., za javnost je otvoren 9.5.1966. godine.
Smješten je u blizini sjevernih gradskih vrata, u palači obitelji Garagnin (od 1840. godine
Garagnin - Fanfogna) koja je u Trogir došla iz Venecije krajem 16. stoljeća.
Palača se sastoji od dva bloka romaničkih i gotičkih kuća koja su, prema projektu Ignacija
Macanovića, u drugoj polovici 18. stoljeća nadograđena i objedinjena u jedinstveni sklop.
Glavni ulaz u palaču s predvorjem i stubištem bio je na istočnoj strani bloka, u glavnoj
gradskoj ulici, a ukrašen je kasnobaroknim dekoracijama. U predvorju bloka danas se
nalazi muzejski izložbeni prostor (atrij Muzeja grada Trogira), dok je na katu smješten stalni
postav Muzeja grada Trogira (vidi mapu).
Glavni se ulaz u Muzej (ravno od Sjevernih gradskih vrata) nalazi u zapadnom bloku palače
formiranom oko unutarnjeg dvorišta. U južnoj jednokatnici s vanjskim stubištem, koja je
nekoć imala gospodarsku namjenu, smješteni su Lapidarij i Galerija Cate Dujšin Ribar, dok se
u sjevernoj kasnobaroknoj višekatnici, u originalnom interijeru ranog 19. stoljeća nalazi bogata
knjižnica čiji je osnivač Ivan Luka Garagnin. Uz originalni namještaj sačuvana je i stropna
222 Sadržaj (tekst I slika) preuzet s mrežne stranice Muzeja grada Trogira. Stalni postav. Muzej grada Trogira. http://muzejgradatrogira.blogspot.hr/p/stalni-postav-muzeja-grada-trogira.html (pristupljeno 27. ožujka 2017.).
283
dekoracija oslilana portretima filozofa i književnika. Obuhvaćajući gotovo sve struke, knjižnica
broji 5582 naslova i slovi za najbogatiju privatnu knjižnicu u Dalmaciji...
Stalni postav Muzeja grada Trogira prikazuje povijest grada i njegove okolice od pretpovijesti
do 20. stoljeća.
Plan se povećava klikom na prikaz. / Enlarge image by clicking on it.
Abstract
Although founded back in 1963, Trogir Town Museum opened its gate on May 9, 1966.
Museum is situated near the Northern City Gates, in a palace that once belonged to Garagnin
(since 1840 Garagnin – Fanfogna) family, Venetian family that came to Trogir at the end of the
16th century.
The palace comprises two blocks of Romanesque and Gothic buildings, refurbished and
incorporated into the ensemble in the second half of the 18th century, after the plans of
Ignacije Macanović. The main entrance with a lobby and a staircase was situated on the east
side, in the main city street, and decorated with the Late Baroque elements. Today the lobby
houses museum temporary exhibitions, while the permanent display is housed on the first
floor (check out the map above).
284
The main entrance to the Museum is located in the western part of the palace (near the
Northern City Gates), which is formed around an open courtyard. The two storey building with
the stone stairway situated on the southern side of courtyard was originally used for economic
purposes. Today it houses Museum Lapidarium and the Cata Dujšin Ribar Gallery. The
old library founded by Ivan Luka Garagnin (1722 – 1783), Split Archbishop, is still preserved in
the interior of Late Baroque building on the northern side, along with its original wall
decoration with paintings portraying philosophers and writers, furniture and bookcases from
the early 19th century. The library includes 5582 units...
Permanent display of the Trogir Town Museum represents history of the city and its
surroundings from early prehistory to the beginning of the 20th century.
285
PRILOZI
286
Program rada stručnog skupa
XXIX. Proljetna škola školskih knjižničara RH
Kurikulum knjižničnog odgoja i obrazovanja
- put prema kritičkom mišljenju, znanju i osobnom razvoju
Trogir, Hotel Medena, 6. - 8. travnja 2017. godine
SRIJEDA, 5. travnja 2017. 18:00 DOLAZAK sudionika 19:00 – 20:00 Večera
ČETVRTAK, 6. travnja 2017. PRIJAVA sudionika – 09:00 – 10:00 sati
10:00 – 10:30 Kongresna 30'
Kulturno-umjetnički program i otvorenje 29. Proljetne škole školskih knjižničara RH (Ana Saulačić, viša savjetnica, AZOO Podružnica Split) (OŠ „Petar Berislavić“: Dječja klapa, Romana Prižmić - čakavica, Revija Krinoline; Srednja škola Ivana Lucića: Ema Kekez i Marino Jakus, 4.r. – glas-instrumental)
10:30 – 11:15 Kongresna 45'
Knjižnični kurikulum i dvojbe kritičke emancipacije (doc. dr. Mario Hibert, Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu)
11:15 – 11:55 Kongresna 40'
Ishodi učenja u kurikulumu knjižnično-informacijske pismenosti (dr. sc. Ana Barbarić, izv. prof., Katedra za bibliotekarstvo, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Zagreb)
11:55 – 13:15 Kongresna 80'
I. Brlić-Mažuranić: matematika Davnine (Jurica Barišin, nastavnik matematike - mentor, I. gimnazija, Split - Split)
13:15 – 14:45 Stanka za ručak 90' 14:45 – 16:15 90' Hotel Medena
Rad u radionicama I. – prvi termin za 10 radionica istovremeno (za 330 osoba) Hotel Medena Teme i voditelji radionica: 1. Kongresna (podrum)
Ribar dr. Mirko Palunko i njegova dobra supruga Dobrijela (Mirko Marušić, Jurica Barišin) 50 osoba
2. Bijeli salon (podrum)
Kreativni i edukativni alati u radu s učenicima – QR kodovi, Plickers i Fotostory (Biljana Krnjajić, Anita Tufekčić) 30 osoba
3. Ispred Bijelog salona
Istraživačko učenje: Glavno jelo, a ne desert (Gordana Šutej) 25 osoba
4. Tihi salon (prizemlje, atrij)
KIZOA – online alat za razvoj informacijske pismenosti knjižničara (Dražen Ružić, Tanja Radiković) 50 osoba
5. Pored Tihog salona (atrij)
STEM i razvoj kreativnog mišljenja (Diana Dorkić, Marija Orkić) 25 osoba
6. Restoran (podrum - istok)
Razvoj kritičkoga mišljenja učenika pri uporabi društvenih mreža kao alternativa zabrani (Robert Posavec, Draženka Stančić) 25 osoba
7. Plavi salon (prizemlje, atrij)
Videokonferencija – komunikacija i kolaboracija u oblacima (Adela Granić) 50 osoba
8. Pored Plavog s. (atrij)
Portfolio nastavnih jedinica KIMOO u srednjoškolskoj knjižnici (Alta Pavin-Banović) 25 osoba
9. Medena sjever (Ulaz u Hotel / shop)
Jačanje nacionalnog identiteta i kreiranje nacionalnog imidža kao put ka znanju i osobnom razvoju građanskih kompetencija (Irena Ostrički Gerber) 20 osoba
10. Prizemlje jug Atrij/sredina
Radionica zaštite i popravka knjiga - LDC (Dražen Markušić i Lada Janković Markušić) 30 osoba
16:15 – 16:30 Stanka 15'
287
16:30 – 18:00 90'Hotel Medena
Rad u radionicama II. – drugi termin – ponavljanje 10 radionica za drugu skupinu od 330 osoba - Radionice od 1. do 10. će biti u istim prostorima, a sudionici se premještaju.
18:00 – 18:15 Stanka 15' 18:15 – 19:15 15. Skupština Hrvatske udruge školskih knjižničara Republike Hrvatske (HUŠK) 19:15 – 20:30 Stanka za večeru 90' 20:30 – 21:30 Kongresna 60'
„Škafetin“ - moja prva zbirke poezije (Vanja Škrobica, Škola likovnih umjetnosti Split) Predstavljači: Ljubica Srhoj, Jasenka Splivalo, Mario Bavčević, Sara Andrić)
PETAK, 7. travnja 2017.
08:00 – 08:50 Kongresna 50'
Informacijska pismenost i razvoj kritičkog mišljenja (dr.sc. Ivanka Stričević, izv.prof., Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru, Ivana Perić, Osnovna škola Petra Preradovića, Zadar)
08:50 – 09:05 Kongresna 15'
Izvajanje KIZ na Šolskem centru Celje (Nevenka Poteko, Šolski center Celje, Celje, Republika Slovenija)
09:05 – 09:20 Kongresna 15'
Od smjernica IB (International Baccalaureate) filozofije do njihove realizacije u praksi (dr.sc. Lidija Janeš, Leopoldina Eve Hočevar Poli, Osnovna šola Danile Kumar, Mednarodni oddelek, Ljubljana, Republika Slovenija)
09:20 – 10:50 Kongresna 90'
Okrugli stol: Školski knjižničar medijator razvoja društveno odgovorne osobe (znanje, moral, odgoj i ukus) Moderatori: dr.sc. Nada Topić, viša knjižničarka, OŠ Vjekoslava Paraća, Solin i Vanja Jurilj, dipl. knjiž., OŠ Antuna Mihanovića, Zagreb); Predstavljanje: Drugo izdanje IFLA-inih Smjernica za školske knjižnice, 2016. (Dina Mašina, viši knjiž., Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb)
10:50 – 11:20 Stanka 30' 11:20 – 11:40 Kongresna 20'
Predstavljanje knjige Šenoinih Povjestica prilagođenih učenicima s poteškoćama u čitanju i razumijevanju teksta nastalih u sklopu projekta Slikuljica (prof. Ante Bežen, Alfa, Zagreb i Draženka Stančić, stručni suradnik knjižničar, OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec)
11:40 – 12:00 Kongresna 20'
Predstavljanje knjige Prilagodba lektire za učenike s teškoćama u čitanju i disleksijom (Marija Čelan-Mijić, stručni suradnik knjižničar i Ivana Šabić, stručni suradnik logoped, Osnovna škola „ Trilj“, Trilj)
12:00– 13:30 90' Hotel Medena
Predstavljanje posternih izlaganja – Školskoknjižničarska praksa - Smjernice za izradu mrežnih stranica osnovnoškolskih knjižnica (Goranka Braim Vlahović, stručni suradnik knjižničar, Zagreb); - Knjižnica u javnozdravstvenom projektu (Sanja Mamić, str. suradnik knjižničar - Split); - Prijedlog provedbe KIMOO-a u gimnazijama i strukovnim školama (Njina Grbić, Krapina, Ivana Perić, Danijela Riger-Knez, Tanja Telesmanić (str.sur. knjiž. - Zadar)
13:30 – 15:00 Stanka za ručak 90' 15:00 – 16:00 Kongresna 60' moderator: Ana Saulačić
Iskustva dobre prakse OŠ (6 x 10'- 60') 15:00 – 15:10
1. Od usmene predaje do e-knjige - Erasmus+ projekt P.L.A.C.E.S. (Presenting Legends Across the Continent in European Schools) (Alenka Banić-Juričić, Adela Granić - Umag)
15:10 – 15:20
2. Knjižnično-informacijska pismenost u osnovnoškolskoj praksi (Dejana Bedeković - Bjelovar) OŠ
15:20 – 15:30
3. Referentna zbirka kao vlak znanja – učiti kako učiti na učenicima prihvatljiv način (Bojan Lazić - Negoslavci) OŠ
15:30 – 15:40
4. Rano informacijsko opismenjavanje učenika pomoću računala – izazov za školskog knjižničara i učenike četvrtih razreda (Denis Vincek - Zlatar) OŠ
15:40 – 15:50
5. Istraživanje: Basna i razumijevanje – Nivo razumijevanja jezika i sadržaja basne učenika romske nacionalne manjine (Patricija Granatir – Mala Subotica) OŠ
288
15:50 – 16:00
6. Nastava fizike u školskoj knjižnici - osmi razred (Informacijska pismenost – STEM područje) (Đurđa Ivković-Macut - Karlovac)
15:00 – 16:00 Plavi salon 60' moderator: Jadranka Tukša
Iskustva dobre prakse SŠ (6 x 10'- 60') 15:00 – 15:10
7. Školska knjižnica u izgradnji kulturnog identiteta učenika (Ruža Jozić – Sesvete – Grad Zagreb) SŠ
15:10 – 15:20
8. Projekt Ono si što čitaš (Zorka Renić, Katarina Belančić-Jurić, Rajna Gatalica - Bjelovar) SŠ
15:20 – 15:30
9. Poučavati o holokaustu (prijedlozi i primjer dobre prakse) (Mirna Luketin – Kaštel Štafilić - Nehaj) SŠ
15:30 – 15:40
10. Javno zagovaranje školskih knjižnica u Karlovačkoj županiji (Kristina Čunović - Karlovac, Ana Sudarević - Karlovac, Gordana Šutej – Duga Resa) SŠ
15:40 – 15:50
11. Lekcije iz informacijske pismenosti u kurikulu živog nastavnog procesa (Bernardica Šeligo - Pregrada) SŠ
15:50 – 16:00
12. Projekt InfO.2.Omanija – suradnja školske knjižničarke i informatičarke s ostalim učiteljima (Renata Papec, Draženka Stančić - Ivanec) OŠ/SŠ
16:00 – 16:15 Stanka 15' 16:25 polazak 16:45 – 18:45 19:00 povratak 140'
Stručni izlet u Trogir – Kairos Travel Vožnja brodom Medena – Trogir – Medena i obilazak: Sakralnog Trogira (jedan od gradova s najviše crkava) Gradska knjižnica Trogir (Sanda Marlais-Buble, ravnateljica) Muzej grada Trogira (dr. sc. Fani Celio-Cega, ravnateljica; Daniela Kontić-Strojan, knjižnica i muzejska dokumentacija)
19:00 – 20:30 Stanka za večeru 90' 20:30 – 22:30 120'
Svečana dodjela Nagrade „Višnja Šeta“ – HUŠK (glazbena večer ) Hotel Medena - Prizemlje - jug
SUBOTA, 8. travnja 2017.
09:00 – 09:50 Kongresna 50' moderator: Ana Saulačić
Predstavljanje rada u radionicama OŠ (5 radionica) 50'
09:00 – 90:10
1. Ribar dr. Mirko Palunko i njegova dobra supruga Dobrijela OŠ/SŠ (Jurica Barišin, Mirko Marušić - Split)
09:10 – 09:20
2. Kreativni i edukativni alati u radu s učenicima – QR kodovi, Plickers i Fotostory OŠ (Biljana Krnjajić - Vukovar, Anita Tufekčić - Gunja)
09:20 – 09:30
3. Istraživačko učenje: Glavno jelo, a ne desert OŠ (Gordana Šutej – Duga Resa)
09:30 – 09:40
4. KIZOA – online alat za razvoj informacijske pismenosti knjižničara OŠ (Tanja Radiković - Ivanovec , Dražen Ružić - Čakovec)
09:40 – 09:50
5. Povezanost informacijske pismenosti sa STEM područjem OŠ (Diana Dorkić, Marija Orkić - Osijek)
09:00 – 09:50 Plavi salon 50' moderator: Jadranka Tukša
Predstavljanje rada u radionicama SŠ (5 radionica) 50'
09:00 – 90:10
6. Razvoj kritičkog mišljenja učenika pri uporabi društvenih mreža kao alternativa zabrani SŠ (Robert Posavec - Čakovec, Draženka Stančić - Ivanec)
09:10 – 09:20
7. Videokonferencija – komunikacija i kolaboracija u oblacima SŠ (Adela Granić - Umag)
09:20 – 09:30
8. Portfolio nastavnih jedinica Knjižnično-informacijske i medijske pismenosti u srednjoškolskoj knjižnici (Ishodi nastavnih jedinica prema Bloomovoj taksonomiji) SŠ (Alta Pavin-Banović - Osijek)
289
09:30 – 09:40
9. Jačanje nacionalnog identiteta i kreiranje nacionalnog imidža kao put ka znanju i osobnom razvoju građanskih kompetencija SŠ (Irena Ostrički Gerber - Osijek)
09:40 – 09:50
10. Radionica zaštite i popravka knjiga - LDC OŠ/SŠ (Dražen Markušić i Lada Janković Markušić - Zagreb)
09:50 - 10:20 Stanka 30' 10:20 – 12:00 Kongresna100'
Zaključci i zatvaranje 29. PŠŠK – (moderator: Ana Saulačić, viša savjetnica, AZOO Podružnica Split) 100'
12:00 - 13:30 Ručak 90' ili lunch paketi ODLAZAK – 13:30
Škola likovnih umjetnosti u Splitu -
Nikola Skokandić, akademski grafičar
290
Organizacijski odbor XXIX. PŠŠK
Lucija Dražić-Šegrt [email protected]
Srednja škola Ivana Lucića, Trogir
Lucija Dražić-Šegrt diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru. Kao profesorica Hrvatskog jezika radila je na zamjenama u Prvoj gimnaziji Elektrotehničkoj školi i Ženskom đačkom domu u Splitu. Godine 2015. diplomirala je knjižničarstvo na Filozofskom fakultetu u Mostaru te je od 2016. godine zaposlena kao knjižničarka na zamjeni u Srednjoj školi Ivana Lucića u Trogiru.
Virgil Jureškin [email protected]
OŠ Majstora Radovana, Trogir
Virgil Jureškin diplomirao je 2007. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Zadru i stekao kvalifikaciju profesora povijesti i profesora filozofije. Nakon toga, 2010. godine diplomirao je knjižničarstvo na Odjelu za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru i stekao kvalifikaciju magistar knjižničarstva. U periodu od 2008. do 2010. radio je u Gradskoj knjižnici Kaštela, Osnovnoj školi Petar Berislavić u Trogiru (u svojstvu nastavnika povijesti), Osnovnoj školi kneza Trpimira u Kaštel Gomilici, Osnovnoj školi Žrnovnica i III. gimnaziji Split, a od 2010. godine je stalno zaposlen u Osnovnoj školi Majstora Radovana u Trogiru kao stručni suradnik knjižničar.
Vanja Jurilj, predsjednica [email protected]
Hrvatska udruga školskih knjižničara – HUŠK
Vanja Jurilj, stručna suradnica knjižničarka i predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara, završila je 1987. u Sarajevu studij bibliotekarstva i komparativne književnosti, nakon čega je radila u novinarstvu, marketingu i informatici, a od 1995. radila je kao knjižničarka-informatorica u Knjižnicama grada Zagreba. Posljednjih osamnaest godina kao stručna suradnica knjižničarka unaprjeđuje školsko-knjižničarsku praksu osmišljavajući projekte te sudjelujući na domaćim i svjetskim kongresima (u Padovi je 2009. predstavila projekt Zapazi, izrazi, promijeni, a u Dohi je 2012. predavanjem Sreća kao pedagoški cilj sudjelovala na Svjetskom kongresu školskih knjižničara). Godine 2007. se aktivirala u HUŠK-u, 2008. je postala dopredsjednica, te 2010. i predsjednica koja je potakla i organizirala niz okruglih stolova, pokrenula je i projekt promjene vizualnog identiteta udruge, a zajedno sa kolegicom Krželj (Saulačić) je pokrenula održavanje stručnih skupova HUŠK-a (prvi u Splitu, 2011.). Sudjelovala je u izradi novoga Standarda za školske knjižnice i Timu za izradu Strategije hrvatskoga knjižničarstva od 2015. do 2020. godine. Dobitnica je Nagrade „Višnja Šeta“ za 2013. godinu, a od 2015. članica je IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice, u mandatu 2015.-2019.. Aktivno je učestvovala u radu IASL-ovih Svjetskih kongresa školskih knjižničara: u Moskvi 2014., te Hagu 2015., te iste godine u radu 81. IFLA-ine konferencije u
Južnoafričkoj Republici (Cape Town), a sudjelovala je i na svjetskom kongresu u Japanu (東京
291
,Tokyo) 2016. godine. Potaknula je i organizirala sa kolegicom Stričević 2016. u Zagrebu sastanak IFLA-ine Sekcije za školske knjižnice, iste godine je postala predsjednica Međunarodne udruge školskih knjižničara za Europu (IASL regional director Europe).
Ana Saulačić [email protected]
Agencija za odgoj i obrazovanje - Podružnica Split
Ana Saulačić rođena je 1967. godine u Splitu u kojem živi i radi. Majka je troje djece (Frane, 1987., Mirela, 1988. i Tiho, 1998.) i profesorica povijesti umjetnosti i likovne kulture (Split, 1989.), diplomirana knjižničarka (Zagreb, 1992.) i sveučilišni specijalist menadžmenta obrazovanja (Novi Sad, 2008.). Položila je sve ispite na trogodišnjem doktorskom studiju, te je pod mentorstvom prof. Milice Andevski i prof. Željka Vučkovića prijavila temu doktorske disertacije Upravljanje vizualnim identitetom školske knjižnice iz nastavnog predmeta Menadžment obrazovanja na Fakultetu za menadžment (Novi Sad, 2011.), ali nije pristupila obrani zbog subjektivnih okolnosti. Radila je (od 1991. do 2006.) godine kao direktorica privatne tvrtke, učiteljica likovne kulture, nastavnica stručnog crtanja i kao stručna suradnica knjižničarka, a od 2006. godine zaposlena je kao viša savjetnica za školske knjižničare u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Od 1994. godine sudjelovala je na samostalnim i skupnim izložbama slika (slika voskom u tehnici - encaustica) te je često sudjelovala na dobrotvornim dražbama kao darovateljica svojih radova, pomažući udruge i pojedince. Cjeloživotno se usavršava, sudjelovala je na brojnim stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu (2015. je sudjelovala na godišnjoj konferenciji American Library Association u San Francisku, SAD), a organizirala je i brojne međužupanijske, državne i međunarodne stručne skupove. Autorica je brojnih stručnih i znanstvenih radova. Članica je sljedećih udruga: HKD – Hrvatskoga knjižničarskog društva (1992.) / DKST - Društva knjižničara u Splitu (bila je članica Glavnog odbora DKS od 2004. - članica je Sekcije za školske knjižnice HKD-a od 2011.), HULU Split – Hrvatska udruga likovnih umjetnika u Splitu (1994., a u Nadzornom odboru od 2016.), HUŠK – Hrvatske udruge školskih knjižničara (od 2002., dopredsjednica 2011.), MH – Matice hrvatske Split (od 2003., a voditeljica knjižnice i čitaonice od 2010. do 2012.), Pričigin – splitski festival pričanja priča (u organizacijskom odboru od 2007. do 2016.), te ALA-e (od 2014.) i AASL – American Association of School Librarians, I - International Librarians i IRRT – International Relations (od 2015. godine).
Ibrahim Smlatić [email protected]
Srednja strukovna škola Blaž Jurjev Trogiranin, Trogir
Ibrahim Smaltić, rođen 2. 12. 1958.godine, osnovnu i srednju školu (gimnaziju) završio u Velikoj Kladuši, BiH, dana 24.05.1984.g završio program studija Njemački jezik i književnost kao A1 predmet i filozofija kao A2 predmet, te stekao diplomu profesor njemačkog jezika i književnosti i diplomirani filozof. Nakon nekoliko godina rada u gospodarstvu kao prevodilac predavao njemački jezik u Osnovnoj školi Marjan i Obrtničkoj školi u Splitu, a od 1997.g. u sadašnjoj Srednjoj strukovnoj školi Blaž Jurjev Trogiranin iz Trogira, gdje od 1. 9. 2002.g. radi na mjestu stručnog suradnika knjižničara. Dana 21. 6. 2003.g. završio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti dopunski dvogodišnji studij bibliotekarstva.
292
Katja Šćurla [email protected]
OŠ Petar Berislavić, Trogir
Katja Šćurla diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Splitu 1989. i stekla zvanje učiteljice razredne nastave, 1995. završava Teološko-katehetski fakultet u Splitu i stječe zvanje prof. vjeronauka (diplomirani kateheta), a zbog potreba posla 2007. završava Filozofski fakultet u Osijeku, Odjel za knjižničarstvo u Zadru i stječe zvanje diplomiranog knjižničara. Od 1991. do 2007. god. radi u OŠ Petar Berislavić kao prof. vjeronauka, a zatim prelazi u školsku knjižnicu iste škole, gdje radi do danas kao stručni suradnik knjižničar.
Ivona Tabak [email protected]
OŠ Ivana Lovrića, Sinj
Ivona Tabak diplomirala je njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te informatologiju, smjer knjižničarstvo. Radi u Osnovnoj školi Ivana Lovrića u Sinju na poslovima stručne suradnice knjižničarke, a već je četiri godine članica Školskog odbora.
Godine 2014. imenovana je voditeljicom Županijskog stručnog vijeća osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije. Radi u Školi stranih jezika Jantar u Splitu kao profesorica njemačkog jezika. Organizirala je mnoge školske manifestacije i stručne skupove te održala više predavanja. Ovogodišnja je organizatorica Županijskog natjecanja u znanju i kreativnosti Čitanjem do zvijezda. Inicirala je pokretanje mrežne stranice Školski knjižničari Dalmacije, koju redovito aktualizira.
Osnovnu i srednju školu pohađala je u SR Njemačkoj, koju ističe kao svoju drugu domovinu. Međutim, ljubav prema domovini Hrvatskoj dovela ju je u Zagreb, a kasnije i u Split gdje joj je, kako ona to rado kaže, srce na mistu.
Programski odbor i lektori XXIX. PŠŠK
Goranka Braim Vlahović, lektorica [email protected]
OŠ Jurja Habdelića, Velika Gorica
Goranka Braim Vlahović zaposlena je deset godina u Osnovnoj školi Jurja Habdelića u Velikoj Gorici na mjestu stručne suradnice - knjižničarke. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije (1992.), nakon čega je radila u osnovnoj i srednjoj školi kao učitelj Hrvatskoga jezika četrnaest godina. Izvanredno je studirala bibliotekarstvo na istom fakultetu. Dugogodišnja je voditeljica dramske grupe u školi i u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica. Uređuje mrežne stranice škole i knjižnice te Županijskog stručnog vijeća osnovnoškolskih knjižničara Zagrebačke županije čija je voditeljica od 2014. godine. Stalno se stručno usavršava, aktivna je u Hrvatskoj udruzi školskih knjižničara.
293
Amadea Draguzet [email protected]
OŠ Stoja, Pula
Amadea Draguzet na Pedagoškom fakultetu u Puli diplomirala razrednu nastavu 1998. g. nakon čega radi kao učitelj razredne nastave sljedećih sedam godina te završava i studij bibliotekarstva pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao stručni suradnik školski knjižničar radi u Osnovnoj školi Stoja u Puli posljednjih deset godina tijekom kojih je promovirana u školskog knjižničara mentora. Redovito održava predavanja i radionice na županijskim stručnim vijećima. U svojem poslu orijentirana je isključivo na rad s učenicima. Redovito provodi pripreme učenika za razna natjecanja iz područja čitanja i pisanja kao što su Natjecanje u čitanju naglas na kojemu iz godine u godinu s učenicima osvaja jedno od prva tri mjesta na državnoj razini. Na državnom natječaju Moja prva knjiga 2014. g. također osvaja nagradu tiskanja knjige učenice Anje Kuzmić pod naslovom Sjeverojug. Od 2014. g. imenovana je koordinatorom za Građanski odgoj i obrazovanje te nastoji stvoriti i održati poveznicu školske knjižnice sa sadržajima GOO-a te također u tom smjeru posljednje dvije godine priprema učenike za natjecanje Koliko poznaješ Hrvatski sabor te osvaja jednom četvrto i jednom četrnaesto mjesto na državnoj razini. O korelaciji GOO-a i školske knjižnice nedavno je održala predavanje na državnom skupu te se nadala izložiti isto i na ovogodišnjoj Proljetnoj školi, ali kako nije u mogućnosti nudi ga na stranici OŠ Stoja, školska knjižnica. Najvažniji utjecaj na položaj knjige i čitanja u budućnosti vidi u radu s djecom i predstavljanju knjižničarske profesije djeci kojoj knjižničar treba biti onaj tko sve zna. Knjižničar predstavlja knjigu i čitanje svojom načitanosti i izvanrednom sposobnosti plivanja u oceanima informacija. Knjižničar je onaj tko naizgled daleke informacije uvijek ima nadohvat ruke.
Margareta Glavurtić [email protected]
Komercijalno-trgovačka škola, Split
Margareta Glavurtić završila je Ekonomski fakultet u Splitu 1993. godine, smjer unutarnja trgovina te stekla zvanje diplomirani ekonomist. Na fakultetu Prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu 1994. godine završava dopunsko pedagoško psihološko obrazovanje. Godine 1996. polaže u NSK-u stručni ispit za zvanje diplomirani knjižničar. Dvadeset godina radi u Komercijalno-trgovačkoj školi u Splitu na mjestu stručnog suradnika školskog knjižničara. Stručno se usavršava na svim razinama vezanim za knjižničarstvo i odgojno-obrazovni proces. Sudjelovala je u radu 13 Proljetnih škola školskih knjižničara. Aktivno sudjeluje na Danima splitskih knjižnica 1999. i 2001. u organizaciji Društva knjižničara u Splitu.U 2006. godini stekla je ECDL diplomu. Sudjelovala je u kontinuiranom stručnom usavršavanju iz područja prevencije vršnjačkog nasilja održanog u periodu od svibnja 2005. do ožujka, 2006. u okviru projekta „Stop nasilju među djecom“. Redovito izlaže na ŽSV školskih knjižničara Splitsko-dalmatinske županije, prezentirajući brojne radionice i primjere dobre prakse koje je organizirala u svojoj školi. Sudjeluje u uređivanju školskog lista „Merkur“ od 1997. godine te je jedan od urednika školske monografije: „Pola stoljeća Trgovačke škole u Splitu“, izdane 2007. godine. Sudjelovala je i u školskom projektu “Vukovar u srcu i mislima“ 2015. godine kao glavni suradnik. Od 2015. godine napredovala je u zvanje stručni suradnik mentor, a od 2016. godine voditeljica je ŽSV-a knjižničara Splitsko-dalmatinske županije.
294
Adela Granić, lektorica [email protected]
OŠ Marije i Line, Umag
Adela Granić od 2006. godine do danas radi u Osnovnoj školi Marije i Line u Umagu kao stručna suradnica knjižničarka. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na istom Fakultetu na Katedri za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske znanosti diplomirala je 2009. godine. Položila je i stručni ispit za učitelja hrvatskog jezika 1998., a stručni ispit za stručno zvanje diplomiranog knjižničara 2010. godine. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća knjižničara osnovnih i srednjih škola Istarske županije od 2013. godine, a promovirana u zvanje stručnog suradnika mentora 2014. Redovito se stručno usavršava, a u proteklih pet godina održala je preko 50 predavanja i radionica na županijskim i državnim skupovima. Radila je na različitim izdanjima, ali i objavljivala vlastite radove u stručnim časopisima. Članica je i tajnica Ogranka Matice hrvatske Umag od 2012., te predsjednica Podružnica HUŠK-a Istarske županije od 2013. do 2015. godine. Sudjelovala je u brojnim međunarodnim projektima kao koordinator (Svijet različitosti nas bogati – Svet različnosti nas bogati, 2012.-13.; Zajedno gradimo bolji svijet – Skupaj gradimo boljši svet, 2013.-14.; Comenius projekt Souvenirs for Europe, 2013.-15.) te kao član projektnog tima Erasmus+ projekt P.L.A.C.E.S. (Presenting Legends Across the Continent in European Schools), 2015./2017.
Jadranka Groza, lektorica [email protected]
OŠ Braća Bobetko, Sisak
Jadranka Groza je 32 godine zaposlena u Osnovnoj školi „Braća Bobetko“ Sisak kao stručni suradnik knjižničar. Prije toga predavala je u CUO Vladimir Majder Kurt Sisak Hrvatski jezik i Kulturu govora (1980.1982.) a od 1982.-1985. radila je u MK Željezara Sisak kao organizator kulture. Osnovnu školu i gimnaziju završava u Sisku, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stječe diplomu profesora jugoslavenskih jezika i književnosti i pedagogije. Tijekom cijelog radnog vijeka stručno se usavršava, sudjelovala je u radu 27 Proljetnih škola školskih knjižničara (sve, osim 1995., zbog bolesti), na kojima je imala izlaganja, radionice, primjere dobre prakse. 1988. završila je informatički tečaj u organizaciji Općinskog zavoda za društveni sistem programiranja Sisak, informatički tečaj u organizaciji Zajednice tehničke kulture RH, dobila Diplomu ECDL –svih 7 stupnjeva te završila CARNET-ov program u okviru projekta Informacijska tehnologija u obrazovanju (Modul 1 i 2). Redovito se stručno usavršava na svim razinama vezanim uz knjižničarstvo i odgojno-obrazovni proces, završila tečaj za voditelje dramskih grupa, sudjelovala u projektu UNICEF-a i Ministarstva prosvjete Druženjem do zajedništva i kulture mira, bila koordinator međunarodnog projekta SEECEL-a Poduzetna škola za 2012./13. i 2014./2016. godinu te sudjelovala u projektu Korak po korak – Živjeti različitosti – obrazovanje za društvenu pravdu. Član je HKD (bila predsjednica Sekcije za školske knjižnice, sada član), HUŠK-a, Hrvatske mreže školskih knjižničara. Od 2001./2. do 2016. godine bila voditelj ŽSV školskih knjižničara Sisačko-moslavačke županije. 2009. dobila Nagradu Višnja Šeta. Iz početka pokrenula rad knjižnice spaljene 1996. godine što smatra jednim od svojih većih uspjeha. U školi uz redovan stručni rad u knjižnici organizira i ostale različite aktivnosti, a poseban naglasak je, u godinama uspješnoj, suradnji s roditeljima učenika.
295
Sanja Nejašmić [email protected]
OŠ Vladimira Nazora, Postira
Sanja Nejašmić na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu diplomirala je francuski jezik i književnost i povijest umjetnosti te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku informacijske znanosti - knjižničarstvo. Položila stručni ispit za diplomiranog knjižničara. Radi u Srednjoj školi Bol( u nastavi) i u Osnovnoj školi Vladimira Nazora u Postirima na poslovima školskog knjižničara. Godine 2014. promovirana je u stručnog suradnika mentora, te imenovana za voditelja ŽSV-a OŠ SDŽ. Objavila je nekoliko radova iz područja knjižničarstva u stručnim zbornicima, održala više predavanja na stručnim skupovima. Više od deset godina provodi županijski projekt „Turistička kultura“ i uključujući učenike u baštinske projekte u suradnji sa lokalnim subjektima, udrugama i institucijama. Sustavno radi na izgradnji, čuvanju i prezentiranju Zavičajne zbirke Vladimira Nazora , koja se nalazi u školi. Član je Hrvatske udruge školskih knjižničara, Hrvatske mreže školskih knjižničara i Organizacijskog odbora kulturno prosvjetne manifestacije Nazorovi dani.
Ivana Perić, lektorica [email protected]
OŠ Petra Preradovića, Zadar
Ivana Perić zaposlena je u Osnovnoj školi Petra Preradovića u Zadru. Na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu diplomirala je hrvatski jezik i književnost te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku informacijske znanosti - knjižničarstvo. Stručni ispit za učitelja hrvatskoga jezika položila 2000. godine, a stručni ispit za stručno zvanje diplomirani knjižničar 2011. godine. Zaposlena je kao nastavnica hrvatskoga jezika u srednjoj školi, a potom od 2002. do 2013. kao školska knjižničarka i učiteljica hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Petra Preradovića. Posljednje tri i pol godine radi kao školska knjižničarka u punom radnom vremenu. Promovirana je u zvanje stručne suradnice mentorice. Voditeljica je ŽSV-a knjižničara osnovnih i srednjih škola Zadarske županije od 2014. do 2016. godine. Vanjska je suradnica Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru od 2011. godine. Predsjednica Podružnice Hrvatske udruge školskih knjižničara Zadarske županije od 2007. do 2009. godine, te od 2013. godine nadalje. Objavila je u suradnji sa profesoricom Stričević 2011. godine rad: Participation of Croatian School Librarians in Teaching Children with Intellectual Disabilities. Global Perspectives on School Libraries: Projects and Practices. Ur. Luisa Marquardt and Dianne Oberg. Berlin; New York: De Gruyter Saur, 2011. Str. 177-187.
Elda Pliško-Horvat, lektorica [email protected]
Talijanska srednja škola Dante Alighieri, Pula
Elda Pliško Horvat, zaposlena na radnom mjestu stručnog suradnika školskog knjižničara u TSŠ-S.M.S.I. Dante Alighieri Pula-Pola nakon što je šest godina radila kao nastavnica Hrvatskog jezika, diplomirala je 2004.g. na dvopredmetnom studiju komparativne književnosti i talijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a zvanje dipl. knjižničara stekla je 2008.g. pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Godine 2005. promaknuta
296
je u zvanje stručni suradnik mentor, a 2011. u zvanje stručni suradnik savjetnik što je obnovila 2016. Od 2008. do 2014.g. bila je voditeljica ŽSV-a srednjoškolskih knjižničara Istarske županije kada je uspjela provesti nekoliko zajedničkih projekata u cilju promocije srednjoškolskih knjižnica na lokalnoj razini, surađivala s lokalnim vlastima u cilju kvalitetnijeg opremanja školskih knjižnica IŽ i uspjela sustavno informatizirati knjižnično poslovanje na razini cijele županije. Član je HČD-a, HUŠK-a i Upravnog odbora HMŠK-a. Autorica je niza projekata (Marin Držić i globalizacija na renesansni način, KRUH – Knjižnična raznovrsnost u homogenosti, KRUŠKA – Knjižnične riznice u školama, Faust Vrančić – tvorac riječi i naprava, Santorio – zdravlje u brojkama) od kojih su neki međunarodne naravi te ostvareni u suradnji s drugim školama ili institucijama IŽ. Održala je brojna predavanja i radionice na županijskim, međužupanijskim i državnim skupovima, aktivno sudjelovala na državnim manifestacijama Znanstveni piknik i Noć knjige, a iz godine u godinu se uključuje prigodnim radionicama u dugogodišnji projekt razmjene učenika sa školom iz Eisenstadta gdje se školuju pripadnici Gradišćanskih Hrvata. Njezini su scenski radovi u dva navrata uprizoreni na svečanosti otvaranja PŠŠK- a (Zadar 2009. – Globalizacija na renesansni način i Pula 2014.g. – Susret poeta na Nultom meridijanu). S obzirom da radi u školi nacionalne manjine sve aktivnosti provodi dvojezično što zahtijeva izvrsno poznavanje hrvatskog i talijanskog jezika. Stalno se stručno usavršava prateći seminare i webinare na hrvatskoj i talijanskoj razini.
Ana Saulačić [email protected]
AZOO - Podružnica Split
Ana Saulačić rođena je 1967. godine u Splitu u kojem živi i radi. Majka je troje djece (Frane, 1987., Mirela, 1988. i Tiho, 1998.) i profesorica povijesti umjetnosti i likovne kulture (Split, 1989.), diplomirana knjižničarka (Zagreb, 1992.) i sveučilišni specijalist menadžmenta obrazovanja (Novi Sad, 2008.). Položila je sve ispite na trogodišnjem doktorskom studiju, te je pod mentorstvom prof. Milice Andevski i prof. Željka Vučkovića prijavila temu doktorske disertacije Upravljanje vizualnim identitetom školske knjižnice iz nastavnog predmeta Menadžment obrazovanja na Fakultetu za menadžment (Novi Sad, 2011.), ali nije pristupila obrani zbog subjektivnih okolnosti. Radila je (od 1991. do 2006.) godine kao direktorica privatne tvrtke, učiteljica likovne kulture, nastavnica stručnog crtanja i kao stručna suradnica knjižničarka, a od 2006. godine zaposlena je kao viša savjetnica za školske knjižničare u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Od 1994. godine sudjelovala je na samostalnim i skupnim izložbama slika (slika voskom u tehnici - encaustica) te je često sudjelovala na dobrotvornim dražbama kao darovateljica svojih radova, pomažući udruge i pojedince. Cjeloživotno se usavršava, sudjelovala je na brojnim stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu (2015. je sudjelovala na godišnjoj konferenciji American Library Association u San Francisku, SAD), a organizirala je i brojne međužupanijske, državne i međunarodne stručne skupove. Autorica je brojnih stručnih i znanstvenih radova. Članica je sljedećih udruga: HKD – Hrvatskoga knjižničarskog društva (1992.) / DKST - Društva knjižničara u Splitu (bila je članica Glavnog odbora DKS od 2004. - članica je Sekcije za školske knjižnice HKD-a od 2011.), HULU Split – Hrvatska udruga likovnih umjetnika u Splitu (1994., a u Nadzornom odboru od 2016.), HUŠK – Hrvatske udruge školskih knjižničara (od 2002., dopredsjednica 2011.), MH – Matice hrvatske Split (od 2003., a voditeljica knjižnice i čitaonice od 2010. do 2012.), Pričigin – splitski festival pričanja priča (u organizacijskom odboru od 2007. do 2016.), te ALA-e (od 2014.) i AASL – American Association
297
of School Librarians, I - International Librarians i IRRT – International Relations (od 2015. godine).
Hajdi Škarica, lektorica [email protected] Gimnazija Frane Petrića, Zadar
Hajdi Škarica zaposlena je u Gimnaziji Franje Petrića u Zadru na radnom mjestu stručne suradnice knjižničarke. Na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu diplomirala je hrvatski jezik i književnost, a Dopunski izvanredni studij knjižničarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, dislociranom studiju u Zadru. Stručni je ispit za učitelja hrvatskoga jezika položila 2000. godine, a stručni ispit za stručno zvanje diplomirani knjižničar u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2008. godine. Promovirana je u zvanje stručnog suradnika mentora. Od 2016. godine voditeljica je ŽSV-a knjižničara osnovnih i srednjih škola Zadarske županije.
Jadranka Tukša [email protected] [email protected]
Petnaesta gimnazija, Zagreb
Jadranka Tukša rođena je 23. studenog 1970. u Zagrebu. Nakon završenog Obrazovnog centra za jezike upisuje Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Ruski jezik i književnost te komparativnu književnost diplomira 1994., a bibliotekarstvo na Odsjeku informacijskih znanosti 1995 godine. Od 1995. zaposlena je kao profesor ruskog jezika i školski knjižničar u XVI. gimnaziji u Zagrebu. 2010. godine vršitelj je dužnosti ravnatelja XVI. gimnazije, a od rujna 2016. vanjski je suradnik AZOO-a za školske knjižničare.
298
Popis sudionika radionica
1. radionica: Ribar dr. Mirko Palunko i njegova dobra supruga Dobrijela voditelji radionice: M. Marušić i J. Barišin 1. termin (46 sudionika) Ime i prezime Ustanova Mjesto ustanove Status
Sanja Abramović OŠ Blaž Tadijanović Slavonski Brod
Aleksandra Antonović Kadum
OŠ Kaštanjer Pula
Jela Beganović Zdravstvena škola Split
Dobrila Bilobrk OŠ Vjenceslava Novaka Zagreb
Vera Bobanović Srednja škola Biograd na Moru Biograd na Moru
Goranka Braim Vlahović OŠ Jurja Habdelića Velika Gorica Voditelj ŽSV-a
Ivana Brkić Klimpak OŠ Antun Mihanović Slavonski Brod
Emilija Centner-Čižmešija OŠ Kustošija Zagreb
Anita Cota OŠ Antuna Mihanovića-Petropoljskog Drniš Voditelj ŽSV-a
Ana Domović OŠ Borovje Zagreb
Elvira Dragan Ekonomsko-birotehnička škola Split
Teo Franić OŠ Gradac Gradac
Sanda Furjanić Gimnazija Karlovac Karlovac
Marija Gajski OŠ Ivana Mažuranića Zagreb
Berislava Gizdić Ekonomsko-birotehnička škola Split
Zagorka Gligora Zeman Srednja škola Ban Josip Jelačić Zaprešić
Martina Glučina Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen Mentor
Njina Grbić Srednja škola Krapina Krapina Pripravnik
Jadranka Groza OŠ Braća Bobetko Sisak Mentor/ Voditelj ŽSV-a
Nediljka Gudelj OŠ Zmijavci Zmijavci Pripravnik
Adrijana Hatadi OŠ Braća Radić Koprivnica Mentor /Voditelj ŽSV-a
Ivana Hengl OŠ Retfala Osijek Mentor
Melita Hlastec-Ljubačev Prirodoslovna i grafička škola Rijeka Rijeka
Marija Ivšić OŠ Sućidar Split
Antonela Jelić OŠ Josipa Lovretića Otok
Marijana Jelinić Pezo OŠ Stjepan Radić Imotski
Vanja Jurilj OŠ Antuna Mihanovića Zagreb
Lidija Jurin Protić OŠ Jakovlje Jakovlje
Sanja Karol OŠ Miroslava Krleže Zagreb
Tea Kompar Jerković OŠ Antuna Masle Orašac Voditelj ŽSV-a
Ivona Matijević OŠ Karlobag Karlobag Pripravnik
Sanja Miočić OŠ Hreljin Hreljin
Marina Nikolić OŠ Gornja Poljica Donji Dolac
Vera Petreković OŠ Ivana Filipovića Zagreb
Darinka Projić OŠ Lučac Split
Meri Rajčić OŠ Ivan Duknović Marina
Ana Saulačić Agencija za odgoj i obrazovanje - Split Split Savjetnik
Danijela Šimić OŠ Stjepan Radić Tijarica
Hajdi Škarica Gimnazija Franje Petrića Zadar Voditelj ŽSV-a
Katarina Škiljo OŠ Manuš Split
Ibrahim Smlatić SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin Trogir
Vlatka Štrk OŠ Drenje Drenje
299
Višnja Tepeš OŠ Pavao Belas Brdovec
Sanja Triska Škrinjar OŠ Tone Peruška Pula
Korina Udina OŠ Kostrena Kostrena Savjetnik / Voditelj ŽSV-a
Vesna Živković OŠ Vidici Šibenik
1. radionica: Ribar dr. Mirko Palunko i njegova dobra supruga Dobrijela voditelji radionice: M. Marušić i J. Barišin 2. termin (42 sudionika) Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Nerina Banović OŠ Kozala Rijeka
Ana Bebič SSŠ Šibenik Šibenik
Ana Bonači OŠ Ravne njive Split Pripravnik
Marija Čelan-Mijić OŠ Trilj Trilj Mentor
Kristina Dujmović OŠ Okučani Okučani
Maja Duplančić III. gimnazija Split
Bernarda Ferderber OŠ Kloštar Podravski Kloštar Podravski Mentor
Patricija Granatir OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica Mala Subotica
Marina Klarić Katolička OŠ Šibenik
Marijana Kličinović OŠ Pučišća Pučišća Pripravnik
Kristina Končurat OŠ Retkovec Zagreb
Asema Kurtović OŠ Braća Ribar Sisak
Marija Lerinc V. gimnazija Vladimir Nazor Split
Manuela Leskovar OŠ Galdovo Sisak
Željka Mađer OŠ Mate Lovraka Vladislavci
Ivančica Magić OŠ Petar Zrinski Jalžabet Jalžabet
Ivanka Majbaum OŠ Josipa Antuna Ćolnića Đakovo Savjetnik
Ivanka Majić OŠ Jurja Dalmatinca Pag Pag Mentor
Slobodanka Marijančević OŠ o. Petra Perice Makarska
Jasenka Matošević OŠ grofa Janka Draškovića Zagreb
Ljerka Medved OŠ Voćin Voćin Savjetnik / Voditelj ŽSV-a
Hrvoje Mesić Graditeljsko-geodetska škola Osijek Osijek Mentor / Voditelj ŽSV-a
Ivana Mrvelj OŠ Vidovec Vidovec
Ivan Paraščić OŠ Petra Preradovića Zagreb
Vinka Perišin OŠ Ante Starčevića Dicmo Dicmo
Ivana Petrinić Gimnazija Pula Pula Pripravnik
Marija Purgar OŠ Nikole Andrića Vukovar
Iva Radmanić OŠ Mate Lovraka Kutina Pripravnik
Koraljka Renier Valinčić Srednja škola Delnice Delnice
Ana Rendulić OŠ Josip Kozarac Slavonski Šamac
Olinka Skok-Presečki OŠ Samobor Samobor
Ivana Šabić OŠ Trilj Trilj Mentor
Ljiljana Šakić OŠ Mladost Osijek Mentor / Voditelj ŽSV-a
Ana Šarčević Strukovna škola Pula Pula
Maja Škalić OŠ Budrovci Đakovo
Vanja Škrobica Škola likovnih umjetnosti Split Savjetnik
Goran Šobota OŠ Samobor Samobor
Anica Štambuk OŠ Mejaši Split
Branka Vlastelica SSŠ bana Josipa Jelačića Sinj
Dubravka Volenec OŠ dr. Ante Starčevića Zagreb
Branka Vrbanec Gradska knjižnica Ksaver Šandor Gjalski Zabok Mentor
300
Snježana Vrbanec Glazbena škola Pavla Markovca Zagreb
2. radionica: Kreativni i edukativni alati u radu s učenicima - QR kodovi, Plickers i Fotostory voditeljice B. Krnjajić i A. Tufekčić 1. termin (32 sudionika) Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Rea Antolić OŠ kneza Mislava Kaštel Sućurac
Diana Blažić OŠ Sveta Nedelja Sveta Nedelja
Gabrijela Blekić OŠ Dragutina Tadijanovića Slavonski Brod Mentor
Živana Bogdan Mandić OŠ Jurja Dalmatinca Šibenik
Nikolina Borovina OŠ Vela Luka Vela Luka
Marija Čelan-Mijić OŠ Trilj Trilj Mentor
Ankica Đerek OŠ Šćitarjevo Velika Gorica
Branka Dojčinović OŠ Netretić Netretić
Martina Dubovečak Nekić OŠ Eugen Kumičić Rijeka
Rajna Gatalica Tehnička škola Bjelovar Bjelovar
Patricija Granatir OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica Mala Subotica
Darija Jurič OŠ Josipa Račića Zagreb Mentor
Mirjana Komočar Ljubić OŠ Sveta Nedelja Sveta Nedelja
Ana Kraljević OŠ Josip Pupačić Omiš Pripravnik
Jelena Kujundžić OŠ Studenci Studenci
Antonija Lujanac OŠ Dobriše Cesarića Zagreb Pripravnik
Sanja Nejašmić OŠ Vladimira Nazora Postira Mentor / Voditelj ŽSV-a
Ivana Nogić OŠ Breznički Hum Breznički Hum
Marijana Pavić OŠ Stjepana Radića Bibinje
Dragica Pršo OŠ Monte Zaro Pula Mentor
Ana Rendulić OŠ Josip Kozarac Slavonski Šamac
Stjepan Segarić OŠ Petar Zoranić Stankovci Pripravnik
Gordana Sever OŠ Dubrava Dubrava
Ljiljana Škrinjar II. OŠ Vrbovec Vrbovec
Vedran Šperanda OŠ Mato Lovrak Nova Gradiška
Alka Stropnik Knjižnice grada Zagreba - Matična služba Zagreb
Ivona Tabak OŠ Ivana Lovrića Sinj Voditelj ŽSV-a
Nada Topić OŠ Vjekoslava Paraća Solin
Denis Vincek OŠ Ante Kovačića Zlatar
Nancy Vujanić OŠ Velika Mlaka Velika Mlaka
Sandra Židan OŠ Župa Dubrovačka Mlini
Martina Žužak OŠ Augusta Šenoe Zagreb
2. radionica: Kreativni i edukativni alati u radu s učenicima - QR kodovi, Plickers i Fotostory voditeljice B. Krnjajić i A. Tufekčić 2. termin (30 sudionika) Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Marina Aragović Švarbić OŠ Vladimir Nazor Virovitica
Nives Bešić OŠ Ivana Gorana Kovačića Cista Velika
Katarina Blagojević OŠ don Lovre Katića Solin
Marija Blažević Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Virovitica
Virovitica
Ivana Čarapina OŠ Stjepana Radića Metković
Anela Crnogorac OŠ Ivan Leko Donji Proložac
Dragana Đurić OŠ Grohote Grohote
Goranka Erega OŠ Lovinac Lovinac
301
Helena Grčić OŠ Medvedgrad Zagreb
Antonela Jelić OŠ Josipa Lovretića Otok
Andrea Katanovic OŠ Vladimir Nazor Križevci Križevci Pripravnik
Ivana Kosko OŠ Stjepan Radić Božjakovina
Sanja Mamić OŠ Meje Split
Sandra Marković Pogačić OŠ Ivana Gorana Kovačića Zagreb
Sanja Miočić OŠ Hreljin Hreljin
Marinka Mlinarić OŠ Veliki Bukovec Mali Bukovec
Majda Pajnić-Barišić OŠ Škurinje Rijeka Rijeka
Domagoja Pavić Tehnička škola Split Split
Orjana Perković OŠ Pojišan Split
Žana Pervan-Odak OŠ Ivan Leko Donji Proložac
Suzana Pracaić OŠ Ljudevit Gaj Krapina Mentor
Darinka Projić OŠ Lučac Split
Dinka Račić OŠ Jelsa Jelsa
Ljiljana Radovečki OŠ Vukomerec Zagreb
Meri Rajčić OŠ Ivan Duknović Marina
Ljiljana Šarec OŠ Sveti Đurđ Sveti Đurđ
Sarita Šimac OŠ Ivana Gorana Kovačića Delnice Pripravnik
Ana Sudarević OŠ Dubovac Karlovac Savjetnik / Voditelj ŽSV-a
Korina Udina OŠ Kostrena Kostrena Savjetnik / Voditelj ŽSV-a
Jelena Žagrović OŠ don Lovre Katića Solin
3. radionica: Istraživačko učenje: Glavno jelo, a ne desert OŠ voditeljica: Gordana Šutej 1. termin (27 sudionika) Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Marijana Blažević OŠ Domovinske zahvalnosti Knin
Ivana Budimčić OŠ Stjepan Radić Božjakovina
Kristina Dujmović OŠ Okučani Okučani
Bernarda Ferderber OŠ Kloštar Podravski Kloštar Podravski Mentor
Leopoldina Poli Hočevar Eve / Mentor
Dubravka Horvat OŠ Julija Klovića Zagreb
Đurđa Ivković-Macut OŠ Dragojle Jarnević Karlovac Mentor
Lidija Janeš / Savjetnik
Marina Kelava OŠ Bijaći Kaštel Novi
Snježana Kovačević OŠ Zlatar Bistrica Zlatar Bistrica
Jozo Lovrić OŠ Ostrog Kaštel Lukšić
Sandra Marković Čukoić OŠ Ljubo Babić Jastrebarsko
Monika Meštrović OŠ Nikole Hribara Velika Gorica
Jasna Milički OŠ Marija Bistrica Marija Bistrica Savjetnik
Ana Pavlinović OŠ Stjepana Ivičevića Makarska
Andrea Perdija OŠ Marina Držića Dubrovnik
Ivana Perić OŠ Petra Preradovića Zadar Voditelj ŽSV-a
Orjana Perković OŠ Pojišan Split
Martina Skvrce Medicinska škola Dubrovnik Dubrovnik
Gordana Slaviček Zovko OŠ Stjepana Ivičevića Makarska Mentor
Ksenija Stojanovski OŠ Voltino Zagreb
Ratko Stojanovski OŠ Markuševec Zagreb
Claudia Tarle OŠ Petra Kanavelića Korčula
302
Ines Vidović OŠ Nova Rača Nova Rača
Antonia Vrbatović OŠ Marka Marulića Sinj
Martina Vujnović OŠ dr. Franje Tuđmana Knin
Jelena Žagrović OŠ don Lovre Katića Solin
3. radionica: Istraživačko učenje: Glavno jelo, a ne desert OŠ voditeljica: Gordana Šutej 1. termin (27 sudionika) Ime i prezime Ustanova Mjesto ustanove Status
Ana Borić OŠ Marina Getaldića Dubrovnik Pripravnik
Ana Bošković OŠ Ivana Kukuljevića Sisak Sisak
Tamara Buvinić OŠ Bariše Granića-Meštra Baška Voda
Bojana Beata Doko OŠ Davorina Trstenjaka Zagreb
Ana Domović OŠ Borovje Zagreb
Gordana Gregurović Petrović
OŠ Augusta Cesarca Krapina Mentor
Jadranka Groza OŠ Braća Bobetko Sisak Mentor / Voditelj ŽSV-a
Zora Hajdarović OŠ Nedelišće Nedelišće Savjetnik
Adrijana Hatadi OŠ Braća Radić Koprivnica Mentor / Voditelj ŽSV-a
Irja Jerković OŠ Mokošica Dubrovnik Mokošica Voditelj ŽSV-a
Virgil Jureškin OŠ Majstora Radovana Trogir
Darija Jurič OŠ Josipa Račića Zagreb Mentor
Ksenija Kesegi-Krstin Ugostiteljsko-turistička škola Osijek Mentor
Tea Kompar Jerković OŠ Antuna Masle Orašac Voditelj ŽSV-a
Ines Krušelj-Vidas OŠ Matije Gupca Gornja Stubica Savjetnik
Milena Matrljan OŠ Zvonka Cara Crikvenica
Silva Orešković OŠ Zrinskih i Frankopana Otočac
Vera Petreković OŠ Ivana Filipovića Zagreb
Ružica Rebrović-Habek OŠ braće Radić Zagreb
Ivana Rukavina OŠ Anž Frankopan Kosinj
Vlatka Štrk OŠ Drenje Drenje
Evica Tihomirović OŠ Bartola Kašića Zagreb Savjetnik / Voditelj ŽSV-a
Sanja Triska Škrinjar OŠ Tone Peruška Pula
Vedrana Volf OŠ Supetar Supetar
Sandra Židan OŠ Župa Dubrovačka Mlini
4. radionica: KIZOA – online alat za razvoj informacijske pismenosti knjižničara voditelji: D. Ružić i T. Radiković 1. termin (52 sudionika) Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Marina Aragović Švarbić OŠ Vladimir Nazor Virovitica
Irena Bando OŠ Jagode Truhelke Osijek Mentor
Jasminka Bertović Pupić OŠ Sveti Matej Viškovo
Katarina Blagojević OŠ don Lovre Katića Solin
Marija Blažević Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Virovitica
Ankica Blažinović-Kljajo OŠ Brestje Sesvete Savjetnik
Ana Bonači OŠ Ravne njive Split Pripravnik
Ivana Čarapina OŠ Stjepana Radića Metković
Anela Crnogorac OŠ Ivan Leko Donji Proložac
Jelena Cvrković OŠ Josipa Kozarca Vinkovci Mentor
Ana Demut OŠ Zvonimira Franka Kutina Savjetnik
Alida Devčić Crnić OŠ Podmurvice Rijeka Mentor / Voditelj ŽSV-a
303
Romina Fic Graditeljska škola Čakovec Čakovec
Anita Gašpar OŠ Gvozd Gvozd
Helena Grčić OŠ Medvedgrad Zagreb
Gordana Gregurović Petrović
OŠ Augusta Cesarca Krapina Mentor
Gordana Grgić OŠ Grigora Viteza Poljana
Zora Hajdarović OŠ Nedelišće Nedelišće Savjetnik
Ivana Ivkovic OŠ Smiljevac Zadar
Andrea Katanovic OŠ Vladimir Nazor Križevci Križevci Pripravnik
Ivana Kosko OŠ Stjepan Radić Božjakovina
Ines Krušelj-Vidas OŠ Matije Gupca Gornja Stubica Savjetnik
Bojan Lazić OŠ Negoslavci Negoslavci
Ana Livajić OŠ Dugopolje Dugopolje
Ivančica Magić OŠ Petar Zrinski Jalžabet Jalžabet
Koraljka Mahulja-Pejčić OŠ Ivana Zajca Rijeka Savjetnik
Sanja Mamić OŠ Meje Split
Jasenka Marmilić OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko Petrovsko
Melisanda Masnica OŠ Novska Novska
Marija Matek OŠ Smiljevac Zadar
Jasenka Matošević OŠ grofa Janka Draškovića Zagreb
Antonija Medak OŠ Brda Split
Antonija Mikulić Industrijska škola Split
Renata Mišurac Čeliković OŠ Savski Gaj Zagreb
Ivana Mrvelj OŠ Vidovec Vidovec
Majda Pajnić-Barišić OŠ Škurinje Rijeka Rijeka
Zrinka Pavković OŠ 1. listopada 1942. Gata
Danica Pelko OŠ Donja Stubica Donja Stubica Savjetnik
Žana Pervan-Odak OŠ Ivan Leko Donji Proložac
Andrea Petrić Gimnazija Daruvar Daruvar
Suzana Plevnik OŠ Jure Kaštelana Zagreb Mentor
Suzana Pracaić OŠ Ljudevit Gaj Krapina Mentor
Dinka Račić OŠ Jelsa Jelsa
Ljiljana Radovečki OŠ Vukomerec Zagreb
Marija Rajilić OŠ Žuti brijeg Zagreb
Antoaneta Raspudić OŠ Antuna Mihanovića-Petropoljskog Drniš
Mirna Šarić OŠ Žrnovnica Žrnovnica
Irena Stojanov OŠ Bartula Kašića Zadar
Ana Sudarević OŠ Dubovac Karlovac Savjetnik/Voditelj ŽSV-a
Nataša Švaco OŠ Grgura Karlovčana Đurđevac
Evica Tihomirović OŠ Bartola Kašića Zagreb Savjetnik/Voditelj ŽSV-a
Vedrana Volf OŠ Supetar Supetar
4. radionica: KIZOA – online alat za razvoj informacijske pismenosti knjižničara voditelji: D. Ružić i T. Radiković 2. termin (51 sudionik) Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Sanja Abramović OŠ Blaž Tadijanović Slavonski Brod
Rea Antolić OŠ kneza Mislava Kaštel Sućurac
Marija Bednjanec Škola za cestovni promet Zagreb Savjetnik/Voditelj ŽSV-a
Dobrila Bilobrk OŠ Vjenceslava Novaka Zagreb
304
Marija Blažević Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Virovitica
Živana Bogdan Mandić OŠ Jurja Dalmatinca Šibenik
Nikolina Borovina OŠ Vela Luka Vela Luka
Antonija Čarić Franjevačka klasična gimnazija u Sinju s pravom javnosti
Sinj Pripravnik
Marija Ćavar Sopta OŠ Alojzija Stepinca Zagreb
Emilija Centner-Čižmešija OŠ Kustošija Zagreb
Anita Cota OŠ Antuna Mihanovića-Petropoljskog Drniš Voditelj ŽSV-a
Ankica Đerek OŠ Šćitarjevo Velika Gorica
Branka Dojčinović OŠ Netretić Netretić
Ivana Hengl OŠ Retfala Osijek Mentor
Ruža Jozić Gimnazija Sesvete Sesvete Savjetnik/Voditelj ŽSV-a
Marina Kelava OŠ Bijaći Kaštel Novi
Renata Kolovrat OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića Lovreć
Snježana Kovačević OŠ Zlatar Bistrica Zlatar Bistrica
Ana Kraljević OŠ Josip Pupačić Omiš Pripravnik
Tanja Kuran Kržanić OŠ don Mihovila Pavlinovića Podgora
Marija Lončar OŠ Kamen-Šine Split
Ana Longin OŠ Trstenik Split
Ivona Matijević OŠ Karlobag Karlobag Pripravnik
Monika Meštrović OŠ Nikole Hribara Velika Gorica
Sanja Nejašmić OŠ Vladimira Nazora Postira Mentor/Voditelj ŽSV-a
Ivana Nogić OŠ Breznički Hum Breznički Hum
Andrea Perdija OŠ Marina Držića Dubrovnik
Edita Perković OŠ Blatine - Škrape Split
Snjezana Posavec I. OŠ Vrbovec Vrbovec
Marija Povrženić OŠ Kardinala Alojzija Stepinca Krašić
Tea Radić OŠ Srinjine Srinjine
Milena Rakić Srednja škola Tina Ujevića Vrgorac
Marina Rubić OŠ dr. fra. Karlo Balić Šestanovac
Katja Šćurla OŠ Petar Berislavić Trogir
Stjepan Segarić OŠ Petar Zoranić Stankovci Pripravnik
Gordana Sever OŠ Dubrava Dubrava
Danijela Šimić OŠ Stjepan Radić Tijarica
Katarina Škiljo OŠ Manuš Split
Ljiljana Škrinjar II. OŠ Vrbovec Vrbovec
Martina Skvrce Medicinska škola Dubrovnik Dubrovnik
Vedran Šperanda OŠ Mato Lovrak Nova Gradiška
Nataša Šporčić OŠ Vladimira Vidrića Kutina
Alka Stropnik Knjižnice grada Zagreba - Matična služba Zagreb
Višnja Tepeš OŠ Pavao Belas Brdovec
Adriana Turić Erceg OŠ Vrgorac Vrgorac
Katarina Vidović Žanetić Srednja škola Blato Blato
Nancy Vujanić OŠ Velika Mlaka Velika Mlaka
Martina Vujnović OŠ dr. Franje Tuđmana Knin Pripravnik
Maja Vukušić OŠ Kistanje Kistanje Pripravnik
Vesna Živković OŠ Vidici Šibenik
Andreja Zubac OŠ Dobriša Cesarić Osijek
305
5. radionica: STEM i razvoj kreativnog mišljenja voditeljice: D. Dorkić i M. Orkić 1. termin (23 sudionika) Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Dejana Bedeković IV. OŠ Bjelovar Bjelovar
Nives Bešić OŠ Ivana Gorana Kovačića Cista Velika
Ana Borić OŠ Marina Getaldića Dubrovnik Pripravnik
Jasna Bošković OŠ 22. lipnja Sisak
Katarina Carević OŠ Bol Bol
Dragana Đurić OŠ Grohote Grohote
Goranka Erega OŠ Lovinac Lovinac
Renata Kolovrat OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića Lovreć
Tanja Kuran Kržanić OŠ don Mihovila Pavlinovića Podgora
Marija Lončar OŠ Kamen-Šine Split
Željka Mađer OŠ Mate Lovraka Vladislavci
Milena Matrljan OŠ Zvonka Cara Crikvenica
Edita Perković OŠ Blatine - Škrape Split
Tea Radić OŠ Srinjine Srinjine
Marina Rubić OŠ dr. fra. Karlo Balić Šestanovac
Katja Šćurla OŠ Petar Berislavić Trogir
Sarita Šimac OŠ Ivana Gorana Kovačića Delnice Pripravnik
Anita Šimić OŠ Dinka Šimunovića Hrvace
Maja Škalić OŠ Budrovci Đakovo
Adriana Turić Erceg OŠ Vrgorac Vrgorac
Lorna Velenik-Žufić OŠ Tar-Vabriga Tar
Marina Vrvilo OŠ Stobreč Stobreč
Luka Wintersteiger OŠ Nikole Tesle Zagreb
5. radionica: STEM i razvoj kreativnog mišljenja voditeljice: D. Dorkić i M. Orkić 2. termin (20 sudionika) Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Aleksandra Antonović Kadum
OŠ Kaštanjer Pula
Gabrijela Blekić OŠ Dragutina Tadijanovića Slavonski Brod Mentor
Ivana Brkić Klimpak OŠ Antun Mihanović Slavonski Brod
Ivana Budimčić OŠ Stjepan Radić Božjakovina
Đurđa Ivković-Macut OŠ Dragojle Jarnević Karlovac Mentor
Milan Josić XVIII. gimnazija Zagreb
Milana Josić Klasična gimnazija Zagreb
Marina Kljunak-Čuikin Umjetnička škola Luke Sorkočevića Dubrovnik
Vesna Kurtović OŠ kraljice Jelene Solin
Ana Livajić OŠ Dugopolje Dugopolje
Sandra Marković Čukoić OŠ Ljubo Babić Jastrebarsko
Jasna Milički OŠ Marija Bistrica Marija Bistrica Savjetnik
Marijana Pavić OŠ Stjepana Radića Bibinje
Zrinka Pavković OŠ 1. listopada 1942. Gata
Dragica Pršo OŠ Monte Zaro Pula Mentor
Ante Prtenjača OŠ Ivan Goran Kovačić Benkovac Pripravnik
Petra Špišić OŠ Mladost Lekenik Pripravnik
Claudia Tarle OŠ Petra Kanavelića Korčula
306
Lucija Vlahov OŠ Popovača Popovača
Martina Žužak OŠ Augusta Šenoe Zagreb
6. radionica: Razvoj kritičkoga mišljenja učenika pri uporabi društvenih mreža kao alternativa zabrani voditelji: R. Posavec - D. Stančić 1. termin (26 sudionika) Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Marijana Boban OŠ Biograd Biograd na Moru
Gordana Čegec Škola za modu i dizajn Zagreb
Danica Crnov Ekonomska škola braća Radić Đakovo
Marija Deanković Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod Mentor/Voditelj ŽSV-a
Bojana Beata Doko OŠ Davorina Trstenjaka Zagreb
Emilia Domazet Strukovna škola Vice Vlatkovića Zadar
Dražana Filipović Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Makarska Mentor
Nediljka Galić II. gimnazija Split Savjetnik
Gordana Grabovac Srednja škola Novska Novska
Karolina Ivanišević IV. gimnazija Marko Marulić Split
Marica Keča Srednja škola Vladimir Nazor Čabar
Suzana Knežević Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga
Križevci
Vesna Kranjec Čižmek Srednja škola Krapina Krapina
Ivana Marić Damjanović Gimnazija Županja Županja Mentor
Henrieta Matković SSŠ Antuna Horvata Đakovo Mentor
Tanja Novak-Pavić Industrijska strojarska škola Zagreb Mentor
Iva Pezer Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci Vinkovci
Nevenka Poteko /
Gordana Rešicki Degoricija Tehnička škola Kutina Kutina Mentor
Milena Roknić Tehnička škola Nikole Tesle Vukovar Vukovar
Snježana Šulentić Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija R. Boškovića
Osijek
Tanja Telesmanić Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar
Anica Tkalčević XV. gimnazija Zagreb
Sandra Vidović Prva riječka hrvatska gimnazija Rijeka Mentor/Voditelj ŽSV-a
Jasminka Vujević Srednja škola Lovre Montija Knin
Madlen Zubović Prometna škola Rijeka Mentor
6. radionica: Razvoj kritičkoga mišljenja učenika pri uporabi društvenih mreža kao alternativa zabrani voditelji: R. Posavec - D. Stančić 2. termin (26 sudionika) Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Dejana Bedeković IV. OŠ Bjelovar Bjelovar
Jelena Cvrković OŠ Josipa Kozarca Vinkovci Mentor
Željka Damjanić Pavlić IV. gimnazija Zagreb
Martina Dubovečak Nekić OŠ Eugen Kumičić Rijeka
Danila Ferenčević OŠ Gornja Vežica Rijeka
Neda Franolić OŠ Vladimir Gortan Rijeka
Anita Gašpar OŠ Gvozd Gvozd
Gordana Gašparuš SSŠ Velika Gorica Velika Gorica
Rajna Gatalica Tehnička škola Bjelovar Bjelovar
Dubravka Horvat OŠ Julija Klovića Zagreb
Milena Klanjac Elektroindustrijska i obrtnička škola Rijeka Rijeka
Davorka Lovrić Vlašić OŠ Ivan Goran Kovačić Gora
Mirna Luketin Srednja škola Braća Radić Kaštel Štafilić - Nehaj
307
Gabrijela Mahmutović Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo
Rijeka Mentor
Ludmila Pauletić OŠ Vladimira Nazora Vrsar
Maglica Plejić Pomorska škola Split Mentor
Helena Podvorac Gimnazija Velika Gorica Velika Gorica
Drazenka Polovic Ekonomsko-turistička škola Karlovac
Boris Popinjač Ugostiteljsko-turističko učilište Zagreb Savjetnik
Danijela Riger-Knez Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola Zadar
Marina Saračević Živković Prometno-tehnička škola Šibenik Šibenik
Slavica Tomić Srednja medicinska škola Slavonski Brod
Lorna Velenik-Žufić OŠ Tar-Vabriga Tar
Ines Vidović OŠ Nova Rača Nova Rača
Denis Vincek OŠ Ante Kovačića Zlatar
Tajana Zuza Tehnička škola Zadar
7. radionica: Videokonferencija – komunikacija i kolaboracija u oblacima SŠ voditeljica: Adela Granić; 1. termin (41 sudionik) Ime i prezime Ustanova Mjesto ustanove Status
Žaklin Antonijević Prirodoslovna tehnička škola Split
Višnja Beus Prirodoslovna škola Vladimira Preloga Zagreb
Željka Damjanić Pavlić IV. gimnazija Zagreb
Maja Duplančić III. gimnazija Split
Gordana Gašparuš SSŠ Velika Gorica Velika Gorica
Margareta Glavurtić Komercijalno-trgovačka škola Split Voditelj ŽSV-a
Milan Josić XVIII. gimnazija Zagreb
Milana Josić Klasična gimnazija Zagreb
Dražica Kekez Graditeljsko-geodetska tehnička škola Split
Ksenija Kesegi-Krstin Ugostiteljsko-turistička škola Osijek Mentor
Marina Klarić Katolička OŠ Šibenik
Marija Lerinc V. gimnazija Vladimir Nazor Split
Manuela Leskovar OŠ Galdovo Sisak
Ivanka Majbaum OŠ Josipa Antuna Ćolnića Đakovo Savjetnik
Slobodanka Marijančević OŠ o. Petra Perice Makarska
Ljerka Medved OŠ Voćin Voćin Savjetnik / Voditelj ŽSV-a
Hrvoje Mesić Graditeljsko-geodetska škola Osijek Osijek Mentor / Voditelj ŽSV-a
Sandra Milek Tehnička škola Daruvar Daruvar
Vinka Perišin OŠ Ante Starčevića Dicmo Dicmo
Ivana Petrinić Gimnazija Pula Pula Pripravnik
Helena Podvorac Gimnazija Velika Gorica Velika Gorica
Boris Popinjač Ugostiteljsko-turističko učilište Zagreb Savjetnik
Ivanka Prpić OŠ Zamet Rijeka
Marija Purgar OŠ Nikole Andrića Vukovar
Iva Radmanić OŠ Mate Lovraka Kutina Pripravnik
Ružica Rebrović-Habek OŠ braće Radić Zagreb
Koraljka Renier Valinčić Srednja škola Delnice Delnice
Ivana Šabić OŠ Trilj Trilj Mentor
Ljiljana Šakić OŠ Mladost Osijek Mentor/Voditelj ŽSV-a
Ana Šarčević Strukovna škola Pula Pula
Bernardica Šeligo Srednja škola Pregrada Pregrada
308
Olinka Skok-Presečki OŠ Samobor Samobor
Vanja Škrobica Škola likovnih umjetnosti Split Savjetnik
Irena Šlosar Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci Rijeka
Goran Šobota OŠ Samobor Samobor
Anica Štambuk OŠ Mejaši Split
Ivana Štimec-Sajko Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin Mentor
Branka Vlastelica SSŠ bana Josipa Jelačića Sinj
Dubravka Volenec OŠ dr. Ante Starčevića Zagreb
Snježana Vrbanec Glazbena škola Pavla Markovca Zagreb
Andreja Zubac OŠ Dobriša Cesarić Osijek
7. radionica: Videokonferencija – komunikacija i kolaboracija u oblacima SŠ voditeljica: Adela Granić; 1. termin (41 sudionik) Ime i prezime Ustanova Mjesto ustanove Status
Jela Beganović Zdravstvena škola Split
Jasminka Bertović Pupić OŠ Sveti Matej Viškovo
Vera Bobanović Srednja škola Biograd na moru Biograd na moru
Ana Bošković OŠ Ivana Kukuljevića Sisak Sisak
Jasna Bošković OŠ 22. lipnja Sisak
Goranka Braim Vlahović OŠ Jurja Habdelića Velika Gorica Voditelj ŽSV-a
Alida Devčić Crnić OŠ Podmurvice Rijeka Mentor / Voditelj ŽSV-a
Elvira Dragan Ekonomsko-birotehnička škola Split
Lucija Drazic-Segrt Srednja škola Ivana Lucića Trogir Trogir Pripravnik
Teo Franić OŠ Gradac Gradac
Sanda Furjanić Gimnazija Karlovac Karlovac
Marija Gajski OŠ Ivana Mažuranića Zagreb
Berislava Gizdić Ekonomsko-birotehnička škola Split
Zagorka Gligora Zeman Srednja škola Ban Josip Jelačić Zaprešić
Martina Glučina Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen Mentor
Njina Grbić Srednja škola Krapina Krapina Pripravnik
Nediljka Gudelj OŠ Zmijavci Zmijavci Pripravnik
Melita Hlastec-Ljubačev Prirodoslovna i grafička škola Rijeka Rijeka
Jasminka Horvatić-Bedenik Prva gimnazija Varaždin Varaždin
Marija Ivšić OŠ Sućidar Split
Marijana Jelinić Pezo OŠ Stjepan Radić Imotski
Vanja Jurilj OŠ Antuna Mihanovića Zagreb
Lidija Jurin Protić OŠ Jakovlje Jakovlje
Sanja Karol OŠ Miroslava Krleže Zagreb
Suzana Knežević Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga
Križevci
Koraljka Mahulja-Pejčić OŠ Ivana Zajca Rijeka Savjetnik
Antonija Mikulić Industrijska škola Split
Nevenka Poteko /
Zorka Renić Medicinska škola Bjelovar Bjelovar Voditelj ŽSV-a
Milena Roknić Tehnička škola Nikole Tesle Vukovar Vukovar
Ana Saulačić Agencija za odgoj i obrazovanje - Split Split Savjetnik
Ibrahim Smlatić SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin Trogir
Morana Sunara Elektrotehnička škola Split
Anita Šimić OŠ Dinka Šimunovića Hrvace
309
Mihaela Tafra Srednja škola Jure Kaštelan Omiš Pripravnik
Zdenka Venus-Miklić Gimnazija Bjelovar Bjelovar
8. radionica: Portfolio nastavnih jedinica KIMOO u srednjoškolskoj knjižnici SŠ voditeljica: A. Pavin-Banović 1. termin (25 sudionika)
8. radionica: Portfolio nastavnih jedinica KIMOO u srednjoškolskoj knjižnici SŠ
voditeljica: A. Pavin-Banović 1. termin (25 sudionika)
Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Višnja Beus Prirodoslovna škola Vladimira Preloga Zagreb
Marijana Boban OŠ Biograd Biograd na Moru
Danica Crnov Ekonomska škola braća Radić Đakovo
Emilia Domazet Strukovna škola Vice Vlatkovića Zadar
Dražana Filipović Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Makarska Mentor
Jadranka Gabriša Perković Industrijsko-obrtnička škola Sisak Sisak Savjetnik
Gordana Grabovac Srednja škola Novska Novska
Marica Keča Srednja škola Vladimir Nazor Čabar
Vesna Kranjec Čižmek Srednja škola Krapina Krapina
Tatjana Kreštan Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar Bjelovar
Ivana Marić Damjanović Gimnazija Županja Županja Mentor
Henrieta Matković SSŠ Antuna Horvata Đakovo Mentor
Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Maja Baksa Žeđa Srednja škola Ivan Seljanec Križevci
Marija Bednjanec Škola za cestovni promet Zagreb Savjetnik/Voditelj ŽSV-a
Marijana Čelig I. tehnička škola Tesla Zagreb
Sanja Cutvarić Obrtnička škola Bjelovar Bjelovar
Lucija Drazic-Segrt Srednja škola Ivana Lucića Trogir Trogir Pripravnik
Iva Grisogono Tehnička škola Zagreb Zagreb Mentor/Voditelj ŽSV-a
Jasminka Horvatić-Bedenik Prva gimnazija Varaždin Varaždin
Ruža Jozić Gimnazija Sesvete Sesvete Savjetnik/Voditelj ŽSV-a
Jadranka Jurić Gimnazija Tituša Brezovačkog Zagreb
Božica Kühn Strojarska tehnička škola Fausta Vrančića Zagreb
Davorka Mijajlović Ekonomska škola Pula Pula
Hrvoje Miletić Gimnazija Antuna Gustava Matoša Đakovo Mentor
Domagoja Pavić Tehnička škola Split Split
Jelena Pezelj Galešić Obrtnička škola Split
Vlatka Prtenjača Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar
Zdravka Purkić Srednja tehnička prometna škola Split
Draženka Rajković Vrdoljak Športska gimnazija Zagreb
Milena Rakić Srednja škola Tina Ujevića Vrgorac
Zorka Renić Medicinska škola Bjelovar Bjelovar Voditelj ŽSV-a
Danijela Riger-Knez Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola Zadar
Morana Sunara Elektrotehnička škola Split
Mihaela Tafra Srednja škola Jure Kaštelan Omiš Pripravnik
Jadranka Tukša XVI. gimnazija Zagreb
Sandra Vidović Tehnička škola Čakovec Čakovec
Tajana Zuza Tehnička škola
Zadar
310
Sandra Milek Tehnička škola Daruvar Daruvar
Vesna Miličević Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci Rijeka Mentor
Andrea Petrić Gimnazija Daruvar Daruvar
Iva Pezer Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci Vinkovci
Gordana Rešicki Degoricija Tehnička škola Kutina Kutina Mentor
Bernardica Šeligo Srednja škola Pregrada Pregrada
Jerko Stare Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb
Ivana Štimec-Sajko Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin Mentor
Tanja Telesmanić Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar
Manuela Tomljenović Obrtnička škola Slavonski Brod
Kristina Varda Pazinski kolegij - klasična gimnazija Pazin s pravom javnosti
Pazin Mentor
Sandra Vidović Prva riječka hrvatska gimnazija Rijeka Mentor/ Voditelj ŽSV-a
Jasminka Vujević Srednja škola Lovre Montija Knin
Madlen Zubović Prometna škola Rijeka Mentor
9. radionica: Jačanje nacionalnog identiteta i kreiranje nacionalnog imidža kao put ka znanju i osobnom razvoju građanskih kompetencija voditeljica: Irena Ostrički-Gerber 1. termin (16 sudionika)
Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Ana Bebič SSŠ Šibenik Šibenik
Jadranka Gabriša Perković Industrijsko-obrtnička škola Sisak Sisak Savjetnik
Zdenka Gugo SSŠ Kralja Zvonimira Knin
Virgil Jureškin OŠ Majstora Radovana Trogir
Marina Kljunak-Čuikin Umjetnička škola Luke Sorkočevića Dubrovnik
Kristina Končurat OŠ Retkovec Zagreb
Asema Kurtović OŠ Braća Ribar Sisak
Dragica Kvesić Elektrostrojarska obrtnička škola Zagreb
Mirna Luketin Srednja škola Braća Radić Kaštel Štafilić -Nehaj
GabrijelA Mahmutović Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo Rijeka Mentor
Vesna Miličević Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci Rijeka Mentor
Ivan Parascic OŠ Petra Preradovića Zagreb
Maglica Plejić Pomorska škola Split Mentor
Marina Saračević Živković Prometno-tehnička škola Šibenik Šibenik
Kristina Varda Pazinski kolegij - klasična gimnazija Pazin s pravom javnosti
Pazin Mentor
Zdenka Venus-Miklić Gimnazija Bjelovar Bjelovar
9. radionica: Jačanje nacionalnog identiteta i kreiranje nacionalnog imidža kao put ka znanju i osobnom razvoju građanskih kompetencija voditeljica: Irena Ostrički-Gerber; 2. termin (21 sudionik)
Ime i prezime Ustanova Mjesto ustanove Status
Žaklin Antonijević Prirodoslovna tehnička škola Split
Maja Baksa Žeđa Srednja škola Ivan Seljanec Križevci
Irena Bando OŠ Jagode Truhelke Osijek Mentor
Gordana Čegec Škola za modu i dizajn Zagreb
Sanja Cutvarić Obrtnička škola Bjelovar Bjelovar
Nediljka Galić II. gimnazija Split Savjetnik
Margareta Glavurtić Komercijalno-trgovačka škola Split Voditelj ŽSV-a
Iva Grisogono Tehnička škola Zagreb Zagreb Mentor / Voditelj ŽSV-a
311
Karolina Ivanišević IV. gimnazija Marko Marulić Split
Jadranka Jurić Gimnazija Tituša Brezovačkog Zagreb
Dražica Kekez Graditeljsko-geodetska tehnička škola Split
Božica Kühn Strojarska tehnička škola Fausta Vrančića Zagreb
Davorka Mijajlović Ekonomska škola Pula Pula
Hrvoje Miletić Gimnazija Antuna Gustava Matoša Đakovo Mentor
Tanja Novak-Pavić Industrijska strojarska škola Zagreb Mentor
Dubravka Peljhan Obrtnička škola Opatija
Danica Pelko OŠ Donja Stubica Donja Stubica Savjetnik
Jelena Pezelj Galešić Obrtnička škola Split
Zdravka Purkić Srednja tehnička prometna škola Split
Jadranka Tukša XVI. gimnazija Zagreb
Sandra Vidović Tehnička škola Čakovec Čakovec
10. radionica: Radionica zaštite i popravka knjiga – LDC voditeljica: Lada Janković Markušić 1. termin (32 sudionika) Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Nerina Banović OŠ Kozala Rijeka
Ana Bošković OŠ Ivana Kukuljevića Sisak Sisak
Dragica Bošnjak Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula
Tamara Buvinić OŠ Bariše Granića-Meštra Baška Voda
Marija Ćavar Sopta OŠ Alojzija Stepinca Zagreb
Danila Ferenčević OŠ Gornja Vežica Rijeka
Neda Franolić OŠ Vladimir Gortan Rijeka
Milena Klanjac Elektroindustrijska i obrtnička škola Rijeka Rijeka
Marijana Kličinović OŠ Pučišća Pučišća Pripravnik
Tatjana Kreštan Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar Bjelovar
Ana Longin OŠ Trstenik Split
Ivančica Magić OŠ Petar Zrinski Jalžabet Jalžabet
Ivanka Majić OŠ Jurja Dalmatinca Pag Pag Mentor
Sandra Marković Pogačić OŠ Ivana Gorana Kovačića Zagreb
Marinka Mlinarić OŠ Veliki Bukovec Mali Bukovec
Silva Orešković OŠ Zrinskih i Frankopana Otočac
Ludmila Pauletić OŠ Vladimira Nazora Vrsar
Dubravka Peljhan Obrtnička škola Opatija
Drazenka Polovic Ekonomsko-turistička škola Karlovac
Snježana Posavec I. OŠ Vrbovec Vrbovec
Marija Povrženić OŠ Kardinala Alojzija Stepinca Krašić
Ivana Rukavina OŠ Anž Frankopan Kosinj
LJiljana Šarec OŠ Sveti Đurđ Sveti Đurđ
Marija Škrlec Elektrotehnička škola Zagreb
Petra Špišić OŠ Mladost Lekenik Pripravnik
Nataša Šporčić OŠ Vladimira Vidrića Kutina
Jerko Stare Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb
Slavica Tomić Srednja medicinska škola Slavonski Brod
Manuela Tomljenović Obrtnička škola Slavonski Brod
312
Katarina Vidović Žanetić Srednja škola Blato Blato
Lucija Vlahov OŠ Popovača Popovača
Maja Vukušić OŠ Kistanje Kistanje Pripravnik
10. radionica: Radionica zaštite i popravka knjiga – LDC voditeljica: Lada Janković Markušić 2. termin (34 sudionika)
Ime i prezime Ustanova Mjesto Status
Diana Blažić OŠ Sveta Nedelja Sveta Nedelja
Ankica Blažinović-Kljajo OŠ Brestje Sesvete Savjetnik
Marijana Čelig I. tehnička škola Tesla Zagreb
Marija Deanković Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod Mentor/Voditelj ŽSV-a
Ana Demut OŠ Zvonimira Franka Kutina Savjetnik
Romina Fic Graditeljska škola Čakovec Čakovec
Zdenka Gugo SSŠ Kralja Zvonimira Knin
Leopoldina Poli Hočevar Eve / Mentor
Lidija Janeš / Savjetnik
Mirjana Komočar LJubić OŠ Sveta Nedelja Sveta Nedelja
Jelena Kujundžić OŠ Studenci Studenci
Bojan Lazić OŠ Negoslavci Negoslavci
Jozo Lovrić OŠ Ostrog Kaštel Lukšić
Antonija Lujanac OŠ Dobriše Cesarića Zagreb Pripravnik
Jasenka Marmilić OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko Petrovsko
Antonija Medak OŠ Brda Split
Renata Mišurac Čeliković OŠ Savski Gaj Zagreb
Marina Nikolić OŠ Gornja Poljica Donji Dolac
Ana Pavlinović OŠ Stjepana Ivičevića Makarska
Ivana Perić OŠ Petra Preradovića Zadar Voditelj ŽSV-a
Suzana Plevnik OŠ Jure Kaštelana Zagreb Mentor
Marija Rajilić OŠ Žuti brijeg Zagreb
Draženka Rajković Vrdoljak Športska gimnazija Zagreb
Antoaneta Raspudić OŠ Antuna Mihanovića-Petropoljskog Drniš
Mirna Šarić OŠ Žrnovnica Žrnovnica
Hajdi Škarica Gimnazija Franje Petrića Zadar Voditelj ŽSV-a
Gordana Slaviček Zovko OŠ Stjepana Ivičevića Makarska Mentor
Irena Stojanov OŠ Bartula Kašića Zadar
Ksenija Stojanovski OŠ Voltino Zagreb
Ratko Stojanovski OŠ Markuševec Zagreb
Nataša Švaco OŠ Grgura Karlovčana Đurđevac
Ivona Tabak OŠ Ivana Lovrića Sinj Voditelj ŽSV-a
Branka Vrbanec Gradska knjižnica Ksaver Šandor Gjalski Zabok
Zabok Mentor
Antonia Vrbatović OŠ Marka Marulića Sinj
313
Izdanja zbornika Proljetnih škola školskih knjižničara Republike Hrvatske
Izdanja Agencije za odgoj i obrazovanje
XXVIII. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske
Primjena strategija učenja i upravljanja informacijama u školskom knjižničarstvu
XXIV. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske
Smjernice za rad školskog knjižničara
XXIII. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske
Čitanje kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja
XXII. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske
Školska knjižnica i slobodno vrijeme učenika / Neposredno i posredno uključivanje knjižničara u školski kurikulum
XX. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske
Suradnja u informacijskom društvu – s obzirom na potrebe školskoga knjižničarstva
XIX. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske
Školska knjižnica - Informacijska pismenost i poticanje čitanja / Suradnja u informacijskom društvu
314
Izdanja Digital Library MetelWin
Pogovor
Stručni suradnik knjižničar nezamjenjiv je čimbenik odgojno-obrazovnog sustava. Školski
knjižničar je postojao, postoji i postojat će, bez obzira na promjenjivost medija na kojima
čitamo, bez obzira hoće li e-knjiga prerasti u knjigu budućnosti koja hoda i govori utjelovljena
u robotima-knjigama. Ono što je važno - od Aleksandrijske knjižnice pa do vječnosti –
utjelovljeno je u osobi kompetentnog školskog knjižničara humanista koji vođenim
istraživačkim učenjem mentorira učenike na putu savladavanja planiranih ishoda učenja.
Kako bi na tom izazovnom putu bio izvrstan, država, tj. oni koji odlučuju o prosvjeti, kao i svi
oni koji pripadaju zainteresiranoj javnosti koju zanima školskoknjižničarska struka, moraju
osvijestiti važnost stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika, ne samo kao njihovo
pravo, nego i kao njihovu obvezu na putu izobrazbe i obrazovanja STEM-ovaca kao
'obrazovanih s obrazom'. Etika u menadžmentu proizvodnih djelatnosti u 21. stoljeću važnija
je nego ikada prije jer je odgovorno poslovanje temelj održivog razvoja, a povećanje
vrijednosti dionica (shareholder, stockholder) ne smije biti jedini cilj, nego ravnopravan
ciljevima zainteresiranih javnosti, tj. društvenog konteksta (stakeholder).
Ana Saulačić
urednica
315
Trogir
6. do 8. travnja 2017.
