Transcript
  • UVOD U TRGOVAKO PRAVO

    Prof. dr. sc. Hana Horak

    Dr. sc. Kosjenka Dumani

    Mr. sc. Barbara Prelonjak

    Zvonimir afranko, mag. iur.

    Zagreb, 2011.

  • Izdava:

    HDK i partneri j.t.d.

    Zagreb, Primorska 14

    Urednici:

    Prof. dr. sc. Hana Horak

    Zvonimir afranko, mag. iur.

    Recenzenti:

    Prof. dr. sc. Nada Bodiroga-Vukobrat

    Prof. dr. sc. Sofija Marui

    ISBN 978-953-56898-0-5

    Knjiga je objavljena uz novanu potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

  • 3

    Predgovor

    Trgovako pravo zasigurno predstavlja jednu od najdinaminijih pravnih grana.

    Ubrzani razvoj znanja i tehnologija uope, a osobito u gospodarskim aktivnostima, neizbjeno

    dovodi do nastanka novih privatnopravnih odnosa u gospodarstvu te prilagoavanja starih

    odnosa suvremenim tekovinama. U tom se smislu i trgovako pravo, kao regulator navedenih

    odnosa, mora neprestano mijenjati, zadovoljavajui zahtjeve suvremenosti.

    K tome valja nadodati i neprestano unapreivanje te unificiranje materije trgovakog

    prava na europskoj razini. Republika Hrvatska, kao pristupnica Europskoj uniji, duna je svoje

    nacionalno trgovako pravo usklaivati s europskom regulativom. Posljedica je toga,

    kontinuirano noveliranje domaih propisa koji reguliraju kako trgovake odnose tako i ostale

    pravne odnose. Dobar dio postignua u trgovakom pravu Europske unije ve je

    implementiran u hrvatsko pravo, emu svjedoe propisi poput Zakona o obveznim odnosima i

    Zakona o trgovakim drutvima, dok e neka od njih tek zaivjeti u trenutku pristupanja

    Republike Hrvatske Europskoj uniji.

    Knjigom Uvod u trgovako pravo eljeli smo pribliiti opsenu i nepreglednu

    materiju trgovakog prava studentima nepravnicima te je ona nastala prvenstveno na poticaj

    brojnih generacija studenata koji upisuju kolegij Trgovako pravo na Ekonomskom fakultetu

    i Fakultetu elektrotehnike i raunarstva.

    U radu sa studentima pokazala se potreba za objedinjavanjem materije trgovakog

    ugovornog prava i prava drutava na jednom mjestu. Budui knjiga nije namijenjena

    prvenstveno pravnikoj populaciji, bilo je neophodno dirnuti i u materiju ope teorije prava i

    drave kako bi se itatelji upoznali s temeljnim pojmovima pravne znanosti. Slijedei tu

    logiku knjiga je razdijeljena u etiri tematske cjeline: I. O dravi i pravnom sustavu (gdje se

    itatelj upoznaje s temeljnim pojmovima i naelima pravne nauke), II. Trgovako pravo (gdje

    se itatelj uvodi u opu povijest trgovakog prava te izvore trgovakog prava), III. Trgovako

    ugovorno pravo (gdje se obrauju ugovori kao najei temelj trgovakih odnosa) i IV. Pravo

    trgovakih drutava (gdje se prikazuju temeljni oblici subjekata trgovakog prava).

    Cilj nam je prije svega bio na sustavan i obuhvatan nain prikazati materiju trgovakog

    prava, ne ulazei pretjerano u dubinsko razraivanje ove problematike. Knjiga bi prije svega

    trebala posluiti kao izvor osnovnih informacija o temeljnim institutima trgovakog prava,

    kako ugovornog tako i prava drutava, te kao podloga za dublje izuavanje navedene materije.

    U svakom sluaju, knjiga predstavlja temelj pravne kulture i znanja koje bi trebao usvojiti

  • 4

    svaki poduzetnik, a upravo su studenti ekonomskih i tehnikih znanosti budui poduzetnici na

    tritu. Knjiga Uvod u trgovako pravo je stoga namijenjena upravo njima buduim

    poduzetnicima kako bi im se pribliile zakonitosti poslovanja na tritu, te ih se osposobilo da

    na tom tritu djeluju u skladu sa temeljnim propisima i standardima.

    Trgovako ugovorno pravo i pravo trgovakih drutava obuhvaa iznimno opsenu

    materiju koju postaje sve tee obuhvatiti, protumaiti i prenijeti poduzetnicima i studentima.

    Radi toga, vodei se zahtjevima aktivne i fokusirane nastave autori su odluili materiju

    trgovakog prava na ovaj nain pribliiti studentima. elja nam je bila da sastavimo pregledan

    slijed najvanijih pitanja i putokaz za daljnja produbljena istraivanja.

    Autori

    U Zagrebu, prosinac 2011.

  • 5

    Sadraj

    Predgovor ................................................................................................................................... 3

    Sadraj ........................................................................................................................................ 5

    Glava I. O DRAVI I PRAVNOM SUSTAVU .................................................................. 19

    1. Sustav dravne vlasti ....................................................................................................... 21

    1.1. Openito o sustavu i diobi dravne vlasti .................................................................. 21

    1.2. Zakonodavstvo .......................................................................................................... 22

    1.3. Sudstvo ...................................................................................................................... 25

    1.3.1. Imenovanje, razrjeenje i stegovna odgovornost sudaca ................................... 26

    1.3.2. Stalnost sudake dunosti .................................................................................. 26

    1.3.3. Sudaki imunitet ................................................................................................ 27

    1.3.4. Preduvjeti za uinkovito funkcioniranje ............................................................ 27

    1.3.5. Ostale pravosudne djelatnosti u republici hrvatskoj .......................................... 28

    1.3.6. Postupci pred sudom .......................................................................................... 29

    1.3.6.1. Graanski parnini postupak ..................................................................... 30

    1.3.6.2. Izvanparnini postupci ............................................................................... 30

    1.3.6.3. Ovrni postupak ......................................................................................... 31

    1.3.6.4. Steajni postupak ....................................................................................... 32

    1.3.7. Alternativno rjeavanje sporova ........................................................................ 33

    1.3.7.1. Arbitraa .................................................................................................... 33

    1.3.7.2. Mirenje ...................................................................................................... 34

    1.4. Izvrna (upravna) vlast .............................................................................................. 35

    1.4.1. Predsjednik republike hrvatske .......................................................................... 36

    1.4.2. Vlada republike hrvatske ................................................................................... 37

    1.4.3. Dravna uprava .................................................................................................. 38

    2. Pravni sustav .................................................................................................................... 41

    2.1. Pravna norma (pravno pravilo) .................................................................................. 41

    2.1.1. Pravne norme s obzirom na donositelja ............................................................. 42

    2.1.2. Pravne norme s obzirom pravne subjekte kojima su upuene ........................... 43

    2.1.3. Pravne norme s obzirom na sadraj ................................................................... 43

  • 6

    2.1.4. Pravne norme s obzirom na teritorijalno vaenje .............................................. 43

    2.1.5. Pravne norme s obzirom na intenzitet ............................................................... 44

    2.2. Pravni institut ............................................................................................................. 45

    2.3. Grane prava................................................................................................................ 45

    2.4. Grupe prava ............................................................................................................... 46

    2.4.1. Materijalno i formalno (procesno) pravo........................................................... 46

    2.4.2. Javno i privatno pravo ....................................................................................... 47

    2.4.3. Pravna grupa unutranjeg (internog) i meunarodnog prava ............................ 47

    2.5. Pozitivno pravo .......................................................................................................... 48

    2.6. Pravo u objektivnom i pravo u subjektivnom smislu ............................................... 48

    Glava II. TRGOVAKO PRAVO ....................................................................................... 51

    1. Pojam i subjekti trgovakog prava ................................................................................ 53

    2. Pregled razvoja trgovakog prava ................................................................................. 54

    3. Pravne grane povezane s trgovakim pravom .............................................................. 56

    3.1. Trgovako pravo i ustavno pravo .............................................................................. 56

    3.2. Trgovako pravo i graansko pravo .......................................................................... 56

    3.3. Trgovako pravo i radno pravo ................................................................................. 57

    3.4. Trgovako pravo i gospodarsko pravo ...................................................................... 57

    4. Izvori trgovakog prava .................................................................................................. 59

    4.1. Dravni izvori trgovakog prava ............................................................................... 60

    4.1.1. Ustav republike hrvatske ................................................................................... 60

    4.1.2. Zakon o obveznim odnosima ............................................................................. 60

    4.1.3. Zakon o trgovakim drutvima .......................................................................... 61

    4.2. Autonomno trgovako pravo ..................................................................................... 61

    4.2.1. Trgovaki obiaji i praksa koju su trgovci meusobno razvili .......................... 62

    4.2.2. Uzance ............................................................................................................... 62

    4.2.3. Formularno pravo .............................................................................................. 63

    4.2.3.1. Opi uvjeti poslovanja ............................................................................... 63

    4.2.3.2. Tipski (standardni) ugovori ....................................................................... 64

    4.2.3.3. Adhezijski ugovori .................................................................................... 64

    4.2.3.4. Klauzule (termini)...................................................................................... 64

    4.3. Sudska i arbitrana praksa ......................................................................................... 65

    4.4. Pravna znanost ........................................................................................................... 66

    4.5. Ostali izvori trgovakog prava .................................................................................. 66

    4.5.1. Akti tijela s javnim ovlatenjima ....................................................................... 66

    4.5.2. Statuti i drutveni ugovori ................................................................................. 66

  • 7

    Glava III. TRGOVAKO UGOVORNO PRAVO ............................................................ 69

    1. Openito o trgovakom ugovornom pravu ................................................................... 71

    1.1. Ugovor kao temelj obveznopravnog odnosa ............................................................. 72

    1.1.1. inidba kao predmet obveznopravnog odnosa .................................................. 72

    1.1.2. Djelovanje obveznopravnih odnosa................................................................... 73

    1.1.3. Ugovorne i izvanugovorne obveze .................................................................... 74

    1.2. Tipologija ugovora .................................................................................................... 75

    1.2.1. Imenovani (nominantni) i neimenovani (inominantni) ugovori ........................ 75

    1.2.2. Konsenzualni i realni ugovori............................................................................ 76

    1.2.3. Dvostrano obvezni i jednostrano obvezni ugovori ............................................ 76

    1.2.4. Naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) ugovori ......................................... 77

    1.2.5. Formalni i neformalni ugovori .......................................................................... 77

    1.2.6. Graanski, trgovaki i potroaki ugovori ........................................................ 78

    1.3. Temeljna naela ugovornog prava ............................................................................. 79

    1.3.1. Naelo ugovorne slobode (autonomije) ............................................................. 79

    1.3.2. Naelo ispunjenja ugovorne obveze .................................................................. 79

    1.3.3. Naelo savjesnosti i potenja ............................................................................. 80

    1.3.4. Naelo ravnopravnosti i jednake vrijednosti inidaba ....................................... 80

    1.3.5. Naelo dune panje .......................................................................................... 81

    1.3.6. Naelo primjene obiaja i prakse....................................................................... 82

    2. Sklapanje ugovora ........................................................................................................... 83

    2.1. Pregovori ................................................................................................................... 83

    2.2. Ponuda ....................................................................................................................... 84

    2.2.1. Pojam ponude .................................................................................................... 84

    2.2.2. Uinci ponude .................................................................................................... 85

    2.2.3. Oblik ponude ..................................................................................................... 86

    2.3. Prihvat ponude ........................................................................................................... 87

    2.3.1. Pojam prihvata ................................................................................................... 87

    2.3.2. Uinci prihvata .................................................................................................. 87

    2.3.3. Oblik prihvata .................................................................................................... 87

    2.4. Trenutak sklapanja (perfekcija) ugovora ................................................................... 88

    2.4.1. Perfekcija konsenzualnih ugovora ..................................................................... 88

    2.4.2. Perfekcija realnih ugovora ................................................................................. 89

    2.5. Predugovor (preliminar) ............................................................................................ 90

    3. Valjanost ugovora ............................................................................................................ 91

  • 8

    3.1. Sposobnost stranaka .................................................................................................. 91

    3.2. Valjano i suglasno oitovanje volje ........................................................................... 93

    3.2.1. Svjesni nesklad izmeu volje i oitovanja ......................................................... 93

    3.2.2. Nesvjesni nesklad izmeu volje i oitovanja ..................................................... 95

    3.3. Kvalificirana inidba ................................................................................................. 96

    3.4. Doputena pobuda ..................................................................................................... 97

    3.5. Propisani oblik ugovora ............................................................................................. 97

    3.6. Nevaljanost ugovora .................................................................................................. 98

    3.6.1. Nitetnost ........................................................................................................... 98

    3.6.2. Pobojnost ........................................................................................................... 99

    4. Sredstva za osiguranje ispunjenja ugovorne obveze .................................................. 100

    4.1. Jamstvo .................................................................................................................... 100

    4.1.1. Pojam jamstva ................................................................................................. 100

    4.1.2. Opseg jameve odgovornosti........................................................................... 101

    4.1.3. Oblici jamstva .................................................................................................. 101

    4.1.4. Zakonska subrogacija i regres ......................................................................... 102

    4.2. Ugovorna kazna ....................................................................................................... 102

    4.2.1. Pojam ugovorne kazne..................................................................................... 102

    4.2.2. Visina ugovorne kazne .................................................................................... 103

    4.2.3. Vjerovnikova prava ......................................................................................... 103

    4.2.4. Odnos ugovorne kazne, prava na naknadu tete i zakonskih penala ............... 104

    4.3. Zatezne kamate ........................................................................................................ 104

    4.3.1. Pojam zateznih kamata .................................................................................... 104

    4.3.2. Stopa zateznih kamata ..................................................................................... 105

    4.3.3. Odnos zateznih kamata i prava na naknada tete ............................................ 105

    4.3.4. Zabrana anatocizma ......................................................................................... 105

    4.4. Kapara i odustatnina ................................................................................................ 106

    4.4.1. Pojam i funkcija kapare ................................................................................... 106

    4.4.2. Pravni uinci kapare ........................................................................................ 106

    4.4.3. Pojam i pravni uinci odustatnine ................................................................... 107

    4.5. Pravo zadranja (retencije) ...................................................................................... 107

    5. Promjene u ugovornim obveznopravnim odnosima .................................................. 109

    5.1. Ustup trabine (cesija) ............................................................................................. 110

    5.1.1. Trabina kao predmet cesije ............................................................................ 110

    5.1.2. Uinci cesije .................................................................................................... 111

    5.1.3. Notifikacija ...................................................................................................... 111

    5.1.4. Viestruko ustupanje ....................................................................................... 112

  • 9

    5.1.5. Odnos ustupitelja i primatelja .......................................................................... 112

    5.1.6. Odnos primatelja i dunika .............................................................................. 113

    5.1.7. Posebni oblici cesije ........................................................................................ 113

    5.2. Preuzimanje duga .................................................................................................... 114

    5.3. Pristupanje dugu ...................................................................................................... 114

    5.4. Preuzimanje ispunjenja ............................................................................................ 115

    5.5. Prijenos ugovora ...................................................................................................... 115

    5.6. Obnova (novacija) ................................................................................................... 116

    6. Prestanak ugovorne obveze .......................................................................................... 117

    6.1. Ispunjenje ................................................................................................................ 117

    6.1.1. Subjekti ispunjenja .......................................................................................... 118

    6.1.2. Predmet ispunjenja .......................................................................................... 119

    6.1.3. Vrijeme ispunjenja ........................................................................................... 119

    6.1.4. Mjesto ispunjenja ............................................................................................. 120

    6.1.5. Zakanjenje ...................................................................................................... 120

    6.1.6. Polaganje i prodaja dugovane stvari ................................................................ 121

    6.2. Raskid ugovora ........................................................................................................ 121

    6.2.1. Sporazumni i jednostrani raskid ugovora ........................................................ 122

    6.2.2. Raskid ugovora zbog neispunjenja .................................................................. 122

    6.2.3. Prigovor neispunjenja i neizvjesnog ispunjenja .............................................. 123

    6.2.4. Raskid ugovora zbog nemogunosti ispunjenja .............................................. 123

    6.2.5. Izmjena i raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti ................................. 124

    6.2.6. Pravni uinci raskida ugovora ......................................................................... 125

    6.3. Prijeboj (kompenzacija) ........................................................................................... 125

    6.4. Otpust duga .............................................................................................................. 126

    6.5. Sjedinjenje (konfuzija) ............................................................................................ 127

    6.6. Protek vremena i otkaz ............................................................................................ 127

    6.7. Smrt ugovorne strane ............................................................................................... 127

    6.8. Zastara ..................................................................................................................... 128

    6.8.1. Zastarni rokovi ................................................................................................. 128

    6.8.2. Zastoj i prekid zastare ...................................................................................... 128

    6.8.3. Zastara i prekluzija .......................................................................................... 129

    7. Pojedini ugovori ............................................................................................................. 130

    7.1. Ugovor o kupoprodaji .............................................................................................. 130

    7.1.1. Pojam i obiljeja ugovora o kupoprodaji ......................................................... 130

    7.1.2. Bitni sastojci ugovora o kupoprodaji ............................................................... 131

    7.1.3. Obveze prodavatelja ........................................................................................ 132

  • 10

    7.1.3.1. Odgovornost za materijalne nedostatke stvari ......................................... 132

    7.1.3.2. Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija) .................................... 134

    7.1.3.3. Odgovornost za pravne nedostatke stvari (zatita od evikcije) ............... 135

    7.1.4. Obveze kupca .................................................................................................. 135

    7.1.5. Kupoprodaje s posebnim pogodbama ............................................................. 136

    7.1.5.1. Kupoprodaja s pravom prvokupa ............................................................ 136

    7.1.5.2. Kupnja na pokus ...................................................................................... 137

    7.1.5.3. Kupoprodaja po uzorku ili modelu .......................................................... 137

    7.1.5.4. Kupoprodaja sa specifikacijom ............................................................... 137

    7.1.5.5. Kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva............................................. 137

    7.1.5.6. Kupoprodaja s obronom otplatom cijene ............................................... 138

    7.2. Ugovor o zamjeni .................................................................................................... 138

    7.2.1. Pojam i obiljeja ugovora o zamjeni ............................................................... 138

    7.2.2. Novac kao predmet zamjene............................................................................ 139

    7.2.3. Obveze ugovornih stranaka ............................................................................. 139

    7.3. Ugovor o zajmu ....................................................................................................... 140

    7.3.1. Pojam i obiljeja ugovora o zajmu .................................................................. 140

    7.3.2. Obveze zajmodavca ......................................................................................... 141

    7.3.3. Obveze zajmoprimca ....................................................................................... 141

    7.3.4. Namjenski zajam ............................................................................................. 141

    7.4. Ugovor o zakupu ..................................................................................................... 142

    7.4.1. Pojam i obiljeja ugovora o zakupu ................................................................ 142

    7.4.2. Obveze zakupodavca ....................................................................................... 142

    7.4.3. Obveze zakupnika............................................................................................ 143

    7.4.4. Podzakup ......................................................................................................... 144

    7.4.5. Prestanak zakupa ............................................................................................. 145

    7.5. Ugovor o djelu ......................................................................................................... 145

    7.5.1. Pojam i obiljeja ugovora o djelu .................................................................... 145

    7.5.2. Obveze izvoaa .............................................................................................. 146

    7.5.3. Obveze naruitelja ........................................................................................... 147

    7.6. Ugovor o licenciji .................................................................................................... 147

    7.6.1. Pojam i obiljeja ugovora o licenciji ............................................................... 147

    7.6.2. Predmet licencije ............................................................................................. 148

    7.6.2.1. Izum ......................................................................................................... 148

    7.6.2.2. ig ............................................................................................................ 149

    7.6.2.3. Industrijski dizajn .................................................................................... 150

    7.6.2.4. Znanje i iskustvo ...................................................................................... 150

  • 11

    7.6.3. Obveze davatelja licencije ............................................................................... 150

    7.6.4. Obveze stjecatelja licencije ............................................................................. 151

    7.6.5. Oblici ugovora o licenciji ................................................................................ 151

    7.6.5.1. Iskljuiva i neiskljuiva licencija ............................................................ 151

    7.6.5.2. Prostorno ograniena i prostorno neograniena licencija ........................ 152

    7.6.5.3. Podlicencija ............................................................................................. 152

    7.6.6. Prestanak licencije ........................................................................................... 152

    7.7. Ugovor o nalogu ...................................................................................................... 153

    7.7.1. Pojam i obiljeja ugovora o nalogu ................................................................. 153

    7.7.2. Obveze nalogoprimca ...................................................................................... 154

    7.7.3. Obveze nalogodavca ........................................................................................ 155

    7.7.4. Prestanak naloga .............................................................................................. 155

    7.8. Ugovor o komisiji .................................................................................................... 156

    7.8.1. Pojam i obiljeja ugovora o komisiji ............................................................... 156

    7.8.2. Obveze komisionara ........................................................................................ 156

    7.8.3. Obveze komitenta ............................................................................................ 157

    7.9. Ugovor o trgovinskom zastupanju ........................................................................... 158

    7.9.1. Pojam i obiljeja ugovora o trgovinskom zastupanju ...................................... 158

    7.9.2. Obveze zastupnika ........................................................................................... 158

    7.9.3. Obveze nalogodavca ........................................................................................ 159

    7.9.4. Prestanak trgovinskog zastupanja .................................................................... 160

    7.9.4.1. Posebna naknada ..................................................................................... 160

    7.9.4.2. Ugovorna odredba o zabrani ili ogranienju obavljanja djelatnosti ........ 161

    7.10. Ugovor o posredovanju ....................................................................................... 161

    7.10.1. Pojam i obiljeja .............................................................................................. 161

    7.10.2. Obveze posrednika .......................................................................................... 162

    7.10.3. Obveze nalogodavca ........................................................................................ 162

    7.10.4. Posredovanje za obje strane ............................................................................. 162

    GLAVA IV. PRAVO TRGOVAKIH DRUTAVA ....................................................... 163

    1. Openito o statusnom trgovakom pravu ................................................................... 165

    1.1. Pojam trgovca .......................................................................................................... 165

    1.2. Trgovako drutvo kao trgovac ............................................................................... 166

    1.3. Trgovac pojedinac ................................................................................................... 167

    1.4. Sudski registar ......................................................................................................... 167

    1.4.1. Javnost registra ................................................................................................ 168

    1.4.2. Uinak upisa u registar .................................................................................... 169

  • 12

    2. Trgovaka drutva ......................................................................................................... 170

    2.1. Trgovako drutvo kao pravna osoba ...................................................................... 170

    2.1.1. Odgovornost za obveze drutva i tzv. Proboj pravne osobnosti ...................... 170

    2.1.2. Preddrutvo ...................................................................................................... 171

    2.1.3. Podrunice ....................................................................................................... 172

    2.2. Tvrtka trgovakog drutva ....................................................................................... 174

    2.2.1. Sadraj tvrtke ................................................................................................... 174

    2.2.2. Odreivanje tvrtke ........................................................................................... 175

    2.2.3. Zatita tvrtke .................................................................................................... 175

    2.3. Predmet poslovanja i sjedite trgovakog drutva ................................................... 176

    2.3.1. Predmet poslovanja ......................................................................................... 176

    2.3.2. Sjedite trgovakog drutva ............................................................................. 177

    2.4. Zastupanje trgovakog drutva ................................................................................ 178

    2.4.1. Zastupnici po zakonu ....................................................................................... 178

    2.4.2. Punomonici .................................................................................................... 178

    2.4.2.1. Punomo po zaposlenju ........................................................................... 179

    2.4.2.2. Prokura .................................................................................................... 179

    2.4.2.3. Trgovaka punomo ................................................................................ 180

    2.4.2.4. Punomo trgovakom putniku ................................................................. 181

    3. Javno trgovako drutvo ............................................................................................... 182

    3.1. Pojam i obiljeja ...................................................................................................... 182

    3.2. Osnivanje ................................................................................................................. 182

    3.3. Pravni odnosi izmeu lanova drutva .................................................................... 183

    3.3.1. Drutveni ugovor ............................................................................................. 183

    3.3.2. Obveze lanova................................................................................................ 184

    3.3.3. Zabrana konkurencije ...................................................................................... 184

    3.3.4. Voenje poslova .............................................................................................. 185

    3.3.4.1. Pojedinano poslovodstvo ....................................................................... 185

    3.3.4.2. Skupno poslovodstvo ............................................................................... 186

    3.3.4.3. Pridravanje uputa ................................................................................... 186

    3.3.4.4. Opseg ovlasti za voenje poslova ............................................................ 186

    3.3.5. Pravo na obavijetenost ................................................................................... 186

    3.3.6. Donoenje odluka ............................................................................................ 187

    3.3.7. Sudjelovanje u dobiti ....................................................................................... 187

    3.4. Pravni odnosi lanova drutva prema treim osobama ........................................... 188

    3.4.1. Zabrana raspolaganja udjelima ........................................................................ 188

    3.4.2. Zastupanje ........................................................................................................ 188

  • 13

    3.4.2.1. Opseg ovlasti za zastupanje ..................................................................... 188

    3.4.2.2. Oduzimanje ovlasti za zastupanje............................................................ 189

    3.4.3. Odgovornost lanova ....................................................................................... 189

    3.5. Prestanak javnog trgovakog drutva ...................................................................... 190

    3.5.1. Razlozi za prestanak javnog trgovakog drutva ............................................ 190

    3.5.2. Likvidacija ....................................................................................................... 191

    4. Komanditno drutvo ..................................................................................................... 193

    4.1. Pojam i obiljeja ...................................................................................................... 193

    4.2. Osnivanje ................................................................................................................. 194

    4.3. Pravni odnosi meu lanovima ............................................................................... 194

    4.3.1. Sloboda ugovaranja ......................................................................................... 194

    4.3.2. Upravljanje drutvom ...................................................................................... 195

    4.3.3. Pravo nadzora .................................................................................................. 195

    4.3.4. Zabrana konkurencije ...................................................................................... 195

    4.3.5. Udio u dobiti i gubitku .................................................................................... 196

    4.4. Pravni odnosi lanova drutva prema treima ......................................................... 196

    4.4.1. Odgovornost lanova komanditnog drutva .................................................... 196

    4.4.2. Smanjenje uloga .............................................................................................. 197

    4.5. Prestanak komanditnog drutva ............................................................................... 198

    5. Tajno drutvo ................................................................................................................. 199

    6. Gospodarsko interesno udruenje ............................................................................... 201

    6.1. Pojam i obiljeja ...................................................................................................... 201

    6.2. Osnivanje ................................................................................................................. 202

    6.3. Pravni odnosi izmeu lanova ................................................................................. 202

    6.4. Organi udruenja ..................................................................................................... 204

    6.5. Prestanak udruenja ................................................................................................. 204

    7. Dioniko drutvo ............................................................................................................ 205

    7.1. Pojam i obiljeja ...................................................................................................... 205

    7.2. Temeljni kapital ....................................................................................................... 205

    7.3. Dionice .................................................................................................................... 206

    7.3.1. Dionica kao dio temeljnog kapitala ................................................................. 206

    7.3.2. Dionica kao skup lanskih prava i obveza....................................................... 207

    7.3.2.1. Redovne dionice ...................................................................................... 207

    7.3.2.2. Povlatene dionice ................................................................................... 207

    7.3.3. Dionica kao vrijednosni papir.......................................................................... 208

    7.3.3.1. Isprava o dionici ...................................................................................... 209

    7.3.3.2. Dionice izdane u nematerijalnom obliku ................................................. 210

  • 14

    7.3.4. Odluka o izdavanju dionica ............................................................................. 210

    7.3.5. Vlastite dionice ................................................................................................ 211

    7.4. Statut ........................................................................................................................ 212

    7.5. Osnivanje dionikog drutva ................................................................................... 213

    7.5.1. Simultano osnivanje dionikog drutva ........................................................... 213

    7.5.2. Sukcesivno osnivanje dionikog drutva ......................................................... 214

    7.6. Odnosi dioniara i drutva ....................................................................................... 215

    7.6.1. Prava dioniara ................................................................................................ 215

    7.6.2. Zatita prava manjinskih dioniara .................................................................. 217

    7.6.3. Obveze dioniara ............................................................................................. 218

    7.7. Organi dionikog drutva ........................................................................................ 218

    7.7.1. Uprava ............................................................................................................. 219

    7.7.1.1. Imenovanje i opoziv lanova uprave ....................................................... 219

    7.7.1.2. Djelokrug rada uprave ............................................................................. 220

    7.7.1.3. Naknade za rad lanovima uprave ........................................................... 221

    7.7.1.4. Standardi postupanja i odgovornost lanova uprave ............................... 221

    7.7.2. Nadzorni odbor ................................................................................................ 222

    7.7.2.1. Izbor i sastav nadzornog odbora .............................................................. 222

    7.7.2.2. Nadlenost nadzornog odbora ................................................................. 223

    7.7.2.3. Prestanak lanstva u nadzornom odboru ................................................. 224

    7.7.3. Upravni odbor .................................................................................................. 224

    7.7.3.1. Nadlenost upravnog odbora ................................................................... 225

    7.7.3.2. Nain rada upravnog odbora ................................................................... 226

    7.7.3.3. Izvrni direktori ....................................................................................... 226

    7.7.4. Glavna skuptina ............................................................................................. 227

    7.7.4.1. Nadlenost glavne skuptine ................................................................... 227

    7.7.4.2. Sazivanje glavne skuptine ...................................................................... 228

    7.7.4.3. Pravo dioniara na obavijetenost ........................................................... 229

    7.7.4.4. Donoenje odluka na glavnoj skuptini ................................................... 230

    7.7.4.5. Pravo glasa ............................................................................................... 231

    7.7.4.6. Iskljuenje prava glasa............................................................................. 232

    7.8. Poveanje i smanjenje temeljnog kapitala ............................................................... 233

    7.8.1. Poveanje temeljnog kapitala .......................................................................... 233

    7.8.1.1. Poveanje temeljnog kapitala ulozima .................................................... 233

    7.8.1.2. Uvjetno poveanje temeljnog kapitala .................................................... 234

    7.8.1.3. Odobreni temeljni kapital ........................................................................ 235

    7.8.1.4. Poveanje temeljnog kapitala iz sredstava drutva.................................. 235

  • 15

    7.8.2. Smanjenje temeljnog kapitala .......................................................................... 235

    7.8.2.1. Redovno smanjenje temeljnog kapitala ................................................... 236

    7.8.2.2. Pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala ...................................... 236

    7.8.2.3. Povlaenje dionica ................................................................................... 237

    7.9. Prestanak dionikog drutva .................................................................................... 238

    7.9.1. Razlozi za prestanak dionikog drutva .......................................................... 238

    7.9.2. Likvidacija dionikog drutva ......................................................................... 238

    8. Drutvo s ogranienom odgovornou ......................................................................... 240

    8.1. Pojam i obiljeja ...................................................................................................... 240

    8.2. Osnivanje ................................................................................................................. 241

    8.2.1. Sadraj drutvenog ugovora (izjave o osnivanju)............................................ 241

    8.2.2. Temeljni kapital i ulozi za preuzete poslovne udjele ...................................... 242

    8.2.3. Dodatne inidbe i posebne pogodnosti ............................................................ 243

    8.2.4. Trokovi osnivanja .......................................................................................... 243

    8.2.5. Prijava i upis u sudski registar ......................................................................... 244

    8.3. Pravni odnosi izmeu lanova i drutva .................................................................. 245

    8.3.1. Ulozi u drutvo ................................................................................................ 245

    8.3.1.1. Sjedinjenje poslovnih udjela kod jednog lana ....................................... 245

    8.3.1.2. Zakanjenje s unosom uloga u drutvo .................................................... 246

    8.3.1.3. Odgovornost za unos uloga u drutvo ..................................................... 246

    8.3.2. Poslovni udjeli ................................................................................................. 247

    8.3.2.1. Raspolaganje poslovnim udjelom ............................................................ 247

    8.3.2.2. Vie ovlatenika na jednom poslovnom udjelu ....................................... 248

    8.3.2.3. Stjecanje i uzimanje u zalog vlastitih poslovnih udjela ........................... 248

    8.3.2.4. Povlaenje (amortizacija) poslovnog udjela ............................................ 249

    8.3.2.5. Istupanje i iskljuenje lana iz drutva .................................................... 249

    8.4. Organi drutva s ogranienom odgovornou ......................................................... 250

    8.4.1. Uprava ............................................................................................................. 251

    8.4.1.1. Imenovanje lanova uprave ..................................................................... 251

    8.4.1.2. Voenje poslova ...................................................................................... 252

    8.4.1.3. Zastupanje ................................................................................................ 253

    8.4.1.4. Poslovne knjige i financijska izvjea ..................................................... 254

    8.4.1.5. Duna pozornost i odgovornost lanova uprave...................................... 254

    8.4.1.6. Opoziv lanova uprave i ostavka lana uprave ....................................... 254

    8.4.2. Nadzorni odbor ................................................................................................ 255

    8.4.2.1. Obveznost nadzornog odbora .................................................................. 255

  • 16

    8.4.2.2. Sastav nadzornog odbora te izbor i imenovanje lanova

    nadzornog odbora .................................................................................... 256

    8.4.2.3. Ovlasti i nain rada nadzornog odbora .................................................... 257

    8.4.2.4. Odgovornost lanova nadzornog odbora ................................................. 257

    8.4.3. Skuptina ......................................................................................................... 257

    8.4.3.1. Nadlenost skuptine ............................................................................... 258

    8.4.3.2. Sazivanje skuptine ................................................................................. 259

    8.4.3.3. Podobnost skuptine da odluuje ............................................................. 259

    8.4.3.4. Odluivanje na skuptini ......................................................................... 260

    8.5. Zatita prava manjine............................................................................................... 260

    8.6. Izmjene drutvenog ugovora ................................................................................... 261

    8.7. Poveanje i smanjenje temeljnog kapitala ............................................................... 262

    8.7.1. Poveanje temeljnog kapitala .......................................................................... 262

    8.7.1.1. Efektivno poveanje temeljnog kapitala ................................................. 262

    8.7.1.2. Nominalno poveanje temeljnog kapitala ............................................... 263

    8.7.2. Smanjenje temeljnog kapitala .......................................................................... 264

    8.7.2.1. Prijava za upis nakane da se smanji temeljni kapital............................... 265

    8.7.2.2. Prijava za upis izmjene drutvenog ugovora ........................................... 265

    8.7.2.3. Isplate lanovima drutva i osloboenje od obveza ................................ 266

    8.8. Prestanak drutva s ogranienom odgovornou ..................................................... 266

    9. Statusne promjene kod trgovakih drutava .............................................................. 267

    9.1. Pripajanje ................................................................................................................. 268

    9.1.1. Pripajanje dionikog drutva drugome dionikom drutvu ............................. 268

    9.1.2. Pripajanje drutva s ogranienom odgovornou drugome

    drutvu s ogranienom odgovornou ............................................................. 270

    9.1.3. Pripajanje dionikog drutva

    drutvu s ogranienom odgovornou i obrnuto ............................................. 270

    9.1.4. Pravni uinci pripajanja ................................................................................... 271

    9.1.5. Zatita vjerovnika ............................................................................................ 271

    9.2. Spajanje ................................................................................................................... 272

    9.2.1. Spajanje dionikih drutava ............................................................................. 272

    9.2.2. Spajanje drutava s ogranienom odgovornou ............................................. 273

    9.2.3. Pravni uinci spajanja ...................................................................................... 273

    9.2.4. Zatita vjerovnika ............................................................................................ 274

    9.3. Podjela drutava kapitala ......................................................................................... 274

    9.3.1. Podjela s osnivanjem ....................................................................................... 275

    9.3.2. Podjela s preuzimanjem ................................................................................... 276

  • 17

    9.3.3. Pravni uinci podjele ....................................................................................... 276

    9.3.4. Zatita vjerovnika ............................................................................................ 277

    9.4. Preoblikovanje ......................................................................................................... 277

    9.4.1. Preoblikovanje dionikog drutva u drutvo s ogranienom odgovornou ... 278

    9.4.2. Preoblikovanje drutva s ogranienom odgovornou u dioniko drutvo ..... 279

    9.4.3. Preoblikovanje drutava kapitala u drutva osoba ........................................... 279

    9.4.4. Preoblikovanje drutava osoba u drutva kapitala ........................................... 280

    Literatura ............................................................................................................................... 282

    Popis citiranih propisa .......................................................................................................... 288

    Kazalo pojmova ..................................................................................................................... 290

  • 19

    Glava I.

    O dravi i pravnom sustavu

  • 21

    1. SUSTAV DRAVNE VLASTI

    1.1. OPENITO O SUSTAVU I DIOBI DRAVNE VLASTI

    Drava je drutvena organizacija1 te politika zajednica2. Poput svih drutvenih organizacija ona

    ini zajednicu povezanih i organiziranih ljudi koji pomou zajednikih djelatnosti i sredstava ele

    postii odreene ciljeve.3

    Djelatnosti putem kojih drava eli postii ciljeve nazivamo dravnim funkcijama. Dravne

    funkcije mogu biti vanjske i unutranje ovisno o tome jesu li dravne djelatnosti usmjerene prema

    drugim dravama i subjektima meunarodnog ivota (npr. meunarodnim organizacijama) ili se radi o

    djelatnostima usmjerenim na stvaranje i razvijanje odnosa izmeu same drave njezinih udruenja i

    pojedinaca koji ine njezino stanovnitvo.4

    Iako su naizgled dravne funkcije odijeljene, jer su usmjerene na razliita podruja dravne

    djelatnosti, vanjsku i unutranju, one su itekako povezane i meusobno uvjetovane. Tako promjene na

    podruju na kojem drava obavlja vanjsku funkcija nuno e uvjetovati i promjene na podruju njezine

    unutranje funkcije te obrnuto promjene na podruju njezine unutranje funkcije imati e za posljedicu

    promjene na podruju njezine vanjske funkcije. Pojednostavljeno reeno, problemi koji mogu zadesiti

    dravu u obavljanju njezine vanjske funkcije poput rata ili zategnutih politikih odnosa s drugim

    dravama odraavaju se neposredno na njezine djelatnosti unutar dravnih granica imajui za

    posljedicu primjerice pad proizvodnih aktivnosti drave te gospodarsko osiromaenje zemlje. Takoer

    negativne promjene u okviru njezine unutranje funkcije poput slabljenja proizvodne moi ili

    1 Dravu kao drutvenu organizaciju valja strogo razlikovati od ostalih drutvenih organizacija poput npr. razliitih pravnih

    osoba, udruenja graana, religijskih organizacija i slino. Naime, iako drava kao i ostale drutvene organizacije ima svoje ljude (kod drave je to njezino stanovnitvo, kod ostalih drutvenih organizacija bili bi to lanovi ili pripadnici organizacije), cilj, djelatnosti (funkcije), sredstva, oblik, jezik, ime (naziv), te pravne norme (pravna pravila) kojima je ona

    podvrgnuta, ona se razlikuje od ostalih drutvenih organizacija po posebnoj vlasti kojom raspolae te koja ini njezinu bit. Vie o biti drave te odlikama njezine vlasti u Peri, B., Drava i pravni sustav, Zagreb, 1994., str.75.-83. te Viskovi, N., Teorija drave i prava, Zagreb, 2006., str.9.-10., 24-27. 2 Drava je politika zajednica onih koji vladaju i onih kojima se vlada, ureena na osnovi pravila koja svojevoljno ili

    prinudno prihvaaju svi lanovi. V. Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.9.-10. 3 V. Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.36. i Vrban, D., Drava i pravo, Zagreb, 2003., str.75.-76.

    4 Stanovnitvo drave moemo definirati u irem i uem smislu. U irem smislu pod pojmom stanovnitva obuhvaamo sve

    one pojedince koji obitavaju na odreenom dravnom, a pri tome su njezini dravljani kao i one pojedince koji nisu njezini dravljani no obitavaju na njezinom dravnom podruju. Stanovnitvo u uem smislu rijei za razliku od stanovnitva u irem smislu rijei obuhvaa samo one pojedince koji obitavaju na pojedinom dravnom podruju te su dravljani dotine drave. V. Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.120.

  • 22

    graanskih ratova imati e za posljedicu naruavanje gospodarskih i politikih odnosa s ostalim

    dravama te subjektima meunarodnoga prava to e se odraziti negativno na njezinu vanjsku funkciju.

    Stoga moemo zakljuiti da su vanjska i unutranja funkcija drave itekako meusobno

    povezane te da se promjene na podruju jedne od funkcija neposredno odraavaju i na podruje druge

    dravne funkcije inei obje dravne funkcije zatvorenom cjelinom meusobno uvjetovanih dravnih

    djelatnosti.

    Dravne funkcije (djelatnosti) odvijaju se putem tri osnovna pravna oblika - zakonodavstvo,

    sudstvo i upravu. Ta tri pravna oblika ine temelj dravne vlasti putem koje drava ostvaruje svoje

    ciljeve dijelei dravnu vlast na zakonodavnu, sudsku i izvrnu.

    Na tome naelu diobe vlasti poiva i dravna vlast Republike Hrvatske, koja je takoer

    sukladno naelu ustrojena je na zakonodavnu, sudbenu i izvrnu vlast.5

    Zakonodavna se vlast provodi kroz instituciju Hrvatskog sabora, sudbena vlast kroz sudove, a

    izvrna se vlast provodi putem predsjednika i Vlade. Dravna vlast Republike Hrvatske takoer je

    ograniena Ustavom Republike Hrvatske zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu)

    samoupravu koja se ostvaruje u opinama kao jedinicama lokalne samouprave te upanijama.6

    1.2. ZAKONODAVSTVO

    Zakonodavna djelatnost unutar pojedine drave jest ona djelatnost koja se sastoji u donoenju

    najznaajnijih politikih i pravnih odluka dotine drave uoblienih u ustavne i zakonske pravne norme

    (pravna pravila).7 Zakonodavnu djelatnost upravo zbog njezinog znaajnog utjecaja na reguliranje

    politikog, kulturnog, ekonomskog i openito drutvenog ivota pojedine drave, obavljaju najvii

    dravni organi koji imaju najviu politiki i pravnu snagu8.

    Zakonodavnu vlast u Republici Hrvatskoj obavlja Hrvatski sabor kao predstavniko tijelo

    graana9. Hrvatski sabor ima irok opseg poslova te tako odluuje o donoenju i promjeni Ustava,

    donosi zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru, donosi akte kojima izraava politiku

    Hrvatskog sabora (deklaracije, rezolucije i sl.), donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju

    obrane RH, ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti RH, odluuje o

    promjeni granice, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s ustavnim i

    5 l. 4. Ustav Republike Hrvatske (NN br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10; dalje: Ustav).

    6 l. 4. st. 1. Ustav.

    7 Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.45.

    8 Peri, Berislav, op.cit. (ref.1.), str. 42.

    9 Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakoga birakog prava, biraju

    neposredno tajnim glasovanjem. V. l. 71. Ustava. Zastupnici Hrvatskog sabora se biraju na vrijeme od etiri godine, primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga prava zajamena posebnim zakonom. V. l. 72. st. 1. Ustava.

  • 23

    zakonom, nadzire rad Vlade RH i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Saboru u skladu s

    ustavnim i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, te obavlja druge poslove utvrene Ustavom.10

    Zakonodavni postupak nesumnjivo je jedna od znaajnijih djelatnosti Hrvatskoga sabora, a

    pokree se dostavom zakonskog prijedloga predsjedniku Hrvatskog sabora. Zakonski prijedlog

    ovlaten je uputiti svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada

    Republike Hrvatske.11

    On mora sadravati: ustavnu osnovu donoenja zakona, ocjenu stanja i osnovna

    pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje e donoenjem zakona proistei, ocjenu i

    izvore potrebnih sredstava za provoenje zakona, tekst prijedloga zakona koji sadri rjeenja u obliku

    pravnih odredbi, obrazloenje prijedloga kojim se daje objanjenje pojedinih odredbi koje sadri

    prijedlog zakona, tekst odredbi vaeeg zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlae

    izmjena ili dopuna zakona.12

    Takoer uz prijedlog zakona mogu se priloiti i struna miljenja,

    prihvaeni meunarodni ugovori te drugi akti kojima se detaljnije obrazlae zakonski prijedlog.13

    Zaprimljeni prijedlog Predsjednik Hrvatskog sabora upuuje predsjednicima svih radnih tijela,

    zastupnicima i predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, u sluaju kada Vlada Republike Hrvatske nije

    predlagatelj zakona.14

    Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskog sabora, predsjednik radnog tijela u iji

    bi djelokrug poslova spadao dotini prijedlog zakona te Odbora za zakonodavstvo, duni su predloeni

    zakon uvrstiti na dnevni red sjednice radnog tijela te provesti raspravu o svim elementima prijedloga

    zakona.15

    Odbor za zakonodavstvo posebno e pri predloenom zakonu razmotriti njegove ustavne

    osnove.16

    Rasprava o prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora uobiajeno se provodi u dva

    itanja. Prvo itanje zakona obuhvaa uvodno izlaganje predlagatelja, opu raspravu o prijedlogu

    zakona, raspravu o tekstu prijedloga zakona te stajalitima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog,

    kao i donoenje zakljuka o potrebi donoenja zakona.17 U drugom itanju zakona raspravlja se o tekstu

    konanog prijedloga zakona, stajalitima radnih tijela, podnesenim amandmanima18 o kojima se i

    odluuje19 te se donosi odluka o usvajanju konanog zakonskog prijedloga.20

    10

    l. 80. Ustav. 11

    l. 129. st. 1. Poslovnik Hrvatskog sabora (NN br. 6/02; dalje: Poslovnik HS). 12

    l. 132. st.1. Poslovnik HS. 13

    l. 132. st.2. Poslovnik HS. 14

    V. l. 135.- 143. Poslovnik HS. 15

    l. 138. st. 1. Poslovnik HS. 16

    l. 138. st. 2. Poslovnik HS. 17

    l. 144. Poslovnik HS. 18

    Amandmani su prijedlozi za izmjenu ili dopunu konanog prijedloga zakona koji se sastavljaju u pisanom obliku te sadre obrazloenje. Pravo podnoenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. V. l. 163. st.1. i st. 2. Poslovnik HS. 19

    Pored dva itanja zakonskog prijedloga esto se zna provesti i tree itanje koje se provodi u sluajevima kada je vezano na tekst konanog prijedloga zakona podnesen vei broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadraj konanog prijedloga zakona. V. l. 158. Poslovnik HS. 20

    V. l. 155. Poslovnik HS.

  • 24

    Nakon rasprava u Hrvatskom saboru, pristupa se glasovanju o konanom zakonskom

    prijedlogu. Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina

    zastupnika.21

    Iznimno, zakone kojima se ureuju prava nacionalnih manjina (tzv. organski zakoni)

    Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika, dok zakone kojima se

    razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i

    nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave (tzv.

    organski zakoni) donosi veinom glasova svih zastupnik.22

    Iznimno, Hrvatski sabor moe donijeti zakone i po hitnom postupku, kada to zahtijevaju interesi

    obrane i drugi osobito opravdani dravni razlozi, odnosno kada je to nuno radi spreavanja ili

    otklanjanja veih poremeaja u gospodarstvu.23 U hitnom postupku objedinjeno je prvo i drugo itanje

    prijedloga zakona pa se na usvajanje podnosi konani prijedlog zakona.24 Konani prijedlog zakona

    moe podnijeti klub zastupnika koji ima 15 ili vie lanova te klubovi zastupnika koji imaju zajedno 15

    ili vie lanova.25

    Ukoliko je konani prijedlog zakona usvojen na sjednici Hrvatskog sabora slijedi in

    promulgacije odnosno proglaenja zakona. Zakone u Republici Hrvatskoj proglaava predsjednik u

    roku od osam dana od kad su izglasani u Hrvatskom saboru.26

    Nakon proglaenja od strane predsjednika, a prije nego to stupi na snagu zakon se mora

    objaviti u Narodnim novinama (NN), slubenom listu Republike Hrvatske.27 Svrha objavljivanja

    zakona u Narodnim novinama vezana je uz upoznavanje zainteresiranih pravnih subjekata (adresata) sa

    sadrajem zakona prije nego li on stupi na snagu i postane pravno obvezatan.28 To razdoblje od asa

    publikacije pa do stupanja na snagu zakona naziva se vacatio legis te u pravilu iznosi 8 dana.29

    Iznimno, to razdoblje moe biti i dulje od 8 dana i to u sluajevima usvajanja zakona koji su od

    iznimne vanosti za pravni sustav drave.30 Takvi zakoni su esto puta i sadrajno opseni pa se time

    nastoji adresatima ostaviti dulji rok za upoznavanje sa sadrajem zakona, a kako bi na vrijeme mogli

    uskladiti svoje ponaanje sa odredbama novog zakona. Tako je primjerice novi Zakon o obveznim

    odnosima objavljen u Narodnim novinama br. 35 od 17. oujka 2005. godine, a stupio je na snagu 1.

    21

    l. 81. st. 1. Ustav. 22

    l. 82. Ustav. 23

    l. 89. st. 6. Ustav. 24

    l. st. 2. i 4. Poslovnik HS. 25

    l. 159. st. 3. Poslovnik HS. 26

    l. 88. st. 1. Ustav. 27

    l. 89. st.1. Ustav. 28

    Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.44. 29

    Ibid. 30

    Ibid., str.45.

  • 25

    sijenja 2006. godine. Dakle, vacatio legis je iznosio devet mjeseci. Razlog tome bila je potreba

    upoznavanja adresata sa znaajnim i opsenim izmjenama u podruju obveznih odnosa.31

    1.3. SUDSTVO

    Sudstvo ini jedan od tri pravna oblika kroz koje drava obavlja svoje funkcije odnosno

    djelatnosti. Sudstvo je takoer i jedan od oblika dravne vlasti, a u skladu sa naelom diobe vlasti.

    U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast samostalno i neovisno od ostalih oblika dravne vlasti32

    obavljaju sudovi.33

    Njihova je osnovna zadaa zatita Ustavom i zakonima utvrenog pravnog poretka

    Republike Hrvatske te osiguranje jedinstvene primjene zakona, ravnopravnost i jednakost svih graana

    pred zakonom.34

    U ispunjavanju te zadae sudovi odluuju u sporovima o osnovnim pravima i

    obvezama ovjeka, o pravima i obvezama Republike Hrvatske, jedinica lokalne i podrune (regionalne)

    samouprave, izriu kazne i druge mjere poiniteljima kaznenih djela i prekraja utvrenih zakonom i

    drugim propisima, odluuju o zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i osoba koje imaju javne

    ovlasti, rjeavaju sporove o osobnim odnosima graana, radne, trgovake, imovinske i druge

    graanskopravne sporove, te odluuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom odreeno35

    potujui pri tome Ustav i zakone36, kao i meunarodne ugovore koji ine dio pravnog poretka

    Republike Hrvatske.37

    U Republici Hrvatskoj sudovi su ustrojeni kao redovni i specijalizirani sudovi.38

    Redovni

    sudovi su opinski sudovi, upanijski sudovi i Vrhovni sud Republike Hrvatske, dok su specijalizirani

    sudovi39

    prekrajni sudovi, trgovaki sudovi, Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske, Visoki

    trgovaki sud Republike Hrvatske i Upravni sud Republike Hrvatske.40 Vrhovni sud Republike

    Hrvatske ujedno je i najvii sud u Republici Hrvatskoj.41

    31

    Usvajanjem novog Zakona o obveznim odnosima modernizirani su pravni instituti iz prijanjeg Zakona o obveznim odnosima iz 1978. preuzetog iz bive SFRJ te su uvedeni i pojedini novi pravni instituti s ciljem implementacije niza odredaba direktiva Europske unije, a u svrhu usklaivanja hrvatskoga zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije. 32

    l. 117. st. 2. Ustav. 33

    l. 2. Zakon o sudovima (NN br. 150/05, 16/07, 113/08, 153/09; dalje: ZS). 34

    l. 3. st. 1. ZS. 35

    l. 3. st. 2. ZS. 36

    l. 117. st. 1. Ustav. 37

    l. 5. st. 1. i st. 2. ZS. 38

    l. 13. st. 1. ZS. 39

    U skladu s odredbama l. 13.a ZS od 1. sijenja 2012. godine specijalizirani sudovi biti e i upravni sudovi te Visoki upravni sud Republike Hrvatske. 40

    l. 13. st. 2. i st. 3. ZS. 41

    l. 13. st. 4. ZS.

  • 26

    1.3.1. Imenovanje, razrjeenje i stegovna odgovornost sudaca

    Suce Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje, te o njihovoj

    stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno sudbeno vijee (DSV)42, koje je sastavljeno od 11 lanova

    imenovanih od strane Hrvatskog sabora iz redova istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora

    pravnih znanosti.43

    Time je ujedno zajameno da o sudakoj djelatnosti odnosno o imenovanju,

    razrjeenju te o stegovnoj odgovornosti sudaca odluuje tijelo iji su lanovi pravnici te su izravno ili

    neizravno vezani uz sudaku profesiju.

    1.3.2. Stalnost sudake dunosti

    Vaan element kroz koji se oituje neovisnosti sudaca44 je injenica da je sudaka dunost

    stalna.45

    Naime, sudac po imenovanju obnaa sudaku dunost sve do dana kada navrava 70 godina

    ivota bez obzira na vrstu ili stupanj suda u kojem obavljaju dunost46 pod uvjetom da ne bude

    razrijeen dunosti bilo na vlastiti zahtjev bili zbog ispunjenja zakonom predvienih pretpostavki na

    osnovi kojim mu prestaje sudaka dunost. Sudac moe biti razrijeen sudake dunosti ukoliko:

    1. to sam zahtijeva,

    2. trajno izgubi sposobnost obavljanja svoje dunosti,

    3. bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti,

    4. ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenog tekog stegovnog djela, tako odlui DSV te,

    5. kad navri 70 godina ivota.

    Odluku o razrjeenju zbog ovih Ustavom, taksativno odreenih razloga ovlateno je donijeti

    DSV.47

    42

    l. 123. Ustav. 43

    Sedmero lanova tog vijea su suci. Pri njihovom imenovanju naroito se vodi rauna o osiguranju zastupljenosti sudaca iz svih sudova u Republici Hrvatskoj s obzirom na njihovu vrstu i stupanj. To se osigurava na nain da su dva lana DSV-a suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jedan je lan iz Upravnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske i trgovakih sudova, jedan je lan iz Visokog prekrajnog suda i prekrajnih sudova, dva lana su iz upanijskih sudova i jedan je lan iz opinskih sudova Republike Hrvatske. Dva lana Dravnog sudbenog vijea su iz reda sveuilinih profesora pravnih znanosti i dva iz reda odvjetnika. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnog sudbenog vijea. U lanstvo Dravnog sudbenog vijea takoer ne mogu biti birani predstavnici zakonodavne i izvrne vlasti, kao niti predstavnici drugih dravnih tijela, udruga graana i slino. V. Crni, I., Referat za 3. Stalnu konferenciju predsjednika vrhovnih sudova, Varava, 2003., (izvor: web, v. literaturu). 44

    O razvitku neovisnosti sudstva vidi detaljnije u Dika, M., O razvitku instituta sudske (sudake) nezavisnosti u zapadnoevropskom civilizacijskom krugu: pokuaj rekonstrukcije povijesne geneze, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 42/4 (suppl.):1992, str.511.-533. 45

    l. 122. Ustav. 46

    l. 77. st. 5. Zakon o dravnom sudbenom vijeu (NN br. 116/10; dalje: ZDSV). 47

    l. 122. st.2. i 3. Ustav.

  • 27

    1.3.3. Sudaki imunitet

    Svoju neovisnost suci crpe iz ustavom zajamenog prava na imunitet. Tako suci i suci porotnici

    koji sudjeluju u suenju ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri

    donoenju sudbene odluke, osim u sluajevima krenja zakona pri emu su poinili djelo koje je

    kanjivo sukladno odredbama Kaznenoga zakona.48

    Takoer, sadraj sudakoga imuniteta iscrpljuje se u injenici da sudac ne smije biti pritvoren

    niti se protiv njega smije pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja DSV-a.49

    Sudac smije biti niti

    pritvoren bez odobrenja DSV-a, osim u sluaju kada je zateen u poinjenju kaznenog djela za koje je

    propisana kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina, a o emu je potrebno izvijestiti predsjednika

    DSV-a.50

    Iznimno predsjednik DSV-a moe u sluajevima kada DSV nije na okupu dati odobrenje za

    lienje slobode suca ili za voenje kaznenog postupka protiv njega, no njegovu odluku u roku osam

    dana mora potvrditi samo DSV.51

    1.3.4. Preduvjeti za uinkovito funkcioniranje

    Iako je sudbena vlast samostalna i nezavisna od ostalih dravnih vlasti, ona je u isto vrijeme i

    vezana za te vlasti vezana. Naime, vezanost sudbene vlasti uz zakonodavnu i izvrnu vlast oituje se

    kroz mnoge aspekte koji se prvenstveno oituju kao preduvjeti koje one moraju osigurati sudbenoj

    vlasti da bi mogla uspjeno funkcionirati.

    Tako se od zakonodavne vlasti oekuje da donese zakone iji e sadraj osigurati odgovarajue

    mehanizme za uinkovito provoenje sudskih postupaka i to naroito zakone koji ureuju procesna

    pitanja poput parninog, kaznenog, prekrajnog, ovrnog i drugih. Svrha tih zakona usmjerena je na

    osiguranje procesne discipline stranaka u postupku i njihovih zastupnika, ali i na odgovornosti sudaca

    da u razumnim rokovima provode postupke i donose odluke.52

    Nadalje, od izvrne se vlasti, ponajprije Vlade Republike Hrvatske, oekuje da u dravnom

    proraunu predvidi sredstava za rad sudova, a kojima bi se omoguilo redovito obavljanje svih poslova

    u sudu.53

    Nadalje se utjecaj, kako zakonodavne tako i izvrne vlasti na djelovanje sudbene vlasti oituje i

    kroz imenovanje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Njega uz prethodno miljenje Ope

    48

    l. 8. st. 2. ZS. 49

    l. 8. st. 3. ZS. 50

    l. 8. st. 4. i st. 5. ZS. 51

    l. 8. st. 5. ZS. 52

    Crni, I., op.cit. (ref.43.). 53

    Ibid.

  • 28

    sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na temelju

    prijedloga Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor.54

    1.3.5. Ostale pravosudne djelatnosti u Republici Hrvatskoj

    Uz sudaku djelatnost kao pravosudnu djelatnost valja spomenuti i dravno odvjetnitvo, koje je

    samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i

    drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi

    pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona.55 Poput sudova ono obavlja svoje ovlasti na osnovi Ustava,

    zakona, meunarodnih ugovora, koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske i drugih propisa koji

    su doneseni sukladno Ustavu, meunarodnom ugovoru i zakonu Republike Hrvatske.56

    Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske ustanovljuje se za cijelo podruje Republike

    Hrvatske.57

    Za podruje jednog ili vie opinskih sudova ustanovljuje se opinsko dravno

    odvjetnitvo, dok se za podruje upanijskog, odnosno trgovakog suda ustanovljuje upanijsko

    dravno odvjetnitvo.58

    Poseban oblik pravosudne djelatnosti ini ustavno sudstvo predstavljeno Ustavnim sudom

    Republike Hrvatske, pravosudnim tijelom neovisnim o ostalim tijelima dravne vlasti.59 Ustavni sud

    Republike Hrvatske ne pripada pravosudnim organima u redovitom smislu.60

    Razlog je tome to se pri

    Ustavnom sudu Republike Hrvatske ne pokreu postupci u cilju uobiajene zatite subjektivnih prava i

    interesa pravnih subjekata, koji se pokreu pred ostalim sudovima u okviru pravosudnog sustava.

    Tako je Ustavni sud Republike Hrvatske ovlaten i duan:

    1. odluivati o suglasnosti zakona s Ustavom te o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i

    zakonom,

    2. ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako

    od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie

    od godine dana,

    3. odluivati povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinica

    lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim

    odlukama povrijeena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu

    (regionalnu) samoupravu zajamenu Ustavom Republike Hrvatske,

    54

    l. 118. st. 2. Ustav. 55

    l. 124. st.1. Ustav. 56

    l. 2. st. 2. Zakon o dravnom odvjetnitvu (NN br. 76/09, 153/09, 116/10, 145/10; dalje: ZDO). 57

    l. 8. st.1. ZDO. 58

    l. 8. st.2. ZDO. 59

    V. l. 2. st. 2. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN br. 99/99, 29/02, 49/02; dalje: UZUSRH). 60

    Vrban, D., op.cit. (ref.3.), str.81.

  • 29

    4. pratiti ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti

    izvijestiti Hrvatski sabor,

    5. rjeavati sukobe nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti,

    6. odluivati u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,

    7. nadzirati ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka te u skladu s Ustavom zabraniti

    njihov rad,

    8. nadzirati ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma,

    9. rjeavati izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova kao i obavljati druge poslove odreene

    Ustavom.61

    Ustavni sud Republike Hrvatske ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od

    osam godina iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih

    profesora pravnih znanosti.62

    Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor

    Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav.63 Konanu odluku o

    imenovanju pojedinih kandidata za suce Ustavnoga suda Republike Hrvatske donose zastupnici

    Hrvatskog sabora, koji o svakom od kandidata posebno glasuju.64

    Predloeni kandidat smatra se

    izabranim sucem Ustavnog suda ako za njega glasuje veina od ukupnog broja zastupnika Hrvatskoga

    sabora.65

    Izabrani suci tajnim glasovanjem biraju predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od etiri

    godine.66

    1.3.6. Postupci pred sudom

    U okviru sudbene vlasti sudovi provode postupke radi pruanja pravne zatite subjektivnih

    prava odreenim pravnim subjektima kada su im ta prava ugroena. Kako je samopomo u

    ostvarivanju pravne zatite u modernim pravnim porecima zabranjena, jedina mogunost zatite

    subjektivnih prava jest ona putem odgovarajuih postupaka poput graanskog sudskog postupka te

    kaznenog sudskog postupka. Takoer, sudska se zatita subjektivnih prava moe pruiti i u okviru

    sudskog rjeavanja upravnih sporova o emu e vie biti rijei u okviru poglavlja o dravnoj upravi te

    upravnom postupku.

    Ovisno o pravnoj stvari koja se iznosi pred sud, pravna e se zatita pruati u parninom,

    izvanparninom, ovrnom ili steajnom postupku. Rjeavanje spornih stvari u pravilu je podvrgnuto

    pravilima parninog postupka, dok se nesporne stvari rjeavaju prema pravilima izvanparninog

    postupka.

    61

    l. 128. Ustav. 62

    l. 125. st.1. Ustav. 63

    l. 125. st. 2. Ustav. 64

    l. 6. st.6. UZUSRH. 65

    l. 6. st. 7. UZUSRH. 66

    l. 15. UZUSRH.

  • 30

    1.3.6.1. Graanski parnini postupak

    Graanski parnini postupak je opa, redovna i osnovna metoda zatite ugroenih i povrijeenih

    subjektivnih graanskih prava.67

    Graanski parnini postupak pokree se tubom zahtjevom stranke (tuitelja) koja tvrdi da su

    ugroena i/ili povrijeena njezina subjektivna graanska prava odnosno osobe koja tvrdi da je

    ovlatena traiti zatitu iako nije sudionik pravnog odnosa s obzirom na koji se pravna zatita trai, a

    protiv stranke (tuenika) za koju se tvrdi da je ugrozila ili povrijedila prava ija se zatita u postupku

    trai.68

    U graanskom parninom postupku sud ima vanu ulogu da raspravi sva vana pitanja, pravna i

    injenina, kako bi mogao donijeti odluku o osnovanosti tvrdnje tuitelja o pravu na odreenu pravnu

    zatitu te o pruanju iste. Da bi sud mogao donijeti pravovaljanu odluku on provodi postupak

    poduzimajui aktivnosti vezane uz ispitivanje osnovanosti podnesenog tubenog zahtjeva kojim se trai

    zatita ugroenog odnosno povrijeenog subjektivnog graanskog prava, pripremanje glavne rasprave

    na kojoj se ispituju svi materijali radi donoenja konane odluke o tubenom zahtjevu.

    Parnini postupak pokrenut tubom kasnije se u pravilu odvija po slubenoj dunosti sve dok

    sud ne donese odluku. Sud u parninom postupku odluke donosi u obliku rjeenja i presuda. Stranke

    koje nisu zadovoljne konanom odlukom mogu protiv iste uloiti pravne lijekove (alba, prijedlog za

    ponavljanje postupka, revizija i sl.) putem kojih mogu traiti da se ispita njena zakonitost i pravilnost.

    1.3.6.2. Izvanparnini postupci

    U pravnoj znanosti postoje viestruki pokuaji definiranja izvanparninoga postupka s vie ili

    manje uspjeha. Stoga se esto puta u cilju odreenja izvanparninoga postupka nastoji koristiti

    negativna definicija kojom se izvanparnini postupak odreuje kao postupak koji nije parnini.

    Nadalje, u cilju razgranienja parninog i izvanparninog postupka kao kriterij nastojao se uzeti stav

    zakonodavca. Stoga je njihovo razlikovanje bilo u zavisnosti od zakonodaveve volje hoe li se pitanje

    zatite odreenih subjektivnih prava pripisati parninom ili izvanparninom postupku. Pri tome se

    zakonodavac naroito rukovodio tzv. pravno-politikim kriterijima imajui na umu da je izvanparnini

    postupak elastiniji nasuprot parninome postupku kojeg karakterizira stroe, koncentriranije te

    sistematinije raspravljanje.69

    Pravila izvanparninoga postupka u Republici Hrvatskoj nisu objedinjena u jednom pravnom

    aktu, ve se na izvanparnini postupak primjenjuju pravna pravila biveg Zakona o vanparninom

    postupku od 24. srpnja 1934. godine, kao i pravna pravila pojedinih zakona usvojenih prije 1941.

    godine te pojedini zakoni doneseni za vrijeme bive SFRJ ili nakon osamostaljenja Republike

    67

    Triva, S., Dika, M., Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 2004., str. 3. 68

    Ibid., str.5. 69

    Ibid., str.53.

  • 31

    Hrvatske, a koji reguliraju odreena graansko pravna podruja (npr. Zakon o nasljeivanju, Zakon o

    proglaenju nestalih osoba umrlim, Steajni zakon, Obiteljski zakon itd.).70

    U osnovi izvanparnini postupak moemo podijeliti na postupak kojim se rjeavaju statusno

    pravna pitanja poput proglaenja nestale osobe umrlom, lienja i vraanja poslovne sposobnosti,

    oduzimanja roditeljske skrbi, davanja doputenja za sklapanje braka, postupci za upis u sudski registar i

    sl., te postupak kojim se rjeava o imovinskopravnim i drugim odnosima kao npr. ostavinski postupak,

    razvrgnue suvlasnike zajednice, ureenje mea, zemljinoknjini postupak itd.71

    1.3.6.3. Ovrni postupak

    esto se puta protupravno stanje odnosno povreda subjektivnih graanskih prava utvrena u

    parninom postupku ne uspijeva otkloniti pravomonou presude pa se pravna zatita prava pruena u

    parninom postupku mora prisilno


Top Related